MOST
IZNAD SVEGA
Serdarevi Jagoda, Bibliografija radova o
Starom mostu u Mostaru, Knjiga 1,
Izadava: Autor, Mostar 2003., 79.
Uprkos estim sajmovima,
novinskim i katalokim narudbenicama,
izlaganjima i promocijama, pregled praenja
suvremene izdavake produkcije zarobljen
je slabim protokom informacija i
nepovezanou. Pojava svakog
bibliografskog pristupa struci i ljubiteljima
starine otuda je melem za oi i pravo
osvjeenje u tekuem i daljem radu. za
jedan od takavih slatkih ugoaja nedavno
se pobrinula Jagoda Serdarevi sa tematskim
pristupom bibliografije napisanog o Starom
mostu u Mostaru. Birajui poznatu ve
'vjeno' prisutnu i pristupnu ali ipak
proputenu staromostovsku temu kao
predmet obrade autorica je pokazala struno
osmiljavanje koje definira bibliografiju kao
naunu disciplinu i nezaobilaznu pomonicu
u mnogim naunim i strunim izrazima.
Jagoda Serdarevi je i od ranije
prezentirala nekoliko znaajnih
bibliografskih ostvarenja, najsvjeiji onaj
opirni tematski o Blagaju u asopisu
Hercegovina broj 15-16, koji joj danas uz
Vesnu olovi, Olgu Lalevi, Andreu
Dautovi i nekolicini drugih, osiguravaju
zapaeno mjesto na pijedastalu uspjenog
biljeenja i delegiranja praenja bogatog
bosanskohercegovakog izdavatva kao
nezaobilaznog u procesu svakodnevnog
valoriziranja i revaloriziranja.
Iscrpnoj prezentaciji koja ukazuje na
autoriina mukotrpna i studiozna praenja
68
i vrijedan rezultat kao najopirnije polazite
(i jedino ove vrste) u ovom tematskom
pravcu, uvodno slovo podario je poznavalac
Starog mosta emsudin Serdarevi. On se
potrudio da istakne autoriine polazne
osnove, u kojima se istie jaka namjera
autorice da se nastavi u ovom pravcu, i vie
dosadanjih naroito hercegovakih
bibliografskih pristupa u sagledavanju
izdavatva o Mostaru i Hercegovini.
Hronolokim nizom od 1840. do
februara 2oo3.g. i abecedno po autorima
za svaku godinu u kojoj je naeno napisano
o Starom mostu, sa zahtjevnom irinom od
zasebnih monografija do teko sagledivih
dnevnih novina, autorica je prezentirala 511
naslova. Njihova raznovrsnost i brojnost, u
uzlaznoj liniji prema hronolokom rastu
doivljava kulminaciju u najnovije doba. To
je rezultat pozicije Starog koja je od 1993.
do danas na svjetskoj pozornici sa dodatnom
vjenom devizom 'biti i ostati' , daleko iznad
Mostara, Hercegovine i iznad svega. Medu
preko pola hiljade naslova su najkvalitetniji
pristupi historiara, historiara umjetnosti,
konzervatora, arhitekata, osmanista,
knjievnika, novinara, politiara i brojnih
ljubitelja Starog mosta, ali i svih onih koji
mu u posljednje vrijeme pokuavaju nai
raniju stabilnost i mir.
Dunu zahvalnost autoriinom radu
izrazie svaki budui pristup u praenju
historije kulture, Starog, Mostara,
Hercegovine, Bosne i Hercegovine i svjetske
kulturne batine. Vrijedne ruke pamtie
budui neimari, koji e lake i bre dolaziti
/
do potrebnih informacija. Obzirom
na namjeru da se u ovom
tematskom pravcu nastave daljnja
pretraivanja i dopune, prilaemo
nekoliko naizgled kritinih, no
drimo poticajno-oportunistikih
primjedbi koji bi mogli proizvesti
u daljnjem radu jo kvalitetniji
izraz. Bez namjere za detaljnijom
obradom, izdvajam openito
mjesta koja bi mogla biti
predmetom, barem dodatnih
razmiljanja za budue izdanje.
Ponueni hronoloki slijed
izdavake produkcije najvanija je
odrednica u praenju napisanog o
Starom mostu u ovoj bibliografiji.
U svakoj godini to je abecedni niz.
Prezentacija Jagode Serdarevi BIBLIOGRAFIJA
prola je neopravdano bez RADOVA O STAROM MOSTU
priloenog autorskog registra, koji U MOSTARU
bi uveliko olakao korisnicima
snalaenje i koritenje, kao i
bodu oi. Autoriino sagledavanje prolo
prostor za efikasniju dopunu same
je i bez dubljeg ulaenja u sadraj bogate
bibliografije u buduim pristupima. U
historiografske literature koja u praenju
davanju anotacija, vrlo kvalitetnom i
historije Mostara i Hercegovine nije mogla
najviem nivou kojeg zahtijeva mudri i
i nije prolazila mimo Starog mosta. Na kraju
izbirljivi italac, nije izvreno dosljedno
bih preporuio i jedno tee razmiljanje,
izravnjivanje, tj. ujednaavanje, pa ima
razmiljanje o knjievnim (proznim i
bibliografskih jedinica sa dobrim
pjesnikim) pristupima koji su dobrano
pojanjenjima a ima ih i bez pojanjenja
izostali. Kada bi imali i dodatak sa
uope. Ima neujednaenosti kod razliitog
pregledom najljepih likovnih i uope
navoenja iste periodike ili biblioteka istih
umjetnikih ostvarenja brojnih autora na
izdavaa, ima izostalih izdavaa, a i brojeva '
temu Starog mosta, kao i priloeni pokoji
stranica, godita i brojeva pojedinih izdanja.
snimak to bi dodatno uljepalo itav pristup.
Ponegdje se, uz naziv periodike, daje i
Odredeni broj informacija autorica
karakteristika, tj. vrsta periodine
je mogla pronai i u bibliografiji Suzane
publikacije a ponekad ne. To bi se moglo
Smdovi (Grada za bibliografiju radova o
ujednaiti spiskom skraenica. Ima primjera
Hercegovini, Knjiga 1, Monografske
da se iz vee monografije dodatno istiu
publikacije, Drutvo 'Aleksa anti'
strane na kojima se nalaze podaci o Starom
Izdavako preduzee 'Svet knjige' , Beograd
mostu, ali i primjera kada se to ne ini. Rei
2000., 461.), kao i u drugim bibliografijama
emo, radi detalj ista, da ima i tehnikih
ireg prostora Bosne i Hercegovine i bive
prestupa, naroito spajanja rijei i znakova,
Jugoslavije, ali i u leksikografskim
~ ,
zareza i slova, koji utjeu na preglednost i

69
enciklopedijskim pristupima, naroito na
mjestima u kojima se prati arhitektura i
historija umjetnosti. U nadi da se rad na
bibliografiji Starog mosta ne zaustavi,
autoriinom naporu pridodajemo nekoliko
poticajnih dopuna, koji govore o nekim od
serija i publikacija koji su izostali, naroito
u posljednje vrijeme znaajnim pojavama
pretisaka i ponovljenih izdanja:
Baagi Safvet-beg, Bonjaci i Hercegovci
u islamskoj knjievnosti (Prilog kulturnoj
historiji Bosne i Hercegovine), (Priredio
Demal ehaji), Svjetlost, Biblioteka
Kulturno nasljee Bosne i Hercegovine,
Safvet-beg Baagi: Izabrana djela, Knjiga
III, Sarajevo 1986., 322; Buimki Mesud,
Stari most u Mostaru, Behar II/8-9, Zagreb
1993., 28-29; eli Demal - Mujezinovi
Mehmed, Stari mostovi u Bosni i
Hercegovini, 2. izdanje, Sarajevo-
Publishing, Biblioteka Kulturno nasljee,
Sarajevo 1998; iril iro Rai &
Hercegovina, Hercegovako-neretvanska
upanija-Zapadnohercegovaka upanija-
Hercegbosanska upanija-Hrvatska matica
iseljenika u FBIH, Mostar 1998; umurija
Ismet, Pet vijekova mostarenja (Kada su
grad i stari most dobili svoje ime?), Most
XXVII/146 (57), Mostar 2002., 83-85;
Hasandedi Hivzija, Stari most u Mostaru,
Behar IX/48-49, Zagreb 2000., 30-32;
Hrabak Bogumil, Urbani, privredni i vojno-
upravni rast Mostara (1450-1700), Zbornik
za istoriju Bosne i Hercegovine 1, Beograd
1995., 113-159; ljai Danilo - Ijad, Mostar
(O poetku i karakteristikama razvoja varoi
- grada, kroz dokumenta i sjeanja), Most
XXVII142 (53), Mostar 2001., 74-78;
Imamovi Enver, Kamena duga (Most
kojem se divio svijet), '5 plus' 15,
Novinsko-izdavaka kua Sezam, Sarajevo
2000., 12-13; Kreevijakovi Hamdija, Stari
hercegovaki gradovi, 'Hamdija
70
KreevIjakovi:' IzabraIl3:djela ll, (priredili
Avdo Sueska i Enes Pelidija) " Veselin
"Maslea, Biblioteka Kulturno nasljee,
Sarajevo 1991., 446-465; Mandi Dominik,
Mostar u Hercegovini (Njegov postanak i
znaaj imena), Osvit 1-2, Mostar 1998.,
107-119; Niki Andrija, Dogaajnica Bosne
i Hercegovine od 614. - 1918., Zaviajna
knjinica i arhiv, Zaviajna knjinica ivot
i svjedoanstvo, Svezak 70, Povijesna vrela,
Mostar 2003., 842; Ratkovi Aleksandar,
Srednjovjekovni Mostar i problematika
njegovog istr3Zivanja, Nae starine 14-15,
Sarajevo 1981., 75-78; Ratkovi Aleksandar,
Mostarska tvrava (Izmeu istraivanja i
obnove), Most XXVill170 (159), Mostar
2003., 73-75; Vego' Marko, Mostar u
srednjem vijeku, Iseljeniki almanah Matice
iseljenika Bosne i Hercegovine, Sarajevo
1978., 130-139; Zelenika Anelko, Zapisi
iz starije prolosti Mostara i okolice,
Hercegovina 2 (10), Mostar 1996., 61-76.
Za ovaj vrijedan doprinos kulturnoj
historiji Bosne i Hercegovine sigurno bi ste
uli i da niste prolazili kroz Mostar. No
teko da bi ga mogli i nabaviti jer je ovo
prvo izdanje izalo u samo 100 primjeraka
to je nedovoljno za pratei znaaj, potrebe
struke i ire italake publike. O Starom
mostu i drugom izdanju ove bibliografije
svakako se tr,eba razmiljati. I ovaj posao je
dobro obavljen, ali na njemu ne treba stajati.
ekajui enciklopedijska i leksikografska
izdanja, a nema jo ni institucija toga profila
i karaktera, struka i ljUbitelji starine u Bosni
i Hercegovini e se naekati. Jagoda
Serdarevi, bibliografi, bibliofili i brojni
tematski neobraeni okviri nikoga ne treba
da ekaju. Sami to pokazuju. Istina i Most
iznad svega.
ESAD KURIOVI
 ISSN 0350-6517

asopis za obrazovanje,
nauku i kulturu
Godina XXVIII, avgust/kolovoz 2003.
Broj 165 (76 - nova serija)

Izdava: Podrunica pisaca H N K - Mostar

Redakcija: Ivo Mijo Andri, Radmilo Braca Andri, Muhamed Elezovi, Gradimir Gojer,
Alija Kebo, Sanela Kuko, Predrag Matvelevi, Jusuf Niki, Rapko Orman,
Nusret amerika, Ismet Smajlovi, Salko Sari, Muhamed ator, Salih
Trbonja-Sevdi, dr. Elbisa Ustamuji.

Glavni i odgovorni urednik:

ALIJA KEBO

Likovni urednik: Jusuf Niki

Lektura i korektura: Nusret Omerika Salih Trbonja-Sevdi

Urednik fotografije: Jakub Hadi

iro raun: PBS - Filijala NERA Mostar 1011500000096575

Adresa: Bulevar NR 41, 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina

Telefon: (+ +387 36) 580-261

Fax: (+ +387 36) 550-671

Cijena: 5 KM za inostranstvo: 10 KM

asopis "Most" je upisan u evidenciju javnih glasila R BiH pod brojem 536 od
30.11 .1995. godine i osloboen je plaanja poreza na promet.

Kompjuterska obrada: Edin Diho

tampa i povez: "IC tamparija Mostar" d.o.o. Mostar

E-mail: icstamp@cob.net.ba

Za tampariju: Ibro Rahimi

Logotip naslovne strane: Dobrivoje - Bobo Samardi

Rukopisi, fotografije i ilustracije se ne vraaju.