You are on page 1of 11

Zadatak 001 (Tomo, elektrotehnika kola)

Za koliko se sati napuni spremnik obujma 400 m3 vodom koja utjee kroz cijev promjera 120 mm
brzinom 2 m/s?
Rjeenje 001
V = 400 m3, d = 120 mm = 0.12 m, v = 2 m/s, 3.14, t = ?
1.inaica
Cijev ima oblik valjka iji je obujam V = B h, gdje je B povrina baze valjka, h visina (duljina) cijevi
ispunjena s 400 m3 vode.

B = r2

h=v t

Trai se vrijeme za koje e voda jednolikom brzinom istei iz cijevi u spremnik.


d 2
Prijeeni put je h = v t. Povrina kruga rauna se po formulama r2 ili .
4
d 2
Ovaj put uzet emo . Sada je
4
d 2 4 V
V = Bh V = v t / 4 4 V = d 2 v t t =
4 d 2 v
4 400 m3 1 600 m3
t = = = 17 692.85209 s.
2 m 2 6.28 m
( 0.12 m ) 3.14 2 0.0144 m
s s
Sekunde dijelimo s 3 600 da dobijemo sate: 17 692.85209 : 3 600 = 4.914681136 h.
Oduzmemo 4 h, a decimalni dio 0.914681136 mnoimo s 60 da dobijemo minute:
914681136 60 = 54.88086814 min.
Cijeli dio 54 su traene minute. Dakle, t = 4 h 54 min 4 h 55 min.
2.inaica
Izraunajmo ''jedinini volumen'' V1, tj. koliko e vode istei iz cijevi u jedinici vremena, 1 s.
2
d 2 ( 0.12 m ) 3.14 2 m 1 s = 0.022608 m3.
V1 = v 1 s V1 =
4 4 s
V 400 m 3
Vrijeme punjenja spremnika je: t = = = 4 h 55 min .
V1 0.022608 m3
Vjeba 001
Za koje se vrijeme napuni spremnik obujma 200 m3 vodom koja utjee kroz cijev promjera 100 mm
brzinom 4 m/s?
Rezultat: 1 h 46 min.

Zadatak 002 (Marija, gimnazija)


Kolikom se srednjom brzinom giba Zemlja oko Sunca ako je srednja udaljenost od Zemlje do Sunca
1.507 108 km, a jedna godina ima 365.25 dana?
Rjeenje 002
Zadatak tretira rotaciju Zemlje oko Sunca. Bitno je uoiti da je rije o jednolikoj rotaciji i da je
linearna brzina u nekoj toki funkcija polumjera, tj. udaljenosti toke od osi rotacije. Prijeeni put (opseg
kruga) je takoer funkcija polumjera. Stoga se linearna brzina rauna kao kod jednolikog gibanja po pravcu.

1
v
r

r = 1.507 108 km, t = 365.25 dana = 3.15576 107 s, 3.141592654, v = ?


s 2 r 2 1.507 108 km 3.14 km km
v= = = = 29.99 30
t t 3.15576 107 s s s
Srednja brzina je 30 km/s.
Vjeba 002
Kolikom se srednjom brzinom giba tijelo oko vrste toke ako je od nje udaljeno 50 cm, a jednom je
obie za 0.25 s?
Rezultat: 4 m/s = 12.56 m/s.

Zadatak 003 (Sinia, gimnazija)


Automobil ima poetnu brzinu 18 km/h, jednoliko ubrzava i u prvoj minuti postigne brzinu 54 km/h
kojom nastavlja gibanje u idue 2 minute. Koliki je ukupni put preao?
Rjeenje 003
v1 = 18 km/h = [18 : 3.6] = 5 m/s, t1 = 1 min = 60 s, v2 = 54 km/h = [54 : 3.6] = 15 m/s,
t2 = 2 min = 120 s, su = ?
Izraunajmo akceleraciju u prvoj minuti vonje:
m m m
v2 v1 15 s 5 s 10 s m
a= = = = 0.167 .
t1 60 s 60 s s2
Budui da je automobil imao poetnu brzinu v1, put koji je preao dok je ubrzavao rauna se po formuli:
1 m 1 m 2
s1 = v1 t1 + a t12 = 5 60 s + 0.167 ( 60 s ) = 300 m + 300.6 m = 600.6 m .
2 s 2 s2
Drugi dio puta preao je stalnom brzinom v2 za vrijeme t2 pa je put s2:
m
s2 = v2 t2 = 15 120 s = 1 800 m.
s
Ukupni put je: su = s1 + s2 = 600.6 m + 1 800 m = 2 400.6 m.
Vjeba 003
Automobil ima poetnu brzinu 36 km/h, jednoliko ubrzava i u prve dvije minute postigne brzinu 144
km/h kojom nastavlja gibanje u idue 3 minute. Koliki je ukupni put preao?
Rezultat: 10 200 m.

Zadatak 004 (Sinia, gimnazija)


Tijelo se giba jednoliko ubrzano i u osmoj sekundi prevali 30 m. Kolika mu je brzina na kraju osme
sekunde?
Rjeenje 004
Naimo akceleraciju. U osmoj sekundi, dakle u toj jednoj osmoj po redu, tijelo je prelo 30 m. Taj se
put dobije ako izraunamo put u prvih osam sekundi s8 i od njega oduzmemo put u prvih sedam sekundi s7.
s8 s7 = 30,
1 1
a 82 a 7 2 = 30 / : 2 ,
2 2
64a 49a = 60 => 15a = 60 / : 2 => a = 4 m/s2.
Brzina na kraju osme sekunde iznosi:

2
m m
v = a t = 4 8 s = 32 .
s 2 s
Vjeba 004
Tijelo se giba jednoliko ubrzano i u estoj sekundi prevali 44 m. Kolika mu je brzina na kraju este
sekunde?
Rezultat: 48 m/s.

Zadatak 005 (Dario, tehnika kola)


Astronomska jedinica (znak AU) posebna je jedinica duljine u astronomiji. Definirana je udaljenou
Zemlje od Sunca uz standardiziranu Sunevu paralaksu i iznosi 1.496 1011 m ili 1.496 108 km. Ako je
brzina svjetlosti 3 108 m/s, izrazite tu brzinu pomou astronomskih jedinica u minuti.
Rjeenje 005
1
1 AU = 1.496 108 km 1.5 108 km => 1 km = AU , 1 km = 1000 m = 103 m,
1.5 108
1
1 min = 60 s => 1 s = min ,
60
1
3 m AU
8 5 10 5 5 8 60 AU
= 3 105
m km 1.5 10
c = 3 10 = 3 10 = 3 10 = 3 10 =
s s s 1 1.5 108 min
min
60
180 105 AU 180 105 AU 180 AU
= = = kratimo s 105 = =
8 7
1.5 10 min 15 10 min 15 102 min
180 AU 3 AU AU
= = [ kratimo s 60 ] = = 0.12 .
1500 min 25 min min
AU
Brzina svjetlosti je c = 0.12 .
min
Vjeba 005
Astronomska jedinica (znak AU) posebna je jedinica duljine u astronomiji. Definirana je udaljenou
Zemlje od Sunca uz standardiziranu Sunevu paralaksu i iznosi 1.496 1011 m ili 1.496 108 km. Ako je
brzina svjetlosti 3 108 m/s, izrazite tu brzinu pomou astronomskih jedinica na sat.
AU
Rezultat: 7.2 .
h
Zadatak 006 (Mario, gimnazija)
Koliko je sekundi optereen most dugaak 80 m ako preko njega prelazi vlak dugaak 80 m brzinom
80 km/h?
Rjeenje 006
km m
lm = 80 m, lv = 80 m, v = 80 = [80 : 3.6] = 22.22 , t=?
h s
Kada poinje optereenje mosta? Optereenje mosta poinje u trenutku kad lokomotiva prvim kotaima stupi
na nj.
Do kada traje optereenje mosta? Optereenje mosta traje do asa kad zadnji vagon zadnjim kotaima
napusti most. Dakle, most je optereen od asa kad lokomotiva stupi na nj do asa kad ga posljednji vagon
napusti. Za to je vrijeme lokomotiva prela put 160 m. Tu je ukupni put jednak zbroju duljine mosta i
duljine vlaka: s = lm + lv. Budui da je gibanje jednoliko pravocrtno vrijedi:
s l +l 80 m + 80 m 160 m
t= = m v = = = 7.2 s .
v v m m
22.22 22.22
s s

3
Most je optereen 7.2 s.
Vjeba 006
Koliko je sekundi optereen most dugaak 120 m ako preko njega prelazi povorka ljudi dugaka 60
m brzinom 1.2 m/s?
Rezultat: 150 s = 2 min 30 s.

Zadatak 007 (Ivana, gimnazija)


Vlak vozi uzbrdo jednoliko usporeno srednjom brzinom 14 m/s. Kolika mu je poetna brzina ako je
konana 6 m/s?
Rjeenje 007
vs = 14 m/s, v2 = 6 m/s, v1 = ?
Gibanje je jednoliko usporeno pa je konana brzina v2 manja od poetne brzine v1. Pri jednolikom ubrzanom
ili usporenom gibanju srednja se brzina dobije po formuli:
v +v
vs = 1 2 ,
2
gdje je v1 poetna brzina, a v2 konana brzina. Raunamo poetnu brzinu:
v +v v +6
vs = 1 2 14 = 1 / 2 28 = v1 + 6 v1 = 6 28
2 2
m
v1 = 22 / ( 1) v1 = 22 .
s
m
Poetna brzina vlaka je 22 .
s
Vjeba 007
Vlak vozi uzbrdo jednoliko usporeno srednjom brzinom 9 m/s. Kolika mu je poetna brzina ako je
konana 8 m/s?
m
Rezultat: v1 = 10 .
s

Zadatak 008 (Maja, gimnazija)


Iz poloaja mirovanja tijelo u slobodnom padu prijee put 20 m. Kolika je srednja brzina padanja?
(g = 10 m/s2)
Rjeenje 008
v1 = 0 m/s, h = 20 m, g = 10 m/s2, vs = ?
Srednja brzina definira se:
v +v
vs = 1 2 ,
2
gdje je v1 poetna brzina, a v2 konana brzina. Naemo konanu brzinu:
m m2 m
v2 = 2 g h = 2 10 20 m = 400 = 20 .
s2 s 2 s
Srednja brzina sada iznosi:
v +v 0 + 20 m
vs = 1 2 = = 10 .
2 2 s
Vjeba 008
Iz poloaja mirovanja tijelo u slobodnom padu prijee put 80 m. Kolika je srednja brzina padanja?
(g = 10 m/s2)
m
Rezultat: vs = 20 .
s

4
Zadatak 009 (Zoran, gimnazija)
ovjek tri brzinom 4 m/s da bi stigao autobus koji stoji na postaji. Kada je bio udaljen 6 m od vrata
autobusa, autobus je krenuo stalnim ubrzanjem (akceleracijom) 1.2 m/s2. Koliko je vremena proteklo od
trenutka kada je autobus krenuo do trenutka kad je ovjek dotrao do vrata?
Rjeenje 009
v = 4 m/s, d = 6 m, a = 1.2 m/s2, t=?
U zadatku se spominje jednoliko gibanje ovjeka i jednoliko ubrzano gibanje autobusa.

d s2

s1

1.inaica
Neka je t vrijeme za koje ovjek stigne autobus, onda je ovjek preao ukupni put v t., a samo put autobusa
1
je v t 6. Autobus je za to vrijeme preao put a t 2.
2
Zato je:
1 1
at 2 = vt 6 1.2 t 2 = 4 t 6 0.6 t 2 4 t + 6 = 0 / 5 3t 2 20t + 30 = 0
2 2
b b 2 4ac 20 400 360 20 40
3t 2 20t + 30 = 0 t1,2 = = =
2a 6 6
t1 = 2.3 s, t2 = 4.4 s.

ovjek je dotrao do vrata za 2.3 sekunde. to predstavlja vrijeme t2, ima li ono fizikalnog smisla? Ako bi
ovjek nastavio trati i dalje istom brzinom, malo bi pretekao vrata autobusa, a vrijeme t2 bi bilo vrijeme
kada vrata autobusa stiu ovjeka.
2.inaica
1
Dok autobus prevali put s2 = at 2 , ovjek mora prevaliti udaljenost d i put autobusa s2. Dakle, ovjekov
2
put s1 jednak je:
s1 = d + s2.
Budui da se ovjek stalno giba brzinom v, put s1 iznosi:
s1 = v t.
Postavimo jednakost:
d + s2 = s1,
1 1
6+ at 2 = vt 6 + 1.2 t 2 = 4 t 0.6t 2 4t + 6 = 0 / 5
2 2
2
3t 20t + 30 = 0 t1 = 2.3 s, t2 = 4.4 s.
3.inaica
0 + at 1
ovjek se giba stalnom brzinom v. Autobus se jednoliko ubrzava pa mu je srednja brzina = a t.
2 2
Pri jednoliko ubrzanom gibanju srednja se brzina rauna po formuli:
vp + v
vs = k,
2
gdje je vp poetna brzina, a vk konana brzina.
Promatramo li iz sustava autobusa (relativnost gibanja!), ovjekova je brzina:
1
v ' = v at.
2

5
Za vrijeme t prijeen je put 6 m:
v' t = 6,
1 1 2 1 2 2
v at t = 6 vt at = 6 at + vt 6 = 0 / ( 2 ) at 2vt + 12 = 0
2 2 2

1.2t 2 8t + 12 = 0 / : 0.4 3t 2 20t + 30 = 0 t1 = 2.3 s, t2 = 4.4 s.


Vjeba 009
ovjek tri brzinom 5 m/s da bi stigao autobus koji stoji na postaji. Kada je bio udaljen 4 m od vrata
autobusa, autobus je krenuo stalnim ubrzanjem (akceleracijom) 2 m/s2. Koliko je vremena proteklo od
trenutka kada je autobus krenuo do trenutka kad je ovjek dotrao do vrata?
Rezultat: 1 s.

Zadatak 010 (Zoran, gimnazija)


Udaljenost izmeu dvije stanice metroa iznosi 2 km, a kompozicija ju prijee za 140 s. Maksimalna
brzina koju metro postigne natom putu iznosi 60 km/h. Ako se na poetku i na kraju svog gibanja kree
stalnim ubrzanjem, jednakim po apsolutnoj veliini, koliko iznosi ubrzanje?
Rjeenje 010
s = 2 km = 2000 m, t = 140 s, v = 60 km/h = [60 : 3.6] = 16.67 m/s a=?
1.inaica
Budui da automobil kree iz mirovanja, maksimalnu brzinu postii e za vrijeme:
v
t1 = . (1)
a
v

s1 s2 s3

t1 t2 t3 t

Sa slike (i uvjeta zadatka) jasno je da je vrijeme zaustavljanja automobila t3 jednako polaznom vremenu t1:
t1 = t3. (2)
Vrijeme gibanja t2 maksimalnom brzinom v jednako je
t2 = 140 2 t1. (3)
Tijekom gibanja automobil prevali put:
1 1 1 1
s = s1 + s2 + s3 s = at12 + v t + at32 [ zbog (2) i (3) ] s = at12 + v 140 2 t1 + at12 ,
( )
2 2 2 2
s = at12 + v 140 2 t1 s = at1 t1 + v 140 2 t1 [ zbog (1) ] s = v t1 + v 140 2 t1 ,
( ) ( ) ( )
s s 2 000 m
( ) ( )
s = v t1 + 140 2 t1 = v 140 t1 = 140 t1 t1 = 140 = 140
v v m
20 s.
16.67
s
Iz (1) sada slijedi:
m
16.67
v s 0.83 m .
v = a t1 a = =
t1 20 s s2
2.inaica
Automobil je preao put za 140 s. Ako pretpostavimo da je cijelim putem vozio maksimalnom brzinom v,
onda je vrijeme gibanja:

6
s 2 000 m
t= = 120 s.
v m
16.67
s
Razlika od 20 s
[t = 140 s 120 s = 20 s]
pojavila se zbog ubrzavanja na poetku gibanja i usporavanja na kraju gibanja (akceleracija je po apsolutnoj
vrijednosti jednaka pri ubrzavanju i usporavanju). Tada je akceleracija:
m
16.67
v s 0.83 m .
a= =
t 20 s s2
Vjeba 010
Udaljenost izmeu dvije stanice metroa iznosi 2 km, a kompozicija ju prijee za 140 s. Maksimalna
brzina koju metro postigne natom putu iznosi 72 km/h. Ako se na poetku i na kraju svog gibanja kree
stalnim ubrzanjem, jednakim po apsolutnoj veliini, koliko iznosi ubrzanje?
Rezultat: a = 0.5 m/s2.

Zadatak 011 (Iva, gimnazija)


Tijelo mase 10 kg giba se brzinom 2 m/s. Drugo tijelo mase 15 kg giba se u istom smjeru kao i prvo
tijelo brzinom 3 m/s. Poslije sudara tijela se gibaju slijepljena i zajedno. Odredite brzinu tijela poslije sudara.
Rjeenje 011
m1 = 10 kg, v1 = 2 m/s, m2 = 15 kg, v2 = 3 m/s, v=?
Zakon odranja koliina gibanja dvaju tijela mase m1 i m2, kojima su poetne brzine bile v1 i v2, a brzine
nakon njihova meusobnog djelovanja v'1 i v'2, glasi:
m1 v1 + m2 v2 = m1 v'1 + m2 v'2.
v2 v1 v
m2 m1 m2 m1

Moemo rei da je zbroj koliina gibanja obaju tijela prije njihova meusobnog djelovanja jednak zbroju
njihovih koliina gibanja nakon meusobnog djelovanja. Ako je sudar sredinji (to se dogaa kad svi vektori
brzina lee na pravcu koji prolazi sreditem masa obaju tijela), zakon odranja koliina gibanja tada glasi:
m1 v1 + m2 v2
m1 v1 + m2 v2 = m1 v + m2 v, v= ,
m1 + m2
gdje je v zajednika brzina za oba tijela koja su se sudarila. Sada je:
m v + m2 v2 10 2 + 15 3 65 m
v= 1 1 = = = 2.6 .
m1 + m2 10 + 15 25 s
Vjeba 011
Tijelo mase 20 kg giba se brzinom 1 m/s. Drugo tijelo mase 30 kg giba se u istom smjeru kao i prvo
tijelo brzinom 2 m/s. Poslije sudara tijela se gibaju slijepljena i zajedno. Odredite brzinu tijela poslije sudara.
Rezultat: 1.6 m/s.

Zadatak 012 (Petra, gimnazija)


Granata leti brzinom 10 m/s. Pri eksploziji razleti se u dva podjednako velika dijela. Vei dio ima
60% cijele mase i nastavlja gibanje u istom smjeru brzinom 25 m/s. Kolika je brzina manjeg dijela?
Rjeenje 012
m, v = 10 m/s, m1 = 60% m = 0.60 m, v1 = 25 m/s,
m2 = m m1 = 0.40 m, v2 = ?
Prije eksplozije granata je imala koliinu gibanja:
p = m v.
Nakon eksplozije raspala se na dva dijela pri emu svaki dio ima svoju koliinu gibanja:

7
p1 = m1 v1 , p2 = m2 v2.
Zbog zakona o odranju koliine gibanja (koji kae da je koliina gibanja stalna; ista je prije i poslije raspada
granate), piemo:
p = p1 + p2,
m v = m1 v1 + m2 v2,
m v m1 v1 m 10 0.60 m 25
m v m1 v1 = m2 v2 / : m2 v2 = = =
m2 0.40 m
m (10 0.60 25 ) 10 15 m
= = = 12.5 .
0.40 m 0.40 s
Brzina manjeg dijela je 12.5 m/s u suprotnom smjeru.
Vjeba 012
Granata leti brzinom 10 m/s. Pri eksploziji razleti se u dva dijela. Vei dio ima 80% cijele mase i
nastavlja gibanje u istom smjeru brzinom 25 m/s. Kolika je brzina manjeg dijela?
Rezultat: 50 m/s.

Zadatak 013 (Kristijan, gimnazija)


Kolica mase 120 kg gibaju se brzinom 4 m/s. ovjek mase 80 kg uskae u njih u smjeru gibanja
kolica brzinom 2 m/s u odnosu na tlo. Kolikom e se brzinom nastaviti zajedno gibati?
Rjeenje 013
m1 = 120 kg, v1 = 4 m/s, m2 = 80 kg, v2 = 2 m/s, v1' = v2' = v' = ?
Zakon odranja koliina gibanja dvaju tijela mase m1 i m2, kojima su poetne brzine bile v1 i v2, a brzine
nakon njihova meusobnog djelovanja v'1 i v'2, glasi:
m1 v1 + m2 v2 = m1 v'1 + m2 v'2.
v2

v1

Poslije uskakanja ovjeka u kolica oboje e se gibati istom brzinom pa vrijedi:


m1 v1 + m2 v2 = m1 v' + m2 v' => m1 v1 + m2 v2 = (m1 + m2) v' =>
m v + m2 v2 120 4 + 80 2 m
=> v ' = 1 1 = = 3.2 .
m1 + m2 120 + 80 s
Vjeba 013
Kolica mase 120 kg gibaju se brzinom 4 m/s. ovjek mase 100 kg uskae u njih u smjeru gibanja
kolica brzinom 2 m/s u odnosu na tlo. Kolikom e se brzinom nastaviti zajedno gibati?
m
Rezultat: 3.09 .
s

Zadatak 014 (Kristijan, gimnazija)


Kolica mase 120 kg gibaju se brzinom 4 m/s. ovjek mase 80 kg uskae u njih u smjeru suprotnom
od smjera gibanja kolica brzinom 2 m/s u odnosu na tlo. Kolikom e se brzinom nastaviti zajedno gibati?
Rjeenje 014
m1 = 120 kg, v1 = 4 m/s, m2 = 80 kg, v2 = 2 m/s, v1' = v2' = v' = ?
Zakon odranja koliina gibanja dvaju tijela mase m1 i m2, kojima su poetne brzine bile v1 i v2, a brzine
nakon njihova meusobnog djelovanja v'1 i v'2, glasi:
m1 v1 + m2 v2 = m1 v'1 + m2 v'2.
v2

v1

Budui da ovjek uskae u kolica u smjeru suprotnom od smjera njihovog gibanja, brzine imaju suprotne

8
smjerove. Poslije uskakanja ovjeka u kolica oboje e se gibati istom brzinom pa vrijedi:
m1 v1 m2 v2 = m1 v' + m2 v' => m1 v1 m2 v2 = (m1 + m2) v' =>
m v m2 v2 120 4 80 2 m
=> v ' = 1 1 = = 1.6 .
m1 + m2 120 + 80 s
Vjeba 014
Kolica mase 120 kg gibaju se brzinom 4 m/s. ovjek mase 100 kg uskae u njih u smjeru suprotnom
od smjera gibanja kolica brzinom 2 m/s u odnosu na tlo. Kolikom e se brzinom nastaviti zajedno gibati?
m
Rezultat: 1.27 .
s
Zadatak 015 (Kristijan, gimnazija)
Kolica mase 120 kg, i u njima ovjek mase 80 kg, gibaju se brzinom 5 m/s. Kolikom e se brzinom
kolica nastaviti gibati ako iz njih iskoi ovjek u smjeru kolica brzinom 2 m/s u odnosu na tlo?
Rjeenje 015
m1 = 120 kg, m2 = 80 kg, v1 = v2 = v = 5 m/s, v2' = 2 m/s, v1' = ?
Zakon odranja koliina gibanja dvaju tijela mase m1 i m2, kojima su poetne brzine bile v1 i v2, a brzine
nakon njihova meusobnog djelovanja v'1 i v'2, glasi:
m1 v1 + m2 v2 = m1 v'1 + m2 v'2.
v2

v1

Poslije iskakanja ovjeka iz kolica oboje e imati brzine istog smjera pa vrijedi:
m1 v + m2 v = m1 v'1 + m2 v'2 => (m1 + m2) v = m1 v'1 + m2 v'2 =>
=> m1 v1' = (m1 + m2) v m2 v'2 =>

=> v1 ' =
( m1 + m2 ) v m2 v2 ' = (120 + 80 ) 5 80 2 = 7 m .
m1 120 s
Vjeba 015
Kolica mase 120 kg, i u njima ovjek mase 100 kg, gibaju se brzinom 5 m/s. Kolikom e se brzinom
kolica nastaviti gibati ako iz njih iskoi ovjek u smjeru kolica brzinom 2 m/s u odnosu na tlo?
m
Rezultat: 7.5 .
s

Zadatak 016 (Kristijan, gimnazija)


Kolica mase 120 kg, i u njima ovjek mase 80 kg, gibaju se brzinom 4 m/s. Kolikom e se brzinom
kolica nastaviti gibati ako iz njih iskoi ovjek u smjeru suprotnom od smjera gibanja kolica brzinom 2 m/s u
odnosu na tlo?
Rjeenje 016
m1 = 120 kg, m2 = 80 kg, v1 = v2 = v = 4 m/s, v2' = 2 m/s, v1' = ?
Zakon odranja koliina gibanja dvaju tijela mase m1 i m2, kojima su poetne brzine bile v1 i v2, a brzine
nakon njihova meusobnog djelovanja v'1 i v'2, glasi:
m1 v1 + m2 v2 = m1 v'1 + m2 v'2.
v2

v1

Poslije iskakanja ovjeka iz kolica njihove brzine imat e suprotne smjerove pa piemo:
m1 v + m2 v = m1 v'1 m2 v'2 => (m1 + m2) v = m1 v'1 m2 v'2 =>

9
=> m1 v1' = (m1 + m2) v + m2 v'2 => v1 ' =
( m1 + m2 ) v + m2 v2 ' = (120 + 80 ) 4 + 80 2 = 8 m .
m1 120 s
Vjeba 016
Kolica mase 120 kg, i u njima ovjek mase 100 kg, gibaju se brzinom 4 m/s. Kolikom e se brzinom
kolica nastaviti gibati ako iz njih iskoi ovjek u smjeru suprotnom od smjera gibanja kolica brzinom 2 m/s u
odnosu na tlo?
m
Rezultat: 9 .
s

Zadatak 017 (Tomislav, tehnika kola)


Brzina vode u rijeci je 12 km/h. Brzina broda koji ide nizvodno je 18 km/h. Kako se brod giba
okrenut u smjeru struje?
Rjeenje 017
v1 = 12 km/h, v = 18 km/h, v2 = ?, v' = ?
Brzinu vode u rijeci oznaimo v1. Brzinu broda u odnosu na mirnu vodu obiljeimo v2.

v1
v = v2 + v1

Kada se brod giba nizvodno njegova je relativna brzina zbroj brzina v2 i v1:
km km km
v = v2 + v1 v2 = v v1 = 18 12 =6 .
h h h
Kada se brod kree uzvodno njegova je relativna brzina razlika brzina v2 i v1:
km km km
v ' = v2 v1 = 6 12 = 6 .
h h h
Vjeba 017
Brzina vode u rijeci je 10 km/h. Brzina broda koji ide nizvodno je 15 km/h. Kako se brod giba
okrenut u smjeru struje?
km
Rezultat: 5 .
h

Zadatak 018 (Tomislav, tehnika kola)


Brod plovi uzvodno uz rijeku brzinom 5 km/h u odnosu na obalu. Kolikom brzinom bi uz istu snagu
motora plovio nizvodno ako je brzina rijeke 20 km/h?
Rjeenje 018
v' = 5 km/h, v1 = 20 km/h, v=?
Brzinu vode u rijeci oznaimo v1. Brzinu broda u odnosu na mirnu vodu obiljeimo v2.
v1
v' = v2 - v1

Kada se brod kree uzvodno njegova je relativna brzina razlika brzina v2 i v1:
km km km
v ' = v2 v1 v2 = v '+ v1 = 5 + 20 = 25 .
h h h
Brzina broda u odnosu na mirnu vodu je v2 = 25 km/h.
Kada se brod giba nizvodno njegova je relativna brzina zbroj brzina v2 i v1:
km km km
v = v1 + v2 = 20 + 25 = 45 .
h h h
Vjeba 018
Brod plovi uzvodno uz rijeku brzinom 3 km/h u odnosu na obalu. Kolikom brzinom bi uz istu snagu
motora plovio nizvodno ako je brzina rijeke 20 km/h?

10
km
Rezultat: 43 .
h

Zadatak 019 (Tomislav, tehnika kola)


Brod plovi nizvodno niz rijeku brzinom 30 km/h. Kolika je brzina rijeke ako uz istu snagu motora
uzvodno plovi brzinom 6 km/h u odnosu na obalu?
Rjeenje 019
v = 30 km/h, v' = 6 km/h, v1 = ?
Brzinu vode u rijeci oznaimo v1. Brzinu broda u odnosu na mirnu vodu obiljeimo v2.
v1
v = v2 + v1

Kada se brod giba nizvodno njegova je relativna brzina zbroj brzina v2 i v1:
v = v2 + v1.
Kada se brod kree uzvodno njegova je relativna brzina razlika brzina v2 i v1:
v ' = v2 v1 .
Dobili smo sustav jednadbi:
v2 + v1 = 30
v2 + v1 = 30 km
2v1 = 24 v1 = 12 .
v2 v1 = 6 / ( 1) v2 + v1 = 6
h

Vjeba 019
Brod plovi nizvodno niz rijeku brzinom 12 km/h. Kolika je brzina rijeke ako uz istu snagu motora
uzvodno plovi brzinom 4 km/h u odnosu na obalu?
km
Rezultat: 4 .
h

Zadatak 020 (Tomislav, tehnika kola)


Brzina broda na mirnoj vodi je 15 km/h. Kolikom brzinom plovi uzvodno ako nizvodno plovi
brzinom 20 km/h u odnosu na obalu?
Rjeenje 020
v2 = 15 km/h, v = 20 km/h, v' = ?
Brzinu vode u rijeci oznaimo v1. Brzinu broda u odnosu na mirnu vodu obiljeimo v2.
v1

v = v2 + v1 v' = v2 - v1

Kada se brod giba nizvodno njegova je relativna brzina zbroj brzina v2 i v1:
km km km
v = v2 + v1 v1 = v v2 = 20 15 =5 .
h h h
Kada se brod kree uzvodno njegova je relativna brzina razlika brzina v2 i v1:
km km km
v ' = v2 v1 = 15 5 = 10 .
h h h
Vjeba 020
Brzina broda na mirnoj vodi je 5 km/h. Kolikom brzinom plovi uzvodno ako nizvodno plovi brzinom
8 km/h u odnosu na obalu?
km
Rezultat: 2 .
h

11

You might also like