Goran Belamariprirucnikhkie 2011 Web

Goran Belamari
PRIRUNIK
za projektiranje elektronike
komunikacijske mrene infrastrukture
poslovnih i stambenih zgrada
1. izdanje
W<D/
SADRAJ
0-1. PREDGOVOR HKIE

0-5. ZNAENJA KRATICA
1. UVOD 1
1.1. Razvoj suvremene elektronike mrene infrastrukture (tehnologije, brzine, norme) ........................1
1.2. Konvergencija komunikacijske mree i generiko kabliranje ............................................................2
1.3. Kratak pregled normi generikog kabliranja......................................................................................3
1.4. Konceptualni temelji pravilnika ..........................................................................................................4
1.5. Projektiranje EKMI.............................................................................................................................6
1.6. Odnos prirunika i pravilnika EKMI ...................................................................................................6
2. KABLIRANJE EKMI...................................................................................................................................9
2.1. EKMI i primjena normi .......................................................................................................................9
2.2. Generiko kabliranje EKM...............................................................................................................10
2.2.1. Osnovna norma generikog kabliranja EN 50173-1 ...............................................................12
2.2.2. Kanali i veze, kategorije i razredi (klase) ................................................................................12
2.2.3. Kabliranje poslovnih (uredskih) prostora.................................................................................13
2.2.4. Kabliranje stambenih prostora ................................................................................................13
2.2.5. Komponente generikog kabliranja.........................................................................................14
2.2.6. Balansirane komponente ........................................................................................................15
2.2.7. Koaksijalni kabeli i konektori ...................................................................................................20
2.2.8. Svjetlovodne komponente.......................................................................................................21
2.2.9. Prikljuci i prikljunice .............................................................................................................30
2.2.10. Utjecaji okolia ......................................................................................................................32
2.2.11. Poarne osobine kabela i opreme ........................................................................................32
2.2.12. Upuhivanje svjetlovodnih niti i kabela ...................................................................................34
3. KABLIRANJE UREDSKIH PROSTORA POSLOVNIH ZGRADA ........................................................35

3.1. Arhitektura generikog kabliranja uredskih prostora .......................................................................35
3.2. Horizontalno kabliranje....................................................................................................................37
3.2.1. Odreivanje broja prikljuaka horizontalnog kabliranja...........................................................37
3.2.2. Proraun duljine horizontalnog balansiranog kabliranja .........................................................38
3.2.3. Zonsko kabliranje ....................................................................................................................40
3.2.4. Primjena konsolidacijskih toaka ............................................................................................40
3.2.5. Viekorisnike prikljunice MUTO ( Multi User Terminal Outlet) ............................................42
3.2.6. Primjer kabliranja prostora otvorenog ureda ........................................................................43
W<D/
3.2.7. Kabliranje za potrebe beine mree ......................................................................................44

3.2.8. Napajanje putem balansiranog horizontalnog kabliranja (PoE) ..............................................45
3.2.9. Svjetlovodno horizontalno kabliranje.......................................................................................46
3.2.10. Horizontalno kabliranje za potrebe BCT razvoda..................................................................48
3.2.11. Horizontalno kabliranje za potrebe ostalih usluga/aplikacija.................................................48
3.3. Okosnice zgrade (BB) i kampusa (CB) ...........................................................................................48
3.3.1. Svjetlovodne okosnice.............................................................................................................48
3.3.2. Balansirane okosnice ..............................................................................................................49
3.4. Razdjelnici .......................................................................................................................................50
3.5. Povezivanje GC poslovnih prostora prema vanjskim mreama......................................................51
3.6. Tipina konfiguracija generikog kabliranja uredskih prostora........................................................51
4. KABLIRANJE STAMBENIH PROSTORA ...............................................................................................53

4.1. Ope postavke.................................................................................................................................53
4.2. Primijenjene norme..........................................................................................................................54
4.3. Funkcionalni elementi kabliranja stana (HC)...................................................................................54
4.3.1. Razdjelnik stana (HD) i sekundarni razdjelnik stana (SHD)....................................................55
4.3.2. Aplikacijski prikljuci i prikljunice kunog kabliranja ..............................................................56
4.4. Odreivanje potrebnog broja prikljuaka u stanovima ....................................................................57
4.5. kabliranje stambenih prostora .........................................................................................................57
4.5.1. ICT/BCT svjetlovodno kabliranje stambenih prostora .............................................................59
4.5.2. CCCB kabliranje stana ............................................................................................................59
4.6. Kabliranje TV i CATV mree ...........................................................................................................62
4.7. Kabliranje za potrebe beine mree ..............................................................................................63
4.8. Kabliranje za potrebe ostalih usluga - aplikacija .............................................................................63
4.9. Telekomunikacijski prostori u stanu/kui (HEF, HE, PDS, SDS, LDS) ...........................................63
4.10. Kabliranje zgrada s vie stanova...................................................................................................64
4.11. Povezivanje kabliranja stana prema vanjskim mreama ..............................................................65
4.11.1. Svjetlovodno kabliranje do stana (FTTH)..............................................................................66
4.11.2. Kabliranje pristupa vanjskoj mrei za kue ...........................................................................67
5. TELEKOMUNIKACIJSKI PROSTORI I PROSTORIJE ...........................................................................69

5.1. Uvod ................................................................................................................................................69
5.2. Vrste prostora u zgradama..............................................................................................................70
5.3. Potrebne karakteristike telekomunikacijskih prostora .....................................................................70
5.4. Opi uvjeti za telekomunikacijske prostorije u zgradama................................................................71
5.5. Prostori za prihvat vanjske mree (BEF, ENR, APS/SPS)..............................................................74
5.6. Uvod u prostor pojedinanog korisnika TEF ...................................................................................77
5.7. Telekomunikacijske prostorije ER, TR, CER, CTR .........................................................................77
W<D/
5.8. Telekomunikacijski prostori u stanu/kui HEF, HE, PDS, SDS, LS ...............................................80

5.9. Telekomunikacijski ormari (TC) .....................................................................................................82
5.10. Poslovne zgrade............................................................................................................................82
5.11. Prostori EKM u stambenim zgradama .........................................................................................83
5.12. Dimenzioniranje prostora EKMI u zgradama ................................................................................83
5.13. Primjeri rjeenja prostora EKMI.....................................................................................................84
6. SUSTAV ZA VOENJE KABELA PW ...................................................................................................87

6.1. Opi zahtjevi na sustav za voenje kabela ..................................................................................87
6.2. Posebni zahtjevi na PW ...............................................................................................................89
6.3. Primjeri izvedbe PW .....................................................................................................................92
6.3. Primjeri izvedbe PW ..........................................................................................................................92
7. POVEZIVANJE VANJSKE MREE.........................................................................................................93

7.1. Uvod ................................................................................................................................................93
7.2. Povezivanje na vanjske mree........................................................................................................93
7.2.1. Toka razgranienja (TRG) i prikljuna toka mree (PTM) ...................................................94
7.2.2. Premosni EKM i premosna infrastruktura ...............................................................................95
7.2.3. Povezivanje Ekm na svjetlovodnu pristupnu mreu................................................................96
7.3. Kabelska kanalizacija ......................................................................................................................97
7.4. Zakljuak .........................................................................................................................................99
8. KABLIRANJE ZAJEDNIKOG ANTENSKOG SUSTAVA

I SUSTAVA KABELSKE TELEVIZIJE ..................................................................................................101
8.1. Primijenjene norme.............................................................................................................................102
8.2. ZAS i CATV signali i pojasevi .............................................................................................................102
8.3. Kanali i trajne veze BCT kabliranja ....................................................................................................104
8.4. Proraun BCT razvoda ......................................................................................................................104
8.5. Primjeri kabliranja BCT razvoda u zgradama.....................................................................................106
9. ELEKTROMAGNETSKA KOMPATIBILNOST, SIGURNOST, ELEKTRINO NAPAJANJE,

UZEMLJENJE I IZJEDNAENJE POTENCIJALA....................................................................................107
9.1. Uvod ..............................................................................................................................................107
9.2. Primijenjene norme .......................................................................................................................107
9.3. Izvedba sustava za izjednaenje potencijala i uzemljenje ............................................................108
9.4. Povezivanje elemenata EKMI na mreu za uzemljenje i izjednaenje potencijala.......................110
9.5. Uzemljenje komunikacijskih ormara..............................................................................................110
9.6. Povezivanje sustava za voenje kabela na mreu za uzemljenje i izjednaenje potencijala......111
9.7. Odvajanje metalnih kabela EKM od kabela drugih sustava..........................................................111
W<D/
9.8. Kabliranje EKM oklopljenim vodovima ..........................................................................................112

9.9. Odvajanje napajanja EKM od napajanja ostalih sustava ..............................................................114
9.10. Komponente sustava uzemljenja EKM.......................................................................................115
9.11. Zakljuak .....................................................................................................................................115
10. ISPITIVANJE I MJERENJE .................................................................................................................117

10.1. Uvod ............................................................................................................................................117
10.2. Ispitivanje EKMI kabliranja ..........................................................................................................118
10.3. Zakljuak .....................................................................................................................................120
11. UPRAVLJANJE EKMI, IDENTIFIKACIJA I OZNAAVANJE ..............................................................121

11.1. Upravljanje i administracija EKMI................................................................................................121
11.2. EKMI pravilnik i identifikacija i oznaavanje ................................................................................123
11.3. Norme za oznaavanje i identifikaciju kompleksnih sustava.......................................................124
12. PROJEKTIRANJE EKMI......................................................................................................................125

12.1. Sloenost projektiranja EKMI ......................................................................................................125
12.1.1. Potivanje normi i pravilnika................................................................................................126
12.1.2. Interdisciplinarnost ..............................................................................................................126
12.1.3. Suradnja s regulatornim tijelima, lokalnom samoupravom i operatorima ...........................127
12.1.4. Suradnja s investitorom.......................................................................................................127
12.1.5. Suradnja s ponuditeljima opreme i rjeenja ........................................................................127
12.1.6. Zahtjevi na instalatere - izvoditelje, sistemsko jamstvo ......................................................127
12.1.7. Iterativnost procesa projektiranja EKMI ..............................................................................128
12.2. Vrste projekata EKMI...................................................................................................................128
12.3. Projekti EKMI poslovnih zgrada - kampusa.................................................................................128
12.4. Proces projektiranja EKMI ...........................................................................................................130
12.5. Zakljuak .....................................................................................................................................131
99. POPIS IZVORA ...................................................................................................................................133

Prirunik EKMI v.1 0-1. Predgovor
PREDGOVOR
Prirunik za projektiranje elektronike komunikacijske mrene infrastrukture je rezultat iznimnog truda
autora. Radi se o sloenom i opsenom dokumentu, a autor je tekst i grafike priloge detaljno i precizno
izradio i pripremio za tisak.
Komunikacijski sustavi, kao dio elektrotehnikih sustava u graevinama i infrastrukturi, godinama su se

projektirali i izvodili bez prave tehnike podloge. Tehnika rjeenja su bila nekompletna, nesuvremena i
nepripremljena za rastue potrebe investitora u koritenju komunikacijskih usluga. Privatizacijom
komunikacijskih poduzea dodatno je oslabljen projektantski potencijal i smanjen broj komunikacijskih
strunjaka. Zbog toga je bilo vrlo teko sustavno pratiti ubrzane promjene u kompletnoj tehnikoj
regulativi vezanoj za elektronike komunikacije. Samo se nekoliko inenjera kroz rad tehnikih odbora, te
vlastitom inicijativom, trudilo stalno biti u kontaktu s najnovijim tehnikim rjeenjima i tehnikom
regulativom koja se neprestano mijenjala.
HAKOM je prije dvije godine donio Pravilnik o tehnikim uvjetima za elektroniku komunikacijsku mrenu
infrastrukturu poslovnih i stambenih zgrada i taj nain uredio to podruje. Zbog izuzetno velike koliine
informacija i novog pristupa u tehnikim rjeenjima, za inenjere elektrotehnike je primjena Pravilnika
predstavljala velike tekoe. Upravo stoga je Komora inicirala izradu Prirunika, a autor je vjeto dopunio
tehniki dio i dao informacije koje su neophodne inenjerima u svakodnevnom radu.
Primjena i provedba Prirunika bitno unapreuje tehnika rjeenja komunikacijskih sustava u graevina-
ma. Omoguuje modrena i napredna rjeenja, integraciju i fleksibilnost tehnikih sustava, te daje nadu da
e i taj dio elektrotehnikih instalacija i opreme trajati, funkcionirati i nadograivati se kroz ivotni vijek
graevina.
mr.sc. Miljenko Rodek, dipl.ing.el.,

Hrvatska komora inenjera elektrotehnike
Str. 0-1 / 1
Prirunik EKMI v1 0. O autoru
O AUTORU
Goran Belamari, dipl. ing. elektrotehnike, roen je 13. rujna 1949. u

Bjelovaru. Diplomirao 1973.godine na ETF-u u Zagrebu, usmjerenje
telekomunikacije i informatika. Od tada pa do danas cijelu
profesionalnu karijeru provodi radei na ta dva podruja -
komunikacijama i informatici.
Prvo se zaposlio u tvornici Nikola Tesla u Institutu gdje radi na
razvoju PCM sustava. Od 1974. do 1986. radi u PTT Varadin, kao
projektant i referent za projektiranje i investicije komutacijskih sustav te
kao rukovodilac pogona akovec (kasnije TKC akovec).
1986. prelazi na Fakultet organizacije i informatike gdje radi kao
projektant informacijskih sustava i predava permanentnog
obrazovanja. Ukljuen u znanstveni rad te objavljuje niz lanaka i
strunih radova.
1990. godine prelazi u firmu FOING d.o.o. gdje radi kao direktor razvoja.
1992. godine osniva vlastito poduzee koje je vrlo aktivno u podruju izgradnje i odravanja raunalnih
mrea, posebno na podruju kabliranja. Realizirani su vrlo veliki projekti - 100-tinjak mrea za Zavod za
platni promet, zatim kompletna izgradnja strukturnih kabliranja u Podravci, bankama, kolama,
bolnicama,
Krajem 2006. godine poinje suradnju s Tehnikim veleuilitem u Zagrebu kao predava Panduit
obrazovanja na NetAkademiji. Poetkom 2007. godine zapoljava se na TVZ-u kao predava gdje radi
do danas. Predaje predmete Raunalne mree, Administracija raunalnih mrea, Industrijske raunalne
mree. 2009. godine uvodi u program specijalistikog studija Elektrotehnike predmet Generiki sustavi
kabliranja.
Autor je mnogih radova, lanaka, studija i projekata. Redovno sudjeluje na simpoziju Komunikacijske
tehnologije i norme u informatici kao autor radova i predava na seminarima. Isto tako je redovan autor
na Otvorenim danima ovlatenih inenjera elektrotehnike u Zadru.
lan je BICSI-ja, najvee svjetske udruge profesionalaca koji se bave podrujem generikog kabliranja,
i to naroito edukacijskim aspektom.
Jedan od osnivaa je i lan tehnikog odbora (TO) E215 pri Hrvatskom zavodu za normizaciju koji se
bavi upravo normama podruja generikog kabliranja.
K W<D/
ZAHVALA
Iskreno zahvaljujem svima koji su me podrali da istrajem u pisanju ovog prirunika,
Budui da u svijetu ima vrlo malo takvih prirunika, a i u nas je prvi, najtee je postaviti temeljne
koncepte knjige. U tome ne bih uspio bez podrke ljudi iz mojeg strunog kruga, to su u prvom redu
Miljenko Rodek i Kreimir Lederhas iz HKIE te Kreimir Tuka iz Assmann elektronike. Zahvaljujem i
gosp. Josipu ajnoviu iz HAKOM-a na komentarima i sugestijama u fazi nastanka knjige.
Bez upornosti, podrke i razumijevanja od strane HKIE, posebno gosp. eljka Matia, predsjednika
HKIE ovaj prirunik ne bi ugledao svjetlo dana.
Budui da je veina knjige nastala u sitnim nonim satima i to na poslu, morao sam imati posebno
povjerenje i kredite (ne znam koliko mi ih je ostalo) kod svoje voljene supruge Vesne, pa, ustvari, njoj
pripadaju najvee zahvale.
W<D/
0-5. ZNAENJE KRATICA
Budui da se ovaj prirunik naslanja na EKMI pravilnik, za znaenje pojmova i simbola se treba posluiti
Pravilnikom.
U ovom priruniku navedene su kratice sa njihovim izvornim (preteno engleskim) opisom.
(C)ER zajednika prostorija za opremu
ACP spojna toka podruja
ACR omjer slabljenja i presluavanja
ADSL nesimetrina digitalna pretplatnika linija
ANSI ameriki institut za normizaciju (American National Standards Institute")
APC optiki konektor poliran pod kutom (eng. "Angled Polished Connector")
APS/SPS prostor operatora
AWG ANSI mjera za presjek ice
AXT presluavanje izmeu parica susjednih kabela (eng. "Allien NEXT")
BALUN prilagodnik impedancije izmeu parice (na pr. 100 ) i koaksijalnog kabela (na pr. 75 )
BB okosnica zgrade (eng. "Building Backbone")
BBC kabel okosnice zgrade
BCT difuzijske i komunikacijske tehnologije ("Broadcasting and CT")
BD razdjelnik zgrade (eng. "Building Distributor")
BEF uvod u zgradu (eng. "Building Entrance Facility")
BEP toka ulaska vanjskih kabela u zgradu (eng. "Building Entry Point")
BF granski dovod (eng. "Branch Feeder") kod CATV
BL balansirano (simetrino)
BNI suelje BCT-mree zgrade (eng. "BCT Network Interface")
BO difuzijski prikljuak ili BCT-prikljuak (eng. "Broadcasting Outlet")
CA u kontekstu podsustava CCCB kabliranja: razvod podruja obuhvata
u kontekstu opisa prostora: podruje obuhvata
Cat kategorija bakrene komponente kabliranja
CATV sustav kabelske televizije
CB okosnica kampusa (eng. "Campus Backbone")
CBC kabel okosnice kampusa (eng. "Campus Backbone Cable")
CBN zajednika mrea za izjednaenje potencijala u zgradi (eng. "Common Bonding Network")
CC kriana veza (eng. "Cross Connect")
CCCB upravljanje, kontrola i komunikacije u zgradi (eng. "Commands, Controls and
Communications in the Buliding")
CCTV televizija zatvorenog kruga (eng. "Closed Circuit TV") odnosno TV za vlastite potrebe
CD razdjelnik kampusa (eng. "Campus Distributor")
CENELEC europska organizacija (komitet) za elektrotehnike norme
CER zajednika prostorija za opremu (eng. "Common Equipment Room")
CH kanal (komunikacijski) : u okviru EKMI ->stalna veza + spojni kabeli
CN glavna elektronika komunikacijska mrea operatora
CO kontrolni prikljuak ili CCCB-prikljuak (eng. "Control Outlet")
CP konsolidacijska toka (eng. "Consolidation Point")
CPC konsolidacijski kabel ili kabel konsolidacijske toke (eng. "Consolidation Point Cable")
Str. 0-5 / 1
W<D/
CPL konsolidacijska veza (eng. "Consolidation Point Link") : veza izmeu CP i komunikacijskog
ormara
CTR zajednika etana telekomunikacijska prostorija/prostor (eng. "Common Telecommunication
Room")
DAS distributivni antenski sustav (eng. "Distributed Antenna System")
DP razdjelna toka
EC spojni kabel mrene aktivne opreme (eng. "Equipment Cable")
EIA globalno udruenje elektronike industrije ("Electronics Industry Association")
EKI infrastruktura EKM : telekomunikacijski prostori TR + sustav voenja kabela PW
EKM elektronika komunikacijska mrea
EKMI elektronika komunikacijska mrena infrastruktura
EMC elektromagnetska kompatibilnost (eng. " Electromagnetic Compatibility")
EMI elektromagnetske smetnje (eng. " Electromagnetic Interference")
EN vanjska (pristupna) mrea (eng. "External Network")
ENC pristupni vodovi zgrade (eng. "External Network Cabling")
ENI suelje vanjske pristupne mree (eng. "External Network Interface")
ENR pristupna prostorija/pristupni prostor (eng. "External Network Room")
EP toka ulaska (eng. "Entry Point")
EQ aktivna mrena oprema (eng. "Equipment")
ER prostorija za opremu (eng. "Equipment Room")
ETSI Europski telekomunikacijski institut za standarde
F/UTP ili FTP Kabel oklopljen folijom
FD etani (katni) razdjelnik (eng.. "Floor Distributor")
FM frekvencijska modulacija
FTTH optika do stana (eng. "Fibre to the Home")
GbE gigabitni Ethernet (eng. "Gigabit Ethernet")
GC generiko kabliranje ili generiki sustav kabliranja
GG-45 konektori za bakrene kabele Cat.7
GOF stakleno optiko vlakno (eng. "Glass Optical Fibre")
GSK generiko kabliranje ili generiki sustav kabliranja
GSM celularna mrea GSM
HAKOM Hrvatska agencija za potu i elektronike komunikacije
HC razvod (kabliranje) stana (eng. "Home Cabling")
HD razdjelnik stana (eng. "Home Distributor")
HE pristupni prostor stana/kue (eng. "Home Entrance")
HEF uvod u kuu/stan (eng. "Home Entrance Facility")
HKIE Hrvatska komora inenjera elektrotehnike
HN BCT-mrea stana (eng. "Home Network")
HNI suelje BCT-mree stana (eng. "Home Network Interface")
HRC horizontalni kabel (eng. "Horizontal Cable")
HRN Hrvatska norma
HVAC klima, ventilacija i grijanje (eng. "Heathing, Ventilation and Air Conditioning")
HZN Hrvatski zavod za norme
IC meuveza (eng. "Interxonnect")
ICT informacijske i komunikacijske tehnologije
Str. 0-5 / 2
W<D/
IDC konektor na natiskivanje (eng. "Insulation Displacement Connector")

IEC International Electrotechnical Commission - meunarodno tijelo za normizaciju u
elektrotehnici
IEEE The Institute of Electrical and Electronics Engineers - neprofitno udruenje elektro inenjera
IL uneseni gubitak (eng. "Insertion Loss)
IP Internet protokol
ISDN digitalna mrea integriranih usluga (eng. "Integrated Services Digital Network")
ISO
ISO 11801 standard telekomunikacijskog kabliranja
ISO 11801:2002
ITU-T telekomunikacijski standardizacijski sektor
JMP prespojnik (eng. "Jumper")
kPa kilopaskal
kVA kilovolt-amper
KVG klima, ventilacija i grijanje
KZ kabeski zdenac
LAN lokalna mrea
LDS lokalni razdjelni prostor (eng. "Local Distribution Space")
LHE mjesna elna postaja (eng. "Local Headend")
LS0H ili LSZH materijal s niskom razinom dima i bez emisije halogena (eng. "Low Smoke Zero Halogen")
lx Lux (mjera osvijetljenosti)
MATO vienamjenski prikljuak - prikljunica (eng. "Multiple Application TO")
MATV zajedniki antenski sustav za prijam zemaljske TV (eng. "Master Antenna Television
System")
Mbit/s megabit u sekundi
MICE razredba utjecaja okoline primjene kabliranja
MUTO viekorisniki telekomunikacijski prikljuak (eng. "Multiple Users TO")
NA kabliranje pristupa vanjskoj pristupnoj mrei
NAC kabel pristupa vanjskoj pristupnoj mrei
NDC mreni podatkovni centar
NEXT gubitak presluavanja na bliem kraju
NGN sljedea generacija mrea
NTU zakljuni ureaj (operatorske) mree (eng, "Network Termination Unit")
NETWORK TERMINATION UNIT
OM1, OM2, OM3, kategorije viemodnih optikih kabela
OM4
ONT zakljuni ureaj svjetlovodne mree (eng, "Optical Network Termination Unit")
OP1, OP2 kategorije polimernih svjetlovodnih vlakana
OPB zaliha optike snage (eng. "Optical Power Budget")
OS operatorska postaja
OS1, OS2 kategorija jednomodnih optikih kabela
PAC prespojni kabel (eng. "Patch Cable")
PBX telefonska kuna centrala (eng. "Private Brancje eXchange")
PDF portabilni dokumentacijski format
PDM Polarizacijska disperzija
Str. 0-5 / 3
W<D/
PDS primarni razdjelni prostor (eng. "Primary Distribution Space")

PHD primarni kuni razdjelnik
PKK pristupna kabelska kanalizacija
PL stalna veza
PoE prijenos elektrine energije i podataka kroz Ethernet kabliranje (eng, "Power over Ethernet")
POF polimerno optiko vlakno
POTS analogni telefonski sustav
PS ELFEXT Zbirno relativno presluavanja na daljem kraju
PS NEXT zbirni gubitak presluavanja na bliem kraju
PTM prikljuna toka mree
PTP pristupna toka parcele/kampusa
PW sustav za voenje kabela (eng,. "PathWay")
QoS kvaliteta usluge (eng, "Quality of Service")
RG glavni razdjelnik
RL povratni gubitak (eng. "Return Loss")
S/FTP ili PiMF kabel oklopljen metalnom pletenicom sa pojedinanim paricama oklopljenim folijom
kk
SC tip svjetlovodnog konektora
SDS sekundarni razdjelni prostor
SFF svjetlovodni konektor malog formata (RJ-45)
SHC kabel sekundarnog razvoda stana (eng. "Secondary Home Cabling")
SHD sekundarni razdjelnik stana (eng. "Secondary Home Distributor")
SHN sekundarna kuna mrea (eng. "Secondary Home Cabling")
SMATV zajedniki antenski sustav za prijam satelitske TV (eng. "Satelite Master Antenna Television
System")
SO sistemska BCT prikljunica = BO
STP oklopljen pletenicom
SUTO jednokorisniki telekomunikacijski prikljuak (eng. "Single User Telecommunication Outlet")
TC telekomunikacijski ormar(i) (eng. "Telecommunication Closet")
TCR ispitni spojni kabel (eng. "Testing Cord")
TDM vremenski multipleksni sustav (eng. "Time Division Multiplex")
TE terminalna oprema (eng. "Terminal Equipment")
TEC spojni kabel terminalne opreme (eng. "Terminal Equipment Cable")
TEF uvod u prostor zakupca (eng, "Tenant Entry Facility")
TIA globalno udruenje telekomunikacijske industrije ("Telecommunications Industry
Association")
TK telekomunikacijski
TKO TK ormar(i)
TMGB telekomunikacijski glavni uzemljiva
a
TO telekomunikacijski prikljuak ili ICT-prikljuak (eng. "Telecommunication Outlet")
TP upletena parica (eng. "Twisted Pair")
TR etana telekomunikacijska prostorija (eng. "Telecommunication Room")
TRG toka razgranienja
U/UTP ili UTP neoklopljena upletena parica
Str. 0-5 / 4
W<D/
UHF ultra visoka frekvencija

UPS besprekidni izvor napajanja (eng, "Uninterrupted Power Supply")
UWB ultra irokopojasna raunalna mrea
VHF vrlo visoka frekvencija
VOIP glasovna komunikacija preko IP mree (eng. "Voice over IP)
VP brzina prostiranja
WA individualni radni prostor (eng. "Work Area")
WAC spojni kabel (individualnog) radnog prostora
WAP pristupna toka beine mree (eng. "Wireless Access Point")
WDM valni mulitpleks (eng. "Wave Division Multiplex") - viekanalni mulitpleksni prijenos
svjetlovodom
xC stalni kabel podsustava x
xFC etano kabliranje podsustava
xP kabliranje podsustava
yC stalni kabel podsustava y
ZAS zajedniki antenski sustav
Str. 0-5 / 5
Prirunik EKMI v1 1. Uvod
1. UVOD
1.1. RAZVOJ SUVREMENE ELEKTRONIKE MRENE INFRASTRUKTURE
(TEHNOLOGIJE, BRZINE, NORME)
Prve norme strukturnog kabliranja usvojene su 1995. godine kao odgovor na potrebe da se za rjeavanje
potreba razliitih vrsta usluga (servisa) i primjena (aplikacija) koristi jedna kabelska infrastruktura. Od
tada pa do danas svjedoci smo eksplozivnog razvoja elektronikih komunikacijskih mrea koji je vie
nego eksponencijalan (slika. 1-1.).
EN 50173-1..-5
2007-2010 g.
Cat.6a
EN 50173-1:2002 Cat.7a
Mbit/s
Cat.5e OM4
EIA/TIA 568A, ISO 11801 OS2
10.000.000 EN 50173, 1995. g. Cat.6
Cat.7
BL (TP)
1.000.000 OM2
Cat.5 TbE
OM3
100.000 OM1
OS1 40GbE
10.000
ATM
FDDI 10GbE
1.000
Token Ring 1GbE
Ethernet 1998.
100 Cat.5e
10 Mb/s
100Mb/s
10 Fast Ethernet
BL kabliranje
RS
1
232
(<19.2
Kbps)
1975 1980 1985 1990 1995 2000 2005 2010
Godina
Slika 1-1. Ubrzanje mree i razvoj tehnologija generikog kabliranja
Temelj za realizaciju novih, sve brih tehnologija komunikacijskih mrea predstavlja unapreenje
tehnologija fizikog sloja mree, odnosno strukturnog kabliranja. Kao jedinstveno rjeenje kabliranja za
najrazliitije vrste usluga (slika 1-2.) danas se umjesto pojma strukturno kabliranje koristi pojam generiko
kabliranje, skraeno GSK ili GC (engl. Generic Cabling)
Slika 1-2. Generiko kabliranje kao temelj kabliranja raznih podsustava
Str. 1
1. Uvod Prirunik EKMI v1
Poveanjem univerzalnosti primjene naravno da raste i cijena kabliranja. Udio investicija u GSK u odnosu
na ostale segmente ICT-a je svega 2-7% (slika 1-3.). Najei uzrok kvarova u mreama su greke na
kabliranju (preko 50%). Eksploatacijski vijek raunala i softvera je od 3-5 godina, aktivne mrene opreme
oko 5 godina, a generikog sustava kabliranja je 15 do 25 godina. Iz navedenog je jasno da GSK treba
tretirati na drugaiji nain nego ostale segmente ICT-a.
Trokovi
Kabliranje
ivotni vijek
LAN HW
PC
Software
15 10 5 0 20 40 60
Slika 1-3. Usporedba trokova i ivotnog vijeka kabliranja u odnosu

na ostale dijelove ICT sustava
tednja na ulaganju u generike sustava kabliranja je tednja na krivom mjestu!
1.2. KONVERGENCIJA KOMUNIKACIJSKE MREE I GENERIKO KABLIRANJE

Razvoj suvremenih komunikacijskih mrea obiljeava konvergencija (pribliavanje) raunalnih i
telekomunikacijskih mrea, lokalnih i globalnih mrea prema jedinstvenoj mrei NGN (engl. "Next
Generation Network"). Svojstva nove konvergirane i integrirane komunikacijske mree omoguuju
realizaciju novih usluga i aplikacija koje do pred nekoliko godina nisu bile zamislive kao to su
multimedijalne aplikacije visoke kvalitete (HDTV), mrene video igre, a trend razvoja ide prema koritenju
3 D sadraja.
Realizaciju svih potrebnih usluga i primjena unutar zgrada, odnosno kampusa i kua, odnosno naselja,
omoguuje elektronika komunikacijska mrene infrastruktura, skraeno EKMI.
Temelj EKMI predstavlja konvergentna komunikacijska arhitektura koju ine generiko kabliranje, beine
mree, Ethernet i IP mreni protokol (slika 1-4.).
Sl. 1-4. Platforma konvergencije suvremenih komunikacijskih

mrea
Str. 2
Nove vizije konvergencije idu i dalje pa objedinjavaju koncepte generikog kabliranja i energetskog
niskonaponskog razvoda (na primjer Panduit UPI - Unified Physical Infrastructure, slika 1-5.).
Slika 1-5. Jedinstvena fizika infrastruktura
Krajnji cilj je izgradnja jedinstvenog sustava kabliranja za sve podsustave zgrade, odnosno jedinstvene
infrastrukture inteligentne zgrade s jedinstvenim upravljanjem.
1.3. KRATAK PREGLED NORMI GENERIKOG KABLIRANJA

Najvanije godine u razvoju strukturnog / generikog kabliranja su:
1995. EIA/TIA 568A, ISO 11801, EN 50173. Uvoenje arhitekture kampusa tj. zvjezdaste topologije
koja se temelji na primjeni svjetlovodnih viemodnih kabela u okosnicama i bakrenih balansiranih
kabela s uvijenim paricama (Twisted Pair ili TP) kategorije 5 (Cat.5) u horizontalnom razvodu.
Najvea brzina prijenosa Ethernetom je 100 Mbit/s.
1998. Uvodi se poboljana kategorija 5 odnosno Cat.5E (Enhanced) zbog podrke Gigabit Ethernet
(dalje GbE) prijenosu balansiranim kabelima.
2002. Drugo izdanje normi: EIA/TIA 568B, ISO 11801:2002, EN 50173:2002. Potpuno definiranje 1 GbE
na bakru i svjetlovodima. Uvoenje Cat.6 i Cat.7, te novih tipova svjetlovodnih kabela OM2 i OM3
prilagoenih za 10 GbE prijenos.
2006. Usvajanje niza normi za podrku 10 GbE putem bakra (Cat.6A), multimedijalnog razvoda putem
bakra (Cat.7A), novih normi za svjetlovodno kabliranje (OS2 : podrka svjetlovodnim pristupnim
mreama kroz generiki sustav kabliranja, te OM4 podrka 10 GbE i vie putem bakrenog
kabliranja). Priprema za 40 GbE i 100 GbE brzine. Proirenje domene normi sa ureda i na
stanove, industriju i podatkovne centre. Uvoenje normi za instalaciju i odravanje.
Za nas u Hrvatskoj do 2008. godine vladalo je vrlo nesreeno stanje na podruju primjene normi
kabliranja. Izbor normi po kojima e se projektirati i izvoditi kabliranja bio je preputen slobodnoj volji, to
je, uz openito nedovoljno poznavanje problematike, vodilo do nekvalitetnih rjeenja. Stanje se bitno
popravilo od kada su kroz proces ulaska u EU nostrificirane relevantne EN, IEC i ISO norme, odnosno od
kada je 2008. godine je pri HZN formiran tehniki odbor TO E215 ija je domena generiko kabliranje.
Str. 3
U zadnje vrijeme u Hrvatskoj je, najvie zaslugom regulatora telekomunikacijskog regulatora HAKOM-a,
usvojen cijeli niz akata koji definiraju i podruje pristupnih svjetlovodnih mrea, te odnose korisnika,
vlasnika i operatora. Za podruje EKMI naroito su vani:
1. Pravilnik o tehnikim uvjetima za elektroniku komunikacijsku mreu poslovnih i stambenih zgrada
NN 155/2009;
2. Pravilnik o tehnikim i uporabnim uvjetima za svjetlovodne distribucijske mree, NN 108/2010;
3. Pravilnik o tehnikim uvjetima za kabelsku kanalizaciju, NN 114/2010;
4. Pravilnik o nainu i uvjetima pristupa i zajednikog koritenja elektronike komunikacijske
infrastrukture i povezane opreme, NN 154/2008;
5. Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o nainu i uvjetima pristupa i zajednikog koritenja
elektronike komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, NN 093/2010.
Najvaniji Pravilnik za nae podruje koji je i povod za pisanje ovog prirunika je Pravilnik o tehnikim
uvjetima za elektroniku komunikacijsku mreu poslovnih i stambenih zgrada. U daljnjem tekstu emo ga
skraeno zvati EKMI pravilnik ili samo Pravilnik (velikim slovom):
1.4. KONCEPTUALNI TEMELJI PRAVILNIKA

Pravilnik o tehnikim uvjetima za elektroniku komunikacijsku mreu poslovnih i stambenih zgrada
rezultat je primjene niza EN i IEC normi generikog kabliranja koje smo nostrificirali u tijekom procesa
pristupanja Europskoj zajednici kao nacionalne norme.
S pravne i trine strane, EKMI pravilnik definira tenju stvaranja uvjeta ravnopravnog trinog
natjecanja: korisniku se daje mogunost slobodnog izbora pruatelja usluga operatora, a operatorima
omoguuje ravnopravan pristup do korisnika.
lanak 5. definira osnovne zahtjeve na EKMI (citat):"
EKMI zgrada mora se planirati, projektirati, instalirati, rabiti, upravljati i odravati tako da:
1. svim operatorima omoguava pristup zgradama uz ravnopravne i nediskriminirajue uvjete na
mjestima predvienim za suelje vanjske pristupne mree (ENI);
2. svim krajnjim korisnicima usluga u zgradama omoguava slobodan izbor operatora;
2.1. svim krajnjim korisnicima usluga u zgradama omoguava minimalno uporabu;
2.2. aplikacija informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT-aplikacije);
2.3. aplikacija difuzijskih i komunikacijskih tehnologija (BCT-aplikacije);
2.4. izborno - aplikacija upravljanja, kontrole i komunikacija u stanu (CCCB-aplikacije);
3. svim krajnjim korisnicima usluga u zgradama omoguava isporuku:
3.1. usluga informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT-usluge);
3.2. usluga difuzijskih i komunikacijskih tehnologija (BCT-usluge), to posebice ukljuuje i neovisan
prijam nekodiranih analognih i digitalnih, zemaljskih i satelitskih, radijskih i televizijskih programa
iji su signali odgovarajue razine na mjestu zgrade;
3.3. usluga upravljanja, nadzora i komunikacije (s) ureajima/sustavima u zgradi (CCCB-usluge);
4. funkcionalne performanse EKM-a svim krajnjim korisnicima usluga u zgradama omoguavaju
uporabu aplikacija s pripadnim uslugama na razini propisane kvalitete usluga (QoS);
5. udovoljava relevantnim hrvatskim propisima, posebice onima s podruja gradnje i prostornog
ureenja, zatite na radu, zatite od poara i zatite okolia.
Dakle, EKMI predstavlja mrenu vezu spoj operatora/usluga s korisnicima usluga i mrenih aplikacija.
Glavne mrene aplikacije koje EKMI mora podrati su ICT (informatiko-komunikacijske usluge) i BCT
(difuzijske komunikacijske usluge). Takoer, zgradama s vie stanova/korisnika potrebno je izgraditi i
zajedniki antenski sustav (ZAS) te mreu za podrku BCT uslugama zemaljske, satelitske i kabelske
televizije (MATV/SMATV/CATV). Izgradnja mree za realizaciju CCCB aplikacija (inteligentna zgrada) je
Str. 4
izborna, dakle nije obvezna. Ostali, aplikacijski specifini EKMI podsustavi trebaju se graditi sukladno
specifinoj zakonskoj i normativnoj regulativi. Konceptualna shema EKMI prikazana je na slici 1-6.
Slika 1-6. Konceptualna shema elektronike komunikacijske infrastrukture EKMI
Elementi arhitekture EKMI su (lanak 6 Pravilnika):

1. elektronika komunikacijska oprema;
2. kabliranje;
3. aktivna mrena oprema;
4. terminalna oprema;
5. elektronika komunikacijska infrastruktura i povezana oprema (u nastavku samo infrastruktura
EKM-a ili EKI):
a. sustav za voenje kabela;
b. telekomunikacijski prostori.
Pored navedenog, EKMI zgrade s vie zakupaca/stanova mora omoguiti svakom zakupcu/stanaru
premotenje zajednikog kabliranja zgrade naknadnim postavljanjem premosnog kabliranja, to daje
potpunu slobodu u izboru operatora/usluga, ukljuujui i nain prikljuenja.
Prema Pravilniku, aktivna mrena oprema EQ (eng. Electronic Equipment) i terminalna oprema nisu ge-
nerike nego aplikacijski specifine. Aplikacijski specifinu aktivnu i pasivnu mrenu i terminalnu opremu,
s izuzetkom aplikacijski specifine aktivne i pasivne mrene opreme zajednikog antenskog sustava
(ZAS), izabiru, dobavljaju, instaliraju i spajaju na EKM zgrade, sukladno propisanim uvjetima uporabe te
zahtjevima odabranih aplikacija i pripadnih mrenih usluga, krajnji korisnik usluge i operator, svaki u
domeni svog djelovanja.
Str. 5
Aktivna oprema EKMI smjetena je u za to predvienim telekomunikacijskim prostorima. Aktivna oprema

moe sluiti operatoru, potrebama zajednikog antenskog sustava, potrebama CCCB aplikacija ili
poslovnog sustava.
U telekomunikacijskim prostorima treba stoga predvidjeti adekvatni prostor za aktivnu opremu, te
osigurati napajanje, uzemljenje, te adekvatne uvjete okoline, to pravilnik definira vezano uz
telekomunikacijske prostore.
Projekt aktivne opreme najee je specifian i izvan dosega projekta EKMI, te projektant EKMI-ja treba
od investitora u okviru projektnog zadatka zatraiti potrebne parametre za smjetaj, instalaciju i rad
opreme.
Aktivna oprema projektira se na period 5 godina, a potom ili po potrebi zamjenjuje se novom opremom.
Terminalna oprema TE (eng. Terminal Equipment) je aplikacijski specifina elektronika komunikacijska
oprema (na pr. raunalo s mrenim sueljem, telefonski ureaj, TV-prijamnik) koja slui za specifinu
elektroniku obradu komunikacijskih signala koji se prenose elektronikom komunikacijskom mreom.
TE se spaja na aplikacijski/korisniki prikljuak EKMI te krajnjem korisniku usluge omoguava pristup
odreenoj mrenoj aplikaciji s pripadnim uslugama.
Iako je terminalna oprema aplikacijski specifina ona se spaja na Pravilnikom definirane prikljuke EKMI
putem normama definiranih spojnih kabela (balansiranih, koaksijalnih, svjetlovodnih). Spajanje beine
terminalne oprema na pristupne toke beine mree koje predstavljaju aplikacijski specifinu opremu,
nije definirano Pravilnikom.
1.5. PROJEKTIRANJE EKMI

Projektiranje EKMI je sloen i interdisciplinarni proces u kojem se vie puta moramo vraati u
projektiranje pojedinih podsustava sve dok ne postignemo traeno rjeenje.
Kao to je dobro vidljivo sa slike 1-6., pri projektiranju se trebamo posvetiti projektiranju svakog od
navedenih podsustava pojedinano (ICT, BCT, CCCB, ZAS, aplikacijski specifini) uvaavajui pri tom
mogunost meusobne integracije, povezivanja i viestrukog koritenja podsustava. Svaki od podsustava
sastoje se od sustava kabliranja, aktivne opreme i terminalne opreme. Aktivna i terminalna oprema
aplikacijski su specifini te ne spadaju pod domenu Pravilnika. Pravilnik detaljno odreuje generike i
pristupne sustave kabliranja, te ope odnose izmeu korisnika, operatora te vlasnika.
Period za koji se projektira sustav kabliranja je 25 godina (Tehniki propis za niskonaponske elektrine
instalacije, NN 05/2010).
Projektiranje EKMI detaljnije se razmatra u posebnom poglavlju.
1.6. ODNOS PRIRUNIKA I PRAVILNIKA EKMI

EKMI pravilnik je izdao HAKOM (Hrvatska agencija za potu i elektronike komunikacije) kao temeljnu
zakonsku regulativu za podruje elektronike komunikacijske infrastrukture poslovnih i stambenih zgrada.
Zato je pored EKMI pravilnika potreban i ovaj prirunik i koji je njihov odnos?
Uloga i poloaj EKMI pravilnika i (ovog) EKMI prirunika na putu do konanog proizvoda - projekta EKMI
prikazana je na slici 1-7. Moe se rei da je EKMI pravilnik ujedno i prvi struni tekst na hrvatskom jeziku
s ovog podruja te se uvodi cijeli niz novih pojmova (kvalitetno!) prevedenih na hrvatski jezik koje
projektanti tek trebaju usvojiti. Problem u itljivosti Pravilnika predstavlja intenzivno koritenje akronima
koji predstavljaju skraenice od engleskih rijei, dok je prijevod, odnosno znaenje pojmova dano na
hrvatskom jeziku. To olakava koritenje izvornih normi na stranom jeziku, ali istovremeno oteava
njihovo usvajanje. Problem predstavlja i injenica da je veliki broj projektanata, mrenih specijalista i
instalatera obrazovan na temelju "amerikog" (ANSI/EIA/TIA) sustava normi koje se znaajno razlikuju od
europskih i ISO/IEC koje propisuje Pravilnik. Pored toga, EKMI pravilnik kao regulatorni akt se ne bavi
opisima tehnologije, nego faktima, tako da za koritenje trebaju dodatna pojanjenja.
Str. 6
Uslijed navedenih razloga Hrvatska komora inenjera elektrotehnike (HKIE) inicirala je pisanje ovog
prirunika za projektiranje EKMI koji treba na pristupaan nain projektantima pribliiti problematiku
projektiranja sukladno novoj regulativi. Prirunik je namijenjen i onima koji nemaju veih predznanja o
problematici kao uvodni tekst jer sadri dosta opisa, slika i crtea koji olakavaju savladavanje
problematike.
Slika 1-7. Poloaj i uloga EKMI prirunika u odnosu na ostalu regulativu
Prirunik je pisan na nain da se kratice koriste to manje, a kada se koriste esto se navodi njihov
engleski opis bez referenciranja na pojmovnik to bitno doprinosi itljivosti teksta i usvajanju akronima.
Na primjer, kada se spominje kabliranje okosnice kampusa CBC, u zagradi se navodi (eng. "Campus
Backbone Cabling"). Kada se ukazuje na citat iz EKMI pravilnika, navod poinje sa Pravilnik:.""
to je najvanije, ovaj prirunik treba to vie olakati sam proces projektiranja EKMI. Naime, teko je
oekivati od projektanata da e samo uz pomo regulatornog akta kao to je Pravilnik stei informacije i
predznanja potrebna za kvalitetno projektiranje EKMI. Ovaj prirunik se moe koristiti samostalno, ali
nema regulatornu snagu poput EKMI pravilnika. Samo koritenje odredbi EKMI pravilnika jami da e
rjeenja biti sukladna zakonskim odredbama i aktima.
S obzirom na predvieni opseg prirunika nije bilo mogue ii u razradu detalja projektiranja po
segmentima. Primjeri prorauna i rjeenja trebali bi se izdati kao dodatak priruniku.
Ono to e preostati za potpunu podrku procesa projektiranja su predloci sadraja dokumentacije i
predloci rjeenje temeljenih na proizvoakim rjeenjima (Slika 1-7). Predloke EKMI-a trebat e
razraditi u suradnji sa graditeljskom branom, komorama, telekom operatorima i proizvoaima.
Str. 7
Prirunik EKMI v1 2. Kabliranje EKM
2. KABLIRANJE EKMI
Sukladno Pravilniku, sustav kabliranja elektronike komunikacijske infrastrukture dijelimo na:

1. Generiki sustav kabliranja zgrada (GC);
2. Kabliranje terminalne opreme WAC (eng. "Work Area Cabling");
3. Kabliranje pristupa vanjskoj mrei NA (eng. "Network Access"):
4. Izborno, kabliranje zajednikog antenskog sustava (ZAS).
Kabliranje terminalne opreme aplikacijski je specifino i nije predmet Pravilnika.
Zajedniki antenski sustav (ZAS) obvezan je za dvojne stambene objekte, stambene zgrade s vie
zakupaca/stanova te stambene dijelove poslovno-stambenih zgrada.
2.1. EKMI I PRIMJENA NORMI

Najvanije norme na kojima se poziva EKMI pravilnik navedene su u tablici 2-1.
ICT i BCT kabliranje se izvodi u poslovnim prostorima i stanovima sukladno normama generikog
kabliranja generikog kabliranja niza EN 50173 i niza EN 50174.
Faza
Norma Podruje primjene EKMI
EN 50173-1 Ope smjernice P
EN 50173-2 Uredske zgrade P
EN 50173-4 Stanovi i kue P
CLC/TR 50173-99-2 Upute za kabliranje za podrku 10GBASE-T mrea PT

Implementacija BCT aplikacija koritenjem kabliranja prema EN P
CLC/TR 50173-99-2
50173-4
ISO/IEC/TR 29106 Uvod u klasifikaciju MICE parametara okolia P
ISO/IEC/TR 24704 Kabliranje korisnikih prostora za beine pristupne toke P
EN 50310 Izjednaenje potencijala i uzemljenje ICT opreme P

Kabelske mree za TV signale, zvune signale i interaktivne usluge P
EN 60728-1 Dio 1: Performanse sustava i putovi usmjeravanja
EN 60728-1-1
Dio 1-1: RF kabliranje za dvosmjerne kune mree
EN 60728-1-2
Dio 1-2: Zahtjevi za performanse na sustavnoj prikljunici u radu
EN 50174-1 Instalacija specifikacije i osiguranje kvalitete I
EN 50174-2 Instalacija izvedba unutar zgrada I
EN 50174-3 Instalacija izvedba izvan zgrada I
EN 50346 Testiranje instaliranog kabliranja T
EN 61935-1 Testiranje balansiranog i koaksijalnog kabliranja prema ISO 11801 T
ISO/IEC 14763-3 Testiranje optikog kabliranje T

P- Projektiranje I - Instalacija T - testiranje
Tablica 2-1. Najvanije primijenjene norme
Str. 9
2. Kabliranje EKM Prirunik EKMI v1
Temelj za projektiranje EKMI-a predstavljaju ope norme generikog sustava kabliranja EN 50173-1,
norme za kabliranje ureda EN 50173-2, te norme za kabliranje stanova i kua EN 50173-4, ime su
pokrivene ICT i razvod za potrebe BCT aplikacija. Pravilnik ne obuhvaa kabliranje u industriji te
kabliranje podatkovnih centara to je inae predmet normi EN 50173-3 i EN 501734-5, respektivno.
Izborni CCCB podsustav predstavlja izborno proirenje generikog kabliranja i pokriva ga norma EN
50173-4.
Antenski sustav te BCT razvod izvodi se sukladno normama niza EN 60728 koaksijalnim kabliranjem.
BCT razvod moe biti realiziran i kabliranjem sukladno normi EN 50173-2 za poslovne prostore odnosno
normi EN 50173-4 za kue i stanove.
Koje norme primjenjivati u kojim fazama ivotnog ciklusa pokazuje Tablica 2-2.
Tablica 2-2. Faze izgradnje EKM i primijenjene norme
2.2. GENERIKO KABLIRANJE EKM

Generiko kabliranje kao sustav kabliranja treba zadovoljiti slijedee zahtjeve:
a) generinost (izvedba instalacije kabelima neovisnim o tehnologiji opreme),
b) fleksibilnost (omogueno povezivanje sustava preko standardiziranih komponenti) i
c) zasienost (izveden dovoljan broj prikljunih mjesta u odnosu na broj zaposlenih).
Pojednostavljeno reeno generiko kabliranje treba osigurati dovoljan broj prikljuaka viestruke
namjene, iju e svrhu i opseg koritenja odrediti sam korisnik prema svojim trenutanim potrebama.
Str. 10
Prve norme generikog kabliranja usvojene 1995. godine odnosile su se na strukturno kabliranje uredskih
prostora zgrada, odnosno skupine povezanih uredskih zgrada - kampusa (Slika 2-1.).
Slika 2-1. Arhitektura generikog kabliranja poslovnih prostora
Na slici 2-2. prikazana je topologija generikog kabliranja poslovnih prostora u dvije dimenzije s
objanjenjem osnovnih pojmova.
Slika 2-2. Hijerarhijska topologija generikog kabliranja poslovnih prostora
Suvremene norme generikog kabliranja GC (eng. "Generic Cabling") temelje se na odredbama normi
niza EN 501731-1..5.
Str. 11
2.2.1. OSNOVNA NORMA GENERIKOG KABLIRANJA EN 50173-1

EN 50173-1 temeljni je i zajedniki dokument za cijeli niz EN 50173 te sadri zajednike odredbe koje
odnose na ope koncepte, strukturu GC, primjenjive medije, prijenosna svojstva, komponente, kategorije,
razrede kvalitete, uvjete okolia (MICE parametri) i drugo.
U ostalim aspektima kabliranja norma EN 50173-1 poziva se na druge norme: na niz normi EN 50174-
1..3 za instalaciju kabliranja, EN 50288 za vie-elementne metalne kabele u analognoj i digitalnoj
komunikaciji i kontroli, EN 50289 za komunikacijske kabele - specifikacije za metode ispitivanja, EN
60512 i EN 60603 za spojni pribor za elektroniku opremu, EN 60793 i EN 60794 za svjetlovode, EN
61300 za svjetlovodne meuspojne ureaje i pasivne komponente i dr.
Slika 2-3. Odnos kabliranja okosnice i specifinih podsustava
Openita struktura sustava generikog ICT kabliranja uobiajeno se prikazuje shemom kao na slici 2-3.
Vidljivo je da je kabliranje okosnica odreeno normama EN 50173-1, dok je etano kabliranje, prikazano
na slici kao kabliranje podsustava "X", odreeno drugim odgovarajuim normama niza. Za kabliranje
poslovnih prostora X=2, tj. odnosi se na normu EN 50173-2, a za kabliranje stanova odgovarajua norma
je EN 50173-4.
2.2.2. KANALI I VEZE, KATEGORIJE I RAZREDI (KLASE)

Stalna veza PL (eng. "Permanent Link") je dio kabliranja koji se sastoji od instalacijskog kabela stalno
(trajno) poloenog u instalacijske puteve koji je sa svake strane zavren na konektoru - prikljuku.
Konektor mora biti mehaniki i elektriki kvalitetno izveden i dobro fiksiran u prikljunici odnosno panelu.
Slika 2-4. Stalna veza i kanal
Str. 12
Ureaj s jedne strane i terminal s druge strane se na stalnu vezu spajaju fleksibilnim spojnim kabelima
PC (eng. "Patch Cable"). Kompletna veza izmeu ureaja i terminala naziva se kanal CH (eng.
"Channel") (Slika 2-4).
Komponente (kabeli, konektori, prespojni kabeli) dijele se prema svojstvima u tzv. kategorije koje se
oznaavaju kraticom Cat. i brojanom oznakom kategorije (npr. Cat.5, Cat.6).
Kvaliteta kanala i veza klasificira se u kvalitativne razrede (klase) koje se, prema aktualnim normama,
oznaavaju velikim slovima od A do FA: na primjer razred D, razred EA. Kvaliteta kanala odreuje koja e
se usluga - protokol i brzina komunikacije moi realizirati izmeu terminala i ureaja.
Uvjet za realizaciju odreenog razreda kvalitete veze odnosno kanala je koritenje komponenata
odreene kategorije. Postoji logika veza - ako primijenimo komponentne vie kategorije dobit emo vii
razred kvalitete veze, odnosno kanala.
Norma EN 50173-1 i pripadajue norme niza detaljno definiraju potrebne kategorije balansiranih,
koaksijalnih i svjetlovodnih komponenti kako bismo realizirali potrebnu kvalitetu veza i kanala.
2.2.3. KABLIRANJE POSLOVNIH (UREDSKIH) PROSTORA

Generiko kabliranje poslovnih (uredskih) prostora definirano je normama EN 50173-1 i EN 50173-2. Na
slici 2-5. pregledno su prikazani neki podsustavi GC poslovnih prostora.
Generiko kabliranje poslovnih prostora detaljno se obrauje u poglavlju 3.
Slika 2-5. Prikaz podsustava kabliranja poslovne zgrade
2.2.4. KABLIRANJE STAMBENIH PROSTORA

Arhitektura kabliranja stambenih prostora (Slika 2-6.) jednostavnija je od kabliranja uredskih prostora, no
predviena je podrka za vei broj usluga:
ICT usluga (informatika-komunikacije),
BCT usluga (difuzija TV) i
CCCB usluga (upravljanje, nadzor i komunikacije u zgradama).
Str. 13
Primjene (aplikacije) su vrlo raznovrsne i normirane su od strane ISO/IEC JTC 1, CENELEC-a i ITU-T.
Suvremeni stanovi prostori su gdje se realiziraju najrazliitije primjene, pa govorimo o tzv. pametnoj kui
(eng. "Smarthouse") gdje je generiki sustav kabliranja samo jedan od temeljnih sustava (Slika 2-6.).
Stan je povezan prema Internet operatoru putem telefonske/ISDN (ADSL) mree, mree kabelske
televizije (CATV), svjetlovodne pristupne mree ili beine mree. Ureaj na granici izmeu mree stana i
vanjske mree naziva se stambeni poveznik (eng. "Residential Gateway"). U pravilu je to aktivni ureaj, tj.
potrebno mu je elektrino napajanje.
Funkcionalni elementi generikog kabliranja stanova su:
a) Razdjelnik stana HD (eng. "Home Distributor"); ili primarni HD - PHD
b) Kuno kabliranje HC (eng. "Home Cabling");
c) Sekundarni razdjelnik stana (SHD);
d) Sekundarno kuno kabliranje (SHC);
e) Aplikacijski prikljuci (TO, BO, MATO, CO)
Slika 2-6. Primjer komunikacijske infrastrukture suvremenog doma
Kabliranje stambenih zgrada s vie stanova ili poslovno-stambenih zgrada razlikuje se od kabliranja kua
- domova to e biti detaljno prikazano u poglavlju 4.
2.2.5. KOMPONENTE GENERIKOG KABLIRANJA

Nakon to smo se upoznali s osnovnim konceptima i pojmovima generikog kabliranja u nastavku emo
obraditi komponente generikog kabliranja.
Komponente generikog kabliranja moemo podijeliti na:
1. Balansirane komponente (kabeli, konektori)
2. Koaksijalne komponente (kabeli, konektori)
Str. 14
3. Svjetlovodne komponente (kabeli, konektori)

4. Opremu i pribor (prikljunice, paneli, ormari, okviri i kuita, dijelovi za voenje kabela, dijelovi za
uzemljenje i povezivanje vodljivih masa, pribor za oznaavanje i identifikaciju i dr.)
2.2.6. BALANSIRANE KOMPONENTE
2.2.6.1. B ALANSIRANI KABELI

Osnovni element balansiranog ili BL kabela je uvijena parica TP (eng. "Twisted Pair"). Par vodia
meusobno je uvijen i simetrian prema zemlji, to dovodi do ponitenja utjecaja vanjskih smetnji.
Sukladno Pravilniku, nominalna impedancija parice balansiranog kabela mora biti 100 Ohm-a. to je
prijenosni opseg vei, to je krai (gui) korak uvijanja parice.
Balansirani kabel je konstrukcija od tipino 4 parice u zajednikom platu. Svaka parica je kolor kodirana,
tako da je jedan vodi obojen odreenom bojom potpuno, a drugi isprekidano.
U/UTP ili UTP kabel F/UTP (ili FTP ili ScTP) S/FTP (ili PiMF) Cat.7, 7A
Slika 2-7. Najee koritene vrste balansiranih kabela
Kabeli mogu biti neoklopljeni (UTP) ili oklopljeni (Slika 2-7. Najee koritene vrste balansiranih kabela
su ekranizirane (eng. "screened") folijom (FTP), vodljivom pletenicom (STP), ili njihovom kombinacijom.
Tip kabela s obzirom na oklapanje oznaava se s 2 grupe znakova izmeu kojih je znak "/" . Prva grupa
znakova znai vrstu oklapanja svih parica, dok druga grupa opisuje nain oklapanja pojedine parice u
kabelu.
American Wire
Promjer Promjer Presjek
Gauge
2
(AWG) (ina) (mm) (mm )
20 0,032 0,81 0,52
21 0,0285 0,72 0,41
22 0,0254 0,65 0,33
23 0,0226 0,57 0,26
24 0,0201 0,51 0,20
25 0,0179 0,45 0,16
26 0,0159 0,40 0,13
Tablica 2-3. Odnos najeih AWG i metrikih dimenzija kabela
Koji tip kabela s obzirom na oklapanje e se koristiti ovisi o uvjetima okoline, ali i o lokalnoj praksi
pojedine regije. U Njemakoj i vicarskoj koristi se preteno PiMF, u Francuskoj i Italiji FTP, dok se u
SAD i u nas koristi preteno UTP. Za primjenu u uvjetima snanih elektromagnetskih smetnji (EMC)
Str. 15
najbolje je koristiti viestruko oklopljen tzv. S/FTP ili PiMF (Pair in Metal Foil) kabel kod kojeg je svaka
parica ekranizirana folijom, a sve etiri su dodatno oklopljene s vodljivom pletenicom (eng. "Braid"). to je
potreban frekventni opseg kabela vei, tj. to je vii razred primjene, koritenje oklopljenog kabela je
kvalitetnije rjeenje. Prema Pravilniku za Cat.6 preporua se koristiti FTP kabele, dok se za vie
kategorije preporua koritenje STP, odnosno S/FTP kabela.
Instalacijski kabeli kojima se realiziraju trajne veze imaju pune (eng. "Solid") vodie i fiksno se polau u
instalacijske putove. Promjer vodia kabela esto se izraava u amerikim mjerama AWG (djelomina
Tablica 2-3).
Spojni kabeli PC (eng. "Patch Cable") kojima se realiziraju spojne veze konstruirani su da budu fleksibilni
i mehaniki otporni na uvijanje, gaenje i druge nepovoljne mehanike utjecaje. Vodii su graeni od vie
tankih ica (licni). Fleksibilni kabeli ne smiju se koristiti za fiksno polaganje, kao to se instalacijski kabeli
ne smiju koristiti za izradu spojnih kabela.
Prespojnici JMP (eng. "Jumper") slue za prespajanje u razdjelnicima. Izvode se kao i PC ili, u
sluajevima kada se natiskuju u konektore, pomou instalacijskog kabela. Mogu imati 1, 2 ili 4 parice.
Kategoriju kao mjeru kvalitete balansiranog kabela odreuje cijeli niz prijenosnih parametara.
Povratni gubitak RL (Return Loss) je gubitak u snazi signala nastao refleksijom (povratom) predanog
signala od (zbog) diskontinuiteta u komunikacijskom kanalu. Izraava se kao omjer predane snage izvora
i reflektirane snage u dB-ima.
Slika 2-8. Presluavanje na bliem kraju NEXT - 2 parice i ACR
Uneseni gubitak IL (Insertion Loss) je gubitak u snazi signala nastao umetanjem odreene
komponente u komunikacijski kanal izmeu izvora signala i tereta jednakih impedancija, pri emu sama
komponenta moe biti razliite impedancije; izraava se kao omjer prijamne snage na teretu i predane
snage izvora u dB-ima.
Slabljenje (Attenuation) je mjera kojom razliite komponente spektra signala slabe za vrijeme prolaska
kroz kabel. Slabljenje mjeri se u dB, a kako ovisi o duljini segmenta, za neki kabel se specificira po
jedinici duljine (npr. dB/1000m). Naelno, slabljenje raste s porastom frekvencije.
Gubitak presluavanja na bliem kraju NEXT (Near-end Crosstalk Loss). Do presluavanja dolazi
uslijed elektromagnetske sprege signala ometajue parice u kanalu s ometanom paricom u istom kanalu
(npr. sprega signala parica unutar istog kabela). To je sluaj kod prijenosa manjim brzinama na primjer
Ethernet 10 Mbit/s i 100 Mbit/s, ISDN.
Zbirni gubitak presluavanja na bliem kraju PS NEXT (Power Sum NEXT) nastaje kada se za
prijenos koristi vie od jedne parice odjednom. Tada signali sa svih parica ometaju prijem po promatranoj
parici. Prijenos po sve etiri parice odjednom koristi se npr. kod 100Base-T4 I 1000Base-T i Gigabit
Ethernet mrea.
Str. 16
Omjer slabljenja i gubitka presluavanja ACR (Attenuation to Crosstalk loss Ratio) odreuje omjer
korisnog i ometajueg signala na strani prijemnika. On je direktni parametar kvalitete i mora biti pozitivan,
jer u suprotnom bi smetnja (presluavanje) bila vea od korisnog signala, te prijam ne bi bio mogu. to
je ACR vei od minimalnog definiranog za odreeni razred, to je rezerva signala vea i instalacija
kvalitetnija.
Slika 2-9. Efekti zbirnog presluavanja kod 1 (i 10) Gbit/s Ethernet prijenosa po sve 4 parice
Relativno presluavanje na daljem kraju ELFEXT (Equal Level Far End Crosstalk loss) izraunava
se iz presluavanja na daljnjem kraju (FEXT). ELFEXT predstavlja vrijednost FEXT umanjenu za veliinu
gubitka umetanja djelatne parice (one koja utjee na drugu), a primjenjiv je samo na klase D, E i F.
Primjena u
Aplikacija Primjenjivi Ostvarivo
Prijenosne zgradama
minimalni uporabom
znaajke Norme (P = poslovne;
razred komponenata
vrsta razred specificirane do S = stambene;
kanala * kategorije
[..] = izborno)
A A 0,1 MHz
B B 1 MHz
Cat 5Cat 7A
C C 16 MHz
D D 100 MHz
Niz EN 50288
ICT E E 250 MHz Cat 6Cat 7A P, S
IEC 61156-5
E8A EA 500 MHz Cat 6ACat 7A
F F 600 MHz Cat 7Cat 7A
FA FA 1 GHz Cat 7A
BCT-B BCT-B 1 GHz Cat BCT-B IEC 61156-7
BCT EN 50117-4 S, [P]
BCT-C BCT-C 3 GHz Cat BCT-C
IEC 61196
CCCB CCCB CCCB 0,1 MHz Cat CCCB EN 50173-1 [S]
Balansirani oklopljeni kabeli za irokopojasne digitalne komunikacije (xDSL)
Pravilnik sukladni normama IEC 62255 s maksimalnom referentnom frekvencijom 60 MHz P, S
i 100 MHz - koritenje u bakrenim okosnicama,
* ovisno o konfiguraciji kanala (kategoriji rabljenih komponenata i broju spojeva u kanalu, duljinama stalnih
kabela, duljinama i IL-omjerima (pre)spojnih kabela, te temperaturi okoline)
Tablica 2-4. Razredi i kategorije bakrenih kabela
Str. 17
Klizanje kanjenja SKEW (eng. "Delay Skew") predstavlja razliku u vremenu prolaska signala izmeu
najsporije i najbre parice. Ovaj parametar je vaan samo kada se sve 4 parice koriste za prijenos.
Zbirno relativno presluavanja na daljem kraju PS ELFEXT (Power Sum Equal Level Far End
Crosstalk loss) je prijenos energije svih udaljenih predajnika na promatrani prijemnik. Znaajan je kod
prijenosnih tehnologija koje kopriste vie parica odjednom (kao i kod PS NEXT).
Alien Crosstalk (AXT) nastaje kod tehnologije velikih brzina, odnosno prijenosnih frekvencija, uslijed
presluavanja izmeu parica susjednih parica u snopu. Taj parametar postao je znaajan uvoenjem 10
gigabitne Ethernet tehnologije prijenosa IEEE 802.3an-2006 u sluaju koritenja neoklopljenih
instalacijskih kabela.
Da bi se postigao neki prijenosni razred (klasa) kanala potrebno je da sve komponente (utinice, spojni
kabeli) budu minimalno kategorije prema tablici 2-4.
2.2.6.2. K ONEKTORI BALANSIRANIH KABELA

Razvoj tehnologije spojeva u elektronici iskristalizirao je da natiskivanje ("krimpanje" od eng. "Crimping")
vodia u konektor daje najkvalitetniji spoj. Natiskivanjem se ostvaruje spoj 2 metala na molekularnoj
osnovi, te se ne pojavljuju nepovoljni naknadni efekti gubitka ili promjene svojstava spojnog mjesta kao
prilikom lemljenja, spajanjem putem vijka i kontaktne ploice i slino. Dodatna pogodnost je to prije
natiskivanja s vodia ne treba skidati izolaciju ve nju ree kontaktna ploica konektora. Takova izvedba
konektora naziva se Insulation Displacement Connector ili skraeno IDC. Vano je uoiti da se u
generikim sustavima kabliranja koriste 2 tipa IDC konektora: jedan je tzv. Western Electric/Stewart
Stamping (WE/SS) ili popularno nazvan 110 tip, a drugi tzv. LSA ili popularno nazvan Krone tip. Svaki tip
zahtijeva specifini alat, u suprotnom dolazi do oteenja utinice i alata, a ostvareni spoj nije kvalitetan.
Slika 2-10. Modul utinice 110 i alat lijevo; Modul utinice LSA i alat (desno)
U zadnje vrijeme pojavili su se moduli koji prihvaaju oba tipa alata, kao i tzv. "Tooless" utinice koje je
mogue konektorizirati bez alata.
Konektori mogu biti razliiti pa razlikujemo utinicu (eng. "Jack") koju nazivamo "enskim" konektorom i
utika (eng. "Plug"), kojeg nazivamo i "mukim" konektorom. Industrijska norma za oblik utinice je tzv.
Keystone Jack koja se najee koristi za ugradnju u tipizirane prikljunice, panele i drugi pribor.
Str. 18
Slika 2-11. a) Raspored parica T568A i T568B b) Cat.7 GG45 i Tera konektori
Najpoznatiji IDC tip konektora je popularno nazvani "RJ-45" konektor koji odgovora normama niza
EN/IEC 60603-7 (Slika 2-11. a).
Slika 2-12. Kompatibilnost utinica i utikaa RJ-45 formata
Konektore mehaniki kompatibilne s tzv. RJ-45 koristimo za kategorije od 5 do 6A (Slika 2-12). Za

kategorije 7 i 7A koriste se dva tipa normiranih konektora, tzv. GG-45 i Tera konektor (Slika 2-11. b).
Vano je uoiti da, koristimo li GG-45 konektor, moemo ostvariti kompatibilnost s konektorima niih
kategorija (Slika 2-12), ime se znaajno moe smanjiti investicija u kabliranje. Naime, logino je
oekivati da emo, i pored toga to smo instalirali trajne veze razreda EA i F, na veini kanala
zadovoljavati i nii razredi (razred D omoguuje brzine do 1 Gbit/s). U tom sluaju moi emo koristiti
spojne kabele odgovarajue, nie kategorije, koji su znaajno jeftiniji.
2.2.6.3. B ALANSIRANI SPOJNI (P ATCH ) KABEL

Spojni kabeli (PC) izrauju se od fleksibilnog kabela odreene kategorije i konektora - utikaa (Slika 2-
13). Pored kategorije, vano je da spojni kabel odgovara i u pogledu zatite oklapanjem (U/UTP, F/UTP,
S/UTP, S/FTP). Budui da su spojni kabeli dijelovi signalnog puta i bitno utjeu na svojstva kanala,
proizvoai najee uvjetuju performanse kanala koritenjem njihovih sistemskih spojnih kabela.
Vano je napomenuti da se konektori za konektoriziranje krutih i finoinih kabela razlikuju te i o tome
treba voditi rauna.
Nekvalitetni i neispravni spojni kabeli najei su izvor kvarova. Iz tog razloga nije preporuljivo izraivati
kabele runo, ve treba koristiti industrijske proizvedene i testirane kabele. Kod viih kategorija od 6,
kabele nije ni mogue dovoljno kvalitetno samostalno izraditi. Spojni kabeli mogu sluiti za prespajanje
Str. 19
Slika 2.-13. RJ-45 utika (plug) i spojni kabel PC

samo jedne, 2 ili sve 4 parica i slino. Za spajanje balansiranih kabela prema koaksijalnim utinicama
koriste se spojni kabeli s ugraenim prilagodnikom impedancije i simetrinosti (tzv. balun).
2.2.7. KOAKSIJALNI KABELI I KONEKTORI

Koaksijalni kabeli su se, kao optimalni za video (BCT) aplikacije, ponovno vratili u norme i sustave
generikog kabliranja (Slika 2-14.). Prednosti koaksijalnih kabela su veliki prijenosni opseg i dobra zatita
u odnosu na vanjske EMC smetnje. Meutim, i pored dobre zatite od vanjskih smetnji, zbog asimetrine
konstrukcije, utjecaj vanjskih smetnji se ne ponitava kao to je to sluaj kod kabela s uvijenim paricama,
ve se poveava s duljinom veze.
Slika 2-14. Koaksijalni kabel
Najvanija svojstva koaksijalnih kabela su:

Impedancija I (valni otpor); budui da je koaksijalni kabel ustvari valovod, vrlo je vano da bude ispravno
zakljuen, odnosno da se ne mijeaju kabeli razliitih impedancija u istom kanalu.
Guenje A (Attenuation) se poveava s frekvencijom i faktor je koji utjee na najveu duljinu dionice.
Brzina prostiranja VP (Velocity of Propagation) je slijedei vani faktor koji govori koliko je brzina
prostiranja signala u kabelu blizu brzini svjetlosti. to je VG vei, kabel je kvalitetniji.
Povratni gubici RL (Return Loss) predstavljaju veliinu signala koji se vraa u izvor u odnosu na
veliinu izvornog signala na izvoru. Ovaj faktor predstavlja mjeru refleksije do koje dolazi uslijed
nesavrenosti oblika i strukture vodia odnosno dielektrika i kabela (vee tolerancije u proizvodnji). Manji
vrijednosti RL su bolje.
Video aplikacije (BCT) tradicionalno koriste koaksijalne kabele od 75 Ohm-a, dok se za prijenos
"antenskog" signala tradicionalno koriste 50 Ohmski kabeli. Za potrebe koaksijalnog Etherneta IEEE
Str. 20
802.3 takoer su se ranije koristili 50 omski kabeli RG-8 i RG-58. Danas se 50 omski koaksijalni kabeli
koriste u radiokomunikacijama. 75 omski koaksijalni kabeli se koriste i u telefoniji (TDM). Tradicionalni
CATV signali se prenose u podruju 50 - 1000 MHz te je centralni vodi od bakrenom prevuenog elika
ili aluminija. Televizije zatvorenog kruga (CCTV) koriste prijenosni opseg od 5 - 1000 MHz te je centralni
vodi od istog bakra.
Pravilnik predvia koritenje tipova koaksijalnih kabela prema tablici 2-5.
Tip kabela Primjena Norme kabliranja Kabel Norma kabela

Video razvod: BCT, CATV, EN 50117-4-1 IEC
75 Ohma EN 50173-1, -4 Cat BCT-C
CCTV, sigurnosni sustavi 61196
Kabelski distributivni sustavi
75 Ohma EN 60728-1 RG6, RG 11 EN 50117-2
(CATV), telekomunikacije
Tablica 2.5. Kategorije koaksijalnih kabela prema Pravilniku
Slika 2-15. Prikaz F (lijevo) i 9,52 (desno) koaksijalnih konektora.
Pravilnikom je predvieno koritenje koaksijalnih 75 Ohmskih konektora tipa F i 9,52-konektor. Konektori

se mogu spajati razliitim tehnologijama (Slika 2-15).
2.2.8. SVJETLOVODNE KOMPONENTE
2.2.8.1. S VJETLOVODNI KABELI

Osnovni elementi svjetlovodnih kabela su svjetlovodna vlakna. Svjetlovodna vlakna mogu biti od stakla
GOF (eng. "Glas Optical Fibre"), od plastike (POF) ili hibridna. Vlakna su graene od jezgre, ovojnice i
primarnog premaza (Slika 2-16.).
Princip prijenosa svjetlovodnim vlaknom je totalna interna refleksija. Svjetlosni izvor (dioda, VCSEL ili
LASER) osvjetljava jezgru svjetlosnim signalima. Svjetlost se iri u razliitim smjerovima i, ukoliko upada
pod kutem manjim od tzv. kritinog kuta dolazi do totalne refleksije i nema gubitka signala. Onaj dio svje-
tlosti koji upada na granicu jezgra/ovojnica pod kutem veim od kritinog rasprava se u ovojnici i gubi.
Prema nainu prostiranja svjetlosnog signala kroz vlakno razlikujemo jednomodna i viemodna vlakna.
Viemodna vlakna dijelimo u vlakna s stepenastim indeksom loma (misli se na promjenu loma
jezgra/ovojnica) i gradijentnim indeksom loma (misli se na postepenu promjenu indeksa loma jezgre od
osi prema rubu jezgre) - Slika 2-17 a i b.
Str. 21
Slika 2-16. Graa i presjek svjetlovodnog vlakna (niti)
Najvaniji prijenosni parametri svjetlovoda navedeni su u nastavku.

Guenje svjetlovoda zavisi od fizikalnih svojstava materijala i izraavamo ga u jedinicama [dB/km].
Najmanje guenje ima kvarcno staklo (0,5-2 dB/km), neto loije je silikatno staklo (5-10 dB/km), dok su
polimerni materijali znatno loiji. Guenje staklenih svjetlovoda zavisi i o tipu vlakana. Jednomodna
vlakna imaju najmanje guenje (0,3-1 dB/km). Viemodna vlakna s gradijentnom promjenom indeksa
loma imaju guenje od 1-5 dB/km, a viemodna vlakna sa skokovitom promjenom indeksa loma 5-10
dB/km. Guenje znatno varira s valnom duinom. Za prijenos koristimo podruja najmanjeg guenjem
to su tzv. optiki prozori (Slika 2-18.). U telekomunikacijama se standardno koriste jednomodna vlakna na
2 valne duine: 1310 i 1550 nm koje pripadaju 2. i 3. prozoru. U lokalnim raunalnim mreama najee
koristimo viemodna vlakna u 1. i 2. prozoru (najee 850 i 1300 nm). Pod utjecajem vlage u
proizvodnom procesu na oko 1300 nm nastaje skok guenja tzv. waterpeak. Nova vlakna sa smanjenim
guenjem u podruju 1300-1550 nm (low waterpeak) prikladna su za WDM (Wave Division Multiplex)
primjene gdje koristimo niz optikih pojaseva O...U u podruju valnih duljina od 1285 1675 nm.
Slika 2-17. Vrste vlakna i prijenosna izoblienja
Modalna disperzija bitno utjee na maksimalnu brzinu, odnosno domet kod viemodnih svjetlovoda. Za
razliite modove prostiranja svjetlost prolazi razliito dugake puteve. Najbre stie na cilj zraka koja se
prostire u smjeru osi, dok najdui put prolazi ona koja prolazi kroz jezgru kritinim kutem. Zbog toga na
prijamniku imamo izoblienje signala (Slika 2-17 a). Modalna disperzija raste s promjerom jezgre i
udaljenou te se izraava u [ns/km]. Izoblienja modalne disperzije su ograniavajui faktor kod veih
brzina prijenosa, na primjer gigabitnog Etherneta, a naroito su izraeni kod 10 Gbit/s Ethernet prijenosa.
Modalna disperzija moe se izbjei koritenjem vlakana koja je kompenziraju. Jezgra tih vlakana graena
je od vie slojeva stakla razliite brzine prostiranja svjetla (tj. indeksa loma). Na taj nain svi modovi
Str. 22
Slika 2-18. Guenje staklenih svjetlovodnih vlakana i optiki prozori - podruja prijenosa
dolaze do prijamnika istovremeno te primljeni signal odgovara odaslanom (Slika 2.17 b). Kod
jednomodnih vlakana svjetlo se iri du osi uske jezgre te je modalna disperzija zanemariva (Slika 2-17
c).
Kromatska disperzija ograniavajui je faktor prijenosa kod jednomodnog kabela. Do nje dolazi uslijed
toga to svjetlovod nema istu grupnu brzinu prostiranja za sve valne duine koje se koriste u prijenosu.
To je znaajno kod WDM (Wave Division Multiplex) prijenosnih sustava gdje se koristi prijenos po vie
valnih duljina istovremeno. Kromatska disperzija je puno manja od modalne disperzije i izraava se u
[ps/km/nm].
Polarizacijska disperzija (PDM) nije kromatska ve nastaje zbog toga to jezgra svjetlovoda nema
idealnu cilindrinu formu nego je elipsoidna. To uzrokuje razliite brzine prostiranja signala u razliitim
osima (diferencijalna grupna brzina DGV) to uzrokuje izoblienje impulsa na prijamniku. Obino se DGV
izraava u ps/km. Polarizacijska disperzija (PDM) dolazi do izraaja na jednomodnim vlaknima kod brzina
iznad 5 Gbit/s.
Kritina valna duljina cuttoff (lambda cuttoff) nekog moda je najvea valna duljina za koju se taj mod
moe iriti kroz vlakno. Jednomodna vlakna djeluju iznad cuttoff i samo osnovni mod propagira kroz
vlakno. Viemodna vlakna djeluju ispod cuttoff. Viemodno vlakno moe podrati preko 100 modova. S
poveanjem broja modova raste modalna disperzija.
Kapacitet (bandwith) ili irina propusnog opsega svjetlovoda odreena je podrujem frekvencija u kojem
se snaga optikog signala ne smanjuje za vie od polovice ili za 3 dB. Prijenosni kapacitet svjetlovoda
izraava se produktom MHz * km. Mogui kapacitet na drugim udaljenostima dobije se dijeljenjem s
udaljenou u km. Na primjer, svjetlovod s kapacitetom 100 MHz * km doputa prijenos signala
frekventnog opsega od 100 MHz na udaljenosti 1 km ili 200 MHz na 0,5 km, ili 50 MHz na 2 km.
Red veliina prijenosnog kapaciteta za pojedine vrste svjetlovoda iznosi:
viemodni, sa skokovitom promjenom indeksa loma - desetine MHz * km,
viemodni, s postepenom promjenom indeksa loma - stotine MHz * km,
jednomodni, sa skokovitom promjenom indeksa loma - tisue MHz * km.
Na brzinama veim od 10 Gbit/s postaje izraeniji i utjecaj i tzv. nelinearnih izoblienja te se stvaraju nove
valne duine sa efektima monofazne i viefazne modulacije.
Polimerna svjetlovodna vlakna (POF) kategorija OP1 i OP2 imaju puno vee guenje i manji
prijenosni kapacitet od staklenih. Prednosti su im niska cijena i jednostavnost konektiranja, uz, naravno
neosjetljivost na EM smetnje. Danas se plastini svjetlovodi koriste u industriji, u kunoj primjeni, za
spajanje u audio tehnici (TOS) i dr. Guenje POF vlakna je najmanje na valnoj duini oko 650 nm, to je u
Str. 23
podruju vidljivog svjetla. Kao izvori se koriste jeftine LED diode, te se na taj nain postie niska cijena
veze. Trenutno jedna od glavnih mana POF vlakna je da se ne moe fuzijski spajati s malim gubicima, no
to za male udaljenosti i nije toliko bitno. Razvoj na ovom podruju je vrlo intenzivan i razvijaju se
tehnologije koje trebaju konkurirati staklenim svjetlovodima.
Kompozitna vlakna kategorije OH1 ili Hard Polymer (plastic) Clad (silica) Fibre (HPCF) koriste
relativno debelu staklenu jezgri promjera 200 mikrona i krutu plastinu ovojnicu. Ovo vlakno ima
udruena dobra svojstva staklenih svjetlovoda s niskom cijenom i jednostavnou spajanja. Takoer jer
rijeen problem kvalitete fuzijskog spajanja. Vlakno je puno tanje od POF i zato ima znatno manju
modalnu disperziju te vei prijenosni kapacitet.
Slika 2-19. Razvoj tehnologije staklenih svjetlovodnih niti (izvor Ericsson)
Danas koristimo cijeli niz razliitih tipova svjetlovodnih vlakana prilagoenih za pojedine primjene.
Povijesni razvoj tehnologije optikih vlakana prikazan je na slici 2-19. Moemo zakljuiti da je prvotno
oduevljenje svjetlovodnom tehnologijom kao univerzalnog rjeenja gotovo neogranienog kapaciteta za
sve primjene evoluirao u pravilo za svaku primjenu koristiti odgovarajue optiko vlakno.
2.2.8.2. K ATEGORIJE I RAZREDI SVJETLOVODA

Svojstva svjetlovodnih vlakana, pripadajue norme EN 60793-xx, te valne duine i najee primjene
prikazane su u tablici 2-6. Nove norme generikog kabliranja HRN EN 50173-1 razlikuju 4 kategorije
viemodnih i 2 kategorije staklenih jednomodnih niti, a uvode se i nove vrste plastinih (polimernih) POF i
kombiniranih plastino staklenih HF niti. Primjenjivi svjetlovodni razredi te primjene u generikim
kabliranjima prikazani su u tablici 2-7.
Str. 24
Promjer Materijal jezgre/

Kate- Valne duine Najea
Norma jezgre Mod
gorija ovojnice primjene primjena
/ovojnice
10Base-F,
125/50 ili
OM1 100Base-F,
62,5 ControlNet
staklo/staklo
100Base-F,
125/50 ili
OM2 1000Base-F,
62,5 ControlNet
EN 60793-2-10 850,1300
1000Base-F,
OM3 125/50 staklo vieslojno s 10GbE,
kompenzacijom MM ControlNet
modalne 1000Base-F,
OM4 125/50 disperzije /staklo 10GbE,
ControlNet
OP1 975/1000 650
EN 60793-2-40 200(120)/ plastika/plastika Profibus,
OP2 650,850,1300 Interbus-S
240
OH1 EN 60793-2-30 200/230 staklo/plastika 850 Industrija
OS1 ATM, 10GbE,

1310,1383, video, vee
EN 60793-2-50 9/125 staklo/staklo SM
OS2 1550 udaljenosti,
ControlNet
Tablica 2-6. Svojstva kategorija svjetlovodnih kabela
odrka aplikacija Primjenjive kategorije svjetlovoda

Primjenjivi
najmanje do duljine
razred kanala 2
kanala od poslovne primjene stambene primjene *
25 m OF-25 -
OP1OP2
50 m OF-50 -
100 m OF-100 OM1OM4 OP2
300 m OF-300
500 m OF-500 OM1OM4, OS1OS2
2 000 m OF-2000
1 1
5 000 m* OF-5000* 1
1 1
OS2 (kampus/naselje) *
10 000 m* OF-10000*
1
* EN 50173-2 ne predvia primjenu ovih razreda jer premauju predvienu maksimalnu duljinu kanala od 2
000 m, no ako se primjenjuje OS2 projektirana duljina moe biti do 10.000 m
2
* EN 50173-4 u zadnjoj inaici ne definira primjenu svjetlovoda
Tablica 2-7. Primjenjivi razredi balansiranog generikog kabliranja EKMI zgrada
2.2.8.3. V RSTE SVJETLOVODNIH KABELA

Konstrukcije od svjetlovodnih vlakana nazivaju se svjetlovodni kabeli (Slika 2-20). Osnovno primarno
zatieno (premazano, eng. "Coated") vlakno ima promjer 250 mikrona i bez dodatne obrade koristi se u
tzv. Loose Tube konstrukcijama. U jednoj cjevici uvueno je 4-12 osnovnih vlakana. U cjevici se
nalazi i gel koji ima funkciju zatite od prodora vlage. Kabel se moe sastojati od jedne cjevice tzv.
Unitube kabel ili vie cjevica u nekoj konstrukciji. Ovi kabeli koriste se preteno u telekomunikacijama
(Slika 2-20. gore) i prikladni su za vanjske instalacije.
Str. 25
Drugi osnovnih tip kabela temelji se na pojaanom ili (eng. Buffered) vlaknu promjera 900 mikrona. Ovaj
tip ojaanog vlakna prikladan je za direktno konektoriziranje. Kabeli koji sadri pojaano vlakna nazivaju
se "tight buffered kabeli" ili distribucijski kabeli i koriste se preteno u LAN primjenama (Slika 2-20.
sredina).
Trei tip zatite vlakna je pojaano vlakno dodatno zatieno aramidnim vlaknima i plastinim omotaem
promjera 3 mm. Ova konstrukcija ustvari predstavlja jednoilni kabel i koristi se za izradu spojnih kabela.
Kabeli koji sadre vie od 2 ovakvih 3 mm vlakana zovu se break-out kabeli i namijenjeni su viestrukom
grananju, budui da je svako vlakno dovoljno zatieno da se moe nezavisno voditi u prostoru -
komunikacijskom ormaru (Slika 2-20. dolje).
Slika 2-20. Osnovne vrste svjetlovodnih kabela
Pored ove podjele, kabeli se mogu, prema svojstvima podijeliti na vanjske i unutarnje (LS0H plat), zatim
na kabele namijenjene polaganju u zemlju ili uvlaenje u kabelsku kanalizaciju.
Str. 26
Pored ovih osnovnih vrsta postoji cijeli niz specijalnih kabela:

za direktno polaganje u zemlju (ojaan elinom ovojnicom);
za uvlaenje u cijevi kabelske kanalizacije;
zrani kabeli;
kabeli za unutarnje polaganje:
univerzalni kabeli;
sa zatitom od glodavaca;
i dr.
2.2.8.4. K ONEKTORIZIRANJE SVJETLOVODA

Elementi svjetlovodnog kanala prikazani su na slici 2-21. Optika veza (link) se sastoji od jedne ili vie
spojenih dionica kabela (tvornike duine) s konektorom koji se utie u optiki adapter na svakoj strani.
Budui da se radi o mikronskim dimenzijama, realizacija svjetlovodnih veza i kanala zahtijeva visoku
preciznost i kvalitetu izvedbe.
Spajanje vlakana (eng. "Splicing") je vrlo kritino, budui da na jednom spoju mogu nastati gubici kao na
stotinama metara kabela.
Slika 2-21. Komponente svjetlovodnog kanala
Spojevi vlakana izvode se na dva glavna naina (Slika 2-22.):

a) fuzijskim spajanjem (Fusion Splicing) ili zavarivanjem;
b) mehanikim spojevima (Mechanical Splicing).
Slika 2-22. Princip fuzijskog i mehanikog spajanja svjetlovodnog vlakna i fuzijski splicer
Str. 27
Fuzijski nain spajanja je daleko kvalitetniji i njime se postiu gubici od svega 0,1 0,3 dB. Fuzijsko
spajanje se koristi prvenstveno u telekomunikacijama, gdje se optike dionice sastoje od vie desetaka,
pa i stotina tvornikih duina kabela (duina kabela na jednom kolutu).
S druge strane, mehaniko spajanje je vrlo praktino. Dovoljno je imati kvalitetniji reza vlakna (eng.
"Cleaver") pomou kojeg emo postii (priblino) vertikalni rez vlakna te mehaniku spojnicu. U
mehanikoj spojnici se nalazi tvz. Index matching gel sa indeksom loma jednakim indeksu loma jezgre.
Pripremljena vlakna gurnemo u mehaniku spojnicu u gel i zatim ih zakljuamo i spoj je gotov. Takav
spoj ima gubitke od 0,2 do 0,5 dB. Mehaniko spajanje emo koristiti u LAN-u ili u telekomunikacijama za
privremena rjeenja odnosno brze popravke.
Spajanje niti je vrlo osjetljiv posao gdje je potrebna velika preciznost komponenti, alata, istoa i
uvjebanost tehniara. Pri spajanju moe doi do niza greaka od kojih su neke prikazane na sl. 2-23.
Pored spoja (splice-a) drugi izuzetno vani element optikog linka su konektori sa adapterima. Za razliku
od bakrenih konektora gdje imamo utika i utinicu, ovdje s obje strane (i linije i prespojnog kabela)
koristimo jednake konektore utikae. Spoj konektora osigurava adapter koji osno usmjerava kontakte, a
osim toga ih stalno pritie jedan prema drugom. Na taj nain se osigurava da u tijeku koritenja nee
doi do razdvajanja kontakata i stvaranja zranog prostora (gap-a) koji znaajno poveava gubitke linka.
Pri tome se vrh optikog vlakna najee konveksno polira kako bi se najbolji kontakt postigao na mjestu
jezgre.
Tablica 2-8. Najei tipovi konektora i gubici spoja
Str. 28
Danas u uporabi postoji niz tipova konektora. Standardni tipovi su normirani tzv. F.O.C.I.S. normama,
odnosno odgovarajuim IEC normama. Najpoznatiji tipovi konektora, guenje spoja i primjena prikazani
su u tablici 2-8.
Veina konektora navedenih u tablici su robusni i dosta glomazni, te zauzimaju puno prostora. Kako bi se
optiki konektori prilagodili jedinstvenom formatu Keystone jacka (RJ-45 dimenzija) te postali prikladni
za primjenu u modularnim prikljunicama i panelima dizajniran je niz tzv. SFF (Small Form Format)
optikih konektora od kojih su najpoznatiji LC, MT-RJ i VF-45.
U telekomunikacijama se koriste i druge specijalne vrste konektora. U raunalnim mreama se prije
koristio preteno SC dok je danas standardni tip LC, odnosno SC-duplex svjetlovodni konektor. EKMI
Pravilnik propisuje koritenje tzv. LC tipa konektora. U primjenama u kojima se koriste jednomodni kabeli
preporua se koritenje APC konektora (eng. "Angle Polished Connector") koji ima manje povratne
gubitke od standardnog PC konektora. SC konektore treba koristiti samo radi kompatibilnosti s postojeim
instalacijama.
Kako spojiti vlakno na konektor konektorizirati? Postoje vie tehnologija. Najstarija metoda je
lijepljenje vlakna na konektor raznim tipovima ljepila, a zatim bruenje i poliranje dok se ne postigne
zadovoljavajui rezultat. Faze tradicionalnog ovog procesa konektoriziranja su:
a) Priprema vlakna - skidanje zatite do golog vlakna od 125 mikrona
b) Rezanje vlakna
c) Priprema konektora za lijepljenje (punjenje ferule ljepilom)
d) Guranje vlakna u ferulu konektora
e) Suenje ljepila
c) Rezanje vlakna
d) Poliranje vlakna
e) Provjera pomou mikroskopa
f) Sastavljanje konektora
Slika 2-23. Pogreke kod fuzijskog i mehanikog spajanja
Ovaj sloeni i osjetljivi proces moe se skratiti na 2 naina. Prvi nain je koritenje tzv. pig-taila koji se
zatim spajaju s optikim vlaknima iz kabela. Pig-tail je dio vlakna s primarnom zatitom (najee 1 m
duine) na kojem se s jedne strane nalazi tvorniki zavren konektor. Pig-tail vlakno se najee fuzijski
spaja s vlaknom iz kabela, a kod LAN primjena mogue je koristiti i mehanike spojnice.
Drugi nain je koritenje tvorniki poliranih konektora namijenjenih za direktno konektoriziranje. Princip
spajanja ovih konektora jednak je kao kod mehanike spojnice pripremljeno vlakno se gura u stranju
stranu konektora u ferulu gdje se nalazi tzv. index matching gel (Slika 2-24). Uz pomo laserskog izvora
vidljivog svjetla mogue je odmah vidjeti kvalitetu spoja. Kada svjetlo vie ne prodire iz konektora, spoj je
kvalitetan i vlakno moemo zakljuati. Na ovaj nain postupak konektoriziranja je znatno ubrzan i
Str. 29
Slika 2-24. Suvremeni nain konektoriziranja s predpoliranim konektorom (raunalne mree).
pojednostavljen. Spajati se mogu viemodna i jednomodna vlakna uz gubitke oko 0,2 dB. Faze ovog
postupka sada su:
a) Priprema vlakna - skidanje zatite do golog vlakna od 125 mikrona
b) Rezanje vlakna
c) Guranje vlakna u ferulu konektora
d) Zakljuavanje vlakna
e) Sastavljanje konektora
2.2.8.5. S VJETLOVODNI SPOJNI KABELI

Dok kod balansiranog kabliranja moemo koristiti i spojni pribor nie kategorije od kategorije trajne veze,
kod svjetlovodnog kabliranja moramo strogo potivati kategoriju i tip svjetlovodnih kabela i konektora. Ne
smijemo mijeati jednomodne i viemodne kabele, a kod viemodnih moramo paziti koji je promjer jezgre
(50 ili 62,5 mikrona). Naravno, moramo voditi rauna i o tipu konektora odnosno adaptera koji se koriste.
2.2.9. PRIKLJUCI I PRIKLJUNICE

Pravilnik ne koristi pojam prikljunice, ve samo prikljuka. Umjesto prikljunice ponekad se koristi pojam
prikljunog mjesta. Budui da prikljunice predstavljaju loginu, konstrukcijsku i estetsku cjelinu, u
procesu projektiranja neophodno je utvrditi broj i tip prikljunica, te emo nadalje razlikovati te pojmove. U
daljnjem tekstu pod prikljukom emo smatrati tzv. utini modul (utinica, jack, adapter) (Slika 2-25.), a
pod pojmom prikljunice smatrat emo pasivnu komponentu (ili skup komponenata) koji je namijenjen za
smjetaj - ugradnju jednog ili vie prikljuaka - modula (Slika 2-25).
Prikljunice mogu biti namijenjene za instalaciju na razliita mjesta pa ih dijelimo i na:
podbukne;
nadbukne;
parapetne;
kanalne.
Slika 2-25. Konektorski moduli za bakrene, svjetlovodne i aplikacijski specifine prikljuke
Str. 30
Prikljunice mogu biti jedne namjene (ICT, BCT, CCCB) ili mogu biti vieaplikacijske (MATO).
Kompaktne prikljunice sadre konektore koji su fiksno ugraeni u tijelo prikljunice, te se prema tome ne
koriste posebni utini moduli. Kompaktne prikljunice koristimo za manje instalacije gdje je cijena
najvaniji faktor (Slika 2-26).
Slika 2-26. Kompaktne BL prikljunice
Modularne prikljunice (Slika 2-27) mogu prihvatiti razliite tipove modula koji mogu biti standardne
mehanike izvedbe (tzv. Keystone) ili specifine proizvoake izvedbe. Osnovni dijelovi modularne
prikljunice su prednja ploa (eng. "Faceplate"), umetak (eng. "Insert") koji predstavlja mehaniki
prilagodnik izmeu utinog modula i prednje ploe, te modul. Kombinacijom modula moemo realizirati i
tzv. multimedijalne ili vieaplikacijske prikljunice koje sadre balansirane, koaksijalne, optike i druge
tipove prikljuaka.
Slika 2-27. Komponente modularne prikljunice
U praksi se najee koriste modularne prikljunice iz jednog vanog razloga. Proizvoai strukturnih
kabliranja najee daju viegodinje jamstvo (20 i vie godina) na performanse instaliranog kabliranja,
no pritom, naravno, trae da se koriste njihove komponente kanala. Pri tom je nevaan dizajn i vrsta
kuita prikljunice, vane su performanse modula. Ovaj pristup omoguuje da se moduli proizvoaa
generikog kabliranja mogu ugraditi i u neke druge sustave elektrinog pribora (npr. Thorsman, Gewiss,
Vimar) koji su izabrani od strane projektanta objekta (arhitekta).
Dimenzije modula u pravilu odgovaraju dimenzijama RJ-45 konektora, tako da se mogu koristiti i u
modularnim prespojnim panelima, zonskim ormariima i kutijama i prikljunicama.
Prikljunice mogu biti i specijalne, na primjer industrijske izvedbe.
Str. 31
2.2.10. UTJECAJI OKOLIA

EN 50173 norme definiraju utjecaje okolia putem tzv. MICE matrice (Mechanical, Ingress, Chemical,
Electrical) (Slika 2-28.).
MICE matrica utjecaja okolia

Mali zahtjevi
Utjecaj Srednji zahtjevi VIsoki zahtjevi
(uredi)
Mehaniki utjecaj M
M11 MM2
2 MM3
3
Prodor stranih estica (IP -

Ingress protection) I1I1 I2 I2 I3I3
Klimatski utjecaji CC1

1 CC2
2 CC3
3
Elektromagnetski utjecaji EE1 EE2 E3

E
1 2 3
Slika 2-28. MICE matrica utjecaja okolia
to je broj uz slovo vei, to je utjecaj te komponente okolia znaajniji. Tako e, na primjer, jedna uredska
okolina bez izraenih utjecaja okolia imati vrijednost M1I1C1E1.
Industrijska okolina moe biti znatno nepovoljnija pa e M2 znaiti poveano mehaniko optereenje
(vibracije) I2 znaiti izloenost prodoru vanjskih estica (praine), dok e E3 znaiti prisutnost jakih
elektromagnetskih smetnji uslijed djelovanja elektromotora i sl. Du jednog kanala utjecaj okolia se
moe mijenjati to posebno treba uzeti u obzir (Slika 2-29).
Slika. 2-29. Varijacije MICE parametara du kanala
2.2.11. POARNE OSOBINE KABELA I OPREME

U pogledu poarnih osobina kabela primjenjuju se preporuke EN 50290-4-1.
Za unutarnje odnosno kombinirano vanjsko/unutarnje polaganje rabe se minimalno samogasivi kabeli
(tzv. FR-kabeli) koji usporavaju irenje plamena po pojedinanom vertikalnom vodiu/kabelu sukladno
nizu EN/IEC 60332-1 (tzv. flame retardant kabeli) i usporavaju irenje poara po vertikalnom snopu
kabela sukladno nizu EN/IEC 60332-3 odnosno EN 50266 (tzv. fire retardant kabeli);
Pri polaganju unutar zgrada u kojima stalno ili povremeno boravi vie od 100 osoba, zgrada sa sloenom
evakuacijom u sluaju poara (bolnice, hoteli, zrane luke i sl.) te zgrada ija namjenska povrina
Str. 32
premauje 350 m2, kabeli EKM-a moraju pored poarnih osobina navedenih u stavku 2. ovog lanka
imati minimalno sljedee dodatne poarne osobine (tzv. Low Smoke Zero Halogen LS0H- ili LSZH
osobine):
stvaraju dim male gustoe sukladno nizu EN/IEC 61034 (tzv. low smoke (LS) kabeli) i
sadre male koliine halogenih elemenata, te oslobaaju male koliine otrovnih i korozivnih
plinova sukladno nizu EN 50267 odnosno IEC 60754 (tzv. zero halogen (0H ili ZH) kabeli).
Kabeli za vanjsko polaganje (npr. kabeli okosnica kampusa ili pristupnog EKM-a) koji nisu FR ili LS kabeli
se ili zakljuiti u zgradi unutar 2 m od prolaska kroz poarnu barijeru (zid, strop, pod) ili se voditi unutar
zgrade u kanalu/cijevi sa svojstvima protupoarne barijere.
a) Svjetlovodna nit obraena za upuhivanje u mikrocijevi b) mikrocijevi
c) Razne vrste cijevi i svjetlovodnih kabela za upuhivanje
d) Mikrocijevi i mikrokabeli e) Oprema i mogunosti upuhivanja
Slika 2-30. Prikaz tehnologije upuhivanja niti i mikrokabela (Izvor: Brand Rex).
Str. 33
Za dijelove EKM-a bitne za kritine poslovne aplikacije koje moraju odreeno vrijeme funkcionirati i
tijekom poara rabe se vatrootporni kabeli sukladni IEC 60331-23 i IEC 60331-25 koji u poaru odreen
broj minuta odravaju integritet kruga (tzv. fire resistant kabeli).
2.2.12. UPUHIVANJE SVJETLOVODNIH NITI I KABELA

U telekomunikacijama je uporaba kabelske kanalizacije te upuhivanja telekomunikacijskih kabela u nju
poznata ve dulji vremenski period te se u ovom tekstu neemo njome baviti.
Za nae podruje generikog kabliranja i EKMI zanimljive su dvije novije tehnologije koje znaajno mogu
poveati fleksibilnost i mogunosti mree. To su:
1. upuhivanje mikrokabela,
2. upuhivanje niti.
Zajedniko jednoj i drugoj tehnologiji je koritenje sustava plastinih cijevi i pribora malog promjera (5-8-
10-12 mm tipino) koji se kao mikrokabelska kanalizacijska infrastruktura polau u objekte ili u kabelsku
kanalizaciju. Pregled tehnologije upuhivanja firme Brand-Rex tzv. Blo-Lite prikazan je na slici 2-30.
Ako se za upuhivanje svjetlovoda u zgradama rabe mikrocijevi, one takoer moraju biti samogasive i
LS0H-osobina te sukladne EN/IEC 61386-1.
Str. 34
Prirunik EKMI v.1 3. Kabliranje uredskih prostora
3. KABLIRANJE UREDSKIH PROSTORA POSLOVNIH

ZGRADA
3.1. ARHITEKTURA GENERIKOG KABLIRANJA UREDSKIH PROSTORA
Generiko kabliranje poslovnih (uredskih) prostora odreeno je normama EN 50173-1 i EN 50173-2.

Primjer generikog kabliranja kampusa (kampus = skup povezanih zgrada na nekoj lokaciji) prikazan je
na slici 3-1.
Osnovni podsustavi GSK uredskih prostora su:
Slika 3-1. Arhitektura generikog kabliranja poslovnih prostora prema EN 50173-1 i EN 50173-2
1. Razdjelnik kampusa CD (eng. "Campus Distributor") centralna je toka odnosno ishodite

zvjezdaste topologije generikog kabliranja kampusa. Moe se realizirati kao jedan ili vie razdjelnih
ormara ili kao posebna prostorija. U pravilu se kombinira i s razdjelnikom zgrade BD. Preporuka je da
se ne kombinira s etanim razdjelnikom FD.
2. Kabliranje okosnice kampusa CBC (eng. "Campus Backbone Cabling") obvezno se izvodi
pomou svjetlovodnih kabela. Kabliranje okosnica balansiranim kabelima izvodi se kao dodatno
zalihosno kabliranje ili u sluajevima kada to zahtijevaju primjene centralizirano glasovno rjeenje
(analogna ili ISDN telefonska centrala), koritenje drugih aplikacija koje zahtijevaju elektrinu petlju,
kao zalihosno kabliranje paralelne podatkovne mree i drugo.
3. Razdjelnik zgrade BD (eng. "Building Distributor") centralna je toka generikog kabliranja
zgrade. Najee je smjeten u prizemlju. Moe se realizirati kao jedan ili vie razdjelnih ormara ili
kao posebna prostorija. Mogue ga je kombinirati s etanim razdjelnikom FD.
Str. 35
3. Kabliranje uredskih prostora Prirunik EKMI v.1
4. Kabliranje okosnice zgrade BBC (eng. "Building Backbone Cabling") ili vertikalno kabliranje
obvezno se izvodi pomou svjetlovodnih kabela. Kabliranje okosnica balansiranim kabelima izvodi se
kao dodatno zalihosno kabliranje ili u sluajevima kao pod 2.
5. Etani razdjelnik FD (eng. "Floor Distributor") je mjesto spajanja vertikalnog i horizontalnog
kabliranja. U pravilu se na svakom katu zgrade nalazi jedan etani razdjelnik. Moe se realizirati kao
zidni ormar, stojei ormar ili posebna prostorija.
6. Horizontalno kabliranje HRC (eng. "Horizontal Cabling") poslovnih prostora najee se izvodi
pomou simetrinih balansiranih kabela (BL). Kabliranje pomou svjetlovodnih kabela izvodi se rjee,
odnosno moe biti izborno. Kabeli koji se polau od razdjelnika do terminalske prikljunice (TO) ili
viekorisnike TO (MUTO) trebaju biti neprekinuti. Izborno je dozvoljena samo jedna toka spajanja
tzv. konsolidacijska toka (CP).
7. Kabliranje individualnog radnog prostora WA (Work Area) prostire od utinice TO/MUTO do
utinice na terminalnom ureaju TE (eng ."Terminal Equipment"). Spoj se realizira fleksibilnim
spojnim kabelom WAC (eng. "Work Area Cable").
Na slici 3-1. moe se uoiti i kabelski uvod u zgradu, tzv. BEF (eng. "Building Entrance Facility"),
rjeenje koje omoguuje ulaz kabela vanjskih mrea ENC (eng. "External Networks Cabling") u zgradu
te povezivanje s generikim kabliranjem
Slika 3-2. prikazuje arhitekturu kabliranja uredskih prostora s dodanim podsustavom kabliranja pristupa
vanjskoj mrei NA (eng. "Network Access") koje se sastoji od NA kabela (NAC) koji su zavreni na
suelju vanjske mree ENI (eng." External Network Interface") o emu e jo detaljno biti rijei.
Spoj izmeu pojedinih kabelskih podsustava moe se realizirati kao meuveza IC, kao kriana veza CC ili
putem prespojnika JMP (slika 3-3.).
Meuveza slui za spajanje 1:1 to se najee koristi u razdjelnicima kako bismo utinice s ureaja
pribliili mjestu prespajanja.
kabliranje pristupa
vanjskoj pristupnoj mrei kabliranje
generiko ICT-kabliranje poslovnih prostora individualnog
radnog prostora
okosnice horizontalni razvod
(EN 50173-1) (EN 50173-2)
CD BD FD TO
CP MUTO WAC
NAC CBC BBC HRC CPC
ENI TE
NA CB BB HR
GC-O-ICT
EN
Slika 3-2. Shematski prikaz generikog kabliranja poslovnih prostora
Kriana veza koristi se u pravilu za spajanje dva segmenta kabliranja prema potrebi budui da omoguuje
prespajanje svakog ulaza sa svakim izlazom.
Prespojnici se koriste za prespajanje izmeu regleta. Oni mogu posluiti za prespajanje 1, 2 ili 4 parice, a
prespajanje se moe obaviti i natiskivanjem vodia na reglete.
Str. 36
1. IC: Model meuveza veza 1:1 2. CC - Model krianih veza
y x
EC xC y x
a) EQP EC PAC xC
y x a) EQP
yC xC y x
b) yC PAC xC
x b)
TEC xC
c) TE JMP
IC - meuveza (eng. Intermediate Conect)

CC - kriana veza (eng. Cross Connect)
EQP - oprema
xC - stalni kabel podsustava x (eng. Permanent Cable)
yC - stalni kabel podsustava y
EC - spojni kabel opreme (eng. Equipment Cable)
TEC - spojni kabel terminala
PAC - prespojni kabel ili prespojnik (eng. Patch Cable)
JMP - prespojnik (eng. Jumper) prespojnik 1 parice/veze meuveze
Slika 3-3. Naini i vrste prespajanja kabelskih veza (kanala)
3.2. HORIZONTALNO KABLIRANJE

Segment horizontalnog balansiranog kabliranja tipian je za kabliranje uredskih prostora i opisan je
normom EN 50173-2.
Stalno horizontalno kabliranje protee se izmeu TO prikljuka i ureaja i panela u katnom razdjelniku i
moe sadravati samo jednu spojnu toku - tzv. konsolidacijsku toku.
Horizontalno kabliranje obvezno se realizira balansiranim (bakrenim) kabelima, a izborno se moe
realizirati i kao svjetlovodno kabliranje.
3.2.1. ODREIVANJE BROJA PRIKLJUAKA HORIZONTALNOG KABLIRANJA
Pravilnik precizno definira dimenzioniranje broja prikljuaka horizontalnog kabliranja (lanak 48.)
Minimalan potreban broj korisnikih prikljuaka namijenjenih standardnom uredskom poslovanju
podrazumijeva uporabu do dva terminalna ureaja, npr. stolno raunalo i telefonski ureaj po jednom
radnom mjestu (prostoru) WA (eng. "Work Area"). Ukupan broj prikljuaka odreuje se na temelju broja
individualnih radnih prostora (WA), pri emu vrijedi sljedee (Pravilnik):
1. ako je poznat broj krajnjih korisnika usluge/djelatnika (npr. izravno temeljem rasporeda po radnim
sobama ili neizravno temeljem rasporeda namjetaja) podrazumijeva se da jednom krajnjem
korisniku usluge odgovara jedan WA;
2. ako je poznata samo povrina namijenjena uredskom poslovanju, uzima se da jednom krajnjem
2 2
korisniku usluge pripada jedan radni prostor (WA) do 6 m u klasinim uredima odnosno do 4 m
u otvorenim uredima temeljenim na grozdovima (klasterima) namjetaja;
Str. 37
3. Svaki individualni radni prostor (WA) oprema se minimalno s 2 balansirana prikljuka (TO) koji se
zajedniki nazivaju jednokorisnikim prikljukom SUTO (eng. "Single User TO"). Preporuuje se
da se svaki individualni radni prostor opremi s minimalno 2 SUTO-a (ukupno 4 TO-a za npr.
stolno raunalo, prijenosno raunalo, telefonske ureaje i rezervu);
4. Radne prostore u vidu prodajnih mjesta preporuuje se opremiti s 2 SUTO-a (ukupno 4 TO-a za
npr. POS-blagajnu, terminal za odobrenje transakcije pri kartinom poslovanju, telefonski ureaj i
rezervu);
5. Preporuka je da se posebni radni prostori namijenjeni obavljanju poslova zahtjevnijih glede
povezivanja na mrene usluge (npr. prostorije tajnica, informatikog osoblja, prijama stranaka,
zatitarskog osoblja i sl.) opremaju se veim brojem prikljuaka, tj. s minimalno 3 SUTO-a;
6. Broj i raspored TO-a (obino smjetenih u sputenom stropu - nadstroplju) za spajanje pristupnih
toaka beine mree (WAP) odreuje se sukladno ISO/IEC/TR 24704, a temeljem pokrivanja
uredskog prostora signalima mree WAP-ova.
7. Broj i raspored TO-a za potrebe posebnih sigurnosnih (razni osjetnici, nadzorne IP-kamere,
terminali kontrole pristupa i sl.), upravljakih/kontrolnih, energetskih i drugih sustava u poslovnoj
zgradi, a koji rabe ICT-kabliranje za podrku ICT-, BCT- ili CCCB-usluga, odreuje se sukladno
zahtjevima predmetnih sustava.
Pojednostavljeno: minimalni broj prikljuaka za 1 radni prostor WA => 1 SUTO => 2 x TO.
Sukladno Pravilniku, u uredima je obvezno izvesti horizontalno balansirano (bakreno) kabliranje kabelima
4x2 impedancije 100 Ohma. Sve 4 parice balansiranog kabela moraju se zakljuiti na odgovarajuim
kontaktima utinice TO-a.
Razne dodatne naprave, npr. za transformaciju vrste prijenosne linije ili impedancije (BALUN-i) odnosno
pojedinano koritenje predmetnih parica zakljuenih na utinici TO-a (prilagodnici s 4 parice na 4 x jedna
parica ili 4 parice na 2 x dvije parice), smatraju se aplikacijski-specifinima i mogu se rabiti samo izvan
TO-a u vidu spojnih umetaka za utinicu TO-a.
U sluaju dodatnog izbornog svjetlovodnog kabliranja, pripadni TO sadri dupleksni prilagodnik (adapter)
sa svjetlovodnim konektorima na kojima je zakljuen dupleksni svjetlovodni kabel.
Kao to smo ve napomenuli, Pravilnik ne spominje pojam prikljunice, no u procesu projektiranja
neophodno je utvrditi broj prikljunica, budui da predstavljaju loginu, konstrukcijsku i estetsku cjelinu.
Modularne prikljunice mogu prihvaati module svih medija i vrsta - balansirane, svjetlovodne, koaksijalne
i druge.
3.2.2. PRORAUN DULJINE HORIZONTALNOG BALANSIRANOG KABLIRANJA
Pojednostavljeno, prilikom projektiranja horizontalnog kabliranja moramo se drati osnovnih pravila:

1. Duine stalne veze iznosi najvie 90 m (stalna veza),
2. Duina kanala koji se sastoji od stalne veze i spojnih kabela iznosi najvie 100 m.
Pojednostavljeno: Horizontalni kanal = stalna veza + spojni kabeli.
Norme dozvoljavaju 4 referentna modela horizontalnog kanala - sa 2, 3 i 4 spojne toke, koji su prikazani
na slici 3-4. Vano je uoiti da se, zavisno od primijenjenog referentnog modela, mijenjaju minimalne
duljine spojnih i konsolidacijskih kabela (od CP do TO) i one su prikazane u tablici 3-1. Minimalne duljine
spojnih kabela kod modela pod b) i c) iznose 2 m, dok su kod modela a) i d) 1 m. Razlog poveanja
najmanje duljine spojnih kabela lei u poveanim povratnim gubicima RL uslijed refleksije.
Navedena ogranienja vrijede za bilo kakve kategorije komponenata, odnos razrede kvalitete kanala.
Str. 38
Slika 3-4. Referentni modeli horizontalnog kabliranja
Duljina
Dijelovi kanala
Minimalno (m) Maksimalno (m)
FD-CP 15 85
CP-TO 5 -
FD-TO 15 90
WAC 2 (1) 5 {20}
EC 2 [1] 5
PAC 2 -
WAC+PAC+EC - 10
(..) = bez CP-a; [..] = bez CC-a; {..} = s MUTO-om
Tablica 3-1. Granine duljine segmenata horizontalnog BL kanala
Str. 39
3.2.3. PRORAUN HORIZONTALNOG BL KABLIRANJA PUTEM KANALNIH JEDNADBI
Dimenzioniranje horizontalnog kabliranja putem tablice 3-1. ne zadovoljava u sluajevima graninih

duljina, poveane temperature i dr. U takvim sluajevima Pravilnik u lanku 51.(1).3, predvia mogunost
odreivanja duljina putem kanalnih jednadbi:
u sluaju potrebe (duljine (pre)spojnih kabela vee od graninih, uporaba konsolidacijskog kabela veeg
IL-a i sl.), maksimalna dozvoljena duljina horizontalnog kabela (HRC) pri kojoj se za pripadni kanal jo
postie potreban razred se odreuje uporabom kanalnih jednadbi horizontalnog razvoda sukladno EN
50173-2, a ovisno o potrebnom razredu (DFA), broju spojeva u kanalu, duljinama i IL-omjerima
(pre)spojnih kabela (PAC,WAC, EC) odnosno konsolidacijskog kabela (CPC) te temperaturi okoline
kanala.
Tablica 3-2. Kanalne jednadbe horizontalnog balansiranog kabliranja za poslovne zgrade

Napomena: Faktor X je maksimalno 1,5 dok je faktor Y jednak 1
ukoliko se koristi jednak instalacijski kabel za fiksni dio i konsolidacijski kabel
Pravilnik ne navodi jednadbe horizontalnog razvoda, pa emo ih mi prenijeti iz novih normi (tablica 3-2.).
Primjenom kanalnih jednadbi moemo dokazati u kojim sluajevima su mogue i vee duljine kanala od
navedenih u tablici 3-1., odnosno koliko se u sluaju poveanja temperature skrauje najvea dozvoljena
duljina veze.
3.2.4. ZONSKO KABLIRANJE
Koritenje konsolidacijskih toaka CP, te viekorisnikih prikljunica MUTO interesantno je pri kabliranju
poslovnih prostora gdje radi estih promjena konfiguracije radnog prostora (npr. otvoreni uredi s
modularnim namjetajem, poslovni prostori bez namjetaja namijenjeni iznajmljivanju) te moe imati
znaajan utjecaj na dizajn kabliranja prostora koji zahtijevaju stalnu prilagodljivost telekomunikacijskih
prikljuaka horizontalnog kabliranja. Primjenom navedenih mogunosti moemo realizirati tzv. zonsko
kabliranje. Kabele stalne veze dovedemo do toke koncentracije i zavravamo na CP ili MUTO opremi.
Str. 40
3.2.5. PRIMJENA KONSOLIDACIJSKIH TOAKA
Primjer izvedbe horizontalnog kabliranja pomou konsolidacijske toke prikazan je na slici 3-5.
Konsolidacijska toka je mjesto zakljuenja horizontalnog stalnog (fiksnog, instalacijskog) kabela prije
Slika 3-5. Primjer horizontalnog kabliranja s konsolidacijskom tokom
same terminalne prikljunice. Konsolidacijske toke najee su prespojni paneli u prikladnoj izvedbi za
montau u sputeni strop, podne instalacije ili jednostavno na zid u instalacijskom prostoru (slika 3-6.).
Najee se koriste za kabliranje prostora tzv. otvorenog ureda. Prilikom gradnje takvih objekata
horizontalne instalacijske trase se izvode samo djelomino (npr. kanali u sputenom stropu). Horizontalni
kabeli se tada polau od mjesta etanih razdjelnika (telekomunikacijske prostorije) do konsolidacijske
toke gdje se zavravaju na prikladnim konektorima, najee na utinicama prikladno dizajniranog
prespojnog panela.
Slika 3-6. Primjeri konsolidacijskih kutija za podnu i stropnu instalaciju
Kabel od konsolidacijske toke do prikljunice izvodi se u drugoj fazi kada su definirana mjesta TO. Treba
jo jednom napomenuti da se kao konsolidacijski kabel treba koristiti instalacijski kabel istovjetan kabelu
kojim se izvela stalna veza od etanog razdjelnika do konsolidacijske toke. Veza koja se izvodi na
konsolidacijskoj toki mora biti meuveza (1:1). Na konsolidacijskoj kutiji jasno moraju biti oznaeni
prikljuci svih kabela koji dolaze od etanog razdjelnika. Instalirana konsolidacijska kutija CP mora na
sebi imati oznaku maksimalne duljine konsolidacijskog kabela koji se smije spojiti izmeu CP-a i TO-a.
Pri odreivanju broja konsolidacijskih toaka (CP) vrijedi:
1. izmeu FD-a i nekog TO-a moe se nalaziti samo jedan CP;
Str. 41
2. najmanje jedan CP opsluuje svaku grupu WA-a (npr. svaki klaster namjetaja u otvorenom
uredu);
3. jedan CP opsluuje najvie 12 WA-a.
Pri tome imati u vidu da kabliranje radnog pprostora moe imati od najmanje 2 (jedan SUTO) do 4 i vie
prikljuaka.
3.2.6. VIEKORISNIKE PRIKLJUNICE MUTO ( MULTI USER TERMINAL OUTLET)
Postoji jo jedna varijanta izvedbe horizontalnog kabliranja pomou viekorisnikih prikljunica tzv. MUTO
(slika 3-7.). To su viekorisnike prikljunice specijalne izvedbe koje se koriste za kabliranje tzv. open
space uredskih prostora gdje su u prostoru smjeteni grozdovi uredskih radnih mjesta, obino po 4. Pri
odreivanju broja viekorisnikih telekomunikacijskih prikljuaka (MUTO) vrijedi:
Slika 3-7. Primjena viekorisnikih prikljunica MUTO
1. najmanje jedan MUTO opsluuje svaku grupu WA-a (npr. svaki klaster namjetaja u
otvorenom uredu);
2. jedan MUTO opsluuje najvie 12 WA-a
Kabliranje pomou viekorisnikih prikljunica MUTO bitno se razlikuje od kabliranja otvorenog prostora
putem konsolidacijskih toaka. Horizontalni instalacijski kabeli zavravaju na MUTO, dok su spojni kabeli i
do terminalnog ureaja fleksibilni vee duljine nego prema referentnim modelima na slici 3-3. WAC kabeli
mogu biti dugi do 20 m.
Slika 3-8. Referentni model s MUTO s najvie toaka
Str. 42
Referentni model maksimalne topologije u sluaju primjene MUTO prikljunica prikazan je na slici 3-8.
Duljine prema maksimalnom modelu moraju zadovoljiti formulu:
(A + D + E)*1,5 + C + B <= 100 m.
Duljine fleksibilnih kabela poveavaju se s faktorom 1,5 to je maksimalni odnos unesenih gubitaka
fleksibilnog i instalacijskog kabela.
3.2.7. PRIMJER KABLIRANJA PROSTORA OTVORENOG UREDA
Slika 3-9. Elementi kabliranja radnog podruja (WA) otvorenog ureda
Str. 43
Prilikom projektiranja generikog kabliranja najvaniji i najopseniji zadatak predstavlja dizajn kabliranja
prostora. U poslovnim prostorima danas je uobiajeno koristiti otvorene urede. Grozdovi stolova
(najee s 4 radna mjesta) se smjetaju u veliku uredsku salu, u rasporedu koji je podloan
promjenama. Slika 3-9. zorno prikazuje jednu takvu situaciju. U donjem dijelu slike prikazani su elementi
kabliranja koje je potrebno koristiti za izgradnju. Prikazani uredski prostor najbolje emo pokriti
generikim kabliranjem koristei CP i MUTO mogunosti koje nam nudi Pravilnik i norme. U podruju
EIA/TIA normi to se zove tzv. zonsko kabliranje. Radno podruje podijelimo u zone koje sadravaju
maksimalni dozvoljeni broj radnih prostora, odredimo sredita zona i u njih lociramo konsolidacijske toke
i/ili viekorisnike prikljunice MUTO.
Pored uredskih prostora, postoje mnogi drugi radni prostori ije je kabliranje specifino uionice, hoteli,
bolnice i drugo, te bi se i za njih mogle napraviti takove sheme primjene, no to izlazi iz domene ovog
rada.
3.2.8. KABLIRANJE ZA POTREBE BEINE MREE
U principu postoje 2 pristupa izgradnji beine mree. Ukoliko nam je cilj izgraditi IEEE 802.11
kompatibilnu mreu, ili tzv. Wi-Fi mreu, koristit emo beine pristupne toke do kojih emo izvesti
horizontalno balansirano kabliranje. Radi velike brzine rada 802.11n beinih mrea (do 600 Mbit/s
nazivno) te mogunosti koritenja napajanja putem Etherneta (PoE) preporua se kabliranje minimalno
Cat.6 komponentama.
Pravilnik predvia odreivanje broja i rasporeda beinih pristupnih toaka (WAP - eng. "Wireless Access
Point") sukladno ISO/IEC/TR 24704, a prema slici 3-10. Na ovaj saasti razmjetaj WAP moe imati
utjecaj vrsta i debljina zidova te primijenjena tehnologija beine mree.
TO
TO povrina TO
pokrivanja
WAP-a
TO
r 12m
TO TO
Slika 3-10. Primjer rastera prikljuaka beinih pristupnih toaka
Drugi pristup sastoji se u pokrivanju prostora koritenjem univerzalnih irokopojasnih antena u pojasu
698-960 MHz i 1710-2700 MHz. Takav nain nazivamo DAS (Distributed Antena System) antenski
razvod. U tom sluaju koristit emo specifino koaksijalno kabliranje (50 omsko) od antena do etanih
razdjelnika gdje e se nalaziti odgovarajua aktivna oprema.
S obzirom na veliki broj vrsta beinih mrea (Bluetooth, ZigBee, Wi-Fi, UWB, RFID, GSM, UMTS,
HSDPA), precizniji raspored beinih toaka moe se odrediti samo pomou posebnog projekta beine
mree.
Str. 44
3.2.9. NAPAJANJE PUTEM BALANSIRANOG HORIZONTALNOG KABLIRANJA (P OE)
Mogunost napajanja terminalne opreme putem balansiranih horizontalnih kabela generikog kabliranja,
tzv. PoE ili Power over Ethernet, postaje sve vanija i treba je svakako uzeti u obzir prilikom
projektiranja.. Na slici 3-11. prikazani su tipini terminalni ureaji koji imaju mogunost takvog napajanja
VOIP telefoni, beine pristupne toke, beine kamere, print serveri i dr.
Postoje 2 norme PoE. Starija norma IEEE 802.3af iz 2003. godine omoguuje napajanje ukupnom
snagom do 15,4 W odnosno 12,95 W na ureaju koristei 2 parice od 4 parice kabela. Nova norma IEEE
802.3at nazvana i PoE plus iz rujna 2009.g. omoguuje napajanje ureaja snagom do 25,5 W koristei 2
parice, odnosno 51 W koristei sve 4 parice BL kabela. Radni napon na liniji je 48 V istosmjerno, a
maksimalna struja na parici moe iznositi do 600mA.
Slika 3-11. Primjena napajanja terminalnih ureaja putem horizontalnog BL kabela
Primjenom PoE napajanja terminalnih ureaja dolazi do zagrijavanja BL instalacijskih kabela, naroito
tamo gdje imamo velike snopove kabela i veliku ispunjenost kabelskih kanala. S porastom temperature
Slika 3-12. Poveanje temperature u snopu od 100 kabela uz struju od 600 mA po parici
(Izvor: Siemon)
Str. 45
raste i otpor kabela te se poveava uneeni gubitak (vidi tablicu 3-6.), te o tome treba voditi rauna.
Primjenom kabela viih kategorija koji imaju vei promjer ice (manji AWG 23, 22) porast temperature se
smanjuje.
Na slici 3-12. prikazan je maksimalni porast temperature u snopu od 100 kabela pri primjeni maksimalne
struje po parici od 600 mA prema PoE Plus normi. Porast od 4 C prema tablici 3-2. utje e na smanjenje
ukupne duine kanala za 0,8% za oklopljene i 1,6 do 2,4 % za neoklopljene kabele. Treba voditi rauna
da uslijed pregrijavanja moe doi do trajnih posljedica - do promjene geometrije kabela, pregaranja
pozlate kontakata, te degradacije ostalih prijenosnih parametara, to svakako treba izbjei pravilnim
dimenzioniranjem.
3.2.10. SVJETLOVODNO HORIZONTALNO KABLIRANJE
Prema Pravilniku, izvedba horizontalnog kabliranja balansiranim (parinim) kabelima je obvezna.

Svjetlovodno kabliranje unutar horizontalnog razvoda je izborno, a izvodi se dupleksnim kabelima
minimalno s viemodnim svjetlovodima kategorije OM1 zakljuenim na prikljucima (TO-ima) dupleksnim
LC-konektorima. Preporuuje se uporaba viemodnih svjetlovoda kategorije OM3.
Referentni modeli horizontalnog svjetlovodnog kabliranja odgovaraju modelima balansiranog kabliranja
prema slici 3-4. a) dod).
Prema normama EN 50173-1 i -2 svjetlovodno horizontalno kabliranje mora biti izvedeno razredima
(klasama) OF-100, OF-300, OF-500 i OF-2000, to znai da najvea duljina svjetlovodnog kanala moe
biti do 2000 m, a ne 100 m kao kod balansiranog kabliranja. To omoguuje i realizaciju direktnih pasivnih
veza (kanala) od svjetlovodnih terminalnih prikljuaka do ureaja u razdjelniku zgrade, takozvanih
kombiniranih svjetlovodnih veza (slika 3-13. a) do c)). Na slici je vidljivo da se za realizaciju svjetlovodnog
kanala koriste 2 niti, budui da se prijenos odvija u simplex modu (jedna nit predaja, druga prijem).
Zbog toga je vano voditi rauna o polaritetu svjetlovodne niti kod optikog para prilikom instalacije i
koritenja.
Tablica 3-3. Kanalne jednadbe za svjetlovodno kabliranje
Str. 46
Kombinirane veze mogu se realizirati pomou svjetlovodnih prespojnih kabela u etanom razdjelniku FD
(slika 3-13. a)), pomou mehanike svjetlovodne spojnice (3-13. b)) ili zavarenim spojem (3-13. c)).
Slika. 3-13. Modeli kombiniranog svjetlovodnog kabliranja
Ostvarive duljine svjetlovodnih kanala za navedene modele izvedbe (referentne predloke) za postizanje
potrebnog razreda odreuju se uporabom kanalnih jednadbi svjetlovodnih kanala sukladno EN 50173-1 i
EN 50173-2. Najvea duljina izraunava se ovisno o potrebnom razredu (OF-100OF-2000), kategoriji
Str. 47
upotrijebljenih svjetlovoda (OM1OM4, OS1OS2), valnoj duljini, broju uparenih svjetlovodnih spojeva i
broju svjetlovodnih spojnica (tablica 3-3).
Pravilnik: "U sluaju realizacije kombiniranih svjetlovodnih kanala u svim dijelovima kombiniranih kanala
trebaju se rabiti meusobno kompatibilni svjetlovodi; za takve kanale duljine preko 300 m i za brzine
prijenosa 1 Gbit/s preporuuje se rabiti svjetlovode minimalno kategorije OS1."
3.2.11. HORIZONTALNO KABLIRANJE ZA POTREBE BCT RAZVODA
Generiko kabliranje za potrebe BCT usluga (TV, radio) izbornose moe realizirati putem balansiranog
kabliranja. Pri tom treba imati na umu da vie pravila za kanale i veze koje su vrijedile za podatkovno
kabliranje tu ne vrijede. Duljine su znatno krae te zavise o potrebama usluge te primijenjenoj kategoriji
komponenata. Detaljnija razrada BCT razvoda nalazi se u poglavlju 8.
Prema Pravilniku, izborno BCT kabliranje poslovnih prostora realizira se kao zajedniki antenski sustav
(ZAS, MATV/SMATV) i/ili sustav kabelske televizije (CATV) sukladno normama niza 60728, te predstavlja
zaseban projekt u odnosu na generiko kabliranje.
Norme generikog kabliranja predviaju i uporabu koaksijalnog kabela, no samo u stambenim objektima
(EN 50173-4), to e se poglavlju 4. detaljnije razmatrati.
3.2.12. HORIZONTALNO KABLIRANJE ZA POTREBE OSTALIH USLUGA/APLIKACIJA
Ostali, aplikacijski specifini podsustavi kabliranja se trebaju projektirati posebno, ali s mogunou
integriranja u generiko kabliranje ICT/BCT (sigurnosni sustav, video nadzor, CCCB elementi za
upravljanje rasvjetom, klimom, grijanjem, audio razvod).
3.3. OKOSNICE ZGRADE (BB) I KAMPUSA (CB)

Okosnice zgrade i kampusa moraju se izvesti minimalno kao svjetlovodne. Uz te okosnice se izborno
izvode balansirane bakrene okosnice. Tablica 3-5 daje pregled odreivanja kapaciteta okosnica.
Izborno kabliranje zajednikog antenskog sustava opisano je poglavlju 8. Kabliranje koaksijalnog
kabliranja za potrebe CATV moe biti izvedeno zajednikim ili odvojenim razvodom/okosnicama, to je
takoer opisano u posebnom poglavlju.
3.3.1. SVJETLOVODNE OKOSNICE
Svjetlovodne okosnice zgrade BB izvode se minimalno viemodnim kabelima kategorije OM3, a zbog
kapacitete i udaljenosti preporua se koristiti jednomodne kabele kategorije OS1. Budui da je aktivna
oprema (medija konverteri) koja radi po jednomodnim kabelima skuplja od viemodnih, dobro je razmotriti
koritenje kombiniranih svjetlovodnih kabela s jednomodnim i viemodnim nitima u istom kabelu.
Prema Pravilniku preporua se osigurati najmanje 4 niti na svaka 24 radna prostora (WA) na etai.
Minimalni broj niti kabela okosnice (BB) po etanom razdjelniku je 6. Sve niti sa etaa zakljuene su na
razdjelniku zgrade (BD) koji treba imati najmanje 12 niti.
Svjetlovodne okosnice kampusa izvode se minimalno kabelima kategorije OS1, a uporaba viemodnih
kabela je doputena iznimno: za okosnice duljine do 300 m mogu se rabiti OM3, a za duljine do 500 m
OM4 kabeli. Sukladno Pravilniku, za vezu okosnice kampusa (CB) od razdjelnika zgrade (BD) prema
razdjelniku kampusa (CD) preporuuje se osigurati minimalno 4 puta vie niti od broja etaa zgrade koja
se povezuje, no minimalno 12 niti po BD-u.
Str. 48
3.3.2. BALANSIRANE OKOSNICE
Balansirane podatkovne okosnice zgrada su izborne, i ukoliko udaljenost BD-FD ne premauje 100 m,
mogu se izvesti kao zalihosno kabliranje okosnica (uz svjetlovodno). Balansirano kabliranje okosnice
Tablica 3-4. Jednadbe balansiranih okosnica
zgrade najee omoguuje povezivanje aktivne mrene opreme koja nema svjetlovodno suelje (jeftiniji
ureaji, kvar, zamjenska oprema bez svjetlovodnog suelja za opremu u kvaru i sl.) .
Balansirano kabliranje okosnica moe posluiti i za potrebe urnih funkcionalnih ispitivanja, a mora
minimalno biti jednake konstrukcijske izvedbe i performansi kao i horizontalni razvod. Za balansirane
podatkovne okosnice preporuuje se osigurati minimalno 2 balansirana kanala na svakih 24 WA-a na
etai, no minimalno 4 kanala do svakog FD-a te performanse minimalno razreda EA uz uporabu F/UTP
kabela i oklopljenog spojnog pribora Cat 6A, to omogue performanse do 10 Gbit/s (Gigabit Ethernet).
Balansirane glasovne okosnice u naelu su izborne, no izvode se kao obvezne dodatne okosnice (uz
svjetlovodne) ako to zahtijevaju predviene aplikacije EKM-a zgrade, struktura ili nain rada sustava ili
aktivne mrene/terminalne opreme, vanjska pristupna mrea, organizacija kampusa/zgrade i sl., a
posebice:
1. ako se planiraju rabiti aplikacije koje putem kabliranja EKM-a daljinski elektrinom energijom
napajaju korisniku terminalnu opremu iz sredinjeg izvora u zgradi, kampusu ili na strani vanjske
pristupne mree (npr. izravne bakrene telefonske, faks- ili modemske linije, sigurnosne bakrene
Str. 49
telefonske linije za dojavu opasnosti odnosno komunikaciju u izvanrednim okolnostima, telefonski

i drugi ureaji koji se napajaju preko kabliranja EKM-a iz centrale kampusa);
2. ako zgrade nemaju podrane kanale za glasovnu komunikaciju na razini odgovarajue etane
opreme koja bi bila poveziva svjetlovodima (npr. centrala kampusa/zgrade ne podrava takovu
izdvojenu aktivnu opremu na razini zgrade/etaa ili se takova oprema ne predvia), ve se rabi
centrala kampusa/zgrade sa sueljima za bakrene vodove;
3. ako je to nuno radi povezivanja na suelje prema vanjskim mreama (ENI);
Balansirane glasovne okosnice zgrada moraju osigurati prijenosne performanse minimalno razreda B uz
uporabu minimalno Cat.5 komponenata. Preporuuje se minimalno razred C i parini kapacitet jednak
dvostrukom predvidivom broju etanih individualnih radnih prostora (WA) koji se prespajaju na vodove
predmetne okosnice (npr. na telefonsku centralu zgrade), no ne manji od 20 parica po etai.
Balansirane glasovne okosnice kampusa izvode se oklopljenim kabelima za vanjsko ili vanjsko i unutarnje
polaganje minimalno Cat.5 ili kabela za irokopojasne digitalne komunikacije s maksimalnom referentnom
frekvencijom 60 MHz (preporuka: 100 MHz) sukladnih IEC 62255. Preporuuje se realizacija minimalno
razreda B uz parini kapacitet po BD-u jednak dvostrukom predvidivom broju individualnih radnih prostora
(WA) koji se u predmetnoj zgradi prespajaju na vodove predmetne okosnice kampusa (npr. na telefonsku
centralu kampusa) preko tog BD-a, no ne manji od 20 parica puta broj etaa pripadne zgrade.
Tablica 3-5. daje pregledno pravila dimenzioniranja kabela okosnice i kampusa.
Tablica 3-5. Dimenzioniranje kabliranja okosnice zgrade i kampusa
3.4. RAZDJELNICI
Razdjelnici etani, zgrade i kampusa predstavljaju mjesta koncentracije kabliranja na pojedinim nivoima.
Pri odreivanju broja FD-a vrijedi sljedee:
1. najmanje jedan FD opsluuje svaku etau namijenjenu poslovanju;
2. dodatni FD-i, po jedan na svakih 1 000 m2 etanog namjenskog prostora, predviaju se ako:
a. povrina koju treba opsluivati FD premauje 1 000 m2 ili
b. horizontalna udaljenost izmeu prvog FD-a i WA-a premauje 90 m;
Str. 50
3. samo slabo naseljena etaa (kao npr. predvorje, prijam stranaka i sl.) moe se opsluivati FD-om
susjedne etae.
4. samo slabo naseljena etaa (kao npr. predvorje, prijam stranaka i sl.) moe se opsluivati FD-om
susjedne etae.
Na slici 3-14. prikazani su primjeri razmjetaja etanih razdjelnika.
2
Mali prostori Kabliranje prostora veih od 1000 m
Slika 3-14. Smjetaj etanih razdjelnika
Razdjelnik zgrade BD predstavlja mjesto koncentracije kabliranja okosnica zgrade. Razdjelnik zgrade
moe obuhvaati i etani razdjelnik etae gdje se nalazi. U veim zgradama moe biti vie BD povezanih
prema CD.
Ukoliko se kampus sastoji od samo jedne zgrade tada je BD ujedno i CD.
3.5. POVEZIVANJE GC POSLOVNIH PROSTORA PREMA VANJSKIM MREAMA

Gledano od strane EKMI, vanjske mree (EN) operatora zakljuuju se na suelju vanjske mree ENI.
Kabeli vanjske mree ulaze o objekt kroz uvodnu instalaciju zgrade, tzv. BEF (eng. "Building Entrance
Facility"). Uvodni kabeli vanjske mree (svjetlovodni, balansirani ili koaksijalni) zakljuuju se odmah
nakon uvoda u zgradu u prostoru operatora na suelju vanjske mree ENI.
ENI predstavlja demarkacijsku toku izmeu vanjske mree i EKMI.
Od suelja ENI do razdjelnika kampusa vodi se kabliranje pristupne mree NAC (eng. "Network Access
Cabling") do mjesta razdjelnika kampusa gdje se radi prespajanje prema kabliranju/opremi EKM.
Detaljnije e o povezivanju prema vanjskim mreama biti rijei u poglavlju 7.
3.6. TIPINA KONFIGURACIJA GENERIKOG KABLIRANJA UREDSKIH PROSTORA

Norme i Pravilnik dozvoljavaju vrlo razliite konfiguracije odnosno implementacije generikog kabliranja
uredskih prostora.
Na slici 3-16. prikazana je jedna tipina konfiguracija kabliranja kampusa sa svjetlovodnim i balansiranim
okosnicama. Radi boljeg razumijevanja prikazana je i tipina aktivna oprema (EQP) i to telefonska kuna
centrala (PBX) i preklopnici raunalne mree. Kao tipini terminali prikazani su raunalo i klasini
analogni telefon, koji moe raditi na balansiranim okosnicama do 2 km udaljenosti, koliko je i najvea
mogua duljina balansiranog kanala razreda A prema tablici 3-4.
Sa slike je jasno vidljivo to ini horizontalni kanal najvee duljine 100,m, te to obuhvaa kanal kampusa
ogranien na 2000 m duljine. Pravilnik dozvoljava i vee duljine svjetlovodne okosnice kampusa ukoliko
se koriste OS2 kabeli (do 10 km).
Str. 51
HRC
CPC TO
ENI NAC
CP TO
Zgrada 2 NAC FD TO
BD BBC TO
izborni kabeli TO
FD
MUTO
Zgrada 1
TO
FD TO
CBC
NAC MUTO
EN ENI CD BD TO
NA FD CP TO
Kampus
CB BB HR
Javna GC-O
povrina
Slika 3-15. GC poslovnih prostora i povezivanje prema vanjskim mreama
Na slici je jasno vidljiva i razlika izmeu meuveze i kriane veze u razdjelnicima. Telefonska centrala
kampusa smjetena u telekomunikacijskoj prostoriji uz razdjelnik kampusa spojena je prema
balansiranom kabliranju kampusa meuvezom pa krianom vezom (3 spojne toke), dok je preklopnik
spojen krianom vezom (2 toke).
Slika prikazuje da je kabliranje okosnica kampusa izvedeno i bakrenim i svjetlovodnim kabelom, dok je
horizontalno kabliranje u sluaju FD1 svjetlovodno, a FD2 balansirano.
Aktivna mrena oprema (preklopnici) podatkovne mree nalazi se u svakom razdjelniku, dok je u sluaju
telefonskog razvoda u BD i FD izvedeno prespajanje krianom vezom u razdjelnicima.
Slika 3-16. Tipina topologija generikog kabliranja uredskih prostora
Str. 52
4. Kabliranje stambenih prostora Pravilnik EKMI v1
4. KABLIRANJE STAMBENIH PROSTORA
4.1. OPE POSTAVKE

Kabliranje stambenih prostora prua podrku za vie usluga/aplikacija pa tako razlikujemo:
1. Kabliranje prema vanjskim pristupnim mreama (NAC);
2. Generiko ICT kabliranje;
3. Generiko BCT kabliranje;
4. Generiko CCCB kabliranje (izborno);
5. Kabliranje terminalne opreme;
6. Zajedniki antenski sustav (obvezan za zgrade s vie stambenih jedinica) za MATV/SMATV,
odnosno sustava kabelske televizije CATV;
7. Aplikacijski specifina kabliranja (sigurnosne instalacije, video nadzor i drugo).
Kabliranje terminalne opreme za ICT- i BCT-aplikacije ne smatra se dijelom generikog kabliranja

stambenih prostora jer moe biti aplikacijski specifino
Arhitektura te funkcionalni elementi generikog kabliranja stana (kue, doma) prikazani su na slici 4-1.
Slika 4-1. Osnovna arhitektura generikog kabliranja stana - kue
Uvod u zgradu BEF omoguuje prikljuenje vanjskih mrea. Od suelja vanjske mree ENI (reglete,
prikljuci) do razdjelnika stana vodi kabliranje pristupne mree NAC. NAC kabliranje zakljueno je u
razdjelniku stana na odreenim regletama - prikljucima odgovorajuim primjenjenom tipu kabela (TK
reglete, RJ-45, koaksijalni, svjetlovodni prikljuci).
Str. 53
Pravilnik EKMI v1 4. Kabliranje stambenih prostora
u zgradi s vie zakupaca/stanova

kabliranje (ICT:EN 50173-1
pristupa vanjskoj BCT: EN60728-1)
pristupnoj mrei generiko ICT/BCT-
okosnice etani kabliranje stana
zgrade razvod kabliranje
BD FD (EN 50173-4) terminalne
opreme
NAC BBC FC razvod sekundarni
ENI stana razvod stana
NA BB F HD SHD TO/BO
MATO
NAC HC SHC TEC
EN ENI TE
NA H SH
kabliranje pristupa GC-H-ICT/BCT
vanjskoj pristupnoj
mrei
Slika 4-2. Prikaz povezivanja kabliranja stambenih prostora prema vanjskim mreama
Kod veih objekata s vie stambenih jedinica moemo kabliranje stana povezati prema etanim
razdjelnicima FD etanim "F" kabliranjem.
4.2. PRIMIJENJENE NORME

Generiko kabliranje stambenih prostora temelji se na primjeni normi EN 50173-1 i EN 50173-4, koje su
nastale na temelju normi ISO/IEC 15018.
Kabliranje CCCB sustava u osnovi je vezano uz navedene norme generikog kabliranja, no za potpunu
razradu potrebno je primijeniti proizvoake upute za specifinu izvedbu CCCB sustava, te napraviti
potprojekt za eljene CCCB usluge - aplikacije (upravljanje klimom, rasvjetom i dr.).
Kabliranje zajednikog antenskog sustava te CATV temelji se na normama niza EN 60728-1. Podruje
BCT razvoda balansiranim i koaksijalnim kabelima pokrivaju starije norme niza EN 50083, odnosno novije
norme CLC/TR 50174-99-2 te EN 60728-1 i EN 60728-1-1.
Kabliranje ostalih vrsta usluga (sigurnost, videonadzor i dr.) aplikacijski je specifno tako da nije
obuhvaenom ni normama ni Pravilnikom, no najbolje je da se i ta kabliranja projektiraju kao dio
jedinstvenog sustava kabliranja.
4.3. FUNKCIONALNI ELEMENTI KABLIRANJA STANA (HC)

Kabliranje stana obuhvaa slijedee funkcionalne elemente (Slika 4-1):
1. razdjelnik stana (HD) esto nazvan i primarni HD ili PHD;
2. kabliranja razvoda stana (HC);
3. sekundarni razdjelnik stana (SHD) - izborno;
4. kabliranje sekundarnog razvoda stana (SHC) - izborno;
5. aplikacijske prikljuke:
a) telekomunikacijski prikljuak (TO);
b) difuzijski prikljuak (BO);
c) vienamjenski prikljuak (MATO).
d) Kontrolni / upravljaki prikljuak (CO).
Str. 54
4.3.1. RAZDJELNIK STANA (HD) I SEKUNDARNI RAZDJELNIK STANA (SHD)
Razdjelnik stana ili kuni razdjelnik HD je centralno komunikacijsko vorite kue stana (Slika 4-3) i
obino je izveden kao zidni ormari u kojem se mogu smjestiti svi potrebni elementi:
1. suelja prema vanjskim mreama (reglete i spojni elementi);
2. aktivni komunikacijski ureaj-i (na primjer usmjernik - router i/ili Ethernet preklopnik)
3. pasivna oprema za ICT/BCT, CCCB, TV/CATV i ostali razvod;
4. prikljuci za napajanje elektrinom energijom (2x230V/16A) te uzemljenje.
Kuni razdjelnik moe biti nadbukni i podbukni. Dobro je da barem poklopac bude plastini kako bi iz
njega mogao djelovati beini ureaj.
U sluaju vee kune instalacije gdje udaljenosti prelaze 90 m, odnosno gdje su odvojene cjeline
stambenih prostora (vie etaa, vie objekata i slino) udaljene koristimo i sekundarni razdjelnik stana
(SHD). Za njegovu izvedbu vrijede sline napomene kao i za (primarni) kuni razdjelnik.
Prostor koji je potreban za smjetaj razdjelnika HD i SHD u Pravilniku se naziva primarnim i sekundarnim
razdjelnim prostoru (PDS, SDS).
Za stambene zgrade s vie stanova, potrebno je osigurati vie prostora za smjetaj EKMI opreme o emu
e biti rijei kasnije.
Dimenzije razdjelnika stana te razdjelnih prostora stambenih zgrada odreene su Pravilnikom o EKMI.
Slika 4-3. Primjer kunog razdjelnog ormaria sa MATO prikljunicama

(izvor: Reichle de Massari)
Str. 55
4.3.2. APLIKACIJSKI PRIKLJUCI I PRIKLJUNICE KUNOG KABLIRANJA
U generikom kabliranju stanova koristimo slijedee vrste prikljuaka:

1. TO (eng. "Telecommunication Outlet") za ICT/BCT kabliranje balansiranim kabelima gdje se
koriste RJ-45 (Cat.5, Cat.6 i Cat.6A ) te GG-45 i Terra prikljunice za Cat.7 i Cat.7A kabliranje;
2. BO (eng. "Broadcasting Outlet") za BCT, TV, CATV kabliranje koaksijalnim kabelima i to:
a. BO za TV/CATV gdje se koriste 9/52 konektori;
b. BO za SMATV/ gdje se koriste F konektori,
3. CCCB prikljuci koji mogu biti i RJ-45 no nisu detaljno definirani normama niti Pravilnikom i
trebaju biti obraeni posebnim potprojektom.
4. MATO (eng. "Multiple Application TO") ili vieaplikacijske prikljunice mogu udruivati sve tipove
prikljuaka navedene od 1.- 3. (Slika 4-4. desno). razliite vrste konektora na primjer, 1xRJ-45 za
mreu 1xRJ12 za telefon i 1x 9/52 za TV.
Slika 4-4. Mogunost koritenja umetaka za odgranjivanje 1 ili 2 parice sa prikljunica. Na desnom
dijelu slike prikazane su varijante MATO prikljunice sa podrkom za vie aplikacija (telefon, mrea,
TV, CATV) (izvor: Reichle de Massari)
Dijeljenje kabela (Cable Sharing)

Ukoliko koristimo odgovarajui tip S/FTP (PiMF) kabela kategorije 7, 7A ili BCT-B svaka parica je
ekranizirana metalnom folijom i ne utjee na drugu. Koritenjem posebnih prikljunih kabela te opreme
moemo pomou jednog 4-parnog kabela pokriti sve multimedijalne potrebe jednog prikljunog mjesta: 1
parica za telefon/fax, 2 parice za 100 Mbit/s mreu, te jedna parica za razvod TV/video signala.
Slika 4-5. Dijeljenje kabela pomou Siemon Terra konektora Cat.7 / 7A . Isto je mogue i s GG-45.
Str. 56
Prikljuenje terminala na dijeljeni kabel se moe izvesti na 2 naina:

a) putem vanjskog prikljunog pribora koji je aplikacijski specifian i ne spada u domenu odredbi
Pravilnika (Slika 4-4 lijevo te Slika 4-6), to Pravilnik dozvoljava;
b) koritenjem prikljunica s ugraenim spojevima, komponentama i prikljucima za dijeljenje kabela
to Pravilnik ne dozvoljava, ali norme ne zabranjuju.
Ovakva rjeenja pod b) treba izvoditi iznimno, i to kada, u sluaju adaptacije odnosno dogradnje
zastarjele kune instalacije na suvremenu instalaciju, u postojee kabelske cijevi ne moemo uvui
vie od jednog kabela po prikljunici. Tada se koritenje dijeljenja kabela na prikljunicama uz
primjenu kvalitetnih proizvoakih rjeenja moe se smatrati opravdanima (napomena autora).
4.4. ODREIVANJE POTREBNOG BROJA PRIKLJUAKA U STANOVIMA

Prostorijama namijenjenim uporabi ICT- i BCT-aplikacija s pripadnim uslugama smatraju se minimalno
sljedee prostorije:
1. sve radne sobe;
2. sve spavae sobe;
3. sve djeje sobe;
4. dnevni boravak;
5. blagovaonica.
4,6 m
MATO MATO
3,7 m
3,4 m
7,6 m
MATO
3,5 m
Slika 4-6. Primjer razmjetaja prikljunih mjesta u stanu.
Svaku prostoriju treba opremiti minimalno jednim prikljunim mjestom (prikljunicom) u vidu kombinacije
2xTO+BO, odnosno odgovarajue MATO prikljunice, te jednim potencijalnim prikljunim mjestom
(instalacijska kutija povezana prema HD/SHD s instalacijskom cijevi promjera 25mm).
Prostorije irine/duljine 3,7 m i vie opremaju se dodatnim prikljunim mjestom unutar najvie 3,7 m
neprekinutog zida prostorije. Pozicije daljnjih BO-a, TO-a ili MATO-a odreuju se tako da udaljenost od
bilo koje toke na perimetru prostorije do prikljuka u toj prostoriji, mjereno uzdu perimetra uz pod, ne
premauje 7,6 m (Slika 4-9.).
Preporuuje se po jedan TO postaviti i u drugim prostorijama.
Odreivanje broja prikljuaka za ostale servise - aplikacije specifino je i nije pokriveno pravilnikom.
4.5. KABLIRANJE STAMBENIH PROSTORA
Svojstva kanala i podrane aplikacije kabliranja stambenih prostora prikazani su u tablici 4-1.
Str. 57
ICT kabliranje stana izvodi se balansiranim kabelima i komponentama minimalno kategorije 5 do 7A, tj.
realizirani kanali moraju biti razreda D do FA. Pravilnik preporua koritenje F/UTP kabela i komponenata
viih kategorija radi boljih svojstava i odolijevanja vremenu.
BCT kabliranje stana izvodi se u pravilu koaksijalnim komponentama kategorije BCT-C (3 GHz) sukladno
normama niza EN-60728-1. U pojedinim sluajevima moe se izvoditi i balansiranim komponentama
kategorije BCT-B (1 GHz) odnosno minimalno Cat.7. U sluaju izvedbe BCT kanala s balansiranim
kabliranjem, najvea duljina BCT kanala je 50 m (Tablica 4-2). Pored osnovnih pravila, treba voditi rauna
i o performansama kanala za razlite nivoe BCT signala, te se najvee duljine kanala mogu razlikovati za
BCT-H BCT-M i BCT-L razrede (Tablica 4-4).
Tablica 4-1. Svojstva kanala kabliranja stana i podrane primjene
Tablica 4-2. Duljine kanala kabliranja stana
Referentne implementacije ICT/BCT kabliranja stambenih prostora prikazane su na slici 4-7.
4.5.1. ICT/BCT SVJETLOVODNO KABLIRANJE STAMBENIH PROSTORA
Svjetlovodno kabliranje za podrku ICT/BCT je izborno, a izvodi se dupleksnim svjetlovodnim kabelima

minimalno kategorije OP1 (plastini kabeli). Preporuka jest svjetlovodne kanale realizirati OP2
komponentama (kabelima) sa svjetlovodnim konektorima tipa LC. Ostvarive duljine kanala odreuju su
Str. 58
a) Model kanala razvoda stana/sekundarnog razvoda stana s 2 spoja (C1C2)

HD/SHD
NAC EC C1 HC/SHC C2
TE
EQP PP TO/BO TEC
PL
CH
b) Model kombiniranog kanala s 4 spoja (C1C4); razvod stana i sekundarni
razvod stana povezani su krianom vezom
HD C2 SHD C3
NAC EC
C1 HC SHC C4
TE
EQP PP PP PAC PP TO/BO TEC
PL PL
CH
c) Povezivanje razvoda stana i sekundarnog razvoda stana meuvezom s
aktivnom opremom
HD C1 SHD
NAC EC HC C2 EC EC
C1 SHC C2
EQP TE
EQP PP PP PP TO/BO TEC
PL PL
CH CH
Slika. 4-7. Referentne implementacije ICT/BCT kabliranja stana
pomou kanalnih jednadbi sukladno EN 50173-1 i EN-50173-2 (stakleni viemodni svjetlovodi) te EN

50173-3 (POF svjetlovodi OP kategorija - to su norme industrijskog kabliranja).
Slika 4-8. Varijante topologija CCCB kabliranja
Str. 59
4.5.2. CCCB KABLIRANJE STANA
Generiko CCCB kabliranje stana slui za podrku CCCB aplikacija te obuhvaa (Slika 4-8):
1. dovod podruja obuhvata (od HD/SHD do ACP),
2. razvod podruja obuhvata (od ACP do CO).
2
Podruje obuhvata CCCB kabliranja odgovara jednoj sobi ili obuhvaa povrinu do 25 m . Od spojne
toke podruja (ACP) do upravljakih prikljunica (CO) razvodi se kabliranje podruja obuhvata. Pri tome
norma dozvoljava sve vrste topologija (Slika 4-8). Za kabel dovoda podruja mora se koristiti 4-parni
balansirani kabel Cat.5 do Cat.7A, a kanal mora biti minimalno razreda D. Referentni predloci kanala
prikazani su na slici 4-9.
a) Model kanala HD/SHD-ACP-CO s 3 spoja (C1C3)

HD/SHD C1
AFC ACP C2 CAC C3
EQP TE
EC PP CO TEC
PL
CH
b) Model kanala CO-ACP-CO s 3 spoja (C1C3)
C1 CAC ACP C2 CAC C3
TE TE
TEC CO CO TEC
CH
Slika 4-9. Referentni predloci CCCB kanala
Za razvod podruja obuhvata treba koristiti minimalno komponente Cat. CCCB performansi (100 kHz).
Kabeli trebaju biti balansirani minimalno 1-parni oklopljeni ili neoklopljeni. Pri tome se po istom kabelu
treba omoguiti i napajanje upravljakih prikljuaka i realizacija mrene funkcije, to treba uzeti u obzir
prilikom dimenzioniranja presjeka kabela.
Duljina kanala dovoda podruja obuhvata moe biti do 90 m, a duljina kanala razvoda do 50 m. To znai
da je ukupna duljina CCCB kanala najvie 140 m.
Tvorba kanala izmeu 2 CO mogua je na spojnoj toki podruja (ACP) meuvezom, a mogua je i
tvorba na HD/SHD krianom vezom.
CCCB kabliranjem moramo realizirati informacijski i napojni kanal. To je mogue na razliite naine to
odreuju proizvoake specifikacije. Potrebno je voditi rauna o maksimalnoj struji optereenja konektora
i kabela ICT razvoda na kojeg se spaja napajanje podruja obuhvata. Referentni primjeri CCCB kabliranja
dani su na Slikama 4-9 do 4-10 a) i b).
Jednostavna pravila odreivanje duljine kanala vrijede za jednostavne sluajeve. Ostvarive duljine kanala
moramo provjeriti na temelju kanalnih jednadbi u tablici 4-3.
4.6. KABLIRANJE TV I CATV MREE

CATV mrea koristi se kao pristupna mrea ne samo za BCT nego i za ICT, odnosno Internet i VOIP
servise (Tripple Play). Kao medij koristi se koaksijalni kabel te prikljuak na kunu instalaciju (ENI),
odnosno na kuni poveznik (CATV Gateway, kabel modem).
Objekti s vie stanova/zakupaca pored CATV moraju imati zajedniki antenski sustav (ZAS) za prijam
zemaljske (MATV) ili satelitske TV (SMATV), koji se takoer izvodi sa koaksijalnim kabelom sukladno
normama niza EN 60728-1.
Str. 60
Tablica 4-3. Kanalne jednadbe za kabliranje stana
2010. godine usvojena je dopuna normi generikog kabliranja u formi dokumenta CLC/TR 50173-99-2
koja se bavi izvedbom BCT kabliranja pomou koaksijalnih i balansiranih kabela, to se detaljno razmatra
u poglavlju 7. Za sada emo se zadovoljiti tablicom 4-4. iz koje je vidljivo da postoje 3 vrste BCT kanala
koji se dijele prema nagibu ("slope") karakteristike guenja u cijelom frekventnom podruju prijenosa na
BCT-H kanale s najveim nagibom, BCT-M kanale s srednjim nagibom i BCL-L kanale s malim nagibom.
Iznimno, kao to smo vidjeli, BCT razvod u stanu/uredu moe se izvesti balansiranim kanalima. U tom
sluaju duljine kanala su krae i zavise o vrsti BCT kanala koji se klasificiraju kao BCT-H, BCT-M i BCT-L
(Tablica 4-4.), to se detaljno razmatra u poglavlju 7.
Tablica 4-4. Duljine kanala i nivoi signala za pojedine izvedbe BCT kanala
Str. 61
4.7. KABLIRANJE ZA POTREBE BEINE MREE

U manjim stanovima za potrebe beine mree dovoljno je da mreni pristupnik - usmjernik (router) ima i
mogunost rada putem beine mree. Kao to je ve napomenuto, u tom sluaju poklopac ormaria
treba biti plastini.
Za vee stambene prostore potrebno je predvidjeti balansirano kabliranje pristupnih toaka beine
mree uz napomene koje su ve dane u poglavlju 3. za poslovne prostore. Pritom je potrebno voditi
rauna i o PoE napajanju.
Nain kabliranja putem distribuiranog antenskog sustava (DAS) u pravilu se ne primjenjuje u stambenim
prostorima.
4.8. KABLIRANJE ZA POTREBE OSTALIH USLUGA - APLIKACIJA

Pored navedenih, najee koritene usluge - aplikacije u stambenim prostorima su video nadzor i
sigurnosne instalacije.
Video nadzor moe se izvesti putem klasinih video kamera s koaksijalnim prikljukom. Suvremeniji nain
je koritenje IP/Web kamera koje se prikljuuju na BL kabliranje uz primjenu PoE.
Sigurnosne instalacije takoer mogu specijalno kabliranje ili koristiti balansirano kabliranje za ICT/BCT
usluge. Sigurnosne instalacije esto koriste i pozivanje nadzornog centra putem biranja telefonskog broja,
pa i to treba predvidjeti prilikom projektiranja EKMI stana.
Za sve navedene usluge/aplikacije kao i za budue u prostoru kunog razdjelnika treba predvidjeti
dovoljno prostora, kao i energetski prikljuak te uzemljenje.
4.9. TELEKOMUNIKACIJSKI PROSTORI U STANU/KUI (HEF, HE, PDS, SDS,

LDS)
Telekomunikacijski prostori kua/stanova opisani su u poglavlju 5.
4.10. KABLIRANJE ZGRADA S VIE STANOVA

U sluaju zgrada s vie stanova kabliranje se moe izvesti sa i bez uporabe etanih razdjelnika (FD). U
sluaju manjih zgrada ili u sluaju kada je predvieno svjetlovodno kabliranje do stana, preporua se
koristiti topologiju bez etanih razdjelnika (Slika 4-11.).
U sluaju veih zgrada ili u sluaju kada je neophodno izvesti puno generiko kabliranje koristit emo
topologiju s etanima razdjelnicima. (Slika 4-12).
Kabliranje ICT/BCT okosnica i etani razvod obvezno se izvodi svjetlovodno i to koritenjem low water
peak kabela tipa OS2 prema EN ili ITU-TG562.D specifikacijama i to po mogunosti s malim radijusom
savijanja ITU-T-G657A .
Do svakog stana potrebno je dovesti minimalno 4 svjetlovodne niti. Preporua se rabiti LC-APC
konektore.
U stambenim zgradama s vie stanova uz ICT/BCT svjetlovodne okosnice mogu se izvesti i koaksijalne
okosnice za razvod TV i CATV signala.
Balansirane okosnice stambenih zgrada izvode se kada nije odmah u prvoj fazi predviena izgradnja
pristupnog svjetlovodnog kabliranja, odnosno radi mogunosti prespajanja postojeih telekomunikacijskih
servisa (POTS, ISDN, ADSL) prema stanovima. Preporuka je koristiti minimalno Cat.5 FTP komponente.
Str. 62
Javna povrina
a) A (..) izborni smjetaj
Privatna parcela
ENR BEF
(BNI) BCT(MATV/SMATV)
HNI/(ENI)
HEF/(HE)/PDS
Stan 6 BO/TO/CO HD HD BO/TO/CO Stan 3 EN
HEF/(HE)/PDS
KZ
Stan 5 BO/TO/CO HD HD BO/TO/CO Stan 2
HEF/(HE)/PDS
ENC
HEF/(HE)/PDS
(BNI)
BEF
ICT + BD
BCT (CATV/MATV/SMATV) CER BCT (CATV) (ENI) KZ KZ
(ENI)/(BNI) ICT ENR/(HE)
Javna povrina
b) A (..) izborni smjetaj
Privatna parcela
ENR BEF
BNI BCT (MATV/SMATV)
HNI/(ENI)
HEF/(HE)/PDS
HEF/(HE)/PDS
KZ
HEF/(HE)/PDS
ENC
HEF/(HE)/PDS CER
(BNI)
BEF
BCT (CATV)
ICT + BCT (CATV) BD KZ KZ
(ENI)
(BNI)/(ENI) ICT ENR/(HE)
Slika 4-11. Primjer kabliranja stambene zgrade bez uporabe etanih razdjelnika
a) CATV i ZAS koriste isti razvod do stana
b) Stan ima oba prikljuka i CATV i ZAS
Javna povrina
a) A (..) izborni smjetaj
Privatna parcela
ENR BEF
(BNI)
HNI/(ENI) BCT(MATV/SMATV)

HEF/(HE)/PDS CTR HEF/(HE)/PDS
Stan 11 BO/TO/CO HD FD HD BO/TO/CO Stan 5

HEF/(HE)/PDS HEF/(HE)/PDS
CTR
KZ
Stan 8 BO/TO/CO HD FD HD BO/TO/CO Stan 2
HEF/(HE)/PDS HEF/(HE)/PDS
ENC
ICT (ENI)
BEF
ICT + BCT (CATV/MATV/SMATV) BD

BCT (CATV) (BNI) KZ KZ
CER
(ENI)/(BNI) ENR/(HE)
Slika 4-12. Primjer kabliranja zgrade s vie stanova s etanim razdjelnicima
Str. 63
4.11. POVEZIVANJE KABLIRANJA STANA PREMA VANJSKIM MREAMA

Mrea operatora se moe povezati na EKMI na vie naina:
a) putem telefonske parice na analognu (POTS) ili ISDN telefonsku mreu
b) putem telefonske parice na ADSL Internet mreu (najee u kombinaciji s a))
c) putem svjetlovodnog kabela na Internet mreu
d) piutem koaksijalnog prikljuka na CATV mreu
e) putem antenskog sustava na zemaljsku/satelitsku TV
f) putem beinog prikljuka na beinu mreu operatora (WMAN)
g) putem mrenog prikljuka preko energetskog kabliranja (BPL - Broadband over Poweline).
Kabeli vanjske mree ulaze o objekt kroz uvodnu instalaciju zgrade, tzv. BEF (eng. "Building Entrance
Facility") ili HEF (kod kua). Uvodi kabela mogu biti podzemni, zidni ili krovni.
Ukoliko nisu LSZH, uvodni kabeli ne smije se voditi kroz unutranjost zgrade vie od 2 m. Odmah nakon
uvoda u zgradu nalazi se prostor operatora (APS/SPS) u kojem se zakljuuje vanjska mrea na tzv. NTU
(Network Termination Unit) i gdje se nalazi suelje vanjske mree ENI. ENI predstavlja demarkacijsku
toku izmeu vanjske mree i EKMI i operatorima treba osigurati nesmetani pristup u SPS/APS i izvan
radnog vremena, odnosno kad stanara nema u kui.
NTU moe biti pasivne izvedbe ili moe sadravati i aktivnu opremu operatora (modem, usmjernik). Stoga
u prostoru za operatora treba osigurati napajanje i uzemljenje. U sluaju uvoda bakrenih kabela uvodna
instalacija mora sadravati elemente za zatitu od prenapona (parini ili koaksijalni vodovi).
Za pojedinane kue najbolje je da se APS/SPS nalazi u dvojnom ormariu uz ormari od elektrinog
napajanja objekta koji ima pristup s vanjske stane objekta, odnosno s dvorita ili ulaznog hodnika.
Za stambene zgrade s vie zakupaca APS/SPS je najbolje smjestiti u zajednikim prostorijama zgrade u
koje operator ima neometan pristup. U zgradi se moe nalaziti i prostori vie operatora, koji su realizirani
u formi ormaria, prostora odvojenih ianim kavezima, kombiniranim komunikacijskim ormarima za vie
operatora sa odvojenim odjeljcima ili slino.
Od prostora operatora, tj. ENI do razdjelnika zgrade BD ili razdjelnika stana HD vodi kabliranje pristupne
mree, tzv. NAC (eng. "Network Access Cabling") kojim se prikljuak mree operatora dovodi u prostor
gdje se moe raditi prespajanje na EKMI.
Povezivanje kunog razdjelnika s vanjskim mreama kao i povezivanje primarnog i sekundarnog
kabliranja stana izvodi se uobiajeno krianom vezom, no zbog poboljanja performansi mogue je i
koristiti meuveze, naroito u sluaj svjetlovodnog kabliranja. Povezivanje s aplikacijski specifinom
opremom u kunom razdjelniku i SHD izvodi se meuvezom.
Gledano od strane EKMI, vanjske mree (EN) operatora zakljuuju se na suelju vanjske mree ENI.
Povezivanje stambenih prostora prema vanjskim mreama moe se realizirati na dva naina. Za kue i
manje stambene zgrade ne moramo koristiti etane razdjelnike i razdjelnike zgrade (FD i BD), ve se s
HD, tj. njegovo suelje HNI, povezujemo direktno na suelje vanjske mree.
U sluaju veih zgrada razdjelnik stana se povezuje na odgovarajui etani (FD) razdjelnik ili razdjelnik
zgrade (BD).
4.11.1. SVJETLOVODNO KABLIRANJE DO STANA (FTTH)
Dominantni nain povezivanja prema vanjskim mreama uskore e biti svjetlovodno kabliranje do stana
FTTH (Fibre-to-the-Home). Principijelna shema povezivanja od operatora prikazana je na slici 4-13.
Izgradnju pristupnih svjetlovodnih mrea regulira Pravilnik o tehnikim i uporabnim uvjetima za
Str. 64
svjetlovodne distribucijske mree, NN 108/2010. Za

regulaciju ovog podruja vani su i Pravilnik o
tehnikim uvjetima za kabelsku kanalizaciju, NN
114/2010 kao i Pravilnik o nainu i uvjetima pristupa
i zajednikog koritenja elektronike komunikacijske
infrastrukture i povezane opreme (NN 154/2008).
U sluaju da je predviena svjetlovodna pristupna
mree (optika do stana ili FTTH) Pravilnik preporua
ovakav nain spajanja jer se time omoguuje
neprekinuta svjetlovodna veza od suelja vanjske
mree ENI do suelja razdjelnika stana HNI i to
jednomodnim svjetlovodnim kabelom tipa OS2 s
malim radijusom savijanja (uvlaenja). U poglavlju 2.
navedena je mogunost izvoenja instalacije
Slika 4-13. Prikaz suelja ENI na FTTH ureaju mikrocijevima to omoguuje upuhivanje niti ili
mikrokabela izmeu ENI i HNI.
U sluaju FTTH mrea u prostoru APS/SPS nalazi se samo pasivni zavretak - suelje kabela pristupne
svjetlovodne mree ENI. Od ENI do razdjelnika stana vodi svjetlovodni kabel do aktivne opreme
operatora - tzv. ONT (Slika 4-13). ONT moe na sebi imati i suelja prema analognoj telefonskoj mrei,
Ethernet mrei te koaksijalnoj mrei. U tom sluaju se prikljuci RG sa razvodom kunog razdjelnika
spajaju meuvezama.
LC/ DN
BEP ONT HD TE
POP vor
NAC HC
Glavna mrea Distribucijska mrea Pristupna mrea Spojni svj. kabel Kabliranje stana
ITU G657A / OS2

ITU G652D mali radijus savijanja BL, Coax, PO2
LC - lokalna centrala operatora ONT - zakljuni prikljuak svjetlovodne mree operatora

DN distribucijski vor HD razdjelnik stana
BEP - toka uvoda u zgradu NAC kabliranje pristupne mree
Slika 4-14. Referentni model svjetlovodnog kabliranja do stana (FTTH)
Za regulaciju ovog podruka vani su i Pravilnik o tehnikim uvjetima za kabelsku kanalizaciju, NN

114/2010 i Pravilnik o nainu i uvjetima pristupa i zajednikog koritenja elektronike komunikacijske
infrastrukture i povezane opreme (NN 154/2008).
4.11.2. KABLIRANJE PRISTUPA VANJSKOJ MREI ZA KUE
Na slici 4-15. prikazane su dvije kue s kabliranjem pristupne mree. Lijevo je prikazana izvedbe TP i
koaksijalnog prikljuka pristupnih mrea, kao i uvodne instalacije za TV antenu i antenu beine mree
Parini vodovi telefonske mree i koaksijalni vodovi kabelske TV ulaze kroz uvodnu instalaciju kue HEF
(ili BEF) i zavravaju u pristupnom prostoru kue HE (ili telekomunikacijskom ormariu) na regletama
ENI. Budui da se radi o uvodu bakrenih vodova potrebno je svakako izvesti zatitu od ulaska prenapona
u kunu EKM i za parine i za koaksijalne vodie.
Str. 65
Slika 4-15. Kabliranje pristupne mree kue za bakrene (lijevo) i FO vodove
Uvodne instalacije za TV antenu i antenu beine mree takoer predstavljaju kuni uvod ili HEF. I u tom
sluaju u uvodnim ormariima treba voditi rauna o zatiti od prenapona te do tih ormaria dovesti
uzemljenje, a u nekim sluajevima i napajanje 230V.
Od strane suelja vanjske mree ENI izvodi se odgovarajue kabliranje pristupne mree NAC, tipino
jedan Cat.5 kabel, odnosno koaksijalni RG6 kabel. Kabeli pristupne mree dovode se do (primarnog)
razdjelnika kue i zavravaju na odgovarajuim konektorima prikljunih regleta/opreme.
Slika 4-16. Prikaz vee instalacije EKMI kue s kombiniranim TK/energetskim ormariem
Kao to je prikazano na slici 4-3. u ormariu HD treba biti dovoljno mjesta za smjetaj sve pasivne i
aktivne opreme, te treba biti izvedena instalacija napajanja (2 x 230V/16A) te uzemljenje.
U sluaju FTTH mree, u prostoru HE, odnosno prikljunog TK ormaria nalazi se i tzv. ONT (sl, 4-13) ili
zakljuni element svjetlovodne mree kombiniran s aktivnim elementom kunog pristupnika (eng.
Str. 66
Residential Gateway), od kojeg se vodi kabliranje kune pristupne mree (NAC) do razdjelnika stana i to
za POTS - analognu telefoniju, koaksijalni razvod te podatkovni mreni prikljuak RJ-45.
Smjetaj i izvedba telekomunikacijskog prikljunog ormaria HE mogu biti razliiti. Tipino se HE nalazi
na vanjskom dijelu fasade uz energetski prikljuni ormar objekta (radi lakeg napajanja i uzemljenja). U
tom sluaju mogu se koristiti i kombinirani ormarii HE/energetski ormari. Primjeri jedne takve instalacije
prikazan je na slici 4-16.
Str. 67
Residential Gateway), od kojeg se vodi kabliranje kune pristupne mree (NAC) do razdjelnika stana i to
za POTS - analognu telefoniju, koaksijalni razvod te podatkovni mreni prikljuak RJ-45.
Smjetaj i izvedba telekomunikacijskog prikljunog ormaria HE mogu biti razliiti. Tipino se HE nalazi
na vanjskom dijelu fasade uz energetski prikljuni ormar objekta (radi lakeg napajanja i uzemljenja). U
tom sluaju mogu se koristiti i kombinirani ormarii HE/energetski ormari. Primjeri jedne takve instalacije
prikazan je na slici 4-16.
Str. 68
Prirunik EKMI v1 5. Prostori EKMI
5. TELEKOMUNIKACIJSKI PROSTORI I PROSTORIJE
5.1. UVOD
Telekomunikacijski prostori i instalacijski putovi ine prateu infrastrukturu EKMI, to se u Pravilniku

navodi pod akronimom EKI. Osnovni elementi EKI prikazani su na slici 5-1 a i b. U ovom poglavlju bavit
emo se telekomunikacijskim prostorima i prostorijama.
PW PW
BEF/ENR BEF/ENR
TR
zakupac C
PW WA ER
PW
PW PW
TR CTR WA
zakupac B
TEF
TR
CTR
PW ER
PW
PW TEF
TR CTR
zakupac A
TR
CTR
ER TR premosni
ER PW
TR PW
CTR PW
ENC CTR
TEF
APS/SPS ENC
BEF CER,
ENR APS/SPS
TC BEF
ENR
TO CTR
ENC BEF
ENC WA rezervne trase
ENC BEF
rezervne trase ENC
a) zgrada s jednim zakupcem/vlasnikom b) zgrada s vie vlasnika/zakupaca
PW - sustav za voenje kabela TEF - uvod u prostor jednog korisnika
Slika 5-1. Prostori EKM u poslovnim zgradama s jednim i vie vlasnika / zakupaca.
U literaturi se za telekomunikacijske prostore spominju razliiti pojmovi:

Space - prostor, a misli se na namjenski odvojeni prostor unutar neke prostorije ili ormara;
Frame - okvir za smjetaj komunikacijske opreme;
Rack - stalak za smjetaj komunikacijske opreme;
Cabinet - ormar za smjetaj komunikacijske opreme;
Closet - ormari za smjetaj komunikacijske opreme (koristi se i pojam "enclosure")
Room - prostorija, ali i zatvoreni prostor (ormar, instalacijsku niu i slino);
Str. 69
5. Prostori EKMI Prirunik EKMI v1
Osim telekomunikacijskog prostora vani su i uvodni prostori ili rjeenja uvoda kabela vanjske mree u zgra-
du. U literaturi se koristi eng. rije "Facility" to znai naprava, ureaj, sredstvo, rjeenje koje neto omogu-
uje. Tako koristimo pojmove Building Entrance Facility ili BEF, Home Entrance Facility ili HEF i slino.
5.2. VRSTE PROSTORA U ZGRADAMA

U stambenim, poslovnim i poslovno-stambenim zgradama za smjetaj elemenata EKM koriste se
slijedei prostori:
1. Uvod u zgradu BEF (eng. "Building Entrance Facility");
2. Pristupna prostorija/prostor zgrade ENR (eng. "Esternal Network Room");

3. Prostori operatora APS/SPS (eng. "Application Provider Space / Service Provider Space");
4. Zajednika prostorija za opremu CER (eng. "Common Equipment Room");
5. Zajednike etane telekomunikacijske prostorije CTR (eng. "Common Telecommunication

Room");
6. Telekomunikacijski prostori unutar pojedinog prostora poslovnog zakupca:

a. uvod u prostor zakupca TEF (eng. Tennant Entrance Facility");
b. prostorija za opremu ER;
c. etane telekomunikacijske prostorije TR;
d. etani telekomunikacijski ormari(i) TC (eng. "Telecommunication Closet");
7. Telekomunikacijski prostori unutar pojedinog stana:

a. uvod u stan HEF (eng. "Home Entrance Facility");
b. pristupni prostor stana HE;
c. primarni razdjelni prostor PDS (eng. "Primary Distributor Space");
d. sekundarni razdjelni prostor SDS;
e. lokalni razdjelni prostor LDS.
5.3. POTREBNE KARAKTERISTIKE TELEKOMUNIKACIJSKIH PROSTORA

Pravilnik propisuje minimalne uvjete u pogledu:
1. namjene;
2. graevinsko-arhitektonskih osobina;
3. potrebnih uvjeta okoline;
4. prateih instalacija /sustava.
Odredbe Pravilnika u ovom poglavlju oslanjaju se prvenstveno na primjeni normi HRN ISO/IEC
18010:2009 Informacijska tehnologija -- Kabelske trase i prostori za kabliranje korisnikih prostora
(ISO/IEC 18010:2002+am1:2005).
Stvarno potrebne karakteristike TK prostora odreuju se za konkretnu zgradu u glavnom projektu EKMI a
razrauju se u izvedbenom projektu sukladno konkretnim zahtjevima EKMI uvaavajui zahtjeve i uvjete
ostalih podsustava zgrade (napajanje, uzemljenje, rasvjeta, KVG, vodovod, plin i dr.) te uvjeta za
prikljuenje zgrade na vanjske mree, uvaavajui pritom relevantne hrvatske propise, posebno u
pogledu sigurnosti ljudi i zgrade, evakuacijskih puteva, zatite na radu, zatite od poara i zatite od
neovlatenog pristupa.
Str. 70
5.4. OPI UVJETI ZA TELEKOMUNIKACIJSKE PROSTORIJE U ZGRADAMA

Za TK prostore u zgradama (prema Pravilniku) vrijede opi zahtjevi kako slijedi.
1. Smjetaj
a) moraju se smjestiti optimalno s obzirom na najvee mogue duljine kanala generikog
kabliranja, odnosno vodova pristupne mree;
b) moraju se smjestiti to dalje od moguih izvora elektromagnetskih smetnji (transformatori,
motori, generatori, rendgenski ureaji, radiofrekvencijski odailjai i sl.) kao i drugih instalacija
(plin, voda, grijanje i sl.) koje mogu loe utjecati na performanse i/ili sigurnost;
c) ne smiju se smjestiti ispod razine mjesnih voda ukoliko nisu predviene odgovarajue mjere
protiv prodora vode odnosno njenog odvoda u sluaju mogue pojave iste;
d) za prostore koji trebaju imati mogunost proirenja u budunosti treba izbjegavati lokacije na
kojima se proirenje prostorije ograniava komponentama zgrade kao to su okna dizala,
instalacijska jezgra, vanjski ili drugi stalni zidovi i sl.;
e) preporuuje se smjetaj u normalno dostupnom podruju zgrade (npr. dostup iz zajednikog
hodnika/predvorja) i na nain kojim se ne naruava funkcionalnost evakuacijskih puteva;
2. Namjena
a) TK prostori smiju sadravati samo sustave ijem su smjetaju inicijalno namijenjeni te sustave
i/ili ureaje namijenjene podrci tih sustava (npr. odravanju potrebnih pogonskih uvjeta okoline
u predmetnim prostorima, elektrino napajanje);
b) oprema i dijelovi sustava koji nisu namijenjeni izravnoj podrci funkcija TK prostora (npr. cijevi,
kanali, kabeli i sl. drugih sustava) ne smiju se instalirati u istima, prolaziti kroz ili ulaziti u iste.
3. Nadzor pristupa:
Prostori se moraju na odgovarajui nain zatititi od neovlatenog pristupa. Odobrenje za
pristup prostorima zgrade daje vlasnik ili predstavnik (su)vlasnika zgrade; odobrenje za pristup
prostorima operatora (APS/SPS) daju vlasnik ili predstavnik (su)vlasnika zgrade i operator.
4. Meusobno povezivanje
TK prostori moraju se meusobno povezati odgovarajuim sustavom za voenje kabela PW
odgovarajueg kapaciteta koji ukljuuje poetne i predvidive budue potrebe odnosno
odgovarajuu zalihost.
5. Potrebna povrina TK prostora:
Minimalne povrine prostora definirane su Pravilnikom, no u svakom konkretnom sluaju treba
uzeti u obzir plan razmjetaja te proizvoake podatke o dimenzijama pripadne opreme. Pored
trenutnih, u obzir se trebaju uzeti i predvidive budue potrebe kao i prostor nuan za drugu
opremu za podrku funkcije predmetnih prostora (npr. za distribuciju elektrinog napajanja,
besprekidni izvor napajanja (UPS), klimatizacijske i ventilacijske ureaje);
6. Dimenzije prostorija s razdjelnicima (u poslovnim i poslovno-stambenim zgradama)
Uz uporabu standardnih komunikacijskih ormara dimenzija 800 x 800 x 2000 mm za razdjelnike
kapaciteta do 500 prikljuaka preporuuje se prostorija od minimalno 3,2 m (duljina) x 3 m
(irina). Za svakih daljnjih 250 prikljuaka preporuuje se irinu prostorije poveati za 800 mm.
7. Visina TK prostorije (u poslovnim i poslovno-stambenim zgradama)
a) Od dovrenog poda do najnie toke stropa visina mora biti minimalno 3 m radi mogunosti
smjetaja vee opreme i stropnih nosaa kabela;
b) svijetla (bez zapreka) visina mora biti minimalno 2,6 m;
c) visina prostorije sa stropnim nosaima kabela treba osigurati da visina pripadnih
ormara/regala/okvira ne premauje 75% visine prostorije.
Str. 71
1,6 m 1,6 m 1,6

1,6mm
3,2 m
3,2m
3,0 m 4,6 m
a) do 500 prikljuaka b) od 501 do 1 000 prikljuaka
Slika 5-2. Preporuene dimenzije TK prostorije s razdjelnicima
8. Manipulacijski/servisni koridor
Sa svih strana ormar(i)a/regala/okvira na kojim je nuan pristup mora se osigurati slobodan
manipulacijski odnosno servisni koridor minimalne irine 0,9 m (preporuka: 1,2 m).
9. Vrata prostorije
Moraju biti minimalne dimenzije 900 x 2000 mm ( x v) bez praga, ovjeena na nain da se
otvaraju prema van ili klizna u stranu odnosno lako odstranjiva (radi unosa vee opreme) te
opremljena bravom. U sluaju predvidive potrebe unosa vee opreme i sredstava
(predmontirani ormari/regali, koluti s kabelima i sl.) u prostoriju, preporuuje se rabiti dvokrilna
vrata minimalne irine 1 800 mm, minimalne visine 2 000 mm te bez praga i sredinjeg stupa.
10. Opteretivost poda
a) Distribuirana i koncentrirana opteretivost poda predmetnih prostora mora, uz odgovarajuu
sigurnosnu zalihost, odgovarati poetnom i predvidivom buduem optereenju koje e stvarati
aktivna i pasivna oprema instalirana u njima.
b) U sluaju vee koliine i/ili tee opreme, statiar treba, temeljem plana razmjetaja i
proizvoakih podataka o teini predviene opreme, provjeriti premauje li koncentracija
opreme graninu opteretivost poda te se po potrebi moraju poduzeti odgovarajue mjere.
11. Podignuti pod
Ukoliko se za voenje instalacija rabi podignuti pod, njegova konstrukcija mora osigurati
meupodni prostor svijetle visine minimalno 200 mm (preporuka: 300 mm).
12. Sputeni strop
Radi postizanja maksimalne prilagodivosti (uinkovito baratanje kabelima u stropnim nosaima i
sl.) ne preporuuje se sputeni strop unutar predmetnih prostorija.
13. Obrada i osobine povrina prostora
Obrada povrina poda, stropa i zidova predmetnih prostora mora spreavati stvaranje i
taloenje praine; radi poveanja uinkovitosti rasvjete moraju se koristiti svijetle boje; pod treba
imati antistatika svojstva.
14. Rasvjeta
a) Mora iznositi minimalno 500 lx mjereno 1 m iznad dovrenog poda u servisnom/pristupnom
koridoru ormar(i)a/regala/okvira odnosno sredini svakog proreda izmeu istih;
b) primarna rasvjetna tijela napajaju se iz zasebnog strujnog kruga iz kojeg se ne napaja aktivna
oprema u predmetnom prostoru, a njima se upravlja sklopkama smjetenim u predmetnom
prostoru u blizini ulaznih vrata, pri emu se ne smiju rabiti sklopke s priguivaima rasvjete;
c) moraju se predvidjeti sigurnosna rasvjeta i pripadno znakovlje sukladno propisima i u izvedbi
koja omoguuje brz izlazak iz predmetnog prostora u sluaju izostanka primarne rasvjete.
Str. 72
15. Elektrina instalacija napajanja

a) Strujni krugovi i prikljuci el. napajanja dimenzioniraju se, uz odgovarajuu zalihost, sukladno
relevantnim podacima planirane i predvidive budue aktivne opreme;
b) pozicije utinica treba usuglasiti s projektantom EKM-a odnosno planiranim rasporedom
opreme;
c) ako je u zgradi raspoloiv rezervni izvor napajanja (npr. agregat), strujni krug napajanja
predmetnog prostora treba se pri ispadu glavnog napajanja automatski prebaciti na rezervni
izvor;
d) u sluaju korisnikog zahtjeva neprekinutosti usluga kao i za aktivnu opremu za koju gubitak
napajanja moe prouzroiti kritian gubitak podataka i/ili kvar (posluitelji aplikacija, diskovna
polja odnosno aktivna mrena oprema za vezu na posluitelje/diskovna polja i sl.) mora se
predvidjeti napajanje preko odgovarajueg besprekidnog izvora napajanja (UPS); UPS do 100
kVA moe se smjestiti u predmetnoj prostoriji dok se za vee snage mora predvidjeti zasebna
prostorija.
16. Izjednaenje potencijala i uzemljenje
Mora biti projektirano i izvedeno sukladno relevantnim hrvatskim propisima i EN 50310;
predmetni prostori moraju sadravati odgovarajuu sabirnicu za izjednaenje potencijala i
uzemljenje.
17. Uvjeti okoline
a) Treba odravati uvjete okoline (prvenstveno temperaturu i vlanost) kojima se osigurava
neometan i pouzdan pogon pripadne opreme;
b) o potrebi, ustroju i parametrima sustava klimatizacije, ventilacije i grijanja (KVG) ili zasebnih
klimatizacijskih i ventilacijskih ureaja za predmetne prostore odluuje se temeljem planiranog
inicijalnog i predvidivog budueg sadraja istih, posebice temeljem procjene ukupne toplinske
disipacije inicijalne i predvidive budue aktivne opreme sukladno relevantnim proizvoakim
podacima, proizvoakih podataka o nunim uvjetima okoline za predmetnu opremu te
mogunosti odranja potrebnih uvjeta okoline drugim mjerama;
c) radi eliminacije toplinskog optereenja izazvanog sunevim zraenjem i/ili neodgovarajuom
toplinskom izolacijom preporuuje se prostorije sa znaajnijom koliinom aktivne opreme izvesti
bez prozora;
d) ukoliko treba odravati odreenu temperaturu i relativnu vlanost u premetnim prostorijama, isto
se mjeri na visini 1,5 m iznad gotovog poda u bilo kojoj toki u sredini proreda izmeu
ormara/regala s opremom te sa svom predvienom opremom u pogonu;
e) ako je u zgradi raspoloiv rezervni izvor napajanja (npr. agregat), za prostorije koje za odranje
potrebnih uvjeta okoline zahtijevaju neprekidan rad KVG-a ili zasebnih klimatizacijskih i
ventilacijskih ureaja treba pri ispadu glavnog napajanja automatski prebaciti napajanje istih na
rezervni izvor;
f) ako se u prostoriju smjeta baterijski besprekidni izvor napajanja (UPS), treba razmotriti i
odgovarajuu ventilaciju za potrebe istog.
18. Oneienja
TK prostori se moraju na odgovarajui nain zatititi (nadtlak, filteri i sl.) od moguih okolnih
zagaivaa (praina, plinovi i sl.) koji mogu utjecati na pogonska svojstva materijala i
funkcionalnost komponenata.
19. Vibracije
U fazi projektiranja i potrebno je uzeti u obzir negativni utjecaj vibracija koje se prenose na
opremu te predvidjeti odgovarajue protumjere.
Str. 73
20. Buka
Prijenos eventualne buke iz TK prostora (npr. buke ventilatora za hlaenje aktivne opreme) u
radne prostore krajnjih korisnika usluge mora se onemoguiti odgovarajuim mjerama (zvuna
izolacija i sl.).
21. Zatita od poara
a) Mora se u TK prostorima izvesti sukladno projektu zatite od poara za predmetnu zgradu
odnosno relevantnim hrvatskim propisima;
b) ako je za zgradu predvien sustav za dojavu poara, predmetni prostori se moraju nadzirati
automatskim javljaima poara u sastavu istog;
c) ako za zgradu nije predvien sustav za dojavu poara, a predmetni prostor sadri aktivnu
opremu, svakako treba razmotriti potrebu nadzora prostora zasebnim automatskim javljaima
poara s dojavom njihove prorade odgovornom osoblju;
d) sve prodore (kabeli, nosai kabela i sl.) iz predmetnih prostora treba protupoarno brtviti
materijalom odgovarajue poarne otpornosti;
e) u sluaju potrebe stabilnog sustava za gaenje poara, u predmetnim prostorima treba
primijeniti stabilni sustav za gaenje plinom.
22. Seizmika problematika
Predviena rjeenja (graevinska rjeenja prostora, koliina i nain smjetaja opreme i sl.) te
rabljena sredstva i materijali openito moraju odgovarati zahtjevima pripadne potresne zone.
23. Oznaavanje:
Predmetni prostori se moraju oznaiti pripadnim oznakama iz plana zgrade, pripadne tehnike
dokumentacije odnosno sustava upravljanja EKM-om te drugim znakovljem sukladno
relevantnim hrvatskim propisima, posebice onima u svezi s planiranjem sigurnosti zgrade.
5.5. PROSTORI ZA PRIHVAT VANJSKE MREE (BEF, ENR, APS/SPS)

Kabeli vanjske mree ulaze o objekt kroz uvodnu instalaciju zgrade, t.z.v. BEF (eng. "Building Entrance
Facility") ili, u sluaju kua/stanova HEF (eng. "Home Entrance Facility"). Uvodi kabela mogu biti
podzemni, zidni ili krovni (antenske instalacije).
Slika 5-3. Spajanje EKM zgrade prema vanjskim mreama EN
Str. 74
Toka u kojoj kabeli ulaze u zgradu naziva se EP (eng. "Entry Point"). Nakon prolaska kroz zid objekta,
kabeli ulaze u prostoriju vanjske mree ENR (eng. "External Network Room"). Na slici 5-3. prikazano je
tipino rjeenje povezivanja vanjske pristupne mree.
Nakon prolaska kroz EP, kabeli vanjske mree dolaze u prostor/prostoriju vanjske mree (eng. External
Network Room").
Vanjski kabel koji (najee) nisu nisu izvedbe za unutatarnje polaganje (LS0H) ne smiju se voditi kroz
unutranjost zgrade vie od 2 m. Zbog toga se odmah nakon uvoda u zgradu nalazi prostor operatora
(APS/SPS) u kojem se zakljuuje vanjska mrea i prespaja prema suelju vanjske mree ENI (eng.
"External Network Interface"). Zakljuenje vanjske mree moe sadravati i aktivnu mrenu opremu
(modemi, usmjernici, zakljuenje svjetlovodne mree ONT i dr.) te u tom sluaju APS/SPS prostori
trebaju biti projektirani na odgovarajui nain (napajanje, uzemljenje, KVG). U sluaju uvoda bakrenih
kabela ( parini ili koaksijalni vodovi) uvodna instalacija mora sadravati elemente za zatitu od
atmosferskih pranjenja.
Zgrada mora biti opremljena za prihvat vie operatora, to znai da ENR treba omoguiti realizaciju
odvojenih prostora APS/SPS za pojedine operatore u formi ormara pod kljuem, distribucijskih ormara s
odvojenim sekcijama za pojedinog operatora, prostora odvojenih ianom mreom, graevinski odvojenih
prostora i slino. Osnovni zahtjev je da operatori imaju nesmetani i odvojeni pristup do zakljune toke
svoje mree, odnosno ENI suelja, tako da mogu provjeriti funkcionalnost svoje mree u bilo koje doba
dana. Za zgrade s vie zakupaca prostore operatora APS/SPS je najbolje smjestiti u zajednikim
prostorijama zgrade u koje operator ima neometan pristup..
Slika 5-4. Prostorije EKM kampusa
Od prostora operatora, odnosno suelja vanjske mree ENI do razdjelnika zgrade/kampusa BD/CD ili
razdjelnika stana HD vodi kabliranje pristupne mree NAC (eng. "Network Access Cabling") kojim se
prikljuak na mreu operatora dovodi u odgovarajui prostor stana, kue ili zgrade, gdje se zakljuuje u
formi odgovarajuih regleta / panela / razdjelnika.
Prostorija vanjske mree ENR moe objedinjavati funkcionalnosti vie prostora - ER, TR, BD/CD o emu
e kasnije biti rijei.
Specifini zahtjevi na prostore za prihvat vanjske mree navedeni su u Pravilniku (lanci 80, i 82.).
Str. 75
Najvanija svojstva uvodnih prostora EKMI prikazane su nastavku.

Na slici 5-4. pregledno je prikazana mrea kampusa s uvodnom kabelskom kanalizacijom, te
odgovarajuim prostorima i prostorijama EKM.
Razdjelnici kampusa, zgrada i etani razdjelnici se smjetaju u prostorije za opremu ER ili etane
telekomunikacijske prostorije. U sluaju manjih zgrada moe se umjesto prostorija rabiti i zatvoreni
telekomunikacijski ormari i ormarii s kljuem (lanci 91. i 106. Pravilnika).
5.4.1. BEF Uvod u zgradu

Namjena Izvodi se u svrhu uvoenja kabela pristupne kabelske mree i antenske instalacije u
zgradu preko toke ulaska (EP) te dovod istih u pristupnu prostoriju/pristupni prostor
ENR.
Smjetaj Razmak prema komponentama drugih sustava (vodovod, plinovod, toplovod,
elektroenergetske instalacije i dr.) mora biti sukladna vaeim propisima o nainu i
odreivanju zone elektronike komunikacijske infrastrukture i povezane opreme,
zatitne zone i radijskog koridora.
U sluaju potrebe osiguranja posebne stalnosti mrenih usluga potrebno je predvidjeti
vie uvoda na dovoljno razmaknutim pozicijama.
Uvod Sukladan propisima o gradnji kabelske kanalizacije (Pravilnik o tehnikim uvjetima za
uporabom kabelsku kanalizaciju NN).
kabelske Nastavlja se na ili je dio pristupne kabelske kanalizacije te rabi odgovarajui zdenac i
kanalizacije cijevi.
Kapacitet uvoda minimalno je jednak zbiru svih ogranaka kabelske kanalizacije koje se
na zgradu spajaju preko odreenog uvoda.
Nadzemni Primjenjuju se vaei propisi za antenske instalacije.
uvod antenske
instalacije
Toke ulaska Za podzemne uvode cijevi moraju biti nagib od zgrade prema van. Ako je mogu
EP prodor vode, na vanjskoj strani predvidjeti drenanu kutiju.
Mjesta prolaska i spajanja cijevi trebaju se brtviti protiv prodora tekuina, plinova i
nametnika, a mjesta zavretka cijevi se preporuuje izvesti kao odgovarajua
proirenja glatkih rubova. Ako se razvod cijevima nastavlja unutar zgrade, predvidjeti
kutiju za povlaenje kabela.
5.4.2. ENR Pristupni prostor / prostorija zgrade

Namjena Slui kao ulazna prostorija / prostor zgrade u kojoj zavrava kabliranje vanjske mree i
nastavlja se na unutarnje kabliranje zgrade - prema razdjelniku zgrade / kampusa
(NAC).
Ukoliko se za uvodne vodove rabe bakreni vodii (koaksijalni, parini) u ENR je
potrebno predvidjeti zatitu od atmosferskih pranjenja.
ENR moe objedinjavati funkcionalnosti uvoda u zgradu (BEF), suelja vanjske mree
(ENI), funkcije pristupnog prostora stana/kue (HEF), meusobno odijeljene prostore
operatora (APS/SPS) kao i funkcije (zajednike) sobe za opremu (CER).
Smjetaj U suhom dijelu zgrade to blie uvodu u zgradu i sabirnici uzemljenja zgrade. ENR za
beinu mreu treba se nalaziti to blie antenskom sustavu.
Prostor i pristup moraju omoguavati dopremu i smjetaj potrebne (velike i teke)
opreme (kabelski koluti).
Dimenzije ENR se moe izvesti kao otvoreni prostor u formi ograenih dijelova prostora (ormari,
prostor ograen mreom) i slino.
Str. 76
U sluaju smjetaja samostojee opreme, funkcije APS/SPS i/ili CER izvodi se kao
posebna prostorija.
Kada se ENR izvodi kao prostorija, ista mora biti iroka najmanje 3m te duljine
dovoljne za smjetaj odgovarajuih ormara/regleta/opreme.
Distribuirana Minimalno 2,4 kPa, odnosno prema zahtjevima opreme.
opteretivost.
poda
5.4.3. APS/SPS Prostori operatora
Namjena Slue za smjetaj aktivne / pasivne opreme operatora u zgradama.
Smjetaj U prostoru/prostoriji vanjske mree ENR kao izdvojeni prostori, ili u sluaju
objedinjavanja prostora u (zajednikoj) prostoriji za opremu (C)ER. Gdje vie
operatora dijeli zajedniki prostor njihovi pojedinani prostori moraju biti odvojeni
(iana mrea, reetka, graevinske pregrade, ormari pod kljuem).
Na lokaciji pogodnoj za povezivanje na KVG sustav zgrade.
Dimenzije Minimalno 1,5 m x 2,5 m, odnosno prema potrebama.
Distribuirana Minimalno 2,4 kPa.

opteretivost
poda
Elektrino U svakom prostoru APS/SPS treba predvidjeti minimalno jedan dvostruki prikljuak na
napajanje zasebnom strujnom krugu 230V/50Hz/16A.
opreme Operatori trebaju specificirati svoje potrebe glede neprekinutost napajanja i
mogunosti koritenja pomonih prikljuaka u blizini APS/SPS.
5.6. UVOD U PROSTOR POJEDINANOG KORISNIKA TEF

Uvodi u prostore (poslovnih) zakupaca TEF (eng. "Tennant Entrance Facility") izvode se u poslovnim i
poslovno-stambenim zgradama s vie zakupaca/stanova.
TEF uvodi se izvode kao prodori odgovarajuih nosaa kabela sustava za voenje kabela u zgradi u
prostor predmetnog zakupca odnosno pripadne telekomunikacijske prostorije (ER, TR).
Minimalni kapacitet TEF uvoda koji odgovaraja potrebama tog prostora mora se uveati za predvidive
potrebe premotenja zajednikog EKM-a zgrade (Tablica 17 Pravilnika).
TEF uvodi moraju biti dostupni za potrebe odravanja i izvedeni na nain koji omoguuje naknadno
uvlaenje kabela (kutija za povlaenje kabela i sl.).
5.7. TELEKOMUNIKACIJSKE PROSTORIJE ER, TR, CER, CTR

Svojstva pojedinih prostora/prostorija prikazana su tabelarno u nastavku.
5.7.1. ER Prostorija za opremu

Namjena Rabi se u poslovnim zgradama s jednim korisnikom prostora te u pojedinanim
poslovnim prostorima zgrada s vie korisnika prostora.
Slui za centralizirani smjetaj aktivne opreme EKM te ostale opreme
zgrade/korisnika (telefonska centrala, preklopnici, posluitelji, razdjelnici).
Str. 77
Smjetaj U dijelu zgrade koji nije ugroen od poplave, u blizini BEF / ENR i kabela okosnice
zgrade; na lokaciji pogodnoj za povezivanje na KVG sustav zgrade.
Prostor i pristup moraju omoguavati dopremu potrebne velike i teke opreme
(kabelski koluti, distribucijski ormari).
Dimenzije Povrina ER je najmanje 14 m; preporuuje se da je provrina 0,07 m2 na svakih
6 m namjenske povrine zgrade.
Objedinjavanje Prostor ER moe objedinjavati i BEF, ENI, ENR, TR i APS/SPS prostore. U tom
prostora sluaju povrinu ER treba poveati zavisno o broju i vrsti prostora koji se
objedinjavaju
Elektrino Za napajanje ER-a treba predvidjeti zaseban strujni krug 230V/50Hz zakljuen na
napajanje zasebnom razvodnom ormaru napajanja ER-a smjetenom u ER-u. Pozicije
opreme strujnih prikljuaka u ER treba usuglasiti s projektantom EKM-a odnosno
planiranim rasporedom opreme
5.7.2. TR Etane telekomunikacijske prostorije

Namjena Rabi se u poslovnim zgradama s jednim korisnikom prostora te u pojedinanim
poslovnim prostorima zgrada s vie korisnika prostora kao etana toka pristupa
okosnicama EKM te zakljuenju (horizontalnog) EKM kabliranja i pripadajueg
sustava za voenje kabela.
Slue za smjetaj FD na pojedinim etaama. Ukoliko se razini zgrade ne koristi
zajednika prostorija s opremom ER slui za smjetaj BD, odnosno CD.
Sadri ormare / regale / okvire za smjetaj razdjelnih panela / regleta te aktivne
mrene opreme.
Smjetaj Na svakoj etai zgrade, to je mogue blie sreditu podruja koje opsluuje, po
mogunosti jedna iznad druge u stogu, uz instalacijske vertikale zgrade.
Koliina Na svakih 1000 m povrine etaa minimalno jedna TR. Broj TR zavisi i najveoj dulji-
ni horizontalne stalne veze od 90 m. U sluaju manjih zgrada jedna TR moe poslu-
ivati i etau iznad i ispod pod uvjetom da duljina stalne veze ne bude vea od 90 m.
Funkcije TR i ER na etai se mogu objediniti.
Dimenzije Minimalne dimenzije odreuju se sukladno opsluivanoj namjenskoj povrini:
Opsluivana namjenska povrina E (m) Dimenzije prostora (m)
E <= 500 3 x 2,2
500 < E <= 800 3 x 2,8
800 < E <= 1000 3 x 3,4
Izvedba U sluaju da je namjenska povrina etaa manja od 500 m kao TR mogu se rabiti
manje plitke prostorije dubine minimalno 1 m i irine min. 2,6 m ili manji prostori
(nie i sl.) dubine minimalno 1,3 m i irine minimalno 1,3 m.
Za namjenske prostore do 100 m mogu se rabiti telekomunikacijski ormarii (TC)
odgovarajuih dimenzija.
Pogonski Ukoliko proizvoai opreme drugaije ne propisuju, u TR trebaju vladati klimatski
uvjeti uvjeti kao u susjednim prostorijama (uredima).
U sluaju koritenja KVG sustava zgrade vrijede prije opisani opi uvjeti (stalni
pogon 365 dana, temperatura 18-24C, relativna vlanost od 30%-55%).
opt. poda
Elektrino U prostoru TR treba predvidjeti minimalno dva dvostruka prikljuka na zasebnom
napajanje strujnom krugu 230V/50Hz/16A uzdu opsega TR-a.
opreme
Str. 78
5.7.3. CER Zajednika prostorija za opremu

Namjena Rabi se u poslovnim, poslovno stambenim i stambenim zgradama s vie korisnika
prostora. Slui za centralizirani smjetaj aktivne opreme EKM te ostale opreme
zgrade/korisnika (telefonska centrala, preklopnici, posluitelji, razdjelnici).
Moe sluiti i za smjetaj opreme drugih elektronikih sustava u zgradi (dojava
poara, kontrola pristupa, videonadzor i dr.)
U naelu treba sadravati samo zajedniku opremu za vie korisnika.
Smjetaj U dijelu zgrade koji nije ugroen od poplave, u blizini BEF / ENR i kabela okosnice
zgrade, na lokaciji pogodnoj za povezivanje na KVG sustav zgrade.
Za vee zgrade moe se predvidjeti i vie od jednog CER.
Prostor i pristup moraju omoguavati dopremu potrebne velike i teke opreme
(kabelski koluti, distribucijski ormari).
Dimenzije U zgradama do 50.000 m2 povrina CER treba biti najmanje 12 m2; preporuuju se
dimenzije 3 x 4 m ( x d). Za vee zgrade povrina CER-a se treba poveati korakom
1m2 za svakih 10000 m2.
Objedinjavanje Prostor CER moe objedinjavati neke ili sve funkcije ENR, CTR i APS/SPS prostore. U
tom sluaju povrinu CER treba poveati zavisno o broju i vrsti prostora koji se
objedinjavaju.
Pogonski Za prostor CER vrijede opi uvieti okoline navedeni u toki 5.3.
uvjeti Ukoliko proizvoai opreme drugaije ne propisuju, u CER je potrebno je osigurati
ventilaciju te temperaturu od 18-24 C i relativna vlanost od 30%-55%.
Ukoliko postoji KVG sustav zgrade i zadovoljava ope uvjete (koritenje 365 dana
godinje) treba ga nastojati uporabiti.
opt. poda
Elektrino U prostoru CER treba predvidjeti minimalno po jedan dvostruki prikljuka na
napajanje zasebnom strujnom krugu 230V/50Hz/16A po sustavu te prirune dvostruke
opreme prikljuke po opsegu prostorije.
5.7.4. CTR 1 Zajednike etane telekomunikacijske prostorije u poslovnim i poslovno stambenim

zgradama s vie korisnika
Namjena Rabi se u poslovnim zgradama s vie korisnika prostora kao etana toka pristupa
zajednikim okosnicama EKM-a.
Slue za smjetaj zajednikih etanih razdjelnika FD na pojedinim etaama.
Moe sluiti i za smjetaj zajednike opreme drugih elektronikih sustava u zgradi
(dojava poara, kontrola pristupa, videonadzor i dr.)
privatna oprema pojedinih zakupaca/stanara ne bi se smjela nalaziti u CTR-u.
Smjetaj Na svakoj etai zgrade, to je mogue blie sreditu podruja koje opsluuje, po
mogunosti jedna iznad druge u stogu, uz instalacijske vertikale zgrade.
Koliina Predvia se minimalno jedan CTR po etai; ako opsluivana namjenska povrina
premauje 2 000 m2, treba razmotriti dodatni CTR.
Dimenzije Minimalna povrina CTR-a je 6 m2, pri emu se preporuuju dimenzije 3 m x 2 m;
irina CTR-a ne bi smjela biti manja od 3 m.
Pogonski U CTR-u treba minimalno odravati temperaturu unutar granica definiranih
uvjeti pogonskim karakteristikama pripadne aktivne opreme. Ako odranje potrebnih uvjeta
okoline u CTR-u zahtijeva klimatizaciju, a u zgradi je predvien KVG, istim treba
obuhvatiti i CTR ili u protivnom predvidjeti zasebnu klimatizaciju odnosno ventilaciju
Str. 79

opteretivost
poda
Elektrino Za napajanje opreme EKM-a u CTR-ima treba predvidjeti minimalno dva dvostruka
napajanje prikljuka, svaki na zasebnom strujnom krugu 230V/50Hz/16A, te prirune dvostruke
opreme prikljuke na zasebnom strujnom krugu uzdu opsega TR-a.
Za napajanje aktivne opreme drugih elektronikih sustava smjetenih u CTR-u
preporuuje se predvidjeti minimalno po jedan dvostruki prikljuak po sustavu, svaki
na zasebnom strujnom krugu 230V/50Hz/16A.
5.7.5. CTR 2 Zajednike etane telekomunikacijske prostorije u stambenim zgradama s vie

korisnika
Namjena Rabi se u stambenim zgradama s vie korisnika prostora kao etana toka pristupa
zajednikim okosnicama EKM-a.
Slue za smjetaj zajednikih etanih razdjelnika FD na pojedinim etaama od kojih
vodi horizontalni razvod do pojedinih stanova.
Moe sluiti i za smjetaj zajednike opreme drugih elektronikih sustava u zgradi
(ZAS, dojava poara, kontrola pristupa, videonadzor i dr.)
Koliina O potrebi izvedbe CTR i njihovom broju odluuje se na temelju o potrebi izvedbe i
potrebnom broju FD-a po etai.
Smjetaj Ukoliko se izvodi, postavlja se na svakoj etai zgrade ili minimalno jedan za 3 etae -
na kojoj se nalazi, gornju i donju etau. Po mogunosti se smjeta jedna iznad druge u
stogu, uz instalacijske vertikale zgrade.
Dimenzije
Elektrino Predvidjeti minimalno po jedan dvostruki prikljuak po sustavu, svaki na zasebnom

napajanje strujnom krugu 230V/50Hz/16A.
opreme
5.8. TELEKOMUNIKACIJSKI PROSTORI U STANU/KUI HEF, HE, PDS, SDS, LS

Telekomunikacijski prostori u stanu/kui trebaju osigurati:
1. dovoljan prostor za potrebno odvajanje kabliranja EKM-a od elektrinih instalacija napajanja, kao
i drugih instalacija (voda, plin, grijanje i sl.)
2. spreavanje irenja buke i vibracija pripadnih aktivnih ureaja (rashladni ventilatori i sl.) u druge
prostore.
Uvod u kuu stan HEF u sluaju pojedinane / dvojne kue izvodi se na po pravilima za uvode u zgradu
BEF (slika 4-15). Minimalni kapacitet HEF odgovara potrebama ICT/BCT kabliranja vanjske mree.
Pristupni prostor kue/stana HE (eng. "Home Entrance") rabi se za smjetaj suelja vanjske pristupne
mree ENI te pripadajue aktivne opreme.
HE se moe izvesti kao ormari na ulazu stana/kue, kao fasadni ormari na kui ili kao manja zasebna
prostorija. U sluaju uvoda bakrenih vodova vanjske mree mora biti izvedena zatita od atmosferskih
pranjenja.
Str. 80
U sluaju uvoda svjetlovodne pristupne mree u HE se moe nalaziti zakljuni element svjetlovodne
mree, tzv. ONT. U tom sluaju potrebno je u uvodnom ormariu TKO izvesti napajanje u formi jednog
dvostrukog prikljuka 230V/50Hz/16A kao i uzemljenje.
Kabeli operatora zavravaju na ENI suelju u HE, odakle vode NAC kabeli do (primarnog) razdjelnika
kue/stana HD koji je smjeten u primarnom razdjelnom prostoru PDS.
Primarni/sekundardni/lokalni razdjelni prostor (PDS/SDS/LDS) u stanu/kui se rabi za smjetaj HD-
a/SHD-a i HNI-a, pripadnih komponenata kabliranja i aktivne opreme za podrku ICT-, BCT- te izborno
CCCB-aplikacija ((pre)spojni paneli, (pre)spojni kabeli, podatkovni preklopnici, usmjernici, modemi,
pojaala ZAS-a, kontrolne jedinice za upravljanje rasvjetom, nadzor potronje energije, UPS i sl.).
Dimenzije primarnog i sekundarnog razdjelnog prostora prikazane su u tablicama 5-1, 5-2, 5-3 i 5-4
(Tablice 13-16 Pravilnika).
U sluaju obiteljske kue s jednom stambenom jedinicom, funkcije HE se mogu realizirati u PDS-u
odnosno razdjelnom ormaru kue. To je posebno prikladno u sluaju izvedbe svjetlovodne pristupne
mree. U tom sluaju se ONT nalazi u PDS-u, jednostavnije je realizirati napajanje, a prikljuci ONT-a
mogu posluiti za direktno prespajanje prema kunom razvodu.
Mana ovog pristupa je da operator nema neometani vanjski pristup do zakljuenja svoje mree, te mora
ulaziti u stan.
Lokalni razdjelni prostor (LDS) je izborni prostor namijenjen smjetaju toke razvoda podruja ACP-a s
pripadnim komponentama kabliranja za podrku izbornih CCCB-aplikacija.
Potrebne dimenzije odreuju se sukladno potrebnoj koliini i konfiguraciji na ACP spojenih CO-a uz
odgovarajuu zalihost za potrebe proirenja.
LDS se, ovisno o opremanju stana, moe nalaziti u podruju s ogranienim pristupom (iznad stropa, u
podu i sl.) ili izvesti kao uzidna ili nadbukna spojna kutija.
Tablice 5-1 i 5-2. Zahtjevi na dimenzije primarnog razdjelnog prostora PDS (lijevo) i preporuka
Tablice 5-3 i 5-4.. Zahtjevi na dimenzije sekundarnog razdjelnog prostora SDS (lijevo) i preporuka
Str. 81
5.9. TELEKOMUNIKACIJSKI ORMARI (TC)

Telekomunikacijski ormar(i) TC (eng. "Telecommunication Closet") predstavlja najmanje TK kuite -
prostor.
U manjim stambenim zgradama ukupne namjenske povrine do 350 m2 moe sluiti kao etani TK
prostor (TR), odnosno kao etana toka pristupa okosnicama zgrade. U veim poslovnim i poslovno-
stambenim zgradama za osnovno ili dodatno (uz TR), opsluivanje namjenskih etanih povrina ili
njihovih dijelova do 100 m2.
U naelu se ne smjeta u radne prostore ako prostor za TC nije odvojen od ostatka radnog prostora
(pregradnje, nie i sl.), te ako nisu poduzete mjere kojima se spreava njegovo ometanje radnih procesa
(npr. irenje buke ventilatora aktivne opreme, zagrijavanje i sl.);
Ako e TC sadravati aktivnu opremu, treba predvidjeti minimalno jedan dvostruki prikljuak na
zasebnom strujnom krugu 230V/50Hz/16A.
Izvedba mora minimalno osigurati dostupnost kabela i (pre)spojnih panela/blokova; zadovoljenje
potrebnih minimalnih polumjera savijanja kabela; odvojen ulaz kabela instalacije napajanja i kabliranja
EKM-a, te potrebno odvajanje/razmak istih unutar TC-a; pribor za uzemljenje i izjednaenje potencijala.
Minimalni kapacitet HE odgovora potrebama ICT/BCT kabliranja pristupne mree zgrade uveanim za
potrebe premotenja zajednikog EKMI-a zgrade.
Uvod u kuu/stan treba biti dostupan za potrebe odravanja i izveden na nain koji omoguuje naknadno
uvlaenje kabele (trebaju biti predviene kutije za povlaenje kabela).
5.10. POSLOVNE ZGRADE

U sluaju poslovne zgrade s jednim korisnikom moramo imati slijedee prostore:
a) uvod u zgradu (BEF)
b) pristupni prostor vanjske mree (ENR)
c) etani telekomunikacijski prostor (TR);
Ostali telekomunikacijski prostori izvode se po potrebi, a njihove funkcionalnosti mogu biti objedinjene u
zajednikim prostorima.
U sluaju poslovnih zgrada s vie korisnika Pravilnik navodi slijedee smjernice:
1) okosnice zgrade (BB) odnosno kabliranje pristupa vanjskoj pristupnoj mrei (NA) mogu biti:
a) zajedniki za vie zakupaca s raspodjelom etanih okosnikih odnosno pristupnih kapaciteta po
pojedinom zakupcu zavisno o njegovim predvidivim potrebama, a na razini zajednikog
razdjelnika zgrade, zajednikih kabela okosnice zgrade odnosno kabela pristupa vanjskoj
pristupnoj mrei i zajednikih etanih razdjelnika;
b) privatni za svakog pojedinanog zakupca, s privatnim razdjelnicima i kabelima, pri emu se za
premotenje zajednikog kabliranja rabi premosni sustav za voenje kabela.
c) kombiniranog vlasnitva glede pojedinih komponenata (npr. zajedniki razdjelnik zgrade, a
privatni kabeli i etani razdjelnici).
2) pri odluci o realizaciji zajednikih, privatnih (premotenje) ili kombiniranih okosnica zgrade odnosno
kabliranja pristupa vanjskoj pristupnoj mrei treba minimalno razmotriti posebne zahtjeve pojedinog
zakupca glede sigurnosti EKM-a, (ne)mogunost jasnog odreivanja toaka razgranienja EKM-a
pojedinih zakupaca i EKM-a operatora odnosno EKM-a pojedinih zakupaca meusobno,
(ne)mogunost nadzora i upravljanja EKM-om i/ili (ne)sljedivosti istog, (ne)mogunost podjele ili
odreivanja odgovornosti i sl.." (kraj citata).
Na slici 5-1. b) prikazani su prostori EKM u poslovnim zgradama s vie vlasnika / zakupaca.
Str. 82
Funkcije ER i TR za potrebe zajednike EKM u zgradama s vie korisnika imaju zajednika prostorija za
smjetaj opreme CER i zajednike telekomunikacijske prostorije CTR po etaama.
Uvodi u prostor pojedinog korisnika TEF (eng. "Tenant Entrance Facility") izvode se kao zasebni
telekomunikacijski prostori s razvodom do telekomunikacijskog prostora korisnika ili s neposrednim
zavrecima u istima.
Razdjelnici i aktivna oprema u vlasnitvu pojedinog korisnika u pravilu se ne smjeta u prostore ER/TR
ve u odgovarajue prostore u okviru njegovog prostora.
U sluaju premotenja zajednikog EKM za potrebe nekog korisnika, prostori operatora APS/SPS te ENI
se nalaze u njegovom prostoru.
5.11. PROSTORI EKM U STAMBENIM ZGRADAMA
Za stambene zgrade s vie korisnika prostora vrijedi u naelu ve reeno za poslovne zgrade uz dodatne
napomene.
Za stambene zgrade s vie zakupaca APS/SPS je najbolje smjestiti u zajednikim prostorijama zgrade u
koje operator ima neometan pristup. U zgradi se moe nalaziti i prostori vie operatora, koji su realizirani
u formi ormaria, prostora odvojenih ianim kavezima, kombiniranim komunikacijskim ormarima za vie
operatora sa odvojenim odjeljcima ili slino.
Od prostora operatora, tj. ENI do razdjelnika zgrade BD ili razdjelnika stana HD vodi kabliranje pristupne
mree, tzv. NAC (eng. Network Access Cabling) kojim se prikljuak mree operatora dovodi u prostor
gdje se moe raditi prespajanje na EKMI.
U sluaju veih zgrada razdjelnik stana se povezuje na odgovarajui etani (FD) razdjelnik ili razdjelnik
zgrade (BD).
U poglavlju 2. navedena je mogunost izvoenja instalacije mikrocijevima to omoguuje upuhivanje niti
ili mikrokabela izmeu ENI i HNI.Povezivanje stambenih prostora prema vanjskim mreama moe se
realizirati na dva naina. Za kue i manje stambene zgrade ne moramo koristiti etane razdjelnike i
razdjelnike zgrade (FD i BD), ve se s HD povezujemo direktno razdjelnik zgrade ili, i to je dozvoljeno, na
suelje vanjske mree ENI (slike 4-11 i 4-12).
5.12. DIMENZIONIRANJE PROSTORA EKMI U ZGRADAMA

U poglavlju 3. smo na temelju postojeih tlocrtnih podloga definirali broj i vrstu prikljuaka te okvirne
pozicije etanih komunikacijskih ormara FD, BD i CD.
U ovom poglavlju, na temelju postojeih graevinskih podloga, podataka o broju i vrsti komunikacijskih
prikljuaka po etaama, zahtjeva investitora i odredbi Pravilnika, definiramo vrstu, izvedbu, broj i lokaciju
telekomunikacijskih prostora.
Prilikom odreivanja potrebnih prostora treba uzeti u obzir i potrebe premosnih kabliranja.
Za lake snalaenje, u tablici 5-5. pregledno su navedena svojstva prostora EKMI.
Napomena: Odreeni prostori se mogu udruivati pod uvjetima navedenim u toki 5.7. Time se moe
smanjiti ukupna potreba za prostorom to je za investitora vrlo vano.
Str. 83
Naziv prostora Akronim Funkcija prostora Preporuena veliina prostora Nosivost Klima Napajanje
Uvod kabela, zatita, prijelaz na tip kabela za

kao ograeni prostori ili prostorija
Ulazna prostorija ENR unutarnje polaganje, zakljuivanje kabela 2,4 kPa izborno 2x230V/16A
minimalne irine 3m
EN
Prostor operatora pristupa
2x230V/16A (po
(APS), operatora usluga APS/SPS Smjetaj/napajanje opreme operatora min 1,5 * 2,5 m 2,4 kPa KVG
operatoru)
(SPS)
Slui za centralizirani smjetaj aktivne
Minimalno 14 m2; preporuka Iz energetskog
opreme EKM te ostale opreme
Prostorija za opremu ER 0,07* broj WA (m2) ili 0,07 na 7,2 kPa KVG razvodnog
zgrade/korisnika (telefonska centrala,
svakih 6 m2 namjenske povrine ormaria u ER-u
preklopnici, posluitelji, razdjelnici)
U zgradama do 50.000 m2
Iz energetskog
Zajednika prostorija za Kao ER, no rabi se u zgradama s vie najmanje 12 m2 (3 * 4 m * d).
CER 4,8 kPa KVG razvodnog
opremu korisnika prostora. Za vee zgrade 1 m2 poveanje
ormaria u CER-u
za svakih 10000 m2.
do 100 m2 namjenske
povrineTC ormari
odgovarajuih dimenzija
Smjetaj FD na pojedinim etaama. Ukoliko do 500 m2 namjenske povrine min. kao u
Etana telekomunikacijska min. dva
TR se razini zgrade ne koristi ER slui za plitke prostorije min. 1 * 2,6 m ili 2,4 kPa susjednim
prostorija 2x230V/16A
smjetaj BD, odnosno CD. manji prostori (nie) 1,3*1,3 m uredima
500 do 800 m2 3x2,8 m

800 do 1000 m2 3x3,4 m
Zajednika etana
Minimalno 550 * 550 * 150
telekomunikacijska Rabi se u zgradama kao etana toka
CTR1 (v**d) za prvih 5 stanova, dalje
prostorija u stambenim pristupa zajednikim okosnicama EKM-a. min. kao u
45400 mm2 po stanu.
zgradama Moe sluiti i za smjetaj zaj. opreme drugih susjednim min. dva
2,4 kPa
Zajednika etana elektronikih sustava u zgradi (ZAS, dojava uredima / 2x230V/16A
telekomunikacijska poara, kontrola pristupa, videonadzor i dr.) KVG
CTR2 Minimalno 6 m2 ( 3*2 m *d)
prostorija u poslovnim i PS
zgradama
Tablica 5-5. Pregled svojstava telekomunikacijskih prostora
5.13. PRIMJERI RJEENJA PROSTORA EKMI
Slika 5-5. Tipina telekomunikacijska prostorija
Str. 84
Slika 5-6. Prostorija s ureajima ER
Str. 85
W<D/ ^
6. SUSTAV ZA VOENJE KABELA PW
Sustav za voenje kabela dio je infrastrukture EKI koji ima svrhu da omogui kvalitetno polaganje kabela
EKMI izmeu razdjelnika telekomunikacijskih prostora u zgradi odnosno zgrada u kampusu, te prema
vanjskoj mrei (Slika 6-1).
Instalacijski putevi zgrade PW (eng. "Pathway") su ve na slian nain bili prikazani u poglavlju 5. na slici
5-1 a) za jednog korisnika /zakupca i na slici 5-1 b) - za vie korisnika/zakupaca.
Slika 6-1. instalacijski putevi zgrade
6.1. OPI ZAHTJEVI NA SUSTAV ZA VOENJE KABELA

Za sustav zavoenje kabele EKMI pravilnik navodi slijedee.
1. Sustav za voenje kabela EKM-a zgrada (PW) sastoji se minimalno od:
1. nosaa kabela (cijevi, kabelske police, kabelske ljestve, kanalice, uzidni /perimetarski
/parapetni /podni kanali, predinstalirani kanali u namjetaju, montanim zidovima i
pregradnim stijenama i sl.);
Str. 87
^ W<D/
2. manipulacijskih prostora i pomonih sredstava (kabelski zdenci/galerije; razvodne kutije,

kutije za povlaenje kabela; revizijska/servisna okna, instalacijski stupii, povlake za
uvlaenje kabela, ovjesi, konzole i sl.);
3. zavrnih elemenata (instalacijske kutije za utinice - zidne, podne itd.) i sl..
2. Na PW se primjenjuju:
1. openito: odredbe EN 50086-1, EN 61386-1, EN 61537, EN 60423 te nizova EN 50086-2 i
EN 61386-2;
2. unutar zgrada: predmetne odredbe EN 50174-1, EN 50174-2 i EN 50310;
3. izvan zgrada, a unutar pripadnog kampusa/naselja: predmetne odredbe propisa o nainu i
uvjetima odreivanja zone elektronike komunikacijske infrastrukture i povezane opreme,
zatitne zone i radijskog koridora;
a) propisa o gradnji kabelske kanalizacije;
b) propisa o nainu i uvjetima pristupa i zajednikog koritenja elektronike komunikacijske
infrastrukture i povezane opreme;
c) EN 50174-3.
3. Pri odreivanju kapaciteta, vrste, topologije i trasa PW-a uzima se u obzir najmanje:
1. vrsta zgrade sukladno ovom Pravilniku;
2. pripadna arhitektonsko-graevinska rjeenja i ogranienja;
3. vrsta, broj, veliina i smjetaj telekomunikacijskih prostora te raspored opreme u istima;
4. (ne)mogunost proirenja PW-a i dodavanja novih kabela u budunosti;
5. vrsta, promjer, duljina, koliina i teina kabela koje e se u PW polagati, te predvidiva
potrebna zalihost u kapacitetu i nosivosti PW-a;
6. zahtjevi glede minimalnih polumjera savijanja kabela;
7. trase drugih instalacija u zgradi;
8. kvaliteta i nain izvedbe uzemljenja i izjednaenja potencijala zgrade;
9. zahtjevi glede potrebnih zatitnih razmaka prema drugim instalacijama;
10. potreban servisni prostor;
11. MICE-razred okoline primjene.
Tehniko rjeenje sustava za voenje kabela mora tijekom uporabe EKM-a omoguavati jednostavan
servisni pristup nosaima kabela/kabelima, demontau poloenih kabela i polaganje/uvlaenje dodatnih
kabela (prolazni/vorni/uvodni zdenci, zdenci na skretanju trase, demontane ploe sputenog
stropa/podignutog poda, revizijska/servisna okna, prolazne/vorne/uvodne razvodne kutije, razvodne
kutije na skretanju trase; kutije za povlaenje kabela, uzidni kabelski kanali s mogunou skidanja
poklopca; predinstalirane povlake u rezervnim cijevima i sl.).
Glede izvedbe sustava za voenje kabela posebice vrijedi:
1. mora najveim dijelom prolaziti prostorima koji za nosae kabela i kabele ne predstavlja
opasnu okolinu; na dijelovima gdje to nije mogue primjenjuju se zatitne instalacijske
tehnike sukladne MICE-razredu predmetne okoline;
2. smiju se rabiti samo instalacijska okna namijenjena iskljuivo kabliranju, tj. ne smiju se rabiti
okna drugih sustava (npr. dizala, KVG-a);
3. ako se cijevi PW-a zalijevaju betonom, moraju biti tome odgovarajue konstrukcije;
4. mora u sve tri dimenzije omoguiti odranje minimalnih polumjera savijanja kabela za najgori
sluaj (najvei minimalni polumjer od razliitih minimalnih polumjera razliitih tipova kabela u
istom nosau kabela); ako nisu raspoloivi proizvoaki podaci, primjenjuju se sljedei
minimalni polumjeri savijanja:
a) 4-parni balansirani kabel: 50 mm;
b) drugi balansirani kabeli: 8 x promjer kabela;
c) svjetlovodni kabeli sukladni EN 60794-2-21 s do 4 niti: 50 mm;
d) drugi svjetlovodni kabeli: 10 x promjer kabela no ne manje od 30 mm;
e) koaksijalni kabeli: 10 x promjer kabela;
5. treba po mogunosti rabiti kabelske nosae punog dna jer uporaba reetkastih polica ili
ljestava moe naruiti performanse svjetlovoda (dodatna mehanika naprezanja i
zakrivljenja te poveanje slabljenja) i balansiranih vodova (naruavanje geometrijskih
odnosa meu paricama te poveanje presluavanja i refleksija);
Str. 88
W<D/ ^
Slika 6-2. Kutije za povlaenje kabela
6. pri uporabi cijevi moraju se na svakom skretanju, odvajanju/ravanju te minimalno svakih 15

m uzdu trase rabiti razvodne kutije odnosno kutije za povlaenje kabela odgovarajueg
kapaciteta;
7. pripadni nosai kabela ne smiju se polagati tako da se naruava vanjski ili unutarnji izgled
zgrade (kanalice po fasadi i sl.);
8. vee prodore PW-a kroz strukture zgrade mora odobriti statiar;
9. prodori PW-a kroz barijere (zidovi i sl.) moraju se odgovarajue brtviti.
6.2. POSEBNI ZAHTJEVI NA PW

Zgrade unutar kampusa se povezuju sustavom za voenje kabela na sljedei nain:
1) relevantne zgrade kampusa se povezuju minimalno u topologiji sabirnice (magistrala) s
ograncima i/ili topologiji stabla;
2) u sluaju potrebe elementarne elektronike komunikacijske viestrukosti preporuuje se
minimalno kljune zgrade povezati i u prstenastoj topologiji.
1. Za meusobno povezivanje zgrada se u naelu rabi kabelska kanalizacija.
Slika 6-3. Varijante instalacijskih puteva u zgradi
2. Samonosivim kabelima i izravnim ukapanjem kabela zgrade se mogu povezivati u

opravdanim sluajevima (neodgovarajua konfiguracija ili vrsta terena, ruralna podruja,
privremena rjeenja i sl.).
3. Za poslovne kampuse preporuuje se kapacitet kabelske kanalizacije od minimalno 0,0133
2
m svijetlog presjeka raspoloivog prostora za kabele (kao kombinacija cijevi promjera
sukladnih propisima o kabelskoj kanalizaciji, a priblino jednake ukupne povrine svijetlog
Str. 89
^ W<D/
2
presjeka) na magistrali te 0,0066 m na zavrnim ograncima. Za apartmanska naselja sa
zgradama s do 4 apartmana i komunikacijskim sreditem preporuuje se kapacitet od
2 2
minimalno 0,0066 m na magistrali te 0,0013 m na zavrnim ograncima i pripadnim uvodima
u zgrade.
4. Sustav za voenje kabela EKM-a (PW) u poslovnim i poslovno-stambenim zgradama
povezuje pripadne telekomunikacijske prostore minimalno na sljedei nain prikazan na slici
6-3;
3) pristupna prostorija/pristupni prostor zgrade (ENR) povezuje se s uvodima u zgradu (BEF);
4) (zajednika) prostorija za opremu ((C)ER) povezuje se s prostorima operatora (APS/SPS) i ENR-
om te (zajednikim) etanim telekomunikacijskim prostorijama/prostorima ((C)TR), pri emu se za
(C)TR-e u stogu isto realizira njihovim meusobnim meuetanim povezivanjem;
5) (C)TR-i na istoj etai povezuju se meusobno, a u sluaju zgrade s vie zakupaca/stanova i s:
1. uvodima u prostore poslovnih zakupaca (TEF);
2. uvodima u stanove (HEF);
6) TEF se povezuje s pripadnim ER/TR-om predmetnog poslovnog zakupca;
7) (C)TR-i se povezuju s telekomunikacijskim prikljucima (TO) u individualnim radnim prostorima
(WA) podruja koje opsluuju;
1. etani dijelovi (zajednikog) PW-a moraju zavravati u (C)TR-ima na toj etai;
2. Sustav za voenje kabela EKM-a (PW) u zgradama sa stambenim prostorima povezuje
pripadne telekomunikacijske prostore na sljedei nain:
8) U obiteljskim kuama:
1. pristupni prostor stana/kue (HE) se povezuje s uvodima u kuu (HEF) i primarnim
razdjelnim prostorom (PDS);
9) u stambenim zgradama s vie zakupaca/stanova:
1. ENR-i se povezuju s CER-om;
a) ako se realiziraju ICT/BCT-okosnice i etani ICT/BCT-razvod zgrade, ENR/CER se
povezuje s CTR-ima, a CTR-i se povezuju s HEF-ovima stanova na etaama koje
opsluuju;
b) ako se realiziraju ICT/BCT-okosnice zgrade bez etanog ICT/BCT-razvoda, ENR/CER se
izravno povezuje s HEF-ovima stanova;
10) U stanovima u obiteljskim kuama, stambenim i poslovno-stambenim zgradama s vie
zakupaca/stanova
1. HEF-ovi se povezuje s pristupnim prostorom kue/stana (HE):
2. HE se povezuje s primarnim distribucijskim prostorom (PDS);
3. PDS se povezuje sa sekundarnim razdjelnim prostorima (SDS) i korisnikim
telekomunikacijskim/difuzijskim prikljucima (TO/BO) podruja koje opsluuje te lokalnim
razdjelnim prostorima (LDS);
4. SDS-i se povezuju s TO/BO-ima i LDS-ima podruja koje opsluuju;
5. LDS-i se povezuju s kontrolnim prikljucima (CO) podruja obuhvata (CA) kojeg opsluuju.
11) U zgradama s vie zakupaca/stanova rabi se za premotenje zajednikog EKM-a (lanak 6.
stavak 2.) premosni PW koji povezuju ENR/APS/SPS/CER ili druge prostore predviene za
smjetaj ENI-a/pristup zgradi s TEF-ER-TR-ima zakupaca poslovnih prostora odnosno HEF-HE-
PDS-ima stanova. Isto se moe realizirati kao jasno oznaen i izdvojen slobodan prostor za
polaganje kabela unutar zajednikih trasa/nosaa kroz zajednike telekomunikacijske
prostore/prostorije ili zaseban PW sa zasebnim trasama. Rjeenje mora omoguavati pristup
pripadnim kabelskim nosaima minimalno na svakoj etai (kutije za uvlaenje kabela i sl.).
12) U sluaju neizvoenja nekog prostora ili njegovog zdruivanja u viefunkcijski prostor, mora se za
prostore koji se izvode osigurati funkcionalna povezanost i kapaciteti PW-a (npr. u sluaju
nepostojanja CER-a, pripadna funkcionalna povezivanja na razini zgrade preuzima ENR ili CTR
te etae, a ovisno o smjetaju BD-a i/ili ENI-a).
13) Potrebni kapaciteti PW-a odreuju se sukladno relevantnim osobinama EKM-a i zgrade (ustroj
zgrade, ustroj EKM-a, namjenska povrina, broj prikljuaka, vrsta i konstrukcija kabela, mogui
faktor zapunjenja PW-a itd.). Preporuuje se zalihost u kapacitetu nosaa kabela od
Str. 90
Prirunik EKMI v1 6. Sustav za voenje kabela
minimalno 40%. Minimalne kapacitete sustava za voenje kabela u zgradama prikazuje tablica
2
6-1. Za zgrade s do 3 etae i do 500 m namjenske povrine moe se za povezivanje ENR-a
i (C)TR-ova kao i CTR-ova (meu)etano rabiti PW manjeg kapaciteta.
Vrsta Kapacitet
Trasa Opis
zgrade/prostora (minimalno)
ENR-APS/SPS-(C)ER 1,25 x BEF *8
Poslovne i poslovno- (C)ER-(C)TR 0,02
stambene zgrade (s *1
(C)TR-(C)TR (meuetano) 0,02
jednim i vie
zakupaca) (C)TR-(C)TR (na istoj etai) 0,01
CTR-TEF-ER/TR 0,01 *2
CTR-HEF-HE-PDS 2 x 32 *3, *9
ENR-APS/SPS-CER 0,01 *4
Stambene zgrade s
CER-CTR 0,01 *4
vie zakupaca/stanova
C(E)(T)R-HEF-HE-PDS 2 x 32 *3, *5, *9
Obiteljske kue HE-PDS 2 x 32 *6, *9
HE-PDS 2 x 32 *9
Stanovi u obiteljskim
kuama, stambenim i PDS-SDS 2 x 32 *9
poslovno-stambenim PDS/SDS-LDS 1 x 32
zgradama s vie PDS/SDS-TO/BO 1 x 25 *7
zakupaca/stanova
LDS-CO 1 x 25
Premotenje u ENR-TEF-ER/TR 0,005 *2, *10
zgradama s vie
ENR-HEF-HE-PDS 2 x 32 *3, *9, *10
zakupaca/stanova
2
= svijetli presjek nosaa kabela (m );
2
= vanjski promjer cijevi (mm) ili priblino jednaki svijetli presjek (m ) druge vrste nosaa
kabela;
2
*1 = za svakih 2 000 m namjenskog etanog prostora opsluivanog predmetnim okosnicama;
*2 = po svakom zakupcu poslovnog prostora;
*3 = po svakom stanu;
*4 = za svakih 25 stanova u sluaju postojanja ICT/BCT-okosnica i etanog ICT/BCT-razvoda;
*5 = iz CER-a ili CTR-a ovisno o (ne)postojanju etanog ICT/BCT-razvoda;
*6 = po obitelji;
*7 = po jedna cijev po rabljenom mediju (balansirani, koaksijalni, svjetlovodni);
*8 = uzeti u obzir uvodne kapacitete pristupne kabelske kanalizacije za poslovni odnosno
poslovni i stambeni dio te uvodne kapacitete za povezivanje predmetne zgrade s drugim
zgradama unutar predmetnog kampusa;
*9 = balansirani/koaksijalni i svjetlovodni kabeli polau se u zasebne cijevi/nosae kabela;
*10 = iz ENR/APS/SPS/CER-a ili drugog prostora predvienog za smjetaj ENI-a/pristup zgradi;
2 2
1,25 x BEF = svijetli presjek (m ) nosaa kabela jednak 1,25 kapaciteta (m ) uvoda u zgradu
(BEF).
Tablica 6-1 Kapaciteti sustava za voenje kabele EKM zgrada (Tablica 17. Pravilnika
Str. 91
6. Sustav za voenje kabela Prirunik EKMI v1
14) Za efikasnije iskoritenje prostora i instalacijsku fleksibilnost pri potrebnom poveanju

kapaciteta/dogradnji EKM-a preporuuje se, minimalno za usponske dijelove zajednikog EKM-a
u poslovnim zgradama te poslovno-stambenim i stambenim zgradama s vie zakupaca/stanova,
umjesto pojedinanih cijevi rabiti odgovarajue dimenzionirane i opremljene (otvori za pristup
pripadnim nosaima kabela/kabelima minimalno na svakoj etai i sl.) vertikalne kabelske
kanale/okna.
6.3. PRIMJERI IZVEDBE PW
Slika 6-4. Primjer izvedbe instalacijskih puteva u ER
Slika 6-5. Primjer izvedbe kabelskih trasa i kanala u "open space" prostoru
Str. 92
Prirunik EKMI v1 7. Povezivanje vanjske mree
7. POVEZIVANJE VANJSKE MREE
7.1. UVOD
Vanjska mrena infrastruktura EKMI (eng. "Outside Plant") ili vanjska mrena instalacija obuhvaa
a) infrastrukturu za povezivanje na vanjske mree;
b) infrastrukturu za povezivanje kampusa;
c) premosnu infrastukturu za povezivanje pojedinanih korisnika/zakupaca prema vanjskim
mreama.
Povezivanje na vanjsku mreu moe se realizirati razliitim tehnologijama - kabelima ili beinom
mreom.
Realizacija infrastrukture za razliite antenske uvode do nivoa BEF vezana je na EKI, no tematika
povezivanja beinom mreom izvan je dosega ovog prirunika.
7.2. POVEZIVANJE NA VANJSKE MREE

Kabliranje pristupa vanjskoj pristupnoj mrei (NA) povezuje generiki sustav kabliranja u sastavu
korisnikog EKMI-a sa sueljem vanjske pristupne mree (ENI) (Slika 7-1). ENI se moe realizirati kao
oprema za zakljuenje pristupnih vodova prostorno odvojena od razdjelnika EKM-a zgrade s kojim se
povezuje ili kao jasno izdvojen (pre)spojni panel/blok u sastavu tog razdjelnika. Za spoj vanjske pristupne
i korisnike mree mogu se rabiti meuveze (IC) ili kriane veze (CC).
Slika 7-1. Povezivanje EKM s vanjskom pristupnom mreom
Str. 93
7. Povezivanje vanjske mree Prirunik EKMI v1
Ako je prioritet sigurnost odnosno neprekinutost usluga vanjske pristupne mree, vie nezavisnih ENI-a
na razliitim mjestima i razliitim trasama mogu se povezati s vie razdjelnika EKM-a vie zgrada (Slika
7-2.)
Slika 7-2. Varijante povezivanja kabliranja zgrada/kampusa na pristupnu mreu operatora
7.2.1. TOKA RAZGRANIENJA (TRG) I PRIKLJUNA TOKA MREE (PTM)

Toka razgranienja izmeu vanjske s distribucijske mree i elektronike komunikacijske mree zgrade je
ona toka u kojoj dolazi do promjena vlasnitva i/ili nadzora rada (upravljanja, odravanja i sl.), a koja je u
pravilu suelje vanjske mree (Slika 7-3). Toka razgranienja TRG odreuje se temeljem smjetaja
suelja vanjske pristupne mree (ENI) i uvjeta prikljuenja EKM-a zgrade na EKM operatora.
a) privatna Zgrada
parcela TRG PTM
PTP BEF ENI AO
EN TE
PAC TEC
EKM operatora EKM zgrade
b) privatna aplikacijski-specifina Zgrada
parcela oprema operatora TRG PTM
PTP BEF ENI AO
EN EQP TE
EKM operatora EC EC EKM zgrade TEC
c) privatna
parcela Stan/prostor
PTP BEF HEF/TEF TRG PTM
ENI AO zakupca
EN TE
PAC PAC TEC
EKM operatora EKM stana/zakupca
Zgrada
d) privatna
parcela TRG1 TRG2 TRG3 PTM Stan/prostor
PTP BEF HEF/TEF
ENI AO zakupca
EN EQP TE
PAC EC EC TEC
EKM operatora EKM zgrade EKM stana/zakupca
(okosnice i etani aplikacijski-specifina oprema operatora
razvod/NA)
Zgrada
Slika 7-3. Primjeri toke razgranienja TRG
Str. 94
Ako operator za isporuku usluge rabi ili daje krajnjem korisniku usluge u najam aplikacijski-specifinu
opremu (usmjernik, modem, set-top-box i sl.), toke razgranienja se odreuju razini prikljuaka
predmetne aplikacijski-specifine opreme.
PTM PTM PTM PTM PTM

Poslovni
TEF
privatna
ENI HEF TEF ENI
poslovno-stambena zgrada
parcela EKM
Poslovni
BEF
PTP
ENI
zgrade s vie zakupaca/stanova

EKM
EKM
stana
EKM Poslovni
HEF
HEF TEF
distribucija
NDC transport stana EKM
BEF Korisniki EKM
ENI
CN OS LC DC stana
PTM PTM
EKM
ENI HEF
BEF
PTP
ENI
stambena
stana
zgrada
EKM
HEF
privatna
parcela stana
EKM zgrade/
pristupni EKM operatora ili privatni EKM
kombinacija pristupnog EKM-a
i zajednikog EKM-a zgrade
Slika 7-4. Pristupni EKM za zgrade s vie zakupaca/stanova i prikljune toke mree PTM
Prikljuna toka mree (PTM) je fizika toka na kojoj se pretplatniku/krajnjem korisniku usluge
omoguuje pristup javnoj komunikacijskoj mrei (Slika 7-4). U mreama koje ukljuuju prospajanje ili
usmjeravanje, prikljuna toka mree prepoznaje se uz pomo posebne mrene adrese koja moe biti
povezana s pretplatnikovim brojem, imenom ili nazivom. PTM je ekvivalentan pojmu zakljune toke
mree (NTP; eng. "Network Termination Point") u ETSI-normama namijenjenim operatorima. PTM se
moe se i ne mora poklapati sa sueljem vanjske mree.
Sav prespojni pribor za prespajane distribucijske mree u ENI osigurava mreni operator koji prua
uslugu krajnjem korisniku. Spojevi na svim ENI-ima, TRG-ima i PTM-ima moraju biti rastavljivi
(utika/utinica, svjetlovodni konektori, prikljuci IDC-reglete/bloka i sl.). Ovisno o raspoloivoj razini
signala, za povezivanje EKM-a operatora i EKM-a korisnika mogu se rabiti kriane veze i meuveze. Ako
razina signala nije kritina, rabe se kriane veze.
Uvjetno rastavljivi (npr. mehanike svjetlovodne spojnice) ili nerastavljivi (npr. zavarne svjetlovodne
spojnice) spojevi mogu se u naelu rabiti samo unutar predmetnih EKM-ova (npr. poboljanje bilance
signala pri spoju svjetlovoda vanjskog i unutarnjeg kabela zamjenom prespojnog kabela (PAC) u dijelu
EKM-a operatora zavarnom spojnicom), a ne na ENI-ima, TRG-ima i PTM-ima.
7.2.2. PREMOSNI EKM I PREMOSNA INFRASTRUKTURA

Rjeenja EKMI-a zgrade s vie korisnika prostora moraju omoguavati svakom korisniku prostora
premotenje zajednikog kabliranja zgrade naknadnim postavljanjem premosnog kabliranja (npr. pristupa
vanjskoj pristupnoj mrei NA) - Slika 7-5.
Str. 95
Kako bi se omoguila izborna (naknadna) mogunost realizacije premosne EKM u zgradama s vie
korisnika prostora potrebno je predvidjeti potrebne kapacitete premosne infrastrukture EKM - prostore i
putove, to se moe realizirati kao jasno oznaen i izdvojen slobodan prostor za polaganje kabela unutar
zajednikih trasa/nosaa kroz zajednike telekomunikacijske prostore/prostorije ili zaseban kabelski put
sa zasebnim trasama.
Zgrada 1 Zgrada 2
TC TR BEF TR
HRC
HRC
WA FD WA FD WA FD
HRC I kat I kat
TO MUTO BBC
100m2 TO
>90m BBC
TR ER ER+ENR
NAC
CBC
HRC
FD BD CD ENI
HRC
FD
CBC
WA WA WA FD BD
HRC TO
BEF
TO
BEF
TO BBC
>1000m2 BBC CBC prizemlje
prizemlje
APS/SPS+ENR KZ CBC
KZ
Kampus
ENI ENC
Zakupac A Zakupac C KZ KZ EN
I kat TR CTR BEF TEF ER
HRC
HRC
FD FD FD WA
WA
TEF
TO TEF TO
prizemlje ER premotenje
HRC
ENC
FD
BEF
WA BBC
TEF
KZ KZ
TO NAC
CD/BD ENI zgrada s vie
Zakupac B zakupaca
Privatna parcela CER+APS/SPS+ENR Javna povrina
Slika 7-5. Primjer kabliranja kampusa te zgrade s vie korisnika/zakupaca s

mogunou premotenja
Pojedinani zakupac/stanar moe iz opravdanih razloga (sigurnost komunikacije, neodgovarajue

tehniko rjeenje zajednikog EKM-a, neodgovarajui kapacitet i/ili performanse i sl.) privatnim EKM-om
premostiti zajedniki EKM od prostora zakupca/stana do pristupnog prostora/pristupne prostorije zgrade
(ENR), zajednike prostorije za opremu (CER) ili prostora operatora (APS/SPS) odnosno drugih prostora
predvienih za smjetaj suelja vanjske pristupne mree (ENI)/pristup zgradi, pri emu vrijedi:
a. predmetno premotenje izvodi se uporabom premosne infrastrukture EKM-a predviene
projektom EKM-a zgrade;
b. predmetno premotenje ne smije naruiti funkcionalne performanse zajednikog EKM-a niti
privatnih EKM-ova drugih zakupaca/stanova.
7.2.3. POVEZIVANJE EKM NA SVJETLOVODNU PRISTUPNU MREU

Prema Pravilniku o tehnikim i uporabnim uvjetima za svjetlovodne distribucijske mree (NN 108/2010)
svjetlovodna pristupna mrea se sastoji od svjetlovodne distribucijske mree i glavne svjetlovodne mree.
Glavna svjetlovodna mrea moe biti izgraena na naelima toka - toka ili toka vie toaka. Glavna
svjetlovodna mrea povezuje distribucijski vor i lokalnu centralu/ vor. Lokalna centrala/vor sastavni je
dio glavne svjetlovodne mree. Toka povezivanja glavne pristupne mree i distribucijske mree je
distribucijski vor.
Svjetlovodna distribucijska mrea povezuje krajnjeg korisnika i distribucijski vor. Svjetlovodna
distribucijska mrea mora biti izgraena na naelima arhitekture toka - toka.
Str. 96
Ukupni kapacitet svjetlovodne distribucijske mree ovisi o ukupnom broju krajnjih korisnika usluga i
potencijalnom broju krajnjih korisnika usluga podruja. Za svakog krajnjeg korisnika usluga mora se
planirati minimalno kapacitet od 1,2 (jedan i 2 desetinke) svjetlovodnih vlakana. Rezervni kapacitet
svjetlovodne distribucijske mree kao i rezervna svjetlovodna vlakna kune instalacije moraju zavriti na
suelju vanjske pristupne EKM elektronike komunikacijske mree zgrade/objekata tako da omoguuju
fleksibilno prespajanje korisnika prema operatorima/uslugama.
Prilikom izgradnje svjetlovodne distribucijske mree investitor je obvezan koristiti jednomodna
svjetlovodna vlakna, ije karakteristike moraju biti u skladu s odgovarajuim ITU G.652D i G.657
preporukama.
Kod odabira tipa i konstrukcije svjetlovodnog kabela, investitor je obvezan koristiti nemetalne konstrukcije
kabela malog vanjskog promjera koje se mogu instalirati na klasini nain (uvlaenjem), kao i
tehnologijom upuhivanja u cijevi malog promjera, odnosno mikrocijevi. Iznimno se mogu koristiti kabeli
konstrukcije koja omoguuje izravno polaganje u zemlju. Iznimka se odnosi na sluajeve kada se radi o
rekonstrukciji ili dogradnji poloenog kabela prije stupanja na snagu EKMI pravilnika.
7.3. KABELSKA KANALIZACIJA

Polaganje kabela elektronikih komunikacijskih mrea izravno u zemlju dozvoljeno je samo izvan urbanih
podruja, tj. u podrujima male gustoe naseljenosti. U svim ostalim sluajevima polaganje kabela
obavlja se uvlaenjem u cijevi, odnosno izgradnjom kabelske kanalizacije.
Pristupni vodovi zgrada polau se u pristupnu kabelsku kanalizaciju (PKK). PKK povezuje zgradu s
pristupnom tokom parcele/kampusa PTP (Slika 7-6).
Za prijelaz vodova iz PKK-a u zgradu rabi se odgovarajui uvod u istu (BEF/HEF), pri emu se
preporuuje PKK neposredno prije samog uvoda zakljuiti uvodnim zdencem.
Slika 7-6. Prikljuenje vanjske mree i kabelska kanalizacija
Za poslovne zgrade/kampuse s korisnicima ije poslovanje bitno ovisi o stalnosti veze s javnim EKM-om
(banke i sl.) preporuuje se elektronika komunikacijska viestrukost u vidu vie zasebnih PKK-a iz
razliitih smjerova i vie BEF-ova.
Potrebni kapaciteti pristupne kabelske kanalizacije prikazani su u tablici 7-1.
Str. 97
Vrsta zgrade Minimalni kapacitet

zgrada s razdjelnikom kampusa/naselja 0,0133
samostojea poslovna zgrada 0,0133
0,0133 za poslovni dio
samostojea poslovno-stambena zgrada
0,0066 za do/svakih 25 stanova
s vie zakupaca/stanova 0,0066 za do/svakih 25 stanova
stambena zgrada
obiteljska kua 0,0013 po obitelji
2
= svijetli presjek (m ) raspoloivog prostora za kabele, izvedenog kao kombinacija cijevi (promjera
sukladnih propisima o kabelskoj kanalizaciji) priblino jednake ukupne povrine svijetlog presjeka
Tablica 7-1. Minimalni kapaciteti pristupne kabelske kanalizacije
PKK se planira, projektira, gradi, rabi i odrava sukladno vaeim propisima o:

gradnji kabelske kanalizacije;
nainu i uvjetima odreivanja zone elektronike komunikacijske infrastrukture i povezane
opreme, zatitne zone i radijskog koridora;
nainu i uvjetima pristupa i zajednikog koritenja elektronike komunikacijske infrastrukture i
povezane opreme.
Iz Pravilnika o tehnikim i uporabnim uvjetima za svjetlovodne distribucijske mree
Pravilnik o tehnikim i uporabnim uvjetima za svjetlovodne distribucijske mree propisuje slijedee
dimenzije cijevi kabelske kanalizacije za uvlaenje i upuhivanje svjetlovodnih kabela zavisno o kapacitetu
kabela (Tablice 7-2 i 7-3).
Tablica 7-2. Tip i promjer mikrocijevi za KK zavisno o kapacitetu mikrokabela
Tablica 7-3. Tip i promjer cijevi za KK zavisno o kapacitetu svjetlovodnog kabela
Str. 98
7.4. ZAKLJUAK
Za povezivanje s vanjskim mreama u pravilu koristimo pristupnu kabelsku kanalizaciju. Kabelsku
kanalizaciju za povezivanje unutar kampusa gradimo po jednakim pravilima i regulativi koja vrijedi i za
pristupnu kabelsku kanalizaciju. Za oekivati je da e se u budunosti sve vie koristiti tehnologija
mikrocijevi i upuhivanja mikrokabela, odnosno niti.
U zgradama s vie korisnika/zakupaca moramo projektom EKMI za izborno povezivanje prema vanjskim
mreama / operatorima /uslugama predvidjeti premosnu infrastrukturu EKM.
Povezivanje s vanjskim mreama za kue prikazano je u poglavlju 4.
Str. 99
W<D/ <^ds
8. KABLIRANJE ZAJEDNIKOG ANTENSKOG SUSTAVA I

SUSTAVA KABELSKE TELEVIZIJE
Sustav kabelske televizije (CATV eng. "Community Antena Television") i zajedniki antenski sustav ZAS
(MATV/SMATV - eng. "Master Antenna Television / Satellite Master Antenna Television") dva su
aplikacijski specifina podsustava kabliranja koji se izvode po potrebi.
Izvedba zajednikog antenskog sustava je obvezna za stambene objekte s 2 ili vie stanova. CATV
razvod u objektu izvodi se od strane CATV operatora, te, ukoliko nije predvieno prikljuenje objekta na
CATV vanjsku mreu, nema potrebe za izvoenjem CATV razvoda do stanova.
U ovom poglavlju prikazana su rjeenja CATV i ZAS podsustava prema dokumentu CLC/TR 50173-99-2
koji predstavlja dopunu normi generikog kabliranja i odnosi se na izvedbu BCT kabliranja sukladno
normi generikog kabliranja stanova EN 50173-4, odnosno normama niza EN 60728-1 koje se odnose na
razvod BCT signala koaksijalnim kabliranjem.
Sustav kabelske televizije i njegovo povezivanje s generikim kabliranjem stana prikazan je na slici 8-1.
Slika 8-1. Sustav kabelske televizije i njegovo povezivanje s generikim kabliranjem stambene zgrade
Vanjska CATV slijedi topologiju CATV mree naselja/podruja: razvodi se od udaljene elne postaje
(RHE), zatim lokalne elne postaje (LHE) i vorne elne postaje (HHE) do razdjelne toke DP (eng.
"Distribution Point"). Dovodni kabeli vanjske BCT mree (BF) od DP uvode se u zgradu (BEF) te se, u
sluaju stambene zgrade, spajaju na BNI suelje (eng. "Broadcasting Network Interface"), koje se u
sluaju pojedinane stambene jedinice naziva HNI (eng. "Home Network Interface").
Na slici 8-2. prikazan je zajedniki antenski sustav (ZAS) i njegovo povezivanje s generikim kabliranjem
stana.
Dovodni kabeli CATV mree mogu biti koaksijalni ili svjetlovodni, dok su dovodni kabeli zajednikog
antenskog sustava u pravilu koaksijalni.
Sa slika 8-1. i 8-2. je vidljivo da se topologija razvoda BCT mree zgrade od BNI do suelja stana (HNI)
za oba sluaja ne razlikuje. Isto tako i tehnologija (mediji, konektori) za oba sustava CATV i ZAS mogu
biti jednaki. Na taj nain se BCT razvodi ZAS i CATV mogu izvesti kao potpuno razdvojeni ili djelomino
spojeni (slike 8-3 a) do 8-3 d) i slika 8-4 a).
Str. 101
<^ds W<D/
BCT okosnice zgrade mogu voditi direktno od BNI do HNI, ne koristei etane razdjelnike, to se
preporua za sluaj da postoji svjetlovodno pristupno kabliranje.
vanjska
mrea mrea zgrade mrea stana
HB BB F H/SH
A ogranak
HED BNI BN FD HNI HN BO
BF SF SBF
generiko BCT-
vanjski podsustavi BCT-okosnica etani kabliranje stana
kabliranja/ zgrade BCT-razvod (EN 50173-4;
BCT-okosnice (EN 60728-1) EN 60728-1-1)
elne postaje
(EN 60728-1)
Slika 8-.2. Zajedniki antenski sustav i njegovo povezivanje s generikim BCT kabliranjem
BCT kabliranje primarne i sekundarne mree stana (HN/SHN) izvodi se u pravilu koaksijalnim kabelima,
a norme dozvoljavaju i koritenje balansiranih i svjetlovodnih kabela.
Izvedba CATV i antenskih sustava nije predmet EKMI pravilnika pa ni ovog prirunika. U nastavku emo
se baviti razvodom difuzijskog signala koaksijalnim kabelima kategorije BCT-C i balansiranim kabelima,

Prilikom projektiranja i graenja BCT kabliranja zgrade primjenjuju se odredbe slijedeih normi:
CLC/TR 50173-99-2 Information technology Implemementation of BCT applications using
cabling in accordance with EN 50173-4
EN 50173-1:2007 Information technology Generic cabling systems Part 1: General
requirements
EN 50173-4 Information technology Generic cabling systems Part 4: Homes
EN 50174 series Information technology Cabling installation
EN 60728-1:2008, Cable networks for television signals, sound signals and interactive services
Part 1: System performance of forward paths (IEC 60728-1:2007)
EN 60728-1-1:2010, Cable networks for television signals, sound signals and interactive services
Part 1-1: RF cabling for two way home networks (IEC 60728-1-1:2010)
EN 60728-5, Cable networks for television signals, sound signals and interactive services Part
5: Headend equipment (IEC 60728-5:2007)
EN 60728-11, Cable networks for television signals, sound signals and interactive services Part
11: Safety (IEC 60728-11:2005, modified)
8.2. ZAS I CATV SIGNALI I POJASEVI

CATV i MATV signali rasporeeni su u frekventne pojaseve ("band-ove") u podruju do 900 MHz
(Tablica 8-1). SMATV (satelitska TV) koristi signale u podruju do 2,4 GHz, te je za prijenos potreban
vei prijenosni opseg (do 3 GHz) kojeg posjeduju koaksijalni kabeli. U primjenama u naseljima/zgradama
se esto satelitski kanali konvertiraju u nie podruje do 862 MHz prikladno za prijenos CATV sustavima.
Str. 102
W<D/ <^ds
Tablica 8-1. Frekventni pojasevi CATV /MATV signala
Za kvalitetnu sliku na BCT prijamniku potreban je nivo od 50 dbV za digitalni odnosno odnosno 56 dbV
za analogni signal. Analogni TV signal na suelju vanjske mree HNII ne bi trebao biti slabiji od 75 dbV,
dok digitalni signal mora biti najmanje 68 dbV. To znai da za guenje instalacije imamo na
raspolaganju oko 18 dB. Maksimalna dozvoljena snaga signala na HNI je 105 dbV.
Promjena guenja zavisno o frekvenciji definira se kao "nagib" (eng. "slope"). Nagib u sustavu trebamo
kompenzirati tako da svi pojasevi - kanali imaju podjednako guenje.
Adekvatno karakteristici nagiba sustava te rjeenjima za kompenzaciju nagiba razlikujemo 3 vrste trajnih
BCT veza:
Tablica 8-3. Svojstva nagiba za koaksijalno kabliranje prema EN 50173-4
Tablica 8-4. Svojstva nagiba za balansirano kabliranje prema EN 50173-4
a) BCT-x-L trajne veze bez kompenzacije nagiba;

b) BCT-x-M trajne veze s kompenzacijom nagiba od 6 dB (u HD pomou pasivnog djelitelja ili s
adekvatnim pojaalom);
c) BCT-x-H trajne veze gdje se primjenjuju specifina tehnika rjeenja u cilju kompenzacije nagiba.
U tablicama 8-3. i 8-4. prikazane su vrijednosti nagiba za balansirani i koaksijalni BCT razvod stana.
Str. 103
<^ds W<D/
Na slikama 8-3. i 8-4. prikazani su modeli kanala i trajnih veza samo s primarnim razdjelnikom te sa SHD
koji sadri aktivnu opremu (pojaalo).
8.3. KANALI I TRAJNE VEZE BCT KABLIRANJA

Pored prikaza na slikama 8-3. i 8-4, referentne modele ICT/BCT kabliranja stana ve smo ranije naveli u
u poglavlju o kabliranju stanova, Tablica 4-7.
Slika 8-3. Kanal i trajna veza za BCT aplikacije prema EN 50173-4
Slika 8-4. Viestupanjska kompenzacija nagiba u stambenim prostorima sa sekundarnim HD
8.4. PRORAUN BCT RAZVODA

Nivoi signala za BCT aplikacije prema EN 60728-1 definirani su na poetku kanala na vanjskom suelju
kunog kabliranja (HNI) i na kraju na sistemskom prikljuku SO (eng. "System Outlet"). SO se prema EN
50173-4 naziva BO. To je pojmovno isti element.
Prikazi BCT razvoda stana na slikama 8-3 i 8-4. pokazuju da BCT razvod moe biti kompletno pasivan ili
u razdjelniku stana moemo imati ureaj (pojaalo / djelitelj). Na slici 8-4. prikazana je mogunost da u
sluaju potrebe i sekundarni razvod stana bude opremljen na jednak nain..
Prema EN 60728-1 minimalni nivo signala na HNI u sluaju pasivnog razvoda BCT signala mora biti 18
dB vei nego na SO. Drugim rijeima, guenje pasivnog razvoda, ukljuujui i koaksijalni prikljuni kabel,
mora biti manje od 18 dB (slika 8-5. gore).
U sluaju da je ulazni signal na HNI slabiji od 75 dbV (68 dbV digitalni) koristimo pojaala signala. U
sluaju primjene pojaala u HD, nivo signala na HNI moe biti samo 3 - 6 dB iznad nivoa na SO, to
znai da pojaalo treba imati ima dobitak od 12-15 dB (slika 8-5 druga odozgo).
U sluaju BCT razvoda balansiranim kabelom vrijede prikazi na slici 8-5. donje dvije sheme. Treba
primijetiti da prema Pravilniku nije dozvoljena primjena prikljunice s integriranim balunom prema 2.
shemi odozdo.
Str. 104
Prirunik EKMI v1 8. Kabliranje ZAS - CATV
Slika 8-5. Nivoi guenja BCT razvoda stana s koaksijalnim

i balansiranim razvodom te sa i bez pojaala
Za isto pasivni razvod putem balansiranog kabela i frekvencije do 450 MHz domet je najvie 50 m to
je ve navedeno u tablici 4-2.
Vana je i kvaliteta pojaala, budui da dodatna pojaala unose i dodatni um u kanal (oko 3 db).
BCT-x-H kabliranje zahtjeva specifino projektiranje i rjeenja s nekoliko kompenzatora nagiba spojenih u
kaskadu. U sluaju kada postoji sekundarni razdjelnik stana (SHD) ukupna vrijednost nagiba se zbraja
tako da je S = S1 + S2 + S3..
Pojedini referentni model BCT kabliranja proraunava se za sva 3 razreda posebno.
Detaljni prorauni izvan su dosega ovog materijala.
Str. 105
<^ds W<D/
8.5. PRIMJERI KABLIRANJA BCT RAZVODA U ZGRADAMA

Primjeri kabliranja CATV/ZAS razvoda u zgradama prikazani su na slikama 4-11 i 4-12.
Primjer BCT koaksijalnog razvoda prikazan je na slici 8-6..
Slika 8-6. Primjeri lokacija HNI te BCT razvoda stana
Str. 106
W<D/ E<D/
9. ELEKTROMAGNETSKA KOMPATIBILNOST, SIGURNOST,

ELEKTRINO NAPAJANJE, UZEMLJENJE I
IZJEDNAENJE POTENCIJALA
9.1. UVOD
Istraivanja su pokazala da, bez adekvatnih rjeenja na podruju uzemljenja, povezivanja vodljivih masa i
oklapanja EKM (eng. Grounding, Bonding, Shielding), nastaju slijedee posljedice po EKMI:
velike tete od udara munje, posebice na aktivnoj opremi;
oko 90% problema u funkcioniranju aktivne opreme uzrokovana je neispravnim uzemljenjem;
oko 30% ureaja ne radi ispravno zbog statikog elektriciteta;
Ureaji i oprema EKMI rade u podruju vrlo malih napona i struja i vrlo su osjetljivi na eventualne
prenapone i vanjske smetnje. Budui da se radi o vrlo malim strujama postavljaju se posebni zahtjevi na
kvalitetu kontakata i spojeva elemenata sustava.
S druge strane, sustav za uzemljenje i povezivanje vodljivih elemenata EKM treba omoguiti voenje
potrebne struje i posjedovati nisku impedanciju kako bi se izbjegao rizik pojave prenapona, elektrinog
udara i uzrokovanja poara u okviru uobiajenih radnih okolnosti kao i u sluaju kvarova ili udara munje.
U okviru EKMI, razlikujemo 4 podsustava koji trebaju omoguiti traenu funkcionalnost:
1. uzemljenje napajanja (eng. "Earthing")
2. uzemljenje i izjednaenje potencijala (eng. "Grounding")
3. povezivanje vodljivih masa (eng. "Bonding")
4. oklapanje (eng. "Shielding")
Uzemljenje ureaja putem kontakta uzemljenja na prikljuku napajanja ne spreava negativne posljedice
po funkcionalnost EKMI. Uzemljenje napajanja prvenstveno treba omoguiti rad na siguran nain. O
zahtjevima za elektrino napajanje pojedinih telekomunikacijskih prostora bilo je rijei u prethodnim
poglavljima. Oni mogu biti projektno rijeeni u okviru projekta elektrinog razvoda, ili kao jedan od
potprojekata EKMI.

U pogledu uzemljenja i izjednaenja potencijala EKM infrastrukture primjenjuju se slijedee norme
generikog kabliranja:
a. EN 50310 - Uzemljenje i povezivanje vodljivih masa;
b. EN 50174-1..3 - Izvedba i odravanje generikog kabliranja.
Za elektrinu instalaciju zgrada u kojima se izvodi EKMI vrijedi ostala regulativa. Prema EKMI pravilniku:
1. Glede elektromagnetskih i drugih tetnih utjecaja drugih instalacija i sustava na EKM zgrade
primjenjuju se predmetne odredbe propisa o nainu i uvjetima odreivanja zone elektronike
komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, zatitne zone i radijskog koridora.
2. EKM zgrade kao sustav, pripadni podsustavi, pripadne komponente pojedinano i pratee
instalacije moraju biti sukladni
a. propisima o elektromagnetskoj kompatibilnosti te predmetnim europskim, meunarodnim
i hrvatskim normama, posebice HD 60364-4-444, EN 61000-6-1, EN 61000-6-3, nizu
IEC/TR 61000-5 te EN 50083-2 i EN EN 50083-8;
Str. 107
W<D/ E<D/
b. propisima o sigurnosti te predmetnim europskim, meunarodnim i hrvatskim normama i

preporukama, posebice HD 384.4.42 S1, HD 60364-4-41, HD 60364-4-443, HD 60364-4-
444, EN 41003, EN 61140, EN 61559-1, nizovima EN 60825 i EN 60950 te EN 60729-
11, EN 62368 i ITU-T K.71.
3. Instalacije elektrinog napajanja za potrebe EKM-a moraju biti sukladne propisima o elektrinim
instalacijama te predmetnim europskim, meunarodnim i hrvatskim normama, posebice
relevantnim dijelovima skupina HD 384/HD 60364, nizu HD 384.5 odnosno HD 384.5.52 S1.
4. Uzemljenje i izjednaenje potencijala dijelova EKM-a zgrada mora biti sukladno relevantnim
propisima te predmetnim europskim, meunarodnim i hrvatskim normama i preporukama,
posebice HD 60364-5-54, EN 50310, ETSI EN 300 253, ITU-T K.31, ITU-T K.71 i ITU-T K.73.
5. Zatita EKM-a zgrada od atmosferskih pranjenja, elektrostatskih pranjenja i prenapona mora
biti sukladna relevantnim propisima te predmetnim europskim, meunarodnim i hrvatskim
normama i preporukama, posebice HD 60364-4-443, HD 60364-5-534, nizovima EN 61643 i EN
62305, te ITU-T K.21, ITU-T K.47, ITU-T K.56 i ITU-T K.66.
9.3. IZVEDBA SUSTAVA ZA IZJEDNAENJE POTENCIJALA I UZEMLJENJE

Sustav za izjednaenje potencijala i uzemljenje mora biti graen tako da izmeu bilo koja dva
komunikacijska sustava koji komuniciranju vodljivim vodiima ne smije biti razlika potencijala zemlje vea
od 1 V efektivno.
Kako bi se ostvarilo to bolje uzemljenje, sustav uzemljenja zgrade i uzemljenja EKM moraju biti
ekvipotencijalno povezani u zajedniku mreu uzemljenja CBN (eng. "Common Bonding Network") - Slika
9-1. Koritenje zemlje kao povratnog telekomunikacijskog vodia treba izbjegavati, no u sluaju da je ipak
koristimo, impedancija uzemljene mree mora biti to manja.
Sustav za uzemljenje zgrade izvodi se kao trodimenzionalna mrea pri emu se rabe 3 mogue topologije
(Slika 9-2). Najbolji i preporueni nain izvedbe je prikazan na slici 9-2.c, tzv. MESH-BN. Najvei
dozvoljeni razmak izmeu dvije susjedne spojne toke je 3 m.
Slika 9-1. Primjer realizacije zajednike mree uzemljenja CBN
U sloenim instalacijama (zgradama) pouzdani referentni nivo signala postie se izgradnjom sistemske
referentne potencijalne ravnine SRPP (eng. "System Reference Potential Plane") koja treba osigurati
Str. 108
W<D/ E<D/
nisku impedanciju u podruju frekvencija koje pokriva kao i za spektralne komponente uzrokovane
preklapanjem, kratkim spojevima i atmosferskim pranjenjima (Slika 9-3).
a) uobiajene b) poboljane izvedbe c) preporuena izvedba za

izvedbe (dodatni vodii) zgrade s opremom
informacijskih tehnologija
prsten
mrea
zvijezda/
lokalna
mrea
zvijezda
oprema EKM-a koja se spaja na

mreu za izjednaenje potencijala
Slika 9-2. Topologije mree za izjednaenje potencijala i uzemljenje zgrade
Slika 9-3. Primjer povezivanja uzemljenja kompleksne zgrade
Str. 109
Prirunik EKMI v1 9. Napajanje i uzemljenje EKMI
Za izjednaenje potencijala i uzemljenje mogu se rabiti metalne trake, pletenice i vodii krunog presjeka
sukladni zahtjevima HD 60364-5-54. Treba rabiti opremu za povezivanje i naine povezivanja kojima se
smanjuje impedancija/induktivnost veze. Za efikasno izjednaenje potencijala i uzemljenje visokih
frekvencija trebaju se rabiti to ire spojne trake (niska induktivnost odnosno impedancija), pri emu
omjer duljine i irine trake ne bi smio premaivati 5:1.
9.4. POVEZIVANJE ELEMENATA EKMI NA MREU ZA UZEMLJENJE I

Za povezivanje elemenata EKMI na mreu za uzemljenje i za izjednaenje potencijala komponenata

infrastrukture EKM-a meusobnim povezivanjem u pravilu (osim ako proizvoai ne odreuju drugaije)
rabe se (bez obzira na presjek) vodii duljine do 1 m (preporuka: 0,5 m). Rjeenje treba osigurati
induktivnost povezivanja od maksimalno 1 H (preporuka: 0,5 H).
9.5. UZEMLJENJE KOMUNIKACIJSKIH ORMARA

Za povezivanje metalnih ormara i ormaria koji sadre opremu EKMI na mreu za izjednaenje
potencijala i uzemljenje minimalno vrijedi slijedee (EKMI pravilnik):
1. ormar(i)/regal/okvir moraju biti opremljeni priborom za izjednaenje potencijala i uzemljenje koji
se rabi sukladno uputama proizvoaa;
2. mora se izvesti izjednaenje potencijala svih vodljivih dijelova unutar ormar(i)a/regala/okvira
(vrata, police, vodilice kabela, (pre)spojni paneli itd.);
3. ormar(i)/regal/okvir se povezuje bakrenim kabelom ili pletenicom ekvivalentne povrine presjeka
vee ili jednake ekvivalentnoj povrini presjeka najveeg napojnog vodia, no minimalno 6 mm
za zidne odnosno 16 mm za samostojee izvedbe, zakljuenim na oba kraja na stezaljkama s
vijcima;
4. ako se spoj realizira kabelom, isti mora biti izoliran i u bojama zelena/uta;
Slika 9-4. Nain povezivanja komunikacijskih ormara na sabirnicu za uzemljenje
Str. 110
W<D/ E<D/
5. svaki ormar(i)/regal/okvir povezuje se zvjezdasto na sabirnicu za uzemljenje (ne dozvoljava se

ulanavanje), a spojevi trebaju biti to krai; duljina veze na mreu za izjednaenje potencijala i
uzemljenje ne bi smjela premaiti 10 m.
6. prilikom spajanja uzemljenja treba koristiti specijalizirani pribor. Spajanje treba izvoditi na nain
da se izbjegnu mogue petlje vodia za uzemljenje jer e se na taj nain u sustavu uzemljenja
inducirati struje smetnje (slika 9-4).
9.6. POVEZIVANJE SUSTAVA ZA VOENJE KABELA NA MREU ZA UZEMLJENJE I

Svi metalni dijelovi sustava za voenje kabela moraju se spojiti na instalaciju za izjednaenje potencijala i
uzemljenje. Pritom treba osigurati elektriku neprekinutost metalnih nosaa kabela povezivanjem njihovih
segmenata metalnim vezama to vee povrine tj. to niih induktivnosti/impedancija (Slika 9-5) na svim
dijelovima trase i pri prolasku kroz barijere (Slika 9-6).
U sluaju pojaanih utjecaja EM smetnji preporua se koristiti pune metalne kanale po potrebi i s
a) neprihvatljivo
b) prihvatljivo
a) neprihvatljivo b) prihvatljivo
c) preporuuje se
Slika 9-6. Povezivanje metalnih kabelskih
Slika 9-5. Povezivanje metalnih kabelskih kanala kanala u sluaju proboja kroz zid
poklopcima.
9.7. ODVAJANJE METALNIH KABELA EKM OD KABELA DRUGIH SUSTAVA

U cilju smanjenja utjecaja elektromagnetskih polja drugih sustava EMI (eng. "Electro Magnetic
Interference"), kabeli drugih sustava u zgradi moraju biti fiziki i elektriki odvojeni od kabela EKM.
Minimalne udaljenosti sukladno EN 50174-2 prikazane su u tablici 9-1.
Udaljenost izmeu energetskih i EKM vodova
Tip instalacije Bez pregrade ili s
Aluminijska pregrada elina pregrada
nemetalnom pregradom
Neoklopljeni strujni kabel i
200 mm 100 mm 50 mm
neoklopljeni IT kabel
Neoklopljeni strujni kabel i
50 mm 20 mm 5 mm
oklopljeni IT kabel
Oklopljeni strujni kabel i
30 mm 10 mm 2 mm
neoklopljeni IT kabel
Oklopljeni strujni kabel i
0 mm 0 mm 0 mm
oklopljeni IT kabel
1) Pretpostavlja se da e u sluaju metalne pregrade projekt sustava voenja kabela postii dovoljno guenje
oklapanja u odnosu na materijal koji se koristi za pregradu
2) Oklopljeni IT kabeli moraju biti sukladni EN 50288 seriji normi
Tablica 9-1. Odvajanje strujnih i EKM kabela
Str. 111
U sluaju paralelnog polaganja kabela EKM i strujnih kabela, na primjer unutar parapetnih kanala,
dozvoljene potrebno odvajanje prikazano je na slici 9-7.
Na slici 9-8. prikazane izvedbe odvajanja kabela EKM i kabela drugih instalacija / sustava.
EKM
a) neprihvatljivo e) preporuuje se
vezice
EKM
b) prihvatljivo
pregrada
EKM
c) prihvatljivo/dobro
poklopac
EKM d) prihvatljivo/bolje EKM
*redoslijed polica
oklapanje 360 je proizvoljan
(metalni nosai kabela)
Slika 9-8. Odvajanje vodova EKM i

Slika 9-7. Odvajanje strujnih i EKM kabela u
drugih sustava
sluaju paralelnog voenja
Napomena:
Nova norma HRN EN 50174-2:2010 uvodi novi pristup odvajanju pomou tzv. razreda slabljenja sprege
koji se korisit kao parametar prilikom primjene pravila odvajanja.
9.8. KABLIRANJE EKM OKLOPLJENIM VODOVIMA

Utjecaj vanjskih smetnji odnosno EMI utjecaja na performanse kanala znaajno se poveava s
frekvencijom. Otprilike do 30 MHz (to je frekvencija 100 Mbit/s Etherneta) balansiranost uvijenih parica
kabela te simetrinost prema zemlji dovoljna je mjera zatite od vanjskih utjecaja. U podruju viih
frekvencija (90 MHz minimalni prijenosni opseg za Gigabit Ethernet - Cat.5e, te 400 MHz za 10 GbE -
Cat6a, Cat.7) utjecaj vanjskih smetnji se poveava a dodatni nepovoljni faktor predstavlja koritenje
modulacija s vie nivoa (5 nivoa za Gigabit Ethernet te 16 nivoa za 10 GbE). Kod 10 GbE preko
neoklopljenih BL kabela (norma IEEE 802.3an) pojavljuje se presluavanje izmeu razliitih kabela u
snopu kabela, tzv. Allien Next ili ANext ili AXT (slika 9-9). Radi smanjenja AXT-a, Cat.6A UTP kabel ima
vei promjer, sloeniju konstrukciju i skuplji je od oklopljenih kabela jednake kategorije.
Slika 9-9. Allien Next - presluavanje izmeu UTP kabela u snopu (10 GbE)
Iz toga se mogu izvui zakljuci u pogledu oklopljene ili neoklopljene izvedbe kabliranja:
1) kabliranje do razreda D moe se izvoditi neoklopljeno;
2) odluka da li e se kabliranje razreda E izvoditi oklopljeno ili neoklopljeno zavisi o odluci
investitora, no preporua se oklopljena izvedba;
3) kabliranje razreda EA i vie treba izvoditi oklopljeno.
Str. 112
Za kategorije 5 i 6 uobiajena je izvedba F/UTP dok se za kategorije 6A i vie koriste S/FTP (PiMF)
kabeli.
Koji tip oklapanja e se izabrati zavisi i o jaini vanjskih utjecaja na EKM kabele. Ukoliko postoji
mogunost pojave velikih i brzih naponskih tranzijenata u okolini treba koristiti S/FTP kabele te potpuno
oklopljene utinice i pribor. Potrebno oklapanje moe se postii i koritenjem metalnih kanala sustava za
voenje kabela visokih stranica (zaklanjanje - Slika 9-10) ili s metalnim poklopcem.
Slika 9-10. Zatita od vanjskih EM zraenja metalnim kanalima (zaklanjanje)
Sve kabele, oklopljene i neoklopljene, te posebice kabele koji se ne polau u metalne nosae kabela,
preporuuje se voditi trasama to bliim elementima mree za izjednaenje potencijala i uzemljenje
odnosno metalnim uzemljenim plohama.
Uzemljenje horizontalnog bakrenog voda izvodi se u pravilu na na strani etanog razdjelnika FD. (slika 9-
11). Drugi krug uzemljenja zatvara se preko uzemljenja napajanja radne stanice koje je preko uzemljenja
energetskog razvodnog ormara takoer spojeno na zajedniku sabirnicu uzemljenje. Povezivanja oklopa
Slika 9-11. Izvedba uzemljenja oklopljenog kabliranja
Str. 113
vodia prema metalnom oklopu prikljunice / panelu nije dovoljno povezati samo povezati vodljivu icu
ve se mora povezati cijeli oklop vodia adekvatnom metalnom obujmicom (slika 9-12).
Slika 9-12. Ispravan nain povezivanja oklopa vodia na tijelo prikljunice/panela (desno)
9.9. ODVAJANJE NAPAJANJA EKM OD NAPAJANJA OSTALIH SUSTAVA

Krugove za napajanje elektrinom energijom treba odvojiti od krugova za napajanje ostalih sustava kako
bi se smanjila mogunost prenoenja elektrinih smetnji (uma) putem razvoda napajanja. Mjesto
odvajanja treba biti to je mogue blie izvoru napajanja (Slika 9-13).
Slika 9-13. Odvajanje instalacije napajanja EKMI od napajanja ostalih sustava
Str. 114
9.10. KOMPONENTE SUSTAVA UZEMLJENJA EKM
1. Sabirnica za 2 .Obujmica za uzemljenje

uzemljenje nosaa podignutog
poda
3. Kompresijska stopica za 4. Prikljuni blok za uzemljenje na

uzemljenje s dvije rupe za vijke vijak (za 2 vijka)
5, Spojni kabel za 6.Spojnica za uzemljenje

uzemljenje sa za natiskivanje
stopicama i vijcima
7, Nazubljena podloka 8, Spojnica za uzemljenje

za uzemljenje s antioksi- s natpisnim prstenom
dirajuom pastom
9.11. ZAKLJUAK
Sustav uzemljenja, povezivanja vodljivih masa, zatite od EMI te razvoda napajanja od vitalnog je
znaenja za kvalitetu funkcioniranja EKMI, zatite opreme od oteenja uslijed prenapona i
elektrostatskih pranjenja te udara munje, te zatite osoblja od elektrinog udara.
Novije mree velikih brzina razreda EA i viih koriste oklopljene kabele to jo vie poveava vanost
uzemljenja EKMI.
Sustav uzemljenja EKMI poseban je sustav koji je povezan s postojeim sustavom uzemljenja na nain
da tvori jedinstvenu ekvipotencijalnu mreu za uzemljenje.
Najvanije norme za planiranje, projektiranje EKMI su EN 50310 i niz EN 50174-1..-3, no potrebno je
primjenjivati i sve ostale relevantne propise i norme.
Komponente te nain izvedbe sustava za uzemljenje EKMI su specifine i moraju striktno odgovarati
propisima, Znaajniji proizvoai opreme za generiko kabliranje koji daju dugotrajno sistemsko jamstvo
na 20-25 godina imaju svoja kvalitetna rjeenja sustava uzemljenja EKMI.
Po zavrenoj instalaciji, odnosno povremeno sukladno planu odravanja, parametri sustava uzemljenja
EKMI se moraju izmjeriti i certificirati.
Str. 115
Prirunik EKMI v1 10. Ispitivanje i mjerenje
10. ISPITIVANJE I MJERENJE
10.1. UVOD
Nakon zavrene instalacije, potrebno je napraviti ispitivanje kabliranja.
Ispitivanje se moe provesti na 3 naina:
1. verifikacija;
2. certifikacija;
3. kvalifikacija.
Verifikacija je obvezna za sve vrste kabliranja i provodi se prije faze certificiranja. Verifikacija ukljuuje
vizualni pregled te osnovno elektrino ispitivanje (spoj, prekid, dodir, kratki spoj, neispravni redoslijed
t.z.v. "unpar"). Instrumenti koji se koriste za verifikaciju su jeftini i dostupni svim instalaterima.
Slika 10-1. Instrumenti (s lijeva na desno) za verifikaciju, kvalifikaciju i certifikaciju

(Fluke Networks)
Certifikacija treba potvrditi da li se koritenjem komponenti odreene kategorije postigao odgovarajui

razred kvalitete. Pomou ureaja za certificiranje mjere se svi traeni parametri kabliranja te se utvruje
da li izmjereni razred kvalitete zadovoljava. Certificiranje se provodi pomou skupih instrumenata -
testera, ija cijena zavisi o najviem razredu kabliranja koje mogu testirati. Testeri za certificiranje
razreda EA i vie su vrlo skupi i moraju imati vei razred preciznosti nego na primjer testeri za
certificiranje razreda D ili E.
U fazi certificiranja se za svaku mjerenu vezu generira iscrpno izvjee koje se iz testera moe ispisati ili
spremiti u formi zakljuane PDF datoteke. Ispitni ureaj mora biti redovno kalibriran to se dokazuje
kalibracijskim listovima a datum kalibracije je zapisan u svim mjernim listovima.
Svako izvjee mora biti ovjereno potpisom ispitivaa te peatom i potpisom odgovorne osobe pravne
osobe koja odgovara za tonost ispitivanja.
Kvalifikacija sustava kabliranja slui kako bi se utvrdilo da li je izvedeno kabliranje sposobno podrati
potrebne mrene protokole i brzine: na primjer Gigabit Ethernet ili 10 Gigabit Ethernet i koristi se preteno
u fazi odravanja. Ukoliko za aplikacijsko specifino kabliranje ne postoji posebna norma za certificiranje
tada je dovoljno izvedeno kabliranje kvalificirati za specifine mrene protokole i brzine (na primjer CCCB
mree).
Str. 117
/ W<D/
10.2. ISPITIVANJE EKMI KABLIRANJA

Sheme spajanja ispitnih ureaja za ispitivanje trajne veze (PL) odnosno konsolidacijske veze (CPL) te
kanala (CH) prikazane su na slici 10-2. Za ispitivanje trajnih veza koristimo ureaje s certificiranim
originalnim ispitnim kabelima (TCR) koji se isporuuju s testerom.
a) Ispitivanje veza za bakreno i svjetlovodno kabliranje

referentne ravnine
T1 T2
TCR PP1 PP2/xO TCR
PL/CPL
b) Ispitivanje kanala za bakreno kabliranje
referentne ravnine
T1 T2
EC PP1 PP2/xO EC
CH
c) Ispitivanje kanala za svjetlovodno kabliranje
referentne ravnine
T1 T2
TCR EC PP1 PP2/xO EC TCR
CH
T1, T2 - Ispitni ureaji TCR - ispitni kabel (eng. "Testing Cord")

EC - prikljuni kabel ureaja PP - prespojni panel
Slika 10-2. Ispitivanje generikog kabliranja
Tablica 10-1. Parametri ispitivanja balansiranog kabliranja
Str. 118
Prirunik EKMI v1 10. Ispitivanje i mjerenje
Obvezno je testirati 100% izvedenih trajnih veze, osim za mjerenje AXT presluavanja (u nastavku).
Ispitivanje kanala je izborno. esto proizvoa pasivne opreme uvjetuje postizanje odgovarajueg
razreda kvalitete kanala koritenjem originalnih proizvoakih spojnih kabela odgovarajue kategorije.
Ispitivanje balansiranog ICT kabliranja

Balansirano kabliranje za potrebe ICT-aplikacija ispituje se minimalno prema EN 50346 uporabom ispitnih
postupaka, ureaja i pribora sukladnih EN/IEC 61935-1. Iznimno se za ispitivanje razreda A, B i C mogu
rabiti i ispitni postupci, ureaji i pribor nesukladni EN/IEC 61935-1.
Potrebna ispitivanja za pojedine razrede kabliranja prikazuje Tablica 10-1. Rezultati ispitivanja za
navedene prijenosne parametre ICT-kabliranja moraju zadovoljiti zahtjeve EN 50173-1 (Klauzula 5,
Dodatak A) za predmetni razred.
Ispitivanje kanala provodi se s spojnim kabelima iste kategorije kao to su ostale komponente kanala..
U projektnoj tehnikoj specifikaciji GC se zbog ekonominosti rjeenja u pravilu specificira samo potreban
broj spojnih kabela (EC) za prvu fazu koritenja. Budui da je u prvoj fazi dovoljno da najvei broj kanala
bude razine D, tada e se projektom specificirati spojni kabeli Cat.5, iako su moda izvedene trajne veze
razreda E ili EA.
Duljina veze/kanala je informativna tj. nije ispitni kriterij za zadovoljava/ne zadovoljava, a moe se
odrediti kao fizika (npr. temeljem markacija na kabelu) ili elektrika (izraunom u ispitnom ureaju
temeljem izmjerenog kanjenja rasprostiranja i unesenog podatka o nominalnoj brzini rasprostiranja
signala (NVP) za predmetni kabel).
Fizika duljine veze moe se koristiti za kontrolu ukupno utroenog kabela prilikom instalacije (treba
dodati odreeni postotak radi otpada prilikom instalacije - u praksi oko 10%).
Certifikacija udovoljavanja parametara vanjskih stranih utjecaja (AXT; strano presluavanje) primjenjuje
se u sluaju izvedbe UTP Cat.6A komponentama, budui da u sluaju izvedbe oklopljenim
komponentama AXT sprega izmeu parica susjednih kabela u snopu nije kritian parametar.
Ispitivanje svjetlovodnog ICT kabliranja

Svjetlovodno kabliranje za potrebe ICT-aplikacija ispituje se minimalno prema EN 50346 uporabom
ispitnih postupaka, ureaja i pribora sukladnih ISO/IEC 14763-3.
Vrsta ispitivanja Parametar koji se ispituje

Verifikacija: Neprekinutost
Osnovni parametri Polaritet
Certifikacija: Slabljenje
Parametri prijenosa Duljina (kanjenje rasprostiranja)
Tablica 10-2. Parametri svjetlovodnog ICT ispitivanja
Potrebna ispitivanja prikazuje tablica 10-2. Rezultati ispitivanja za navedene prijenosne parametre moraju
zadovoljiti zahtjeve EN 50173-1 (Klauzula 5, Dodatak A) odnosno zahtjeve zalihe optike snage (OPB)
predmetne veze/kanala temeljem pripadnog prorauna iz projektne dokumentacije.
Duljina se moe odrediti kao fizika (npr. temeljem markacija na kabelu) ili optika (izraunom temeljem
izmjerenog kanjenja rasprostiranja i proizvoakog podatka o efektivnom grupnom indeksu loma (IOR)
predmetnog svjetlovoda), a moe se i izmjeriti primjenom odgovarajuih ispitnih ureaja.
Ispitivanje BCT-B kabliranja

Potrebna ispitivanja za balansirano BCT-kabliranja (BCT-B razred) prikazuje tablica 10-2. Rezultati
ispitivanja za navedene prijenosne parametre ICT-kabliranja moraju zadovoljiti zahtjeve EN 50173-1
(Klauzula 5) za predmetni razred.
Str. 119
/ W<D/
Koaksijalno BCT-kabliranje se verificira glede neprekinutosti, kratkih spojeva i ispravnosti spajanja

vodia/oklopa.
Ispitivanje BCT-mrea
BCT-mree zgrade (ZAS/MATV/SMATV, CATV) certificiraju se uporabom ispitnih postupaka, ureaja i
pribora sukladnih EN 607210-1. Pritom se ispituje skup kvalitativnih parametara signala propisan
relevantnim normama niza EN 607210-1. Rezultati ispitivanja za suelje mree svakog stana (HNI) i
pripadne difuzijske prikljuke (BO) moraju biti unutar granica propisanih relevantnim normama niza EN
607210-1.
EN 60728-1-2 (Klauzula 7)*

(sustav u uporabi)
antenski sustav
(ili druga dovodna mrea)
CATV/MATV/SMATV
elna postaja distribucijska HNI BCT-mrea stana
BO
TE
(HE) BCT-mrea (HN)
EN 60728-1 (Klauzula 7)* EN 60728-1-1 (Klauzula 5)*

(neoslabljeni ulazni signali) (neoslabljeni ulazni signali)
EN 60728-1 EN 60728-1 (Klauzula 5)*
(Klauzula 6)* (neoslabljeni ulazni signali)
* klauzula predmetne norme koja definira potrebne minimalne performanse
Slika 10-3. Ispitivanje BCT kabliranja
Ispitivanje CCCB kabliranja

Potrebna ispitivanja za CCCB-razred kabliranja prikazuje Tablica 18. Rezultati ispitivanja za navedene
prijenosne parametre ICT-kabliranja moraju zadovoljiti zahtjeve EN 50173-1 za predmetni razred.
Stalna veza podruja obuhvata certificira se glede unutarnjih prijenosnih parametara potrebnog razreda
kao za ICT-kabliranje ako je spojna toka podruja (ACP) zakljuena odgovarajuim spojnim priborom
odgovarajue ICT-kategorije. Rezultati ispitivanja moraju zadovoljiti zahtjeve EN 50173-1 za predmetni
razred.
10.3. ZAKLJUAK
Ispitivanjem se dokazuje kvalitativni razred izvedenog kabliranja, kvaliteta uzemljenja, napajanja,
vatrootpornosti i dr.
EKMI pravilnik detaljno odreuje pravila i postupke ispitivanja te ga je potrebno obvezno prouiti i
primjenjivati. U sluaju potrebe, u postupcima ispitivanja treba navesti specifine zahtjeve za pojedinu
aplikacijski specifinu vrstu kabliranja ili dodatne zahtjeve investitora u pogledu svojstava kabliranja.
Str. 120
W<D/ /
11. UPRAVLJANJE EKMI, IDENTIFIKACIJA I OZNAAVANJE
11.1. UPRAVLJANJE I ADMINISTRACIJA EKMI

Sustav oznaavanja EKMI sastoji se od logikih oznaka - identifikatora koji se koriste u dokumentaciji, te
fizikih oznaka - znaki koje se postavljaju na elemente EKMI.
Sustav oznaavanja EKMI elemenata mora biti sustavan i jednoznaan, tj. mora osigurati da se svaki
element EKMI referencira jedinstvenom logikom oznakom - identifikatorom koji upuuje na vrstu i
hijerarhiju elementa unutar EKMI-a.
Sustav oznaavanja odreuje se ve u fazi grubog projektiranja (dizajna) a moe biti zadan i projektnim
zadatkom. Jednom definiran, sustav oznaavanja koristi se i kroz ostale faze ivotnog ciklusa EKMI-a, t.j.
u fazi instaliranja, certificiranja i upravljanja.
Znake (eng. "Label") su fizike oznake u formi ploica, naljepnica i slino s trajnim zapisima koje se u
fazi instalacije postavljaju na projektom odreene elemente fizike opreme EKMI, a najee sadre
identifikatore i dodatne informacije.
Za vrijeme mjerenja i certificiranja sustav oznaavanja koristi se za jednoznano pridruivanje rezultata
elementima EKMI, to ostaje trajno zapisano i kasnije koristi i za dobivanje proizvoakog jamstva na
sustav kabliranja.
Nakon primopredaje, zapisi o objektima mree koriste se u formi tablica za potrebe upravljanja
(administracije i odravanja) EKMI. Zavisno o sloenosti projekta (tablica 11-1), projektant EKMI moe
zahtijevati da se za vrijeme instalacije kreiraju zapisi u formi elektronike baze podataka, na primjer u MS
Access-u ili koritenjem neke specijalizirane aplikacije (slika 11-1). Na taj nain se podaci potrebni za
upravljanje EKMI-em mogu jednostavnije prebaciti u sustav za odravanje i administraciju.
Slika 11-1. Sustav za administraciju i upravljanje EKMI
Str. 121
/ W<D/

h E E E E
/ E E E E
< E E E E
^ E E E E
W E E E E
Tablica 11-1. Nivo sloenosti upravljanja EKMI zavisno o broju prikljuaka
Sustav identifikacije i oznaavanja EKMI moe biti vie ili manje kompleksan, zavisno o kompleksnosti
EKMI te potrebi da se sustav oznaavanja EKMI elemenata uklopi u iri sustav identifikacije ostalih
elemenata infrastrukture.
Tablica 11-2.. Sloenost administrativnog sustava i potreba za oznaavanje (EN 50174-1)
Prema normi EN 50174-1 odnosno ISO/IEC 14763-2, nivo sloenosti upravljanja zavisi o broju
upravljanih prikljuaka i dijeli se u nivoe od 1 do 4 (tablica 11-1). Zavisno o sloenosti sustava norma
definira "dubinu" oznaavanja u pogledu logikih oznaka (identifikatora) te znaki koje se postavljaju na
Str. 122
W<D/ /
opremu, to je prikazano u tablici 11-2. Za vee poslovne i poslovno-stambene zgrade preporuuje se za

zapise o EKMI-u rabiti odgovarajuu elektroniku bazu podataka te aplikativni softver za upravljanje.
Prema EKMI pravilniku sustavom upravljanja treba se upravljati najmanje sljedeim dijelovima EKM-a:
1. kabelima (stalnim i prilagodljivim);
2. tokama zakljuenja i spojeva elemenata kabela ((pre)spojni paneli/blokovi, prikljune kutije,
spojne kutije/kazete sa svjetlovodnim spojnicama i sl.);
3. trasama i sustavom za voenje kabela (kabelska kanalizacija, nosai kabela,
instalacijske/razvodne kutije i sl.);
4. telekomunikacijskim prostorima ukljuivo pripadnim ormari(i)ma/regalima/ okvirima;
5. antenskom instalacijom (stupovi, antene i sl.);
6. pripadnom instalacijom uzemljenja i izjednaenja potencijala;
7. pripadnom instalacijom elektrinog napajanja;
Za potrebe upravljanja EKM-om, relevantni pripadni telekomunikacijski prostori moraju na dostupnom no
zatienom mjestu (npr. na nosau dokumentacije s unutarnje strane vrata predmetnog prostora odnosno
pripadnog ormar(i)a), ovisno o svojoj funkciji i pripadnim instalacijama, sadravati dokumentaciju
sukladnu trenutnom stanju EKM-a. Dokumentacija EKMI ne smije se trajno izdvajati iz predmetnih
prostora, a svako privremeno izdvajanje mora se evidentirati u zapisima o EKM-u u okviru upravljanja
EKM-om.
11.2. EKMI PRAVILNIK I IDENTIFIKACIJA I OZNAAVANJE

Odredbe EKMI pravilnika u pogledu identifikacije i oznaavanja navedene su u poglavlju XX. Valja
napomenuti da su odredbe pravilnika koncipirane tako da se daju principi i osnovna pravila, a
istovremeno je dozvoljen slobodni izbor sustava oznaavanja.
S ciljem postizanja pune sljedivosti bilo kojeg kanala/veze EKM-a, mora se osigurati identifikacija,
oznaavanje i referenciranje svake pojedinane komponente, svih pripadnih toaka zakljuenja i kabela
koji ih povezuju.
Prema pravilniku, svaki dio EKM-a kojim se upravlja mora imati identifikator za koji vrijedi:
1. jedinstven je unutar predmetnog sustava upravljanja;
2. eksplicitno definira element na koji se odnosi (npr. kabel, (pre)spojni panel);
3. nain tvorbe dosljedno se primjenjuje za sve komponente predmetne vrste tijekom ivotnog
vijeka EKM-a;
4. upotrebljava se u tehnikoj dokumentaciji izvedenog stanja EKM-a ili se u protivnom rabi
pripadna krosreferentna tablica identifikatora.
5. Odgovarajuim znakama s pripadnim identifikatorima oznaavaju se minimalno dijelovi EKM-a i
prateih sustava navedeni u lanku 132 Pravilnika.
Znake su oznake trajno privrene na komponentu na nain koji onemoguuje njihovo oteenje ili
sluajno uklanjanje. Materijal i tekstualni ispis su otporni na utjecaje okoline primjene (vlaga, plijesan,
temperatura, ultraljubiasto zraenje i sl.) te po mogunosti duljeg deklariranog ivotnog vijeka nego
komponente koje oznaavaju. Za znake se mogu se rabiti naljepnice, oznane ploice, privjesci i
aplikacije u sastavu komponenata. Za veinu potrebnih oznaavanja preporuuje se rabiti naljepnice, za
kabele veeg promjera, snopove kabela i veu opremu u teim uvjetima okoline (npr. u zdencu kabelske
kanalizacije) privjeske, a za telekomunikacijske prostore oznane ploice.
Veliina znake i pripadnog fonta prilagoeni su veliini prostora raspoloivog za oznaavanje no uvijek
tako da je identifikator jasno itljiv. Preporuuje se rabiti jednostavan font (npr. arial/helvetica) veliine
pogodne za oitanje u uvjetima loe rasvjete. Tekst mora biti tiskan i strojno generiran ili proizveden kao
dio komponente; runo pisane oznake nisu prihvatljive. Za tekst se rabi trajni ispis na neprozirnoj podlozi
odgovarajue boje i kontrasta. Za oznaavanje svjetlovodnih kabela/trasa rabi se naranasta podloga.Za
Str. 123
/ W<D/
jednostavno i brzo razlikovanje pripadnosti odreenom razdjelniku, vrsti (npr. jednomodno ili viemodno)
ili namjeni preporuuje se rabiti i kodiranje bojom. Orijentacija teksta na naljepnicama podudara se sa
smjerom kabela/trase pri emu se polaznom tokom trase smatra toka zakljuenja vie razine (npr.
smjer trase je od BD-a prema FD-u ili od FD-a prema TO-u).
U EKMI pravilniku dalje su detaljno navedena i ostala pravila u pogledu identifikacije i odravanja.
Odredbe Pravlinika moraju se potivati i "jae" su od odredbi normi.
11.3. NORME ZA OZNAAVANJE I IDENTIFIKACIJU KOMPLEKSNIH SUSTAVA

Najnovija meunarodna norma koja odreuje multidisciplinarne principe kodiranja i oznaavanja u
industrijskim sustavima, instalacijama i opremi poznatim pod nazivom referentno oznaavanje je niz
ISO/IEC/EN 81346:2009. Niz je preuzet i kao nacionalna norma i sastoji se od 2 dokumenta.
1. HRN EN 81346-1:2010 Industrijski sustavi, instalacije i oprema te industrijski proizvodi
Strukturna naela i upuivanje na oznake 1. dio: Osnovna pravila
2. HRN EN 81346-2:2010 Industrijski sustavi, instalacije i oprema te industrijski proizvodi
Strukturna naela i upuivanje na oznake 2. dio: Razredba predmeta i kodovi za razrede
Norma ISO/IEC 81346 se navodi i prema Tehnikom propisu za niskonaponske elektrine instalacije (NN
005/2010).
U generikim sustavima kabliranja za identifikaciju i oznaavanje najee se koristila norma TIA/EIA
606-A koja spada u "ameriku" grupu normi. I pored toga, zbog jednostavnosti i primjenjivosti, te niza
gotovih rjeenja za oznaavanje ne tritu koja su razraena za tu normu, treba je razmotriti prilikom
projektiranja.
Str. 124
Prirunik EKMI v1 12. Projektiranje EKMI
12. PROJEKTIRANJE EKMI
12.1. SLOENOST PROJEKTIRANJA EKMI

Projektiranje EKMI sloeni je proces kojeg karakteriziraju slijedee osobine:
1. Potivanje cijelog niza normi i pravilnika;
2. interdisciplinarnost;
3. suradnja s regulatornim tijelima i lokalnom samoupravom;
4. suradnja s investitorom te arhitektima - projektantima zgrade;
5. suradnja s ponuditeljima opreme i rjeenja;
6. zahtjevi na izvoditelje te sistemsko dugorono jamstvo;
7. Iterativnost - projektiranje se odvija u vie ciklusa - faza prije utvrivanja konanog rjeenja
Na slici 12-1. prikazan je dijagram tijeka procesa i dokumenata ivotnog ciklusa sloene EKM
infrastrukture s prikazanim dokumentima koji su rezultat procesa ili koji se koriste u procesima.
%$=$
(.0,
Slika 12-1. Dijagram tijeka ivotnog ciklusa EKMI
U dijagramu je naznaen proces koji se naziva "Dizajn EKMI". Ovaj pojam je uveden zbog toga to
proces projektiranja u smislu izrade projektne dokumentacije kree od projektnog zadatka koji mora bit
dovoljno precizan i nedvosmislen. Takav kvalitetan projektni zadatak moe nastati jedino ukoliko su se
prilikom njegove izrade uzeli u obzir svi prethodno navedeni faktori od 1-7. Najee je potrebno da se u
Str. 125
12. Projektiranje EKMI Prirunik EKMI v1
procesu izrade planova , idejnih rjeenja, odnosno projektnog zadatka nekoliko puta proe kroz taj ciklus
kako bi se dolo do optimalnih rjeenja,
Kako bi uspjeno realizirali navedeno, projektanti EKMI moraju biti ovlateni za projektiranje EKMI od
strane Hrvatske komore inenjera elektrotehnike koje se izdaje na temelju opih preduvjeta za
projektanta te specifinog kolovanja za projektiranje EKMI.
12.1.1. POTIVANJE NORMI I PRAVILNIKA

U tablici 12-1. prikazana je matrica primjene najvanijih normi i pravilnika u pojedinim fazama ivotnog
ciklusa EKMI.
Faza projektiranja
Faza projektiranja zgrade Faza specifikacije Faza instalacije Faza koritenja
generikog kabliranja
EN 50310 EN 50173 niz osim 50173-4 EN 50174-1 EN 50174-1
5.2. Mrea zajednikog 4. Struktura 4. Zahtjevi za specifikaciju 4. Zahtjevi za specifikaciju

uzemljenja (CBN) zgrade 5. Svojstva kanala instalacije ICT kabliranja instalacije ICT kabliranja
7. Zahtjevi na kabele 5. Zahtjevi za instalatere
6.3. Niskonaponski razvod 8. Zahtjevi na konektore ICT kabliranja
(230V) i povezivanje sa 9. Zahtjevi na spojne kabele
zatitnim vodiem (TN-S) i prespojnike (jumpers)
A: Granice svojstava veza Faza planiranja
EKMI pravilnik i EN 50173-4 EN 50174-2 EN 50174-2 EN 50174-2
1. Povezivanje na vanjske 4. i 5. Struktura 4. Zahtjevi za planiranje 5. Zahtjevi na instalaciju Oznaavanje

mree 6. Svojstva kanala instalacije ICT kabliranja ICT kabliranja Administracija
2. Telekomunikacijski 8. Zahtjevi na kabele 6. Odvajanje metalnog ICT 6. Odvajanje metalnog ICT
prostori 9. Zahtjevi na konektore kabliranja od elektrorazvoda kabliranja i elektrorazvoda
3. Telekomunikacijski 10. Zahtjevi na spojne kabele 7. Sustav elektro razvoda i
putevi i prespojnike (jumpers) zatite od munje
A: Granice svojstava veza
EKMI pravilnik EN 50174-3 EN 50174-3

i EN 50310 (za ekvi- i EN 50310 (za ekvi-
1. Zahtjevi zatite od poara potencijalno povezivanje) potencijalno povezivanje)
2. Telekomunikacijski
prostori 5.2. Zajednika mrea za 5.2. Zajednika mrea za
3. Telekomunikacijski povezivanje (CBN) u zgradi povezivanje (CBN) u zgradi
putevi 6.3. Energetski razvod (AC) i 6.3. Energetski razvod (AC) i
povezivanje zatitnog povezivanje zatitnog
vodia (TN-S) vodia (TN-S)
i EN 50346
4. Opi zahtjevi
5. Parametri za ispitivanje
balansiranog kabliranja
6. Parametri ispitivanja
svjetlovodnog kabliranja
Tablica 12-1. Najvanije norme i propisi koji se primjenjuju po fazama ivotnog ciklusa EKMI
Pored navedenih, prilikom projektiranja treba rabiti i sve ostale relevantne norme.
12.1.2. INTERDISCIPLINARNOST
Interdisciplinarnost proizlazi iz injenice da je EKM infrastruktura temelj za realizaciju razliitih usluga i
primjena elektronikih komunikacija koje se realiziraju vrlo sloenim i tehnoloki naprednim sustavima. U
projekt EKMI moraju biti strunjaci i timovi iz razliitih podruja - informatika i komunikacije,
telekomunikacija, CATV i razvod difuzijskog signala, energetski razvod, zatita od prenapona, zatita od
poara, tehnika zatita, automatizacija zgrade (inteligentna zgrada) i drugih.
Str. 126
12.1.3. SURADNJA S REGULATORNIM TIJELIMA, LOKALNOM SAMOUPRAVOM I

OPERATORIMA
Hrvatska agencija za potu i elektronike komunikacije HAKOM kao regulator trita ujedno i moe pruiti
potrebne informacije odnosno smjernice za projektiranje.
Lokalna samouprava donosi prostorne planove i planove razvoja TK mree i kabelske kanalizacije. Ona
ureuje i mogunost pruanja usluga pojedinih operatora (kabelska kanalizacija, koncesije) te je potrebno
doznati s kojim operatorima treba definirati prikljuak na vanjske mree.
S operatorima treba utvrditi mogunosti i nain realizacije pristupne mree od distribucijskog vora do
parcele - zgrade te tome prilagoditi izvedbu uvoda vanjske mree te realizaciju prostora za prihvat
vanjske mree (ENR).
Kapacitet bakrenih okosnica i razvoda prilagoditi mogunostima spajanja objekta na svjetlovodnu
pristupnu mreu.
S kabelskim operatorima treba utvrditi detalje vezane uz realizaciju uvoda i razvoda CATV mree.
U sluaju da se radi o povezivanju na operatora putem beine mree (uglavnom slabije naseljena
podruja) predvidjeti adekvatnu antensku instalaciju i uvod iste u zgradu (BEF).
12.1.4. SURADNJA S INVESTITOROM

Osoblje investitora mora biti upoznato s osnovama EKMI kako bi moglo aktivno sudjelovati u procesu
planiranja, definiranja projektnog zadatka i, po potrebi, donositi odluke te dopune projektnog zadatka u
fazi projektiranja EKMI.
Najbolja je situacija, ukoliko investitor ima osobe ili timove s potrebnim znanjima i iskustvom. Ukoliko to
nije sluaj, potrebno je da angaira vanjskog konzultanta s traenim znanjima.
Definiranje projektnog zadatka najee se mora raditi iterativno. U prvoj fazi investitor mora definirati
svoje zahtjeve u pogledu vrste, broja i lokacije prikljuaka pojedinih usluga, te openito u pogledu nivoa
opremljenosti EKMI. Na temelju tih zahtjeva projektant izrauje grubo rjeenje EKMI (nazovimo ga
"dizajn") te odreuje zahtjeve vezane uz potrebe infrastrukture (EKI) - TK prostora i puteva. Budui da je
prostor skup, investitor eli da se EKI minimizira. Optimizacija prostora i instalacijskih puteva EKMI radi
se iterativno u slijedeim fazama dizajna, pritom suraujui s regulatornim tijelima, lokalnom
samopravom, operatorima te projektantima zgrade.
12.1.5. SURADNJA S PONUDITELJIMA OPREME I RJEENJA

Investitor moe traiti da ugraena pasivna oprema bude od odreenih proizvoaa u cilju osiguranja
performansi i trajnosti izgraenog kabliranja. est je sluaj da je cilj da se od proizvoaa dobije t.z.v.
sistemsko jamstvo kojim proizvoa investitoru jami da se performanse ugraenih komponenti a to znai
i veza i kanala. nee degradirati tijekom jamstvenog roka koji moe biti 15-25. Izborom proizvoaa koji
moe dati sistemsko jamstvo, investitor eliminira proizvoae, odnosno elemente sa upitnom kvalitetom,
te na taj nain osigurava postojanost i performanse EKMI kroz dugi vremenski period.
Za potrebe realizacije izbornih (CCCB; ZAS/CATV) te aplikacijski specifinih podsustava esto je
potrebna suradnja ili angaman drugih firmi.
12.1.6. ZAHTJEVI NA INSTALATERE - IZVODITELJE, SISTEMSKO JAMSTVO

Investitor moe imati svoje zahtjeve u vezi angamana izvoditelja EKMI, ili mu to moe predloiti
projektant. Zahtjeve na izvoditelje moe propisati i regulator, to e vjerojatno u budunosti biti sluaj.
Minimalni uvjet za firmu - izvoditelja EKMI trebao bi biti da ima uposlena najmanje 2 instalatera koji su
proli seminar za instalaciju. Ukoliko se trai proizvoako sistemsko jamstvo, instalater mora imati
certifikat od strane proizvoaa opreme za generiko kabliranje da je osposobljen za izvedbu instalacije
na nain koji e osigurati da proizvoa opreme izda sistemsko jamstvo koje se obino daje na rok od 15
do 25 godina.
Str. 127
12.1.7. ITERATIVNOST PROCESA PROJEKTIRANJA EKMI

Proces projektiranja EKMI u irem smislu dio je ivotnog ciklusa EKMI od planiranja, dizajna odnosno
izrade specifikacija, projektiranja, izvoenja, testiranja i certificiranja te upravljanja. Te faze ivotnog
ciklusa su meusobno povezane i EKMI neprestano kroz njih prolazi.
12.2. VRSTE PROJEKATA EKMI

A. S obzirom na namjenu i razinu projektne dokumentacije razlikujemo;
1. Idejno rjeenje;
2. Idejni projekt;
3. Glavni projekt;
4. Izvedbeni projekt;
5. Projekt izvedenog stanja.
Projektna dokumentacije pod 1. i 2.esto slui kao podloga studije izvodljivosti, evaluaciju moguih
rjeenja, pripremu izgradnje i financiranja objekta i slino.
Vrste projekata od 3-5. te njihov sadraj detaljno su definirani Pravilnikom EKMI u Poglavlju XVII -
Dokumentacija.
Ovjereni primjerak glavnog projekta i projekta izvedenog stanja sastavni je dio tehnike dokumentacije za
odravanje EKMI.
B. S obzirom opseg izvedbe EKMI razlikujemo projekte koji se odnose na:
1. Manje promjene postojee EKM (manje promjene postojeeg stanja bez znaajnih promjena
infrastrukture EKI - telekomunikacijskih prostora, puteva i dr);
2. Rekonstrukcija EKMI (EKMI zgrade se znaajno redizajnira, esto ukljuujui i ponovno
definiranje, odnosno realokaciju EKMI prostora);
3. Nova EKMI u postojeoj zgradi (EKMI se projektira za novu zgradu ili zgradu u kojoj nije bilo
EKMI);
4. Nova EKMI u novoj zgradi.
C. Za nas je najvanija podjela projekata EKMI s obzirom na vrstu objekata koji se projektira:
1. projekti kua - domova (imanja)
2. projekti EKMI zgrada
3. projekti EKMI poslovnih zgrada / kampusa;
4. projekti EKMI stambenih zgrada;
5. projekti EKMI poslovno-stambenih zgrada;
6. projekti dovoda vanjske mree (pristupne kanalizacije, zrane mree).
D. Za podjelu s obzirom na kompleksnost projekata moemo kao dominantni parametar uzeti broj t.z.v.
kabelskih elemenata (Tablica 12-2). Nivo kompleksnosti moe se koristiti za procjenu potrebnih
angamana i aktivnosti na projektu EKMI
12.3. PROJEKTI EKMI POSLOVNIH ZGRADA - KAMPUSA

Projekt EKMI u pravilu ine:
A. (Pod)projekt sustava kabliranja s rjeenjima pojedinih segmenata:
1. Rjeenje povezivanja s vanjskim mreama
2. Rjeenje generikog kabliranja
3. Rjeenje CCCB kabliranja
4. Rjeenje ZAS sustava
Str. 128
5. Razvod BCT/CATV
6. Rjeenje premosnog kabliranja
7. Rjeenje aplikacijski specifinog kabliranja
B ro j fiks n ih e le me n a ta ka b e la * 2 do 200 201 do 1000 > 1000

U re d i N ivo 2 N iv o 2 N iv o 3
K u e , s ta n o vi N ivo 1 N iv o 1 N iv o 1
S ta mb e n e zg ra d e N ivo 2 N iv o 2 N iv o 3
* dobije se umnokom broja fiksnih kabela i broja elemenata kabela ukupnim za
sve vrste kabela - koaks, balansirani i svjetlovodni
Tablica 12-2. Kompleksnost EKMI instalacije (Prema EN 50174-1)
B. (Pod)projekt infrastrukturnih rjeenja EKI:

1. Rjeenje telekomunikacijski prostora;
2. Rjeenje instalacijskih puteva;
3. Rjeenje TK uzemljenja;
4. Rjeenje energetskog razvoda za potrebe EKMI;
5. Rjeenje HVAC za potrebe EKMI;
6. Oznaavanje i identifikacija elemenata EKMI
7. Ostalo.
Odnos pojedinih pot(projekata) kabliranja EKMI i infrastrukturnih cjelina objekta prikazan je u tablici 12-3.
U tablici su predloeni i nazivi elemenata pojedinih podsustava. Svi elementi svih podsustava se ne
moraju realizirati, no svakako ih je potrebno razmotriti u fazi projektiranja. Tako na primjer, ukoliko se radi
o rjeenju povezivanja s vanjskim mreama treba razmotriti i rijeiti sve aspekte:
a) ENC-TR - definiranje prostorije vanjske mree ENR;
b) ENC-PW - definiranje instalacijskih puteva;
c) ENC-GB - definiranje uzemljenja i povezivanje vodljivih masa prilikom povezivanja na vanjsku
mreu (zatita od prenapona na bakrenim vodovima, uzemljenje ureaja);
d) ENC-EL - rjeenje elektrinog razvoda - napajanja ureaja za povezivanje na EN;
INFRASTRUKTURA EKI I OSTALI PODSUSTAVI OBJEKTA

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.
TK prostori Instalacijski Uzemljenje i Elektro- Klima, Aktivna Identifikacija
PODSUSTAVI putevi povezivanje razvod za ventilacija, oprema i
KABLIRANJA EKMI vodljivih potrebe EKI grijanje (izborno) oznaavanje
masa
TR PW GB EL HVAC EQ ID
A. Povezivanje s
vanjskim mreama ENC ENC-TR ENC-PW ENC-GB ENC-EL ENC-HVAC ENC-EQ ENC-ID
B. Generiko
GC GC-TR GC-PW GC-GB GC-EL GC-HVAC GC-EQ GC-ID
kabliranje
C. Premosno
PREM PREM-TR PREM-PW PREM-GB PREM-EL PREM-HVAC PREM-EQ PREM-ID
kabliranje
D. CCCB
CCCB CCCB-TR CCCB-PW CCCB-GB CCCB-EL CCCB-HVAC CCCB-EQ CCCB-ID
kabliranje *
E. ZAS/CATV
ZAS ZAS-TR ZAS-PW ZAS-GB ZAS-EL ZAS-HVAC ZAS-EQ ZAS-ID
kabliranje **
F. Aplikacijski
specifino ASC ASC-TR ASC-PW ASC-GB ASC-EL ASC-HVAC ASC-EQ ASC-ID
kabliranje
* izborno; definirano samo za kabliranje stambenih prostora i to do kabliranja spojne toke podruja obuhvata ACP
** obvezno za stambene objekte s najmanje dvije stambene jedinice
Tablica 12-3. Podsustavi kabliranja EKMI, infrastruktura EKI i projektiranje objekta
Str. 129
e) ENC-HVAC: rjeenje uvjeta okoline u prostorima EN;

f) ENC-EQ: smjetaj opreme (operatora).
Isto tako, ukoliko rjeavamo segmente infrastrukture, na pr. ukoliko odreujemo potrebni kapacitet
instalacijskih puteva, tada moramo uzeti u obzir potrebe svih kabelskih podsustava:
PW > ENC-PW + GC-PW + PREM-PW + ZAS-PW + ASC+PW + CCCB-PW + ASC-PW
pri emu treba uzeti i obzir i grupiranje po vrstama kabela, faktor ispunjenosti, meusobni utjecaj, EMC
utjecaje, faktore okolia (zagrijavanje, vibraciju) te poarne osobine.
12.4. PROCES PROJEKTIRANJA EKMI

U sluaju da se radi o projektiranju sloenog EKMI zgrada/kampusa, proces se sastoji od 3 faze (slika 12-
2.):
1. Poetno rjeenje kabliranja EKMI
2. Poetno rjeenje infrastrukture EKI
3. Projektiranje EKMI
Prve dvije faze predstavljaju iterativnu razradu grubog rjeenja EKMI te su podloga za izradu konanog
projekta EKMI.
Slika 12-2. Proces projektiranja EKMI zgrada/kampusa
Cilj prve dvije faze je da se na temelju projektnog zadatka, prostornih planova, zahtjeva operatora te
potivanjem pravilnika i normi izradi optimalno grubo rjeenje EKMI s definiranom temeljnom
infrastrukturom - prostorima, putevima te da se odrede rjeenja u vezi povezivanja s vanjskim mreama.
Budui da je sustav generikog kabliranje temeljni sustav EKMI fazu dizajna moemo temeljiti na
pravilima projektiranja generikog kabliranja. Ova rjeenja e, uz dodavanje odreene zalihosti u ovoj fazi
zadovoljiti i potrebe drugih podsustava (kabliranja).
U fazi projektiranja EKMI morat emo detaljno definirati i kapacitete ostalih podsustava te njihove potrebe
za infrastrukturom.
Str. 130
Projekt povezivanja s vanjskim mreama kada se koristi prikljuenje putem kabelske kanalizacije moe te
sloenije topologije povezivanja esto je zaseban projekt.
12.5. ZAKLJUAK
Projektiranje EKMI sloen je interdisciplinarni proces. EKMI se razvija u pravcu da pored osnovne zadae
ne samo omoguuje realizaciju suvremene usluno orijentirane komunikacijske infrastrukture ve postaje
i temelj za realizaciju tzv. "pametne zgrade", to je, na primjer, predmet nove norme EN 50173-6 koja je u
pripremi.
Str. 131
W<D/ <
99-1. PREGLED RELEVANTNE ZAKONSKE REGULATIVE
Rbr. Naziv propisa Objava NN

1 Zakon o elektronikim komunikacijama 73/08 i 90/11
2 Pravilnik o nainu i uvjetima obavljanja djelatnosti elektronikih 154/08 i 51/11
komunikacijskih mrea i usluga
3 Pravilnik o nainu i uvjetima pristupa i zajednikog koritenja elektronike 154/08 i 93/10
komunikacijske infrastrukture i povezane opreme
4 Pravilnik o nainu rada unutarnje ustrojstvene jedinice za zatitu prava 10/09 i 154/09
korisnika
5 Pravilnik o univerzalnim uslugama u elektronikim komunikacijama 23/09
6 Pravilnik o nainu i uvjetima odreivanja zone elektronike 42/09 i 39/11
komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, zatitne zone i
radijskog koridora te obveze investitora radova ili graevine
7 Pravilnik o tehnikim uvjetima za elektroniku komunikacijsku mreu 155/09
poslovnih i stambenih zgrada
8 Pravilnik o tehnikim i uporabnim uvjetima za svjetlovodne distribucijske 108/10
mree Ordinance on Technical and Usage Requirements for Optical Fibre
Distribution Networks
9 Pravilnik o tehnikim uvjetima za kabelsku kanalizaciju 114/10
10 Pravilnik o elektromagnetskoj kompatibilnosti 23/11
11 Pravilnik o radijskoj opremi i telekomunikacijskoj terminalnoj opremi 112/08
12 Pravilnik o ogranienjima jakosti elektromagnetskih polja za radijsku 183/04
opremu i telekomunikacijsku terminalnu opremu
13 Zakon o prostornom ureenju i gradnji 76/07, 38/09,
55/11, 90/11
14 Tehniki propis o sustavima ventilacije, djelomine klimatizacije i 03/07
klimatizacije zgrada
15 Tehniki propis za sustave zatite od djelovanja munje na graevinama 87/08, 33/10
16 Pravilnik o jednostavnim graevinama i radovima 21/09, 57/10,
126/10, 48/11
17 Tehniki propis za niskonaponske elektrine instalacije 5/10
18 Pravilnik o kabelskoj televiziji 83/95
19 Pravilnik o nainu i uvjetima pristupa i zajednikog koritenja elektronike 154/08 i 93/10
komunikacijske infrastrukture i povezane opreme
20 Pravilnik o nainu i uvjetima odreivanja zone elektronike 42/09 i 39/11
komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, zatitne zone i
radijskog koridora te obveze investitora radova ili graevine
21 Pravilnik o pristupu mrei i meusobnom povezivanju 185/03
22 Pravilnik o telekomunikacijskim uslugama 183/04, 108/05 i
154/08
23 Pravilnik o ogranienjima jakosti elektromagnetskih polja za radijsku 183/04 i 89/11
opremu i telekomunikacijsku terminalnu opremu
24 Pravilnik o osnovnim telekomunikacijskim uslugama 123/05
25 Pravilnik o univerzalnim uslugama u elektronikim komunikacijama 23/09
133
< W<D/
99-2. POPIS VANIJIH NORMI
Napomena:
Navedeni popis je trenutno stanje normi prema Hrvatskom zavodu za normizaciju, TO E502 (Elektrotehniki aspekti
informacijske tehnologije). Ostale relevantne norme mogu se nai na popisu u Pravilniku o tehnikim uvjetima za
elektroniku i komunikacijsku mreu poslovnih i stambenih zgrada (NN 155/2009), te na stranicama relevantnih
odbora odnosno normizacijskih tijela.
HRN ISO/IEC Informacijska tehnologija -- Generiko kabliranje korisnikih prostora

11801:2009 (ISO/IEC 11801:2008)
Information technology -- Generic cabling for customer premises
(ISO/IEC 11801:2008)
HRN ISO/IEC Informacijska tehnologija -- Generiko kabliranje korisnikih prostora
11801:2009/A2:2010 (ISO/IEC 11801:2008/am2:2010)
Information technology -- Generic cabling for customer premises
(ISO/IEC 11801:2008/am2:2010)
HRN ISO/IEC 14709- Informacijska tehnologija -- Konfiguracija kabliranja korisnikih
1:2009 prostora (KKP) za mrene primjene -- 1. dio: ISDN (Integrated
Services Digital Network) osnovni pristup (ISO/IEC 14709-
1:1997+am1:2004)
Information technology -- Configuration of Customer Premises
Cabling (CPC) for applications -- Part 1: Integrated Services Digital
Network (ISDN) basic access (ISO/IEC 14709-1:1997+am1:2004)
HRN ISO/IEC 14709- Informacijska tehnologija -- Konfiguracija kabliranja korisnikih
2:2009 prostora (KKP) za mrene primjene -- 2. dio: ISDN (Integrated
Services Digital Network) primarni pristup (ISO/IEC 14709-
2:1998+am1:2005)
Information technology -- Configuration of Customer Premises
Cabling (CPC) for applications -- Part 2: Integrated services digital
network (ISDN) primary rate (ISO/IEC 14709-2:1998+am1:2005)
HRN ISO/IEC 14763- Informacijska tehnologija -- Izvedba i pogon kabliranja korisnikih
1:2009 prostora -- 1. dio: Upravljanje (ISO/IEC 14763-1:1999+am1:2004)
Information technology -- Implementation and operation of customer
premises cabling -- Part 1: Administration (ISO/IEC 14763-
1:1999+am1:2004)
HRI ISO/IEC/TR Informacijska tehnologija -- Izvedba i pogon kabliranja korisnikih
14763-2:2009 prostora -- 2. dio: Planiranje i instaliranje (ISO/IEC/TR 14763-2:2000)
premises cabling -- Part 2: Planning and installation (ISO/IEC/TR
14763-2:2000)
3:2009 prostora -- 3. dio: Ispitivanje svjetlovodnog kabliranja (ISO/IEC 14763-
3:2006)
premises cabling -- Part 3: Testing of optical fibre cabling (ISO/IEC
14763-3:2006)
3:2009/A1:2010 prostora -- 3. dio: Ispitivanje svjetlovodnog kabliranja (ISO/IEC 14763-
3:2006/am1:2009)
premises cabling -- Part 3: Testing of optical fibre cabling (ISO/IEC
14763-3:2006/am1:2009)
HRN ISO/IEC Informacijska tehnologija -- Generiko kabliranje stambenih prostora
15018:2009 (ISO/IEC 15018:2004)
134
W<D/ <
Information technology -- Generic cabling for homes (ISO/IEC

15018:2004)
HRN ISO/IEC Informacijska tehnologija -- Generiko kabliranje stambenih prostora
15018:2009/A1:2010 (ISO/IEC 15018:2004/am1:2009)
Information technology -- Generic cabling for homes (ISO/IEC
15018:2004/am1:2009)
HRN ISO/IEC Informacijska tehnologija -- Kabelske trase i prostori za kabliranje
18010:2009 korisnikih prostora (ISO/IEC 18010:2002+am1:2005)
Information technology -- Pathways and spaces for customer
premises cabling (ISO/IEC 18010:2002+am1:2005)
HRN ISO/IEC Informacijska tehnologija -- Generiko kabliranje -- Industrijski prostori
24702:2009 (ISO/IEC 24702:2006)
Information technology -- Generic cabling -- Industrial premises
(ISO/IEC 24702:2006)
HRN ISO/IEC Informacijska tehnologija -- Generiko kabliranje -- Industrijski prostori
24702:2009/A1:2010 (ISO/IEC 24702:2006/am1:2009)
Information technology -- Generic cabling -- Industrial premises
(ISO/IEC 24702:2006/am1:2009)
HRI ISO/IEC/TR Informacijska tehnologija -- Kabliranje korisnikih prostora za
24704:2009 pristupne toke beine mree (ISO/IEC/TR 24704:2004)
Information technology -- Customer premises cabling for wireless
access points (ISO/IEC/TR 24704:2004)
HRI ISO/IEC/TR Informacijska tehnologija -- Generiko kabliranje korisnikih prostora -
24746:2009 - Umetanje mid-span-napajanja podatkovne terminalne opreme (PTE)
(ISO/IEC/TR 24746:2005)
Information technology -- Generic cabling for customer premises --
Mid-span DTE power insertion (ISO/IEC/TR 24746:2005)
HRI ISO/IEC/TR Informacijska tehnologija -- Ocjena i prilagodba instaliranih
24750:2009 balansiranih kanala kabliranja u svrhu na podrke 10GBASE-T
(ISO/IEC/TR 24750:2007)
Information technology -- Assessment and mitigation of installed
balanced cabling channels in order to support 10GBASE-T
(ISO/IEC/TR 24750:2007)
HRN ISO/IEC Informacijska tehnologija -- Generiki sustavi kabliranja podatkovnih
24764:2010 centara (ISO/IEC 24764:2010)
Information technology -- Generic cabling systems for data centres
(ISO/IEC 24764:2010)
HRI ISO/IEC/TR Informacijska tehnologija -- Generiko kabliranje -- Uvod u MICE-
29106:2009 razredbu uvjeta okoline (ISO/IEC/TR 29106:2007)
Information technology -- Generic cabling -- Introduction to the MICE
environmental classification (ISO/IEC/TR 29106:2007)
HRN EN 50098- Kabliranje korisnikih prostora za informacijsku tehnologiju -- 1. dio:
1:2008 ISDN (Integrated Services Digital Network) osnovni pristup (EN
50098-1:1998+A1:2002)
Customer premises cabling for Information Technology -- Part 1:
ISDN basic access (EN 50098-1:1998+A1:2002)
HRN EN 50098- Kabliranje korisnikih prostora za informacijsku tehnologiju -- 2. dio:
2:2008 2048 kbit/s ISDN (Integrated Services Digital Network) primarni
pristup i mreno suelje zakupljenog voda (EN 50098-2:1996)
Customer premises cabling for Information Technology -- Part 2: 2048
kbit/s ISDN primary access and leased line network interface (EN
50098-2:1996)
135
< W<D/
HRN EN 50173- Informacijska tehnologija -- Generiki sustavi kabliranja -- 1. dio: Opi

1:2009 zahtjevi (EN 50173-1:2007)
Information technology -- Generic cabling systems -- Part 1: General
requirements (EN 50173-1:2007)
HRN EN 50173- Informacijska tehnologija -- Generiki sustavi kabliranja -- 1. dio: Opi
1:2009/A1:2010 zahtjevi (EN 50173-1:2007/A1:2009)
Information technology -- Generic cabling systems -- Part 1: General
requirements (EN 50173-1:2007/A1:2009)
HRN EN 50173- Informacijska tehnologija -- Generiki sustavi kabliranja -- 2. dio:
2:2008 Uredski prostori (EN 50173-2:2007)
Information technology -- Generic cabling systems -- Part 2: Office
premises (EN 50173-2:2007)
3:2008 Industrijski prostori (EN 50173-3:2007)
Information technology -- Generic cabling systems -- Part 3: Industrial
premises (EN 50173-3:2007)
4:2008 Stambeni prostori (EN 50173-4:2007)
Information technology -- Generic cabling systems -- Part 4: Homes
(EN 50173-4:2007)
5:2008 Podatkovni centri (EN 50173-5:2007)
Information technology -- Generic cabling systems -- Part 5: Data
centres (EN 50173-5:2007)
HRI CLC/TR 50173- Smjernice za kabliranje za podrku 10 GBASE-T (CLC/TR 50173-99-
99-1:2009 1:2007)
Cabling guidelines in support of 10 GBASE-T (CLC/TR 50173-99-
1:2007)
HRI CLC/TR 50173- Informacijska tehnologija -- Implementacija (izvedba) BCT (Broadcast
99-2:2010 and Communication Technologies) aplikacija uporabom kabliranja u
skladu s EN 50173-4 (CLC/TR 50173-99-2:2010)
Information technology -- Implementation of BCT applications using
cabling in accordance with EN 50173-4 (CLC/TR 50173-99-2:2010)
HRN EN 50174- Informacijska tehnologija -- Instalacija kabliranja -- 1. dio: Specifikacija
1:2008 i osiguranje kvalitete (EN 50174-1:2000)
Information technology -- Cabling installation -- Part 1: Specification
and quality assurance (EN 50174-1:2000)
1:2010 instalacije i osiguranje kvalitete (EN 50174-1:2009)
Information technology -- Cabling installation -- Part 1: Installation
specification and quality assurance (EN 50174-1:2009)
1:2010 instalacije i osiguranje kvalitete (EN 50174-1:2009)
specification and quality assurance (EN 50174-1:2009)
HRN EN 50174- Informacijska tehnologija -- Instalacija kabliranja -- 2. dio: Planiranje
2:2008 instalacije i instalacijska praksa unutar zgrada (EN 50174-2:2000)
planning and practices inside buildings (EN 50174-2:2000)
HRN EN 50174- Informacijska tehnologija -- Instalacija kabliranja -- 2. dio: Planiranje
2:2010 instalacije i instalacijska praksa unutar zgrada (EN 50174-2:2009)
136
Prirunik EKMI v1 99. Koriteni izvori

planning and practices inside buildings (EN 50174-2:2009)
34 HRN EN 50174- Informacijska tehnologija -- Instalacija kabliranja -- 3. dio: Planiranje
. 3:2008 instalacije i instalacijska praksa izvan zgrada (EN 50174-3:2003)
planning and practices outside buildings (EN 50174-3:2003)
35 HRN EN 50310:2008 Primjena izjednaenja potencijala i uzemljenja u zgradama s
. opremom informacijske tehnologije (EN 50310:2006)
Application of equipotential bonding and earthing in buildings with
information technology equipment (EN 50310:2006)
36 HRN EN 50346:2008 Informacijska tehnologija -- Instalacija kabliranja -- Ispitivanje
. instaliranog kabliranja (EN 50346:2002+A1:2007)
Information technology -- Cabling installation -- Testing of installed
cabling (EN 50346:2002+A1:2007)
37 HRN EN Informacijska tehnologija -- Instalacija kabliranja -- Ispitivanje
. 50346:2008/A2:2010 instaliranog kabliranja (EN 50346:2002/A2:2009)
Information technology -- Cabling installation -- Testing of installed
cabling (EN 50346:2002/A2:2009)
38 HRI CLC/TR Zahtjevi za otpornost na smetnje za opremu s telekomunikacijskim
. 50450:2009 prikljukom (prikljucima) (CLC/TR 50450:2006)
Resistibility requirements for equipment having (a) telecommunication
port(s) (CLC/TR 50450:2006)
137
99. Koriteni izvori Prirunik EKMI v1
99-3. POPIS OSTALIH IZVORA
Pored navedenih normi i regulative, za izradu prirunika najvanija je bila slijedea literatura.
1. Telecommunications Distribution Methods Manual, 12th Edition, BICSI - skupina autora, izdanje
2009. g., 2132 stranice ISBN: 1-928886-45-7
2. Cabling - The Complete Guide to Copper and Fiber-Optic Networking, Fourth Edition, Andrew
Oliviero, Bill Woodward, Wiley Publishing 2009, 1147 stranica, ISBN: 978-0-470-47707-6
3. Designing a structured cabling system to ISO 11801 2nd edition, Barry J. Elliott, Woodhead
Publishing Limited 2002.g., 316 stranica ISBN 1 85573 612 8
4. Communications cabling manual, Module 2: Communications cabling handbook, HB 29,
Standards Australia, izdanje 2007 s dopunama 2010, 140 stranica, ISBN 0 7337 8236 1
5. Communications Cabling Manual, Module 3: Residential communications cabling handbook, HB
252, Standards Australia, izdanje 2007, 110 stranica, ISBN 0 7337 8462 3
Koriteni su razni prirunici poznatih proizvoaa opreme:

6. Enterprise Design Guide: Physical Layer Handbook for Designers and Installers, Commscope
izdanje 2010.
7. AMP NETCONNECT Guide to ISO/IEC 11801 2nd Edition Including Amendment 1Installers,
Tyco Electronics, 2008. godine
8. SYSTIMAX GigaSPEED X10D Solution, Design and Installation Guidelines, Commscope,
Izdanje 2.0 veljaa 2010.
Koriteni su materijali za seminare i prezentacije proizvoaa:

9. Brand-Rex
10. Legrand
11. Panduit
12. Reichle de Massari
te mnogi radovi, lanci i Internet izvori.
138

Goran Belamariprirucnikhkie 2011 Web

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Goran Belamariprirucnikhkie 2011 Web

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Goran Belamari

0-1. PREDGOVOR HKIE

3. KABLIRANJE UREDSKIH PROSTORA POSLOVNIH ZGRADA ........................................................35

3.2.7. Kabliranje za potrebe beine mree ......................................................................................44

4. KABLIRANJE STAMBENIH PROSTORA ...............................................................................................53

5. TELEKOMUNIKACIJSKI PROSTORI I PROSTORIJE ...........................................................................69

5.8. Telekomunikacijski prostori u stanu/kui HEF, HE, PDS, SDS, LS ...............................................80

6. SUSTAV ZA VOENJE KABELA PW ...................................................................................................87

7. POVEZIVANJE VANJSKE MREE.........................................................................................................93

8. KABLIRANJE ZAJEDNIKOG ANTENSKOG SUSTAVA

9. ELEKTROMAGNETSKA KOMPATIBILNOST, SIGURNOST, ELEKTRINO NAPAJANJE,

9.8. Kabliranje EKM oklopljenim vodovima ..........................................................................................112

10. ISPITIVANJE I MJERENJE .................................................................................................................117

11. UPRAVLJANJE EKMI, IDENTIFIKACIJA I OZNAAVANJE ..............................................................121

12. PROJEKTIRANJE EKMI......................................................................................................................125

99. POPIS IZVORA ...................................................................................................................................133

Komunikacijski sustavi, kao dio elektrotehnikih sustava u graevinama i infrastrukturi, godinama su se

mr.sc. Miljenko Rodek, dipl.ing.el.,

Goran Belamari, dipl. ing. elektrotehnike, roen je 13. rujna 1949. u

Iskreno zahvaljujem svima koji su me podrali da istrajem u pisanju ovog prirunika,

0-5. ZNAENJE KRATICA

IDC konektor na natiskivanje (eng. "Insulation Displacement Connector")

PDS primarni razdjelni prostor (eng. "Primary Distribution Space")

UHF ultra visoka frekvencija

Slika 1-1. Ubrzanje mree i razvoj tehnologija generikog kabliranja

Slika 1-2. Generiko kabliranje kao temelj kabliranja raznih podsustava

Slika 1-3. Usporedba trokova i ivotnog vijeka kabliranja u odnosu

tednja na ulaganju u generike sustava kabliranja je tednja na krivom mjestu!

1.2. KONVERGENCIJA KOMUNIKACIJSKE MREE I GENERIKO KABLIRANJE

Sl. 1-4. Platforma konvergencije suvremenih komunikacijskih

Slika 1-5. Jedinstvena fizika infrastruktura

1.3. KRATAK PREGLED NORMI GENERIKOG KABLIRANJA

1.4. KONCEPTUALNI TEMELJI PRAVILNIKA

Slika 1-6. Konceptualna shema elektronike komunikacijske infrastrukture EKMI

Elementi arhitekture EKMI su (lanak 6 Pravilnika):

Aktivna oprema EKMI smjetena je u za to predvienim telekomunikacijskim prostorima. Aktivna oprema

1.5. PROJEKTIRANJE EKMI

1.6. ODNOS PRIRUNIKA I PRAVILNIKA EKMI

Slika 1-7. Poloaj i uloga EKMI prirunika u odnosu na ostalu regulativu

Sukladno Pravilniku, sustav kabliranja elektronike komunikacijske infrastrukture dijelimo na:

2.1. EKMI I PRIMJENA NORMI

EN 50173-2 Uredske zgrade P

EN 50173-4 Stanovi i kue P

CLC/TR 50173-99-2 Upute za kabliranje za podrku 10GBASE-T mrea PT

ISO/IEC/TR 24704 Kabliranje korisnikih prostora za beine pristupne toke P

EN 50310 Izjednaenje potencijala i uzemljenje ICT opreme P

EN 50174-2 Instalacija izvedba unutar zgrada I

EN 50174-3 Instalacija izvedba izvan zgrada I

EN 50346 Testiranje instaliranog kabliranja T

EN 61935-1 Testiranje balansiranog i koaksijalnog kabliranja prema ISO 11801 T

ISO/IEC 14763-3 Testiranje optikog kabliranje T

Tablica 2-1. Najvanije primijenjene norme

Tablica 2-2. Faze izgradnje EKM i primijenjene norme

2.2. GENERIKO KABLIRANJE EKM

Slika 2-1. Arhitektura generikog kabliranja poslovnih prostora

Slika 2-2. Hijerarhijska topologija generikog kabliranja poslovnih prostora

2.2.1. OSNOVNA NORMA GENERIKOG KABLIRANJA EN 50173-1

Slika 2-3. Odnos kabliranja okosnice i specifinih podsustava

2.2.2. KANALI I VEZE, KATEGORIJE I RAZREDI (KLASE)

Slika 2-4. Stalna veza i kanal

2.2.3. KABLIRANJE POSLOVNIH (UREDSKIH) PROSTORA

Slika 2-5. Prikaz podsustava kabliranja poslovne zgrade

2.2.4. KABLIRANJE STAMBENIH PROSTORA