8.

ALATI ZA PREOBLIKOVANJE
8.1 Osnove preoblikovanja

Preoblikovanje je promjena oblika vrstog tijela postupcima

trajne ili plastine deformacije bez odvajanja i promjene mase
materijala (DIN 8850, 2.grupa).
Postupci; valjanje, kovanje,preanje, utiskivanje,istiskivanje,
provlaenje, duboko vuenje, savijanje ( sl.1), razvlaenje
Deformabilnost ili plastinost je svojstvo materijala da se lake
ili tee trajno deformira. Osnove deformacije metala pod
optereenjem prikazane su dijagramom naprezanje-istezanje s-
na sl.2, a usporedba ponaanja razliitih metala na sl.3. Meki elik
se lako deformira i spada u plastine, a sivi lijev u neplastine metale
(sl.3).

Teorijske osnove: Materijal pod optereenjem se napree i

deformira. Deformacija moe biti:
a) elastina (sl.2, podruje O-E): Nakon rastereenja materijal se
vraa u poetno stanje. Elastinom deformacijom poveava se
razmak izmeu atoma kristalne reetke (a+a, sl.5) koji se
nakon rastereenja vraa na prvobitnu veliinu (a, sl.4).

b) plastina (sl.2, trajna podruje E-M): Poveanjem naprezanja

iznad granice elastinosti sel (sl.2) nastupa meusobno klizanje,
odnosno pomicanje slojeva (kristalita, sl.6)) i poetak trajne
deformacije koja ostaje i nakon rastereanja.
Promjena strukture i svojstva: Trajnom deformacijom zrnata struktura
prelazi u vlaknastu, to mijenja i svojstva materijala: poveava se
vrstoa i tvrdoa, a smanjuje istezljivost, odnosno plastinost
(sl.7).

1
Stupanj deformacije (sl.1) je mjera deformacije.To je omjer
povrine poprenog presjeka materijala poslije i prije ili prije i poslije
deformacije K = A1 / A0 ( manji K hladna deformacija: savijanje
lima, ipki, cijevi; srednji K duboko vuenje posuda s
meuarenjem, vei K vrue valjanje tranica, limova).
Ako stupanj deformacije prijee odreenu granicu, gube se plastina
svojstva, dolazi do prekida povezanosti i loma materijala.Za nastavak
deformacije potrebna je toplinska obrada meuarenja.
Rekristalizacija je toplinska obrada arenja kojom nastaju zrnca
slina onima prije deformacije. Povratom na poetnu strukturu smanjuju se vrstoa i tvrdoa, a poveava
plastinost pa se moe nastaviti s daljnjom deformacijom bez prekida i loma materijala.
Temperatura rekristalizacije ovisi o vrsti materijala i stupnju deformacije (sl.2). Materijal se lagano zagrijava i
ari vie sati na temperaturi 550 - 650 0C.
Plastina deformacija moe biti :
a) hladna ako se odvija na temperaturi
nioj od temperature rekristalizacije i
b) vrua, ako se odvija na vioj od
temperature kristalizacije (austenit,oko
1100 0C).
Hladna deformacija poveava vrstou, a
smanjuje plastinost ovisno o stupnju deformacije
(sl.4).
Vrua deformacija smanjuje vrstou, odnosno
otpornost materijala na deformaciju i poveava
njegovu plastinost istezljivost (podruje (sl.5).

Kod vrue deformacije treba paziti i na brzinu deformacije koja ne smije biti vea od brzine rekristalizacije zbog
mogueg smanjenja plastinosti materijala.

2
Postupci preoblikovanja prema vrsti naprezanja:
a) tlani: valjanje, kovanje i preanje u alatu (ukovanj) ili bez njega,
utiskivanje, istiskivanje (protiskivanje), teenje
b) vlano tlani: provlaenje, duboko vuenje
c) vlani: proirenje, razvlaenje, ravnanje

8.2 Alati za kovanje i preanje - ukovnji

Kovanje je preoblikovanje materijala udarcima runog ili
strojnog ekia (bat), najee u vruem stanju. Koristi se
kinetika energija ekia koji velikom brzinom (5-7 m/s) udara u
materijal. Rad je popraen jakim potresima i bukom. Nagli i
kratki udarci ekia deformiraju prvenstveno gornji i donji sloj
materijala. To je vrlo stara i rairena plastina obrada metala
(meteorsko eljezo) koja se strogo uvala i prenosila s oca na
sina.Danas su poznate teorijske osnove i tehnologija kovanja.
Kovanje moe biti slobodno (sl.1 i 2) ili u ukovnju (sl.3).
Preanje je preoblikovanje metala silom pritiska s manjom
brzinom (do 1 m/s). Rad pree je mirniji, a mogu proizvesti
vee sile. Sila pree djeluje due i deformira materijal po cijeloj
dubini. Mogu biti mehanike i hidraulike.

Tehnoloki proces kovanja:

1. Izrada kovakog crtea otkovka na temelju crtea proizvoda (sl.4): odrediti ravninu podjele ukovnja,
dodatke za daljnju obradu, kovake nagibe radi lakeg vaenja iz ukovnja i radijuse radi lakeg teenja
materijala te predvidjeti ploicu za naknadno probijanje otvora. Vanjski srh se skida na tancama za krzanje.
2. Konstrukcija zavrne gravure ukovnja (sl.3 i 5) s kanalom i vijencem za suvini materijal ( srh): gravura je
po obliku i dimenzijama jednaka otkovku u vruem stanju, vanjske mjere se poveavaju, a unutarnje smanjuju
za toplinski koeficijent rastezanja: za elik 0,8-1%, Al-leg.1,2% i Mg- leg.1,1%. Posebno paziti na omjer visine i
duine kanala o emu ovisi sila kovanja, naprezanje u ukovnju i visina uspinjanja materijala (sl.3).

3
3. Odreivanje broja i redoslijeda operacija (sl.1): obzirom da je deformacija ograniena stijenkama ukovnja,
potrebno je voditi rauna o procesu premjetanja materijala (sl.1) te stupnju deformacije K. Ako je preveliki
stupanj deformacije, potrebno je ukljuiti operaciju meuarenja. Na slici 2 je tehnoloki proces izrade
proizvoda s 5 operacija obrade: odrezivanje ipke, sabijanje na prei, kovanje u ukovnju, probijanje otvora i
skidanje srha na prei i obrada odvajanjem estica. Dobili smo proizvod s dobrim iskoritenjem materijala te
vrstom i homogenom strukturom. Na slici3 je prikazan proces izrade proizvoda s operacijom odrezivanja i 3
operacije kovanja s postupnim preoblikovanjem.

4. Konstrukcija gravura ukovnja po operacijama (npr.sl.3): mjere korigirane za toplinski koeficijent rastezanja.

5. Izbor materijala ukovnja: odrediti mjere, masu i vrstu materijala; obino se koristi alatni elik za rad u toplom
stanju 5741 (utop extra 1), radne tvrdoe 30 50 HRC. Otporan je na udarno optereenje i povrinsko
troenje. Mogue poputanje uslijed dueg zadravanja vrueg proizvoda u ukovnju.U posebnim sluajevima
ugrauju se segmenti od tvrdog metala.
6. Izbor stroja (sl.4 i 5): prema postupku, sili kovanja i veliini ukovnja. Kovakim batovima materijal bre
popunjava gornju gravuru i bre tee u smjeru gibanja bata: za otkovke s promjenjivim promjerima,razgranatim
povrinama i ispupenjima te za tanke otkovke.Preama materijal bre popunjava gravuru u donjem dijelu
ukovnja: za otkovke jednostavnijeh oblika i bez velikih udubljenja.
esto se kombinira s batovima, tako da je predoblikovanje na
preama, a zavrno kovanje na batovima.

4
8.3 Alati za utiskivanje
Utiskivanje je tlana deformacija pri kojoj ig prodire u materijal do
odreene dubine i oblikuje udubljenje (meko areni elik sl.1). Rad se
odvija na hidraulikim preama stalnom silom do 50 MN i malom brzinom
0,002 - 0,2 mm/s.
Preteno se izrauju unutarnji sloeni i nerotacioni oblici na proizvodu
(gnijezda, udubljenja, utisnua, sl.2). Mjere gnijezda su iste dok se radi s
istim igom, a povrine glatke. Vrijeme izrade je znatno krae nego
obradom odvajanja.Utiskivanjem se vlakna materijala ne prekidaju to
produuje vijek trajanja proizvoda.
Utiskivanje moe biti u hladnom ili vruem stanju. Materijal se grije na
(850 1000) oC radi smanjenja sile utiskivanja i poveanja brzine.
ig s vanjskim oblikom je jedna polovica kalupa, a materijal s
gnijezdom ( matrica), druga polovica.
ig s vanjskim oblikom gravure je relativno jednostavan za izradu
(sl.2). Obino se radio od alatnog elika 4650 (OCR12 special) s
poveanom otpornou na pritisak i relativno dobrom ilavou.
Povrina iga se visoko polira, a za vrijeme rada podmazuje
mineralnim uljem ili molibdenskim disulfidom MoS2 radi smanjenja
trenja u dodiru s materijalom.
Matrica (materijal) je izloena velikom optereenju i deformaciji
vanjskog oblika. Ona se iri, a gornja povrina uvlai (utiskuje) sa
igom (sl.2). Zbog toga se, u pripremi materijala, radi ispupeno i
polira, a esto je potrebno i naknadno poravnavanje obradom
odvajanja. Bone sile koje ire materijal moe preuzeti prihvatni
prsten (sl.3).
esto se rade i osloboenja na vanjskom obliku materijala, a posebno na dnu, da se sprijei prekid ili lom
materijala (naprsnue, sl.3). Obavezna je zatitna reetka da se izbjegnu eventualne ozljede.
Za dublje utiskivanje radi se vie alata za postupno utiskivanje s meuarenjem.
Za ravnanje proizvoda od lima koristi se alat sa iljcima koji se obostrano malo utisnu u povrinu tako da ostane
ravna. iljci na ploama se rade krinim bruenjem (sl.4).

5
8.4 Alati za ispreavanje ( istiskivanje i teenje)

8.4.1 Istiskivanje ili ekstruzija je ispreavanje materijala

kroz otvor u matrici radi smanjenja poprenog presjeka ili
promjene njegova oblika (sl.1).
Pod pritiskom iga materijal se potpuno ili djelomino istiskuje
kroz otvor u matrici. Proizvode se puni i uplji profili, trake i cijevi
od lakih i obojenih metala (sl.3 i 4) te elini profili za posebne
svrhe.
Istiskivanje moe biti u hladnom i vruem stanju za
materijale vee vrstoe (temperatura gnjeenja).

Alat za istiskivanje sastoji se od iga, matrice, prihvatne ili tlane

komore te trna za izradu upljih profila.
Popreni presjek otvora matrice odgovara obliku proizvoda. U uzdunom
presjeku matrica se sastoji od ulaznog dijela s radijusom 1-5 mm radi
lakeg ulaza materijala, radnog, valjkastog kalibrirajueg i izlaznog
koninog dijela radi smanjenja trenja uslijed elastinog irenja materijala
(sl.2).
Povrine matrice i iga treba fino polirati. Da bi se izbjeglo pojaano troenje iga i matrice koristi se staklo kao
sredstvo za podmazivanje i toplinsku izolaciju.
Obino se rade od alatnog elika za rad u toplom stanju 6450 ili od tvrdog metala koji se lako obrauje
elektroerozijom sa icom.

6
8.4.2 Teenje ili udarno ispreavanje je postupak kojim se materijal pod visokim pritiskom dovodi u
stanje plastinog teenja, najee u hladnom stanju.
Prikladni materijali za teenje su olovo, kositar, cink, bakar, isti aluminij i njegove legure te meke CuZn legure.
elik za teenje treba biti s malim postotkom ugljika i visokom istezljivou.
Teenjem se ekonomino izrauju uplji dijelovi krunog, ovalnog, kvadratnog i drugog poprenog presjeka kao
to su tube za paste, ahure, kuita, sapnice i slino.
Materijal za teenje priprema se kao uloak, odnosno deblja platina.
Obzirom na gibanje iga teenje moe biti: istosmjerno, protusmjerno, kombinirano i bono (sl.1).

Alat za teenje u osnovi se sastoji od iga i ahure za teenje. Izrauju se kruto i stabilno obzirom na velike
sile. Radne povrine iga i ahure se poliraju radi smanjenja otpora teenja i troenja.
Duina teenja za valjkaste uplje dijelove od istezljivog materijala u jednom radnom hodu moe biti do 8 puta
vea od promjera.
elo iga treba biti izboeno to takoer olakava teenje materijala.Produeci iga i ahure rade se sa zranou
0,1 mm, a njihovi rubovi za teenje valjkastog oblika na duini 1 2 mm (sl.2). Alati za teenje neeljeznih
metala se ne podmazuju.
Na slici 3 je prikazan alat za izradu tuba s prethodno
buenom platinom.

7
8.5 Alati za provlaenje

Provlaenje je postupak vuenja materijala kroz otvor u

matrici kojim se smanjuje njegov popreni presjek, a
poveava duina (vuenje ice, ipke, cijevi, sl.1 i 2).
To je vlano-tlana deformacija u hladnom stanju kojom se,
osim smanjenja presjeka, postie kvalitetnija povrina i vea
tonost mjera.
Ako su potrebne vee promjene promjera, tada je
provlaenje postupno s vie alata i meuarenjem.
Razlikujemo dva osnovna postupka: provlaenje punog
profila (ica) i upljeg (cijev).
Alat se sastoji od matrice s otvorom koji odreuje vanjsku
mjeru proizvoda, a kod vuenja cijevi pridodan je i trn koji
odreuju unutarnju mjeru cijevi.
Matrica (sl.3) se sastoji od:

- ulaznog konusa koji osigurava uvlaenje maziva u

matricu
- radnog konusa koji reducira presjek materijala s kutom
uvlaenja 2 = 8 16o.
- kalibrirajueg dijela s laganim konusom 0.5o koji
osigurava tonost mjere i
- izlaznog konusa koji spreava lom matrice i eventualno
oteenje porizvoda
Otvor matrice se brusi i polira. Izrauju se od Cr, CrNi ili
CrMo legiranog elika za vee promjere, tvrdog metala za
manje i dijamanta za vuenje ice promjera do 0,2 mm.
Da bi se utedilo na skupom materijalu matrica se ulae u
prihvatno grlo od konstrukcijskog elika, a sa ulazne
strane osigura od ispadanja.
Na slici 5 je prikazana stara izvedba provlakalice s
lancem za povlaenje.

8
8.6 Alati za duboko vuenje

1. Duboko vuenje je preoblikovanje materijala iz ravne limene ploe (platina, rondela) u uplje tijelo
(posuda) razliitog oblika i dubine, bez ili s promjenom debljine lima (sl.1).
Alat se sastoji od: iga i matrice za vuenje, prihvatne i pritisne ploe te skidala proizvoda sa iga (sl.1 i 2).
Postupak vuenja: Platina se uloi u
prihvatnu plou i stegne pritisnom ploom po
rubu matrice. Istovremeno se sputa ig koji
silom vuenja preoblikuje platinu preko
zaobljenog ruba matrice u uplje tijelo.
Sila pritisne ploe ne doputa guvanje
materijala i osigurava njegovo ravnomjerno
klizanje. Prevelika sila moe prouzroiti
pucanje materijala i probijanje dna posude.
Dno posude je promjera iga, bez
deformacije i zadrava poetnu debljinu lima.
Izvueni plat posude se neto izdui i
stanji. No, pravi uzrok poveanja visine
plata je viak materijala platine u obliku karakteristinih trokutia (sl.3). Ako se zanemari stanjenje stijenke, onda
je ukupna povrina svih trokutia jednaka ukupnoj povrini produenog dijela plata: SA1=S SA2. Potrebna visina
posude postie se naknadnim obrezivanjem. Tijekom vuenja u platini djeluju vlanotlane sile, a u platu vlane
(sl.4).

Za vee dubine vuenja, odnosno vei stupanj redukcije promjera

izrauje se vie alata za postupno vuenje s meuarenjem.
Zranost izmeu iga i matrice ovisi o vrsti i debljini materijala.
Premala zranost uzrokuje naprsnue, a prevelika nabor materijala
(sl.1). Preporuuju se sljedee vrijednosti vune zranosti:
- elini lim (1,12 1,3) x s;
- CuZn legure (1,08 - 1,2)x s
- Al - limovi (1,04 1,1)x s, gdje je s (mm) debljina lima.
Vee vrijednosti zranosti su za tanje limove, a manje za deblje.

9
 Podmazivanje pri vuenju je neophodno da bi se Vrste maziva:
smanjilo trenje izmeu alata i lima te omoguilo Materijal: Jednostavno vuenje Sloeno vuenje
klizanje materijala po itavom opsegu. Takoer se sapunica, vapneno mlijeko, mjeavina repiinog i
smanjuje troenje alata i optereenje materijala. elini lim sapunica s grafitom, petrolej s ricinusova ulja s talkom,
aluminijskim prahom ulje s MoS, fosfatirani lim
nehrajui voda s grafitom, fosfatirani lim laneno ulje s blajvajsom i
Izbor mazivog sredstva (tablica) ovisi o vrsti elik sumporom, fosfatirani lim
materijala i kvaliteti njegove povrine,
povrine brzini bakar i repiino ulje s grafitom repiino ulje sa sapunom
vuenja i sili pritisne ploe. legure otopljenim u vodi
Mazivo se nanosi u tankom sloju, ravnomjerno po
p aluminij i vazelin, repiino ulje, loj mineralno ulje, petrolej s
cijeloj povrini lima. legure grafitom

2. Tehnoloki proces dubokog vuenja:

a) Odreivanje oblika i mjera platine

Mjera platine odreuje se po principu jednakih

povrina ili volumena prije i poslije vuenja.
Ako se zanemari stanjivanje debljine lima, onda je
povrina platine prije vuenja jednaka povrini
posude nakon vuenja.

Oblik platine za rotacione posude je krug koji

omoguuje ravnomjerno klizanje materijala po
itavom opsegu (sl.1):

Aplatine = do2/4 (mm2) povrina platine;

platine Aposude
= Adna + Aplata = d12/4 + d1h (mm2);
Aplatine = Aposude ;
Promjer platine: do = ( d12 +4d1h )1/2 (mm)
Formule za izraunavanje
zraunavanje povrine razliitih
rotacionih posuda mogu se nai u raznim
tablicama.

Odreivanje oblika i mjera platine za

nerotacione posude, kvadratnog ili pravokutnog
oblika, je oteano i bez dovoljno iskustva. Postoje
formule za priblino raunanje.Najpovoljniji
Najpovoljniji oblik
platine se utvruje probom i dotjerivanjem. Na platini se ucrta mrea s kvadratiima i analizira njihova deformacija
de
nakon vuenja. Na taj se nain postie
ostie ravnomjerno klizanje i potrebna visina posude po itavom opsegu te
optimalno iskoritenje materijala. Oblik platine i proces vuenja pravokutne posude prikazani su na slici 2.

b) Odreivanje stupnja redukcije i broja operacija vuenja

Posude vee dubine i sloenog oblika ne mogu se dobiti samo s
jednom operacijom vuenja. Za odreivanje broja operacija koristi
se iskustvo, ispitivanje i probe vuenja te iskustveni stupanj
redukcije m.
Pri ispitivanju dubine vuenja po Erichsenu mjeri se dubina prodora
kuglastog utiskivala u lim u trenutku pojave prve napukline. Koristi
se za limove debljine 0,2-3 mm (dubina
dubina IE, sl.3).

10
Stupanj redukcije je omjer promjera materijala poslije i prije vuenja (sl.1): m = d1 / do ( d2 / d1 ; d3 / d2; ),
gdje je: do promjer platine, d1 promjer posude nakon prvog vuenja, d2 promjer posude nakon drugog
vuenja .. Ukupni stupanj redukcije: muk = m1 x m2 x m3
Stupaj redukcije ovisi o: vrsti i svojstvima materijala (vrstoa i istezljivost), veliini sile pritisne ploe, kvaliteti
povrine lima i vune matrice, zaobljenju ruba matrice i iga, vunoj zranosti te vrsti i nainu nanoenja maziva.
maziva
Preporuljive i mogue vrijednosti stupnja redukcije prikazane su tablino (sl.2).

c) Odreivanje potrebne sile vuenja

Potrebna sila vuenja ovisi prvenstveno o vrstoi materijala, otporu sabijanja platine, trenju izmeu platine i
pritisne ploe s gornje strane i matrice s donje strane te otporu savijanja preko ruba matrice.
Ukupna sila vuenja rauna se prema iskustvenoj formuli: Fuk. = 1,15 Fv + Fp (N),, gdje je:
Fv - sila vuenja, a Fp sila pritisne ploe.
Formule za izraunavanje navedenih sila uzimaju u obzir : vrstou materijala, promjer platine i otvora matrice,
radijus matrice, debljinu lima, specifini povrinski pritisak kao i razne korekcione koeficijente. Ukupna sila utjee
na izvedbu alata i izbor pree.

d) Izbor i izrada alata za duboko vuenje

Alati za duboko vuenje su razliiti
liiti i mogu se
razvrstati po vie kriterija:
- prema redoslijedu vuenja:
alati za prvo vuenje i alati za sljedee
vuenje (sl.3)
- prema nainu rada pre pree:
alati za rad na jednoradnoj i alati za rad na
dvoradnoj prei

11
Napomene pri izradi alata za duboko vuenje:

- prodore u alatu, klizne povrine i zaobljenja matrice

potrebno je polirati ili jo bolje lepati
- tragovi obrade smiju biti samo u smjeru klizanja
materijala
- veliina zaobljenja na matrici rm ovisi o debljini
lima i stupnju redukcije. Rauna se po iskustvenoj
formuli:

rm1 = 0,8 ((do d1) s) 1/2 (mm) za prvo vuenje i

rm2 = 0,8 ((d1 d2) s) 1/2 (mm) za drugo vuenje
- premali radijus uzrokuje napuknue pri dnu posude,
a preveliki nabore materijala na gornjem dijelu plata
- radijus zaobljenja iga r treba biti to vei, a
posebno za postupno vuenje s vie alata. Obino se
radi konus pod kutom 2 =2 x 38o. Rubovi konusa
trebaju biti zaobljeni.

- minimalna zranost, odnosno razlika u mjerama

matrice i iga je vrlo vana.Ona ovisi o materijalu i
postupku vuenja: prvo ili sljedee vuenje (sl.1).
- pritisna ploa za prvo vuenje je ravna, a za sljedee
konina s istim konusom kao na igu prvog vuenja
- pri skidanju proizvoda sa iga nastaje potlak zbog
kojeg vanjski pritisak moe udubiti dno posude. Da se
izbjegne deformacija dna potrebno je izbuiti otvor u
igu za izjednaenje pritiska (sl.2).

e) Izbor pree i izvedba alata

Pree za rad s alatima (sl.3) dijele se prema nainu rada, odnosno prema gibanju koja prenose na alat:
- jednoradne imaju samo jedno pritiskalo koje se pomie gore dolje.
- dvoradne imaju dva pritiskala, glavno (unutarnje) i okvirno (vanjsko), s meusobno neovisnim gibanjem.
- vieradne prema vrsti pogona izvode vie gibanja istovremeno ili postupno. Unutar stola pree je hidrauliki
cilindar koji preko svornjaka prenosi dodatno gibanje na alat.

12
Izvedba alata za duboko vuenje ovisi o prei koju imamo na raspolaganju:

Alati za rad na jednoradnoj prei (sl.1):

Sila koja pridrava lim za vrijeme vuenja ostvaruje se oprunim sklopom na pritisnoj ploi.
ploi S poveanjem
dubine vuenja povea se i sila opruge to moe prouzroiti pucanje materijala. Probom alata treba podesiti
silu opruge. Dobro podeavanje sile je mogue s tanjurastim oprugama.
Na pritiskalo pree postavlja se matrica za vuenje s oprunim izbacivalom proizvoda, a na stol pree ig za
vuenje s oprunom pritisnom ploom. Opruni sklop je unutar otvora u stolu pree.

Alati za rad na vieradnoj

eradnoj prei (sl.2):

Na vanjsko pritiskalo postavlja

lja se pritisna ploa za
pridravanje lima, a na unutarnje (glavno) ig za vuenje.
Matrica
rica s izbacivalom proizvoda se postavlja na radni stol
pree.
Za dvoradne pree izbacivalo je opruno.

f) Proba alata i greke vuenja

Proba alata zahtjeva iskustvo i odgovornost.

Brzina vuenja se utvruje na prei za koju je alat predvien. Paziti
Pazit na ravnomjernu raspodjelu vune
zranosti po itavom opsegu.. Prije stezanja umeu se pravokutno savijeni limii debljine zranosti po rubu
matrice, spustiti pritiskalo pree sa igom, a zatim stegne matrica.
Greke pri vuenju:
proizvod puca pri dnu: mala zranost, mali radijus na igu i matrici, visoka brzina vuenja, velika sila pritisne
ploe, veliki stupanj redukcije
okomiti nabori materijala na gornjem dijelu plata:
plata velika zranost, veliki radijus matrice,
matric mala pritisna ploa
uglati i nepravilan proizvod:: nepravilna platina
uglovi vii od stranica: smanjiti platinu na ovim mjestima
okomite pukotine na gornjem rubu:
rubu premalo materijala na ovim mjestima
valoviti rub plata: bolje vuenje lima u smjeru valjanja
neispravan proizvod: nesimetrina prihvatna ploa, pogreno mazivo, neprikladni lim

13
8.7 Alati za savijanje
1. Opi pojmovi

Savijanje je preoblikovanje lima, trake, cijevi i drugih poluproizvoda preko ruba alata bez znaajne
promjene debljine materijala.

Alati za savijanje mogu biti s pravocrtnim

pravocrt i krunim radnim gibanjem (sl. 1 i 2).

Postupci savijanja s pravocrtnim gibanjem

alata (sl.3):

a) slobodno savijanje
b) slobodno zaobljavanje
c) savijanje u alatu
d) zaobljavanje u alatu
e) savijanje vuenjem
f) ovijanje
g) izvijanje

Postupci savijanja s krunim gibanjem alata (sl.4):

a) zaobljavanje s valjcima
b) profilno valjanje
c) ravnanje valjcima
d) valovito savijanje
e) zakretno savijanje
f) kruno savijanje

Proces savijanja (sl.5):

Pod optereenjem, najee momentom savijanja materijala na rubu alata, mijenja se kutni
kut poloaj jednog dijela
proizvoda u odnosu na njegov drugi dio.
U prvoj fazi je slobodno savijanje i klizanje
materijala po bokovim matrice, zatim zakretanje
krakova i njihovo oslanjanje na bokove
bokov iga te
zavrno ispravljanje i ravnanje krakova izmeu
povrina iga i matrice. Najvee sile su u zavrnoj
fazi ravnanja (peglanje).

14
Savijanjem lima vanjski se sloj istee i suava
zbog vlanog naprezanja, a unutarnji sabija i iri
zbog tlanog naprezanja (sl.1).
Neutralna linija je linija prijelaza jedne vrste
naprezanja u drugu.To je linija vlakana materijala
bez naprezanja i promjene duine te jednaka
razvijenoj duini lima prije savijanja (sl.1).
Poloaj neutralne linije nije uvijek na sredini
debljine lima, ve se pomie prema unutarnjem radijusu savijanja ovisno o veliini deformacije (sl.2).

2. Tehnoloki proces izrade alata za savijanje

a) Neutralna linija i razvijena duina lima (sl.2):

Radijus neutralne linije: r = r + xs,

gdje su: r unutarnji radijus savijanja, s - debljina lima,
x korekcioni faktor pomaka neutralne linije koji ovisi
o omjeru r/s prema tablici :
r/s 0,1 0,25 1,0 2,0 >4

x 0,27 0,32 0,42 0,455 0,5


Duina luka neutralne linije: l3 =     (mm), gdje je kut savijanja.


Ukupna duina razvijenog lima (sl. 2): lo = l1 + l2 + l3 = l1 + l2 +     (mm).

b) Odreivanje radijusa savijanja i povratnog kuta (sl.3):

Radijus savijanja r1 na igu ne smije biti manji od minimalnog pri
kojemu nastupa pucanje materijala i vei od maximalnog pri kojem
prestaje trajna deformacija : rmin < r1 < rmax.
Veliina radijusa rauna se po formulama:

gdje su: s debljina lima, E modul elastinosti materijala,

Re granica elastinosti, Rp - granica proporcionalnosti,
a c koeficijent korekcije koji ovisi o vrsti materijala i poloaju linije savijanja u odnosu na smjer valjanja
materijala.Savijati po mogunosti okomito na smjer valjanja (tablica).
Povratni kut je elastini
povrat materijala nakon
savijanja. Zbog toga kut iga
mora biti manji od kuta na
proizvodu (tablica i sl.3):

= p .

15
c) Izraunavanje sile savijanja

Sila savijanja Fs je promjenjiva tijekom procesa: u poetku je najmanja zbog velikog kraka savijanja, zatim se
poveava zbog elastine i plastine deformacije,
deformacije ponovo smanjuje zbog klizanja materijala po rubovima
matrice i na kraju povea na najveu vrijednost zbog ispravljanja krakova lima.

Za kvalitetne proizvode
de provodi se i kalibriranje, odnosno ravnanje krakova i dotjerivanje radijusa savijanja sa
silom koja je 2 do 3 puta vea od najvee sile savijanja.

Formule za izraunavanje sile savijanja

savijanj (sl.1 i 2):

Oznake i mjerne jedinice:

Fs (N) sila savijanja
C korekcioni koeficijent ovisan o omjeru lo / s

sm ) (N/mm2) vlana vrstoa materijala: za meki elik 270 410, nehrajui austenitni elik 600 700 u
Rm (s
mekom i 950 u otvrdnjenom stanju, aluminij 75 155, Al legure 205 310, bakar 220 260 i mjed 280 380
b (mm) irina lima, odnosno duina linije savijanja
lo (mm) poetni krak kod slobodnog savijanja
l (mm) - krak savijanja u alatu ( razmak izmeu rubova matrice)

16
3. Izvedbe alata za savijanje

a) Alat za savijanje L oblika ( kutnik sl.1):

Jednostavni su za izradu. Prihvatna ploa (graninik)

treba osigurati toan poloaj lima tako da linija savijanja
bude u sredini matrice. Pri postavljanju alata na preu
paziti da se poklapaju povrine savijanja iga i matrice.
Mogu biti s izbacivalom proizvoda
zvoda ili bez njega. Za
savijanje duih proizvoda od tanjeg lima koriste se rubne
savijalice (abkant pree) s dugim igovima i prizmama s
razliitim udubljenjima.

b) Alat za savijanje Z oblika (sl.2):

Savijanje moe biti s dva alata ili s jednim za velike koliine
proizvoda. Zbog dvostrukog savijanja ig mora istovremeno
dodirnuti i poeti savijati lim na dva mjesta.

c) Alat za savijanje U oblika (sl.3):

Savijanje moe biti u jednom alatu, tako da istovremeno
pone po svim linijama savijanja. Zbog elastinog povrata
materijala (otvaranje bonih stranica)
stranica obvezno se ugrauje
izbacivalo proizvoda, a bone stranice nisu potpuno
paralelne. Za tonu paralelnost
lnost koriste se alati s
negativnim kutom na igu ili matrici i posebnim
konstrukcijskim rjeenjima ( zakretne eljusti matrice sl.4).

d) Alat za ovijanje (sl.5): Materijal se uloi u donji dio alata tako da njegov prethodno predsavijeni jedan kraj
bude prema gore. Pri sputanju ig zahvaa materijal rubom svog valjkastog udubljenja i ovija ga. Zbog velikog
trenja ig se kali i polira.

17
 e) Alat za savijanje sloenog
sloen oblika (sl.1):

Alat je predvien za izradu sloenog proizvoda s 10 linija savijanja u jednom radnom hodu. Potrebna je pomna
analiza procesa savijanja pri konstrukciji alata da se izbjegnu mjesta sa stanjenjem ili guvanjem lima. Ovdje je
trebalo uskladiti mjere i oblik proizvoda
roizvoda s procesom savijanja ( dubina i nagib unutarnjih bonih stranica).
Matrica se sastoji od nepominog vanjskog prstena i pominog unutarnjeg dijela koji je povezan preko svornjaka s
tlanom ploom te slui i kao podupiralo lima tijekom savijanja i izbacivalo proizvoda nakon savijanja.

18