SVEUILITE U SPLITU

EKONOMSKI FAKULTET

UPUTA ZA IZRADU STUDENTSKIH RADOVA

NA EKONOMSKOM FAKULTETU U SPLITU

Split, veljaa 2013.

 SADRAJ:

1. UVOD 3
2. NASLOVNICA RADA 4
3. OKVIRNI SADRAJ RADA. 5
4. OBLIKOVANJE TEKSTA 7
5. ETIKE NORME I PRAVILA NAVOENJA KORITENE
LITERATURE. 10
LITERATURA. 14

2
1. UVOD

Uputa za izradu studentskih radova na Ekonomskom fakultetu u Splitu ima za cilj

standardizirati formu i olakati izradu radova studentima, kao i ocjenjivanje "formalnih"
aspekata radova od strane nastavnika. Cilj je da se kroz dosljednu primjenu upute ujednai
okvirna struktura radova, nain oblikovanje teksta, nain oznaavanja tablica i grafikih
prikaza, pisanje formula kao i ostali formalni aspekti izrade jednog rada.

Uputa se odnose na sve kategorije studentskih radova, a posebice na:

Zavrni rad,
Seminarski rad,
Struni rad,
Istraivaki rad I.,
Istraivaki rad II.,
Diplomski rad.

Posebna pozornost u uputi je posveena etikim normama i definiranju pravila za ispravno

navoenje koritene literature pri pisanju radova. Studenti su duni pri pisanju radova navesti
sve koritene izvore i izbjegavati bilo kakav oblik plagiranja tuih djela, a posebice plagiranje
radova kolega studenata. Prema internim pravnim aktima Fakulteta plagiranje je strogo
zabranjeno, te predstavlja teku povredu studentskih dunosti za to su predviene
sankcije kao to su opomena pred iskljuenje i iskljuenje s Fakulteta.

3
2. NASLOVNICA RADA

Svaki studentski rad mora imati naslovnicu koja se ne numerira, a koja ima sljedee obvezne
elemente:

Slika 1: Izgled naslovnice rada

4
3. OKVIRNI SADRAJ RADA

Nakon naslovnice navodi se sadraj rada koji ima sljedei okvirni izgled i strukturu:

Slika 2: Okvirni sadraj rada

5
U uvodu rada definira se problem istraivanja, ciljevi istraivanja, te se navode metode
koritene u istraivanju. Autor treba navesti koritene znanstvene metode, pri emu treba
objasniti u kojem je dijelu rada pojedina metoda koritena i zbog ega je primjena te metode
bila prikladna za predmetno istraivanje. Nadalje, u uvodnom dijelu potrebno je ukratko
opisati strukturu rada.

U teorijskom dijelu rada razmatraju se postojee spoznaje o problemu koji se istrauje, kroz
obradu relevantne literature. Tekst mora biti smisleno i logiki podijeljen na vie cjelina, koje
mogu imati podcjeline. Teorijski dio rada ne bi smio biti samo tehnika kompilacija tuih
radova, ve autor mora jasno profilirati i svoje stavove o kljunim pitanjima na bazi kritikog
promiljanja i obraene literature. Po potrebi se kod pojedinih vrsta radova (npr. diplomski
rad) temeljem obraene literature i vlastitih stavova definiraju hipoteze.

Empirijski dio rada se izrauje po potrebi i u dogovoru s mentorom. Pojedini studentski

radovi (npr. seminarski rad ili istraivaki rad I.) ne moraju imati empirijski dio istraivanja.
Empirijski dio rada moe biti realiziran kao istraivanje na bazi uzorka ili kao istraivanje na
bazi jednog objekta istraivanja (trgovakog drutva, obrta, grada, upanije, drave). U
empirijskom dijelu istraivanja student uporabom prikladnih znanstvenih metoda testira
hipoteze koje su oblikovane na temelju teorijske razrade problema. Empirijski dio istraivanja
ne mora biti baziran iskljuivo na "pozitivistikom pristupu" (teorija-hipoteza-varijable-
testiranje hipoteza-zakljuak). Kod pojedinih problema istraivanja struktura rada moe biti
fleksibilnija, a student na temelju prouene literature i (najee kvalitativnih) podatka moe
ponuditi, a ne testirati, teorijsko objanjenje promatranog fenomena.

U zakljuku se saeto iznose glavni rezultati i spoznaje do kojih se dolo temeljem

istraivanja, te se ukazuje se na (ne)podudaranje teorijskih spoznaja i empirijskih dokaza.
Nadalje, potrebno je navesti eventualna ogranienja istraivanja, kao i mogue smjerove
buduih istraivanja. U zakljuku se ne citiraju drugi autori, dok je preporueni opseg
zakljuka maksimalno do 1/10 cjelokupnog teksta. Literatura predstavlja numerirani popis
svih koritenih izvora pri izradi rada. Prilozi oznaavaju sve dokumente koji nisu sastavni dio
osnovnog teksta ali su bitni za razumijevanje rada. Priloge je potrebno numerirati. Kod izrade
zavrnih i diplomskih radova potrebno je izraditi i saetak rada na hrvatskom jeziku i jednom
stranom jeziku (kojeg je student pohaao na Fakultetu). U saetku se jasno definira problem i

6
cilj istraivanja, kao i glavni rezultati istraivanja. Saetak se izrauje na maksimalno jednoj
stranici (1.800 znakova) uz obvezno navoenje tri kljune rijei.

4. OBLIKOVANJE TEKSTA

Akademski stil pisanja koji se koristi pri pisanju studentskih radova je formalan, precizan,
jasan, jednostavan, te je formalniji od esejskog stila pisanja. Tekst rada uvijek se pie u
neutralnom obliku (npr. "istrait e se", a ne "istrait u/emo") vodei rauna o pravopisnim
standardima. Za oblikovanje teksta koristi se font Times New Roman, veliina 12, uz prored
od 1,5. Tekst treba biti poravnat uz lijevi i desni rub stranice. Margine trebaju biti udaljene 2,5
cm od gornjeg, donjeg, lijevog i desnog ruba stranice. Stranice rada (osim naslovnice) moraju
biti numerirane arapskim brojevima u donjem desnom uglu stranice. Konkretno, u programu
za obradu teksta Word za ubacivanje broja stranice potrebno je na alatnoj traci izabrati
naredbu "Insert", nakon toga "Page numbers", "Position" Bottom of the page, "Alignment"
Right, uz neoznaenu opciju "Show number on first page" (ako je naslovnica sastavni dio
dokumenta).

U cilju bolje preglednosti teksta poeljno je na jednoj stranici napraviti vie odjeljaka (etiri
do pet), meusobno odvojenih retkom razmaka. U cilju naglaavanja kljune rijei u tekstu
se mogu i podebljati. Kod nabrajanja potrebno je koristiti automatsko numeriranje. Ukupan
opseg rada ovisi o vrsti rada:
Zavrni rad ima opseg izmeu 30 i 40 stranica,
Seminarski rad ima opseg izmeu 10 i 20 stranica,
Struni rad ima opseg izmeu 20 i 30 stranica,
Istraivaki rad I. ima opseg izmeu 20 i 30 stranica,
Istraivaki rad II. ima opseg izmeu 5 i 10 stranica,
Diplomski rad ima opseg izmeu 50 i 80 stranica.

Ako se u radu prezentiraju tablice, slike, grafikoni i slini grafiki prikazi oni moraju biti
numerirani uz prikladan naziv. Tablice se numeriraju iznad, uz navoenje izvora ispod. Slike,
grafikoni i slini grafiki prikazi se numeriraju ispod, uz navoenje izvora takoer ispod. Ako
su tablice, slike, grafikoni i slini grafiki prikazi originalni rezultat rada autora onda se kao

7
izvor navodi: "Izraun autora", "Prikaz autora" ili slina formulacija. Brojevi u tablicama
moraju biti poravnati uz desni rub tablice, tekst uz lijevi rub tablice, dok zaglavlje tablice treba
biti centrirano.

Slika 3: Izgled i oznaavanje tablice

Font u autorski izraenim tablicama, slikama, grafikoni i slinim grafikim prikazima je

Times New Roman, veliina 10, uz prored od 1,0. Kod velikih tablica i grafikih prikaza po
potrebi se moe koristiti i manji font, te "Landscape"- horizontalni izgled stranice. Ako se
slike preuzimaju s Interneta ili se skenirane stavljaju u tekst onda se preuzima originalni izgled
slike. Sve tablice, slike, grafikoni i slini grafiki prikazi moraju biti poravnati uz lijevi rub
stranice, uz navoenje naziva i izvora uz lijevi rub stranice.

Slika 4: Izgled i oznaavanje slike

8
Ako se pri izradi rada koriste formule one se izrauju uz primjenu odgovarajueg programa,
primjerice uz uporabu programa Microsoft Equation.

Slika 5: Izgled i numeriranje formule

Font kod osnovnih varijabli u formulama je Times New Roman, veliine 11, dok drugi
elementi formula (potencije, korijeni, indeksi i sl.) mogu imati i manji font. Formule se piu
poravnato ulijevo iz numeriranje rednog broja formule u zagradama. Po potrebi se ispod
formula daje i legenda uz objanjenje koritenih oznaka. Font kod legendi je Times New
Roman, veliine 10.

9
5. ETIKE NORME I PRAVILA NAVOENJA KORITENE
LITERATURE

Tijekom izrade radova student se koristi relevantnim knjigama, lancima, zakonima,

pravilnicima i ostalim izvorima koje treba navesti u radu. U suprotnom, ako se preuzima tekst
drugog autora bez navoenja izvora rije je o plagiranju. Plagiranje oznaava preuzimanje
tuih ideja, miljenja stavova, rezultata i sl. bez navoenja originalnog izvora, ime se
tui rad prikazuje kao vlastito djelo. Plagiranje je strogo zabranjeno, te predstavlja
teku povredu studentskih dunosti za to su predviene sankcije kao to su opomena
pred iskljuenje i iskljuenje s Fakulteta 1 .

Uz konzistentno navoenje koritenih radova drugih autora, od studenta se oekuje da potuje

etike norme u svim fazama pisanja rada, posebice u fazi prikupljanja primarnih podataka
(najee putem ankete i/ili intervjua). Preciznije, od studenta se oekuje da osigura
dobrovoljni i informirani pristanak ispitanika, potuje pravo na privatnost ispitanika, osigura
anonimnost ispitanika i mogunost odustajanja ispitanika od istraivanja, te ponudi
ispitanicima mogunost upoznavanja sa krajnjim rezultatima istraivanja. Student mora
zadrati objektivnost, te biljeiti i prikazivati tone i potpune podatke.

Zadatak studenata je da proita adekvatnu literaturu vezanu uz temu istraivanja, po potrebi

svojim rijeima "prepria" tj. parafrazira pojedine cjeline, konzultirajui stavove vie autora,
te da u konanici profilira i svoje miljenje o svim bitnim pitanjima. Ako se tui tekst
preuzima u cijelosti onda se taj tekst mora navesti unutar navodnih znakova, uz citiranje
izvora u fusnoti 2 ili uporabom tzv. Harvardskog stila citiranja. Pravilo o obveznom
citiranju izvora vrijedi i kod parafraziranja tueg teksta. Student u dogovoru s mentorom bira
stil citiranja koritene literature, te se kroz cijeli tekst konzistentno koristi samo jedan stil.
Dakle, u jednom radu nije doputeno kombinirano koritenje vie razliitih stilova citiranja.

1
Ekonomski fakultet (2011): Pravilnik o stegovnoj odgovornosti studenata Ekonomskog fakulteta u Splitu, l. 7,
st. 5 i l. 12, st. 1.
2
Zelenika, R. (2000): Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, Sveuilite u Rijeci,
Rijeka, str. 453.

10
Ako se koriste fusnote potrebno je navesti podatke o autoru citiranog djela (prezime i
inicijal/e imena autora), godini djela, naslovu djela, nazivu asopisa/zbornika/zbirne
znanstvene/strune knjige, izdavau, mjestu izdanja i brojevima stranica. U fusnotama se
koristi font Times New Roman, veliina 10, uz prored od 1,0. Konkretno, u programu za
obradu teksta Word za ubacivanje fusnote u tekst potrebno je na alatnoj traci izabrati naredbu
"Insert", nakon toga "References" i na kraju "Footnot" uz opciju Bottom of the page. Kod
Harvardskog stila citiranja koritene literature u tekstu se navodi prezime autora uz godinu u
kojoj je djelo objavljeno. Ako se primjenjuje Harvardski stil citiranja primjenjuje se isti font
kao i kod osnovnog teksta rada tj. Times New Roman, veliina 12, uz prored od 1,5. Primjere
primjene Harvardskog stila citiranja prikazuje sljedea slika:

Slika 6: Harvardski stil citiranja u tekstu

11
U popisu literature, koji u radu slijedi nakon zakljuka treba navesti sve koritene izvore
literature, vodei se pravilima po pojedinim tipu izvora.

Slika 7: Pravila navoenja izvora u popisu literature

12
Svi izvori literature koji su koriteni u izradi rada moraju se numerirati arapskim brojevima i
to prema abecednom redu. U popisu literature koristi se font Times New Roman, veliina 12,
uz prored od 1,5.

Slika 8: Numeriranje koritene literature prema abecednom redu

13
LITERATURA:

1. Ekonomski fakultet (2011): Pravilnik o stegovnoj odgovornosti studenata Ekonomskog

fakulteta u Splitu.
2. Tkalac Veri, A. et al. (2011): Prirunik za metodologiju istraivakog rada u
drutvenim istraivanjima: kako osmisliti, provesti i opisati znanstveno i struno
istraivanje, M.E.P., Zagreb.
3. Vujevi, M. (2006): Uvoenje u znanstveni rad u podruju drutvenih znanosti,
kolska knjiga, Zagreb.
4. Zelenika, R. (2000): Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela,
Sveuilite u Rijeci, Rijeka.

14