Sveuilite u Zagrebu

Fakultet organizacije i informatike

Tema broj 16

Turingov stroj

U varadinu 2.11.2010 Musliu Dino G21

Turingov stroj je automat (model,imaginarni stroj, matematika apstrakija
naeg procesa raunanja) koji u svakom svom koraku moe proitati znak
s trake, upisati na istu tu poziciju trake drugi znak i pomaknuti glavu za
itanje na slijedei ili prethodni znak na traci. Traka Turingova stroja slui
kao vanjska memorija. Svako polje trake moe sadravati samo jedan
znak. TS barata konanim brojem znakova (simbola) s1, s2, .sk, koji
oblikuju vanjsku abecedu stroja S={s1,s2, sk}. Ovakav koncept razvio
je engleski matematiar (logiar) Alan Turing (1912-1954). Stroj ita
simbole na traci i gleda popis pravila, mijenja svoje unutarnje stanje, te ili
brie simbole ili pomie svoj radni dio na lijevo ili desno. TS se sastoji od
beskonane ulazno-izlazne trake (vrpce), radnog dijela i popisa pravila.
Ulazno izlazna traka je podijeljena u polja u kojima su simboli koje radni
dio stola bilo ita, brie ili upisuje (traka TS ima glavu koja moe proitati
jedan znak s trake, napisati znak na traku-polje ispod glave, pomaknuti se
relativno s obzirom na trenutnu poziciju-jedno mjesto (polje) nadesno
(pomak+1) ili za jedno mjesto nalijevo (pomak-1) ili 0. Postoje tri
standardne adresne naredbe: D-promatraj desno susjedno polje, L-
promatraj lijevo susjedno polje, N-ostani na istom polju. Skup naredbi za
pomak glave: P={N,D,L}. Turingov stroj se uvijek nalazi u nekom
unutarnjem stanju, te ovisno o tom stanju i zapisima na vrpci izvodi
radnje pomicanja, brisanja ili pisanja. Mogua stanja su: regularna (q1,.
q s), poetno stanje q0, i zavrno stanje qf. Popis pravila je program koji
odreuje ponaanje stroja u zadanim okolnostima.

Turingov stroj je dakle matematiki (apstraktni) stroj za izvravanje

algoritma. Sve to se uope moe algoritamski izraunati (bilo u
matematici, bilo u praksi) moe se realizirati Turingovim strojem
(Churchova teza). Turingov stroj je univerzalni model (nema jaeg
stroja).

Obrada informacije u Turingovom stroju odvija se u logikom bloku L, koji

se moe nalaziti u nekom od konanog broja unutarnjih stanja Qo ={q0,
q1,q2,.q(Q-1)}.
Turingov stroj:

TS = (Q, S, T, B, q0, qf, )

Q skup unutarnjih stanja stroja

S skup simbola vanjske abecede

T=S/b

B prazni simbol

q0 poetna stanja stroja

qf konano stanje stroja

logika funkcija stroja

Ulazna dvojka: ( si, qn)

Izlazna trojka: (sj, p, qn+1)

pP

Logiki blok ostvaruje funkiju koja svakoj dvojci na ulazu pridruuje

izlaznu trojku.

logika funkcija stroja

: S x Q => S x P x Q
Logika se funkcija stroja moe prikazti tablicom koja se zove shema
Turingova stroja.

q1 q2 q3
^ q4D ^ q3L | q1N
| q2N q4D ^ q3N
q1D q2D q4N

Turingov stroj se moe prikazati kao petorka M= < K, , S, F, delta > gdje
je:

K- konaan skup stanja automata

- e abeceda, u kojoj imamo istaknuti prazni (blank) simbol i poetni

simbol

S - ekement

K - poetno stanje

F = {qT, qF} podskup S skup zavrnih stanja, koji sadri stanja

delta : K {qT, qF,}x K x {L,R} funkcija prijelaz

Turingov stroj koji moemo pronai u literaturi predstavljen je kao
etvorka, pa sve do sedmorke.

Primjer (B. Divjak, A. Lovreni, Diskretna matematika s teorijom

grafova, TIVA, 2005)

Neka je 0= {a, b}, i neka je zadan jezik L = {an, bn} nad . Napravimo
Turingov stroj koji prepoznaje ovaj znak. On otkida jedan a sprijeda, pa
jedan b straga. Ako ostane viak a-ova ili viak b-ova, onda rije nije
dobra, a ako ostane prazna rije, onda je ulazna rije bila dobra.

a b

q0 (, R, q0) (, R, q1) qF (, L, qT)

q1 (, L, qF) (, R, q1) (b, R, q1) (, L, q2)

q2 (, L, qF) (, L, qF) (, R, q1) (, L, qF)

q3 (, R, q0) (, L, q3) (b, L, q1) (, L, qF)

Primjetimo da tablicu kojom smo opisali Turingov stroj nismo ispunili do

kraja. To bi znailo da je funkcija parcijalna funkcija. No, ona se moe
upotpuniti tako da se sva nedefiirana stanja popune tako da Turingov stroj
upie znak koji je proitao, glavu premjesti u desno i pree u stanje qF.
Literatura :

B. Divjak, A. Lovreni, Diskretna matematika s teorijom grafova, TIVA,

2005.

S. Ribari, Arhitektura raunala RISC i CISC, kolska knjiga, Zagreb 1996.