PROJEKTIRANJE UNUTARNJE RASVJETE

Perica Ilak, mag. ing.

Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

Sadraj
1. Zahtjevi pri projektiranju rasvjete
1. Norme
2. Osnovni koncepti
1. Prosjena rasvijetljenost,
2. Jednolikost,
3. Radne povrine
4. Kalkulacijske plohe
5. Ogranienje blijetanja
6. Minimalni faktor uzvrata boje i Boja svjetla
7. Faktor odravanja
3. DIALux
Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

Bodovanje

Kriterij Max bodovi

Sloenost problema 25
Dokumentiranje modela 25
Potivanje normi 30
Dojam 20
Predloak IEEE Obvezan
Samoocjena Obvezna
Ukupno 100
Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

1.1. Zahtjevi pri projektiranju rasvjete

Namjena prostora odreuje jakost i tip rasvjete

Nivo rasvijetljenosti (Em) - u skladu s procesom pribliavanja

Europskoj uniji u podruju normizacije u Republici Hrvatskoj su
2008. godine prihvaene dvije europske norme iz podruja
rasvjete radnih mjesta:
HRN EN 12464-1 (radna mjesta u unutarnjim prostorima)
HRN EN 12464-2 (radna mjesta u vanjskim prostorima)

Norme propisuju:
Prosjenu rasvijetljenost,
Jednolikost,
Minimalni faktor uzvrata boje,
Ogranienje blijetanja,
Boja svjetla
Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

Vizualni komfor
Ispravna rasvjeta omoguuje vizualni komfor (ugodnost) !
odgovarajui nivo rasvijetljenosti
ravnomjernost rasvijetljenosti
jednolika luminancija
ogranienje luminancije - izaziva umor
zadovoljavajui kontrast - potrebno je razlikovati objekt i njegovu pozadinu
ispravno usmjerenje rasvjete - osigurava 3D percepciju
ugodna sjenovitost - postie se kombinacijom difuzne i direktne rasvjete
odgovarajui faktor uzvrata boje
odgovarajua temperatura boje svjetlosti
atmosfera - mogue ju je stvoriti rasvjetom
efikasnost sustava rasvjete
smanjenje potronje elektrine energije
smanjeni trokovi odravanja rasvjetnog sustava
Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

1.2. Norma HRN EN 12464-1:2008

HRN EN 12464-1:2008
m, UGRL, Ra 2
Podvrsta aktivnosti
Uredi i ustanove

(lx) (-) (-)

Evidentiranje, kopiranje, itd. 300 19 80
Pisanje, tipkanje, itanje, obrada podataka 500 19 80
Tehniko crtanje 750 16 80
CAD radne stanice 500 19 80
Prostorije za sjednice i sastanke 500 19 80
Prijavnica 300 22 80
Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

1.2. Norma HRN EN 12464-1:2008

300, 19, 80
Uionice, sobe za rad s manjim skupinama
Upravljivo osvijetljenost/rasvjeta
500, 19, 80
Uionice veernjih kola i za obrazovanje odraslih
Upravljivo osvijetljenost/rasvjeta
500, 19, 80
Predavaonica
Upravljivo osvijetljenost/rasvjeta
500, 19, 80
kole

kolska ploa
Sprijeiti ogledalne odraze
500, 19, 80
Pokazna ploa
U predavaonicama 750 lx
Umjetnike uionice 500, 19, 80
750, 19, 90
Umjetnike uionice u umjetnikim kolama
TCP 5000 K
Tehnike crtaonice 750, 19, 80
Praktikumi i laboratoriji 500, 19, 80
Obrtnike uionice 300, 19, 80
Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

1.2. Norma HRN EN 12464-1:2008

Uionice, sobe za rad s manjim skupinama 300, 19, 80
Upravljivo osvijetljenost/rasvjeta
Nastavnike radionice 300, 19, 80
Glazbene uionice 300, 19, 80
Informatike uionice (upravljanje izbornicima) 300, 19, 80
Jezini laboratorij 300, 19, 80
Prostorije za pripremu i radionice 500, 22, 80
Ulazna predvorja 200, 22, 80
kole

Komunikacijske povrine, hodnici 100, 25, 80

Stubita 150, 25, 80
Uenike zajednike prostorije i dvorane za skuptine 200, 22, 80
Nastavnike prostorije (kabineti, itd.) 300, 19, 80
Knjinica: police s knjigama 200, 19, 80
Knjinica: itaonice 500, 19, 80
Spremita nastavnih sredstava 100, 25, 80
Sportske i gimnastike dvorane, plivaki bazeni (opa uporaba) 300, 22, 80
kolske menze 200, 22, 80
Kuhinje 500, 22, 80
Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

1.2. Norma HRN EN 12464-2:2008

Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2. Osnovni koncepti
Norme propisuju:
Prosjenu rasvijetljenost,
Jednolikost,
Minimalni faktor uzvrata boje,
Ogranienje blijetanja,
Boja svjetla
Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.1. Prosjena rasvijetljenost

Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.1. Prosjena rasvijetljenost

2.1.1. Radna povrina
Norma definira, radnu povrinu kao prostor na kojem se
izvravaju vizualne radnje.
Radna povrina moe biti: horizontalna, vertikalna i nagnuta.
Neposredni okolni prostor je definiran kao pojas oko radne
povrine, najmanje 0.5 m irok.

Radna 0,5m
povrina

Okolni prostor
Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.1. Prosjena rasvijetljenost

2.1.1. Radna povrina
Strop Boni zid

Task Area Surrounding Area Pozadina Polica

Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.2. Jednolikost rasvijetljenosti

Task Area
Jednolikost 0,5m

Uo = 0,7

Surrounding Area
Uo = 0,5
Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.2. Jednolikost rasvijetljenosti i razina

rasvjetljenosti
Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.3. Radne povrine

Tipian plan radnog prostora, okolnog prostora, zone cirkulacije radnika i
pozadinskog prostora (prostor koji esto ili povremeno nije okupiran).
Npr. call centar.
Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.3. Radne povrine

2.3.1. Kako ih kreirati kada je nepoznata veliina namjetaja
Povrine radnog prostora su povezane
povrine gdje se obavlja vizualna radnja,
mogu biti horizontalne, vertikalne ili
nagnute.

Prostor rada (svijetlo uta), prostor

korisnika (uta) ine radnu povrinu.

Budui veliina namjetaja prije

projektiranja nije poznata (1.6 m x 0.8 m),
preporuka je da se za radnu prostor uzme
1.8 m x 1.8 m (svjetlo uta) na visini od 0.75
m.
Proraun rasvijetljenosti se moe ignorirati
za 0.5 m irok pojas do zida (marginalni
pojas), ali samo ako se ne poklapa s radnim
prostorom.
Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.3. Radne povrine

2.3.2. Kako ih kreirati kada je nepoznat raspored radnih podruja
Tada je cijela prostorija povrina radnog prostora minus marginalni pojas od
0.5 m do zida.
Visina radne povrine je 0.75 m. Jednolikost je 0.7 unutar radne povrine, a
okolne povrine 0.5 (ako je poznat priblian poloaj okolne povrine tada i nju
definiramo).
Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.3. Radne povrine

2.3.1. Vertikalna rasvijetljenost (Vertikalne povrine)
Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.3. Radne povrine

2.3.1. Vertikalna rasvijetljenost (Vertikalne povrine)

Police i ostale vertikalne povrine se

smatraju vertikalnim radnim
povrinama ako se na njima obavlja
visualan rad tijekom dueg vremenskog
perioda (npr. knjigovodstvo, izdavanje
ulaznica).

Ta vertikalna radna ploha poinje 0.5 m

od poda, a zavrava 2 m od poda.
Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.3. Radne povrine

2.3.1. Koridori (hodnici)
Koridori, prostorije u kojima se odvija
znaajno kretanje osoba.
Za koridori do 2.5 m, preporuka je da
centralna pruga (svjetlo uta) na podu
bude najmanje 1 m iroka te da za nju
vrijedi: Uo=0.40, Em=100 lx.
Zidovi: Ev > 50 lx i Uo=0.1.
Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.3. Radne povrine

2.3.1. Pojedinane industrijske radne povrine
Vizualne radnje na industrijskim mjestima
npr. (slika (1)-(3)) su raznovrsne i
pojedinano se adresiraju.

Neposredni okolni prostor svake od radnih

povrina je minimalno 0.5 m irok.
Meutim ipak se preporua da se instalira
generalna rasvjeta kako bi bilo dovoljno
rasvjete u podruju gledanja.
Tamo gdje je potrebna Em>500 lx npr.
(1)-(3) sa slike, pojedinana rasvjeta se
adresira.

(1)Podruje mjerenja i okretanja,

vertikalne i horizontalne povrine
(2) Podruje za prouavanje nacrta
(3)Podruje za alat i mjerenja
Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.3. Radne povrine

2.3.1. Pojedinane industrijske radne povrine

Prouiti: Guide to DIN EN 12464-1 Lighting of work places Part 1: Indoor work places
Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.4. Kalkulacijska mrea

Ova metoda daje puno preciznije rezultate rasvijetljenosti, i moe se koristiti za proraun
rasvijetljenosti u proizvoljnoj toki. Pogotovo je pogodna kod prorauna raunalom, budui da
se prostor moe podijeliti u proizvoljno veliki broj toaka, u kojim se prorauna rasvijetljenost u
toki, a zatim se prosjena rasvijetljenost rauna kao aritmetika sredina svih rasvijetljenosti.

n
E Ei Zbraja se doprinos svih izvora u prostoru, kao i refleksija.
i 1

Rasvijetljenost u svakoj plohi ima vertikalnu i horizontalnu komponentu (koja se ee koristi).

Horizontalna rasvijetljenost u toki Vertikalna rasvijetljenost u toki

I I
EH 2
cos3 EV cos 2 sin
hp h 2p
Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.4. Kalkulacijska mrea

U proraunu unutarnje rasvjete rauna se direktna i indirektna komponenta rasvjete
(uz ogranien broj iteracija), kao i utjecaj namjetaja na refleksiju svjetla.
Ako je omjer udaljenosti toke P i najvee dimenzije svjetiljke vei od 5, svjetiljka se
aproksimira tokastim izvorom svjetla.
Dialux kalkulacijska mrea

Kalkulacijska mrea kojom se rauna prosjena rasvijetljenost i jednolikost ovisi o

veliini i obliku promatrane povrine (radna povrina, okolna povrina, pozadinski
prostor itd.).
Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.4. Kalkulacijska mrea

Panju treba posvetiti geometriji u prostoru rasvjetnih tijela, izokandelnim
dijagramima rasvjetnih tijela itd.

I
Izokandelni dijagram
EH 2
cos 3

hp
Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.4. Kalkulacijska mrea

Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.4. Kalkulacijska mrea

Reflektirana svjetlost je uzeta u obzir u Dialux
proraunu, kao reflektirana difuzna svjetlost.
Elektrina rasvjeta, 2009/2010
2.4. Kalkulacijska mrea
2.41. Osnovni koncepti u optici
Kada se neka povrina priprijei na putu svjetlosti, svjetlost se moe
reflektirati ili refraktirati kroz povrinu u materijal
Kada svjetlost prodre u materijal ona se moe: transmitirati, absorbirati ili
difundirati ili neka od kombinacije tog troje.

Ova pravila vrijede za cijeli EM spektar, meutim dalje e se analizirati samo

svjetlost
Elektrina rasvjeta, 2009/2010
2.4. Kalkulacijska mrea
2.41. Osnovni koncepti u optici

Vrste refleksije:
Zrcalna (spekularna), refleksija na glatkoj povrini, reflektirane zrake su paralelne.

Difuzna, refleksija na hrapavoj povrini, mat povrina, reflektirane zrake nisu

paralelne.
Elektrina rasvjeta, 2009/2010
2.4. Kalkulacijska mrea
2.41. Osnovni koncepti u optici

Vrste refleksije:
Tokasta, kada su kutevi reflekitranh zraka otrpilike jednake kutu upadne
zrake. Tokasto reektirana svjetlost reektira se primarno u smjeru koji je
odreden kutom upada. Intenzitet je oznaen duljinom duljina strelica.
Elektrina rasvjeta, 2009/2010
2.4. Kalkulacijska mrea
2.41. Osnovni koncepti u optici
Elektrina rasvjeta, 2009/2010
2.4. Kalkulacijska mrea
2.41. Osnovni koncepti u optici
Elektrina rasvjeta, 2009/2010
2.4. Kalkulacijska mrea
2.41. Osnovni koncepti u optici

Savreno difuzne (Lambertove povrine) ( fotona/(scm2sr) = >

W/cm2sr => lm/cm2sr)
The observer at angle to the normal will be seeing
the scene through the same aperture of
area dA0 and the area element dA will subtend a
(solid) angle of d0 cos().
Elektrina rasvjeta, 2009/2010
2.4. Kalkulacijska mrea
2.41. Osnovni koncepti u optici
Elektrina rasvjeta, 2009/2010
2.4. Kalkulacijska mrea
2.41. Zidovi i stropovi
EN 12464-1 ravnomjerna luminancija ostvaruje se odabirom
primjerenog faktor refleksije materijala.
Za difuzne povrine preporuen faktor refleksije je:
Stropovi: 0.7 do 0.9
E
Zidovi: 0.5 do 0.8 L

(Lambertov zakon)

Podovi: 0.2 do 0.4

EN 12464-1 odreuje i odravanu rasvjetljenost Em:

Zidovi: Em =75 lx, Uo > 0.10
Stropovi: Em = 50 lx, Uo > 0.10
Elektrina rasvjeta, 2009/2010
2.4. Kalkulacijska mrea
2.41. Zidovi i stropovi
Elektrina rasvjeta, 2009/2010
2.4. Kalkulacijska mrea
2.41. Zidovi i stropovi

Rasvjetljenost (lx) Luminancija (cd/m2)

Elektrina rasvjeta, 2009/2010
2.4. Kalkulacijska mrea
2.41. Cilindrina rasvijetljenost
Elektrina rasvjeta, 2009/2010
2.4. Kalkulacijska mrea
2.41. Cilindrina rasvjetljenost
The cylindrical illuminance (Ez) is the average of all vertical light on an imaginary cylinder.

(Dialux) Cylindrical illuminance s the average value for vertical illuminance beamed from all directions around a
single point (on a vertical axis).

Shadow effect = modelling effect is the ratio between cylindrical and horizontal illuminance (Eh). A rough
assessment of the relationship between diffuse light and directional light. (preporuka 0.3 do 0.6).
Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.4. Kalkulacijska mrea

Paziti da su svjetiljke tako rasporeene da se njihova svjetlost
preklapa na visini radne plohe. to odabrati prikladnu visinu
(poloaj) svjetiljke i ispravan izokandelni dijagram.
Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.4. Kalkulacijska mrea

Mjerne toke kalkulacijske plohe moraju biti odabrane tako da
se njihov raspored ne podudara s rasporedom svjetiljki.
Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.4. Kalkulacijska mrea

Broj mjernih toaka na kalkulacijskoj mrei
Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.4. Kalkulacijska mrea

Elektrina rasvjeta, 2009/2010

2.5. Ograniavanje blijetanja

Direktno blijetanje Indirektno blijetanje

Pri izboru i pozicioniranju svjetiljaka treba voditi rauna o blijetanju.

Neodgovarajua pozicija moe proizvesti direktno ili indirektno blijetanje, to ometa
gledanje.
Elektrina rasvjeta, 2009/2010
2.5. Ograniavanje blijetanja
2.5.1. UGR
UGR Unified Glare Rating
Pojednostavljena metoda ocjene bljetanja

UGR faktor - kontrast izmeu svetiljke i pozadine

Veliina prostora

Prosjena sjajnost
svjetiljaka

Sjajnost pozadine

Pozicija i smjer gledanja

promatraa
Elektrina rasvjeta, 2009/2010
2.5. Ograniavanje blijetanja
2.5.1. UGR

UGR se rauna prema sljedeoj

formuli:

0,25 L2
UGR 8 log
L
p2
b

Lb = sjajnost pozadine (cd/m2)

L = sjajnost svjetiljke u smjeru
promatraa (cd/m2)
= prostorni promatraa (sr)
p = Guth indeks
a
Najvia vrijednost dobivena za sve
mogue kombinacije promatraa i
svjetiljke uzima se kao UGR indeks
prostorije (obino izmeu 10 bez
blijetanja i 30 naglaeno psiholoko
blijetanje).

Jednolikost rasvijetljenosti
Jednolikost rasvijetljenosti je omjer minimalne i prosjene
vrijednosti rasvijetljenosti (Emin/Eav).
Potrebno je osigurati to jednolikiju rasvijetljenost radne
plohe, pri emu za radnu plohu ovaj omjer ne bi smio biti
manji od 0,7, a za okoli ne manji od 0,5.
Elektrina rasvjeta, 2009/2010
2.5. Ograniavanje blijetanja
2.5.1. Rad za DSE (display screen equipment)
Elektrina rasvjeta, 2009/2010
2.5. Ograniavanje blijetanja
2.5.1. Rad za DSE (display screen equipment) stari limiti
Elektrina rasvjeta, 2009/2010
2.5. Ograniavanje blijetanja
2.5.1. Rad za DSE (display screen equipment)
Elektrina rasvjeta, 2009/2010
2.5. Ograniavanje blijetanja
2.5.1. Rad za DSE (display screen equipment)

OSRAM 4008321380258 GIGANTE II 250 W NSI+S / Luminance Diagram

Elektrina rasvjeta, 2009/2010
2.5. Ograniavanje blijetanja
2.5.1. Rad za DSE (display screen equipment)
Luminaire: OSRAM 4008321380258 GIGANTE II 250 W NSI+S
Lamps: 1 x HQI-E 250W/N/SI OSRAM 4008321380258 GIGANTE II 250 W NSI+S / Luminance Diagram

Gamma C 0
0.0 50887
5.0 48897
10.0 46302
15.0 47771
20.0 55220
25.0 67289
30.0 83353
35.0 97293
40.0 95847
45.0 78972
50.0 60157
55.0 33589
60.0 16017
65.0 7737
70.0 3595
75.0 1714
80.0 0.00
85.0 0.00
Elektrina rasvjeta, 2009/2010
2.5. Ograniavanje blijetanja
2.5.1. Rad za DSE (display screen equipment)
Elektrina rasvjeta, 2009/2010
2.5. Ograniavanje blijetanja
2.5.1. Rad za DSE (display screen equipment)

Gamma C 0 C 15 C 30 C 45 C 60 C 75 C 90
0.0 9654 9654 9654 9654 9654 9654 9654
5.0 9674 9668 9662 9657 9661 9664 9668
10.0 9739 9706 9673 9641 9623 9606 9588
15.0 9906 9831 9756 9681 9630 9578 9527
20.0 10128 10010 9892 9775 9669 9563 9458
25.0 10419 10236 10053 9869 9684 9499 9314
30.0 10765 10511 10258 10005 9721 9436 9152
35.0 11241 10885 10528 10172 9788 9403 9019
40.0 11871 11395 10919 10444 9898 9353 8808
45.0 12601 11983 11366 10748 10003 9259 8514
50.0 13595 12806 12016 11227 10209 9191 8173
55.0 14906 13882 12858 11833 10453 9073 7693
60.0 16596 15268 13941 12613 10728 8844 6959
65.0 19025 17270 15514 13758 11153 8549 5945
70.0 22572 20196 17820 15444 11886 8327 4769
75.0 28391 25030 21669 18308 13355 8402 3449
80.0 39745 34692 29639 24585 17236 9887 2538
85.0 73672 63801 53930 44059 29876 15693 1510
Elektrina rasvjeta, 2009/2010
2.5. Ograniavanje blijetanja
2.5.1. Rad za DSE (display screen equipment)

OSRAM 4050300482194 FLASH PRESTIGE 158, 58 W

Elektrina rasvjeta, 2009/2010
2.5. Ograniavanje blijetanja
2.5.1. Rad za DSE (display screen equipment)

Gamma C 0 C 15 C 30 C 45 C 60 C 75 C 90
0.0 7097 7097 7097 7097 7097 7097 7097
5.0 7315 7294 7274 7243 7211 7173 7134
10.0 7608 7552 7495 7421 7346 7232 7119
15.0 8258 8143 8028 7718 7408 7227 7047
20.0 8390 8410 8430 7990 7550 7245 6939
25.0 7542 7748 7955 7840 7724 7258 6792
30.0 6500 6741 6982 7333 7685 7159 6632
35.0 5990 6032 6074 6673 7273 6847 6421
40.0 5165 5335 5505 5965 6424 6269 6113
45.0 4147 4377 4606 4990 5374 5502 5630
50.0 2893 3241 3589 3861 4132 4520 4907
55.0 995 1523 2050 2472 2894 2831 2767
60.0 44 377 710 885 1061 601 141
65.0 29 200 372 212 52 52 52
70.0 12 86 159 100 41 41 41
75.0 0.00 12 23 27 31 31 31
80.0 0.00 0.00 0.00 5.81 12 17 23
85.0 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00

Areas of application
Commerce
Industry
Computer screen workplaces
Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.6. Minimalni faktor uzvrata boje i temperatura boje

Odreeno normama
Izvori svjetla s faktotom uzvrata boje Ra manjim od 80
ne bi se trebale razmatrati u prostorima gdje ljudi
borave due periode vremena.
Temepratura boje ovisi o estetiti i onome to se
smatra prirodnim okruenjem. Ovisi o razini rasvjete.
Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.6. Minimalni faktor uzvrata boje i temperatura boje

Kruithof-ova krivulja pokazuje koje vrijednosti

rasvijetljenosti su udobne pri odreenim
temperaturama boja. Openito, via
temperatura boje trai i viu rasvijetljenost.
neudobno
Temperaturom svjetla postavljamo atmosferu
udobno
rasvjetnog sustava. Tako se npr. za intimniju
atmosferu preporua koritenje toplijih
temperatura boja, to i bolje odgovara
manjim nivoima rasvijetljenosti.
Ovisno o tipu radnog zadatka koji se obavlja,
potrebno je odabrati i izvore svjetla s
neudobno odgovarajuim faktorom uzvrata boje.
Posebna se panja posveuje ergonomiji na
radnom mjestu postizanju udobne rasvjete.
Ovdje posebnu ulogu imaju elektronike
predspojne naprave, koje osiguravaju mirno
svjetlo bez treperenja i stroboskopskog efekta
na 50 Hz, budui da rade na frekvencijama
Kruithof-ova krivulja od 20-30 kHz. Takoer omoguuju i dodatnu
udobnost koritenjem regulacije svjetlosnog
toka.
Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.7. Faktor odravanja

Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

2.7. Faktor odravanja

Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

arulja sa arnom niti

Izokandelni dijagrami

PAR56 reflektor NSP

Ozrcaljeni vrh balona

SPOTLIGHT reflektor R80

Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

arulja sa arnom niti

Izokandelni dijagrami

OSRAM DECOST AR TIT AN Reflektorlampe 50 W 12 V 46870 WFL

Lichtstrke in cd/klm

180
210
3000 150

2000
240 120

1000 Niskonaponska halogena arulja

s dikroikim odsijaem
270 0 90

300 60

330 30
0
OSRAM

Izokandelni dijagram za 12V/50W halogenu arulju

s odsijaem, snopa 38

Niskonaponska halogena arulja

Elektrina rasvjeta, 2009/2010
2.4. Osnovni koncepti u optici
2.2. Refrakcija (Snellov zakon)

Kada svjetlost prelazi iz jednog materijala u drugi (npr.

iz zraka u staklo), ona refraktira - mijenja smjer i brzinu.
Elektrina rasvjeta, 2009/2010
2.4. Osnovni koncepti u optici
2.2. Refrakcija (Snellov zakon)

n1 = the refractive index of medium 1

n2 = the refractive index of medium 2
1 = the incident angle of the light ray
1 = the reflected angle
2 = the refracted angle
Elektrina rasvjeta, 2009/2010
2.4. Osnovni koncepti u optici
2.2. Refrakcija (Snellov zakon)
Elektrina rasvjeta, 2009/2010

Dialux

Radiosty method = radiosity methods only account for paths which

leave a light source and are reflected diffusely some number of
times (possibly zero) before hitting the eye.

Ray tracer = rendering methods that use Monte Carlo

algorithms (such as path tracing), which handle all types of light
paths.
Elektrina
PROJEKTIRANJE
rasvjeta,
UNUTARNJE
2009/2010RASVJETE

DIALux
Alat:
http://www.dial.de/DIAL/en/dialux/download.html

Upute:
http://www.dial.de/DIAL/en/dialux/manuals.html