Prirucnik NVO PDF

PRIRUNIK ZA
NEVLADINE ORGANIZACIJE
U BOSNI I HERCEGOVINI
PRILOZI
BESPLATAN PRIMJERAK 2014. GODINA

1
SADRAJ
PRILOG 1____________________________________________________________________4
ZAKONSKA REGULATIVA ZA NEVLADINE ORGANIZACIJE U BOSNI I HERCEGOVINI_____________________4
ZAKON O UDRUENJIMA I FONDACIJAMA BOSNE I HERCEGOVINE______________________________6
PRAVILNIK O NAINU VOENJA REGISTRA UDRUENJA I FONDACIJA

BOSNE I HERCEGOVINE I STRANIH MEUNARODNIH UDRUENJA
I FONDACIJA I DRUGIH NEPROFITNIH ORGANIZACIJA_____________________________________26
OBRASCI ZA PODNOENJE ZAHTJEVA ZA REGISTRACIJU

ORGANIZACIJE NA DRAVNOM NIVOU _____________________________________________35
ZAKON O UDRUENJIMA I FONDACIJAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE______________________39

ORGANIZACIJE NA NIVOU FEDERACIJE BIH __________________________________________49
ZAKON O UDRUENJIMA I FONDACIJAMA REPUBLIKE SRPSKE_______________________________57
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA

O UDRUENJIMA I FONDACIJAMA REPUBLIKE SRPSKE____________________________________66
PRAVILNIK O KRITERIJUMIMA I POSTUPKU ZA DODJELU NOVANE POMOI

UDRUENJIMA OD JAVNOG INTERESA, OSTALIM UDRUENJIMA I FONDACIJAMA____________________68
ZAKON O UDRUENJIMA I FONDACIJAMA BRKO DISTRIKTA BOSNE I HERCEGOVINE__________________72
PRILOG 2___________________________________________________________________81
PRIMJERI OSNOVNIH AKATA POTREBNIH ZA REGISTRACIJU
I RAD NEVLADINIH ORGANIZACIJA _______________________________________________81
OSNIVAKI AKT/ODLUKA O OSNIVANJU_____________________________________________81
STATUT NEVLADINE ORGANIZACIJE_______________________________________________84

ZAPISNIK SA OSNIVAKE SKUPTINE NEVLADINE ORGANIZACIJE_____________________________94
ZAHTJEV ZA IZRADU PEATA___________________________________________________96
PRILOG 3___________________________________________________________________98
PRIMJERI OSNOVNIH AKATA KOJE

NEVLADINE ORGANIZACIJE KORISTE U RADU_________________________________________98
PRAVILNNIK O RADU_______________________________________________________98
ODLUKA______________________________________________________________102
ZAKLJUAK____________________________________________________________104
2
SADRAJ
UGOVOR O AUTORSKOM DJELU_________________________________________________106
UGOVOR O POSLOVNO-TEHNIKOJ SARADNJI________________________________________108
UGOVOR O POZAJMNICI_____________________________________________________110
UGOVOR O RADU_________________________________________________________112
UGOVOR O RADU NA NEODREENO VRIJEME_________________________________________116
UGOVOR O ZAKUPU________________________________________________________118
MEMORANDUM O SARADNJI__________________________________________________120
PRILOG 4__________________________________________________________________123
PRIMJERI FORMI KOJE SE NAJEE KORISTE

U PRAKSI PRI IZRADI PROJEKTA________________________________________________123
PROJEKTNA FORMA_______________________________________________________123
LOGISTIKI OKVIR________________________________________________________130
BUDET______________________________________________________________132
PRILOG 5__________________________________________________________________134
PRIMJERI STRATEKOG PLANA_________________________________________________134
STRATEKI PLAN 1________________________________________________________134

STRATEKI PLAN 2________________________________________________________145
PRILOG 6__________________________________________________________________162
PRIMJER SAOPTENJA ZA JAVNOST______________________________________________162

PRILOG 7__________________________________________________________________164
RJENIK POJMOVA IZ OBLASTI NEVLADINOG SEKTORA___________________________________164
PRILOG 8__________________________________________________________________190
STANDARDNA EVROPSKA FORMA ZA PISANJE BIOGRAFIJE

(Curriculum vitae)________________________________________________________190
3
PRILOG I
ZAKONSKA REGULATIVA
ZA NEVLADINE ORGANIZACIJE U BOSNI I HERCEGOVINI
4
ZAKONSKA REGULATIVA ZA NEVLADINE ORGANIZACIJE U BOSNI I HERCEGOVINI
Pregled zakonske regulative koja ureuje oblast poslovanja udruenja i fondacija
Bosna i Hercegovina
- Zakon o udruenjima i fondacijama Bosne i Hercegovine (Sl. glasnik BiH br. 32/01, 42/03, 63/08 I 76/11, u nastavku:
Zakon o udruenjima i fondacijama BiH);
- Pravilnik o nainu voenja Registra udruenja i fondacija BiH i stranih i meunarodnih udruenja i fondacija i drugih
neprofitnih organizacija (Sl. glasnik BiH br. 44/10, Pravilnik o Registru udruenja i fondacija BiH);
- Zakon o porezu na dodatnu vrijednost (Sl. glasnik BiH br. 09/05, 35/05 i 100/08);
- Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dodatnu vrijednost (Sl. glasnik BiH br. 93/05, 21/06, 60/06, 6/07, 100/07, 35/08
i 65/10);
- Zakon o arhivskoj grai i Arhivu BiH (Sl. glasnik BiH br. 16/01);
- Pravilnik o zatiti i uvanju arhivske grae u Arhivu BiH i registraturne grae u institucijama BiH (Sl. glasnik BiH br.
10/03);
- Zakon o sprjeavanju pranja novca i finansiranja teroristikih aktivnosti (Sl. glasnik BiH br. 53/09, u nastavku: Zakon o
spreavanju pranja novca);
- Zakon o carinskoj politici BiH (Sl. glasnik BiH br. 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11);
- Zakon o akcizama u BiH (Sl. glasnik BiH br. 49/09);
- Pravilnik o primjeni Zakona o akcizama u BiH (Sl. glasnik BiH br. 50/09 i 80/11).
Federacija Bosne i Hercegovine

- Zakon o udruenjima i fondacijama (Sl. novine FBiH br. 45/02, u nastavku: Zakon o udruenjima i fondacijama FBiH);
- Pravilnik o nainu voenja Registra udruenja I fondacija i stranih i meunarodnih nevladinih organizacija (Sl. novine
FBiH br. 61/02, 8/08 I 78/10, u nastavku: Pravilnik o Registru udruenja I fondacija FBiH);
- Autentino tumaenje lana 52. Zakona o udruenjima i fondacijama (Sl. novine FBiH br. 85/07);
- Zakon o radu (Sl. novine FBiH br. 43/99, 32/00 i 29/03);
- Zakon o zapoljavanju stranaca (Sl. novine FBiH br. 8/99);
- Zakon o finansijskom poslovanju (Sl. novine FBiH br. 2/95, 13/00 i 29/00);
- Zakon o obligacionim odnosima (Sl. list SFRJ br. 29/78, 39/85, 45/89, 57/89, Sl. list RBiH, br. 2/92, 13/93, 13/94 i Sl.
novine FBiH br. 29/03 I 42/11, u nastavku: ZOO FBiH);
- Zakon o raunovodstvu i reviziji u FBiH (Sl. novine FBiH br. 83/09);
- Zakon o porezu na dohodak (Sl. novine FBiH br. 10/08, 09/10 i 44/11);
- Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak (Sl. novine FBiH br. 67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11 i 20/12);
- Zakon o doprinosima (Sl. novine FBiH br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06 i 14/08);
- Pravilnik o nainu obraunavanja i uplate doprinosa (Sl. novine FBiH br. 64/08 i 81/08);
- Zakon o porezu na dobit (Sl. novine FBiH br. 97/07, 14/08 i 39/09);
- Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dobit (Sl. novine FBiH br. 36/08 i 79/08);
- Pravilnik o dodjeljivanju identifikacionih brojeva i poreznoj registraciji poreznih obveznika na teritoriji Federacije BiH
(Sl. novine FBiH br. 39/02, 1/03, 11/04, 2/10, 83/10 i 66/11, u nastavku: Pravilnik o dodjeli ID brojeva FBiH);
- Zakon o fiskalnim sistemima (Sl. novine FBiH br. 81/09);
- Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapoljavanju lica sa invaliditetom (Sl. novine FBiH br. 9/10, u
nastavku: Zakon o zapoljavanju lica sa invaliditetom FBiH);
- Zakon o zdravstvenom osiguranju (Sl. novine FBiH br. 30/97, 7/02, 70/08 i 48/11, u nastavku: Zakon o zdravstvenom
osiguranju FBiH).
Republika Srpska
- Zakon o udruenjima i fondacijama Republike Srpske (Sl. glasnik RS br. 52/01 i 52/05, u nastavku: Zakon o udruenjima
i fondacijama RS);
- Pravilnik o jedinstvenom registru udruenja i fondacija (Sl. glasnik RS br. 59/01, u nastavku: Pravilnik o Registru udruenja
i fondacija);
- Pravilnik o kriterijumima i postupku za dodjelu novane pomoi udruenjima od javnog interesa, ostalim udruenjima
i fondacijama (Sl. glasnik RS br. 47/11);
- Zakon o radu Preieni tekst (Sl. glasnik RS br. 55/07);
- Zakon o zapoljavanju stranih dravljana i lica bez dravljanstva (Sl. glasnik RS br. 24/09 i 117/11);
- Zakon o finansijskom poslovanju Republike Srpske (Sl. glasnik RS br. 44/00 i 12/01);
- Zakon o obligacionim odnosima (Sl. list SFRJ br. 29/78, 39/85, 45/89, 57/89 i Sl. glasnik RS br. 17/93, 3/96, 39/03 i 74/04,
u nastavku: ZOO RS);
- Zakon o raunovodstvu i reviziji Republike Srpske (Sl. glasnik RS br. 36/09 i 52/11);
- Zakon o porezu na dohodak (Sl. glasnik RS br. 91/06, 128/06, 120/08, 71/10 i 1/11);
- Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak (Sl. glasnik RS br. 22/11);
- Zakon o doprinosima Preieni tekst - (Sl. glasnik RS br. 31/09 i 1/11);
- Pravilnik o uslovima, nainu obavjetavanja, obraunavanja i uplate doprinosa (Sl. glasnik RS br. 19/11);
- Zakon o porezu na dobit (Sl. glasnik RS br. 91/06);
- Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dobit (Sl. glasnik RS br. 129/06, 110/07, 114/07, 62/08, 9/09, 122/10 i 73/11);
- Pravilnik o registraciji i identifikaciji poreskih obveznika (Sl. glasnik RS, br. 25/10, u nastavku: Pravilnik o registraciji
obveznika RS);
Zakon o porezu na nepokretnosti (Sl. glasnik RS br.110/08 i 118/09, u nastavku: ZOPN RS);
5
ZAKON O UDRUENJIMA I FONDACIJAMA
BOSNE I HERCEGOVINE
ZAKON O UDRUENJIMA I FONDACIJAMA BOSNE I HERCEGOVINE
1.1 OPE ODREDBE

lan 1.
Ovim zakonom ureuje se osnivanje, registracija, unutranja organizacija i prestanak rada udruenja i fondacija koje izaberu
da se registruju u svojstvu udruenja i fondacija na nivou BIH, odnosno od kojih se zahtijeva da se registruju u skladu sa ovim
zakonom.
lan 2.
1. Udruenje se osniva zajednikim sporazumom u kojem se grupa od tri ili vie fizikih, odnosno pravnih lica, u svim
kombinacijama, dobrovoljno udruuje radi ostvarivanja nekog zajednikog interesa, a pri tome nema namjeru sticati profit.
Udruenje postaje pravnim licem onda kada je registrovano onako kako je predvieno ovim zakonom.
2. Fondacija je pravno lice koje nema svoje lanstvo, a iji je cilj upravljanje odreenom imovinom u javnom interesu ili u dobrotvorne
svrhe. Fondacija postaje pravnim licem u BiH onda kada je registrovana onako kako je to predvieno ovim zakonom.
lan 3.
1. Fizika lica koja su dravljani ili imaju boravite u BiH i pravna lica koja su u BiH registrovana, slobodno i dobrovoljno osnivaju
udruenja ili fondacije u bilo koju svrhu u skladu sa Ustavom i zakonima BIH.
2. Udruenja i fondacije imaju slobodu djelovanja na cijelom podruju BiH, bez obzira gdje su registrovani.
3. Ciljevi aktivnosti registrovanog udruenja odnosno fondacije ne mogu ukljuivati angaovanje u predizbornoj kampanji,
prikupljanje sredstava za kandidate ili finansiranje kandidata odnosno politikih stranaka.
lan 4.
1. Udruenje odnosno fondacija moe obavljati privredne djelatnosti samo ako je osnovna svrha takvih djelatnosti ostvarivanje
ciljeva utvrenih statutom.
2. Udruenje ili fondacija mogu obavljati nesrodne privredne djelatnosti (privredne djelatnosti koje nisu neposredno povezane
sa ostvarivanjem osnovnih statutarnih ciljeva udruenja i fondacija) samo preko posebno osnovanog pravnog lica.
3. Godinji prihodi od takve nesrodne djelatnosti udruenja ili fondacije umanjeni za rashode ne mogu biti vei od jedne
treine godinjeg budeta ove organizacije, ili 10.000 KM, tj. od onog iznosa koji je vei.
4. Dobit koju udruenje ili fondacija ostvare iz nesrodnih privrednih djelatnosti moe se upotrijebiti samo za ostvarivanje
ciljeva koji se utvrde statutom.
5. Nije dozvoljeno direktno ili indirektno dobiti i druge materijalne koristi ostvarene iz djelatnosti udruenja ili fondacije:
osnivaima, lanovima udruenja, lanovima upravljakih organa, odgovornim licima, radnicima ili donatorima.
6. Ogranienje iz prethodne take se ne odnosi na naknade za rad ili nadoknade trokova tim licima u vezi sa ostvarenjem
zakonitih ciljeva i aktivnosti utvrenih statutom udruenja ili fondacije.
7. Ogranienja iz ovog lana nee uticati na imovinu udruenja i fondacije iz lana 46 ovog zakona.
lan 5.
1. Udruenja i fondacije samostalno utvruju svoje ciljeve i aktivnosti u skladu sa Ustavom i ovim zakonom.
2. Program i djelovanje udruenja ili fondacije ne mogu biti u suprotnosti sa ustavnim poretkom BIH niti usmjereni ka njegovom
nasilnom ruenju niti raspirivanju nacionalne, rasne i vjerske mrnje ili diskriminacije zabranjene zakonom.
lan 6.
1. Udruenju ili fondaciji se moe zakonom ili delegiranjem od strane nadlenog organa povjeriti da u okviru svoje djelatnosti
vri javna ovlaenja.
2. Ovo se ne moe uraditi protiv volje udruenja ili fondacije.
3. Ako udruenje odnosno fondacija prihvati da vri javna ovlatenja, obavezna je osigurati zakonito i neometano provoenje
javnih ovlatenja.
4. Rad registrovanog udruenja ili fondacije je javan, ukoliko nije drugaije predvieno statutom udruenja ili fondacije.
lan 7.
1. Svako registrovano udruenje ili fondacije imaju svoj puni naziv i sjedite.
2. Udruenje ili fondacija u obavljanju svoje djelatnosti mogu upotrebljavati iskljuivo svoj registrovani naziv.
3. Naziv registrovanih udruenja ili fondacije mogu biti na tri slubena jezika koji su u upotrebi u BIH.
4. Udruenje ili fondacija mogu imati svoj znak.
5. Naziv, skraeni naziv i znak udruenja ili fondacije moraju se jasno razlikovati od naziva i znaka drugih registrovanih
udruenja ili fondacija.
6. Uz svoj puni naziv udruenje ili fondacija moe koristiti i skraeni naziv.
lan 8.
Ministarstvo navedeno u ovom zakonu je Ministarstvo civilnih poslova i komunikacija BIH.
7
1.2 UDRUENJA
1.2.1 OSNIVANJE UDRUENJA

lan 9.
1. Udruenje koje ispunjava uslove za registraciju mogu osnovati najmanje tri fizika lica koja su dravljani BiH ili u njoj imaju
boravite, ili pravna lica iz BiH ili koja su u BiH registrovana u bilo kojoj kombinaciji, s tim da osnivai ne mogu biti drava
BiH, entiteti, kantoni, gradovi, optine, mjesne zajednice, dravni organi, dravna preduzea i fondovi.
2. Za osnivanje udruenja koja ispunjavaju uslove za registraciju obavezno je donoenje osnivakog akta.
3. Radnje preduzete u vremenu izmeu osnivanja i registracije udruenja mogu stvoriti obaveze samo za one koji su preduzeli
te radnje, osim ako udruenje te radnje ne ratifikuje. Samo najvii upravljaki organi udruenja mogu mogu ratifikovati
radnje preduzete u njegovo ime prije registrovanja.
4. Smatra se da je udruenje osnovano na neodreeno vrijeme osim ako statutom nije utvreno drugaije.
lan 10.
Da bi udruenje steklo uslove za registraciju, osnivaka skuptina udruenja ima obaveze da donese akt udruenja i imenuje
organe upravljanja u skladu sa ovim zakonom.
lan 11.
Osnivaki akt udruenja sadri:
a) puno ime osnivaa, skraeni naziv ukoliko postoji i adresu osnivaa;
b) naziv, sjedite i adresu udruenja;
c) ciljeve osnivanja udruenja;
d) ime osobe ovlatene da zastupa udruenje u obavljanju poslova u podnoenju zahtjeva za upis u registraciju udruenja.
lan 12.
Statut udruenja sadri:
a) naziv udruenja, skraeni naziv ukoliko postoji i adresu udruenja;
b) ciljeve udruenja;
c) postupak za primanje i iskljuivanje lanova;
d) organe udruenja, nain na koji se biraju, ovlatenja koja imaju, kvorum i pravila glasanja, trajanje mandata, lice ovlateno
da sazove skuptinu, uslove i nain raspada odnosno prestanak rada;
e) pravila za ostvarivanje, koritenje i raspodjelu sredstava udruenja, kao i organ koji je ovlaten za nadzor nad koritenjem
sredstava,
f ) javnost rada;
g) postupak za izmjenu i dopunu statuta, ovlatenje i nain donoenja drugih opih akata;
h) opis oblika i sadraja peata;
i) zastupanje udruenja;
j) uslove i postupak za pripajanje, razdvajanje, transformaciju ili rasputanje odnosno prestanak rada udruenja, ukljuujui i
bilo kakav poseban kvorum ili pravila za postizanje kvalifikovane veine u postupku glasanja;
k) postupak za raspolaganje preostalom imovinom ili drugim sredstvima u sluaju rasputanja ili prestanka rada udruenja.
lan 13.
1. Udruenje moe stei status udruenja od javnog interesa ako njegovo djelovanje prevazilazi interese njegovih lanova i ako
je prije svega namijenjeno interesu javnosti, ili nekim njenim segmentima, u sljedeim oblastima: zdravstvo, nauka, socijalna
zatita, graansko drutvo, ljudska prava i prava manjina, pomo siromanim i socijalno ugroenim, pomo invalidima, djeci
i starijim osobama, zatita okoline, tolerancija, kultura, amaterski sportovi, vjerske slobode i pomo rtvama elementarnih
nepogoda.
2. Smatra se da udruenje djeluje u dobrotvorne svrhe ako je osnovano s prvenstvenim ciljem da pomae licima i grupama
kojima je pomo potrebna.
3. Status udruenja od javnog interesa odreuje Ministarstvo. Postupak za dodjelu i ukidanje udruenja od javnog interesa
Ministarstvo e urediti posebnim propisom.
4. Zahtjev za dobijanje statusa udruenja od javnog interesa moe se podnijeti u bilo koje vrijeme, na nain utvren propisima
od strane Ministarstva. Odbijanje zahtjeva podlijee preispitivanjima u skladu sa zakonom.
5. Registrovano udruenje od javnog interesa moe ostvariti poreske, carinske i druge olakice.
lan 14.
1. Registrovano udruenje se moe spojiti, razdvojiti ili transformirati samo u drugo udruenje ili fondaciju.
2. Registrovano udruenje od javnog interesa se moe pripojiti, razdvojiti ili transformirati samo u drugo udruenje ili fondaciju
od javnog interesa.
8
1.2.3.ORGANI UDRUENJA
lan 15.
Udruenje moe ustanoviti svoje kriterije za prijem u lanstvo. Kriteriji za prijem u lanstvo podlijee samo ogranienjima u
smislu zabrane diskriminacije koja je utvrena Ustavom i zakonima BIH.
lan 16.
Pored osnivakog akta, statuta ili njihovih ekvivalenata registrovano udruenje mora imati skuptinu, a mora imati i upravni
odbor.
lan 17.
Za strano ili meunarodno udruenje dovoljno je da ima akte, bez obzira kako su nazivani, i organe koji ispunjavaju funkcije
kako ih definie ovaj zakon.
lan 18.
Skuptina kao najvii organ udruenja je nadlena za:
a) donoenje statuta, izmjena i dopuna statuta i drugih akata odreenih statuom;
b) odluivanje o pripajanju, razdvajanju kao i drugim statusnim promjenama udruenja;
c) imenovanje i razrjeenje lanova upravnog odbora, ako takav organ udruenja postoji;
d) usvajanje izvjetaja koji je pripremio upravni odbor, ako takav organ udruenja postoji;
e) odluivanje o svim drugim pitanjima koja nisu u nadlenosti drugih organa udruenja;
lan 19.
Upravni odbor, ukoliko ga udruenje ima:
a) pripremu sjednice skuptine;
b) priprema nacrt statuta i drugih akata koje donosi skuptina;
c) provodi politiku, zakljuke i druge odluke koje je donijela skuptina;
d) raspolae imovinom udruenja,
e) podnosi godinji ili periodini izvjetaj o svom radu skuptini na usvajanje;
f ) vri i druge poslove odreene statutom.
lan 20.
lanovi organa udruenja ne mogu glasati po pitanjima u kojima se kao interesne strane pojavljuju sami lanovi, njihovi brani
drugovi ili njihova rodbina u uspravnoj ili pobonoj liniji do treeg stepena, po pitanjima vezanim za predmet koji je pod
kontrolom tog lana, odnosno po pitanjima u pogledu kojih lan ima ekonomski interes. Pored toga, lanovi organa udruenja
imaju obavezu da osiguraju da se sve finansijske transakcije udruenja zakljuuju prema pravinoj trinoj vrijednosti, odnosno
prema uslovima koji su povoljniji za udruenje.
1.3 FONDACIJE
1.3.1. OSNIVANJE FONDACIJA
lan 21.
1. Smatra se da je djelovanje fondacije od javnog interesa ako je osnovana prvenstveno radi propagiranja, pruanja usluga ili
promovisanja programa unapreenja u oblastima kao to su: zdravstvo, obrazovanje, nauka, socijalna zatita, graansko
drutvo, ljudska prava, i prava manjina, pomo siromanim i socijalno ugroenim, pomo invalidima, djeci i starijim
osobama, zatita okoline, pomo rtvama elementarnih nepogoda, tolerancija, kultura, amaterski sportovi, vjerske slobode
ili za druge sline slobode.
2. Smatra se da fondacija djeluje u dobrotvorne svrhe ukoliko je osnovana prvenstveno sa ciljem da pomae licima i grupama
kojima je takva pomo potrebna.
3. Status fondacija od javnog interesa odreuje Ministarstvo. Postupak za dodjelu i ukidanje statusa fondacije od javnog
interesa Ministarstvo e urediti posebnim propisom.
4. Zahtjev za dobijanje statusa registrovane fondacije od javnog interesa moe se podnijeti u bilo koje vrijeme, na nain
utvren propisima od strane Ministarstva. Odbijanje zahtjeva podlijee preispitivanju u skladu sa zakonom.
5. Registrovana fondacija ostvaruje poreske, carinske i druge olakice za svoj rad, u skladu sa posebnim zakonima.
6. Registrovana fondacija se moe pripajati, razdvajati ili transformisati samo u drugu fondaciju.
9
lan 22.
1. Fondaciju koja ispunjava uslove za registraciju moe osnovati jedno ili vie fizikih ili pravnih lica (u daljem tekstu osnivai),
s tim da osnivai ne mogu biti drava BiH, entiteti, kantoni, gradovi, opine, mjesne zajednice, dravni organi, dravna
preduzea i fondovi. Osnivai ne moraju biti dravljani ili pravna lica iz BiH.
2. Fondacija moe biti osnovana jednostranom izjavom volje, ugovorom, testamentom, legatom ili drugim odgovarajuim
pravnim aktom.
3. Fondacija mora imati osnivaki akt, statut i upravni odbor, odnosno akte i organe koji su im sutinski ekvivalentni. Za stranu
ili meunarodnu fondaciju dovoljno je da ima akte bez obzira kako su nazvani i organe koji vre funkcije kako ih definie
ovaj zakon.
lan 23.
Osnivaki akt fondacije naroito sadri:
a) imena i adrese osnivaa;
b) naziv fondacije, skraeni naziv ukoliko postoji i adresu fondacije;
c) ciljeve zbog kojih je fondacija osnovana;
d) izvod o novanim iznosima i izvorima poetnih osnovnih sredstava fondacije u obliku utvrenom propisima Ministarstava;
e) ime, prezime i adresu lica koje zastupa fondaciju u BiH i ovlateno je za obavljanje poslova registracije fondacije;
lan 24.
Statut fondacije sadri:
a) naziv, skraeni naziv ukoliko postoji i sjedite fondacije;
b) ciljeve fondacije;
c) organe fondacije, nain njihovog izbora, nadlenost, kvorum, pravila glasanja te uslove i proceduru njihovog rasputanja;
d) pravila upravljanja i koritenja imovine fondacije;
e) postupke za izmjenu i dopunu statuta, kao i ovlatenja i postupke donoenja ostalih opih akata;
f ) uslove i postupak za pripajanje, razdvajanje, transformaciju ili prestanak rada fondacije, ukljuujui sva pravila glasanja za
koje je ponuen poseban kvorum ili kvalifikovana veina;
g) kriterije za raspolaganje imovinom fondacije u sluaju prestanka rada fondacije;
1.3.2 ORGANI FONDACIJE

lan 25.
1. Organ upravljanja fondacijom je upravni odbor.
2. Statutom registrovane fondacije se mogu utvrditi i drugi organi fondacije.
lan 26.
1. Upravni odbor fondacije je odgovoran za ostvarivanje ciljeva fondacije, a moe obavljati i druge poslove utvrene statutom
i u skladu sa zakonom.
2. Upravni odbor fondacije ine najmanje tri lana.
3. lanovi upravnog odbora fondacije ne moraju biti dravljani BiH.
4. Upravni odbor nadlean je za:
a. donoenje ili priznavanje osnivakog akta, statuta, izmjena i dopuna statuta i drugih akata utvrenih statutom;
b. odluivanje o pripajanju, razdvajanju, transformaciji i prestanku rada, kao i o drugim statusnim promjenama
fondacije;
c. prijem, usvajanje i podnoenje dokumentacije, informacija i ostalih izvjetaja ili materijala ako se to ovim zakonom
ili u skladu sa njim zahtijeva;
d. odluivanje o svim drugim pitanjima koja nisu u nadlenosti drugih organa fondacije.
lan 27.
lanovi organa fondacije ne mogu glasati po pitanjima u kojima se kao interesne strane pojavljuju sami lanovi, njihovi brani
drugovi ili njihova rodbina u uspravnoj ili pobonoj liniji do treeg stepena, po pitanjima vezanim za predmet koji je pod
kontrolom tog lana, odnosno po pitanjima u pogledu kojih lan ima ekonomski interes. Pored toga, lanovi organa fondacije
imaju obavezu da osiguraju da se sve finansijske transkacije fondacije zakljuuju prema pravinoj trinoj vrijednosti, odnosno
prema uslovima koji su povoljniji za fondacije.
10
1.4 REGISTROVANJE UDRUENJA I FONDACIJA

lan 28.
1. Registrovanje udruenja i fondacija je dobrovoljno, osim u sluaju iz lana 29 ovog zakona, ali se registracija mora obaviti
da udruenje ili fondacija stekne svojstvo pravnog lica iz BiH.
2. Registracija, podnoenje dokumentacije, te prestanak rada udruenja ili fondacije vre se u skladu sa ovim zakonom, ostalim
relevantnim zakonima BiH, propisima Ministarstva te statutom udruenja ili fondacije.
3. Ukoliko postoji sukob izmeu takvih zakona i propisa, Ministarstvo je nadleno za tumaenje zakona i propisa na nain da
se:
a. promovie politika transparentnosti i pristupa javnosti;
b. na najmanju moguu mjeru svede administrativno optereenje organizacija i pojedinaca, u onoj mjeri u kojoj se to
moe ostvariti uz jaanje transparentnosti i pristupa javnosti.
4. Ukoliko postoji sukob relevantnih zakona koji se ne moe prevazii, postupa se u skladu sa odredbama ovog zakona.
5. Udruenje se upisuje u registar udruenja. Fondacija se upisuje u registar fondacija. Oba registra vodi Ministarstvo.
6. Registri se vode u skladu sa odredbama ovog zakona i propisima koje donosi Ministarstvo.
7. Registri su otvoreni za javnost. Za uvid u bilo koji dokument ili informaciju iz registra nije potrebno odobrenje Ministarstva.
Nijedan dokument ili informacija pohranjeni u registru prema ovom zakonu nee se voditi kao povjerljivo ili poslovna
tajna.
8. Svako lice, lino ili putem pote, moe zatraiti kopiju bilo kojeg upisa u registar ili bilo kojeg dokumenta iz spisa registrovanog
udruenja ili fondacije. Za takve kopije naplauje se taksa koja ne moe biti vea od uobiajene. Kopije se moraju izdati u
roku od 15 radnih dana od dana podnoenja zahtjeva.
lan 29.
Udruenja i fondacije iz lana 1 ovog zakona koji namjeravaju da od Ministarstva zatrae da im dodijeli status udruenja ili
fondacije od javnog interesa, odnosno status udruenja ili fondacije osnovanog u dobrotvorne svrhe, zatim sva udruenja ili
fondacije koja vre javna ovlatenja, te sva udruenja ili fondacije sa uredima ili djelatnostima u BiH i koja primaju od vladinih
institucija BiH ili putem njih potporu ili bilo koju donaciju u ukupnom godinjem iznosu veem od 5.000 KM, postupaju na
sljedei nain:
1. upisuju se u registar u skladu sa zakonom;
2. podnose godinji izvjetaj Ministarstvu koji se zavodi u registar u obliku utvrenom propisima Ministarstva, s tim da godinji
izvjetaj u osnovi moe sadravati opis aktivnosti udruenja ili fondacije i eventualnih pravnih lica osnovanih u smislu lana
4, te s tim da godinji izvjetaj obavezno sadri bilans stanja koji prikazuje prihode i rashode udruenja ili fondacije kao i
posebnih pravnih lica osnovanih u smislu lana 4 ovog zakona.
lan 30.
1. Ukoliko je predvieno statutom, naziv udruenja ili fondacije moe se upisati u registar i na jednom ili vie stranih jezika,
s tim da se prvi upie naziv na slubenim jezicima BiH. Strana udruenja ili fondacije mogu upotrebljavati samo svoje
registrovane nazive.
2. U sluaju da se dva ili vie udruenja ili fondacije registruju sa sutinski istim nazivom ili znakom, Ministarstvo e donijeti
rjeenja kojim nalae da udruenje ili fondacija koja je kasnije registrovana u roku od mjesec dana podnese zahtjev za
promjenu imena ili znaka u registru. Ako to udruenje ili fondacija ne postupi u skladu sa rjeenjem, Ministarstvo e obustavi
ili ukinuti registraciju, raspustiti udruenje ili fondaciju te preduzeti druge oblike sankcija predvienim ovim zakonom. Na
postupak iz ovog lana primjenjuju se odredbe lana 34 ovog zakona.
3.
lan 31.
Zahtjev za upis u registar udruenja ili fondacije sadri:
a) osnivaki akt odnosno akt osnivanja;
b) statut udruenja ili fondacije;
c) spisak osnivaa i lanova upravnih organa;
d) imena i adrese osoba ovlatenih za zastupanje udruenja ili fondacije u BiH;
e) podatke koji se zahtijevaju u lanu 45 ovog zakona ukoliko se radi o upisu stranog udruenja ili fondacije;
f ) naziv udruenja ili fondacije, skraeni naziv ukoliko postoji;
g) primjerak znaka udruenja ili fondacije, ukoliko postoji;
h) ciljeve udruenja ili fondacije;
Obrazac i nain podnoenja zahtjeva za registraciju utvruje se propisima Ministarstva.
lan 32.
O prijemu zahtjeva za upis u registar ili zahtjeva za izmjenu i dopunu podataka u registru Ministarstvo izdaje potvrdu osnivaima
udruenja ili fondacije. Ministarstvo je duno donijeti rjeenje o registraciji u roku od 30 dana nakon dana podnoenja zahtjeva.
Ako Ministarstvo ne donese rjeenje u roku od 30 dana po prijemu zahtjeva za registraciju ili zahtjeva za izmjenu registracije,
smatrat e se da je zahtjev odbijen.
11
lan 33.
Rjeenje koje donosi Ministarstvo o upisu u registar udruenja ili fondacije sadri:
a) datum upisa;
b) registarski broj pod kojim je izvren upis;
c) naziv, skraeni naziv ukoliko postoji, i adresu udruenja ili fondacije;
d) znak udruenja ili fondacije, ako postoji;
e) ciljeve zbog kojih se udruenje ili fondacija osnivaju;
f ) imena i adrese ovlatenih da zastupaju udruenje ili fondaciju;
lan 34.
Ako u toku postupka registracije Ministarstvo utvrdi da u statutu udruenja ili fondacije nisu ispunjeni uslovi utvreni ovim
zakonom, ili da zahtjev za registraciju nije potpun, na to e upozoriti podnosioca zahtjeva navodei razloge zbog kojih registracija
nije izvrena. Podnosiocu zahtjeva e biti omogueno da ispravi ili dopuni zahtjev u roku od 15 dana od prijema obavjetenja.
Ako podnosilac zahtjeva ne ukloni ove nedostatke u predvienom roku, Ministarstvo e rjeenjem odbaciti zahtjev za upis u
registar navodei razloge za negativno rjeenje.
Ako Ministarstvo ustanovi da su ciljevi udruenja ili fondacije u suprotnosti sa odredbama lana 3 taka 3 ovog zakona, odnosno
lana 5 ovog zakona, Ministarstvo e rjeenjem odbiti zahtjev za upis u registar, navodei razloge za donoenje takvog rjeenja.
Postupci opisani u ovom lanu provode se u skladu sa pravilima i postupcima utvrenim propisima Ministarstva i ostalim
relevantnim zakonima.
lan 35.
Na rjeenje Ministarstva kojim se odbija, odbacuje, obustavlja ili ukida upis, odnosno izmjena i dopuna upisa u skladu sa ovim
zakonom, ili izriu kazne na osnovu lana 53 ovog zakona, ili odbija zahtjev iz lana 13 ovog zakona, ili automatski rasputa
udruenje ili fondacija na osnovu lana 30 taka 2 ili lana 51 ovog zakona, ili namee raspodjela sredstava na osnovu lana 52
ovog zakona, kao i na druga rjeenja donesena u skladu sa ovim zakonom, moe se uloiti alba.
lan 36.
alba iz lana 35 ovog zakona moe se uloiti zbog:
- povrede pravila postupka
- pogreno i nepotpuno utvrenog injeninog stanja
- povrede materijalnog prava.
lan 37.
Po albi iz lana 35 ovog zakona odluuje Komisija za albe (u daljem tekstu: Komisija) koju imenuje Vijee ministara. Komisija
je stalna i sastoji se iz tri lana.
lan 38.
1. albe na rjeenja iz lana 35 ovog zakona se podnose Ministarstvu.
2. Po prijemu albe Ministarstvo e ispitati albu u pogledu blagovremenosti i da li je alba izjavljena od ovlatenog lica.
3. Ukoliko Ministarstvo utvrdi da je alba neblagovremena ili da je izjavljena od neovlatenog lica, rjeenjem e odbaciti albu.
lan 39.
1. Ukoliko Ministarstvo ne odbaci albu iz razloga utvrenih u lanu 38 ovog zakona taka 3, istu uz predmet dostavlja Komisiji
za albe.
2. Odluujui o albi, Komisija moe donijeti sljedee odluke:
- odbaciti albu
- odbiti albu i potvrditi rjeenje Ministarstva
- ukinuti rjeenje u cijelosti ili djelomino
- izmijeniti rjeenje.
lan 40.
1. Komisija e odbaciti albu ako je to propustilo Ministarstvo u smislu lana 38 taka 3 ovog zakona.
2. Komisija e odbiti albu kad utvrdi da u postupku pred Ministarstvom nije bilo nedostataka i kad je alba neosnovana.
3. Komisija e potpuno ili djelomino ukinuti rjeenje kad utvrdi neku od nepravilnosti utvrene u lanu 36 ovog zakona,
nakon ega e predmet vratiti Ministarstvu na ponovno odluivanje.
4. Komisija e izmijeniti rjeenje ako iz stanja predmeta proizlazi drugaija odluka od one koju je donijelo Ministarstvo.
lan 41.
Komisija je duna da u roku od 30 dana od dana prijema albe odlui po istoj.
lan 42.
Protiv rjeenja Komisije nije doputena alba, ali se moe pokrenuti upravni spor kod Suda BiH.
12
lan 43.
1. Registrovano udruenje ili fondacija duni su podnijeti Ministarstvu zahtjev za izmjenu i dopunu registracije u sluaju
nastupanja promjene u pogledu informacija navedenih u lanu 33 taka 1 pod c), d), e), f ) ovog zakona u roku od 30 dana
od dana nastupanja promjene.
2. Ministarstvo donosi rjeenje u pogledu zahtjeva u skladu sa lanom 32 taka 1 ovog zakona.
lan 44.
Rjeenja kojim se dozvoljava, odbija, odbacuje, obustavlja ili ukida upis u registar udruenja ili fondacije, te svako rjeenje kojim
udruenje ili fondacija prestaje sa radom, objavljuje se u Slubenom glasniku BIH.
lan 45.
1. Osim ako nije drugaije utvreno u ovom lanu, pravila i postupci za registrovanje utvreni u ovom zakonu odnose se i na
strana i meunarodna udruenja, fondacije i druge neprofitne organizacije, kao i urede njihovih ogranaka koji se nalaze ili
obavljaju djelatnosti na teritoriji BiH.
2. Inostrana i meunarodna udruenja, fondacije i druge neprofitne organizacije, kao i uredi
njihovih ogranaka registrovani u skladu sa ovim zakonom, mogu djelovati na teritoriji cijele
Bosne i Hercegovine, kao i pravne osobe iz Bosne i Hercegovine.
3. Uz zahtjev za registraciju u BiH, strana i meunarodna udruenja, fondacije i druge neprofitne organizacije dostavit e
Ministarstvu radi upisa u registar:
a. dokaz da organizacija ima status pravnog lica u inostranstvu;
b. izjavu u kojoj se opisuju aktivnosti koje e se preduzeti u BiH;
c. naziv, adresu i broj telefona organizacije u matinoj zemlji i glavno predstavnitvo u BiH, ukoliko postoji;
d. ime i prezime, zvanje lica koje rukovodi glavnim predstavnitvom organizacije u BiH. Ako organizacija nema
predstavnitvo u BiH, u tom sluaju se navodi ime, prezime, adresa, zvanje i broj telefona lica koje je organizacija
ovlastila da bude njen pravni predstavnik u BIH.
1.5 IMOVINA UDRUENJA I FONDACIJA

lan 46.
Prihodi udruenja i fondacija mogu ukljuivati sljedee:
a) lanarina kada je u pitanju udruenje;
b) dobrovoljne priloge i poklone javnih institucija, fizikih i pravnih lica, kako stranih tako i domaih, u gotovini, uslugama ili
imovini bilo koje vrste;
c) dravne subvencije ili ugovor sa dravom, javnim institucijama, fizikim i pravnim licima, kako domaim tako i stranim;
d) prihod od kamata, dividendi, dobiti od kapitala, zakupnina, honorara i slinih izvora pasivnog prihoda;
e) prihod steen kroz ostvarivanje ciljeva i aktivnosti udruenja ili fondacije, kako je odreeno statutom.
lan 47.
1. Registrovano udruenje ili fondacija su duni da uredno vode poslovne knjige u skladu sa ope prihvaenim
raunovodstvenim principima i da sastavljaju finansijske izvjetaje u skladu sa ovim i drugim relevantnim zakonima.
2. Registrovano udruenje ili fondacija raspolae svojom imovinom u skladu sa statutom i ovim zakonom.
lan 48.
Organi registrovanih udruenja ili fondacije duni su da upravljaju imovinom udruenja ili fondacije sa dunom panjom i na
odgovoran i zakonit nain u najboljem interesu udruenja i fondacije.
1.6 PRESTANAK RADA UDRUENJA I FONDACIJA DOBROVOLJNO ILI PO SILI ZAKONA

lan 49.
Udruenja ili fondacije mogu prestati sa radom dobrovoljno ili po sili zakona pod uslovima utvrenim ovim zakonom.
lan 50.
1. Udruenje ili fondacija mogu prestati sa radom dobrovoljno ili po sili zakona pod uslovima utvrenim ovim zakonom.
2. Ako statutom nije drugaije predvieno, odluka o prestanku sa radom se donosi dvotreinskom veinom kvalifikovanom
veinom glasova lanova udruenja ili dvotreinskom veinom glasova upravnog odbora fondacije.
3. U sluaju dobrovoljnog prestanka rada registrovanog udruenja ili fondacija usvaja plan koji je u skladu sa statutom i ovim
zakonom.
13
lan 51.
1. Rjeenjem Ministarstva registrovano udruenje ili fondacija prestaje sa radom po sili zakona kako je to utvreno u zakonu,
ako djeluje suprotno odredbama ovog zakona ili ako bez opravdanih razloga ne obavlja djelatnosti radi ostvarivanja ciljeva
u periodu od najmanje dvije pune kalendarske godine, ili ako kao posljedica uslova navedenih u lanu 50 ovog zakona.
2. Prestanak po sili zakona izrie se samo u sluajevima ponovljenih ili teih nepravilnosti u radu, a moe se izrei samo nakon
to dato udruenje ili fondacija bude obavijeteno o razlogu i prui mu se prilika za izjanjavanje po tom pitanju.
3. Kazne i prestanak rada, rasputanje udruenja ili fondacije po sili zakona izrie se na osnovu zahtjeva Ministarstva. Prije
donoenja odluke kojom se izrie kazna ili prestanak rada, rasputanje udruenja ili fondacije. Ministarstvo e udruenje
ili fondacije obavijestiti o prekraju. U obavijesti se navode mogue kazne utvrene lanom 53 ovog zakona Ministarstvo
moe omoguiti udruenju ili fondaciji da otkloni nepravilnosti u radu ili moe odrediti kaznu utvrenu ovim zakonom.
lan 52.
1. Nakon rasputanja i prestanka rada i izmirenja obaveza udruenje ili fondacija koje nema status udruenja od javnog interesa,
preostalu imovinu i sredstva podijelit e na nain utvren statutom ili drugom registrovanom udruenju ili fondaciji kojoj
je dodijeljen status udruenja ili fondacije od javnog interesa.
2. Nakon rasputanja i izmirenja obaveza udruenje ili fondacija kome je odobren status udruenja ili fondacije od javnog
interesa, preostala imovina i sredstva podijelit e registrovanom udruenju od javnog interesa ili fondaciji koja ima iste
ili sline ciljeve. Ovo se odnosi i na sva udruenja i fondacije koje su dobile sredstva od drave, javne donacije ili odnosno
ostvarili poreske i fiskalne olakice u skladu sa zakonima iz bilo koje nadlenosti.
3. U sluaju prestanka rada po sili zakona Ministarstvo utvruje raspodjelu preostalih sredstava u skladu sa principima ovog
lana.
4. Rjeenje Ministarstva o rasputanju po sili zakona i o raspodjeli sredstava udruenja ili fondacije, biti e objavljena u
Slubenom glasniku BIH kao i obavijest svim potencijalnim korisnicima da mogu pokrenuti upravni spor kod Suda BIH u
skladu sa lanom 42 ovog zakona.
DRUGI DIO KAZNENE ODREDBE

lan 53.
1. Kaznom od 300 KM do 3.000 KM Ministarstvo e kazniti udruenje ili fondaciju koja:
a. se ne upie u registar, ako je upis obaveza prema ovom zakonu;
b. ne podnese godinji izvjetaj, ako je podnoenje obavezno prema ovom zakonu;
c. obavlja aktivnosti koje znaajno odstupaju od ciljeva udruenja ili fondacije;
d. u pravnim transakcijama ne upotrebljava jedan od svojih registrovanih naziva sa namjerom da obmane fiziko,
pravno lice ili organe vlasti;
e. ne podnese zahtjev za izmjenu ili dopunu registracije (lan 43 taka 1 ovog zakona);
f. ne upotrijebi ostvarenu dobit ili sredstva na nain predvien statutom ili odgovarajuim zakonom, s namjerom ili
usljed krajnje nepanje;
g. prui informacije Ministarstvu u vezi sa podnoenjem zahtjeva za upis, izmjenu podataka u registru, odnosno
prestankom rada u skladu sa odredbama ovog zakona, koje su namjerno ili materijalno neistinite i navode na
pogrean zakljuak;
2. Ministarstvo moe takoer kazniti novanom kaznom odgovornog predstavnika udruenja ili fondacije za kojeg je utvreno
da je poinio radnje navedene u ovom lanu ukoliko je odgovorni predstavnik bio upoznat sa radnjama koje su rezultirale
prekrajem i postupao sa namjerom da uini prekraj. Novana kazna je od 100 KM do 1.000 KM.
3. Odgovorno lice se moe kazniti kaznama navedenim u ovom lanu samo ako je to lice prethodno obavijeteno o postupku
i njegovim osnovama i data mu mogunost da se o tome izjasni. Postupak iz ovog lana se provodi se u skladu sa propisima
koje utvrdi Ministarstvo.
TREI DIO PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 54.
1. Udruenja i fondacije koji su registrovani prije stupanja na snagu ovog zakona i koji ele da se registruju u skladu sa ovim
zakonom imaju obavezu da usklade svoje akte sa odredbama ovog zakona i da u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na
snagu ovog zakona dostave nadlenom Ministarstvu usklaene akte o registraciji udruenja ili fondacije.
2. Udruenja i fondacije koje se registruju u skladu sa odredbama prethodne take nisu obavezni da plaaju administrativnu
taksu.
14
lan 55.
1) Od stupanja na snagu ovog zakona, svim udruenjima ili fondacijama koji su obavezni da se registruju u skladu sa ovim
zakonom, a koji su prethodno zapoeli ali nisu okonali postupak registrovanja u nadlenosti drugih organa vlasti BiH, bit
e dozvoljeno da prestanu sa prethodno zapoetim postupkom te da umjesto toga nastave sa postupkom u skladu sa
odredbama ovog zakona.
2) Udruenjima i fondacijama opisanim u prethodnoj taki bit e omoguen povratak taksi koje su platili u postupku registracije
provedenom u nadlenosti drugih organa vlasti.
lan 56.
1. Ministarstvo se obavezuje da u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donese sve podzakonske akte
predviene ovim zakonom.
2. Svi podzakonski akti koje Ministarstvo donese na osnovu odredaba ovog zakona te sve izmjene i dopune istih, biti e
objavljene u Slubenom glasniku BiH.
lan 57.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku BiH.
PS BiH broj 72/01

30. novembra 2001. godine
Sarajevo
Predsjedavajui Predstavnikog doma

Predsjedavajui Doma naroda
Parlamentarne skuptine BiH Parlamentarne skuptine BiH
Sejfudin Toki s.r. dr. eljko Mirjani s.r
15
ZAKON O IZMJENI ZAKONA

O UDRUENJIMA I FONDACIJAMA BOSNE I HERCEGOVINE
lan 1.
U Zakonu o udruenjima i fondacijama Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, broj 32/01) u lanu 8. rijei: Ministarstvo
civilnih poslova i komunikacija zamjenjuju se rijeima: Ministarstvo pravde.
lan 2.
Objavljeno u Slubenom glasniku BiH br. 42/03
Na osnovu lana IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine na 32. sjednici Predstavnikog
doma, odranoj 9. i 14. jula 2008. godine, i na 19. sjednici Doma naroda, odranoj 23. jula 2008. godine, usvojila je

lan 1.
U Zakonu o udruenjima i fondacijama Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, br. 32/01 i 42/03) u lanu 2. stav 1. mijenja
se i glasi:
1. Udruenje je, u smislu ovog zakona, svaki oblik dobrovoljnog povezivanja tri ili vie fizikih ili pravnih lica, u svim
kombinacijama, radi unapreenja i ostvarivanja nekog zajednikog ili opeg interesa ili cilja, u skladu sa Ustavom i zakonom, a
ija osnovna svrha nije sticanje dobiti.
Iza stava 1. dodaju se novi st. 2., 3. i 4. koji glase:
2. Udruenja mogu osnivati svoje saveze ili druge oblike udruivanja u kojima se njihovi interesi povezuju na viem nivou
(udruenja vieg nivoa).
3. Udruenja vieg nivoa uivaju sva prava i slobode garantirane udruenjima.
4. Udruenja i udruenja vieg nivoa imaju pravo slobodno se udruivati te saraivati s meunarodnim organizacijama
osnovanim radi unapreenja istih prava i interesa.
U dosadanjem stavu 2., koji postaje stav 5., rijei: iz Bosne i Hercegovine briu se.
lan 2.
U lanu 3. u stavu 2. rijei: , bez obzira gdje su registrirani zamjenjuju se rijeima: , bez obzira gdje je sjedite subjekta upisa.
Stav 3. brie se.
lan 3.
U lanu 4. stav 3. brie se.
Dosadanji st. 4., 5., 6. i 7. postaju st. 3., 4., 5. i 6.
16
lan 4.
lan 5. mijenja se i glasi:
lan 5.
1. Udruenja i fondacije samostalno utvruju ciljeve i djelatnosti u skladu sa Ustavom i zakonom.
2. Ciljevi i djelatnosti udruenja ili fondacije ne mogu biti u suprotnosti sa ustavnim poretkom Bosne i Hercegovine, ni usmjereni
ka njegovom nasilnom ruenju niti raspirivanju nacionalne, rasne i vjerske mrnje ili diskriminacije zabranjene zakonom.
3. Ciljevi i djelatnosti registriranog udruenja, odnosno fondacije ne mogu ukljuivati angairanje u predizbornoj kampanji,
prikupljanje sredstava za kandidate ili finansiranje kandidata, odnosno politikih stranaka.
4. Udruenje i fondacija podnose godinji izvjetaj o radu i finansijski izvjetaj u skladu sa zakonom, drugim propisima i statutom.
lan 5.
lan 8.
1. Udruenje ili fondacija upisuje se u registar udruenja ili registar fondacija koji vodi Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine
(u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
2. Postupak za registraciju i prestanak rada udruenja i fondacija vodi se po odredbama ovog zakona i Zakona o upravnom
postupku.
lan 6.
lan 11.
a) imena, prezimena i adrese, odnosno naziv i skraeni naziv i sjedite osnivaa,
b) naziv, sjedite i adresu udruenja,
c) osnovne ciljeve osnivanja udruenja,
d) ime i prezime lica ovlatenog za obavljanje poslova upisa u registar udruenja,
e) potpise osnivaa ili lica ovlatenih za zastupanje, te jedinstveni matini broj graana, ukoliko su osnivai dravljani Bosne i
Hercegovine.
lan 7.
U lanu 12. u stavu 1. taka b) iza rijei ciljevi dodaju se rijei: i djelatnosti.
Iza take e) dodaje se nova taka e1) koja glasi:
e1) nain podnoenja finansijskog izvjetaja i izvjetaja o radu;.
lan 8.
U lanu 14. iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:
3. Udruenje moe osnovati svoje urede, klubove i druge organizaciono-pravne oblike, u skladu s odredbama statuta.
lan 9.
lan 16.
1. Skuptina je obavezni organ udruenja.
2. Ako statutom nije drugaije ureeno, skuptinu ine svi lanovi udruenja, s jednakim pravom glasa.
3. Statutom udruenja mogu se predvidjeti i drugi organi.
4. Ukoliko statutom nije predvieno osnivanje upravnog odbora ili drugog organa upravljanja, skuptina e imenovati jedno ili
vie lica koja e zastupati udruenje u pravnom prometu.
lan 10.
U lanu 19. u stavu 1. rijei: , ukoliko ga udruenje ima zamjenjuju se rijeima: ili lice ovlateno za zastupanje.
17
lan 11.
lan 20. brie se.
lan 12.
U lanu 23. u stavu 1. taka a) iza rijei imena dodaju se rijei: i prezimena.
U taki b) iza rijei postoji, dodaje se rije sjedite.
Taka d) mijenja se i glasi:
d) iznos novanih sredstava ili drugih vidova imovine koje osniva ulae;.
Iza take e) dodaje se nova taka f ) koja glasi:
f ) potpise osnivaa, a za dravljane Bosne i Hercegovine i jedinstvene matine brojeve.
lan 13.
U lanu 24. u stavu 1. taka b) iza rijei ciljeve dodaju se rijei: i djelatnosti.
Iza take d) dodaje se nova taka d1) koja glasi:
d1) mogue korisnike sredstava fondacije;.
lan 14.
U lanu 26. u stavu 4. iza rijei Upravni dodaje se rijei odbor.
U taki a) rijei: ili priznavanje osnivakog akta, briu se.
Iza take a) dodaju se nove take b) i c) koje glase:
b) upravljanje imovinom fondacije;
c) imenovanje lica ovlatenog za zastupanje i predstavljanje fondacije;.
Dosadanja taka b) postaje taka d).
Dosadanja taka c) koja postaje taka e) mijenja se i glasi:
e) pripremanje finansijskih i drugih izvjetaja; i.
Dosadanja taka d) postaje taka f ).
lan 15.
lan 27. brie se.
lan 16.
lan 28.
1. Podnoenje zahtjeva za registraciju udruenja i fondacija je dobrovoljno. Udruenja i fondacije status pravnog lica stiu
danom registracije.
2. Ministarstvo vodi registre udruenja i fondacija, u skladu s odredbama ovog zakona.
3. Registar je otvoren za javnost. Svako lice moe lino ili potom zatraiti kopiju bilo kojeg upisa u registar ili bilo kojeg
dokumenta iz spisa, u skladu s odredbama Zakona o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini.
4. Izuzetno od odredbi stava 3. ovog lana, ovlateni predstavnik udruenja ili fondacije moe zahtijevati od Ministarstva da
odreeni podaci koji su upisani u registar ne budu dostupni javnosti, ukoliko bi time mogao ugroziti lini integritet osnivaa ili
lanova udruenja ili fondacije. O ovom zahtjevu Ministarstvo odluuje posebnim rjeenjem.
lan 17.
lan 29. brie se.
lan 18.
U lanu 30. stav 2. mijenja se i glasi:
2. U sluaju da se dva ili vie udruenja ili fondacije registriraju sa sutinski istim nazivom ili znakom, Ministarstvo e, po zahtjevu
stranke ili po slubenoj dunosti, donijeti rjeenje kojim nalae udruenju ili fondaciji koja je kasnije registrirana da:
a) u roku od mjesec dana od dana prijema rjeenja podnese zahtjev za promjenu imena ili znaka u registru i
b) e, ukoliko ne podnese zahtjev u navedenom roku, biti brisana iz registra udruenja ili fondacija.
Iza stava 2. dodaju se novi st. 3., 4., 5. i 6. koji glase:
3. Rjeenje iz stava 2. ovog lana dostavlja se zainteresiranim stranama.
4. Protiv rjeenja iz stava 2. ovog lana ne moe se izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor.
18
5. Ukoliko udruenje ili fondacija ne postupi po nalogu iz rjeenja iz stava 2. ovog lana, Ministarstvo e donijeti rjeenje o
brisanju iz registra udruenja ili fondacije.
6. Protiv rjeenja iz stava 5. ovog lana ne moe se izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor.
lan 19.
U lanu 34. u stavu 1. rijei: petnaest dana zamjenjuju se rijeima: 30 dana.
U stavu 2. iza rijei ciljevi dodaju se rijei: i djelatnosti, a rijei: lana 3. taka 3. ovog zakona odnosno briu se.
Stav 3. brie se.
lan 20.
1. Protiv rjeenja Ministarstva moe se izjaviti alba nadlenom drugostepenom organu.
lan 21.
lan 43.
1. Udruenja i fondacije duni su Ministarstvu podnijeti prijavu o svakoj promjeni injenica koje se upisuju u registar, u roku od
30 dana od dana izvrene promjene.
2. Ministarstvo e donijeti rjeenje o dozvoli promjena injenica koje se upisuju u registar u skladu s odredbama lana 32. ovog
zakona.
lan 22.
lan 45. mijenja se i glasi: lan 45.
1. Odredbe zakona o registraciji udruenja i fondacija primjenjuju se i na registraciju ureda, predstavnitava ili drugog
organizacionog oblika stranog ili meunarodnog udruenja ili fondacije, ili druge meunarodne organizacije, ukoliko zakonom
nije drugaije propisano (u daljnjem tekstu: strane nevladine organizacije).
2. Uz zahtjev za upis u registar prilae se:
a) dokaz o upisu strane nevladine organizacije u registar domicilne zemlje;
b) akt o otvaranju ureda, predstavnitva ili drugog organizacionog oblika u Bosni i Hercegovini;
c) ime i adresa lica ovlatenog za zastupanje nevladine organizacije u Bosni i Hercegovini (ovjerena kopija isprave o identitetu
lica ovlatenog za zastupanje);
d) sjedite i adresa ureda u Bosni i Hercegovini.
3. Ako prema zakonu domicilne zemlje strane nevladine organizacije nije propisan upis udruenja u registar, umjesto rjeenja o
registraciji u domicilnoj zemlji, uz zahtjev za upis podnosi se druga pismena isprava, ovjerena od nadlenog organa, kojom se
dokazuje da organizacija ima status pravnog lica u domicilnoj zemlji.
4. Ukoliko rjeenje o upisu u registar u domicilnoj zemlji ne sadri podatke o statutarnim ciljevima i djelatnostima udruenja, uz
zahtjev za upis u registar podnosi se i statut ili neki drugi unutranji akt iz kojeg su vidljivi ciljevi strane nevladine organizacije.
lan 23.
U lanu 47. stav 1. rijei: ovim i drugim relevantnim zakonima zamjenjuju se rijeju zakonom.
Iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:
3. Nadzor nad zakonitou i namjenskim koritenjem i raspolaganjem sredstvima udruenja i fondacije vri ovlateni organ
udruenja, odnosno fondacije, odreen statutom i ovim zakonom, kao i nadleni organi.
lan 24.
lan 51.
Udruenja i fondacije briu se iz registra kada rjeenje o prestanku rada udruenja odnosno fondacije koje donese Ministarstvo
postane konano ili kad Sud Bosne i Hercegovine donese pravosnanu presudu o zabrani rada udruenja ili fondacije.
19
lan 25.
Iza lana 51. dodaju se novi l. 51a., 51b. i 51c. koji glase:
lan 51a. 1. Udruenje ili fondacija prestaje raditi ako:
a) nadleni organ udruenja, odnosno fondacije donese odluku o prestanku rada ili odluku o pripajanju, razdvajanju ili
transformaciji udruenja odnosno fondacije;
b) se utvrdi da je udruenje ili fondacija prestala djelovati.
2. Smatrat e se da je udruenje prestalo djelovati ako:
a) je proteklo dvostruko vie vremena od vremena utvrenog statutom udruenja za odravanje skuptine, a skuptina
udruenja nije odrana;
b) se broj lanova udruenja smanji ispod broja tri.
3. Kada Ministarstvo utvrdi injenice iz st. 1. i 2. ovog lana, donosi rjeenje o prestanku rada udruenja, odnosno fondacije.
lan 51b.
1. Udruenju, odnosno fondaciji zabranit e se rad ako:
a) djeluje suprotno odredbama lana 5. st. 2. i 3. ovog zakona;
b) nakon prekrajnog kanjavanja u povratu (lan 53. ovog zakona) nastavi da obavlja djelatnosti koje nisu u skladu sa statutarnim
ciljevima udruenja ili fondacije;
c) nakon prekrajnog kanjavanja u povratu (lan 53. ovog zakona) nastavi da djeluje suprotno odredbama ovog zakona;
d) su ispunjeni uslovi iz lana 30. stav 5. ovog zakona.
2. Postupak za zabranu rada udruenja odnosno fondacije pred Sudom Bosne i Hercegovine pokree Ministarstvo, kao i drugi
organi nadleni za kontrolu rada udruenja i fondacija.
lan 51c.
1. Presudu o zabrani rada udruenja, odnosno fondacije donosi Sud Bosne i Hercegovine.
2. Presudom kojom se izrie zabrana rada udruenja, odnosno fondacije odredit e se mjere u pogledu imovine, kao i druge
neophodne mjere.
3. U postupku o zabrani rada udruenja, odnosno fondacije, pokrenutog na osnovu lana 5. stav 2. ovog zakona, shodno se
primjenjuju odredbe Zakona kojim je ureen krivini postupak.
lan 26.
lan 53.
1. Kaznom u iznosu od 300,00 KM do 3.000,00 KM kaznit e se zbog prekraja udruenje ili fondacija koja:
a) obavlja djelatnosti koje nisu u skladu s ciljevima i djelatnostima udruenja ili fondacije,
b) u pravnom prometu ne upotrebljava naziv pod kojim je upisan u registar,
c) ne prijavi promjene podataka koji se upisuju u registar u roku od 30 dana od dana nastupanja ove promjene,
d) ne upotrijebi viak prihoda nad rashodima ostvarenog obavljanjem privredne djelatnosti na nain predvien zakonom i
statutom.
2. Kaznom u iznosu od 100,00 KM do 1.000,00 KM za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se i odgovorno lice u udruenju ili
fondaciji.
lan 27.
lan 56.
1. Pravilnik o nainu voenja registra udruenja i fondacija Bosne i Hercegovine i stranih meunarodnih udruenja i fondacija i
drugih neprofitnih organizacija bit e usklaen s odredbama ovog zakona, u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog
zakona, i bit e objavljen u Slubenom glasniku BiH.
2. Pravilnikom e biti propisan oblik i sadraj obrasca registra udruenja i fondacija Bosne i Hercegovine i stranih i meunarodnih
udruenja i fondacija i drugih neprofitnih organizacija, nain upisa i voenja registra, nain podnoenja i obrazac zahtjeva za
upis promjena u registru, nain voenja zbirke isprava, uvanja registra, izdavanja izvoda iz registra, kao i druga pitanja znaajna
za upis i voenje registra.
20
lan 28.
PSBiH broj 231/08 23. jula 2008. godine Sarajevo
Predsjedavajui Predstavnikog doma

Predsjedavajui Doma naroda
Parlamentarne skuptine BiH
Parlamentarne skuptine BiH
Niko Lozani, s. r. dr. Mladen Ivani, s. r.
Zakon o izmjenama i dopunama zakona o udruenjima i fondacijama objavljen je u Sl. Glasniku 63/08
21
Na osnovu lana IV 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine na 7. sjednici
Predstavnikog doma, odranoj 27. jula 2011. godine, i na 5. sjednici Doma naroda, odranoj 14. septembra 2011. godine,
usvojila je

lan 1.
U Zakonu o udruenjima i fondacijama Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH br. 32/01, 42/03 i 63/08) u lanu 2. U stavu
1. rije osnovna brie se. U stavu 2. na kraju teksta iza zagrade dodaje se zarez i rijei: ako posebnim zakonom nije drugaije
propisano. U stavu 5. rije javnom zamjenjuje se rijeju optem.
lan 2.
U lanu 3. u stavu 1. u prvom redu teksta veznik ili zamjenjuje se rijeima: Bosne i Hercegovine i stranci koji, a rijei: u bilo
koju svrhu briu se.
lan 3.
U lanu 7. u stavu 3. iza rijei jezika dodaju se rijei: i dva pisma. Iza stava 3. dodaju se novi st. 4. i 5. koji glase:
4. Uz svoj puni naziv, udruenje i fondacija moe, ako je predvieno statutom, koristiti i skraeni naziv koji mora biti na tri jezika i
dva pisma koji su u upotrebi u Bosni i Hercegovini, a koji mora sadravati karakteristini dio punog naziva udruenja ili fondacije.
5. Ako je predvieno statutom, naziv udruenja ili fondacije moe se upisati u registar i na jednom ili vie stranih jezika, s tim
da se prvi upie naziv na slubenim jezicima koji su u upotrebi u Bosni i Hercegovini. Strana udruenja ili fondacije mogu
upotrebljavati samo svoje registrirane nazive.
Dosadanji st. 4. i 5. postaju st. 6. i 7.
Dosadanji stav 6. brie se.
lan 4.
U lanu 8. u stavu 2. iza rijei registraciju dodaje se zarez i rijei: upis izmjena i dopuna registracije.
3. Udruenja i fondacije status pravnog lica stiu danom registracije.
lan 5.
1. Udruenje mogu osnovati najmanje tri fizika lica koja su dravljani Bosne i Hercegovine i stranci koji u Bosni i Hercegovini
imaju boravite, ili pravna lica koja su u Bosni I Hercegovini registrirana, u bilo kojoj kombinaciji, s tim da osnivai ne mogu biti
drava BiH, entiteti, kantoni, gradovi, optine, mjesne zajednice, dravni organi, dravna preduzea i fondovi.
U stavu 3. iza rijei: preduzeli te radnje u drugom redu stavlja se taka, a ostatak teksta brie se. U stavu 4. iza rijei ako dodaju
se rijei: posebnim zakonom, osnivakim aktom i.
lan 6.
U lanu 11. taka c) mijenja se i glasi:
c) ciljeve i djelatnosti udruenja, .
lan 7.
U lanu 12. u taki j) rijei: pripajanje, razdvajanje, transformiranje ili rasputanje zamjenjuju se rijeima:
spajanje, podjela.
lan 8.
U lanu 13. u stavu 3. rijei: posebnim propisom zamjenjuju se rijeima: pravilnikom iz lana 56. ovog zakona.
Stav 4. brie se. Dosadanji stav 5. postaje stav 4.
lan 9.
lan 14.
1. Registrirano udruenje moe se spojiti ili podijeliti u drugo udruenje.
22
2. Spajanje je osnivanje novog udruenja na koje prelazi cjelokupna imovina tri ili vie udruenja koja se spajaju.
Spajanjem, udruenja prestaju da postoje, a na postupak upisa novonastalog udruenja primjenjuju se odredbe ovog zakona
koje se odnose na osnivanje udruenja.
3. Udruenje se moe podijeliti na dva ili vie udruenja.
Podijeljeno udruenje prestaje da postoji, a na postupak upisa novonastalih udruenja primjenjuju se odredbe ovog zakona
koje se odnose na osnivanje udruenja.
4. Udruenje moe osnovati svoje kancelarije, predstavnitva i podrunice u skladu s odredbama statuta.
lan 10.
U lanu 15. iza stava 1. dodaju se novi st. 2. i 3., koji glase:
2. Udruenje je duno voditi spisak svojih lanova.
3. Svaki lan udruenja moe pokrenuti postupak pred nadlenim sudom za utvrivanje nitavnosti opteg akta udruenja
koji je donesen suprotno odredbama statuta ili drugog opteg akta udruenja, a najkasnije u roku od est mjeseci od dana
donoenja tog akta.
lan 11.
U lanu 19. u taki d) rije raspolae zamjenjuje se rijeju upravlja.
lan 12.
U lanu 21. u stavu 3. rijei: posebnim propisom zamjenjuju se rijeima: pravilnikom iz lana 56. ovog zakona.
Stav 4. brie se.
Dosadanji stav 5. postaje stav 4.
Dosadanji stav 6. koji postaje stav 5. mijenja se i glasi:
5. Registrirana fondacija moe se spojiti ili podijeliti u drugu fondaciju. Spajanje je osnivanje nove fondacije na koju prelazi
cjelokupna imovina fondacija koje se spajaju. Spajanjem, fondacija prestaje postojati, a na postupak spajanja fondacije
primjenjuju se odredbe ovog zakona o osnivanju fondacija. Fondacija se moe podijeliti na dvije ili vie fondacija. Podijeljena
fondacija prestaje postojati, a na postupak upisa novonastalih fondacija primjenjuju se odredbe ovog zakona o osnivanju
fondacija. Fondacija moe osnovati svoje kancelarije, predstavnitva i podrunice u skladu s odredbama statuta.
lan 13.
U lanu 22. u stavu 1. rijei: koja ispunjava uslove za registraciju briu se.
U stavu 2. iza rijei aktom dodaju se rijei: koji mora da sadri podatke potrebne za osnivanje i upis fondacije u registar.
lan 14.
U lanu 23. u taki c) iza rijei ciljeve dodaju se rijei: I djelatnosti. U taki d) iza rijei ulae dodaju se rijei: a koji ne moe
biti manji od dvije hiljade konvertibilnih maraka.
lan 15.
U lanu 26. u stavu 1. iza rijei ciljeva dodaju se rijei: I djelatnosti.
Stav 3. mijenja se i glasi:
3. lan upravnog odbora fondacije moe biti dravljanin Bosne i Hercegovine, kao i stranac u skladu sa Zakonom o kretanju i
boravku stranaca i azilu.
4. lan upravnog odbora ne moe biti: osniva fondacije, maloljetno lice, lice zaposleno u fondaciji, te lan drugih organa
fondacije.
U dosadanjem stavu 4. koji postaje stav 5. u taki f ) rijei: pripajanju, razdvajanju, transformaciji zamjenjuju se rijeima:
spajanju, podjeli.
lan 16.
U lanu 28. u stavu 1. druga reenica brie se. U stavu 2. rije registre zamjenjuje se rijeju registar.
3. Registar udruenja i fondacija vodi se i u elektronskoj formi, za udruenja i fondacije upisane u registar kod ministarstva.
Dosadanji st. 3. i 4. postaju st. 4. i 5.
lan 17.
U lanu 30. stav 1. brie se.
U dosadanjem stavu 2. koji postaje stav 1. u taki a) rije mjesec zamjenjuje se rijeju trideset, a rije imena zamjenjuje se
rijeima: naziva, skraenog naziva.
Dosadanji st. 3., 4., 5. i 6. postaju st. 2., 3., 4. i 5.
23
lan 18.
lan 32.
1. Ministarstvo izdaje potvrdu o prijemu zahtjeva za upis u registar ili zahtjeva za izmjenu i dopunu ili brisanje podataka u
registru. Ministarstvo je duno donijeti rjeenje u roku od 30 dana od dana podnoenja zahtjeva.
2. U sluaju kada je dolo do promjena injenica koje se upisuju u registar, registrirano udruenje ili fondacija ne moe
preduzimati bilo kakve radnje u pravnom prometu prije donoenja rjeenja, odnosno upisa u registar injenica koje se odnose
na promjenu upisa.
lan 19.
U lanu 33. u stavu 1. u taki c) iza rijei naziv dodaju se rijei: i naziv na stranom jeziku.
U taki e) iza rijei ciljeve dodaju se rijei: i djelatnosti.
2. Uz primjerak rjeenja o upisu u registar udruenja ili fondacija Ministarstvo dostavlja primjerak ovjerenog statuta udruenja
ili fondacije.
lan 20.
1. Ako u toku postupka registracije Ministarstvo utvrdi, na osnovu zahtjeva i priloenih akata da udruenje ili fondacija ne
ispunjavaju uslove utvrene ovim zakonom ili da zahtjev za registraciju nije potpun, na to e upozoriti podnosioca zahtjeva
navodei razloge zbog kojih registracija nije izvrena. Podnosiocu zahtjeva bit e omogueno da ispravi ili dopuni zahtjev u roku
od 30 dana od dana prijema obavjetenja. Ako podnosilac zahtjeva ne ukloni ove nedostatke u predvienom roku, Ministarstvo
e rjeenjem odbaciti zahtjev za upis u registar.
lan 21.
lan 35.
Rjeenja iz l. 33., 34., 43. stav 2., l. 45. i 51. ovog zakona su konana i protiv njih nije doputena alba, ali se moe pokrenuti
upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine.
lan 22.
lanovi 36., 37., 38., 39., 40., 41. i 42. briu se.
lan 23.
lan 44.
Rjeenja o upisu u registar udruenja ili fondacija, rjeenja o upisu promjena injenica u registru, kao i rjeenja kojim udruenja
ili fondacije prestaju s radom, objavljuju se u Slubenom glasniku BiH, o troku podnosioca zahtjeva.
lan 24.
lan 47. mijenja se i glasi: lan 47.
1. Udruenja i fondacije duni su voditi poslovne knjige i podnositi finansijske izvjetaje u skladu s propisima kojima se ureuje
raunovodstvo neprofitnih organizacija. Godinji finansijski izvjetaji udruenja i fondacija podnose se skuptini, odnosno
upravnom odboru na nain utvren statutom.
2. Registrirano udruenje ili fondacija za svoje obaveze odgovara svojom cjelokupnom imovinom.
3. Nad imovinom udruenja ili fondacije moe se provesti steaj. Steajni postupak provodi nadleni sud na ijem se podruju
nalazi sjedite udruenja ili fondacije u skladu s posebnim zakonima.
4. Nadzor nad zakonitou i namjenskim koritenjem i raspolaganjem sredstvima udruenja ili fondacije vri
nadleni organ udruenja ili fondacije, utvren statutom i ovim zakonom, kao i nadleni organi.
lan 25.
U lanu 51b. u stavu 2. rije pokree zamjenjuje se rijeju pokreu, a rijei: Ministarstvo, kao i drugi briu se.
lan 26.
1. Nakon rasputanja i prestanka s radom i izmirenja obaveza udruenja ili fondacija, preostalu imovinu i sredstva podijelit e
na nain utvren statutom, drugom registriranom udruenju ili fondaciji koja ima iste ili sline ciljeve i djelatnosti.
Stavovi 3. i 4. briu se.
24
lan 27.
Komisija za albe koju je imenovalo Vijee ministara Bosne i Hercegovine duna je okonati sve zapoete postupke po
albama podnesenim na prvostepena rjeenja Ministarstva, u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
lan 28.
Ovlauje se Ustavnopravna komisija Predstavnikog doma i Ustavnopravna komisija Doma naroda Parlamentarne skuptine
Bosne i Hercegovine da zajedniki utvrde preieni tekst Zakona o udruenjima i fondacijama Bosne i Hercegovine.
lan 29.
Broj 01,02-02-1-7/11 14. septembra 2011. godine
Izmjene i dopune Zakona o udruenjima i fondacijama su objavljene u Slubenom glasniku br. 76/2011.
25
PRAVILNIK O NAINU VOENJA REGISTRA UDRUENJA
I FONDACIJA BOSNE I HERCEGOVINE I STRANIH MEUNARODNIH
UDRUENJA I FONDACIJA I DRUGIH NEPROFITNIH ORGANIZACIJA
26
PRAVILNIK O NAINU VOENJA REGISTRA UDRUENJA I FONDACIJA BIH I STRANIH MEUNARODNIH UDRUENJA I UDRUENJA I DRUGIH NEPROFITNIH ORGANIZACIJA
I. OPE ODREDBE
lan 1.
(Predmet)
Ovim pravilnikom propisuje se postupak upisa u Registar udruenja i fondacija Bosne i Hercegovine i stranih ili meunarodnih
udruenja ili fondacija ili drugih meunarodnih organizacija, nain podnoenja zahtjeva i obrazac zahtjeva za upis promjena u
Registru, oblik i sadraj Registra i nain njegovog voenja, uvanje Registra i zbirke isprava, izdavanje Izvoda iz Registra, te druga
pitanja znaajna za upis i voenje Registra, u skladu sa Zakonom o udruenjima i fondacijama Bosne i Hercegovine (u daljnjem
tekstu: Zakon).
lan 2.
(Subjekt upisa u Registar)
Udruenje i fondacija koji izaberu da se registruju na nivou Bosne i Hercegovine ured, predstavnitvo ili drugi organizacioni
oblik stranog ili meunarodnog udruenja ili fondacije ili druge meunarodne organizacije (u daljnjem tekstu: subjekt upisa),
upisuje se u Registar koji vodi
Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) u skladu sa Zakonom i ovim pravilnikom.
II. POSTUPAK UPISA U REGISTAR

lan 3.
(Zahtjev za upis u Registar)
Upis u Registar vri se na zahtjev subjekta upisa.
Zahtjev za upis podnosi se na propisanom obrascu, koji ini sastavni dio ovog pravilnika.
lan 4.
(Donoenje rjeenja)
(1) Na osnovu Zakona, Ministarstvo donosi rjeenje o stvarima koje su predmet upisa u Registar.
(2) Postupak za upis u Registar, upis promjena u Registru i upis prestanka rada subjekta upisa vodi se prema odredbama Zakona
i Zakona o upravnom postupku.
(3) Ako zahtjev subjekta upisa ne ispunjava uvjete predviene Zakonom, ili ako zahtjev nije potpun, Ministarstvo e
obavjetenjem, pozivom na ispravku i dopunu zahtjeva upozoriti podnosioca zahtjeva radi ureenja zahtjeva, te odrediti
rok, koji ne moe biti krai od 30 dana od dana prijema obavjetenja.
(4) Ako subjekt upisa ne otkloni nedostatke u odreenom roku, Ministarstvo e rjeenjem odbaciti zahtjev.
(5) Ako Ministarstvo utvrdi da su ciljevi i djelatnosti subjekta upisa u suprotnosti s odredbama Zakona, rjeenjem e odbiti
zahtjev.
lan 5.
(Oglaavanje rjeenja)
Rjeenje kojim se subjektu upisa dozvoljava, odbija, odbacuje, obustavlja ili ukida upis u Registar i svako rjeenje kojim subjekt
upisa prestaje s radom objavljuje se u Slubenom glasniku BiH o troku subjekta upisa.
III. UPIS U REGISTAR UDRUENJA ILI FONDACIJA

lan 6.
(Zahtjev za upis u Registar udruenja ili fondacija)
(1) Zahtjev za upis u Registar udruenja ili fondacija podnosi se Ministarstvu, na jedinstvenom obrascu 1, 1A i 1B.
(2) Zahtjev se popunjava kompjuterski, latininim ili irilinim pismom, na jednom od tri slubena jezika koja su u upotrebi u
Bosni I Hercegovini, u okviru odgovarajue rubrike.
(3) Zahtjev i prilozi uz zahtjev dostavljaju se u jednom primjerku, osim statuta koji se dostavlja u dva primjerka.
(4) Zahtjev za upis u Registar potpisuje osoba ovlatena za zastupanje udruenja ili fondacije, odnosno subjekt ovlaten za
obavljanje poslova upisa u Registar.
(5) Podatak upisan u zahtjev ili prilog uz zahtjev ne smije se precrtavati, ispravljati ili brisati, osim u sluaju manje slovne greke.
Zahtjev se predaje u originalu, a prilozi uz zahtjev u originalu ili ovjerenoj kopiji ne starijoj od tri mjeseca.
27
lan 7.
(Prilog uz zahtjev za upis u Registar udruenja)
Uz zahtjev za upis u Registar udruenja prilae se:
a) zapisnik osnivake skuptine udruenja;
b) osnivaki akt udruenja, u skladu s odredbama lana 11. Zakona, s potpisima osnivaa i potpisom predsjednika osnivake
skuptine udruenja;
c) statut udruenja, u skladu s odredbama lana 12. Zakona;
d) odluka osnivake skuptine udruenja o imenovanju osobe ovlatene za zastupanje udruenja, ovjerena fotokopija line
karte i ovjeren potpis osobe ovlatene za zastupanje udruenja od nadlenog organa;
e) odluka osnivake skuptine udruenja o imenovanju lanova upravnog odbora i drugih tijela udruenja, ako su takva tijela
predviena statutom udruenja;
f ) ovjerena fotokopija line karte, na osnovu koje se dokazuje da je osniva udruenja fiziki subjekt iz Bosne i Hercegovine,
ovjerena fotokopija pasoa i dozvole za boravak u Bosni i Hercegovini ako je osniva udruenja strani fiziki subjekt, te izvod
iz Registra ako je osniva udruenja pravni subjekt;
g) u sluaju kada je osniva udruenja pravni subjekt, prilae se i odluka o osnivanju udruenja, koju je donio nadleni organ
tog pravnog subjekta;
h) otisak i opis znaka udruenja, ako je on predvien statutom udruenja;
i) prijevod naziva udruenja na strani jezik, ako udruenje ima naziv i na stranom jeziku (u skladu sa statutom udruenja),
ovjeren od ovlatenog sudskog tumaa;
j) dokaz o uplati administrativne takse.
lan 8.
(Prilog uz zahtjev za upis u Registar fondacije)
Uz zahtjev za upis u Registar fondacije prilae se:
a) osnivaki akt fondacije, u skladu s odredbama lana 23. Zakona, koji je potpisao osniva fondacije;
b) statut fondacije, u skladu s odredbama lana 24. Zakona;
c) odluka nadlenog organa o imenovanju osobe ovlatene za zastupanje fondacije, ovjerena fotokopija line karte, odnosno
pasoa i dozvole za boravak u Bosni i Hercegovini kada je osoba ovlatena za zastupanje strani dravljanin, te ovjeren potpis
osobe ovlatene za zastupanje fondacije od nadlenog organa;
d) odluka o imenovanju lanova upravnog odbora fondacije, uz ovjerene fotokopije linih karata svih lanova upravnog
odbora fondacije, odnosno fotokopija pasoa i dozvole za boravak u Bosni Hercegovini kada je lan upravnog odbora
strani dravljanin;
e) dokaz o uplati novanih sredstava ili drugih vidova imovine, koju osniva ulae pri osnivanju fondacije;
f ) ovjerena fotokopija line karte kada je osniva fondacije fiziki subjekt iz Bosne i Hercegovine, ili ovjerena fotokopija pasoa
kada je osniva fondacije strani fiziki subjekt, ili izvod iz Registra kada je osniva fondacije pravni subjekt;
g) lina isprava, odnosno izvod iz Registra kojim se dokazuje identitet osnivaa kada je fondacija osnovana jednostranom
izjavom volje, ugovorom, testamentom, legatom ili drugim odgovarajuim pravnim aktom;
h) otisak i opis znaka fondacije, ako je on predvien statutom fondacije;
i) odluka o imenovanju drugih tijela fondacije, ako su takva tijela predviena statutom fondacije;
j) prijevod naziva fondacije, ako fondacija ima naziv i na stranom jeziku, u skladu sa statutom fondacije, ovjeren od ovlatenog
sudskog tumaa;
k) dokaz o uplati administrativne takse.
lan 9.
(Zahtjev za upis promjena u Registru udruenja ili fondacije)
(1) Registrovano udruenje, ili fondacija, duno je podnijeti Ministarstvu zahtjev za upis svake promjene upisanih injenica
u Registru udruenja ili fondacija, kada doe do promjene injenice upisane u Registru, na jedinstvenom obrascu 2,
s prijavom promjena upisa obrazac 2A, i spiskom svih lanova upravnog odbora udruenja ili fondacije obrazac 1B,
ovjeren peatom udruenja ili fondacije, u roku 30 dana od dana nastupanja promjena, kao to su: naziv i skraeni naziv
udruenja ili fondacije; adresa sjedita udruenja ili fondacije; znak udruenja ili fondacije; ciljevi i djelatnosti za koje su
udruenje i fondacija osnovani; imena i adrese osoba ovlatenih za zastupanje udruenja ili fondacije te lanova upravnog
odbora udruenja ili fondacije.
(2) Uz zahtjev za upis promjena u Registru prilae se:
a. odluka o izmjeni/dopuni statuta ili odluka o usvajanju novog statuta, kada udruenje ili fondacija donosi novi
statut, u dva primjerka;
b. odluka nadlenog organa udruenja ili fondacije o nastaloj promjeni iz stava 1. ovog lana;
c. u sluaju promjene osobe ovlatene za zastupanje udruenja ili fondacije, ovjerena fotokopija line karte ili pasoa
i dozvole za boravak u Bosni i Hercegovini, ako je osoba ovlatena za zastupanje strani dravljanin, te ovjeren
potpis osobe ovlatene za zastupanje udruenja ili fondacije od nadlenog organa;
d. dokaz o uplati administrativne takse.
(3) Zahtjev za upis promjena u Registru potpisuje osoba ovlatena za zastupanje udruenja ili fondacije, ovjeren peatom
udruenja ili fondacije.
(4) Zahtjev se predaje u originalu, a prilozi uz zahtjev predaju se u originalu ili ovjerenoj kopiji ne starijoj od tri mjeseca.
28
lan 10.
(Zahtjev za upis brisanja iz Registra po zahtjevu udruenja i fondacije)
Registrovano udruenje ili fondacija obavezno podnosi zahtjev za upis brisanja iz Registra udruenja ili fondacija na jedinstvenom
obrascu 2, ako je nadleni organ udruenja ili fondacije donio odluku o prestanku rada udruenja ili fondacije, ili odluku o
pripajanju, razdvajanju ili transformaciji udruenja ili fondacije u drugo udruenje ili fondaciju.
lan 11.
(Prilog uz zahtjev za upis brisanja iz Registra udruenja ili fondacije)
(1) Uz zahtjev za upis brisanja iz Registra udruenja ili fondacije po zahtjevu udruenja ili fondacije, prilae se:
a. odluka nadlenog organa udruenja ili fondacije o prestanku rada u skladu s lanom 50. stav 2. Zakona;
b. plan likvidacije u skladu sa statutom i Zakonom, te s odlukom o raspodjeli imovine i sredstava udruenja ili
fondacije;
c. dokaz banke o stanju novanih sredstava na iro-raunu subjekta upisa;
d. dokaz o uplati administrativne takse.
(2) Zahtjev za brisanje iz Registra udruenja ili fondacije potpisuje osoba ovlatena za zastupanje udruenja ili fondacije, a
ovjeren je peatom udruenja ili fondacije.
IV. UPIS U REGISTAR UDRUENJA ILI FONDACIJE OD JAVNOG INTERESA

lan 12.
(Stjecanje statusa od javnog interesa)
1) Udruenje i fondacija koji su upisani u Registar kod Ministarstva mogu stei status udruenja i fondacije od javnog interesa
ako ciljevi i djelatnosti udruenja prevazilaze interese lanstva udruenja, odnosno ako su udruenje i fondacija osnovani
prvenstveno radi propagiranja, pruanja usluga ili promovisanja u oblastima kao to su: zdravstvo, obrazovanje, nauka,
socijalna zatita, graansko drutvo, ljudska prava i prava manjina, pomo siromanima i socijalno ugroenima, pomo
invalidima, djeci i starijim osobama, zatita okoline, tolerancija, kultura, amaterski sport, vjerske slobode i pomo rtvama
elementarnih nepogoda.
2) Udruenje ili fondacija moe stei status od javnog interesa, ako svoje statutarne ciljeve i aktivnosti ostvaruje na teritoriji
oba entiteta ili na teritoriji jednog entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine.
3) Udruenje i fondacija mogu stei status od javnog interesa kad je njihovo djelovanje usmjereno na ostvarivanje potreba
javnosti ili ciljne grupe korisnika, ako je ta grupa korisnika u nepovoljnijoj situaciji u odnosu na cjelokupnu populaciju ili ako
u osiguranju posebnih pogodnosti za tu grupu korisnika postoji znatna korist za zajednicu.
lan 13.
(Zahtjev za stjecanje statusa od javnog interesa)
(1) Zahtjev za stjecanje statusa udruenja ili fondacije od javnog interesa podnosi se Ministarstvu na obrascu 3.
(2) Uz zahtjev za stjecanje statusa udruenja ili fondacije od javnog interesa prilae se:
a. odluka nadlenog organa udruenja ili fondacije za podnoenje zahtjeva za stjecanje statusa udruenja ili fondacije
od javnog interesa;
b. izvjetaj o radu iz prethodne kalendarske godine, usvojen od nadlenog organa udruenja ili fondacije s
obrazloenjem i dokazima o znatnom doprinosu udruenja ili fondacije interesima zajednice, u skladu sa lanom
12. ovog Pravilnika; c) dokaz o uplati administrativne takse.
(3) Zahtjev za stjecanje statusa od javnog interesa potpisuje osoba ovlatena za zastupanje udruenja ili fondacije.
lan 14.
(Rjeenje o stjecanju statusa od javnog interesa)
(1) Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine donosi rjeenje o upisu stjecanja statusa od javnog interesa udruenja ili fondacije
u roku 30 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva.
(2) Ako zahtjev za stjecanje statusa udruenja ili fondacije od javnog interesa nije uredan, Ministarstvo e na to upozoriti
podnosioca zahtjeva i odrediti rok, koji ne moe biti krai od 30 dana, radi ureenja zahtjeva.
(3) Ako podnosilac zahtjeva u odreenom roku ne otkloni nedostatke u zahtjevu, Ministarstvo e rjeenjem odbaciti zahtjev.
(4) Ako zahtjev za stjecanje statusa udruenja ili fondacije od javnog interesa ne ispunjava uvjete propisane Zakonom i ovim
pravilnikom, Ministarstvo e rjeenjem odbiti zahtjev za stjecanje statusa od javnog interesa.
(5) Ministarstvo moe zatraiti od nadlenih organa entiteta ili Brko Distrikta Bosne i Hercegovine miljenje o ispunjenju
uvjeta za stjecanje statusa udruenja ili fondacije od javnog interesa.
29
V. UPIS U REGISTAR STRANE NEVLADINE ORGANIZACIJE

lan 15.
(Zahtjev za upis u Registar ureda ili predstavnitva strane nevladine organizacije)
1) Strano ili meunarodno udruenje i fondacija, ili druga meunarodna organizacija (u daljnjem tekstu: strana nevladina
organizacija), moe osnovati ured, predstavnitvo ili drugi organizacioni oblik (u daljnjem tekstu: ured ili predstavnitvo) u
Bosni i Hercegovini.
2) Zahtjev za upis ureda ili predstavnitva strane nevladine organizacije (u daljnjem tekstu: zahtjev) podnosi se Ministarstvu
na obrascu 4.
3) Zahtjev s prilozima popunjava se kompjuterski, latininim ili irilinim pismom, na jednom od slubenih jezika u Bosni i
Hercegovini, u okviru odgovarajue rubrike.
4) Zahtjev i prilozi uz zahtjev dostavljaju se u jednom primjerku.
5) Zahtjev se predaje u originalu, a prilozi uz zahtjev predaju se u originalu ili ovjerenoj fotokopiji ne starijoj od tri mjeseca.
6) Zahtjev za upis u Registar potpisuje osoba ovlatena za zastupanje ureda ili predstavnitva strane nevladine organizacije,
odnosno subjekt ovlaten za obavljanje poslova upisa u Registar.
lan 16.
(Prilog uz zahtjev za upis u Registar ureda ili predstavnitva strane nevladine organizacije)
1) Uz zahtjev za upis ureda ili predstavnitva strane nevladine organizacije u Registar kod Ministarstva pravde Bosne i
Hercegovine, prilae se:
a) rjeenje o registraciji strane nevladine organizacije od domicilne zemlje ili izvod iz registra strane nevladine
organizacije od domicilne zemlje ili druga pisana isprava, kada prema zakonu domicilne zemlje nije propisana
registracija, ovjerena od nadlenog organa strane nevladine organizacije u domicilnoj zemlji apostille peatom;
b) kada dokaz iz stava 1. taka a) ovog lana ne sadri podatke o statutarnim ciljevima i djelatnostima strane
nevladine organizacije, prilae se i statut ili neki drugi unutranji akt strane nevladine organizacije, na osnovu
kojeg se nesumnjivo moe utvrditi koji su ciljevi i djelatnost strane nevladine organizacije;
c) odluka ovlatenog organa strane nevladine organizacije o otvaranju ureda, predstavnitva ili drugog organizacionog
oblika u Bosni i Hercegovini, u kojoj su navedeni ciljevi i djelatnosti koje e obavljati u Bosni i Hercegovini, sjedite i
adresa u Bosni i Hercegovini, ime i prezime osobe ovlatene za zastupanje ureda ili predstavnitva strane nevladine
organizacije u Bosni i Hercegovini;
d) ovjerena fotokopija line karte osobe ovlatene za zastupanje ureda ili predstavnitva strane nevladine organizacije,
a ako je osoba za zastupanje ureda ili predstavnitva strane nevladine organizacije stranac, ovjerena fotokopija
pasoa i dozvole za boravak u Bosni i Hercegovini;
e) ovjeren potpis osobe ovlatene za zastupanje ureda ili predstavnitva strane nevladine organizacije od nadlenog
organa;
f ) dokaz o uplati administrativne takse.
(2) Prilozi navedeni u stavu 1. take a), b) i c) ovog lana moraju biti ovjereni od nadlenog organa apostille peatom domicilne
zemlje i prevedeni na jedan od slubenih jezika koji su u upotrebi u Bosni i Hercegovini od ovlatenog sudskog tumaa, a
ovjereni kod nadlenog organa Bosne i Hercegovine.
lan 17.
(Zahtjev za upis promjene u Registru ureda ili predstavnitva strane nevladine organizacije)
(1) Registrovani ured ili predstavnitvo strane nevladine organizacije duan je podnijeti Ministarstvu zahtjev za upis svake
promjene u Registru kada doe do promjene injenica upisanih u Registar, na obrascu 5 i obrascu 5A, kao to su: naziv i
skraeni naziv ureda ili predstavnitva strane nevladine organizacije; adresa sjedita ureda ili predstavnitva strane nevladine
organizacije; znak ureda ili predstavnitva strane nevladine organizacije; ciljevi i djelatnosti za koje su osnovani; osoba
ovlatena za zastupanje ureda ili predstavnitva strane nevladine organizacije u pravnom prometu u Bosni i Hercegovini, u
roku 30 dana od dana nastupanja promjene.
(2) Uz zahtjev za upis promjena u Registru ureda ili predstavnitva strane nevladine organizacije prilae se:
a) rjeenje o registraciji strane nevladine organizacije od domicilne zemlje ili izvod iz registra strane nevladine organizacije
od domicilne zemlje ili druga pisana isprava, kada prema zakonu domicilne zemlje nije propisana registracija, ovjerena
od nadlenog organa strane nevladine organizacije u domicilnoj zemlji apostille peatom;
b) odluka ovlatenog organa strane nevladine organizacije o nastaloj promjeni;
c) ovjerena fotokopija line karte/pasoa i dokaz o dozvoli za boravak u Bosni i Hercegovini, kada je navedeni subjekt
strani dravljanin, ovjeren potpis osobe ovlatene za zastupanje ureda ili predstavnitva strane nevladine organizacije
od nadlenog organa, u sluaju promjene osobe ovlatene za zastupanje ureda ili predstavnitva strane nevladine
organizacije;
d) dokaz o uplati administrativne takse.
30
(3) Prilozi navedeni u stavu 2. take a) i b) ovog lana moraju biti ovjereni od nadlenog organa apostille peatom domicilne
zemlje i prevedeni na jedan od slubenih jezika koji su u upotrebi u Bosni i Hercegovini od ovlatenog sudskog tumaa, te
ovjereni kod nadlenog organa Bosne i Hercegovine, i ne stariji od tri mjeseca.
(4) Zahtjev za upis promjena u Registru ureda ili predstavnitva strane nevladine organizacije potpisuje osoba ovlatena za
zastupanje ureda ili predstavnitva strane nevladine organizacije, a mora biti ovjeren peatom ureda ili predstavnitva strane
nevladine organizacije.
lan 18.
(Zahtjev za upis brisanja iz Registra ureda ili predstavnitva strane nevladine organizacije)
1) Strana nevladina organizacija obavezno podnosi zahtjev za brisanje iz Registra ureda ili predstavnitva strane nevladine
organizacije u Bosni i Hercegovini na obrascu 5, kada je nadleni organ strane nevladine organizacije donio odluku o
prestanku rada.
2) Uz zahtjev za brisanje iz Registra prilae se:
a) odluka o prestanku rada koju je donio nadleni organ strane nevladine organizacije;
b) dokaz o uplati administrativne takse.
3) Zahtjev za brisanje iz Registra ureda ili predstavnitva strane nevladine organizacije potpisuje osoba ovlatena za
zastupanje ureda ili predstavnitva strane nevladine organizacije, a mora biti ovjeren peatom, dok prilog naveden u
stavu 2. taka a) ovog lana mora biti potpisan i ovjeren od nadlenog organa strane nevladine organizacije apostille
peatom domicilne zemlje i preveden na jedan od slubenih jezika koji su u upotrebi u Bosni i Hercegovini od ovlatenog
sudskog tumaa i ovjeren kod nadlenog organa Bosne i Hercegovine.
VI. POSTUPAK UPISA BRISANJA, PRESTANKA I ZABRANE

RADA UDRUENJA ILI FONDACIJE
lan 19.
(Upis brisanja udruenja ili fondacije)
Udruenje ili fondacija brie se iz Registra kada rjeenje Ministarstva o prestanku rada udruenja ili fondacije postane konano
ili kada Sud Bosne i Hercegovine donese pravosnanu presudu o zabrani rada udruenja ili fondacije.
lan 20.
(Upis prestanka rada udruenja ili fondacije)
(1) Ministarstvo donosi rjeenje o prestanku rada udruenja ili fondacije kada se utvrdi:
a) da je nadleni organ udruenja ili fondacije donio odluku o prestanku rada ili odluku o pripajanju, razdvajanju ili
transformaciji udruenja ili fondacije;
b) da su udruenje i fondacija prestali djelovati.
(2) Smatra se da je udruenje prestalo djelovati, ako:
a) je proteklo dvostruko vie vremena od vremena utvrenog statutom udruenja za odravanje skuptine udruenja, a
skuptina nije odrana;
b) broj lanova udruenja bude smanjen ispod broja tri.
(3) Upis brisanja iz Registra udruenja ili fondacije Ministarstvo e izvriti nakon to rjeenje o prestanku rada postane konano.
lan 21.
(Upis zabrane rada udruenja ili fondacije)
1) Ministarstvo, kao i drugi organi nadleni za kontrolu rada udruenja i fondacija, pokree postupak za zabranu rada
udruenja ili fondacije pred Sudom Bosne i Hercegovine.
2) Udruenju ili fondaciji e se zabraniti rad:
a) kada djeluje suprotno odredbama lana 5. stavova 2. i 3. Zakona;
b) kada nakon prekrajnog kanjavanja u povratu iz lana 53. Zakona nastavi obavljati djelatnosti koje nisu u skladu sa
statutarnim ciljevima i djelatnostima udruenja ili fondacije;
c) ako su ispunjeni uvjeti iz lana 30. stav 5. Zakona.
3) Presudu o zabrani rada udruenja ili fondacije donosi Sud Bosne i Hercegovine.
4) Upis brisanja iz Registra udruenja ili fondacije Ministarstvo e izvriti nakon to presuda Suda Bosne i Hercegovine
postane pravosnana.
31
VII. REGISTAR I ZBIRKA ISPRAVA

lan 22.
(Voenje Registra)
(1) Registar se vodi u obliku knjige formata 350x250 mm, uvezane u tvrde korice od trajnog materijala, na obrascu RK-1.
(2) Ministarstvo vodi knjige Registra, i to:
a) I - Registar udruenja;
b) II - Registar fondacija;
c) III - Registar udruenja od javnog interesa;
d) IV - Registar fondacija od javnog interesa;
e) V - Registar stranih i meunarodnih udruenja;
f ) VI - Registar stranih i meunarodnih fondacija i
g) VII - Registar stranih i meunarodnih neprofitnih organizacija.
(3) Stranice Registra, osim naslovne i prve unutranje stranice, prije poetka upisa oznaene su rednim brojevima.
(4) Na naslovnoj stranici Registra u lijevom uglu nalazi se naziv Bosna i Hercegovina i naziv Ministarstvo pravde, ispisani
latininim i irilinim pismom.
(5) Na sredini naslovne stranice nalazi se tekst naziva knjige Registra iz stava 2. ovog lana.
(6) Osoba ovlatena za voenje Registra, prije prvog upisa u Registar ovjerava Registar peatom Ministarstva i na prvoj stranici
upisuje tekst: Ovaj registar sadri ukupno (upisati broj) stranica.
lan 23.
(Registarski broj)
(1) Registarski broj je broj koji se odreuje za svaki subjekt upisa prilikom upisa u Registar i predstavlja jedinstvenu i stalnu
oznaku, koja se upisuje u rubriku 2 Registra.
(2) Registarski broj poinje od rednog broja jedan i nastavlja se bez prekida, ne mijenjajui se po kalendarskim godinama.
(3) Registarski broj koristi se na svim aktima koji se odnose na subjekt upisa, bez obzira na vrijeme upisa, a u sluaju brisanja iz
Registra, navedeni broj ne moe se dodijeliti drugom subjektu upisa.
lan 24.
(Upisi u Registar)
1) Podaci se u Registar upisuju u kolonu koja sadri odgovarajuu rubriku, tako to se upisi unose za svaku rubriku posebno,
itko napisanim tampanim slovima, mastilom ili hemijskom olovkom.
2) Upisani brojevi ili podaci ne smiju se brisati niti ispravljati.
3) Ako upis sadri veu greku, cijeli upis se ponitava precrtavanjem svih rubrika crvenom kosom crtom, stavljanjem
potpisa i datuma ovlatene osobe, s tim da se ponovni upis unosi u narednu slobodnu rubriku.
4) Izuzetno, u sluaju manje greke u pojedinoj rubrici, ispravljanje se vri vodoravnim precrtavanjem upisa u toj rubrici,
unoenjem ispravnog teksta u slobodni dio rubrike i stavljanjem datuma i potpisa osobe ovlatene za voenje Registra.
5) Evidencija podataka iz Registra vri se i elektronskim putem.
lan 25.
(Promjena upisa u Registru)
1) Promjena upisa u Registru nastala nakon prvog upisa u Registar upisuje se u rubriku koja se odnosi na odgovarajuu
promjenu.
2) Nakon upisa novog podatka, rubrika koja je sadravala stari podatak precrtava se kosom crvenom crtom.
3) U sluaju kada je rubrika koja se odnosi na promjenu podatka u cijelosti popunjena i u sluaju kada subjekt upisa mijenja
svoj naziv, upis se mora izvriti u novoj, narednoj slobodnoj koloni. Tom prilikom prenose se svi vaei podaci iz prethodnog
upisa, s registarske stranice s koje se upis prenosi. U rubriku Registarski broj upisuje se registarski broj pod kojim je izvren
upis, a u rubriku Napomena upisuje se broj prethodne registarske stranice. Na stranicu s koje se upis prenosi, u rubriku
Napomena upisuje se broj registarske stranice na koju je upis prenesen, nakon ega se ta cijela kolona precrtava kosom
crvenom crtom.
lan 26.
(Upisi brisanja u Registru)
Upis brisanja subjekta upisa stavlja se u odgovarajuu rubriku predvienu za upis brisanja u Registru, nakon ega se cijeli upis
precrtava dvjema crvenim crtama.
32
lan 27.
(uvanje Registra i zbirke isprava)
1) Registar i zbirka isprava, propisani ovim pravilnikom, smatraju se ispravama trajne vrijednosti i uvaju se trajno. Ovlatena
slubena osoba zaduena za voenje Registra duna je uvati Registar i zbirku isprava na nain da ih zatiti od zloupotrebe,
oteenja i unitenja.
2) Evidentiranje zahtjeva i ostalih pismena u pisarnici, dokaz o plaenoj taksi, signiranje, arhiviranje i uvanje Registra i zbirke
isprava vri se u skladu s propisima o kancelarijskom poslovanju Ministarstva.
3) Registar i zbirka isprava uvaju se u posebnoj prostoriji s posebnom panjom, smjeteni u ormare osigurane bravom, a
nakon zavretka radnog vremena obavezno moraju biti zakljuani.
4) Knjige Registra odlau se na posebne police, odvojene od polica predvienih za zbirku isprava.
5) Registar i zbirka isprava, propisani ovim pravilnikom, ne smiju se iznositi iz prostorije namijenjene za voenje Registra bez
prethodne saglasnosti rukovodioca Ministarstva.
lan 28.
(Javnost Registra)
1) Registar je otvoren za javnost.
2) Svaki subjekt moe podnijeti zahtjev za pristup informaciji uvidom u spis predmeta ili potom zatraiti kopiju bilo kojeg
upisa u Registar ili bilo kojeg dokumenta iz spisa, u skladu s odredbama Zakona o slobodi pristupa informacijama u Bosni
i Hercegovini (Slubeni glasnik BiH, br. 28/00, 45/06 i 102/09).
3) Ministarstvo je duno sainiti slubenu zabiljeku u sluaju da je odobren pristup informaciji uvidom u spis predmeta,
koja e sadravati popis isprava i dokumenata koji su stavljeni podnosiocu zahtjeva na uvid.
4) Ministarstvo nee dozvoliti uvid niti izdati podatke upisane u Registar ako su odreeni podaci, na osnovu lana 28. stav 4.
Zakona, posebnim rjeenjem Ministarstva izuzeti od javnosti.
lan 29.
(Izvod iz Registra)
1) Izvod iz Registra izdaje Ministarstvo na pisani zahtjev stranke, uz dokaz o uplaenoj administrativnoj taksi.
2) Izvod iz Registra subjekta upisa izdaje se na obrascu 6.
3) Izvod iz Registra sadri podatke upisane u Registar, i to:
a) puni naziv i sjedite Ministarstva;
b) ime i prezime/naziv podnosioca zahtjeva;
c) puni i skraeni naziv subjekta upisa;
d) adresu sjedita subjekta upisa;
e) registarski broj i datum upisa subjekta upisa;
f ) ciljeve i djelatnost subjekta upisa;
g) ime i prezime osobe ovlatene za zastupanje i predstavljanje subjekta upisa u pravnom prometu;
h) privremenu zabranu;
i) prestanak rada;
j) peat Ministarstva;
k) broj i datum izdavanja izvoda i potpis ovlatene osobe Ministarstva.
(1) Izvod iz Registra mora sadravati podatke koji su upisani u Registar, na dan izdavanja izvoda.
(2) Na zahtjev nadlenih organa, a s ciljem utvrivanja odreenih injenica, izvod moe sadravati i ranije upisane podatke,
to se u izvodu mora posebno naznaiti.
lan 30.
(Zbirka isprava)
1) Zbirka isprava vodi se pojedinano za svako udruenje, fondaciju, udruenje ili fondaciju od javnog interesa, te ured ili
predstavnitvo strane nevladine organizacije.
2) Zbirka isprava uva se u omotu za predmet i akt. Na omotu zbirke isprava upisuje se puni naziv subjekta upisa i registarski
broj pod kojim je upis izvren.
3) U zbirku isprava odlae se primjerak: zahtjeva za upis u Registar, zahtjeva za stjecanje statusa od javnog interesa udruenja
ili fondacije, odluke o osnivanju, statuta, izmjena i dopuna statuta, rjeenja o stjecanju statusa od javnog interesa udruenja
ili fondacije, rjeenja o upisu u registar subjekta upisa, rjeenja o upisu promjena u Registru, rjeenja o brisanju iz Registra,
zakljuci, saglasnosti ili odobrenja te svi drugi akti na osnovu kojih je rijeeno u postupku.
lan 31.
(Nain ovjere statuta udruenja ili fondacije)
1) Statut udruenja ili fondacije ovjerava Ministarstvo tako to se stranice statuta proiju jemstvenom vrpcom i oba kraja vrpce
privrste naljepnicom na koju se stavlja otisak peata Ministarstva. Na posljednjoj stranici statuta upisuje se tekst: Ovjerava
Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine, stavlja se datum i potpis ovlatene osobe Ministarstva.
2) Nain ovjere statuta udruenja ili fondacije iz stava 1. ovog lana primjenjuje se i za ovjeru izmjena i/ili dopuna statuta
udruenja ili fondacije.
3) Jedan primjerak ovjerenog statuta udruenja ili fondacije dostavlja se podnosiocu zahtjeva uz rjeenje, a drugi primjerak
ovjerenog statuta ulae se u zbirku isprava.
33
VIII. NADZOR
lan 32.
(Nadzor nad zakonitou rada udruenja ili fondacije)
Nadzor nad zakonitou i namjenskim koritenjem i raspolaganjem sredstvima udruenja i fondacije koji su upisani u Registar
kod Ministarstva, vri ovlateni organ udruenja, odnosno fondacije, odreen statutom i Zakonom, kao i nadleni organi.
IX. ADMINISTRATIVNA TAKSA

lan 33.
(Visina administrativne takse)
(1) Podnosilac zahtjeva obavezan je uz zahtjev dostaviti dokaz o uplati administrativne takse za spise i radnje u odreenoj
upravnoj stvari kod Ministarstva, u trenutku podnoenja zahtjeva.
(2) Administrativna taksa iznosi:
a) na zahtjev za upis u Registar 200,00 KM;
b) na zahtjev za upis promjena u Registru 200,00 KM;
c) na zahtjev za upis brisanja iz Registra 200,00 KM;
d) na zahtjev za stjecanje statusa od javnog interesa 200,00 KM;
e) na zahtjev za odobrenje upotrebe naziva Bosna i Hercegovina 200,00 KM;
f ) na zahtjev za izdavanje izvoda iz Registra 20,00 KM;
g) na zahtjev za izdavanje prijepisa rjeenja 20,00 KM.
(3) Troak umnoavanja kopija dokumenata iz zbirke isprava do 10 stranica se ne naplauje, a vie od 10 stranica naplauje se
u iznosu 1,00 KM po jednoj stranici.
(4) U rjeenju Ministarstva kojim se odluuje o glavnoj stvari mora se navesti odluka o visini naplaene administrativne takse.
X. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 34.
(Dostupnost obrascima zahtjeva)
(1) Obrasci zahtjeva i drugi obrasci, iji je oblik i sadraj propisan ovim pravilnikom, ine njegov sastavni dio.
(2) Obrasci iz stava 1. ovog lana bijele su boje.
(3) Obrasci zahtjeva s uputstvom za popunjavanje dostupni su na web-stranici Ministarstva - www.mpr.gov.ba, na slubenim
jezicima koji su u upotrebi u Bosni i Hercegovini, na latininom i irilinom pismu.
lan 35.
(Prestanak vaenja Pravilnika)
(1) Danom stupanja na snagu ovog pravilnika, prestaje vaiti Pravilnik o nainu voenja Registra udruenja i fondacija Bosne
i Hercegovine i stranih i meunarodnih udruenja i fondacija i drugih neprofitnih organizacija (Slubeni glasnik BiH, br.
9/02) .
(2) Svi postupci upisa u Registar kod Ministarstva poeti prije stupanja na snagu ovog pravilnika, okonat e se prema
odredbama Pravilnika o nainu voenja Registra udruenja i fondacija Bosne i Hercegovine i stranih i meunarodnih
udruenja i fondacija i drugih neprofitnih organizacija (Slubeni glasnik BiH, br. 9/02).
lan 36.
(Stupanje na snagu)
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku BiH.
Broj 08-02-9186/09
22. aprila 2010. godine

Ministar Baria olak, s. r.
34
OBRASCI ZA PODNOENJE ZAHTJEVA
ZA REGISTRACIJU ORGANIZACIJE NA DRAVNOM NIVOU
OBRASCI ZA PODNOENJE ZAHTJEVA ZA REGISTRACIJU ORGANIZACIJE NA DRAVNOM NIVOU
ZAHTJEV ZA UPIS U REGISTAR UDRUENJA/FONDACIJA
Obrazac 1
Prijem zahtjeva
(otisak prijemnog
peata Ministarstva)
PREDMET UPISA: UPIS U REGISTAR UDRUENJA _ UPIS U REGISTAR FONDACIJA _
Puni naziv udruenja/fondacije na tri slubena jezika koja su u upotrebi u Bosni i Hercegovini
1.
2.
3.
Skraeni naziv udruenja/fondacije (ukoliko postoji) na tri slubena jezika koja su u upotrebi u Bosni i Hercegovini
1.
2.
3.
Adresa sjedita udruenja/fondacije
Mjesto Pot. broj Ulica i broj Telefon
Ciljevi i djelatnosti udruenja/fondacije iz osnivakog akta, odnosno statuta
Osobe ovlatene za zastupanje udruenja/fondacije

Broj l.k., mjesto izdavanja i Broj pasoa
Ime, prezime i funkcija Adresa prebivalita/boravita
JMBG (za stranca)
Iznos novanih sredstava ili drugih vidova imovine udruenja/fondacije

Iznos novanih sredstava
U prilogu ovog zahtjeva dostavljaju se: Zapisnik osnivake skuptine _; Osnivaki akt _; Statut u dva primjerka _; Spisak
osnivaa na propisanom obrascu 1A i ovjerene fotokopije linih karata osnivaa _; Spisak lanova upravnog odbora na
propisanom obrascu 1B i ovjerene fotokopije linih karata lanova upravnog odbora _; Odluka o imenovanju osobe
ovlatene za zastupanje _; Ovjeren potpis osobe ovlatene za zastupanje _; Otisak i opis znaka iz statuta _; Odluka o
imenovanju predsjednika _; Dokaz o uplati novanih sredstava kada je rije o fondaciji _; Dokaz o uplati administrativne
takse _; __________________________________________________________________________________________
_______

_______________________________
Dana: ______________ Ime, prezime i potpis ovlatene osobe
36
SPISAK OSNIVAA UDRUENJA/FONDACIJE
Naziv udruenja/fondacije _______________________

Sjedite udruenja/fondacije ______________________
Obrazac 1A
Osnivai udruenja/fondacije
JMBG /PASO/ ID Vlastoruni
Ime i prezime/naziv Mjesto, ulica i broj
broj potpis
Uz spisak osnivaa priloiti ovjerene kopije linih karata fizikih subjekata, a ako je osniva strani dravljanin,
priloiti ovjerene kopije pasoa i odobrenja za boravak u BiH, odnosno izvode iz Registra za osnivae, pravne
subjekte.
Dana: ______________ Ime, prezime i potpis ovlatene osobe
37
SPISAK LANOVA UPRAVNOG ODBORA UDRUENJA/FONDACIJE
Naziv udruenja/fondacije ________________________

Sjedite udruenja/fondacije ______________________ Obrazac 1B
Uz spisak lanova upravnog odbora priloiti ovjerene kopije linih karata lanova upravnog odbora, a ako
je lan upravnog odbora strani dravljanin, priloiti ovjerene kopije pasoa i odobrenja za boravak u BiH.
lanovi upravnog odbora udruenja/fondacije

Vlastoruni
Ime i prezime Mjesto, ulica i broj JMBG/PASO
potpis
________________________
Dana:________________ Ime, prezime i potpis ovlatene osobe
38
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
ZAKON O UDRUENJIMA I FONDACIJAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
I - OSNOVNE ODREDBE
lan 1.
Ovim zakonom ureuju se uvjeti i postupak za osnivanje, unutranju organizaciju, registraciju, prestanak udruenja i fondacija,
kao i druga pitanja od znaaja za slobodno i dobrovoljno udruivanje graana i pravnih lica u Federaciji Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: Federacija).
lan 2.
Udruenje je, u smislu ovoga zakona, svaki oblik dobrovoljnog povezivanja vie fizikih ili pravnih lica radi unapreenja i ostvarivanja
nekog zajednikog ili opeg interesa ili cilja, u skladu s Ustavom i Zakonom, a ija osnovna svrha nije sticanje dobiti.
Fondacija je pravno lice koje nema svoje lanstvo, a cilj njenog osnivanja je upravljanje odreenom imovinom u opem ili
zajednikom interesu.
lan 3.
Udruenja i fondacije samostalno utvruju svoje ciljeve i djelatnosti, u skladu s Ustavom i Zakonom.
Ciljevi i djelatnost udruenja ili fondacije ne mogu biti u suprotnosti s ustavnim poretkom Bosne i Hercegovine ili Federacije
Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), niti usmjereni ka njegovom nasilnom ruenju niti raspirivanju nacionalne,
rasne, vjerske i druge mrnje ili diskriminacije zabranjene Ustavom i Zakonom.
Ciljevi i djelatnost udruenja ili fondacije ne mogu ukljuivati angairanje u predizbornoj kampanji politikih stranaka i
kandidata, prikupljanje sredstava za politike stranke i njihove kandidate i finansiranje kandidata, odnosno politikih stranaka.
lan 4.
Udruenje i fondacija mogu radi ostvarivanja svojih statutarnih ciljeva i djelatnosti osnivati subjekte za privrednu i drugu
djelatnost pod uvjetima utvrenim zakonom i statutom udruenja odnosno fondacije.
Udruenje ili fondacija mogu obavljati nesrodne privredne djelatnosti (privredne djelatnosti koje nisu neposredno povezane s
ostvarivanjem osnovnih statutarnih ciljeva udruenja ili fondacije) samo preko posebno osnovanog pravnog lica.
Dobit koju udruenje ili fondacija ostvari iz nesrodnih privrednih djelatnosti moe se upotrijebiti samo za ostvarivanje ciljeva
koji se utvrde statutom.
Nije doputeno direktno ili indirektno sticanje dobiti ili druge materijalne koristi ostvarene iz djelatnosti udruenja ili fondacije:
osnivaima, lanovima udruenja, lanovima upravljakih tijela, odgovornim licima, djelatnicima ili donatorima.
Ogranienje iz stava 4. ovog lana ne odnosi se na naknade za rad ili nadoknade trokova tim licima u vezi s ostvarivanjem
zakonitih ciljeva i aktivnosti utvrenih statutom udruenja ili fondacije.
Ogranienja iz ovog lana nee uticati na imovinu udruenja ili fondacije iz lana 38. ovog zakona.
lan 5.
Ako ciljevi udruenja ili fondacije nisu u suprotnosti s Ustavom, ovim zakonom i pravnim sistemom, udruenje odnosno fondacija,
sa sjeditem na podruju Republike Srpske, moe obavljati svoju djelatnost na podruju Federacije bez daljnjih administrativnih
uvjeta. U tom sluaju upis udruenja vri se na nain to se podaci iz rjeenja o upisu udruenja registriranog u Republici Srpskoj
prenose u registar udruenja, u skladu sa lanom 26. ovog zakona.
Primljeno rjeenje zajedno sa statutom ulae se u registar, a udruenju odnosno fondaciji izdaje se rjeenje o upisu u registar
udruenja odnosno fondacija u Federalnom ministarstvu pravde (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo), odnosno
kantonalnom organu uprave nadlenom za upravu (u daljnjem tekstu: kantonalni organ).
lan 6.
Zakonom se moe udruenju ili fondaciji povjeriti da u okviru svoje djelatnosti vri javne ovlasti.
lan 7.
Udruenje i fondacija imaju svoj naziv i sjedite.
Naziv udruenja i fondacije mora biti na jednom od slubenih jezika Bosne i Hercegovine.
Naziv udruenja i fondacije moe se, ako je to predvieno statutom, upisati u registar i u prijevodu na jednom ili vie stranih
jezika, s tim to naziv na slubenom jeziku mora biti upisan na prvom mjestu.
Iznimno od odredbi st. 1. i 2. ovog lana naziv udruenja i fondacije moe sadravati pojedine strane rijei ako one ine ime
meunarodne organizacije ije je udruenje ili fondacija lan, ako su te rijei uobiajene na nekom od slubenih jezika Bosne i
Hercegovine, ako za njih nema odgovarajue rijei u nekom od slubenih jezika Bosne i Hercegovine, ili ako se radi o rijeima
na mrtvom jeziku.
Uz puni naziv udruenje ili fondacija moe koristiti i skraeni naziv koji mora sadravati oznake po kojima se razlikuje od drugih
udruenja odnosno fondacija.
40
lan 8.
Udruenje i fondacija mogu imati svoj znak.
Naziv i znak udruenja ili fondacije mora se jasno razlikovati od naziva i znaka drugih udruenja ili fondacija.
lan 9.
Kod organa nadlenih za voenje registra udruenja i registra fondacija ne mogu pod istim nazivom biti upisana dva ili vie
udruenja odnosno dvije ili vie fondacija.
U sluaju da dva ili vie udruenja ili fondacija podnesu zahtjev za upis pod istim nazivom, odobrit e se zahtjev onog udruenja
odnosno fondacije koji je ranije podnesen.
Ako je takav upis ve izvren, organ nadlean za registraciju donijet e rjeenje kojim e naloiti kasnije upisanom udruenju ili
fondaciji da u roku od 30 dana izvri izmjenu svog naziva.
Ako udruenje odnosno fondacija ne postupi po rjeenju iz stava 3. ovog lana, protiv tog udruenja ili fondacije pokrenut e se
postupak brisanja iz registra, u skladu sa Zakonom.
lan 10.
U naziv udruenja odnosno fondacije ne mogu se unositi sljedei nazivi:
1. Bosna i Hercegovina - bez odobrenja nadlenog organa Bosne i Hercegovine;
2. Federacija - bez odobrenja federalnog organa uprave koji vri nadzor nad zakonitou rada udruenja odnosno fondacije;
3. naziv kantona - bez odobrenja kantonalnog organa u iju nadlenost spada oblast na koju se odnosi djelatnost udruenja
odnosno fondacije;
4. naziv grada i opine - bez odobrenja gradonaelnika odnosno opinskog naelnika.
II - UDRUENJA
1. OSNIVANJE UDRUENJA
lan 11.
Udruenje mogu osnovati najmanje tri fizika odnosno pravna lica koja su dravljani Bosne i Hercegovine, ili stranci koji su
stalno nastanjeni ili borave due od jedne godine na teritoriji Federacije sami ili zajedno s graanima Federacije.
Udruenje se osniva donoenjem osnivakog akta.
Udruenje stie svojstvo pravnog lica upisom u registar. Pravne radnje poduzete prije upisa udruenja u registar stvaraju
obaveze samo za lica koja su poduzela te radnje.
lan 12.
Osnivaka skuptina udruenja donosi osnivaki akt, statut udruenja i imenuje organe upravljanja.
lan 13.
Osnivaki akt sadri:
1. imena i prezimena i adrese, odnosno naziv i sjedite osnivaa;
2. naziv i sjedite i adresu udruenja;
3. osnovne ciljeve osnivanja udruenja;
4. ime i prezime ovlatenog lica koje e obaviti poslove upisa u registar udruenja;
5. potpise osnivaa i jedinstveni matini broj graana, ukoliko su osnivai dravljani Bosne i Hercegovine.
lan 14.
1. naziv i sjedite udruenja:
2. ciljeve i djelatnost udruenja;
3. zastupanje i predstavljanje udruenja;
4. organe udruenja, njihove ovlasti, nain imenovanja i opoziva, trajanje mandata, kvorum i pravila glasanja, ukljuujui i
pitanja o kojima se odluuje kvalificiranom veinom, funkciju lica ovlatenog da saziva skuptinu;
5. oblik i sadraj peata udruenja;
6. oblik i sadraj znaka ako udruenje odlui da ima znak;
7. sticanje i raspolaganje imovinom;
8. nain donoenja finansijskog izvjetaja i izvjetaja o radu;
9. postupak za donoenje statuta, izmjena i dopuna statuta i drugih opih akata udruenja;
10. uvjete i nain ulanjenja, prestanak lanstva, kao i prava, dunosti i odgovornost lanova udruenja;
11. uvjete i postupak za pripajanje, razdvajanje, transformaciju ili prestanak rada udruenja;
12. pravila za raspodjelu preostale imovine u sluaju prestanka rada udruenja.
Statutom se mogu urediti i druga pitanja od znaaja za ciljeve i djelatnost udruenja.
41
lan 15.
Udruenje se moe udruivati u saveze ili pripojiti, razdvojiti ili transformisati samo u drugo udruenje ili fondaciju.
Savez se upisuje u registar i danom upisa stie svojstvo pravnog lica.
Udruenje moe imati svoje organizacione oblike (podrunice, ogranke, klubove i sl.), u skladu sa statutom.
2. LANSTVO
lan 16.
lan udruenja moe biti dravljanin Bosne i Hercegovine, strano lice koje ima stalni ili privremeni boravak u Bosni i Hercegovini,
ili pravno lice koje dobrovoljno pristupi udruenju na nain propisan statutom.
Maloljetna lica mogu sudjelovati kao lanovi u radu udruenja na nain propisan statutom.
Statutom udruenja moe se predvidjeti postojanje poasnih lanova.
3. ORGANI UDRUENJA
lan 17.
Organ upravljanja udruenjem je skuptina.
Ako statutom nije drugaije ureeno, skuptinu ine svi lanovi udruenja s jednakim pravom glasa.
Ako statutom nije predvieno postojanje upravnog odbora ili drugog organa upravljanja, skuptina e imenovati jedno ili vie
lica ovlatenih za zastupanje i predstavljanje udruenja.
Statutom se mogu predvidjeti i drugi organi udruenja.
lan 18.
Skuptina udruenja:
1. donosi statut, izmjene i dopune statuta i druge akte odreene statutom;
2. daje saglasnost na pravne radnje poduzete u postupku osnivanja udruenja;
3. bira i opoziva lanove upravnog odbora ili, ukoliko statutom upravni odbor nije predvien kao poseban organ, imenuje i
opoziva lice ovlateno za zastupanje i predstavljanje udruenja;
4. usvaja izvjetaje koja je pripremio upravni odbor ili lice ovlateno za zastupanje i predstavljanje;
5. odluuje o udruivanju u saveze, pripajanju, razdvajanju, transformaciji, prestanku rada i drugim statusnim promjenama
udruenja;
6. odluuje o svim pitanjima koja nisu u nadlenosti drugog organa.
lan 19.
Upravni odbor odnosno lice ovlateno za zastupanje i predstavljanje udruenja, ako statutom udruenja nije predvieno
postojanje upravnog odbora:
1. priprema sjednice skuptine;
2. priprema i predlae nacrt izmjena statuta i drugih akata koje donosi skuptina;
3. provodi politiku, zakljuke i druge odluke koje je donijela skuptina;
4. upravlja imovinom udruenja;
5. podnosi godinje ili periodine izvjetaje o svom radu skuptini na usvajanje;
6. vri druge poslove odreene statutom.
III - FONDACIJE
1. OSNIVANJE FONDACIJA
lan 20.
Fondaciju moe osnovati jedno ili vie domaih odnosno stranih fizikih ili pravnih lica.
Fondacija moe biti osnovana jednostranom izjavom volje, odlukom, ugovorom ili drugim pravno valjanim aktom.
Ukoliko statutom nije drugaije ureeno, smatrat e se da je fondacija osnovana na neodreeno vrijeme.
Osniva donosi osnivaki akt i statut fondacije.
Fondacija se moe pripajati, razdvajati ili transformisati samo u drugu fondaciju.
Fondacija moe imati svoje organizacione oblike (podrunice, urede i sl.), u skladu sa statutom.
42
lan 21.
Osnivaki akt fondacije sadri:
1. ime i prezime i adresu, odnosno naziv i sjedite osnivaa;
2. naziv i sjedite i adresu fondacije;
3. osnovne ciljeve za koje je fondacija osnovana;
4. novana sredstva ili druge oblike imovine koje osniva ulae, a koji ne mogu biti manji od 2.000,00 KM;
5. ime lica koje je ovlateno da obavi poslove upisa u registar fondacije;
6. potpis osnivaa; i
7. jedinstveni matini broj graana ukoliko su osnivai dravljani Bosne i Hercegovine.
lan 22.
Fondacija ima statut.
1. naziv i sjedite fondacije:
2. ciljeve i djelatnost fondacije;
3. organe fondacije, njihove ovlasti, nain imenovanja i opoziva lanova organa fondacije, trajanje mandata, kvorum i pravila
glasanja, ukljuujui i specifina pitanja o kojima se odluuje kvalifikovanom veinom;
4. zastupanje i predstavljanje fondacije;
5. oblik i sadraj peata fondacije;
6. oblik i sadraj znaka ako fondacija odlui da ima znak;
7. pravila koritenja sredstava fondacije;
8. mogue korisnike sredstava fondacije;
9. postupak za donoenje statuta, izmjene i dopune statuta i druge ope akte fondacije;
10. nain usvajanja i podnoenja finansijskog izvjetaja i izvjetaja o radu;
11. uvjete i postupak za pripajanje, razdvajanje, transformaciju ili prestanak rada fondacije;
12. pravila za raspodjelu imovine fondacije u sluaju prestanka rada fondacije.
Statutom se mogu regulirati i druga pitanja od znaaja za ciljeve i djelatnost fondacije.
2. ORGANI FONDACIJE
lan 23.
Organ upravljanja fondacijom je upravni odbor.
Osniva ili lice ovlateno od osnivaa imenuje upravni odbor.
Statutom se mogu predvidjeti i drugi organi fondacije.
lan 24.
Upravni odbor:
1. ostvaruje ciljeve fondacije utvrene u statutu;
2. daje saglasnost za pravne radnje koje su preuzete u ime fondacije prije njenog upisa u registar;
3. upravlja imovinom fondacije;
4. vri izmjene i dopune statuta i drugih akata, ukoliko nije drugaije ureeno u statutu;
5. imenuje lice ovlateno za zastupanje i predstavljanje fondacije;
6. odluuje o pripajanju, razdvajanju, transformaciji i prestanku rada fondacije;
7. priprema finansijske i druge izvjetaje;
8. vri druge poslove u skladu sa Zakonom i statutom.
lan 25.
Upravni odbor ine najmanje tri lana.
lan upravnog odbora moe biti fiziko ili pravno lice preko ovlatenog zastupnika.
lanovi upravnog odbora ne mogu biti:
1. maloljetna lica
2. lica zaposlena u fondaciji;
3. lanovi drugih organa fondacije;
4. lica koja vre nadzor nad radom fondacije.
43
IV - REGISTRIRANJE UDRUENJA I FONDACIJA
lan 26.
Udruenje se upisuje u registar udruenja, a fondacija u registar fondacija.
Registar udruenja vodi Federalno ministarstvo ako se statutom udruenja predvidi da e udruenje djelovati na podruju dva
ili vie kantona, a ako se statutom predvidi da e udruenje djelovati na podruju jednog kantona, registar udruenja e vodit
kantonalni organ.
Registar svih fondacija i svih stranih nevladinih organizacija vodi Federalno ministarstvo.
Danom upisa u registar udruenje ili fondacija stie svojstvo pravnog lica.
lan 27.
Registar udruenja ili fondacije je otvoren za javnost.
Svako lice ima pravo uvida u podatke upisane u registar iz stava 1. ovog lana, odnosno pravo da zatrai fotokopiju upisa u
registar ili bilo kojeg dokumenta iz spisa registriranog udruenja ili fondacije. Fotokopija se izdaje u roku od 15 dana od dana
podnoenja zahtjeva.
Iznimno od odredbi stava 2. ovog lana, ovlateni predstavnik udruenja ili fondacije moe zahtijevati od registriranog organa da
odreeni podaci koji su upisani u registar ne budu dostupni javnosti, ukoliko bi se time mogao ugroziti lini integritet osnivaa
ili lanova udruenja ili fondacije (zatita lica oboljelih od zaraznih bolesti, lijeenih ovisnika, rtava zlostavljanja itd.).
O zahtjevu iz stava 3. ovog lana odluuje Federalno ministarstvo odnosno kantonalni organ u roku od osam dana od dana
podnoenja zahtjeva.
Federalni ministar pravde propisat e obrasce i nain voenja registra udruenja odnosno fondacija.
lan 28.
Uz zahtjev za upis u registar udruenja ili fondacije prilae se:
1. osnivaki akt i statut udruenja ili fondacije;
2. spisak lanova organa upravljanja, i
3. odluka nadlenog organa o imenovanju lica ovlatenog za zastupanje i predstavljanje udruenja ili fondacije.
lan 29.
O zahtjevu za upis u registar Federalno ministarstvo odnosno kantonalni organ donosi rjeenje.
Rjeenje o upisu u registar udruenja ili fondacije sadri:
1. datum upisa;
2. registracijski broj pod kojim je izvren upis;
3. naziv i sjedite udruenja ili fondacije;
4. ciljeve ili djelatnost za koje je udruenje ili fondacija osnovano, i
5. imena lica ovlatenih za zastupanje i predstavljanje.
Primjerak rjeenje o upisu u registar udruenja odnosno fondacija dostavlja se nadlenom organu uprave u ije podruje spada
djelatnost udruenja odnosno fondacije radi vrenja inspekcijskog nadzora i Federalnom ministarstvu radi voenja centralnog
registra udruenja i fondacija.
lan 30.
Nakon prijema zahtjeva za upis u registar Federalno ministarstvo odnosno kantonalni organ izdaje potvrdu o prijemu zahtjeva
za upis.
Federalno ministarstvo odnosno kantonalni organ duno je donijeti rjeenje o zahtjevu za upis u registar u roku od 30 dana od
dana prijema urednog zahtjeva za upis.
lan 31.
Ako Federalno ministarstvo odnosno kantonalni organ utvrdi da u statutu udruenja odnosno fondacije nisu ispunjeni uvjeti
iz lana 14. odnosno lana 22. ovog zakona, ili da uz zahtjev za upis u registar nije priloeno sve to je predvieno lanom 28.
ovog zakona, pismeno e zatraiti da podnosilac zahtjeva u roku od 15 dana od dana prijema obavjetenja otkloni utvrene
nedostatke.
Ako podnosilac zahtjeva ne otkloni utvrene nedostatke u predvienom roku, Federalno ministarstvo odnosno kantonalni
organ rjeenjem e odbaciti zahtjev za upis u registar.
Ako Federalno ministarstvo odnosno kantonalni organ utvrdi da su ciljevi ili djelatnost udruenja ili fondacije u suprotnosti s
odredbama lana 3. st. 2. i 3. ovog zakona, rjeenjem e odbiti zahtjev za upis u registar.
44
lan 32.
Rjeenja iz lana 29. stav 1., lana 31. st. 2. i 3., lana 33. stav 2. i lana 42. ovog zakona su konana i protiv njih nije doputena
alba, ali se moe pokrenuti upravni spor tubom kod Vrhovnog suda Federacije odnosno kantonalnog suda protiv rjeenja
kantonalnog organa.
lan 33.
Udruenja odnosno fondacije duni su Federalnom ministarstvu odnosno kantonalnom organu prijaviti promjenu statuta,
naziva, sjedita, djelatnosti, lica ovlatenog za zastupanje i predstavljanje, lanova organa upravljanja, pripajanja, razdvajanja ili
transformaciju i prestanak rada udruenja odnosno fondacije u roku od 30 dana od dana izvrene promjene.
O upisu u registar promjene iz stava 1. ovog lana donosi se rjeenje.
Primjerak rjeenja iz stava 2. ovog lana kantonalni organ dostavlja Federalnom ministarstvu.
lan 34.
Rjeenje o upisu u registar i o prestanku rada udruenja ili fondacije koje vodi Federalno ministarstvo objavljuje se u Slubenim
novinama Federacije BiH, a rjeenje koje donosi kantonalni organ objavljuje se u slubenom glasilu kantona.
Trokove objavljivanja upisa u registar snosi udruenje ili fondacija.
V - UPIS U REGISTAR STRANE I MEUNARODNE

lan 35.
Odredbe ovog zakona o upisu i brisanju iz registra udruenja ili fondacija primjenjuju se i na upis u registar kancelarija,
predstavnitva ili drugog organizacionog oblika strane ili meunarodne nevladine organizacije (u daljnjem tekstu: strana
nevladina organizacija), ako ovim zakonom nije drugaije propisano.
lan 36.
U registar Federalnog ministarstva upisuju se strane i meunarodne nevladine organizacije.
Njihovi organi mogu imati sjedite i djelovati na teritoriju Federacije nakon upisa u registar, ako za to dobiju saglasnost Vlade
Federacije i ako njihova djelatnost nije u suprotnosti sa Ustavom, Zakonom i meunarodnim ugovorima.
lan 37.
Uz zahtjev za upis u registar strane nevladine organizacije, Federalnom ministarstvu se prilae rjeenje o matinoj registraciji,
odluka nadlenog organa nevladine organizacije o otvaranju ureda, predstavnitva ili drugog organizacionog oblika strane
nevladine organizacije u Federaciji, sjedite i adresa ureda u Federaciji i fotokopija isprave o identitetu lica ovlatenog za
zastupanje i predstavljanje.
Ako prema zakonu zemlje u kojoj se nalazi sjedite strane nevladine organizacije nije propisan obavezan upis u registar, uz
zahtjev za upis podnosi se druga pisana isprava ovjerena od notara, suda ili drugog nadlenog organa kojom se dokazuje da ta
organizacija ima status pravnog lica u domicilnoj zemlji.
Ukoliko rjeenje, odnosno pisana isprava iz stava 2. ovog lana o matinoj registraciji ne sadri podatke o statutarnim ciljevima
i djelatnosti nevladine organizacije, uz zahtjev za upis u registar podnosi se i statut u prijevodu ili neki drugi unutranji akt iz
kojeg su vidljivi ciljevi nevladine organizacije.
VI - IMOVINA UDRUENJA I FONDACIJA
lan 38.
Imovinu udruenja i fondacija ine:
1. lanarine, kada je u pitanju udruenje;
2. dobrovoljni prilozi i pokloni fizikih i pravnih lica;
3. sredstva dodijeljena iz budeta;
4. prihodi od kamata, dividendi, dobiti od kapitala, zakupnina, honorara i slinih izvora pasivnih prihoda;
5. prihodi steeni obavljanjem privredne djelatnosti;
6. drugi prihodi steeni, u skladu sa Zakonom i statutom.
45
lan 39.
Nadzor nad namjenskim koritenjem i raspolaganjem sredstvima udruenja ili fondacija vri organ udruenja ili fondacije
odreen statutom.
lan 40.
Udruenje i fondacija duni su uredno voditi poslovne knjige i sastavljati finansijske izvjetaje, u skladu sa Zakonom i drugim
propisima.
lan 41.
Organi udruenja ili fondacije duni su upravljati imovinom udruenja ili fondacije s panjom dobrog domaina.
Ako udruenje ili fondacija obavlja privrednu djelatnost, u skladu s odredbama ovog zakona, lanovi upravnog odbora duni su
upravljati imovinom koja se koristi za obavljanje te djelatnosti s panjom dobrog privrednika.
lan organa udruenja ili fondacije ne moe glasati o imovinskim pitanjima u kojima se on, njegov brani drug ili njegov srodnik
do treeg stepena pojavljuje kao zainteresirano lice.
lanovi organa udruenja ili fondacije duni su osigurati da se svi pravni poslovi udruenja ili fondacije zakljuuju po trinoj
vrijednosti, ili po uvjetima koji su povoljniji za udruenje ili fondaciju.
VII - BRISANJE IZ REGISTRA
lan 42.
Udruenja i fondacije briu se iz registra kada Federalno ministarstvo, odnosno kantonalni organ donese konano rjeenje
o prestanku rada udruenja odnosno fondacije ili kada Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine odnosno kantonalni sud
donese pravomonu presudu o zabrani rada udruenja ili fondacije.
lan 43.
Udruenje ili fondacija prestaje s radom:
1. ako nadleni organ udruenja, odnosno fondacije donese odluku o prestanku rada ili odluku o pripajanju, razdvajanju ili
transformaciji udruenja odnosno fondacije;
2. ako su ispunjeni uvjeti iz lana 9. stav 4. ovog zakona, ili ako se utvrdi da je udruenje ili fondacija prestala djelovati.
Smatrat e se da je udruenje prestalo djelovati:
1. ako je proteklo dvostruko vie vremena od vremena utvrenog statutom udruenja za odravanje skuptine, a skuptina
udruenja nije odrana;
2. ako se broj lanova udruenja smanji ispod broja odreenog ovim zakonom za osnivanje udruenja, a skuptina udruenja
u roku od tri mjeseca od dana nastupanja ove okolnosti ne donese odluku o prijemu novih lanova.
Nezavisno od odredbi stava 2. taka 2. ovog lana, udruenje nee prestati ako prijem novih lanova nije mogu zbog objektivnih
okolnosti koje su prouzrokovane prirodom statutarnih ciljeva i djelatnosti udruenja.
Kada Federalno ministarstvo odnosno kantonalni organ utvrdi injenice iz stava 1. ovog lana donosi rjeenje o prestanku rada
udruenja odnosno fondacije.
lan 44.
Udruenju odnosno fondaciji zabranit e se rad:
1. ako djeluje suprotno odredbama lana 3. stav 2. ovog zakona;
2. ako nakon prekrajnog kanjavanja u povratu (lan 50.) nastavi da obavlja djelatnosti koje nisu u skladu sa statutarnim
ciljevima udruenja ili fondacije (l. 14. i 22.);
3. ako nakon prekrajnog kanjavanja u povratu (lan 50.) nastavi da djeluje.
Postupak za zabranu rada udruenja odnosno fondacije pokree federalni tuilac odnosno kantonalni tuilac.
lan 45.
Presudu o zabrani rada udruenja odnosno fondacije donosi Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine odnosno kantonalni
sud.
Presudom kojom se izrie zabrana rada udruenja odnosno fondacije odredit e se mjere u pogledu imovine, kao i druge
neophodne mjere.
U postupku o zabrani rada udruenja odnosno fondacije, pokrenutog na osnovu lana 3. stav 2. ovog zakona, shodno se
primjenjuju odredbe Zakona kojim je ureen krivini postupak.
46
lan 46.
Preostala imovina udruenja ili fondacije koja se brie iz registra rasporeuje se shodno odluci nadlenog organa udruenja ili
fondacije, u skladu s odredbama statuta.
Izuzetno od stava 1. ovog lana, imovina fondacije ili udruenja koje je uivalo poreske, carinske i druge povlastice, ili koje je
primilo budetske donacije ili donacije od graana ili pravnih lica u ukupnom iznosu veem od 10.000,00 KM u prethodnoj ili
tekuoj kalendarskoj godini, dodjeljuje se drugoj fondaciji ili udruenju registriranom u Federaciji koje obavlja istu ili slinu
statutarnu djelatnost.
Ukoliko nadleni organ fondacije ili udruenja ne donese odluku o raspodjeli imovine do dana brisanja iz registra, Federalno
ministarstvo odnosno kantonalni organ donijet e odluku o raspodjeli preostale imovine drugoj fondaciji ili udruenju
registriranom u Federaciji koje obavlja istu ili slinu statutarnu djelatnost.
VIII - NADZOR NAD ZAKONITOU RADA UDRUENJA I FONDACIJA
lan 47.
Nadzor nad zakonitou rada udruenja i fondacija vri nadleni federalni odnosno kantonalni organ uprave u ije podruje
spada praenje stanja u oblasti na koju se odnosi djelatnost udruenja ili fondacije.
lan 48.
U vrenju upravnog nadzora nad obavljanjem povjerenih javnih ovlatenja, nadleni federalni organi koji vre nadzor iz lana
46. ovog zakona, imaju pravo i dunost naroito da:
1) rjeavaju po albi protiv donesenih upravnih akata u vrenju povjerenih javnih ovlatenja;
2) vre druga prava koja po Zakonu ima drugostepeni organ u upravnom postupku;
3) daju struna uputstva i objanjenja za primjenu Zakona, drugih propisa i opih akata koji se odnose na vrenje povjerenih
javnih ovlatenja.
lan 49.
Udruenje ili fondacija koja vri javna ovlatenja duna je organu uprave koji vri nadzor nad njihovim radom da najmanje
jedanput godinje podnese izvjetaje o vrenju povjerenih javnih ovlatenja.
lan 50.
Ako udruenje ili fondacija koji vre javna ovlatenja ne vre povjerene poslove, u skladu sa svojim dunostima, nadleni
organ uprave koji vri nadzor duan je pisano naloiti organu upravljanja udruenja ili fondacije mjere za uklanjanje uoenih
nedostataka, kao i poduzeti druge mjere u okviru svojih prava i dunosti.
Poslovi iz stava 1. ovog lana vre se u skladu sa odredbama Zakona o upravi u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine
Federacije BiH, broj 28/97), koji se odnose na javna ovlatenja.
IX KRIVINE ODREDBE
lan 51.
Novanom kaznom od 300,00 KM do 3.000,00 KM kaznit e se za prekraj udruenje odnosno fondacija:
1. ako obavlja djelatnosti koje nisu u skladu sa statutarnim ciljevima i djelatnostima udruenja ili fondacije (lan 3. st. 2. i 3.,
lan 4. st. 1. i 2. i l. 14. i 22.);
2. ako u pravnom prometu ne upotrebljava naziv pod kojim je upisano u registar (lan 7. stav 5.);
3. ako Federalnom ministarstvu odnosno kantonalnom organu ne prijavi promjene podataka koje se upisuju u registar u roku
od 30 dana od dana nastupanja promjene (lan 33.);
4. ako ne upotrijebi viak prihoda nad rashodima ostvarenim obavljanjem privrednih djelatnosti na nain predvien Zakonom
i statutom.
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se novanom kaznom od 100,00 KM do 1.000,00 KM i odgovorno lice u udruenju
odnosno fondaciji.
Odgovornim licem iz stava 2. ovog lana smatra se lice ovlateno za predstavljanje i zastupanje odnosno drugo lice koje je
neposredno zadueno da izvri odreeni posao.
47
X - PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 52.
Udruenje i fondacija koji su upisani u registar udruenja graana odnosno registar fondacija, kao i registar humanitarnih
organizacija, do dana stupanja na snagu ovog zakona duni su uskladiti svoje ope akte s odredbama ovog zakona, u sluaju da
su ona u suprotnosti s odredbama ovog zakona, u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
lan 53.
Postupci za registraciju koji nisu zavreni do dana stupanja na snagu ovog zakona dovrit e se po odredbama ovog zakona.
lan 54.
Federalni ministar pravde donijet e propis iz lana 27. stav 5. ovog zakona za voenje registarskih knjiga udruenja i fondacija
u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona i odrediti visinu naknade za upis udruenja odnosno fondacija u
registar Federalnog ministarstva.
Visinu naknade za upis udruenja u registar kantonalnog organa utvruje rukovodilac tog organa.
lan 55.
Odredbe ovog zakona shodno se primjenjuju na saveze i druge oblike povezivanja udruenja ili fondacija.
lan 56.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju da vae: Zakon o udruenjima graana (Slubene novine Federacije BiH,
broj 6/95), Zakon o fondacijama i zakladama (Slubene novine Federacije BiH, broj 16/98) i Zakon o humanitarnoj djelatnosti i
humanitarnim organizacijama (Slubene novine Federacije BiH, broj 35/98), osim l. 2., 5., 11. i 12., lan 22. stav 2., l. 26. i 27.,
lan 29. stav 2., lan 30. stav 1. i l. 34. i 35.
lan 57.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenim novinama Federacije BiH.
Predsjedavajui Doma naroda Predsjedavajui Predstavnikog doma

Parlamenta Federacije BiH Parlamenta Federacije BiH
prof. dr Ivo Komi, s.r. Ismet Briga, s.r.
48
ORGANIZACIJE NA NIVOU FEDERACIJE BIH
OBRASCI ZA PODNOENJE ZAHTJEVA ZA REGISTRACIJU ORGANIZACIJE NA NIVOU FEDERACIJE BIH
ZAHTJEV ZA UPIS U REGISTAR UDRUENJA/FONDACIJA
Obrazac broj 1
Format 295X205 mm
ZAHTJEV
ZA UPIS U REGISTAR UDRUENJA/FONDACIJA
podnosi:
1. Naziv udruenja/fondacije
2. Skraeni naziv udruenja/fondacije
3. Sjedite udruenja/fondacije (mjesto, ulica i broj)
4. Datum osnivanja osnivakog tijela
-Prilog: 1. Osnivaki akt

2. Podaci o osnivau i popis lanova upravnog tijela
3. Imena i prezimena osoba ovlatenih
za predstavljanje i zastupanje
5. Datum donoenja statuta
-Prilog: Statut
5. Osobe ovlatene za predstavljanje i zastupanje (ime, prezime i svojstvo)
-Prilog: Odluka o davanju ovlatenja za predstavljanje i zastupanje
Broj: _________________
Datum: _______________ _____________________
U: ___________________ M.P. (potpis ovlatene osobe)
50
PODACI O OSNIVAU
Obrazac broj 4
Format 295X205 mm
________________________________
(naziv i sjedite udruenja/fondacije)
PODACI O OSNIVAU
Naziv i sjedite odnosno Ime i prezime i adresa osnivaa Potpis
Prilog: Izvadak iz odgovarajueg registra za

pravne osobe, odnosno ovjerena fotokopija
osobne-line isprave za fizike osobe
(osobna-lina karta, putovnica-paso)
_____________________
M.P. (potpis ovlatene osobe)
51
POPIS LANOVA UPRAVNOG TIJELA
Obrazac broj 5
________________________________
Format 295X205 mm
(naziv i sjedite udruenja/fondacije)
________________________________
(naziv upravnog tijela)
POPIS LANOVA
UPRAVNOG TIJELA
Redni Ime i Dan, mjesec i Mjesto Adresa Vlastoruni
JMBG
broj prezime godina roenja roenja stanovanja potpis
1 2 3 4 5 6 7
_____________________
52
ZAHTJEV ZA UPIS PROMJENA U REGISTAR UDRUENJA/FONDACIJA
Obrazac broj 6
Format 295X205 mm
ZAHTJEV
ZA UPIS PROMJENA U REGISTAR UDRUENJA/FONDACIJA
1. Naziv udruenja/fondacije
1b. Skraeni naziv udruenja/fondacije
Broj i datum rjeenja o upisu

2a. u registar udruenja/fondacije 2b. Knjiga 2c. Registarski broj
4a. Promjena naziva udruenja/fondacije
-Prilog: 1. Izmjene i dopune statuta ili novi statut
4b. Promjena skraenog naziva udruenja/fondacije
-Prilog: kao pod rubrikom 4a.
5. Promjene sjedita udruenja/fondacije
-Prilog: 1. Izmjene i dopune statuta ili novi statut

2. Odluka nadlenog upravnog tijela o promjeni
53
Osobe kojima prestaje pravo predstavljanja

6. i zastupanja udruenja/ fondacije
7. Nove osobe ovlatene za predstavljanje i zastupanje udruenja/fondacije
Prilog: 1. Odluka o promjeni osoba ovlatenih

za predstavljanje i zastupanje
Prestanak udruenja/fondacije (naziv

upravnog tijela koje je donijelo odluku Datum prestanka
8a. o prestanku i datum donoenja odluke) 8b. udruenja/fondacije
Prilog: 1. Odluka o prestanku udruenja/fondacije
Broj: _________________
Datum: _______________ _____________________
U: ___________________ M.P. (potpis ovlatene osobe)
54
PRIJAVA PROMJENE DJELATNOSTI, STATUTA I LANOVA UPRAVNOG TIJELA
Obrazac broj 7
Format 295X205 mm
PRIJAVA PROMJENE DJELATNOSTI, STATUTA

I LANOVA UPRAVNOG TIJELA
1a. Naziv udruenja/fondacije
Broj i datum rjeenja o upisu u

2a. registar udruenja/fondacija 2b. Knjiga 2c. Registarski broj
Promjena djelatnosti (datum odluke i naziv upravnog

4a. tijela koje je donijelo odluku o promjeni)
Prilog: 1. Nova djelatnost
Promjena statuta (datum odluke i naziv

4b. upravnog tijela koje je donijelo statut)
Prilog: 1. Novi statut
Prijava izmjena i dopuna statuta (datum odluke i naziv upravnog tijela

4c. koje je donijelo izmjene i dopune statuta)
Prilog: 1. Izmjene i dopune statuta
Promjena lanova upravnog tijela udruenja/fondacije

5 (datum odluke i naziv upravnog tijela)
Prilog: 1. Popis novih lanova upravnog tijela
_____________________
55
U nastavku se nalaze pojanjenja i lista dokumenata1 koje je potrebno priloiti uz standardizirane obrasce.
I. ZAHTJEV ZA UPIS
Zahtjev za upis podnosi se na obrascima koji su sastavni dio Pravilnika o nainu voenja Registra udruga i fondacija i stranih i
meunarodnih nevladinih organizacija (Slubene novine Federacije BiH broj 61/02).
Obrasci se mogu nabaviti u slubenom prostoru JP NIO Slubeni list Bosne i Hercegovine, Ulica Demala Bijedia broj 39/III
Sarajevo.
Uz zahtjev (obrazac broj 1) za upis udruge u Registar prilae se:
1) utemeljiteljski akt udruge i podaci o osnivau (obrazac broj 4),
2) kopija zapisnika sa utemeljiteljske skuptine
3) Statut u 2 primjerka,
4) popis lanova organa upravljanja (obrazac broj 5),
5) odluka o imenovanju lanova upravnog odbora ukoliko je statutom udruge predvieno njegovo postojanje,
6) odluka o imenovanju lanova nadzornog odbora ukoliko je statutom udruge predvien,
7) odluka nadlenog organa o imenovanju osobe ovlatene za predstavljanje i zastupanje udruge.
Zahtjev za upis u Registar potpisuje osoba ovlatena za predstavljanje i zastupanje udruge.
II. ZAHTJEV ZA UPIS PROMJENE U REGISTRU

Udruga je duna Federalnom ministarstvu pravde, prijaviti svaku promjenu u roku od 30 dana (l. 33 Zakona). Prijava promjena
se vri na obrascima br. 7 I 8 te prilazu dokazi ovisno o prijavljenoj promjeni
III. NAKNADA ZA UPIS I UPIS PROMJENA

Na temelju l. 54, st.1 Zakona, federalni ministar pravde je donio rjeenje broj: 01-95/08 od 11.10.2011. godine o odreivanju
naknade za trokove upisa i promjena u Registar u iznosu od 200,00 KM. Naknada se naplauje na jedinstveni raun Trezoru
Federacije Bosne i Hercegovine broj. 338-900-22115294-91.
Vrsta prihoda 722613
Proraunska organizacija 1501001
NAPOMENA:
Ukoliko se u nazivu udruge koristi naziv Federacija, naziv kantona ili naziv grada ili opine potrebno je pribaviti suglasnost
nadlenih tijela iz lanka 10. Zakona. Rjeenje o upisu u Registar objavljuje se u Slubenim novinama Federacije BiH, a trokove
objavljivanja snosi udruga.
1 Preuzeto sa web stranice Ministarstva pravde Federacije BiH
56
REPUBLIKE SRPSKE
ZAKON O UDRUENJIMA I FONDACIJAMA REPUBLIKE SRPSKE
GLAVA I
OPTE ODREDBE
lan 1.
Zakonom o udruenjima i fondacijama (u daljem tekstu Zakon) ureuje se osnivanje, registracija, unutranja organizacija i
prestanak rada udruenja i fondacija.
lan 2.
Udruenje je, u smislu ovog zakona, svaki oblik dobrovoljnog povezivanja vie fizikih ili pravnih lica radi unapreenja ili
ostvarivanja nekog zajednikog ili opteg interesa ili cilja, u skladu sa Ustavom i zakonom, a ija osnovna svrha nije sticanje
dobiti.
Fondacija je pravno lice koje nema svoje lanstvo, koja se osniva radi upravljanja odreenom imovinom u javnom ili zajednikom
interesu.
Udruenja i fondacije ostvaruju carinske, poreske i druge olakice za svoj rad u skladu sa zakonom.
lan 3.
Udruenja i fondacije samostalno odreuju svoje ciljeve i delatnosti u skladu sa Ustavom i zakonom.
Statut i delovanje udruenja i fondacije ne mogu biti suprotni ustavnom poretku niti usmereni na njegovo nasilno podrivanje,
raspirivanje nacionalne, rasne i verske mrnje i netrpeljivosti ili diskriminacije zabranjene Ustavom i zakonom.
Ciljevi i delatnost udruenja i fondacija ne mogu ukljuivati angaovanja u predizbornoj kampanji politikih stranaka i kandidata,
prikupljanje sredstava za politike stranke i kandidate i finansiranje kandidata, odnosno politikih stranaka.
lan 4.
Udruenja ili fondacije mogu obavljati delatnost kojom se stie dobit (privrednu delatnost) jedino ako sticanje dobiti nije
osnovni standardni cilj udruenja ili fondacije.
Viak prihoda nad rashodom ostvaren obavljanjem privredne djelatnosti mora se investirati u osnovne statutarne aktivnosti
udruenja ili fondacije. Nije dozvoljena direktna ili indirektna raspodela vika prihoda nad rashodima iz privredne delatnosti
osnivaima, lanovima udruenja, lanovima upravljakih organa, odgovornim licima, radnicima, donatorima ili treim licima.
Ogranienje iz prethodnog stava se ne odnosi na primerene nadoknade niti na pokrie trokova u vezi sa ostvarivanjem ciljeva
aktivnosti utvrenih statutom udruenja ili fondacije.
Udruenja ili fondacije mogu obavljati privredne delatnosti koje su neposredno povezane sa ostvarivanjem njihovih osnovnih
statutarnih ciljeva i aktivnosti (srodne privredne dealtnosti) bez obaveze formiranja posebnog pravnog lica.
Udruenja ili fondacije obavljaju privredne delatnosti koje nisu neposredno povezane sa ostvarivanjem njihovih statutarnih
ciljeva i aktivnosti (nesrodne privredne aktivnosti) preko posebno osnovanog pravnog lica.
Ni jedna odredba iz ovog lana nee ograniiti imovinu udruenja ili fondacije iz lana 35. ovog zakona.
lan 5.
Udruenja i fondacije podnose godinji izvetaj o radu i finansijski izvetaj u skladu sa zakonom, drugim propisima i statutom.
lan 6.
Udruenja i fondacije imaju svoj naziv i sedite.
Udruenja i fondacije u obavljanju svoje delatnosti moraju upotrebljavati svoj naziv.
Naziv udruenja i fondacije ije je sedite u Republici Srpskoj je na slubenom jeziku Republike Srpske.
Udruenja i fondacije mogu imati svoj znak.
Naziv i znak udruenja i fondacija mora se jasno razlikovati od naziva i znaka drugih udruenja i fondacija.
Naziv udruenja ili fondacija moe se, ako je to predvieno statutom, upisati u registar na jednom ili vie stranih jezika, s tim to
naziv na slubenom jeziku mora biti upisan na prvom mestu.
Izuzetno od odredbi st. 3. i 6. ovog lana, naziv udruenja i fondacija moe sadravati pojedine strane rei ako one ine ime
meunarodne organizacije ije je udruenje ili fondacija lanica, ako su te rei uobiajene na slubenom jeziku, ako za njih nema
odgovarajue rei na slubenom jeziku, ili ako se radi o reima na mrtvom jeziku.
Uz svoj puni naziv, udruenje ili fondacija moe koristiti i skraeni naziv.
U sluaju da dva ili vie udruenja ili fondacija podnesu zahtev za upis pod istim nazivom, odabrae se onaj zahtev koji je ranije
podnesen. Na udruenje ili fondaciju koje je kasnije podnelo zahtev za upis pod istim nazivom shodno se primenjuju odredbe
lana 29. st.1. i 2. ovog zakona.
Kada je takav upis ve izvren, organ nadlean za registraciju e doneti reenje kojim e kasnije upisanom udruenju ili fondaciji,
da u roku od 30 dana izvri izmenu svog naziva. Ako se ne postupi po reenju, protiv tog udruenja, odnosno fondacije,
pokrenue se postupak brisanja iz registra u skladu sa zakonom.
58
lan 7.
Ukoliko aktivnost udruenja ili fondacije nije u suprotnosti sa ovim zakonom, udruenje ili fondacija sa seditem u Federaciji
Bosne i Hercegovine slobodno deluje na podruju Republike Srpske, bez daljih administrativnih uslovljavanja.
lan 8.
Zakonom se moe udruenju ili fondaciji poveriti vrenje javnih ovlaenja.
GLAVA II
UDRUENJA
1. OSNIVANJE UDRUENJA
lan 9.
Udruenje mogu osnovati najmanje tri fizika ili pravna lica.
Udruenje nastaje donoenjem osnivakog akta.
Nakon osnivanja, udruenje moe stei svojstvo pravnog lica upisom u registar (naelo dobrovoljnog upisa).
lan 10.
Osnivaka skuptina udruenja donosi osnivaki akt, statut udruenja i imenuje organe upravljanja.
lan 11.
- imena i prezimena i adrese, odnosno naziv i sedite osnivaa;
- naziv, sedite i adresu udruenja;
- osnovne ciljeve osnivanja udruenja;
- ime i prezime lica koje je ovlaeno da obavi poslove upisa u registar udruenja;
- potpise osnivaa i jedinstveni matini broj graana, ukoliko su osnivai dravljani Republike Srpske, odnosno Bosne i
Hercegovine.
lan 12.
Statut udruenja sadri odredbe kojima se ureuju:
- naziv i sedite udruenja;
- ciljevi i delatnost udruenja;
- postupak prijema i iskljuenja lanova;
- prava i obaveze lanova udruenja;
- organi udruenja, nain njihovog izbora i opoziva, ovlaenja, kvorum i pravila glasanja, ukljuujui i specifina pitanja o
kojima se odluuje kvalifikovanom veinom, trajanje njihovog mandata, postupak za sazivanje skuptine;
- nain podnoenja finansijskog izvetaja i izvetaja o radu;
- pravila koja se primenjuju za sticanje i raspolaganje sredstvima udruenja; organ ovlaen za nadzor nad korienjem tih
sredstava;
- postupak za izmenu i dopunu statuta; ovlaenje i nain donoenja drugih optih akata;
- oblik i sadraj peata udruenja;
- zastupanje;
- uslovi i postupak za spajanje, razdvajanje, transformaciju ili prestanak udruenja;
- postupak raspodele preostale imovine u sluaju prestanka rada udruenja.
Statut moe sadravati i druge odredbe koje nisu u suprotnosti sa ovim zakonom.
lan 13.
Udruenje se moe pripojiti, razdvojiti ili transformisati u drugo udruenje ili fondaciju.
Udruenje moe osnovati podrunice, kancelarije, klubove ili druge organizaciono-pravne oblike, u saglasnosti sa statutom.
59
2. LANSTVO
lan 14.
lan udruenja moe biti svako fiziko ili pravno lice koje dobrovoljno pristupi udruenju na nain propisan statutom.
Maloletna lica mogu biti lanovi udruenja i uestvovati kao lanovi u radu udruenja na nain propisan statutom.
3. ORGANI UDRUENJA
lan 15.
Skuptina je obavezni organ udruenja.
Ako statutom drugaije nije ureeno, skuptinu ine svi lanovi udruenja, sa jednakim pravom glasa.
Statutom udruenja mogu se predvideti i drugi organi.
Ukoliko statutom nije predvieno obrazovanje upravnog odbora ili drugog organa upravljanja, skuptina e imenovati jedno ili
vie lica koja e zastupati udruenje u pravnom prometu.
lan 16.
Skuptina udruenja:
- donosi statut, njegove izmene i dopune i druge akte odreene statutom;
- daje saglasnost na pravne radnje preduzete u ime udruenja prije njegovog upisa u registar;
- odluuje o pripajanju, razdvajanju, transformaciji, prestanku i drugim statusnim promenama udruenja;
- bira i razreava dunosti lanove upravnog odbora ili lice ovlaeno za zastupanje;
- pregleda i potvruje finansijski izvjetaj o radu pripremljen od strane upravnog odbora ili ovlaenog lica;
- odluuje o drugim pitanjima koja nisu u nadlenosti drugog organa.
lan 17.
Upravni odbor ili lice ovlaeno za zastupanje:
- priprema sednice skuptine;
- priprema i predlae izmene statuta i drugih akata koje donosi skuptina;
- sprovodi politiku, zakljuke i druge odluke donesene od strane skuptine;
- upravlja imovinom udruenja;
- podnosi finansijski izvetaj i izvetaj o radu udruenja;
- vri druge poslove odreene statutom.
GLAVA III
FONDACIJE
1. OSNIVANJE FONDACIJA
lan 18.
Fondacija moe biti osnovana od strane jednog ili vie fizikih ili pravnih lica (u daljem tekstu: osniva).
Fondacija moe biti osnovana ugovorom, testamentom ili drugim pravno valjanim aktom.
Ukoliko statutom nije drugaije ureeno, smatrae se da je fondacija osnovana na neodreeno vreme.
Osniva ili lice ovlaeno od strane osnivaa donosi osnivaki akt i statut fondacije.
lan 19.
Osnivaki akt fondacije sadri:
- ime, prezime i adresu, odnosno naziv i sedite osnivaa,
- naziv, sedite i adresu fondacije,
- osnovne ciljeve za koje je fondacija osnovana;
- novana sredstva ili druge vidove imovine koju osniva ulae;
- ime lica koje je ovlateno da za obavljanje poslova registracije fondacije;
- popis osnivaa i jedinstveni matini broj graana, ukoliko su osnivai graani Republike Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine.
60
lan 20.
Statut fondacije sadri odredbe kojima se ureuje:
- naziv i sedite fondacije;
- ciljevi i delatnost fondacije;
- organi fondacije; nain njihovog izbora i opoziva; nadlenost, kvorum i pravila glasanja, ukljuujui specifina pitanja o
kojima se odluuje kvalifikovanom veinom;
- nain podnoenja finansijskog izvetaja i izvetaja o radu;
- pravila korienja sredstava fondacije;
- mogue korisnike sredstava fondacije;
- postupak za izmenu i dopunu statuta;
- ovlaenja i nain donoenja drugih optih akata;
- uslove i postupak pripajanja, podele ili prestanka fondacije;
- postupak raspodele preostale imovine fondacije u sluaju prestanka;
- zastupanje fondacije;
- oblik i sadraj peata fondacije.
Statut moe sadravati i druge odredbe koje nisu u suprotnosti sa zakonom.
lan 21.
Fondacija se moe pripojiti, razdvojiti ili transformisati u drugu fondaciju.
Fondacija moe osnovati kancelarije, predstavnitva i druge organizaciono-pravne oblike, u skladu sa statutom.
2. ORGANI FONDACIJE
lan 22.
Organ upravljanja fondacijom je upravni odbor.
Osniva ili osoba ovlaena od strane osnivaa imenuje upravni odbor.
Statutom se mogu propisati drugi organi fondacije.
lan 23.
Upravni odbor:
- odgovara za ostvarivanje ciljeva fondacije utvrenih statutom;
- daje saglasnost na radnje preduzete u ime fondacije pre njenog upisa u registar;
- upravlja imovinom fondacije;
- vri izmene i dopune statuta i drugih akata, ukoliko nije drugaije ureeno statutom;
- imenuje osobu ovlaenu za zastupanje i predstavljanje fondacije;
- odluuje o pripajanju, razdvajanju, transformaciji i prestanku rada fondacije;
- priprema finansijske i druge izvetaje i vri druge poslove u skladu sa zakonom i statutom;
- vri druge poslove u skladu sa zakonom i statutom.
lan 24.
Upravni odbor ima najmanje tri lana.
lan upravnog odbora moe biti fiziko lice ili pravno lice preko zastupnika.
lanovi upravnog odbora ne mogu biti:
- lica zaposlena u fondaciji;
- lanovi drugih organa fondacije;
- lica koja vre nadzor nad radom fondacije.
GLAVA IV
REGISTRACIJA UDRUENJA I FONDACIJA
lan 25.
Udruenje ili fondacija se upisuje u registar udruenja ili fondacije koga vodi osnovni sud u seditu okrunog suda na ijem
podruju udruenje ili fondacija ima svoje sedite.
Postupak za registraciju ili prestanak rada udruenja i fondacija vodi se po odredbama vanparinog postupka.
61
Registar je otvoren za javnost za vreme radnog vremena. Svako lice moe lino ili putem pote, zatraiti kopiju bilo kojeg upisa
u registar ili bilo kojeg dokumenta iz spisa registrovane organizacije.
Izuzetno od odredbi iz prethodnog stava, ovlaeni predstavnik udruenja ili fondacije moe zahtevati od suda nadlenog za
registraciju (u daljem tekstu: sud) da odreeni podaci koji nisu upisani u registar ne budu dostupni javnosti, ukoliko bi se time
mogao ugroziti lini integritet osnivaa ili lanova udruenja ili fondacije. O ovom zahtevu sud odluuje posebnim reenjem,
koje se dostavlja Ministarstvu uprave i lokalne samouprave u roku od osam dana od dana njegove pravosnanosti.
lan 26.
Uz prijavu za upis u registar udruenja, odnosno fondacija, prilae se:
- osnivaki akt;
- statut udruenja ili fondacije;
- spisak lanova organa upravljanja i imena lica ovlaenih za zastupanje udruenja ili fondacije.
lan 27.
Sud je duan da u roku 30 dana od dana podnoenja zahteva za upis donese reenje o upisu u registar.
Ako sud ne donese reenje u roku iz stava 1. ovog lana, smatrae se da je registracija izvrena prvog narednog dana po isteku
roka.
Sud je duan izdati reenje kojim konstatuje injenicu iz prethodnog stava u daljem roku od osam dana.
lan 28.
Reenje o upisu u regisar udruenja, odnosno fondacije, sadri:
- datum upisa;
- registarski broj pod kojim je izvren upis;
- naziv i sedite udruenja ili fondacije;
- ciljeve i delatnost udruenja ili fondacije;
- imena lica ovlaenih za zastupanje i predstavljanje.
lan 29.
Ako sud smatra da u statutu udruenja ili fondacije nisu ispunjeni uslovi iz lana 12. odnosno 20. Zakona, ili da uz zahtev za upis
u registar nije priloeno sve to je predvieno lanom 26. Zakona, pozvae podnosioca zahteva i odrediti rok za usklaivanje
koji ne moe biti krai od 30 dana.
Ako podnosilac zahteva ne otkloni utvrene nedostatke u predvienom roku, sud e reenjem odbaciti zahtev za upis u registar.
Ako sud utvrdi da su standardni ciljevi i delatnost udruenja ili fondacije u suprotnosti sa odredbama lana 3. st. 2. i 3., lana 4.
stava 1. Zakona, reenjem e odbiti zahtev za upis u registar.
lan 30.
Protiv reenja o odbacivanju, odnosno odbijanju zasteva za upis u registar osnivai mogu izjaviti albu nadlenom drugostepenom
sudu u roku od 15 dana.
lan 31.
Udruenja i fondacije duni su sudu podneti prijavu o svakoj promeni injenica koje se upisuju u registar, u roku od 30 dana od
izvrene promene.
lan 32.
Odluka o upisu u registar i o prestanku udruenja ili fondacije objavljuju se u Slubenom glasniku Republike Srpske.
Trokove objavljivanja snosi udruenje ili fondacija.
lan 33.
Jedinstveni registar udruenja i fondacija vodi Ministarstvo uprave i lokalne samouprave vodi i jedinstveni registar stranih i
meunarodnih nevladinih organizacija koje su registrovale svoja predstavnitva na teritoriji Republike Srpske.
Sud kod koga je izvrena registracija udruenja ili fondacije duan je da o tome obavesti i organ koji vodi jedinstveni registar u
roku od osam dana po izvrenoj registraciji, ili o izmenjenoj registraciji.
Jedinstveni registar je otvoren za javnost za vreme radnog vremena. Svako lice moe lino ili putem pote, zatraiti kopiju bilo
kojeg upisa u registar ili bilo kojeg dokumenta iz spisa predmeta registrovane organizacije, osim u sluaju utvrenom u lanu
25. stav 4. Zakona.
62
GLAVA V
UPIS U REGISTAR STRANE I MEUNARODNE NEVLADINE ORGANIZACIJE

lan 34.
Odredbe Zakona o registraciji udruenja i fondacije prrimenjuju se na registraciju kancelarije, predstavnitva ili drugog
organizacionog oblika stranog ili meunarodnog udruenja ili fondacije, ili druge meunarodne nevladine organizacije, ukoliko
samim zakonom nije drugaije propisano (u daljem tekstu: strana nevladina organizacija).
Uz zahtev za upis u registar, nadlenom sudu se prilae:
- reenje o upisu strane nevladine organizacije u registar u domicilnoj zemlji;
- odluka o otvaranju kancelarije, predstavnitva ili drugog organizacionog oblika u Republici Srpskoj;
- ime i adresa lica ovlaenog za zastupanje nevladine organizacije u Republici Srpskoj; kopija isprave o identitetu osobe
ovlaene za zastupanje;
- sedite i adresa kancelarije u Republici Srpskoj.
Ako prema zakonu domicilne zemlje strane nevladine organizacije nije propisan upis udruenja u registar, umesto reenja o
registraciji, u domicilnoj zemlji, uz zahtev za upis se podnosi druga pismena isprava, overena od suda ili drugog nadlenog
organa, kojom se dokazuje da organizacija ima status pravnog lica u domicilnoj zemlji.
Ukoliko reenje o upisu u sudski registar u domicilnoj zemlji ne sadri podatke o statutarnim ciljevima i delatnosti udruenja, uz
zahtev za upis u registar podnosi se i statut ili neki drugi unutranji akt iz kojeg su vidljivi ciljevi strane nevladine organizacije.
GLAVA VI
IMOVINA UDRUENJA I FONDACIJA

lan 35.
Imovina udruenja ili fondacija ine dobrovoljni prilozi i pokloni koji imaju novanu vrednost, finansijska sredstva iz budetskih
donacija i poreza, subvencije i ugovori sa fizikim i pravnim licima, prihod od kamata, dividendi, dobiti od kapitala, zakupnina,
honorara i slinih izvora pasivnog prihoda, prihod steen putem ostvarivanja ciljeva i aktivnosti udruenja ili fondacije; ostvareni
zakonitim korienjem imovine i sredstava organizacije.
Udruenje ili fondacija raspolae svojom imovinom u skladu sa statutom i zakonom.
lan 36.
Nadzor nad zakonitou i namenskim korienjem i raspolaganjem sredstvima udruenja i fondacije vri organ udruenja,
odnosno fondacije, odreen statutom i ovim zakonom, kao i nadleni republiki organ.
lan 37.
Udruenje i fondacija je duna voditi poslovne knjige i sastavljati finansijske izvetaje u skladu sa zakonom.
lan 38.
Organi udruenja i fondacije su duni da upravljaju imovinom udruenja i fondacije sa panjom dobrog domaina. Ukoliko
udruenje ili fondacija obavlja privrednu delatnost u skladu sa odredbama ovog zakona, lanovi upravnog odbora raspolau
imovinom koja se koristi za obavljanje preivredne delatnosti s panjom dobrog privrednika.
lan organa udruenja ili fondacije ne moe glasati u stvarima u kojima njegovi imovinski interesi, interesi njegovog branog
druga ili srodnika do treeg stepena, mogu biti u suprotnosti sa imovinskim interesima udruenja ili fondacije.
Pravni propisi iz prethodnog stava zakljuuju se po trinoj vrednosti, ili pod uslovima koji su najpovoljniji po udruenje ili fondaciju.
63
GLAVA VII
BRISANJE IZ REGISTRA
lan 39.
Udruenje ili fondacija brie se iz registra na osnovu konanog reenja o prestanku rada udruenja, odnosno fondacije na
osnovu pravosnane presude o zabrani rada udruenja ili fondacije.
lan 40.
Udruenje ili fondacija prestaje sa radom:
- ako nadleni organ udruenja, odnosno fondacije donese odluku o prestanku rada ili odluku o pripajanju, razdvajanju ili
transformaciji udruenja, odnosno fondacije;
- ako su ispunjeni usovi iz lana 6. poslednji stav ovog zakona, ili ako se utvrdi da je udruenje ili fondacija prestala delovati.
Smatra se da je udruenje ili fondacija prestala delovati:
- ako je proteklo dvostruko vie vremena od vremena predvienog statutom za odravanje skuptine udruenja, odnosno
upravnog odbora fondacije, a skuptina, odnosno upravni odbor nije odran;
- ako se broj lanova udruenja smanji ispod broja odreenog ovim zakonom za osnivanje udruenja, a skuptina udruenja u
roku od tri meseca od nastupanja ove okolnosti ne donese odluku o prijemu novih lanova.
Nezavisno od odredbi stava 2. alineja 2. udruenje nee prestati ako prijem novih lanova nije mogu zbog objektivnih okolnosti
koje su prouzrokovane prirodom statutarnih ciljeva i delatnosti udruenja.
Kada sud utvrdi injenice iz stava 1. ovog lana, donosi reenje o prestanku rada udruenja, odnosno fondacije.
lan 41.
Udruenju, odnosno fondaciji e se zabraniti rad:
- ako deluje suprotno odredbama lana 3. stav 2. ovog zakona;
- ako nakon izreene prekrajne kazne saglasno lanu 47. stav 1. ta.1. i 4. ovog zakona nastavlja da obavlja delatnost zbog koje
je izreena prekrajna kazna.
U sluajevima iz prethodnog stava, postupak sprovodi registrarski sud shodnom primenom odredaba Zakona o krivinom
postupku.
lan 42.
Preostala imovina udruenja ili fondacije koja se brie iz registra raspodeljuje se shodno odluci nadlenog organa udruenja ili
fondacije, u skladu sa odredbama statuta.
Izuzetno od prethodnog stava, imovina udruenja ili fondacije koje je uivalo poreske, carinske i druge povlastice, ili koje
je primalo budetske donacije od graana ili pravnih lica u ukupnom iznosu veem od 10.000 KM u prethodnoj ili tekuoj
kalendarskoj godini, dodeljuje se drugom udruenju ili fondaciji registrovanom u Republici Srpskoj koja obavlja istu ili statutarnu
delatnost, u skladu sa odredbama statuta.
Ukoliko nadleni organ udruenja ili fondacije ne donese odluku o raspodeli imovine do dana brisanja iz registra, sud e doneti
odluku o raspodeli preostale imovine drugoj fondaciji ili udruenju, u skladu sa odredbama ovog lana.
GLAVA VIII
NADZOR NAD ZAKONITOU RADA UDRUENJA I FONDACIJE

lan 43.
Nadzor nad zakonitou rada udruenja i fondacija vri nadleni organ Republike Srpske u ije podruje spada praenje stanja
u oblasti na koju se odnosi delatnost udruenja ili fondacije.
lan 44.
U vrenju upravnog nadzora nad obavljanjem poverenih javnih ovlaenja, organi koji vre nadzor iz lana 43. ovog zakona,
imaju pravo i dunost naroito da:
- reavaju po albi protiv donesenih upravnih akata u vrenju poverenih javnih ovlaenja;
- vre druga prava koja po zakonu ima drugostepeni organ u upravnom postupku;
- daje struna upustva i objanjenja za primenu zakona, drugih propisa i optih akata koji se odnose na vrenje poverenih
javnih ovlaenja.
64
lan 45.
Udruenje ili fondacija koja vri javna ovlaenja duna je organu uprave koji vri nadzor nad njihovim radom da najmanje
jedanput godinje podnese izvetaj o vrenju poverenih javnih ovlaenja.
lan 46.
Ako udruenje ili fondacija koja vri javna ovlaenja ne vri poverene poslove shodno svojim dunostima, nadleni
organ uprave koji vri nadzor duan je pismeno upozoriti organ upravljanja udruenja ili fondacije i predloiti mere za
uklanjanje uoenih nedostataka, kao i preduzeti druge mere u okviru svojih prava i dunosti.
GLAVA IX
KAZNENE ODREDBE
lan 47.
Kaznom od 300 KM do 3.000 KM kaznie se zbog prekraja udruenje ili fondacija koja:
1. obavlja delatnosti koje nisu saglasne ciljevima udruenja ili fondacije (lan 3. stav 3., lan 4. stav 1., l.11. i 21.);
2. u pravnom prometu ne upotrebljava naziv pod kojim je upisan u registar (lan 6. stav 2.);
3. sudu ne prijavi promenu podataka koje se upisuju u registar u roku od 30 dana od dana nastupanja ove promene (lan 31.);
4. ako ne upotrebi viak prihoda nad rashodima ostvarenog obavljanjem privredne delatnosti na nain predvien zakonom i
statutom (lan 4. stav 2.).
Kaznom od 100 KM do 1.000 KM za prekraje iz prethodnog stava ovog lana kaznie se odgovorno lice udruenja ili fondacije.
GLAVA X
PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 48.
Udruenja ili fondacije koje su registrovane pre stupanja na snagu ovog zakona imaju obavezu uskladiti svoja unutranja akta
sa odredbama ovog zakona u roku od est meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Prilikom usklaivanja akata iz prethodnog stava, udruenja i fondacije se oslobaaju od obaveze plaanja sudske takse.
lan 49.
Postupci za registraciju u kojima do dana stupanja na snagu ovog zakona nije doneseno prvostepeno reenje dovrie se u
skladu sa odredbama ovog zakona.
lan 50.
Ministar uprave i lokalne samouprave donee pravilnik za voenje registarskih knjiga udruenja i fondacija, s prateim obrascima,
u roku od dva meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.
lan 51.
Odredbe ovog zakona primenjuju se na udruenja i fondacije koje se upisuju u registar udruenja i fondacija.
Odredbe ovog zakona se shodno primenjuju na saveze i druge oblike povezivanja udruenja i fondacija.
Odredbe ovog zakona primenjuju se i na udruenja i fondacije iji je pravni status ureen posebnim zakonom, osim ukoliko bi
to bilo u suprotnosti sa odredbama posebnog zakona.
lan 52.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o udruenjima graana (Slubeni list SR BiH, br. 5/90 i 21/90) i
Zakon o zadubinama, fondacijama i fondovima (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj 14/94).
lan 53.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku Republike Srpske.
Broj: 01-1061/01 Predsednik

27. septembra 2001. godine Narodne skuptine
Banja Luka Dr Dragan Kalini, s.r.
65
O UDRUENJIMA I FONDACIJAMA REPUBLIKE SRPSKE
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UDRUENJIMA I FONDACIJAMA REPUBLIKE SRPSKE
lan 1.
lan 8. Zakona o udruenjima i fondacijama Rpublike Srpske (Slubeni glasnik Rpublike Srpske , broj 52/01) s mijenja i
glasi:
Udruenju ili fondaciji se moe zakonom povjeriti d u okviru svoje djelatnosti vri javna ovlaenja.
Udruenje odnosno fondacija obavezna je sigurati zakonito i nesmetano provoenje javnih ovlaenja.
lan 2.
Iza lana 8. dd s novi lan 8. ki glasi:
lan 8.
Udruenje moe stei status udruenja od javnog interesa ako njegovo djelovanje prevazilazi interese njegovih lanova i
ako je namijenjeno interesu javnosti, odnosno nekim njenim segmentima, u sljedeim oblastima: zdravstvo, nauka, socijalna
zatita, zatita okoline, civilno drutvo, ratni veterani, ljudska prava, prava manjina, pomo siromanima i socijalno ugroenim,
pomo invalidima, djeci i starijim licima, tolerancija, kultura, amaterski sportovi, vjerske slobode, pomo rtvama elementarnih
nepogoda, udruenja potroaa i drugim oblastima od javnog interesa.
Smatra se da udruenje djeluje u dobrotvorne svrhe ako je osnovano s prvenstvenim ciljem da pomae licima i grupama kojima
je pomo potrebna.
Statut udruenja od javnog interesa utvruje Vlada Republike Srpske na prijedlog Ministarstva uprave i lokalne samouprave
(u daljem tekstu: Ministarstvo), uz prethodno miljenje nadlenog ministarstva po osnovu 1) istorijskog; 2) kulturolokog; 3)
multietnikog; 4) teritorijalnog principa i 5) socijalnog humanitarnog principa.
Postupak za dodjelu i prestanak statusa udruenja od javnog interesa, pomo u finansiranju udruenja od javnog interesa
ureuje vlada uredbom.
lan 3
U lanu 13. dodaju se novi stavovi 1.i 2. ki glase:
U odreenoj oblast iz lana 2 ovog zakona, me se utvrditi status udruenja od javnog interesa za jedno udruenje, uz
primjenu kriterija iz lana 2 i prema osnovnom sadraju programa rada.
Registrovano udruenje od javnog interesa moe se pripojiti, razdvojiti ili transformisati samo u drugo udruenje od javnog
interesa.
Dosadanji stavovi 1. i 2. Postaju stavovi 3. i 4.
lan 4.
U lanu 14. poslije stava 2. dodaje se novi stav koji glasi:
lanstvo u udruenju koje u okviru svoje djelatnosti vri javna ovlaenja dokazuje se lanskom legitimacijom.
lan 5.
U lanu 33. poslije stava 2. dodaje se novi stav, koji glasi:
Ministarstvo je duno u roku od 30 dana od dana prijema rjeenja od suda o izvrenoj registraciji udruenja pismeno obavijestiti
udruenje o upisu u registar iz stava 1. ovog lana.
Dosadanji stav 3. postaje stav 4.
lan 6.
Udruenje ili fondacija koji su registrovani prije stupanja na snagu ovog zakona, imaju obavezu uskladiti registraciju i nain rada
s odredbama ovog zakona
lan 7.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku Republike Srpske .
Br:01- 205/ 05
Datum : 06. april 2005. godine
67
PRAVILNIK O KRITERIJUMIMA I POSTUPKU ZA DODJELU
NOVANE POMOI UDRUENJIMA OD JAVNOG INTERESA,
OSTALIM UDRUENJIMA I FONDACIJAMA
PRAVILNIK O KRITERIJUMIMA I POSTUPKU ZA DODJELU NOVANE POMOI UDRUENJIMA OD JAVNOG INTERESA, OSTALIM UDRUENJIMA I FONDACIJAMA
4. ( , .
54/08, 126/08 92/09), 14. 3. 2011. (
, 1/11) 82. 2. ( , . 118/08, 11/09, 74/10
86/10),
1.
,
,
( , . 52/01 42/05).
2.
(1) ,
,
1. .
(2) /,
10.000,00 .
(3) (
: ) , /
, .
3.
( : ),
, ,
.
4.
,
, :
) ,
) ,
) - ,
) - ,
) ,
) ,
) ,
) ,
) ,
) , ,
) ,
) ,
) ,
) ,
) ,
) ,
) ,
) ,
)
) , , .
69
5.
, :
) / ,
) / (
, /
),
) / ,
) / (, , .),
) /
) /.
6.
(1) 1.
.
(2) , /
, /
.
(3) 1. :
) ,
) (),
) ,
) ,
) ,
) / ,
)
,
) /
,
) ,
) / (, , .),
) /
) .
7.
(1) 2. . 2. 3.
, 2. .
(2) ,
.
(3) 1. , 6. 3. . ) )
.
8.
(1) ( : ) ,
, ,
( : ).
(2) ,
.
(3) ,
.
(4)
.
(5) .
(6) .
9.
(1) .
(2) .
(3) :
) ,
) - ,
)
) , .
70
10.
(1) .
(2)
2. 3. .
11.
(1)
, 3. .
(2) 2. . 2. 3.
, 4.
.
(3) . 1. 2. /
, 31. .
(4) . 1. 2. , /
.
(5) . 1. 2.
, ,
.
12.

2. .
13.
2.
.
14.
30 8.
.
15.

, ( , 5/10).
16.
.
: 10.1-020-310/11
: 14.04.2011.

71
BRKO DISTRIKTA BOSNE I HERCEGOVINE
ZAKON O UDRUENJIMA I FONDACIJAMA BRKO DISTRIKTA BOSNE I HERCEGOVINE
U skladu s lanom 23 Statuta Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, Skuptina Brko Distrikta Bosne i Hercegovine na 48 sjednici
odranoj 29. avgusta 2002. godine, donosi
ZAKON
O UDRUENJIMA I FONDACIJAMA BRKO DISTRIKTA
PRVI DIO: I - UDRUENJA I FONDACIJE
I.1. OPE ODREDBE

lan 1
Ovim zakonom ureuje se osnivanje, registracija, unutranja organizacija, prestanak rada i aktivnost udruenja i fondacija koji se
registruju u svojstvu udruenja i fondacija na nivou Brko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Brko Distrikt).
lan 2
1. Udruenje se osniva zajednikim sporazumom u kojem se grupa od tri ili vie fizikih, odnosno pravnih lica, u svim
kombinacijama, dobrovoljno udruuje radi ostvarivanja nekog zajednikog ili javnog interesa, a pri tome nema namjeru
sticati profit. Osnivai udruenja ne mogu biti drava Bosna i Hercegovina, entiteti, Brko Distrikt, kantoni, gradovi, opine,
dravni organi, dravna preduzea, fondovi, kao ni bilo koja druga dravna institucija ili organizacija. Udruenje stie status
pravnog lica upisom u Sudski registar Brko Distrikta (u daljem tekstu: registar).
2. Fondacija je pravno lice osnovano od jednog ili vie fizikih ili pravnih lica (u daljem tekstu: osnivai), a iji je cilj upravljanje
odreenom imovinom u javnom interesu ili u dobrotvorne svrhe. Osnivai fondacije ne mogu biti drava Bosna i
Hercegovina, entiteti, Brko Distrikt, kantoni, gradovi, opine, dravni organi, dravna preduzea i fondovi, kao ni bilo koja
druga dravna institucija ili organizacija. Fondacija stie svojstvo pravnog lica upisom u registar.
lan 3
1. Ciljevi i aktivnosti udruenja ili fondacije ne mogu ukljuivati angaovanje u predizbornoj kampanji, prikupljanje sredstava
za kandidate, finansiranje i promovisanje kandidata odnosno politikih stranaka.
lan 4
1. Udruenje ili fondacija moe obavljati privredne djelatnosti samo ako je svrha takvih djelatnosti ostvarivanje ciljeva
utvrenih statutom udruenja ili fondacije.
2. Udruenje ili fondacija moe obavljati privredne djelatnosti koje nisu neposredno povezane s ostvarivanjem osnovnih
ciljeva utvrenih statutom udruenja ili fondacije (u daljem tekstu: nesrodne privredne djelatnosti ) samo preko posebno
osnovanog pravnog lica.
3. Dobit koju udruenje ili fondacija ostvari iz nesrodnih privrednih djelatnosti moe se upotrijebiti samo za ostvarivanje
ciljeva utvrenih statutom udruenja ili fondacije.
4. Nije dozvoljeno direktno ili indirektno sticanje dobiti ili druge materijalne koristi ostvarene iz djelatnosti udruenja ili
fondacije: osnivaima, lanovima udruenja, lanovima upravljakih organa, odgovornim licima, radnicima ili donatorima.
5. Ogranienje iz prethodne take ne odnosi se na naknade za rad ili nadoknade trokova tim licima u vezi s ostvarivanjem
ciljeva utvrenih statutom udruenja ili fondacije.
6. Ogranienja iz ovog lana nee uticati na imovinu udruenja i fondacije iz lana 32 ovog zakona.
lan 5
1. Udruenja i fondacije samostalno utvruju svoje ciljeve i aktivnosti u skladu s Ustavom BiH, Statutom Brko Distrikta i ovim
zakonom.
2. Program i djelovanje udruenja ili fondacije ne mogu biti u suprotnosti s ustavnim poretkom Bosne i Hercegovine niti
usmjereni ka njegovom nasilnom ruenju niti raspirivanju nacionalne, rasne i vjerske mrnje ili diskriminacije.
73
lan 6
1. Registrovanom udruenju ili fondaciji moe se zakonom ili odlukom organa izvrne vlasti donesenim u skladu sa zakonom
povjeriti da u okviru svoje djelatnosti vri javna ovlatenja. Pod javnim ovlatenjima u smislu ovog zakona podrazumijeva
se javna uprava koju Vlada Brko Distrikta vri u skladu sa Statutom i Zakonom o izvrnoj vlasti Brko Distrikta.
2. Ovo se ne moe uraditi protiv volje udruenja ili fondacije.
3. Ako udruenje ili fondacija prihvati da vri javna ovlatenja, obavezna je obezbijediti zakonito i nesmetano provoenje
javnih ovlatenja.
4. Rad registrovanog udruenja ili fondacije je javan ukoliko nije drugaije predvieno statutom udruenja ili fondacije.
lan 7
1. Svako registrovano udruenje ili fondacija ima svoj puni naziv i sjedite.
2. Udruenje ili fondacija u obavljanju svoje djelatnosti moe upotrebljavati iskljuivo svoj registrovani naziv.
3. Uz svoj puni naziv udruenje ili fondacija moe koristiti i skraeni naziv.
4. Naziv registrovanog udruenja ili fondacije mora biti na tri slubena jezika koji su u upotrebi u Bosni i Hercegovini.
5. Udruenje odnosno fondacija moe imati svoj znak.
6. Naziv, skraeni naziv i znak udruenja ili fondacije moraju se jasno razlikovati od naziva i znaka drugih registrovanih
udruenja ili fondacija.
7. Naziv, skraeni naziv i znak udruenja ili fondacije ne mogu da sadre rijei, znakove ili simbole koji su protivni zakonu ili
javnom moralu.
I.2. UDRUENJA
I.2.1. OSNIVANJE UDRUENJA
lan 8
1. Radnje preduzete u vremenu izmeu osnivanja i registracije udruenja mogu stvoriti obaveze samo za one koji su preduzeli
te radnje, osim ako udruenje te radnje ne odobri.
2. Samo skuptina udruenja moe odobriti radnje preduzete u njegovo ime prije registrovanja.
3. Smatra se da je udruenje osnovano na neodreeno vrijeme, osim ako statutom nije utvreno drugaije.
lan 9
1. Osnivaka skuptina udruenja ima obavezu da donese osnivaki akt, statut udruenja i imenuje organe upravljanja u
skladu s ovim zakonom.
lan 10
a) puno ime osnivaa, skraeni naziv ukoliko postoji, i adresu osnivaa;
b) naziv udruenja, skraeni naziv ukoliko postoji, sjedite i adresu udruenja;
c) ciljeve osnivanja udruenja i
d) ime osobe ovlatene da zastupa udruenje u obavljanju poslova u podnoenju zahtjeva za upis u registar.
lan 11
a) naziv udruenja, skraeni naziv i znak udruenja ukoliko postoje, i adresu udruenja,
b) ciljeve udruenja,
c) djelatnost udruenja,
d) postupak za primanje i iskljuivanje lanova,
e) organe i zvaninike udruenja, nain njihovog izbora, uslove i nain opoziva, ovlatenja, nain odluivanja, trajanje mandata,
odgovornost, uslove i nain prestanka rada odnosno rasputanja,
f ) pravila za ostvarivanje, koritenje i raspolaganje sredstvima udruenja, kao i organ, lice ili lica koji su ovlateni za nadzor nad
koritenjem tih sredstava,
g) nain ostvarivanja javnosti rada,
h) postupak za izmjenu i dopunu statuta, ovlatenje i nain donoenja drugih opih akata,
i) opis oblika i sadraj peata,
j) zastupanje udruenja,
k) uslove i postupak za pripajanje drugom udruenju, kao i uslove i postupak za razdvajanje, transformaciju ili rasputanje
odnosno prestanak rada udruenja,
l) postupak za raspolaganje preostalom imovinom ili drugim sredstvima u sluaju rasputanja ili prestanka rada udruenja.
74
lan 12
1. Udruenje se ne moe spojiti, razdvojiti ili transformisati u drugo pravno lice izuzev registrovanog udruenja ili fondacije.
I.2.2. LANSTVO
lan 13
1. Udruenje moe ustanoviti sopstvene kriterije za prijem u lanstvo. Kriteriji za prijem u lanstvo podlijeu samo ogranienjima
u smislu zabrane diskriminacije koja je utvrena u Ustavu Bosne i Hercegovine, zakonima Bosne i Hercegovine, te u Statutu
i zakonima Brko Distrikta.
I.2.3. ORGANI UDRUENJA

lan 14
Pored osnivakog akta, statuta ili njihovih ekvivalenata, udruenje mora imati skuptinu, a moe imati i upravni odbor.
lan 15
1. Za strano ili meunarodno udruenje dovoljno je da ima akte, bez obzira kako su nazvani, i organe koji ispunjavaju funkcije
kako ih definie ovaj zakon.
lan 16
1. Skuptina, kao najvii organ udruenja je nadlena za:
a. donoenje statuta, izmjena i dopuna statuta i drugih akata odreenih statutom,
b. odluivanje o pripajanju drugom udruenju, razdvajanju, transformaciji, rasputanju i prestanku rada, kao i o
drugim statusnim promjenama udruenja,
c. razrjeenje lanova upravnog odbora, ako takav organ udruenja postoji,
d. usvajanje izvjetaja koji je pripremio upravni odbor, ako takav organ udruenja postoji i
e. odluivanje o svim drugim pitanjima koja nisu u nadlenosti drugih organa udruenja.
lan 17
1. Upravni odbor, ukoliko ga udruenje ima:
a. priprema sjednice skuptine,
b. priprema nacrt statuta i drugih akata koje donosi skuptina,
c. provodi politiku, zakljuke i druge odluke koje je donijela skuptina,
d. raspolae imovinom udruenja,
e. podnosi godinji ili periodini izvjetaj o svom radu skuptini na usvajanje i
f. vri i druge poslove odreene statutom.
lan 18
lanovi organa udruenja ne mogu glasati po pitanjima u kojima se kao interesne strane pojavljuju sami lanovi, njihovi brani
drugovi ili njihova rodbina u pravoj ili pobonoj liniji do treeg stepena, po pitanjima vezanim za predmet koji je pod kontrolom
tog lana, odnosno po pitanjima u pogledu kojih lan ima ekonomski interes. Pored toga, lanovi organa udruenja imaju
obavezu da obezbijede da se sve finansijske transakcije udruenja zakljuuju prema realnoj trinoj vrijednosti, odnosno pod
uslovima koji su povoljniji za udruenje.
I.3. FONDACIJE
I.3.1. OSNIVANJE FONDACIJA

lan 19
1. Osnivai fondacije ne moraju biti dravljani ili pravna lica iz Bosne i Hercegovine.
2. Fondacija moe biti osnovana jednostranom izjavom volje, ugovorom, testamentom, legatom ili drugim odgovaraju im
pravnim aktom.
3. Fondacija se ne moe pripajati, razdvajati ili transformisati u drugo pravno lice osim fondacije.
4. Fondacija mora imati osnivaki akt, statut, upravni odbor, odnosno akte i organe, koji su im sutinski ekvivalentni. Za stranu
ili meunarodnu fondaciju dovoljno je da ima akte, bez obzira kako su nazvani i organe, koji vre funkcije kako ih definie
ovaj zakon.
75
lan 20
1. Osnivaki akt fondacije naroito sadri:
a. puno ime osnivaa, skraeni naziv ukoliko postoji, i adresu osnivaa,
b. naziv fondacije, skraeni naziv ukoliko postoji, i adresu fondacije,
c. ciljeve zbog kojih je fondacija osnovana,
d. izvod o novanim iznosima i izvorima poetnih osnovnih sredstava fondacije, u obliku utvrenom propisima
gradonaelnika i
e. ime, prezime i adresu osobe ovlatene da zastupa fondaciju u obavljanju poslova u podnoenju zahtjeva za
upis u registar.
lan 21
a) naziv fondacije, skraeni naziv i znak ukoliko postoje, i sjedite fondacije,
b) ciljeve fondacije,
c) djelatnost fondacije,
d) organe i zvaninike fondacije, nain njihovog izbora, nadlenost, nain odluivanja, te uslove i proceduru njihovog
rasputanja,
e) pravila za ostvarivanje, koritenje i raspolaganje sredstvima fondacije,
f ) postupke za izmjenu i dopunu statuta, kao i ovlatenje i nain donoenja drugih opih akata,
g) zastupanje fondacije,
h) uslove i postupak za pripajanje drugoj fondaciji, razdvajanje, transformaciju ili prestanak rada fondacije,
i) kriterije za raspolaganje imovinom fondacije u sluaju prestanka rada fondacije i
j) opis oblika i sadraj peata fondacije.
I.3.2. ORGANI FONDACIJE

lan 22
1. Organ upravljanja fondacijom je upravni odbor.
2. Statutom registrovane fondacije mogu se utvrditi i drugi organi fondacije.
lan 23
1. Upravni odbor fondacije je odgovoran za ostvarivanje ciljeva fondacije, a moe obavljati i druge poslove utvrene statutom
i u skladu sa zakonom.
2. Upravni odbor registrovane fondacije ine najmanje tri lana.
3. lanovi upravnog odbora fondacije ne moraju biti dravljani Bosne i Hercegovine.
4. Upravni odbor fondacije nadlean je za:
a. donoenje ili priznavanje osnivakog akta, statuta, izmjena i dopuna statuta i drugih akata utvrenih statutom,
b. odluivanje o pripajanju drugoj fondaciji, razdvajanju, transformaciji i prestanku rada, kao i o drugim statusnim
promjenama fondacije,
c. prijem, usvajanje i podnoenje dokumentacije, informacija i ostalih izvjetaja ili materijala ako se to ovim
zakonom ili u skladu s njim zahtjeva i
d. odluivanje o svim drugim pitanjima koja nisu u nadlenosti drugih organa fondacije.
lan 24
lanovi organa fondacije ne mogu glasati po pitanjima u kojima se kao interesne strane pojavljuju sami lanovi, njihovi brani
drugovi ili njihova rodbina u pravoj ili pobonoj liniji do treeg stepena, po pitanjima vezanim za predmet koji je pod kontrolom
tog lana, odnosno po pitanjima u pogledu kojih lan ima ekonomski interes. Pored toga, lanovi organa imaju obavezu da
osiguraju da se sve finansijske transakcije fondacije zakljuuju prema pravinoj trinoj vrijednosti, odnosno prema uslovima
koji su povoljniji za fondaciju.
I.4. REGISTROVANJE UDRUENJA I FONDACIJA

lan 25
1. Registracija udruenja je dobrovoljna.
2. Udruenja i fondacije upisuju se u registar.
lan 26
Ukoliko je predvieno statutom, naziv udruenja ili fondacije moe se upisati u registar i na jednom ili vie stranih jezika, s tim
da se prvi upie naziv na slubenim jezicima Bosne i Hercegovine. Strana udruenja ili fondacije mogu upotrebljavati samo svoje
registrovane nazive.
76
lan 27
1. Prijava za upis u registar podnosi se u roku od petnaest dana od dana donoenja osnivakog akta. Uz prijavu za upis prilae
se:
a. osnivaki akt odnosno akt osnivanja,
b. statut udruenja ili fondacije,
c. spisak osnivaa i lanova organa upravljanja,
d. imena i adrese osoba ovlatenih za zastupanje udruenja ili fondacije u Bosni i Hercegovini,
e. podaci iz lana 31 ovog zakona, ukoliko se radi o upisu stranog udruenja ili fondacije,
f. naziv udruenja ili fondacije i skraeni naziv ukoliko postoji,
g. primjerak znaka udruenja ili fondacije, ukoliko postoji i
h. ciljeve udruenja ili fondacije.
1. Obrazac i nain podnoenja prijave za registraciju utvruje se propisima Pravosudne komisije.
lan 28
1. Rjeenje koje donosi Osnovni sud o upisu u registar udruenja ili fondacije sadri:
a. datum upisa,
b. registracijski broj pod kojim je izvren upis,
c. naziv, skraeni naziv ukoliko postoji i adresu udruenja ili fondacije,
d. znak udruenja ili fondacije, ako postoji,
e. ciljeve za koje je udruenje ili fondacija osnovana,
f. djelatnost udruenja ili fondacije,
g. imena i adrese lica ovlatenih za zastupanje udruenja ili fondacije.
lan 29
Ako Osnovni sud ustanovi da su ciljevi udruenja ili fondacije u suprotnosti s odredbama lana 3 ovog zakona odnosno lana 5
ovog zakona, odnosno da su naziv, skraeni naziv i znak udruenja ili fondacije protivni odredbi lana 7, stav 7, Osnovni sud e
rjeenjem odbiti prijavu za upis u registar, navode i razloge za donoenje takvog rjeenja.
lan 30
1. Udruenje ili fondacija dune su podnijeti Osnovnom sudu prijavu za izmjenu i dopunu registracije u sluaju nastupanja
promjene u pogledu podataka navedenih u lanu 28 pod c), d), e) i f ) ovog zakona, i to u roku od 8 dana od dana nastupanja
promjene.
2. Osnovni sud donosi rjeenje u pogledu prijave u skladu s lanom 28 ovog zakona.
lan 31
1. Osim ako nije drugaije utvreno u ovom lanu, pravila i postupci za registrovanje utvreni u ovom zakonu odnose se i
na strana i meunarodna udruenja, fondacije i druge neprofitne organizacije, kao i njihove podrunice koje ele da se
registruju na nivou Brko Distrikta.
2. Uz prijavu za registraciju na nivou Brko Distrikta, strana i meunarodna udruenja, fondacije i druge neprofitne organizacije
dostavit e Osnovnom sudu radi upisa u registar:
a. dokaz da organizacija ima status pravnog lica u inozemstvu,
b. izjavu u kojoj se opisuju aktivnosti koje e se preduzeti u Brko Distriktu,
c. naziv, adresu i broj telefona sjedita organizacije u matinoj zemlji i glavnog predstavnitva u Bosni i
Hercegovini, ukoliko postoji,
d. ime i prezime, zvanje lica koje rukovodi glavnim predstavnitvom organizacije u Bosni i Hercegovini. Ako
organizacija nema predstavnitvo u Bosni i Hercegovini, u tom sluaju se navodi ime, prezime i zvanje lica
odgovornog za rad organizacija u Bosni i Hercegovini i
e. ime i prezime, adresa, zvanje i broj telefona lica koje je organizacija ovlastila da bude njen pravni predstavnik
u Bosni i Hercegovini.
I.5. FINANSIRANJE UDRUENJA I FONDACIJA

lan 32
Prihodi udruenja i fondacija mogu ukljuivati:
a) lanarinu, kada je u pitanju udruenje,
b) dobrovoljne priloge i poklone javnih institucija, fizikih i pravnih lica, kako stranih tako i domaih, u gotovini, uslugama ili
imovini bilo koje vrste,
c) prihod od kamata, dividendi, dobiti od kapitala, zakupnina, honorara i slinih izvora pasivnog prihoda,
d) prihod steen kroz ostvarivanje ciljeva i aktivnosti udruenja ili fondacije, na nain odreen statutom i
e) ostale prihode u skladu sa zakonom.
77
lan 33
1. Registrovano udruenje ili fondacija su duni da uredno vode poslovne knjige u skladu s opeprihvaenim raunovodstvenim
principima i da sastavljaju finansijske izvjetaje u skladu s ovim i drugim relevantnim zakonima.
2. Registrovano udruenje ili fondacija raspolae svojom imovinom u skladu sa statutom i ovim zakonom.
lan 34
Organi udruenja ili fondacije duni su da upravljaju imovinom udruenja ili fondacije s dunom panjom i na odgovoran i
zakonit nain u najboljem interesu udruenja i fondacije.
I.6. PRESTANAK RADA UDRUENJA I FONDACIJA

lan 35
Udruenje ili fondacija brie se iz registra na osnovu konanog rjeenja o prestanku rada registrovanog udruenja ili fondacije,
odnosno na osnovu pravosnane presude o zabrani rada registrovanog udruenja ili fondacije.
lan 36
1. Udruenje ili fondacija prestaje s radom:
- ako nadleni organ udruenja ili fondacije donese odluku o prestanku rada ili odluku o pripajanju, razdvajanju
ili transformaciji udruenja ili fondacije,
- ako se utvrdi da je udruenje ili fondacija prestala djelovati.
Smatra se da je registrovano udruenje ili fondacija prestala djelovati:
- ako bez opravdanih razloga ne obavlja djelatnost radi ostvarenja svojih ciljeva u periodu od najmanje dvije
pune kalendarske godine,
- ako se broj lanova udruenja smanji ispod broja odreenog ovim zakonom za osnivanje udruenja, a skuptina
udruenja u roku od tri mjeseca od nastupanja ove okolnosti ne donese odluku o primjeni novih lanova.
2. Nezavisno od odredbi prethodnog stava, smatrat e se da udruenje nije prestalo djelovati ako prijem novih lanova nije
mogu zbog objektivnih okolnosti koje su prouzrokovane prirodom statutarnih ciljeva i djelatnosti udruenja.
3. Kad Osnovni sud utvrdi injenice iz stava 1 ovog lana, donosi rjeenje o prestanku rada registrovanog udruenja, odnosno
fondacije.
lan 37
1. Udruenju odnosno fondaciji zabranit e se rad:
ako djeluje suprotno odredbama lana 5 stav . ovog zakona,
ako nakon izreene prekrajne kazne, saglasno lanu 45 ovog zakona, nastavi da obavlja aktivnost zbog koje je
izreena prekrajna kazna.
2. U sluajevima iz prethodnog stava postupak sprovodi Osnovni sud shodnom primjenom Zakona o krivinom postupku
Brko Distrikta.
3. Registrovano udruenje ili fondacija iji je rad zabranjen pravosnanom presudom brie se iz registra.
lan 38
1. Preostala imovina udruenja ili fondacije koji se briu iz registra raspodjeljuje se shodno odluci nadlenog organa udruenja
ili fondacije, u skladu s odredbama statuta.
2. Ukoliko nadleni organ registrovanog udruenja ili fondacije ne donese odluku o raspodjeli imovine do dana brisanja iz
registra, Osnovni sud e donijeti odluku o raspodjeli preostale imovine drugom registrovanom udruenju ili fondaciji, u
skladu s odredbama ovog lana.
lan 39
1. Na rjeenje Osnovnog suda kojim se izriu kazne na osnovu lana 45 ovog zakona, ili rasputa udruenje ili fondacija na
osnovu lana 36 ili lana 37 ovog zakona, ili namee raspodjela sredstava na osnovu lana 38 ovog zakona, kao i na druga
rjeenja donesena u skladu s ovim zakonom, moe se uloiti alba.
2. alba se ulae Apelacionom sudu Brko Distrikta u roku od 15 dana od dana prijema rjeenja.
78
1.7 NADZOR NAD ZAKONITOU RADA UDRUENJA I FONDACIJA

KOJIMA JE POVJERENO OBAVLJANJE JAVNIH OVLATENJA
lan 40
Nadzor nad zakonitou rada udruenja i fondacija kojima je povjereno obavljanje javnih ovlatenja vri Odjeljenje Vlade Brko
Distrikta u ije podruje spada praenje stanja u oblasti na koju se odnosi djelatnost udruenja ili fondacije.
lan 41
U vrenju upravnog nadzora nad obavljanjem povjerenih javnih ovlatenja, organ koji vri nadzor iz lana 40 ovog zakona ima
pravo i dunost da daje strune upute i objanjenja za primjenu zakona, drugih propisa i opih akata koji se odnose na vrenje
povjerenih javnih ovlatenja.
lan 42
Udruenje ili fondacija koji vre javna ovlatenja duni su organu uprave koji vri nadzor nad njihovim radom podnijeti izvjetaj
o vrenju povjerenih javnih ovlatenja najmanje jedanput godinje.
lan 43
Ako udruenje ili fondacija koji vre javna ovlatenja ne vre povjerene poslove saglasno svojim dunostima, nadleni organ
uprave koji vri nadzor duan je pismeno upozoriti organ upravljanja udruenja ili fondacije i predloiti mjere za uklanjanje
uoenih nedostataka, kao i preduzeti druge mjere u okviru svojih prava i dunosti.
lan 44
Po albi protiv upravnih akata koje udruenje ili fondacija donesu prilikom vrenja povjerenih javnih ovlatenja odluuje
Apelaciona komisija Brko Distrikta, a u skladu sa Zakonom o upravnom postupku Brko Distrikta.
DRUGI DIO: KAZNENE ODREDBE
lan 45
1. Kaznom od 300 KM do 3.000 KM kaznit e se za prekraj registrovano udruenje i fondacija koji:
a. ne izvri upis u registar,
b. ne podnese godinji izvjetaj, ako je podnoenje obavezno prema ovom zakonu,
c. obavlja aktivnosti koje znaajno odstupaju od ciljeva odreenog registrovanog udruenja ili fondacije,
d. u pravnim transakcijama ne upotrebljava jedan od svojih registrovanih naziva,
e. ne podnese prijavu za izmjenu i dopunu registracije (lan 30 taka 1 ovog zakona),
f. ne upotrijebi ostvarenu dobit ili sredstva na nain predvien statutom ili odgovaraju im zakonom, i
g. prui informacije Osnovnom sudu u vezi s podnoenjem zahtjeva za upis, izmjenu podataka u registru, odnosno
prestankom rada u skladu s odredbama ovog zakona, koje su neistinite i navode na pogrean zakljuak.
1. Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznit e se novanom kaznom odgovorni predstavnik udruenja ili fondacije. Novana
kazna iznosi od 100 KM do 1.000 KM.
2. Postupak iz ovog lana provodi se u skladu sa Zakonom o prekrajima Brko Distrikta.
79
TREI DIO: PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 46
1. Udruenja i fondacije koji su registrovani prije stupanja na snagu ovog zakona i koji ele da se registruju u skladu s ovim
zakonom, imaju obavezu da usklade svoje akte s odredbama ovog zakona i da u roku od est mjeseci od dana stupanja na
snagu ovog zakona dostave Osnovnom sudu usklaene akte o registraciji udruenja ili fondacije.
lan 47
1. Od dana stupanja na snagu ovog zakona svim udruenjima ili fondacijama koji su prethodno zapoeli ali nisu okonali
postupak registrovanja u nadlenosti drugih organa vlasti Bosne i Hercegovine bit e dozvoljeno da prestanu s prethodno
zapoetim postupkom te da umjesto toga nastave s postupkom u skladu s odredbama ovog zakona.
2. Udruenja i fondacije koji se registruju u skladu s odredbama prethodne take nisu obavezni da plaaju administrativnu
taksu.
lan 48
1. Pravosudna komisija i gradonaelnik se obavezuju da u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donesu
sve podzakonske akte predviene ovim zakonom.
2. Svi podzakonski akti koje Pravosudna komisija i gradonaelnik donesu na osnovu odredbi ovog zakona, te sve izmjene i
dopune istih, bit e objavljeni u Slubenom glasniku Brko Distrikta.
lan 49
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku Brko Distrikta.
Bosna i Hercegovina
BRKO DISTRIKT
BOSNE I HERCEGOVINE
SKUPTINA BRKO DISTRIKTA
Broj: 0-02-022-215/02 PREDSJEDNIK SKUPTINE

Brko, 29. avgust 2002. godine BRKO DISTRIKTA
Mirsad apo, dipl. pravnik
80
PRILOG II
PRIMJERI OSNOVNIH AKATA POTREBNIH

ZA REGISTRACIJU I RAD NEVLADINIH ORGANIZACIJA
OSNIVAKI AKT/ODLUKA O OSNIVANJU

U skladu sa odredbama lanova 10. i 11. Zakona o udruenjima i fondacijama Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, br.
32/2001) na osnivakoj skuptini odranoj dana __.__.____, u __________ donijeta je
ODLUKA
O OSNIVANJU UDRUENJA __________
OSNIVAI
lan 1.
Osnivai __________ (naziv udruenja) su slijedea lica:
Lino ime ili naziv osnivaa Mjesto prebivalita JMBG (za osnivae
R. broj Adresa koji su fizika lica)*
(puni i skraeni naziv) ili sjedita
1.
2.
3.
*Jedinstven matini broj graana je potreban samo ako su osnivai dravljani Bosne i Hercegovine.
NAZIV, SJEDITE I ADRESA

lan 2.
Naziv udruenja je __________.

Sjedite udruenja je u __________ (mjesto).
Adresa udruenja je __________ (ulica i broj).
OSNOVNI CILJEVI
lan 3.
Ciljevi udruenja __________ (navesti ciljeve).

(Primjer: Ciljevi udruenja su poslovno povezivanje, edukacija i razmjena informacija preduzea i preduzetnika (poduzetnika) koji
obavljaju grafiku djelatnost).
TRAJANJE
lan 4.
Udruenje se osniva na neodreeno vrijeme.
82
LICE OVLATENO NA ZASTUPANJE I REGISTRACIJU

lan 5.
Lice ovlateno za zastupanje udruenja je __________ (ime).

Imenovani je ovlaten podnijeti prijavu s dokumentacijom i izvriti druge radnje potrebne za registraciju udruenja kod
nadlenog organa.
ZAVRNA ODREDBA
lan 6.
Osnivai su saglasni sa sadrinom ove odluke to potvruju svojim potpisima.
U __________ (mjesto)
__.__.____ (datum)
Predsjedavajui Osnivake skuptine:

(ime i potpis)
Osnivai Svojeruni potpis

1.
2.
3.
... (itd. ako je broj osnivaa vei od tri)
83
STATUT NEVLADINE ORGANIZACIJE
U skladu sa Odlukom o izmjenama i dopunama Statuta Udruenja________, br. _____ , od__ godine., Odlukom o izmjenama
i dopunama Statuta Udruenja______, br ____ od ____ godine, Skuptina Udruenja, na sjednici odranoj _____. godine utvrdila
je preieni tekst Statuta.
STATUT
Udruenja ________________
(Preieni tekst)
I OPTE ODREDBE
lan 1.
Ovim Statutom se utvruje:
- naziv, adresa udruenja i djelokrug rada,
- pravni status, peat i tambilj udruenja,
- amblem zatitni znak Udruenja,
- nain djelovanja Udruenja,
- programski ciljevi, zadaci i djelatnost udruenja,
- lanstvo udruenja, prava, dunosti i odgovornosti lanova udruenja,
- organi upravljanja, zastupanja i predstavljanja udruenja,
- imovina udruenja, sticanje, raspolaganje i finansiranje djelatnosti udruenja,
- informisanje i javnost rada udruenja,
- statusne promjene, trajanje i prestanak udruenja,
- druga pitanja od znaaja za organizovanje rada udruenja.
II OSNOVNI PRINCIPI
lan 2.
Osnovni principi Udruenja su:
- tolerancija,
- demokratija,
- raznolikost,
- dobrovoljnost,
- otvorenost.
III NAZIV, ADRESA, DJELOKRUG RADA UDRUENJA

lan 3.
Naziv udruenja koje ima status pravnog lica,glasi:
Udruenje ___________
_______________
Udruga ____________
Skraeni naziv Udruenja glasi:

Udruenje ____
_____
Udruga ____
85
lan 4.
Sjedite Udruenja: ________________
lan 5.
Udruenja djeluje na podruju Bosne i Hercegovine.
lan 6.
Udruenje moe promijeniti naziv i sjedite Udruenja, o emu odluuje Skuptina Udruenja u skladu sa zakonom.
IV PRAVNI STATUS, PEAT I TAMBILJ UDRUENJA
lan 7.
Danom upisa u registar Udruenja kod nadlenog ministarstva Udruenje stie svojstvo pravnog lica, s pravima, obavezama i
odgovornostima koja proistiu iz zakona i ovog statuta.
lan 8.
Udruenje ima svoj peat i tambilj.
Peat Udruenja je okruglog oblika, promjera 30 mm, sa upisanim nazivom Udruenja na sva tri jezika u BiH.
tambilj Udruenja je etvrtastog oblika sa ispisanim nazivom Udruenja, brojem, datumom i crticama za upisivanje datuma i
broja.
Amblem Udruenja
lan 9.
Udruenje moe imati svoj amblem, odnosno zatitni znak.
Skuptina Udruenja je ovlatena za usvajanje amblema, odnosno zatitnog znaka Udruenja.
V CILJEVI, ZADACI I DJELATNOST UDRUENJA
lan 10.
Udruenje podstie i koordinira aktivnost svojih lanova na ostvarivanju zajednikih ciljeva i zadataka, u skladu sa Zakonom o
udruenjima i fondacijama Bosne i Hercegovine i drugim zakonskim propisima, a na bazi svojih programskih ciljeva zbog kojih
je Udruenje i osnovano.
Ciljevi, zadaci i djelatnost Udruenja su:

- djelovati i animirati graane da uestvuju u drutvenom ivotu BiH, naroito u okviru svoje zajednice;
- kod graana poboljati, edukativnim putem, saznanja o demokratskom politikom sistemu i jaati povjerenje u demokratski
politiki sistem BiH;
- fokusirati svoj rad na nepristrasne grupe graana u cilju promocije i poboljanja transparentnosti sistema, odgovornosti i
komunikacije izmeu graana i njihovih izabranih predstavnika, kao i principa tolerancije i potovanja ljudskih prava;
- edukacijom poveati znanja graana obuhvaenih programom o kljunim demokratskim principima, strukturama i
procesima;
- obezbijediti okruenje u kojem graani mogu koristiti pravo glasa, individualne slobode te poveanje meusobne tolerancije;
- edukacijom kod graana uesnika programa razviti vjetine kako bi efikasnije analizirali dostupne informacije, donosili
odluke s vie informacija, uestvovali u drutveno-politikom procesu organizujui razne kampanje i drei svoje izabrane
predstavnike odgovornim;
- obezbijediti mogunosti i znanja kako bi graani obuhvaeni edukativnim programima nastavili samostalno raditi i informisati
druge iz svog okruenja na dobrobit zajednice i kako bi se stvorili ukupni uslovi za pozitivne promjene i razvoj zajednice;
- edukacijom razvijati sposobnost graana da unaprijede komunikaciju sa legalni predstavnicima vlasti i izabranim
pojedinanim predstavnicima vlasti na lokalnom nivou, kao i na viim nivoima;
- razvijati znanja o izbornim pravilima, izbornim sistemima i praenju izbora, kao i o ukupnom znaenju izbora kao drutvenog
dogaaja;
86
- raditi s graanima na irenju modela ponaanja koji podupire toleranciju i demokratizaciju drutva, zagovarati toleranciju i
demokratizaciju kao metod izbjegavanja konflikata;
- analizirati rad politikih i civilnih organizacija, izborni proces, demokratsku vladavinu i pruati savjete s tim u vezi;
- jaati saznanja o mehanizmima koji osiguravaju unutranje demokratske postupke i jaanje meusobne komunikacije, a sve
na bazi meunarodnih standarda koji se primjenjuju u izbornim postupcima;
- raditi na jaanju svijesti i analizirati zakonodavstvo s tendencijom to veeg javnog sudjelovanja u zakonodavnom procesu;
- djelovati na lokalnom nivou, pomoi ljudima u rjeavanju svakodnevnih problema koji se rjeavaju na lokalnom nivou,
animirati lokalne strukture i komunicirati sa graanima, jaati povjerenja u izborne predstavnike, efikasnost i stabilnost
demokratskog sistema, to se najbolje vidi na lokalnom nivou;
- pruati neposrednu i posrednu pomo graanima u sagledavanju znaaja demokratskog drutava i praktine primjene
tolerancije, odnosno nenasilne komunikacije;
- organizovati i razvijati sve vidove edukacijskog rada, vaspitno-obrazovnih i informativnih djelatnosti, samostalno kad je to
mogue, odnosno putem institucija za ove oblasti koje postoje u sistemu ako je to potrebno;
- stvarati pozitivne navike kod svih kategorija graana u smislu aktivnog odnosa prema drutvenim dogaajima, te stvarati
pozitivne navike koritenjem slobodnog vremena.
lan 11.
Udruenje je nestranako, nevladino, neprofitno udruenje koje se finansira prilozima donatora i svojih lanova.
VI LANSTVO UDRUENJA
lan 12.
Osnivai udruenja su ujedno i lanovi Skuptine.
lanovi Udruenja mogu biti i druga lica koja pristupe Udruenju i prihvate programske ciljeve i opta akta Udruenja.
lanovi Udruenja su ravnopravni.
Fizika lica kao lanovi Udruenja uestvuju u radu i razvijaju svoje aktivnosti neposredno, a pravna lica kao lanovi Udruenja
uestvuju u radu i aktivnostima Udruenja preko svojih predstavnika.
lan 13.
Za zadovoljenje potreba lanova Udruenja u okviru Udruenja mogu se organizovati sekcije za kulturne, zabavne i druge
aktivnosti.
lan 14.
lanovi Udruenja ne mogu biti:
- lica kojima je izreena mjera bezbjednosti zabrane javnog istupanja, dok ta zabrana traje;
- lica osuena za krivina djela protiv bezbjednosti ili krivina djela ugroavanja osnovnih ljudskih prava, kao i za krivina djela
preuzeta po osnovu meunarodnih konvencija;
- lica kojima je izreena kazna iskljuenja ili neka disciplinska mjera kod drugih Udruenja i organizacija;
- lica koja svojim loim odnosom prema ostalim lanovima naruavaju jedinstvo Udruenja.
lan 15.
Udruenje moe imati sljedee kategorije lanstva:
1. aktivne,
2. poasne i
3. potpomaue.
lan 16.
Aktivni lanovi Udruenja su:
- lica koja aktivno rade u Udruenju ili obavljaju strune i administrativne poslove u Udruenju,
- lica koja imaju svojstvo funkcionera, odnosno koja aktivno vre povjerene dunosti u organima upravljanja i radnim tijelima
organa uprave Udruenja.
lanovi u principu plaaju mjesenu lanarinu iju visinu utvruje Skuptina.

Za stupanje u lanstvo podnosi se pristupnica i izjava na pripremljenom obrascu.
Primljeni lan upisuje se u evidenciju lanova.
lan 17.
Poasni lan Udruenja je lice koje Skuptina Udruenja izabere za poasnog lana zbog naroitih zasluga za razvoj Udruenja.
87
lan 18.
Potpomaui lanovi Udruenja su graani i pravna lica koja redovnim prilozima potpomau rad i aktivnosti Udruenja u
ostvarivanju ciljeva i zadataka Udruenja.
lan 19.
Aktivnim lanovima Udruenja nadleni organ upravljanja moe odrediti naknadu ili nagradu, a na osnovu kriterija utvrenih
posebnim Pravilnikom.
lan 20.
U znak priznanja za savjesno ispunjavanje zadataka, za posebne rezultate i za savjestan i predan rad, Udruenje moe pohvaliti
i nagraditi svoje lanove.
Pohvale i nagrade izdaju se u vidu pohvalnica i diploma.
Odluku o pohvalama i nagradama donosi Skuptina Udruenja.
lan 21.
Stupanje u lanstvo je slobodno i vri se na dobrovoljnoj osnovi, ako su ispunjeni uslovi za prijem u lanstvo.
Za stupanje u lanstvo Udruenja podnosi se pristupnica na propisanom obrascu.
Primljeni lan se upisuje u evidenciju lanstva i izdaje mu se lanska karta.
lanska karta ima znaaj isprave kojom se dokazuje svojstvo lana Udruenja.
Oblik i sadraj lanske knjiice utvruje se odlukom Skuptine Udruenja.
Prestanak lanstva
lan 22.
lanstvo u Udruenju prestaje:
a) istupanjem,
b) brisanjem,
c) iskljuenjem.
lan 23.
Svaki lan Udruenja moe slobodno istupiti iz lanstva.
Sa odlukom lana Udruenja o istupanju iz lanstva upoznaje se predsjednik Udruenja, nakon ega se vri evidentiranje
istupanja.
lan 24.
Brisanje lana iz evidencije vri se kada lan iz neopravdanih razloga zanemaruje vrenje svojih dunosti ili kada aktivni lan
promijeni mjesto prebivalita i nastani se izvan podruja djelovanja Udruenja.
lan 25.
Iskljuenje iz lanstva se vri u sluaju kada lan Udruenja tee povrijedi odredbe ovog Statuta ili drugih pravila Udruenja, ili
ako djeluje protivno ciljevima i interesima Udruenja.
Odluku o iskljuenju donosi Skuptina Udruenja.
Iskljuenje iz Udruenja povlai za sobom i opoziv tog lana ukoliko je izabran na odreenu funkciju, odnosno predstavnika
Udruenja.
VII PRAVA, DUNOSTI I ODGOVORNOSTI LANOVA UDRUENJA
lan 26.
Prava lanova Skuptine Udruenja su:
1. da biraju organe Udruenja i da u njih budu birani;
2. da daju prijedloge, miljenja i sugestije;
3. da prate rad Udruenja i pokreu inicijative za rjeavanje pitanja od interesa za Udruenje;
4. da budu redovno informisani o radu i rezultatima rada;
5. da u zatiti svojih prava koriste pomo Udruenja.
88
lan 27.
Dunosti lanova Skuptine Udruenja su:
1. Da uestvuju u aktivnostima Udruenja,
2. Da savjesno i odgovorno izvravaju povjerene poslove i zadatke u vezi sa radom i aktivnostima Udruenja,
3. Da propagiraju djelatnost Udruenja, a posebno znaaj njenih programskih ciljeva,
4. Da redovno izvravaju preuzete obaveze prema Udruenju
5. Da uredno i na vrijeme izmiruje lanarinu.
lan 28.
Oblici odgovornosti lanova Skuptine su:
1. javna kritika za neizvravanje dunosti, ime je naruen ugled Udruenja ili je nastala znatna materijalna teta;
2. opomena pred iskljuenje za viekratno neizvravanje dunosti i obaveza;
3. iskljuenje iz Udruenja u sluaju da lan tee povrijedi statutarne odredbe ili ugrozi ugled Udruenja, odnosno nanese
veu materijalnu tetu.
VIII SKUPTINA UDRUENJA,

PREDSTAVLJANJE I ZASTUPANJE UDRUENJA
Skuptina udruenja
lan 29.
Skuptina Udruenja je najvii organ upravljanja Udruenjem i ine je svi lanovi Udruenja.
Nain rada Skuptine poblie se utvruje Poslovnikom o radu Skuptine.
lan 30.
Skuptina Udruenja moe biti:
- redovna,
- vanredna.
Redovna Skuptina odrava se u pravilu jednom godinje i ima za cilj kontrolu rada
putem razmatranja godinjeg izvjetaja o radu Udruenja.
Vanredna Skuptina saziva se izuzetno, u sluaju nepredvienih tekoa u radu, poremeaja meuljudskih odnosa u organizaciji
i drugih okolnosti kada su ugroeni rad i vitalni interesi Udruenja.
lan 31.
U radu Skuptine, bez prava odluivanja, mogu prisustvovati i predstavnici drugih pravnih lica s kojim Udruenje ostvaruje
saradnju, kao i predstavnici dravnih organa.
lan 32.
Poziv o odravanju redovne Skuptine mora se uputiti lanovima najmanje 15 dana prije njenog odravanja, i to zajedno sa
formulisanim dnevnim redom.
Skuptinu saziva predsjednik Skuptine Udruenja.

Predsjednik Skuptine Udruenja je duan sazvati vanrednu sjednicu Skuptine:
- na zahtjev jedne treine lanova Skuptine Udruenja ili
- na zahtjev 2/3 zaposlenih.
Vanredna Skuptina se saziva na temelju pismeno obrazloenog zahtjeva.
lan 33.
Radom sjednice Skuptine rukovodi predsjednik Skuptine, kojeg bira Skuptina iz reda lanova na poetku rada Skuptine.
Skuptina bira zapisniara i ovjerivaa zapisnika, koji zajedno sa predsjednikom Skuptine vode i potpisuju zapisnik sa sjednice.
lan 34.
Skuptina punovano odluuje kada sjednici prisustvuje vie od polovine lanova. Odluke i zakljuci se donose veinom glasova
lanova koji prisustvuju sjednici, ukoliko Statutom nije predvieno da se za donoenje odreenih akata trai kvalifikovana
veina.
Glasanje na sjednici je javno, izuzev ukoliko Skuptina na samoj skuptini ne utvrdi tajni nain glasanja.
89
lan 35.
a) Skuptina u svojoj nadlenosti donosi:
- statut, i odluuje o njegovim izmjenama i dopunama;
- opta akta Udruenja i Poslovnik o radu Skuptine, s tim to za donoenje pojedinih optih akata moe ovlastiti izvrnog
direktora;
- program rada Udruenja i njegovih organa;
- finansijski plan za tekuu godinu i zavrni raun Udruenja;
- odluke o pripajanju, razdvajanju, transformiranju, rasputanju i prestanku rada, kao i o drugim statusnim promjenama
Udruenja;
- odluku o promjeni naziva Udruenja;
- odluku o raspodjeli imovine Udruenja u sluaj prestanka njegovog rada;
- odluke o pohvalama i nagradama zaslunim lanovima Udruenja;
- daje tumaenje odredbi Statuta.
b) Skuptina razmatra i usvaja:
- izvjetaje o radu Udruenja, koje podnosi izvrni direktor Udruenja.
c) Skuptina bira:
- izvrnog direktora i odluuje o njegovom razrjeenju,
- poasne lanove Udruenja i vri njihovo proglaenje.
lan 36
Upravni odbor
Udruenje je obavezno imenovati Upravni odbor ili lice koje ovlateno za zastupanje udruenja.
Upravni odbor ili lice ovlateno za zastupanje:

a) priprema sjednice Skuptine;
b) priprema nacrt Statuta i drugih akata koje donosi Skuptina;
c) provodi politiku, zakljuke i druge odluke koje je donijela Skuptina;
d) upravlja imovinom Udruenja;
e) podnosi godinji ili periodini izvjetaj o svom radu Skuptini na usvajanje;
f ) vri i druge poslove odreene Statutom
Komisije i radna tijela
lan 37.
Radi svestranog razmatranja i odluivanja o pojedinim pitanjima iz djelokruga Udruenja, Skuptina Udruenja moe obrazovati
stalne i povremene komisije.
Sastav i djelokrug komisija utvruje se Odlukom o osnivanju komisije. Odlukom se utvruje vrijeme (mandat) na koje se imenuju
komisije.
Predstavljanje i zastupanje Udruenja
lan 38.
Predstavljanje Udruenja __________________u pravnom prometu prema treim licima povjereno je izvrnom direktoru,
imenovanom posebnom odlukom Skuptine.
Izvrni direktor Udruenja predstavlja udruenje u javnosti.
Predsjednik Skuptine Udruenja i izvrni direktor
lan 39,
Predsjednika Skuptine Udruenja i izvrnog direktora Udruenja bira Skuptina na mandatni period od 4 godine.
Predsjednik Skuptine i izvrni direktor Udruenja za svoj rad odgovaraju Skuptini
lan 40.
Izvrni direktor Udruenja obavezan je da poslovanje Udruenja vodi po mjerilima zakona, odredbama Statuta i odlukama
Skuptine Udruenja.
lan 41.
Izvrni direktor Udruenja odgovoran je za provoenje utvrene poslovne politike Udruenja, kao i za neostvarivanje planiranih
poslovnih rezultata Udruenja.
Izvrni direktor Udruenja obavezan je najmanje jednom godinje podnijeti pismeni izvjetaj o radu Udruenja na usvajanje
Skuptini.
Ukoliko izvjetaj o radu ne bude usvojen dvotreinskom veinom, smatra se da je izvrni direktor Udruenja razrijeen dunosti.
90
lan 42.
Predsjednik Skuptine Udruenja ima prava, dunosti i odgovornosti da:
- saziva redovnu i vanrednu Skuptinu;
- priprema i predlae donoenje svih akata iz nadlenosti Skuptine Udruenja;
- potpisuje sva opta akta skuptine.
lan 43.
Prava i obaveze izvrnog direktora Udruenja su:
- zastupa i predstavlja Udruenje;
- izdaje naredbe za izvrenje finansijskog plana;
- vodi poslove Udruenja i donosi odluke u okviru programa i planova razvoja Udruenja;
- odreuje izvedbene planove i radne zadatke;
- sklapa sporazume i ugovore u cilju ispunjavanja obaveza Udruenja;
- oblikuje i nadzire medijski identitet i promidbu udruenja;
- podnosi izvjetaj o radu Udruenja Skuptini;
- stara se o pravilnom koritenju imovine Udruenja, o urednom obavljanja materijalno-finansijskog poslovanja; strunom,
zakonitom i blagovremenom vrenju strunih i administrativnih poslova;
- planira, programira i izvrava sve radnje u okviru realizacije projekcija strune, marketinke, finansijske, reklamno promotivne,
medijske i svake druge djelatnosti Udruenja;
- donosi opta akta, izuzev onih koja su u izriitoj nadlenosti Skuptine;
- izvrava odluke Skuptine;
- ima i druga prava i obaveze utvrene optim aktima Udruenja i zakonom.
IX IMOVINA UDRUENJA, STICANJE,

RASPOLAGANJE I FINANSIRANJE DJELATNOSTI UDRUENJA
lan 44.
Ostvarivanje ciljeva i zadataka Udruenja obezbjeuje se:
- od lanarine koju plaaju lanovi Udruenja;
- iz prihoda po osnovu sponzorstva, priloga i poklona;
- iz drugih izvora, u skladu sa Statutom i zakonom.
Visina lanarine utvruje se na Skuptini Udruenja.

Sredstva Udruenja mogu se koristiti samo za obavljanje osnovne djelatnosti, radi unapreivanja osnovnih programskih
aktivnosti i administrativnih trokova.
Sredstva Udruenja pravino i korektno se rasporeuju za finasiranje aktivnosti na svim podrujima na kojima djeluje Udruenje.
lan 45.
Imovinu Udruenja ine sredstva, stvari i prava.
O imovini Udruenja vodi se propisana evidencija u skladu sa Zakonom.
X INFORMISANJE I JAVNOST RADA UDRUENJA

lan 46.
Rad Udruenja je javan.
Udruenje je duno omoguiti nadzor nad zakonitou rada nadlenom ministarstvu.
Javnost rada Udruenja omoguit e svim lanovima nesmetan uvid u obavljanje aktivnosti na svim podrujima na kojima
djeluje Udruenje, kao i planiranje daljih aktivnosti.
U vrenju upravnog nadzora nad obavljanjem povjerenih javnih ovlatenja, nadlena ministarstva koja vre nadzor na radom
Udruenja imaju pravo i dunost da:
- rjeavaju po albi protiv donesenih upravnih akata u vrenju povjerenih javnih ovlatenja;
- vre druga prava koja po zakonu ima drugostepeni organ u upravnom postupku;
- daju struna uputstva i objanjenja za primjenu zakona, drugih propisa i optih akata koji se odnose na vrenje povjerenih
javnih ovlatenja.
91
XI TRAJANJE I PRESTANAK UDRUENJA

lan 47.
Udruenje e trajati sve dok za to budu postojali zakonski uslovi ili dok Skuptina Udruenja ne donese odluku o prestanku rada
Udruenja.
Udruenje prestaje s radom u sluajevima:

- kada to odlui Skuptina Udruenja dvotreinskom veinom svih lanova Skuptine Udruenja;
- ako se rjeenjem nadlenog ministarstva utvrdi da je Udruenje prestao djelovati na osnovu Zakona;
- ako je proteklo dvostruko vie vremena od vremena utvrenog Statutom Udruenja za odravanje godinje Skuptine
Udruenja, a Skuptina nije odrana;
- ako se broj lanova smanji ispod broja odreenog za osnivanje Udruenja;
- kad nadleno ministarstvo donese rjeenje koje je konano u upravnom postupku o prestanku rada udruenja;
- u drugim sluajevima utvrenim Zakonom.
lan 48.
U sluaju da Udruenje prestane s radom Udruenje, imovina Udruenja prvenstveno se rasporeuje:
1. za izmirenje zakonskih i ugovornih obaveza;
2. za povrat sredstava prema ugovorima o donatorstvu, sponzorstvu, poklonu, implementiranju i dr. u dijelu koji je kategorisan
kao planirana a neutroena sredstva;
3. ostatak sredstava koji preostane nakon izmirenja obaveza iz taaka 1. i 2. prenosi se na raspolaganje humanitarnoj ili drugoj
organizaciji koja preuzima dalje vrenje programskih zadataka organizacije nakon prestanka njenog rada.
U sluaju nepostojanja pravnog nasljednika, sredstva se poklanjanju u humanitarne svrhe.
Po prestanku rada Udruenja izvrit e se popis cjelokupne imovine Udruenja, sastaviti likvidacioni balans, podmiriti finansijske
obaveze, a nepokretna imovina Udruenja prenijet e se na upravljanje organizaciji koja preuzima poslove i zadatke Udruenja.
XII DRUGA PITANJA OD ZNAAJA

ZA ORGANIZOVANJE RADA UDRUENJA
a) Poslovna tajna
lan 49.
Poslovnu tajnu Udruenja predstavljaju isprave i podaci ije bi saoptavanje neovlatenom licu tetilo interesima i ugledu
Udruenja i organizacija s kojima je Udruenje povezano, njenih sponzora i donatora, a naroito:
- poslovni planovi i programi razvoja Udruenja,
- finansijski planovi i izvjetaji,
- druge isprave i podaci koji budu utvreni Poslovnikom o poslovnoj tajni.
lan 50.
Poslovnu tajnu duni su da uvaju svi lanovi Udruenja i lica koja na bilo koji nain saznaju za ispravu ili podatak koji se smatra
poslovnom tajnom.
b) Spajanje, razdvajanje i transformacija
lan 51.
Udruenje se moe pripojiti drugom udruenju.
Drugo udruenje se moe pripojiti Udruenju.
Udruenje moe izvriti spajanje s drugim udruenjem tako da takvim spajanjem nastane novo udruenje.
Udruenje se moe transformisati u fondaciju, u skladu sa zakonom.
Odluku o transformaciji Udruenja iz ovog lana donosi Skuptina dvotreinskom veinom lanova, na prijedlog izvrnog
direktora.
lan 52.
Udruenje moe osnovati podrunicu ili kancelariju izvan svog sjedita, radi promocije statutarnih ciljeva.
92
lan 53.
Udruenje ni u kojem sluaju nee stupati u statusne ili ugovorne oblike povezivanja koji bi na bilo koji nain vodili komercijalizaciji
njenog djelovanja ili ugrozili osnovne programske ciljeve zbog kojih je osnovana.
c) Planiranje u Udruenju
lan 54.
Planiranje rada i razvoja Udruenja zasniva se na vlastitim procjenama uslova i mogunosti ostvarivanja osnovnih funkcija zbog
kojih je osnovano Udruenje.
Planove rada Udruenja donosi Skuptina na prijedlog izvrnog direktora Udruenja.
Odgovornost za uspjenu organizaciju funkcije planiranja snosi izvrni direktor Udruenja.
d) Raunovodstvo i izvjetavanje
lan 55.
U Udruenju se vodi raunovodstvo u skladu sa opeprihvaenim raunovodstvenim principima, kojim se osiguravaju
pravovremene, potpune i tane informacije i priprema izvjetaja o poslovanju, prihodima i rashodima, imovini, kapitalu i
obavezama Udruenja, za potrebe organa Udruenja i nadlenih dravnih organa i drugih ovlatenih organizacija.
lan 56.
U sjeditu Udruenja, u rokovima utvrenim zakonom ili odlukama Skuptine Udruenja, obavezno se uvaju slijedei
dokumenti: Statut udruenja, godinji i polugodinji obraun poslovanja Udruenja sa bilansima uspjeha, zapisnici i odluke
Skuptine i izvrnog direktora Udruenja, akti tekue korespondencije i drugi akti vezani za rad i poslovanje Udruenja.
XIII PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 57.
Izmjene i dopune Statuta vriti e se na nain i po postupku za njegovo donoenje.
lan 58.
Statut e se promijeniti u svim sluajevima kada se utvrdi da je u nesaglasnosti s vaeim propisima.
lan 59.
Tumaenje odredbi ovog Statuta vri Skuptina Udruenja.
lan 60
Ovaj Statut stupa na snagu sa danom njegovog donoenja.
93
ZAPISNIK SA OSNIVAKE SKUPTINE
ZAPISNIK SA OSNIVAKE SKUPTINE NEVLADINE ORGANIZACIJE
ZAPISNIK
Osnivaki odbor udruenja __________ (naziv) u sastavu __________ (imena lanova osnivakog odbora), svi iz __________
(mjesto), sazvao je osnivaku skuptinu na dan __.__.____ (datum) u __________ (mjesto), s poetkom u __ asova.
Skuptina je odrana u prostorijama __________, __________ (adresa), __________ (mjesto).

Prisutni su se jednoglasno saglasili da skuptinom rukovodi osnivaki odbor u ve navedenom sastavu.
Skuptina je usvojila sljedei dnevni red:

- Uvodna rije __________ (ime).
- Ciljevi i djelatnost udruenja.
- Nacrt odluke o osnivanju udruenja i nacrt statuta udruenja, diskusija i usvajanje.
- Usvajanje odluka o izboru upravnog odbora i lica ovlatenog za zastupanje udruenja.
Uvodni govor je odrao __________ (ime).

Potom je __________ (ime) izloio ciljeve i djelatnost udruenja, a __________ (ime) je upoznao prisutne sa osnovnim
elementima budueg statuta udruenja, koji je u kraoj raspravi djelimino izmijenjen i dopunjen.
Poto je osnivakoj skuptini prisustvovalo ukupno ___ lica, od kojih je ___ prihvatilo statut, skuptina je donijela odluku o
osnivanju udruenja.
Konstatuje se da je osnovano udruenje pod nazivom __________, sa sjeditem u __________.
Skuptina je potom izabrala predsjednika skuptine, zamjenika predsjednika skuptine, te predsjednika, zamjenika predsjednika
i lanove upravnog odbora, i to:
Predsjednik organizacije__________.
Predsjednik skuptine__________ (ime).
Zamjenik predsjednika skuptine __________.
Predsjednik upravnog odbora __________.
Zamjenik predsjednika upravnog odbora __________.
lanovi upravnog odbora __________.
Predsjednik nadzornog odbora __________.
lanovi nadzornog odbora __________.
U ime udruenja ovlaten je __________ (ime) da podnese prijavu i prateu dokumentaciju za registraciju udruenja kod
nadlenog organa. (Ova aktivnost nije potrebna ako su osnivai odluili da ne vre sudsku registraciju udruenja).
Za privremeno sjedite udruenja odreene su prostorije u ulici __________ u __________ (mjesto).
Skuptina je zakljuena u __ asova.
Zapisniar
__________
(ime i potpis)
Predsjedavajui
__________
(ime i potpis)
Ovjerivai zapisnika
__________
(ime i potpis)
__________
(ime i potpis)
95
ZAHTJEV ZA IZRADU PEATA
ZAHTJEV ZA IZRADU PEATA
UDRUENJE
(adresa) __________
PEATOREZNICA
____________________
PREDMET: Zahtjev za izradu peata
Udruenje __________ je registrovano Rjeenjem br._____ od __.__.____. godine, od strane __________ (naziv organa kod
kojeg je organizacija registrovana).
Zbog obavljanja statutarne djelatnosti udruenja, molimo da nam izradite peat udruenja.
Peat treba da bude __________ (etvrtastog ili okruglog) oblika, promjera ___ mm i na njemu treba da pie: __________, na
___ (jedan ili vie slubenih jezika u Bosni i Hercegovini), kako je navedeno u Statutu udruenja.
U prilogu vam dostavljamo ovjerenu kopiju rjeenja o registraciji naeg udruenja.
S potovanjem,
U __________
Datum __.__.____.
__________
(potpis ovlatenog lica)
97
PRILOG III
PRIMJERI OSNOVNIH AKATA KOJE NEVLADINE

ORGANIZACIJE KORISTE U RADU
PRAVILNIK O RADU
Komisija za mlade - PRAVILNIK O RADU
OPTINA __________
SKUPTINA OPTINE __________
KOMISIJA ZA MLADE
Komisija za mlade
PRAVILNIK O RADU
U __________, dana _____________. godine
99
Na osnovu odluke Skuptine optine (SO) __________ od __________. godine formirana je Komisija za mlade pri SO __________
kao stalno radno tijelo. Na osnovu Statuta Optine i Poslovnika o radu, Komisija za mlade na sjednici odranoj _______________.
godine donosi
PRAVILNIK O RADU
Komisije za mlade
I UVODNE NAPOMENE
Na osnovu odluke Skuptine optine __________, dana ___________ godine, formirana je Komisija za mlade (u daljem tekstu
Komisija) pri SO __________ kao petolano stalno radno tijelo.
lan 1.
Ovim pravilnikom se ureuje nain rada, zadaci i odgovornosti Komisije, kao i odnos prema osnivau, korisnicima i saradnicima.
lan 2.
Komisija radi u skladu sa Pravilnikom i Akcionim planom za mlade.
lan 3.
Komisija radi u sjednicama i realizuje druge aktivnosti koje su u skladu da Pravilnikom i Akcionim planom, te uz sugestije od
strane Skuptine optine, izvrne vlasti i drugih.
lan 4.
Komisiju predstavlja i zastupa predsjednik Komisije, a u sluaju njegove sprijeenosti zamjenik predsjednika Komisije.
II RAD KOMISIJE I ODLUIVANJE

lan 5.
Svaki lan Komisije ima pravo i dunost da prisustvuje sjednicama Komisije, uestvuje u radu i odluivanju, te da bude informisan
o svim aktivnostima koje se tiu rada Komisije.
lan 6.
Sjednicu Komisije zakazuje njen predsjednik na vlastiti zahtjev ili zahtjev najmanje 2 lana Komisije.
Sjednica se zakazuje 5 dana unaprijed, a uz poziv se dostavlja i materijal za sjednicu i predloeni dnevni red.
Na sjednici se vodi pretres po svakoj taki koja je na dnevnom redu, a o tome se vodi zapisnik.
Komisija moe zasjedati i odluivati ukoliko je prisutna veina (3) lanova Komisije. Odluke se donose natpolovinom veinom.
O izostanku sa sjednice ili naputanju iste prije njenog zavretka lan Komisije je duan da najavi 1 dan prije odravanja iste.
lan 7.
Predsjednik Komisije priprema i vodi sastanke, predlae dnevni red, stara se o dokumentaciji i zastupa Komisiju.
U njegovom radu duni su da mu pomau ostali lanovi Komisije kojima delegira zadatke.
lan 8.
Komisija za mlade obavlja sljedee zadatke:
- donosi Pravilnik o svom radu;
- priprema i donosi Akcioni plan za mlade na nivou optine __________;
- radi na aktuelnim pitanjima vezanim za mlade;
- pomae u radu optinskim organima na pitanjima mladih;
- izrauje projekte Optine u skladu sa potrebama mladih utvrenim u Akcionom planu;
- u saradnji sa izvrnom i zakonodavnom vlasti kreira budet za mlade;
- uestvuje raspisivanju javnih poziva i odabiru najboljih projekata usmjerenih od mladih ka mladima;
- uestvuje u odabiru kandidata za funkciju referenta za mlade;
- usko sarauje sa referentom za mlade;
- sarauje sa formalnim i neformalnim grupama mladih i pojedincima, institucijama i organizacijama koje rade na istoj ili slinoj
problematici;
- o svom radu vodi evidenciju, izvjetaje i o tome obavjetava SO i naelnika.
100
lan 9.
Komisija postupa u skladu sa Pravilnikom, Akcionim planom za mlade, te prema prijedlozima osnivaa.
lan 10.
Akcioni plan je dokument koji predstavlja strategiju djelovanja na pitanjima sistemskog rjeavanja problema mladih u periodu
2-3 godine.
lan 11.
Zbog efikasnijeg rada Komisija izrauje tromjesene operativne planove i kreira budet za njih ukoliko je on potreban.
lan 12.
Komisija moe donositi odluke i zakljuke u vezi sa svojim radom i pitanjima koja se nau na dnevnom redu.
Odluka je akt vrenja prava, dunosti i nadlenosti Komisije.
Zakljukom Komisija odluuje o svom radu i njime moe da zauzme stav po nekom pitanju koje je razmatrala.
III RADNA TIJELA KOMISIJE ZA MLADE

lan 13.
Prema odluci SO Komisija se sastoji od 5 lanova (predsjednika, potpredsjednika i 3 lana). Broj lanova se moe promijeniti u
sluaju potrebe i uz saglasnost SO.
lan 14.
Zbog efikasnog rada Komisija moe formirati radne grupe po oblastima za izvravanje odreenih zadataka. U grupe mogu biti
ukljueni lanovi Komisije, poznavaoci tematike i zadataka.
U svakoj radnoj grupi mora biti bar 1 lan Komisije.
Radne grupe obavljaju zadatke po nalogu Komisije.
lan 15.
Radna tijela mogu biti privremena i stalna.
Privremeno radno tijelo Komisije je tijelo formirano da obavi odreeni zadatak. S realizacijom zadatka Komisija donosi odluku
o njegovom razrjeenju.
lan 16.
Komisija moe da imenuje tehniko lice (sekretara) radi lakeg i efikasnijeg rada.
Sekretar pomae u pripremanju i voenju sjednica i dokumentacije.
IV ZAVRNE ODREDBE
lan 17.
Pitanja koja nisu rijeena ovim Pravilnikom mogu se urediti naknadno odlukom Komisije za mlade, a takoe se na isti nain
mogu i mijenjati u sluaju potrebe i novonastalih okolnosti.
lan 18.
Pravilnik stupa na snagu sa danom donoenja.
Dana, ____________________. godine Predsjednik

_______________
101
ODLUKA
ODLUKA
Dana__.__.____.god.
Skuptina ____________(Puni naziv nevladine organizacije)
Na godinjoj sjednici koja je odrana 20. XXXX. godine, a na osnovu svojih ovlatenja Skuptina __________ (Puni naziv
organizacije) donosi jednoglasnu
ODLUKU
O usvajanju Godinjeg izvjetaja o radu __________ (puni naziv organizacije) za 2003. godinu. Nije bilo primjedbi ni sugestija na
podneseni izvjetaj, a za isti je glasalo svih 11 prisutnih lanova Skuptine. Skuptini nije prisustvovao 1 lan.
Predsjednik skuptine __________ (puni naziv organizacije)
(ime i prezime)
____________________
103
ZAKLJUAK
ZAKLJUAK
Broj protokola: _____
Upravni odbor __________ (puni naziv organizacije), na osnovu svojih ovlatenja na sjednici odranoj dana __.__.____. godine,
u vezi s ponovnim raspisivanjem javnog konkursa za predaju projekata lokalnih nevladinih organizacija, donosi sljedei
ZAKLJUAK
Upravni odbor __________ (puni naziv organizacije) ponovo raspisuje javni konkurs za predaju projekata koji za cilj imaju
jaanje kapaciteta lokalne zajednice. Rok za raspisivanje je 7 dana od dana donoenja ovog zakljuka.
OBRAZLOENJE
Odlukom Skuptine (puni naziv organizacije), br. _____ od __.__.____. godine, a na osnovu strategije organizacije, Upravni odbor
je obavezan da raspie i sprovede javni konkurs za predaju prijedloga projekata koji e biti finansirani od strane__________
(puni naziv organizacije) iz unaprijed obezbijeenog fonda.
Nakon provedenog javnog konkursa, izvrene evaluacije i izjanjavanja Upravnog odbora na sjednici odranoj __.__.____.
godine, nije izvren izbor projekata koji e biti finansirani, jer nijedan od prispjelih projekata nije zadovoljio kriterije i potrebe i
nije dobio dovoljan broj bodova.
Da bi se mogle preduzeti aktivnosti oko dodjele grantova iz obezbijeenog fonda predloeno je ponovno raspisivanje javnog
konkursa za lokalne nevladine organizacije za predaju projekata koji za cilj imaju jaanje kapaciteta lokalne zajednice.
U __________, dana __.__.____.

Predsjednik
Upravnog odbora __________
______________________________
105
UGOVOR O AUTORSKOM DJELU

Br. XX/06
Zakljuen u __________, dana __.__.____., izmeu:
1. __________ (Naziv organizacije), koju zastupa __________ __________ (ime i prezime), kao naruioca posla i
2. __________ __________ (ime i prezime), kao izvrioca posla.
lan 1.
Naruilac naruuje da izvrilac za njegove potrebe izvri poslove vezane za implementaciju projekta __________ __________
(naziv projekta) na podruju__________ doniranog od strane __________ (naziv donatora), implementiranog od strane
__________ (naziv organizacije), a koji e se ogledati u sljedeem:
1. _________________________________
2. _________________________________
lan 2.
Rok za poetak poslova spomenutih u lanu 1. ovog ugovora je __.__.____. godine, a rok za zavretak istih je __.__.____. godine.
lan 3.
Izvrilac poslova se obavezuje da e predmetne poslove zavriti u skladu sa zahtjevima naruioca, te zakonskim propisima i
standardima za iste, u ugovorenom roku i pod uvjetima iz ovog ugovora.
lan 4.
Naruilac se obavezuje da e naruiocu za izvrene poslove isplatiti naknadu u neto iznosu od ______ KM (slovima:__________
KM).
lan 5.
Naruilac e snositi i trokove transporta za izvrioca posla nastale pri izvrenju posla, u visini ______ KM (slovima:__________
KM).
lan 6.
__________ (Puni naziv organizacije), kao naruilac posla se, prema vaeim zakonskim propisima, obavezuje plaati sve poreze
i doprinose proizile iz ovog ugovora.
lan 7.
Za sve to nije precizirano u ovom Ugovoru primjenjivat e se Zakon o obligacionim odnosima.
lan 8.
U sluaju spora po ovom Ugovoru nadlean je Opinski sud u __________ (sjedite organizacije).
Naruilac posla: Izvrilac posla:
__________ __________ __________ __________

(ime i potpis ovlatene osobe) (ime i potpis izvrioca posla)
107
UGOVOR O POSLOVNO-TEHNIKOJ SARADNJI
UGOVOR O POSLOVNO-TEHNIKOJ SARADNJI
UGOVOR
O poslovno-tehnikoj saradnji
Zakljuen dana __.__.200_. godine izmeu:
1. Udruenje graana ____________ koga predstavlja i zastupa ___________(ime i prezime), u svojstvu predsjednika (u daljem
tekstu korisnik usluga) i
2. __________ __________ (ime i prezime), nastavnika informatike i raunarstva (u daljem tekstu davalac usluga).
lan 1.
Predmet ovog ugovora je odravanje Osnovnog kursa za rad na kompjuterima za 40 polaznika prema spisku koji je dostavljen
od strane korisnika.
lan 2.
Ugovarai su saglasni da davalac usluga obui 40 polaznika kursa u etiri grupe prema Programu rada koji je dat u prilogu ovog
ugovora. Trajanje kursa je 18 blokova po grupi, pri emu e se obuavati dvije grupe u toku prva dva mjeseca, a druge dvije
grupe tokom druga dva mjeseca.
lan 3.
Obaveze korisnika usluga su:
- blagovremeno dostaviti spisak polaznika kursa, koji su podijeljeni u etiri grupe,
- dostaviti obrazac dnevnika rada za svaku grupu,
- osigurati prisustvo jednog lana menadmenta organizacije na asovima,
- obezbijediti uesnicima radni materijal i kompjutere za vrijeme kursa,
- osigurati prostor za odvijanje kursa,
- izvriti mjesenu uplatu davaocu usluga do 5. dana u mjesecu za prethodni mjesec prema unaprijed dogovorenoj cijeni od
______ KM mjeseno.
lan 4.
Obaveze davaoca usluga su:
- obezbijediti kvalitetnu obuku polaznicima kursa prema utvrenom i priloenom programu rada,
- voditi evidenciju o prisustvu uesnika,
- voditi dnevnik rada,
- sedmino informisati projekt tim o toku obuke i prisustvu polaznika,
- po zavretku kursa izvriti provjeru znanja polaznika, i
- dostaviti zavrni izvjetaj i procjenu korisniku usluga.
lan 5.
Ugovarai su saglasni da mjesena naknada za rad bude _______ KM, a isplata da se vri na tekui raun davaoca usluga.
lan 6.
Ukoliko korisnik usluga do 5. u mjesecu ne izvri uplatu za prethodni mjesec, ugovarai su saglasni da davalac usluga obustavi
pruanje usluga sve dok sredstva ne budu uplaena.
lan 7.
Za sve sporove nadlean je Osnovni sud u __________.
lan 8.
Ugovor je sainjen u 4 ista primjerka od kojih svaka strana zadrava po 2 primjerka.
Za korisnika usluga Za davaoca usluga

__________ __________ __________ __________
(ime i prezime), predsjednik prof. _______(ime i prezime)
109
UGOVOR O POZAJMNICI
UGOVOR O POZAJMNICI NOVANIH SREDSTAVA
UGOVOR
O POZAJMICI NOVANIH SREDSTAVA
Zakljuen u __________ dana __.__.___., izmeu:
1. __________ __________ (ime i prezime osobe) iz __________ (JMBG: __________) kao zajmodavca i
2. __________ (naziv organizacije), Identifikacijski broj __________ zastupana po __________ __________ (ime i prezime) iz
__________ (ime opine).
lan 1.
Zajmodavac pozajmljuje zajmoprimcu novana sredstva u iznosu od ______ konvertibilnih maraka (KM), (slovima:__________
konvertibilnih maraka)
lan 2.
Zajmoprimac se obavezuje da e navedena sredstva u lanu 1. ovog ugovora vratiti najkasnije u roku od 12 mjeseci od dana
sklapanja ugovora.
lan 3.
Ugovorena kamatna stopa iznosi 0%.
lan 4.
Ovaj ugovor je sainjen u 4 (etiri) istovjetna primjerka
lan 5.
U sluaju spora po ovom Ugovoru nadlean je Opinski sud u __________.
Zajmodavac: Zajmoprimac:
__________ __________ __________ __________

(ime i prezime i potpis) (naziv organizacije i ime osobe
ovlatene za zastupanje)
111
UGOVOR O RADU
UGOVOR O RADU Komisija za mlade - PRAVILNIK O RADU
Na osnovu lana 2. i 142. Zakona o radu, u daljem tekstu ZOR (Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine broj 43/99,
32/00 i 29/03 ), odredbi Pravilnika o radu, Procedura politike prijema i otputanja radnika i Programa administracija plata,
Udruenja __________, dana __.__.____. zakljuen je
UGOVOR O RADU1
Izmeu:
1) Udruenje __________ (dalje u tekstu poslodavac),
i
2) Zaposlenika, __________ __________ (dalje u tekstu zaposlenik). (Prezime, oevo ime i ime)
I. OPTE ODREDBE
lan 1.
Strane konstatuju da ovaj Ugovor zakljuuju u skladu sa odredbama Zakona o radu i internih dokumenata organizacije.
lan 2.
Strane konstatuju da sastavni dio ovog Ugovora ine interni dokumenti Poslodavca i to:
- Prirunik za osoblje/Pravilnik o radu,
- Opis radnih mjesta,
- Procedure administracije plata i naknada za plate uposlenih u __________.
Dokumenti: Prirunik za osoblje, Opis radnih mjesta i Program administracije plata po svom karakteru predstavljaju Pravilnik o
radu utvren ZOR-om, pa e u daljem tekstu za ove dokumente biti koriten termin Pravilnik.
II. TRAJANJE UGOVORA I DAN POETKA RADA
lan 3.
Ugovor se zakljuuje na odreeno vrijeme. Zaposlenik e poeti obavljati poslove od dana __.__.____. godine. Trajanje ugovora
je ___, odnosno do dana __.__.____. godine.
III. RADNO MJESTO, OPIS POSLOVA I MJESTO RADA
lan 4.
Zaposlenik e obavljati poslove i zadatke _______________________________________________________________
________________________________________________________________________________________________.
Pravilniku poslodavca radno mjesto zaposlenika kodirano je ifrom __________. (Naziv radnog mjesta)
Kod, odnosno ifra radnog mjesta zaposlenika sa oznakom __________ utvruje detaljno: Opis radnog mjesta; Sredstva rada;
Predmete rada; Prostor za rad; Oekivane rezultate rada; Vrednovanje rada; Slubeno nadreene i podreene osobe; Posebna
ovlatenja i odgovornosti na radu, te uslovi radnog mjesta.
IV. DUINA I RASPORED RADNOG VREMENA

lan 5.
Zaposlenik e raditi puno radno vrijeme od prosjeno __ sati sedmino. Poetak i zavretak radnog vremena utvreni su
Pravilnikom. (Broj sati)
lan 6.
Radna sedmica traje pet radnih dana po 8 sati.
1 Ovakva ili slina forma ugovora se moe koristiti i na prostoru RS, a u skladu sa Zakonom o radu RS (preieni tekst Sl. glasnik RS
55/07)
113
lan 7.
Zaposlenik ima pravo na dnevni odmor u toku radnog dana od 30 minuta. Vrijeme provedeno na pauzi ne uraunava se u
vrijeme provedeno na radu.
lan 8.
Za sve pauze i odsustva koje nisu izriito opisane ovim Ugovorom primjenjuju se odredbe ZOR-a i Pravilnika.
V. PLAE I NAKNADE PLAA

lan 9.
Plae i naknade plaa utvrene su aktima poslodavca opisanim u dokumentima Program administracije plata i Finansijski
planovi projekta.
Poslodavac konstatuje, a Zaposlenik potvruje da je detaljno upoznat sa navedenim dokumentima, da je bezuslovno prihvatio
sve odredbe, pa se slau da izostave dalji detaljan opis u tekstu ovog Ugovora.
VI. GODINJI ODMOR, PRAZNICI I SLOBODNI DANI

lan 10.
Godinji odmor, praznici i druge beneficije u pogledu koritenja slobodnih dana detaljno su regulisane Pravilnikom i iznose
najmanje 18 radnih dana.
VII. ZABRANA TAKMIENJA UPOSLENIKA SA POSLODAVCEM

lan 11.
Zabranjuje se Uposleniku da bez odobrenja Poslodavca, a za svoj ili tui raun zakljuuje ili obavlja poslove koje obavlja
Poslodavac.
VIII. PRESTANAK UGOVORA O RADU

lan 12.
Ovaj ugovor prestaje:
a. Sa danom prekida projekata po zahtjevu donatora,
b. Iz razloga propisanih Zakonom o radu,
c. Iz razloga propisanih Pravilnikom i drugim dokumentima poslodavca.
lan 13.
U sluaju otkaza Ugovora od strane Uposlenika, otkazni rok je najmanje 7 dana, a ako otkaz daje Poslodavac taj rok iznosi
najmanje 14 dana.
U sluajevima otkaza iz razloga propisanih Zakonom otkazni rok je minimalni rok utvren tim zakonom.
U sluaju otkaza popisanih Pravilnikom i drugim dokumentima poslodavca, otkazni rok je rok
utvren tim dokumentima s tim to ne moe biti krai od roka utvrenog Zakonom.
IX. DRUGI USLOVI

lan 14.
Zakljuenjem ovog ugovora zaposlenik je upoznat sa injenicom da je uposlen u nevladinoj organizaciji te da je obavezan
pridravati se meunarodnih kodeksa i standarda utvrenih za uposlene u ovakvim organizacijama.
lan 15.
Zaposlenik prihvata obavezu na lino struno usavravanje prema programima Poslodavca.
114
lan 16.
Strane su utvrdile da prilagodljivost i fleksibilnost osnova na kojoj su ustrojene nevladine organizacije, pa su suglasni da su ta
pravila obavezujua za obje strane i pri primjeni ovog ugovora.
lan 17.
Zaposlenik je upoznat da su putovanja u zemlji i inostranstvu sastavni dio aktivnosti organizacije i prihvata obavezu odlaska na
putovanja koja se organizuju u cilju izvrenja misije organizacije bez obzira na njihovo trajanje.
lan 18.
Sastavni dio ugovora su sva slubena dokumenta organizacije koja mogu biti u vezi sa uposlenikom, njegovim radom i
ponaanjem, a odnose se na posredno ili neposredno izvravanje misije organizacije.
lan 19.
Eventualne sporove strane e rjeavati sporazumno u skladu sa Zakonom o radu i aktima Poslodavca.
Strane prihvataju da spor koji nisu mogli rijeiti, rjeava Sud u __________ (mjesto sjedita organizacije).
lan 20.
Ovaj Ugovor je sainjen u etiri primjerka od kojih tri za poslodavca i jedan za uposlenika. Ugovor je proitan i u znak potvrde
konstatacija i prihvatanja svih odredbi strane isti potpisuju:
ZAPOSLENIK: __________ __________

(Ime i prezime)
POSLODAVAC: __________ __________ M.P. ____________________

(Svojeruni potpis)
Organizacija __________ Izvrni Direktor
U __________, Dana __.__.____. godine
Broj : __________
115
UGOVOR O RADU NA NEODREENO VRIJEME
UGOVOR O RADU NA NEODREENO VRIJEME Komisija za mlade - PRAVILNIK O RADU
UGOVOR O RADU NA NEODREENO VRIJEME

Na osnovu lana ___Zakona o radu (Slubene novine/glasnik ____ br.______) zakljuuje se:
UGOVOR O RADU
Izmeu:
1. Udruenja graana __________ (naziv organizacije), __________ (adresa), zastupane po predsjedniku __________
__________, kao poslodavca i
2. zaposlenika __________ __________ (ime, oevo ime i prezime) iz __________ (adresa prebivalita).
lan 1.
Ugovor o radu zakljuuje se na neodreeno vrijeme.
lan 2.
Zaposlenik poinje sa radom u udruenju graana __________ (naziv organizacije) dana __.__.____. na poslovima i radnim
zadacima administratora.
lan 3.
Zaposlenik e poslove iz lana 2. ovog ugovora obavljati u poslovnim prostorijama udruenja, smjetenim u __________
(sjedite organizacije).
lan 4.
Zaposlenik e raditi puno radno vrijeme od 40 sati sedmino. Zaposlenik ima pravo na dnevni odmor u toku dana u trajanju od
30 minuta. Vrijeme odmora se ne rauna u radno vrijeme. Dnevno radno vrijeme je jednokratno, poinje u 8 sati a zavrava u
16.30 sati.
lan 5.
Sedmini odmor zaposlenik e koristiti vikendom (subotom i nedjeljom).
lan 6.
Godinji odmor zaposlenika odreuje se u trajanju od 20 radnih dana. Za vrijeme godinjeg odmora zaposleniku e se isplatiti
naknada plae u visini ostvarene plae u posljednja tri mjeseca.
lan 7.
U sluaju otkaza iz lana ___ Zakona o radu rok e trajati 15 dana.
lan 8.
Za obavljanje poslova iz lana 2. ovog ugovora u punom radnom vremenu poslodavac e zaposleniku isplaivati:
1. osnovnu neto plau u iznosu ______ KM
2. prekovremeni rad se ne plaa nego se kompenzira slobodnim radnim danima.
lan 9.
Zaposlenik ima pravo na naknadu plae i u dane kad zbog smanjenja obima posla ne radi, ali je obavezan da se odazove na
svaki poziv.
lan 10.
Poslodavac se obavezuje da obraun plaa vri svaki mjesec do kraja mjeseca za protekli mjesec, a isplata plaa vri se prema
financijskim mogunostima.
lan 11.
Na druge uslove i odnose koji nisu ureeni ovim ugovorom primjenjuje se zakon, kolektivni ugovor i pozivni propisi u oblasti
prava i obaveza po osnovu rada.
Ugovor je zakljuen u tri istovjetna primjerka, za zaposlenika jedan i poslodavca dva primjerka.
U __________, dana __.__.___. god.
ZAPOSLENIK POSLODAVAC
____________________ __________________
117
UGOVOR O ZAKUPU
UGOVOR O ZAKUPU Komisija za mlade - PRAVILNIK O RADU
UGOVOR
O ZAKUPU POSLOVNIH PROSTORIJA
Zakljuen u __________, dana __.__.____. godine:
1. Optine/ili drugog davaoca zakupa _________, koju zastupa naelnik/g. _________ _________, kao zakupodavac i
2. _________ (puni naziv nevladine organizacije), koju zastupa predsjednik _________ _________, u ovom ugovoru zakupac.
Ugovorne strane su se sporazumjele u sljedeem:
lan 1.
Zakupodavac daje, a zakupac prima u zakup:
1. jednu poslovnu prostoriju povrine 32m u zgradi koja je vlasnitvo Optine ili/ _________ u Ulici _________br.___, koja se
nalazi na jugoistonoj strani zgrade, u cilju koritenja za rad _________ (puni naziv nevladine organizacije) i
2. dvorite koje se nalazi sa sjeverne strane spomenutog objekta, u cilju preureenja u mini park i povremeno organizovanje
aktivnosti.
lan 2.
Zakupac prima u zakup prostor, o emu e se sainiti zapisnik o primopredaji prostorija ispred optinskog Odjeljenja za prostorno
ureenje kao zakupodavca i _________ (puni naziv organizacije) kao zakupoprimca, u zateenom i vienom stanju, i duan je
da isti o svom troku dovede u stanje potrebno za namjensko koritenje.
lan 3.
Ugovorne strane su se sporazumjele da se zakup poslovnog prostora nee naplaivati u roku od 5 godina poev od dana
zavretka graevinskih i ureivakih radova i da e u istom roku zakupodavac snositi trokove elektrine energije i komunalnih
trokova koje proizvede zakupac namjenskim koritenjem prostora.
lan 4.
Zakupac se obavezuje da e, u saradnji sa meunarodnim organizacijama-partnerima koji su izrazili spremnost da pomognu,
osim prostora koji je predmet ovog ugovora, dovesti u stanje upotrebe i ostatak zgrade i na taj nain pomoi svojoj lokalnoj
zajednici.
Zakupac se obavezuje da e prostor koji je predmet ovog ugovora uvati s panjom dobrog domaina.
lan 5.
Ugovarai su saglasni da koritenje ovog poslovnog prostora moe biti produeno nakon isteka ovog roka u sluaju potrebe, o
emu e se sastaviti novi ugovor.
lan 6.
U sluaju spora nadlean je Osnovni sud u _________ (ime grada)
lan 7.
Ugovor je sainjen u 4 istovjetna primjerka od kojih svaka strana zadrava po dva.
U _________, dana __.__.____. godine
ZAKUPODAVAC: ZAKUPAC:
Naelnik optine _________ Predsjednik _________
Ime i prezime naelnika Ime i prezime predsjednika organizacije

__________________ M.P. __________________ M.P.
119
MEMORANDUM O SARADNJI
MEMORANDUM O SARADNJI Komisija za mlade - PRAVILNIK O RADU
Sporazum se potpisuje izmeu:

1. __________ (puni naziv organizacije) i
2. Optine __________ (u daljem tekstu: Optina), u daljem tekstu strane:
Pozivajui se na
meunarodne dokumente (Bijela knjiga EU o upravljanju, Deklaracija iz Rija, Evropska povelja o ueu mladih na lokalnom i
regionalnom nivou), dokumente tijela i specijalizovanih agencija Ujedinjenih nacija (UNDP, UNICEF, Svjetska banka) i preporuke
Evropske komisije i Savjeta Evrope, Deklaraciju o partnerstvu Pakta za stabilnost na relaciji Vlada-NVO u zemljama Jugoistone
Evrope;

Duboko svjesni
- da se priprema i put BiH u evropske integracije mogu uspjeno odvijati samo uz aktivno uee svih subjekata i uz neposrednu
saradnju i redovnu koordinaciju vladinih institucija na svim nivoima vlasti u BiH i nevladinih organizacija;
- da je u ostvarivanju komunikacijske strategije BiH u procesu pridruivanja Evropskoj uniji neophodno obezbijediti adekvatnu
saradnju institucija sa nevladinim organizacijama;
Podravajui
- autonomiju nevladinih organizacija i njihovo pravo da vre monitoring rada vladinih institucija;
- potrebu redovnog informisanja javnosti i posebno nevladinih organizacija o radu vladinih institucija;
- potrebu konsultacija sa nevladinim organizacijama kao vida doprinosa kvalitetu planiranja, pripreme, usvajanja i
implementacije javnih politika;
Predstavnici Optine __________ i predstavnici nevladinih organizacija iz optine __________

saglasili su se da svoju komunikaciju i saradnju urede kroz sljedei
MEMORANDUM O SARADNJI
Kojim se utvruje sljedee:
lan 1.
Optina e uspostavljanjem vlastite Internet stranice, kao i njenim blagovremenim auriranjem omoguiti pristup podacima o
radu Optine i njenih organa, posebno aktima koje donosi Skuptina optine i ugovorima koje naelnik kao zastupnik potpisuje
u ime Optine. Takoe, Internet stranica e sluiti za publikovanje izvjetaja o radu optinskih organa, a koji sadre podatke o
realizovanim aktivnostima i njihovim rezultatima, kao i poreenje sa planovima koje je Optina postavila i druge informacije od
vanosti za uvid i procjenu efikasnosti rada lokalnih vlasti.
lan 2.
Optina i nevladine organizacije e obezbijediti redovnu i blagovremenu razmjenu informacija u vezi s aktivnostima na
pripremi, usvajanju i implementaciji akcija i politika u oblasti poboljanja standarda ivota sugraana i evropskih integracija
kroz projekte i aktivnosti koje imaju te ciljeve
lan 3.
Optina e o nacrtima programa i projekata organizovati javne debate i omoguiti uee predstavnika nevladinih organizacija
u njima, prethodno dajui rok za analizu prijedloga dokumenata.
U oblastima gdje je to mogue Optina je obavezna ukljuiti predstavnike nevladinih organizacija koje se bave tom
problematikom u izradu nacrta dokumenata i planiranje budeta za realizaciju programa ili projekta.
lan 4.
Optina e, u sluaju potrebe, angaovati relevantne predstavnike nevladinih organizacija u stalna radna tijela Optine.
lan 5.
Optina e imenovati slubenika za komunikaciju sa nevladinim organizacijama koji e se starati o komunikaciji s nevladinim
organizacijama, koordinirati obaveze Optine u vezi s tim i predlagati metode za unapreenje tekue saradnje.
121
MEMORANDUM O SARADNJI Komisija za mlade - PRAVILNIK O RADU
lan 6.
Optina i nevladine organizacije e zajedno organizovati okrugle stolove i druge skupove u cilju promocije aktivnosti na
poboljanju standarda ivljenja i procesa evropskih integracija, odnosno rasprava radi provjere i unapreenja politika vezanih
za proces evropskih integracija.
lan 7.
Nevladine organizacije e predlagati konkretne naine saradnje s Optinom i davati svoj doprinos davanjem prijedloga vezanih
za unapreenje saradnje izmeu nevladinih organizacija i Optine.
lan 8.
Nevladine organizacije e voditi rauna o komplementarnosti svojih programa, projekata i aktivnosti na poljima razvoja
zajednice i evropskih integracija sa radom Optine na tim poljima.
lan 9.
Nevladine organizacije e redovno pozivati, saraivati i ukljuivati Optinu u aktivnosti i skupove koji se tiu tema ovog
sporazuma.
lan 10.
Ovaj memorandum otvoren je za druge nevladine organizacije koje nisu prvobitne potpisnice i organizacije civilnog drutva
koje prihvataju njegove odredbe.
Naelnik Optine __________ Predsjednik __________ (NVO)

____________________
Predsjednik __________ (NVO)

____________________
Predsjednik __________ (NVO)

____________________
122
PRILOG IV
PRIMJERI FORMI KOJE SE NAJEE KORISTE

U PRAKSI PRI IZRADI PROJEKTA
PROJEKTNA FORMA
PROJEKTNA FORMA Komisija za mlade - PRAVILNIK O RADU
PROJEKTNI PRIJEDLOG1
MJESTO ZA LOGO
PODNOSITELJA PRIJEDLOGA
NAZIV PROJEKTA: (Naziv projekta ne treba biti dui od osam rijei)
NAZIV PODNOSITELJA:
PARTNERI NA PROJEKTU:
PRIORITETNA OBLAST JAVNOG POZIVA:
CILJNA GRUPA/BROJ DIREKTNIH KORISNIKA/CA:

(navesti broj i procenat zastupljenosti jednog i drugog spola):
MJESTO PROVOENJA PROJEKTA:
TRAJANJE PROJEKTA:
Navesti broj mjeseci
BUDET:
SAETAK:
Iako je ovaj dio dat na samom poetku, saetak projekta se pie tek kada su svi drugi dijelovi projekta zavreni. Saetak sumira sve
elemente projektnog prijedloga i to:
1. Potrebu/problem u lokalnoj zajednici;

2. Razloge i znaaj projekta za lokalnu zajednicu;
3. Ciljeve projekta;
4. Ciljnu grupu i rodnu zastupljenost unutar te grupe;
5. Trajanje provedbe projekta i budet projekta;
6. Metode koje e se koristiti da se ostvare projektni ciljevi;
7. Korisnost predloenih aktivnosti za lokalnu zajednicu.
Ovaj dio ne treba biti dui od jedne stranice. Cilj je pruiti informacije koje se odnose na svih sedam navedenih stavki (pobrojane iznad),
te ponuditi sve relevantne podatke komisiji za ocjenu prijedloga. Saetak je prvi dio projektnog prijedloga koji razmatra komisija za
ocjenu prijedloga i zbog toga treba biti kratak, dobro strukturiran i jezgrovit.
1 Napomena: Forma projektnog prijedloga, logikog okvira i budeta preuzeta iz obrazaca LOD metodologije. Kompletna LOD
metodologija se moe preuzeti u entitetskim savezima optina i gradova.
124
1. INFORMACIJE O NOSITELJU PROJEKTA
Molimo vas da imate na umu da se podaci koje unesete u ovoj sekciji koriste za odreivanje podobnosti
podnositelja projektnog prijedloga. Sve informacije koje osigurate bit e pregledane od strane komisije
za ocjenu prijedloga i ocijenjene u tabeli za ocjenjivanje pod eliminatornom sekcijom, koja se odnosi na
finansijske i operativne kapacitete podnositelja projektnog prijedloga.
Trebate osigurati sve informacije vezane za vau organizaciju i kvalifikacije relevantne za provedbu
predloenog projekta. Trebate predoiti kratki historijat vae organizacije (kada i kako je osnovana), njenu
misiju i viziju, ta je ini posebnom, koji su glavni ciljevi i strategije za ostvarenje tih ciljeva.
INFORMACIJE O ORGANIZACIJI
Misija:
Vizija:
Kada i kako je osnovana:
Glavni ciljevi i strategije
za ostvarenje tih ciljeva
prema statutu:
Molimo vas
da date kratki opis
organizacijske strukture
i strukture odluivanja:
Upravni odbor organizacije civilnog drutva(OCD) /Kljune osobe u organizaciji civilnog drutva
Ime i prezime Zanimanje Pozicija Spol Godine iskustva u OCD-u
Imena osoblja koje planirate angairati na provedbi projekta

Godine iskustva Puno radno vrijeme/Privremeni
Ime i prezime Zanimanje Pozicija Spol
u OCD-u (povremeni angaman)
Molimo Vas da, ukoliko prethodna tabela ukljuuje partnere i/ili konsultante, unesete pod
kolonom Zanimanje izvornu organizaciju koja upoljava navedenu osobu.
PRETHODNA ISKUSTVA SARADNJE SA DONATORIMA I TRENUTNI PROJEKTI
Podaci o projektima koji su provedeni u prethodne tri godine:

Naziv Naziv Period Vrijednost Broj osnovnog angairanog
Tema/oblast
projekta donatora provedbe projekta osoblja (razvrstan po spolu)
Podaci o trenutnim projektima:

Naziv Naziv Period Vrijednost Broj osnovnog angairanog
Tema/oblast
projekta donatora provedbe projekta osoblja (razvrstan po spolu)
Uredski prostor organizacije:

U vlasnitvu ili iznajmljen od OCD-a:
Vlastiti ili zajedniki sa drugim OCD-om:
Povrina prostora:
Da li imate telefon/faks u uredu?
Da li imate pristup Internetu u uredu?
Da li posjedujete svu neophodnu opremu
za provedbu projekta?
125
2. UVOD/OPIS PROBLEMA
Prilikom pripreme ovog segmenta projektnog prijedloga vano je pretpostaviti da donator nema prethodnih znanja o vaoj lokalnoj
zajednici i problemima koje pokuavate rijeiti. Molimo vas da opiete na koji nain se projektni prijedlog odnosi na jedan ili vie
prioriteta iz javnog poziva. Molimo vas da ukratko obrazloite analizu situacije i vanost problema koji pokuavate rijeiti. Gdje god je
mogue, osigurajte jasne statistike indikatore problema koji pokuavate rijeiti. Dobro uoen i opisan problem predstavlja osnovno
opravdanje za projektni prijedlog.
Ovdje morate odgovoriti na nekoliko pitanja: Zato je projekt zaista neophodan? Opisati koja to vana potreba treba biti zadovoljena!
ija je to potreba?
Kako e uticati na mukarce/djeake i ene/djevojice u vaoj ili zajednici za koju aplicirate sa projektom.
Problem koji pokuavate rijeiti ili potrebe koje nastojite zadovoljiti trebaju biti vezane za svrhu i ciljeve vae organizacije. Ako va
projektni prijedlog nije u vezi sa aktivnostima vae organizacije, mogunost da takav projekt dobije podrku bit e umanjena.
Sve informacije koje osigurate bit e procijenjene od komisije za ocjenjivanje prijedloga i ocijenjene u tabeli pod eliminatornom
sekcijom 2. RELEVANTNOST pitanje 2.1.
Ovaj dio ne treba biti vei od jedne stranice.
3. OPIS PROJEKTA
Osigurajte opis onoga ta elite raditi i kako namjeravate ostvariti svoje ciljeve. Molimo vas da osigurate informacije o svim dodatnim
kvalitetima vaeg projekta kao to su inovativni pristup, primjeri dobre prakse. Molimo vas da vodite rauna da e prijedlog projekta
ostvariti vei rezultat ako zagovara model politike ljudskih uticaja na ranjive grupe.
Ukoliko projekt ukljuuje partnerstvo, molimo vas da opiete ulogu partnera i nivo njihove ukljuenosti u provedbu projekta.
Ovaj dio ne treba biti vei od jedne stranice.
Sve informacije koje osigurate bit e procijenjene od komisije za ocjenjivanje prijedloga i ocijenjene u tabeli pod eliminatornom
sekcijom 2. RELEVANTNOST pitanje 2.4 i 2.5.
4. CILJNA GRUPA
Molimo vas da jasno definirate ciljnu grupu i njihove potrebe. Unutar vae ciljne grupe obavezno analizirajte, ako je to mogue, broj
mukarca/ena i djeaka/djevojica. Objasnite koristi projektnog prijedloga za navedenu ciljnu grupu. Molimo vas da navedete sve
ukljuene strane, kao to su posredni i krajnji korisnici projekta.
Sve informacije koje osigurate bit e procijenjene od strane komisije za ocjenjivanje prijedloga i ocijenjene u tabeli pod
sekcijom 2. RELEVANTNOST pitanje 2.2 i 2.3.
Specificirajte ciljnu grupu i navedite kako e ona imati koristi od projekta. Projekt treba da sadrava detaljan opis veliine i vanosti
ciljne grupe, rodnu razvrstanost grupe i posebno osoba koje e direktno imati koristi od projekta. Detaljna analiza ciljne grupe moe
biti uraena prema njenoj etnikoj strukturi, spolnoj strukturi, starosnim grupama, socijalnom statusu i sl., no unutar svake od tih grupa
potrebno je napraviti i rodnu analizu i sl. Ukoliko se takva analiza pripremi, moe biti priloena kao dodatak projektnom prijedlogu.
Molimo vas da prezentacija ciljne grupe obavezno bude uraena na rodno osjetljivi nain (uvijek naznaiti broj ena,
mukaraca, djeaka i djevojica) te razliit status i uticaj na odreeni rod.
5. SVEUKUPNI CILJ PROJEKTA

Sveukupni cilj projekta predstavlja osnov problema kojem projekt pristupa i vanost projekta, na primjer, dugotrajnu korist projekta za
ciljnu grupu. Cilj bi trebalo da bude prilino generalan i dugoroan. Pravila za odreivanje sveukupnog projektnog cilja su:
1. Svaki projekt moe imati samo jedan sveukupni cilj;

2. Sveukupni cilj bi trebalo da bude vezan za razvojnu viziju;
3. Iako je teko ili ak nemogue mjeriti uspjenost ostvarenja sveukupnog cilja putem mjerljivih indikatora, ipak treba
omoguiti utvrivanje njegovog doprinosa realizaciji vizije.
126
6. SPECIFINI CILJEVI PROJEKTA

Projektni cilj je rjeenje problema, koji u iroj definiciji opisuje eljeno postignue. Ciljevi su utvrdivi projektni proizvodi predstavljeni na
takav nain da moe biti utvreno da li i do kojeg nivoa je projekt realiziran. Na primjer, ako je glavni cilj uspostava omladinskog vijea
na nivou itave BiH, onda je podcilj uspostava opinskog omladinskog vijea, njegove strukture, umreavanje i sl. Projektni prijedlog
obino ima 2 do 3 specifina cilja, ali je u praksi i sluaj da je to samo jedan specifini cilj. Bitno je da su jedan ili svi specifini ciljevi
rodno osjetljivi. Kod razrade ovog dijela osigurajte vezu sa razvijenom logikom matricom.
Molimo vas da ne zaboravite polazno istraivanje, koje je neophodno za ispravno mjerenje budue uspjenosti provedbe projekta.
7. OEKIVANI REZULTATI
U ovom dijelu trebate navesti rezultate projekta. Ovo je osnova na kojoj e se projekt ocjenjivati. Oekivani rezultati su detaljniji nego
sveukupni cilj i pojedinani ciljevi i trebaju biti potvrdivi putem objektivno potvrdivih indikatora (OVI). Ovaj dio ne treba biti vei od
jedne stranice.
(OVI) moraju biti:
Specifini: jasno definirano ta gdje, kad, kako i za koga e se situacija promijeniti; asno definirati rodnu razvrstanost;
Mjerljivi: da je mogue kvantificirati ciljeve i korist; da je mogue analizirati korist za oba spola;
Ostvarivi: da je mogue ostvariti ciljeve (uzimajui u obzir resurse i kapacitete koji su na raspolaganju zajednici);
Realistini: da je mogue ostvariti nivo promjene koja odslikava cilj;
Vremenski ogranieni: navesti vremenski period u kojem e svaki biti ostvaren.
Kod razrade ovog dijela osigurajte vezu sa razvijenom logikom matricom.
8. AKTIVNOSTI
U ovom poglavlju trebate dati pregled i opis aktivnosti koje e omoguiti ostvarenje oekivanih rezultata. Takoer ih trebate specificirati
u Planu aktivnosti, koji predstavlja jedan od priloga projektnog prijedloga. Aktivnosti trebaju biti jasne i specifine. Definirajte jasnu
vezu aktivnosti sa ciljevima projekta i onda opiite zato ste odabrali te konkretne aktivnosti. Predviene aktivnosti trebaju biti
grupirane i vezane za relevantne projektne rezultate. Ovaj dio ne treba biti vei od etiri stranice.
9. PRETPOSTAVKE I RIZICI
U ovoj sekciji trebate identificirati mogue pretpostavke i rizike koji mogu ugroziti provedbu projekta i/ili uspjeh projekta. Molimo
vas da obratite posebnu panju na ovaj dio s obzirom na to da je vrlo vano identificirati budue dogaaje i okolnosti kao mogue
prijetnje uspjenoj provedbi projekta. To e vam dati mogunost da pripremite strategiju za izbjegavanje svakog potencijalnog rizika.
Kod razrade ovog dijela osigurajte vezu sa ciljnom grupom i razvijenom logikom matricom.
10. TRAJANJE PROJEKTA

U ovom dijelu trebate navesti period provedbe projekta.
11. PRAENJE PROVEDBE I IZVJETAVANJE

Praenje provedbe:
Praenje provedbe (monitoring) je sistematsko prikupljanje i analiza informacija kako projekt napreduje. Cilj je unaprijediti
efikasnost i efektivnost projekta. Praenje provedbe je zasnovano na postavljenim rezultatima i planiranim aktivnostima, koji
su definirani u fazi planiranja. Ono pomae da se provedba zadri u pravom smjeru i moe omoguiti mendmentu saznanja o
stvarima koje su krenule u pogrenom smjeru. Ukoliko se provodi ispravno, predstavlja neprocjenjiv alat za dobro upravljanje, te prua
iskoristivu osnovu za ocjenjivanje. Praenje provedbe vam omoguava da utvrdite da li su resursi koje imate na raspolaganju dovoljni
i da li su dobro iskoriteni, da li su kapaciteti koje imate dovoljni i odgovarajui i da li radite sve ono to ste planirali da radite.
127
Praenje provedbe:
je odraz vaeg projektnog plana,
se deava tokom provedbe projekta,
se provodi u skladu sa prethodno definiranim vremenskim okvirima.
Izvodi se na osnovu kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja (indikatora).
Navedite ko e izvoditi praenje provedbe projekta, na koji nain i kada. Praenje provedbe je opciono i nije neophodne za
sve projekte. Meutim, kompleksni i dugi projekti mogu imati koristi od praenje provedbe projekta.
Izvjetavanje o napretku provedbe projekta i finansijsko izvjetavanje trebaju biti specificirani u projektnom prijedlogu i podneseni
u obliku dvomjesenih izvjetaja o projektnoj dinamici (aktivnosti / finansije) provedbe unutar datih vremenskih okvira. Takoe
trebate definirati kada e finalni izvjetaj (narativni) biti podnesen.
12. BUDET
Budet je preslikavanje projekta u vrijednosne iznose. U ovoj sekciji trebate opisati trokove koje oekujete da e se desiti tokom
trajanja projekta. Budet treba pratiti projektni prijedlog. Budetske linije trebaju biti u loginom slijedu metoda rada i aktivnosti.
Pokuajte osigurati to je mogue vei broj budetskih linija zasnovanih na jasno utvrenim trokovima, izbjegavajui pribline
procjene. Takoer je poeljno navesti (mogue) izvore finansiranja drugih donatora. Ne zaboravite navesti svoj doprinos projektu
(volonterski rad, opremu iz drugih projekata, prostor itd.). Trebate biti vrlo realistini u ovom poglavlju, npr. neete traiti nabavku
fotokopir aparata koji kota 1,500 KM ako to nije potrebno za provoenje projekta. U ovoj sekciji projektnog prijedloga trebate dati
narativno objanjenje svih budetskih linija i podlinija.
13. VIDLJIVOST (PROMOCIJA PROJEKTA)

Vidljivost, odnosno promocija, treba biti ispravno planirana za sve aktivnosti. Vidljivost se treba fokusirati na razvoj i na ostvarenja
tokom provedbe projekta, a ne na proceduralne i administrativne take prekretnice.
Plan promocije (vidljivosti) treba biti uvrten u radni plan provedbe i adekvatno budetiran. Vidljivost projekta se treba osigurati s
ciljem informiranja projektnih partnera, ciljnih grupa i uope graanstva o inicijativama i uspjesima projekta. Utvrdite promotivne
alate, te objasnite kako i u kojoj fazi ste ih planirali iskoristiti, to ukljuuje javne dogaaje (konferencije za tampu, pisane publikacije
i novinske lanke, Internet stranice, banere, ploice, promotivni materijal, fotografije i ostali audiovizualni materijal, te javne posjete i
slino). Ovdje trebate dati opis onoga ta elite uraditi i kako namjeravate promovirati svoje aktivnosti. Promotivne aktivnosti trebaju
biti jasne i specifine i rodno osjetljive.
128
LISTA PRILOGA
Prilog 1 Pregled budeta
Prilog 2 Matrica logikog okvira
Prilog 3 Plan aktivnosti i promocije
Prilog 4 Administrativni podaci o aplikantu
Prilog 5 Finansijska identifikacijska forma
Prilog 6 Izjava o podobnosti
Prilog 7 Lista za provjeru
129
LOGIKI OKVIR
LOGIKI OKVIR Komisija za mlade - PRAVILNIK O RADU
LOGIKI RADNI OKVIR
OBJEKTIVNO MJERLJIVI
IZVORI VERIFIKACIJE PRETPOSTAVKE I RIZICI
INDIKATORI USPJEHA
Koji je sveukupni cilj ijem Koji su pokazatelji uspjeha Koji su izvori informacija za
ostvarenju e projekt vezani za sveukupni cilj? ove pokazatelje uspjeha?
doprinijeti? Projekat ne Da li se pokazatelji uspjeha
bi trebao imati vie od mogu iskazati na rodno
SVEUKUPNI CILJ jednog projektnog cilja. osjetljivi nain? Ako mogu,
Na njega treba uticati, ali bilo bi preporuljivo.
nije neophodno da se u
potpunosti ostvari.
Koji su specifini ciljevi Koji su kvantitativni i Koji su izvori informacija Koji su faktori i uslovi
koji e biti ostvareni kvalitativni pokazatelji koji trebaju biti prikupljeni neophodni za ostvarenje
projektom? Da li specifini uspjeha koji odreuju do ili ve postoje? Metode koje ciljeva projekta, a nisu pod
ciljevi mogu biti iskazani na koje mjere su ostvareni e se koristiti kako bi se direktnom kontrolom? Koje
SPECIFINI CILJEVI rodno osjetljivi nain? Ako
mogu, bilo bi preporuljivo. ciljevi projekta? Da li dolo do informacija? rizike treba uzeti u obzir?
PROJEKTA su neki od pokazatelja Da li postoji mogunost
Ovi specifini ciljevi trebaju
biti ostvareni do kraja rodno osjetljivi? Ako jesu, da e jedan od spolova biti
provedbe projekta. potrebno ih je iskazati. manje zastupljen/ukljuen u
implementaciju projekta?
Koji e konkretni rezultati Koji pokazatelji odreuju Koji su izvori informacija za Koji vanjski faktori i uslovi
doprinijeti ostvarenju cilje- da li su i u kojoj mjeri os- ove pokazatelje uspjeha? moraju biti ispunjeni da bi
va projekta? Da li se rezul- tvareni planirani rezultati? rezultati bili ostvareni kako
tati mogu iskazati na rodno Indikatori trebaju biti je planirano? Da li rezultati
osjetljiv nain? Ako da, pri- specifini, jasni i mjerljivi. ovise o punom angamanu
OEKIVANI
mijenite. Rezultati se ostva- Indikatori trebaju biti oba spola i kako obezbijediti
REZULTATI ruju uspjenom provedbom rodno osjetljivi gdje god je njihovu punu participaciju?
projektnih aktivnosti.Uspjeh to mogue.
provedbe projekta e biti
mjeren kroz nivo ostvarenja
rezultata.
Koje aktivnosti je potrebno Koji uslovi trebaju biti ispu-
izvriti i kojim redoslijedom, njeni prije poetka provedbe
AKTIVNOSTI s ciljem ostvarenja rezultata? projekta da bi se poelo sa
realizacijom projekta?
131
BUDET
BUDET Komisija za mlade - PRAVILNIK O RADU
Broj Kategorija Jedinica Broj jedinica Jedinina cijena Ukupno Mjesec 1 Mjesec 2 Mjesec 3Komisija
Mjesecza 4mlade - PRAVILNIK
Mjesec O RADU
5 Mjesec 6
(KM) (KM)
1. LJUDSKI RESURSI
1. 1.
1. 2.
1. 3.
1. 4.
1. 5.
2. PUTOVANJE/PREVOZ
2. 1.
2. 2.
2. 3.
3. UREDSKI TROKOVI
3. 1.
3. 2.
3. 3.
3. 4.
3. 5.
3. 6.
4. PROJEKTNII TROKOVI
4. 1. Rezultat 1.
(iz logikog okvira)
4. 1.1. Aktivnost....
4. 2. Rezultat 2.
(iz logikog okvira)
4. 3. Rezultat 3.
(iz logikog okvira)
5. VIDLJIVOST
5.1
5.2
5.3
UKUPNO (KM)
133
PRILOG V
PRIMJERI STRATEKOG PLANA
STRATEKI PLAN I
STRATEKI PLAN I Komisija za mlade - PRAVILNIK O RADU
STRATEKI PLAN
ZA PERIOD APRIL 2004 - MAJ 2007.GODINE
U __________, dana __.__.____. godine
135
OPIS ORGANIZACIJE:
__________ je nevladina, vanstranaka i neprofitna organizacija, osnovana 13.06.2002. godine. Organizacija je registrovana 20.
oktobra 2002. godine kod Osnovnog suda u __________ pod brojem: ______. Organizacija je koja za ciljnu grupu ima mlade, ali
i ostale lanove nae zajednice.

CILJEVI __________ (NAZIV ORGANIZACIJE) SU:
- ukljuivanje mladih u javni, kulturni i politiki ivot;
- djelovanje na polju edukacije, podizanja kvaliteta nastavnog procesa, pomoi mladima u izboru budueg zanimanja,
neformalne edukacija, te slobode izraavanja;
- pomo mladima ometenim u razvoju i podrka njihovoj afirmaciji u drutvu;
- rad na polju zapoljavanja mladih, pronalaenju rjeenja za sprjeavanje rada na crno;
- rad na suzbijanju poroka novog doba kroz edukaciju mladih o tetnosti i rizicima koje nose;
- afirmacija kulture i sporta kroz kurseve stranih jezika i informatike, saradnjom sa sportskim klubovima, jaanje veza mladih
iz razliitih sredina;
- organizovanje okruglih stolova o aktuelnim problemima mladih;
- razvoj i kreiranje multikulturne i multietnike sredine;
- unapreenje ekologije
DO SADA REALIZOVANI PROJEKTI:

- Obiljeavanje dana ljudskih prava
- Eko-projekat istije ulice zdraviji ivot
- Humanitarna akcija pomoi slijepoj djevojici
- Kurs raunara za djecu bez roditeljskog staranja
- Uee u organizaciji dvije konferencije mladih ___________
- Ljetni kamp
- Omladinska radio emisija, koja se jo uvijek emituje na lokalnom radiju
- Edukacija o reproduktivnom zdravlju Upoznajmo i sauvajmo sebe i druge.
Organizaciju predstavlja i zastupa predsjednik, __________ __________ (ime i prezime).
NAA VIZIJA:
Da mladi budu faktor koji utie na kreiranje svog okruenja i tako doprinesu ne samo svom nego i razvoju cijele zajednice.
MISIJA NAE ORGANIZACIJE:

______________ je nevladina i vanstranaka organizacija, registrovana 20. oktobra 2002. godine, koja u svojoj zajednici eli
pomoi mladima pri rjeavanju njihovih problema: obrazovanjem, informisanjem, organizovanjem kulturnih, sportskih i
zabavnih dogaaja i ukljuivanjem u javni ivot.
136
NAI STRATEKI PRAVCI:

1. Organizacijski razvoj,
2. Razvoj zajednice kroz obrazovanje mladih, i
3. Animiranje mladih za ukljuivanje u javni ivot.
STRATEKI CILJEVI SU:

1 Organizacijski razvoj
1.1. Jasna podjela poslova, odgovornosti i ovlatenja,
1.2. Preureenje strukture organizacije i uspostavljanje jasnih kanala komunikacije izmeu razliitih nivoa upravljanja,
1.3. Uspostavljanje funakcionalnog sistema dokumentovanja,
1.4. Poveanje znanja i vjetina meu lanovima organizacije,
1.5. Poveanje lanstva i volontera u organizaciji za 50%,
1.6. Efikasno voenje i prikupljanje finansijsko-materijalnih sredstava,
1.7. Efikasnija promocija organizacije i njenih aktivnosti.
2 Razvoj zajednice kroz obrazovanje mladih

2.1. Poveanje znanja i vjetina korisnika ciljna grupa,
2.2. Omoguavanje mladim ljudima da se lake zaposle,
2.3. Poveanje svijesti i razumijevanja o tabu temama,
2.4. irenje ideja o aktivizmu i volonterizmu.
3 Animiranje mladih za ukljuivanje u javni ivot

3.1. Podravanje mladih talenata,
3.2. Upoznavanje mladih sa radom lokalne uprave,
3.3. Omoguavanje mladima da uestvuju u raznim javnim akcijama,
3.4. Podizanje svijesti o znaaju omladinskih aktivnosti za sebe i njihovu zajednicu,
3.5. Praenje provoenja Evropske povelje o ueu mladih na lokalnom i regionalnom nivou.
AKTIVNOSTI NA DOSTIZANJU STRATEKIH CILJEVA:

1.1 Jasna podjela poslova, odgovornosti i ovlatenja,
a. redovno praenje realizacije stratekog plana,
b. obrazovanje aktivista o voenju organizacije i timskom radu,
c. pravljenje mjesenog plana sa aktivnostima, odgovornim osobama i rokovima,
1.2 Reizbor lanova organa i uspostavljanje jasnih kanala komunikacije izmeu razliitih nivoa upravljanja,
a. podnoenje Skuptini pismenog izvjetaja svakog lana o radu dva puta godinje,
b. uvoenje telefonske linije,
c. pravljenje i auriranje oglasne table,
d. izrada grafikog prikaza strukture organizacije sa naznakom ko kome i za ta odgovara.
1.3 Uspostavljanje funkcionalnog sistema dokumentovanja,

a. obuiti 2 osobe koje e obavljati poslove dokumentovanja i arhiviranja,
b. uvesti funkciju sekretara u organizaciji,
1.4 Poveanje znanja i vjetina meu lanovima organizacije,

a. pohaanje seminara na razliite teme o radu u NVO,
b. organizovanje internih sastanaka za prenoenje znanja na druge lanove.
1.5 Poveanje lanstva i volontera u organizaciji za 50%

a. pruanje prilike korisnicima da osmisle i odrade akciju,
b. promocija kroz medije,
c. ukljuivanje korisnika projekata u organizaciju,
d. pozivanje na ukljuivanje.
137
1.6 Efikasno voenje i prikupljanje finansijsko-materijalnih sredstava

a. mjeseno angaovanje knjigovoe za voenje finansija,
b. uredno dokumentovanje ulaza, izlaza i stanja gotovine,
c. formiranje liste donatora,
d. imenovanje osobe za lobiranje donatora i prikupljanje sredstava,
e. generisanje prihoda kroz vlastite djelatnosti ( usluge kopiranja, Internet klub i sl.).
1.7 Efikasnija promocija organizacije i njenih aktivnosti
a. izrada broure koja e sadravati linu kartu organizacije,
b. izrada web stranice,
c. izrada vizit-karte za predsjednitvo,
d. imenovanje osobe za odnose sa javnou i njenih ovlatenja,
e. pravljenje liste medija i njihovih kontakata,
f. promocija aktivnosti na medijima (gostovanja, intervjui, izjave),
g. medijska najava dogaaja,
h. slanje press izvjetaja na medije poslije svakog dogaaja.
2.1 Poveanje znanja i vjetina korisnika ciljne grupe

a. organizovanje kurseva raunara i stranih jezika,
b. organizovanje radionica na teme razbijanja tabua i podizanja svijesti mladih,
c. organizovanje seminara za sticanje znanja i vjetina na teme vezane za aktivizam u zajednici.
2.2 Omoguavanje mladim ljudima da se lake zaposle,

a. ostvariti saradnju sa Biroom za zapoljavanje i zajedniki osmisliti program za zapoljavanje mladih,
b. zagovaranje za stairanje mladih u javnim institucijama,
c. prikupljanje i irenje informacija o traenim radnim mjestima,
d. organizovanje seminara za mlade o pravljenju i voenju biznis planova,
e. pruanje informacija o stanju na tritu rada.
2.3 Poveanje svijesti i razumijevanja o tabu temama

a. organizovanje seminara i radionica,
b. organizovanje predavanja,
c. otvaranje savjetovalita za mlade u okviru Omladinskog volonterskog centra (OVC).
2.4 irenje ideja o aktivizmu i volonterizmu

a. povremeno organizovanje sastanaka sa korisnicima usluga radi razmjene ideja, informacija i planiranja
zajednikih aktivnosti na rjeavanju problema,
b. organizovanje predavanja i prezentacija volontera i volonterizma,
c. obezbjeenje prostora za aktivizam mladih,
d. medijska promocija,
e. davanje primjera organizovanjem akcija i ukljuivanje mladih u iste.
3.1 Podravanje mladih talenata

a. organizovanje promocija (revija, izloba, predstava)
b. organizovanje takmienja,
c. informisanje o stipendijama,
d. zagovaranje za stipendiranje.
3.2 Upoznavanje mladih sa radom lokalne uprave

a. izrada i podjela izvjetaja sa sjednica Skuptine optine,
b. irenje informacija o radu lokalne uprave.
3.3 Omoguavanje mladima da uestvuju u raznim javnim akcijama

a. organizovanje humanitarnih akcija,
b. podsticanje mladih da uestvuju u ureenju i ouvanju svoje sredine.
3.4 Podizanje svijesti o znaaju omladinskih aktivnosti za sebe i njihovu zajednicu

a. seminari i radionice u okviru naih projekata,
b. prezentacija kroz medije i pisane materijale.
3.5 Praenje provoenja Evropske povelje o ueu mladih na lokalnom i regionalnom nivou
a. zagovaranje za formiranje Komisije za mlade i referenta u okviru lokalne vlasti,
b. zagovaranje za stairanje mladih u javnim organima,
c. obezbjeivanje prostora za aktivizam mladih.
138
TABELARNI PRIKAZ AKTIVNOSTI

NA DOSTIZANJU STRATEKIH CILJEVA
STRATEKI CILJ AKTIVNOST ODGOVORNA OSOBA VREMENSKI PERIOD
Predsjednik nadzornog
a) Redovno praenje realizacije stratekog plana April 2004.-maj 2007.
odbora
1.1. Jasna podjela poslova, Predsjednik organizacije
b) Obrazovanje aktivista o voenju organizacije i timskom radu April 2004.-maj 2007.
odgovornosti i ovlatenja
c) Pravljenje mjesenog plana sa aktivnostima, odgovornim Predsjednik upravnog
April 2004.-maj 2007.
osobama i rokovima odbora
a) Podnoenje Skuptini pismenog izvjetaja svakog lana o Predsjednik upravnog
April 2004.-maj 2007.
radu dva puta godinje odbora
b) Uvoenje telefonske linije Predsjednik organizacije April 2004.

1.2. Preureenje strukture
organizacije i uspostavljanje Predsjednik upravnog
jasnih kanala komunikacije c) Pravljenje i auriranje oglasne table April 2004.
odbora
izmeu razliitih nivoa upravljanja
d) Izrada grafikog prikaza strukture organizacije sa Predsjednik upravnog
April 2004.
naznakom ko kome i za ta odgovara odbora
e) Podnoenje Skuptini pismenog izvjetaja o svakom Predsjednik organizacije i
April 2004.-maj 2007.
sastanku i aktivnosti predsjednik upravnog o.
a) Obuavanje dvije osobe koje e obavljati poslove Predsjednik organizacije April-maj 2004.
1.3. Uspostavljanje funkcionalnog dokumentovanja i arhiviranja
sistema dokumentovanja
b) Uvoenje funkcije sekretara u organizaciji Predsjednik organizacije Maj 2004.
a) Pohaanje seminara na razliite teme o radu u NVO Predsjednik komisije April 2004.-maj 2007.
1.4. Poveanje znanja i vjetina za seminare
meu lanovima organizacije b) Organizovanje internih sastanaka za prenoenje Predsjednik komisije April 2004.-maj 2007.
znanja na druge lanove za seminare
a) Pruanje prilike korisnicima da osmisle i odrade akciju Predsjednik upravnog April 2004.-maj 2007.
odbora
b) Promocija kroz medije Predsjednik upravnog April 2004.-maj 2007.

1.5. Poveanje lanstva i volontera odbora
u organizaciji za 50%
c) Ukljuivanje korisnika projekata u organizaciju April 2004.-maj 2007.
d) Pozivi na ukljuivanje Predsjednik upravnog April 2004.-maj 2007.

odbora
a) Mjeseno angaovanje knjigovoe za voenje finansija Sekretar organizacije Maj 2004.-maj 2007.
b) Uredno dokumentovanje ulaza, izlaza i stanja gotovine Sekretar organizacije Maj 2004.-maj 2007.
1.6. Efikasno voenje i prikupljanje
finansijsko-materijalnih sredstava
c) Formiranje liste donatora Sekretar organizacije Maj 2004.-maj 2007.
d) Generisanje prihoda kroz vlastite djelatnosti Sekretar organizacije Maj 2004.-maj 2007.
i njihovo voenje
e) Imenovanje osobe za lobiranje donatora Predsjednik Skuptine Maj 2004.-maj 2007.
i prikupljanje sredstava
a) Izrada broure koja e sadrati linu kartu organizacije Predsjednik organizacije Ma-juni 2004.
b) Izrada web stranice Predsjednik organizacije Maj-decembar 2004.
c) Izrada vizit-karte za predsjednitvo Predsjednik organizacije Maj 2004.

1.7. Efikasnija promocija
organizacije i njenih aktivnosti d) Imenovanje osobe za odnose sa javnou Predsjednik Skuptine Maj 2004.
i njenih ovlatenja
e) Pravljenje liste medija i njihovih kontakata Predsjednik Maj 2004.

upravnog odbora
f ) Promocija aktivnosti kroz medije Predsjednik Maj 2004.-maj 2007.

upravnog odbora
139
Predsjednik upravnog
a) Organizovanje kurseva raunara i stranih jezika April 2004.-maj 2007.
odbora
2.1. Poveanje znanja i vjetina b) Organizovanje radionica na teme razbijanja Predsjednik upravnog
April 2004.-maj 2007.
korisnika ciljne grupe tabua i podizanja svijesti mladih odbora
c) Organizovanje seminara za sticanje znanja Predsjednik upravnog
April 2004.-maj 2007.
i vjetina vezanih za aktivizam u zajednici odbora
a) Ostvarivanje saradnje sa Biroom za zapoljavanje i
Predsjednik organizacije April-decembar 2004.
zajedniko osmiljavanje programa za zapoljavanje mladih
b) Zagovaranje za stairanje mladih u javnim institucijama Predsjednik organizacije April 2004.-maj 2007.
2.2. Omoguavanje mladim ljudima
da se lake zaposle c) Organizovanje seminara za mlade o pravljenju Predsjednik Skuptine Svakih 6 mjeseci
i voenju biznis planova
d) Pruanje informacija o stanju na tritu rada Sekretar April 2004.-maj 2007.
a) Organizovanje seminara i radionica Predsjednik Skuptine April 2004.-maj 2007.
2.3. Poveanje svijesti i Predsjednik Skuptine

b) Organizovanje predavanja April 2004.-maj 2007.
razumijevanja o tabu temama
c) Otvaranje savjetovalita za mlade u okviru Predsjednik organizacije April 2004.
Omladinskog volonterskog centra (OVC) -decembar 2007.
a) Povremeno organizovanje sastanaka Predsjednik organizacije April 2004.-maj 2007.
sa korisnicima usluga radi razmjene ideja
2.4. irenje ideja o aktivizmu b) Organizovanje predavanja i prezentacija Predsjednik Skuptine April 2004.-maj 2007.
volonterizmu volontera i volonterizma
c) Obezbjeivanje prostora za aktivizam mladih Predsjednik organizacije April-oktobar 2004.
d) Medijska promocija Predsjednik April 2004.

upravnog odbora -decembar 2007.
e) Davanje primjera organizovanjem akcija April 2004.
i ukljuivanje mladih u iste -decembar 2007.
140
a) Organizovanje promocija (revija, izlobi, predstava...) Predsjednik organizacije April 2004.-maj 2007.
b) Organizovanje takmienja Predsjednik organizacije April 2004.-maj 2007.

3.1. Podravanje
mladih talenata
c) Zagovaranje za stipendiranje Predsjednik organizacije April 2004.-maj 2007.
d) Informisanje o stipendijama Sekretar organizacije April 2004.-maj 2007.
a) Izrada i podjela izvjetaja sa sjednica Skuptine Optine Sekretar organizacije April 2004.-maj 2007.
3.2. Upoznavanje mladih
sa radom lokalne uprave
b) irenje informacija o radu lokalne uprave Sekretar organizacije April 2004.-maj 2007.
a) Organizovanje humanitarnih akcija Predsjednik organizacije April 2004.-maj 2007.

3.3. omoguavanje mladima da
uestvuju u raznim javnim akcijama b) Podsticanje mladih da uestvuju u ureenju Predsjednik
April 2004.-maj 2007.
i ouvanju svoje sredine upravnog odbora
3.4. Podizanje svijesti mladim o a) Seminari i radionice u okviru naih projekata Predsjednik Skuptine April 2004.-maj 2007.
znaaju omladinskih aktivnosti
za sebe i njihovu zajednicu Predsjednik
b) Prezentovanje kroz medije i pisane materijale April 2004.-maj 2007.
upravnog odbora
a) Zagovaranje za formiranje Komisije za mlade Predsjednik organizacije Do formiranja
i referenta u okviru lokalne vlasti
3.5. Praenje provoenja Evropske
povelje oueu mladih na b) Zagovaranje za stairanje mladih u upravnim organima Predsjednik organizacije April 2004.-maj 2007.
lokalnom i regionalnom nivou
c) Obezbjeivanje prostora za aktivizam mladih Predsjednik organizacije Apri-oktobar 2004.
141
BUDET
STRATEKI CILJ AKTIVNOST KOTANJE
a) Redovno praenje realizacije stratekog plana 0 KM

1.1. Jasna podjela poslova,
odgovornosti i ovlatenja b) Obrazovanje aktivista o voenju organizacije i timskom radu 1.500 KM
c) Pravljenje mjesenog plana sa aktivnostima, odgovornim osobama i rokovima 0 KM
a) Podnoenje Skuptini pismenog izvjetaja svakog lana o radu dvaput godinje 0 KM
b) Uvoenje telefonske linije 300 KM

1.2. Preureenje strukture
organizacije i uspostavljanje
c) Pravljenje i auriranje oglasne table 100 KM
jasnih kanala komunikacije
izmeu razliitih nivoa upravljanja
d) Izrada grafikog prikaza strukture organizacije sa naznakom ko kome i za ta odgovara 0 KM
e) Podnoenje Skuptini pismenog izvjetaja o svakom sastanku i aktivnosti 0 KM
a) Obuavanje dvije osobe koje e obavljati poslove dokumentovanja i arhiviranja 200 KM

1.3. Uspostavljanje funkcionalnog
sistema dokumentovanja
b) Uvoenje funkcije sekretara u organizaciji 0 KM
a) Pohaanje seminara na razliite teme o radu u NVO 0 KM

1.4. Poveanje znanja i vjetina
meu lanovima organizacije
b) Organizovanje internih sastanaka za prenoenje znanja na druge lanove 0 KM
a) Pruanje prilike korisnicima da osmisle i odrade akciju 18.000 KM
b) Promocija kroz medije 3.600 KM

1.5. Poveanje lanstvai volontera
u organizaciji za 50%
c) Ukljuivanje korisnika projekata u organizaciju 0 KM
d) Pozivi na ukljuivanje 0 KM
a) Mjeseno angaovanje knjigovoe za voenje finansija 7.200 KM
b) Uredno dokumentovanje ulaza, izlaza i stanja gotovine 0 KM

1.6. Efikasno voenje i prikupljene
finansijsko-materijalnih sredstava
c) Formiranje liste donatora 0 KM
d) Generisanje prihoda kroz vlastite djelatnosti i njihovo voenje 7.200 KM
e) Imenovanje osobe za lobiranje donatora i prikupljanje sredstava 0 KM
a) Izrada broure koja e sadrati linu kartu organizacije 500 KM
b) Izrada web stranice 200 KM
c) Izrada vizit-karte za predsjednitvo 600 KM

1.7. Efikasnija promocija
organizacije i njenih aktivnosti
d) Imenovanje osobe za odnose sa javnou i njenih ovlatenja 0 KM
e) Pravljenje liste medija i njihovih kontakata 0 KM
f ) Promocija aktivnosti kroz medije VE UBROJANO
142
a) Organizovanje kurseva raunara i stranih jezika 12.000 KM

2.1. Poveanje znanja i vjetina
korisnika ciljne grupe b) Organizovanje radionica na teme razbijanja tabua i podizanja svijesti mladih 12.600 KM
c) Organizovanje seminara za sticanje znanja i vjetina vezanih za aktivizam u zajednici 1.800 KM
a) Ostvarivanje saradnje sa Biroom za zapoljavanje i zajedniko osmiljavanje 0 KM

programa za zapoljavanje mladih
b) Zagovaranje za stairanje mladih u javnim institucijama 0 KM

2.2. Omoguavanje mladim
ljudima da se lake zaposle
c) Organizovanje seminara za mlade o pravljenju i voenju biznis planova 1.800 KM
1.800 KM
d) Pruanje informacija o stanju na tritu rada 0 KM
a) Organizovanje seminara i radionica VE UBROJANO
2.3. Poveanje svijesti i

razumijevanja o tabu temama b) Organizovanje predavanja 3.600 KM
c) Otvaranje savjetovalita za mlade u okviru Omladinskog volonterskog centra (OVC) 2.000 KM
a) Povremeno organizovanje sastanaka sa korisnicima usluga radi razmjene ideja 0 KM
b) Organizovanje predavanja i prezentacija volontera i volonterizma VE UBROJANO
2.4. irenje ideja o aktivizmu c) Obezbjeivanje prostora za aktivizam mladih 30.000 KM

i volonterizmu
d) Medijska promocija VE UBROJANO
e) Davanje primjera organizovanjem akcija i ukljuivanje mladih u iste 0 KM
143
a) Organizovanje promocija (revija, izlobi, predstava...) 12.000 KM
b) Organizovanje takmienja 5.400 KM

3.1. Podravanje mladih talenata
c) Zagovaranje za stipendiranje 0 KM
d) Informisanje o stipendijama 0 KM
a) Izrada i podjela izvjetaja sa sjednica Skuptine Optine 0 KM

3.2. Upoznavanje mladih
sa radom lokalne uprave b) irenje informacija o radu lokalne uprave 0 KM
a) Organizovanje humanitarnih akcija 3.000 KM

3.3. omoguavanje mladima da
uestvuju u raznim javnim akcijama
b) Podsticanje mladih da uestvuju u ureenju i ouvanju svoje sredine 0 KM
3.4. Podizanje svijesti o znaaju a) Seminari i radionice u okviru naih projekata VE UBROJANO
omladinskih aktivnosti za sebe
i njihovu zajednicu b) Prezentovanje kroz medije i pisane materijale VE UBROJANO
a) Zagovaranje za formiranje Komisije za mlade i referenta u okviru lokalne vlasti 0 KM

3.5. Praenje provoenja
Evropske povelje o ueu mladih b) Zagovaranje za stairanje mladih u upravnim organima 0 KM
na lokalnom i regionalnom nivou
c) Obezbjeivanje prostora za aktivizam mladih VE UBROJANO
UKUPNO: 12.000 KM
Strateki plan je usvojen na XV sjednici skuptine __________ (naziv organizacije).
Dana, 06.04.2004. Predsjednik skuptine

__________________
M.P. (ime i prezime)
144
STRATEKI PLAN II
STRATEKI PLAN II Komisija za mlade - PRAVILNIK O RADU
NEVLADINA ORGANIZACIJA
BK 2001
STRATEKI PLAN
(2004 2006)
Bosanska Krupa 16.07.2004. godine
146
Na izradi stratekog plana za NVO BK 2001 radio je Tim za izradu stratekog plana. Tim su sainjavale osobe na rukovodnim
pozicijama organizacije, odreeni lanovi Upravnog odbora, jedan predstavnik iz reda korisnika usluga BK 2001, a pomo u
izradi Stratekog plana pruena je od strane vanjskog konsultanta Tihomira Kneieka. Novi Strateki plan je zapoet tokom
aprila 2004. godine u okviru BYCF programa i zavren tokom jula 2004. Plan je u finalnoj formi predat Upravnom odboru na
procjenu, a Upravni odbor je isti Strateki plan usvojio.
S obzirom na trenutni stepen razvijenosti organizacije i teko predvidivu politiko-ekonomsku situaciju u Bosni i Hercegovini,
Strateki plan pokriva period od tri godine, tj. period od 2004. do 2006. godine.
147
SADRAJ
1. IDENTIFIKACIJA ORGANIZACIJE NVO BK 2001
2. ISTORIJAT I POSTIGNUA BK 2001
3. POTREBA STRATEKOG PLANIRANJA
4. ORGANIZACIONA STRUKTURA
5. VIZIJA I MISIJA ORGANIZACIJE
6. KORISNICI USLUGA
7. VRIJEDNOSTI ORGANIZACIJE
8. OKRUENJE U KOJEM DJELUJE ORGANIZACIJA
9. STRATEKI PRIORITETI
10. STRATEKO BUDETIRANJE
11. PRAENJE I PROCJENA PLANA
12. OPERATIVNI PLAN ZA 2004. GODINU
148
1. IDENTIFIKACIJA ORGANIZACIJE NVO BK 2001

PUNI NAZIV UDRUENJA: Udruenje graana NVO Bosanska Krupa 2001
SKAENI NAZIV: UG NVO BK 2001
SJEDITE UDRUENJA: Bosanska Krupa, Ulica 511 Sbbr br. 90

Telefon i fax : + 387 37 474 043, 474 174
E-mail: nvo_bk2001@hotmail.com
PRAVNA IDENTIFIKACIJA UDRUENJA:
Udruenje BK 2001 registrovano je pri Kantonalnom ministarstvu pravde Unsko-sanskog kantona 05. 02. 2002. pod brojem
K-1 6/02 na osnovu Zakona o udruenjima i fondacijama. S obzirom da je Udruenje registrovan pravni subjekat, dobilo je
poreski registracioni broj 4263154090008. Finansijske transakcije BK 2001 obavlja putem rauna u KM broj 1985011050000198 i
deviznog rauna broj 1543500001 u KIB banci. Udruenje svoje djelovanje zasniva na Statutu koji je donijela Osnivaka skuptina
udruenja 31. 01. 2002. godine u Bosanskoj Krupi.
2. ISTORIJAT I POSTIGNUA BK 2001

NVO BK 2001 osnovana je 31. januara 2002. godine u Bosanskoj Krupi kao izraen interes grupe od 30 graana koji su nali
interes za zajedniko djelovanje u nevladinom sektoru. Organizacija je osnovana uz pomo projekta FRM 2001 doniranog od
Europske komisije, a partner u provedbi projekta je bila Edinburgh Direct Aid sa sjeditem u Bihau. Organizacija je dobrovoljna,
nevladina i nestranaka, koja djeluje na podruju Sjeverozapadne BiH. U procesu osnivanja, BK 2001 je prvenstveno svoje ciljeve
definisala kao:
- pruanje informacija implementatorima projekata u cilju djelotvorne obnove i rekonstrukcije, a u svrhu ubrzanja povratka
stanovnitva na prijeratna prebivalita,
- izrada i implementacija programa i projekata u cilju ispunjenja odrivog povratka na podrujima djelovanja Udruenja,
- okupljanje svih graana koji tee povratku, izgradnji, razvoju i nauci, stabilnosti, komunikaciji meu ljudima i demokratiji u
drutvu,
- graenje, podsticanje, analiziranje i usmjeravanje graana u planiranju i provoenju pozitivnih procesa u drutvu i
- saradnja sa vladinim, nevladinim i poslovnim sektorom.
U svom dosadanjem djelovanju, organizacija BK 2001 je svoje aktivnosti fokusirala na pet oblasti:
- Rekonstrukcija i reintegracija
- Razvoj ekonomskih programa, malog poduzetnitva i poljoprivrede
- Edukacija
- Teledom
- Razvoj volonterskih programa
REKONSTRUKCIJA I REINTEGRACIJA
BK 2001 je razvila bazu podataka objekata za koje je potrebno izvriti rekonstrukciju na regiji Bosanske Krupe. Izrada baze
podataka omoguava kvalitetan i brz pristup donatora informacijama koje su potrebne u problematici rekonstrukcije.
Volonteri angaovani u BK 2001 svojim radom su doprinijeli broj izgradnji i rekonstrukciji naselja u procesu obnove. Uestvovali
su u isporuci i ugradnji graevinskog materijala namijenjenog povratnicima, ali i drutvenim infrastrukturnim objektima (kole,
ambulante, zadruge). Ovim aktivnostima bilo je obuhvaeno preko 300 porodica povratnika.
Najvei broj aktivnosti vezanih za rekonstrukciju su raeni u saradnji sa lokalnim vlastima, od kantonalnog i opinskog nivoa
do nivoa mjesne zajednice. Na taj nain je uvrena saradnja sa vladinim sektorom to se pokazalo izuzetno znaajno za razvoj
BK 2001 i sticanje povjerenja kod lokalne zajednice i donatora. Podrku u oblasti rekonstrukcije pruili su jednim dijelom EDA-
EC, IRC-USAID, LWF - SIDA i Vlada Federacije BiH. Od posebnog znaaja je organizovanje mini donatorske konferencije u okviru
programa FRM 2001, to je EDA podrala u znaajnoj mjeri.
149
RAZVOJ EKONOMSKIH PROGRAMA I MALOG PODUZETNITVA

Jedan od kljunih ciljeva BK 2001 je rad na razvoju malog poduzetnitva i poljoprivredne proizvodnje, posebno u oblastima
povratka. Razvoj malog poduzetnitva je ujedno i direktan doprinos odrivom povratku u regiji, ali i razvoju poslovnog sektora
na svim prostorima djelovanja BK 2001.
BK 2001 je u okviru razvoja malog poduzetnitva i poljoprivredne proizvodnje razvila programe ocjene potencijala razvoja
poduzetnitva, istraivanja o mogunostima razvoja malog poduzetnitva, animiranja poduzetnitva posebno u oblastima
povratka, kreiranju ideja o kunim biznisima, kontrole i zakonodavstva u mlijenoj industriji, saradnje i komunikacije sa poslovnim
sektorom u cilju iznalaenja zajednikih rjeenja, pruanja informacija potencijalnim poslodavcima, pomoi u razvoju poslovnih
ideja i poslovnih planova itd.
Podrka razvoju malog poduzetnitva posebno je izraena u oblasti poljoprivrede gdje je IRC omoguio otvaranje mikro-
kreditne linije i davanje socijalnih pozajmica za poticaj poljoprivredne proizvodnje. Glavni nosilac aktivnosti u procesu dodjele
i praenja kreditne linije bila je BK 2001. Zahvaljujui uspjenoj provedbi kreditne linije, BK 2001 je ostvario partnerski odnos sa
Zemljoradnikom zadrugom AGROFOUR tako da esto nastupaju kao partneri prema donatorskim institucijama.
ADF, Federacija BiH i opina Bosanska Krupa su podrale ekonomski forum kao vid organizovanog djelovanja poslovnog sektora
u regiji gdje je osnovi cilj izrada vizije i stratekog plana ekonomskog razvoja opine Bosanska Krupa. Saradnja sa Zavodom za
zapoljavanje Bosanska Krupa i Unsko-sanskog kantona je znatno doprinijela izradi balansa potrebe za kadrovima u regiji.
EDUKACIJA
Edukacija je stalni pravac djelovanja BK 2001. Od osnivanja, BK 2001 permanentno radi na edukacijama stanovnitva u razliitim
oblastima.
U okviru programskih ciljeva, BK 2001 je radila na edukaciji po pitanjima zatite okoline, poduzetnitva (poljoprivreda,
prekvalifikacija kadrova, izrada poslovnih planova, znaaj malog poduzetnitva posebno u odrivom povratku, specijalistiki
treninzi za pojedina zanimanja), razvoja civilnog drutva, volonterizma, a u okviru Teledoma rade se stalne edukacije u oblasti
stranih jezika, informatike i razvoja turizma.
Podrku edukacionim programima pruio je veliki broj vladinih i nevladinih institucija i pojedinaca. Uspostavljena suradnja sa
gosp. G. Morrisom (predstavnikom instituta za menaderstvo i marketing pri EU), je predstavljala prvi korak u procesu izgradnje
kapaciteta, te edukativnog i strunog unapreenja nosioca malog i srednjeg poduzetnitva to je dalo posebnu vanost u
razvoju poduzetnitva na Unsko-sanskom kantonu. Nakon niza seminara realiziranih u suradnji sa G. Morrisom, proces pruanja
edukativnih usluga je nastavljen kroz implementaciju drugih projekata i plana NVO BK 2001.
TELEDOM
Teledom predstavlja informativni i edukativni centar zajednice, gdje stanovnitvo ima mogunost koritenja savremenih
informatikih tehnologija posebno koritenja Interneta, mogunost informisanja, dobivanja birotehnikih usluga (kopiranje,
uvezivanje, skeniranje, printanje) i usluga drugih vrsta, sastajanja i edukacije (kursevi stranih jezika, informatike, poduzetnitva).
Teledom posjeti od 50 to 100 graana svaki dan, uglavnom srednjokolaca i studenata.
Teledom u svom programu ima i razvoj turistikih potencijala na regiji, djelovanje u oblasti zatite okolice, kao i otvaranje
manjih teledomova u ruralnim oblastima (tzv. telekolibe).
Program razvoja teledoma podran je od strane ADF, a Opina Bosanska Krupa je iskazala veliki interes za proirenjem djelovanja
Teledoma.
RAZVOJ VOLONTERSKIH PROGRAMA

Djelovanje BK 2001 u znatnoj mjeri je oslonjeno na rad volontera. Volonteri su uestvovali u procesu obnove infrastrukture,
akcijama ureenja okolia, aktivnostima u oblasti turizma, edukacije i realizacije Prvog meunarodnog volonterskog kampa
gdje je uee uzelo vie od 150 omladinaca iz 30 zemalja Europe, Amerike i Azije.
150
3. POTREBA STRATEKOG PLANIRANJA

Strateko planiranje svake NVO je jedan od kljunih momenata u periodu rada organizacije kada se definie pravac budueg
djelovanja organizacije. Strateko planiranje omoguava jasno razumijevanje svrhe, djelatnosti i vrijednosti organizacije
uposlenicima, lanovima Upravnog odbora i vanjskim suradnicima organizacije. Dalje, strateko planiranje definie okvir
koji vodi i podrava rukovodstvo organizacije kod donoenja odluka i smjernica za praenje postignua i procjenu uspjeha
organizacije. U stratekom planu su podaci koji se mogu koristiti za promociju organizacije u javnosti i kod moguih donatora.
Strateko planiranje pomae upravljanju organizacijom i kao veina pomagala za upravljanje koristi se samo s jednom svrhom
- pomoi organizaciji da radi bolje.
Organizacija BK 2001 je identifikovala potrebu za stratekim planiranjem u situaciji kada dolazi do promjene okruenja u kojem
djeluje BK 2001. To okruenje se odnosi na promjenu potreba korisnika, razvijanje pozitivne suradnje sa lokalnom upravom,
povean interes donatora za podruje Bosanske Krupe i Sjeverozapadne Bosne i Hercegovine, kao i povean broj povratnika na
prijeratna boravita na podruju djelovanja BK 2001. Sama injenica da je dolo do promjene okruenja, pojavili su se potencijali
za vea raspoloiva sredstva.
S obzirom da je dolo do ekspanzije potreba koje moe da BK 2001 zadovolji, prirodno je da dolazi od poveanja broja uposlenih
u organizaciji a time i do promjene organizacione eme i sistema djelovanja organizacije.
Potreba za stratekim planiranjem je identifikovana od strane osoblja organizacije, posebno kljunog osoblja jer su se poele
javljati rasprave o prvenstvu u obavljanju poslova, tj. definisanju prioriteta u provedbi projekata.
Da je potreba za stratekim planiranjem dobro definisana od strane BK 2001 potvreno je i u kontaktima sa drugim
organizacijama koje su imale mogunosti da se upoznaju sa nivoom institucionalnog razvoja BK 2001. Donatorske organizacije
u Bosni i Hercegovini su u kontaktu sa BK 2001 prepoznale nedostatak stratekog djelovanja kao jednu od slabosti organizacije
BK 2001 i dale preporuku da organizacija razvije svoj Strateki plan.
BK 2001 je uestvovala na treningu stratekog planiranja i kasnije pripremila internu radionicu stratekog planiranja gdje su
definisani strateki pravci organizacije i ostali elementi koji su ugraeni u ovaj dokument Strateki plan BK 2001 za trogodinji
period 2004-2006. godine.
4. ORGANIZACIONA STRUKTURA
POSTOJEA ORGANIZACIONA STRUKTURA

U periodu izrade Stratekog plana NVO BK 2001 je imala neadekvatnu organizacionu strukturu. Neadekvatnost je proizala iz
velikog broja zadataka na kojima je BK 2001 radila u vrlo ogranienom roku, pa bi reorganizacija u takvim okolnostima mogla
uzrokovati nepotivanje preuzetih obaveza u smislu provedbe projekata. U periodu od osnivanja organizacije 2001. godine
do momenta izrade Stratekog plana okosnicu djelovanja organizacije je inio limitiran broj lanova, ali lanova sa izraenim
kvalitetima. Veina projektnih aktivnosti su voene i provoene od strane dva osnivaa organizacije i povremeno raspoloivog
osoblja ili lanova Upravnog odbora. Ranija organizaciona struktura BK 2001 imala je formu kao na sljedeem prikazu:
SKUPTINA
UO
IZVRNI DIREKTOR
MENADER FINANCIJA ADMINISTRATOR

Skuptinu udruenja sainjavaju osnivai BK 2001 i boji 30 lanova.
151
Upravni odbor je formirano tijelo koje nije imalo istinsku ulogu upravnog odbora jer lanovima Upravnog odbora nisu bile
poznate obaveze i njihova prava u smislu voenja organizacije.
Izvrni direktor je bila osoba ovlatena za predstavljanje organizacije, snosila odgovornost za rad i projektne rezultate. U
najveem broju sluajeva izvrni direktor je obavljao funkcije projekt menadera, terenskog radnika i administratora. Obavljao
je i sve druge poslove koji su bili potrebni da bi BK 2001 funkcionisala.
Menader financija je druga kljuna osoba u organizaciji. Slino kao i izvrni direktor, menader financija je obavljao sve
poslove u organizaciji, a posebno upravljao financijama. Vrlo esto je dolazilo do preklapanja ovlasti sa izvrnim direktorom.
Bez obzira na prilino nedefinisan status kljunog osoblja u organizaciji, veliki uspjeh rezultata koje je BK 2001 postigla do izrade
stratekog plana pokazali su da tadanja organizaciona struktura ima nedostatke (prvenstveno problem sredstava za plaanje
osoblja), ali isto tako da zahvaljujui izuzetnom radu kljunog osoblja BK 2001, organizacija je postigla velike i priznate uspjehe.
Kljuno osoblje je dugo vremena radilo na volonterskoj osnovi to daje poseban znaaj u razvoju organizacije i prepoznavanju
stvarnih potreba korisnika.
Pozicija administratora nije uvijek bila prisutna i zavisila je od raspoloivih finansijskih sredstava i projektnih aktivnosti. U
vrijeme kad nije bilo sredstava administrativne poslove radili su izvrni direktor ili menader financija.
STRATEKA ORGANIZACIONA STRUKTURA

U toku izrade Stratekog plana, sagledavanjem svih okolnosti u kojima djeluje BK 2001, definisana je nova organizaciona struktura
kojom e se premostiti zaguenja u poslu. Moi e se izvriti preraspodjela dunosti i ovlasti, tako da kljuno osoblje moe vie
panje posvetiti organizacionom i finansijskom razvoju organizacije. Nova organizaciona struktura data je u slijedeem prikazu:
SKUPTINA
UPRAVNI ODBOR
IZVRNI DIREKTOR
MENADER FINANCIJA PROGRAM MENADER ADMINISTRATOR
PROJEKTNO OSOBLJE PROJEKTNO OSOBLJE

(stalno) (povremeno)
Skuptinu udruenja sainjavaju osnivai BK 2001, to je zadrano iz ranije organizacione strukture, a to je i u suglasnosti za
Zakonom o udruenjima i fondacijama po kojem je BK 2001 registrovana kao NVO.
Upravni odbor ini 5 lanova sa precizno odreenim ulogama, pravima i odgovornostima. lanovi Upravnog odbora se
biraju iz redova uglednih graana Bosanske Krupe, razliite spolne, nacionalne, socijalne i profesionalne strukture, koji svojim
doprinosom mogu unaprijediti djelovanje BK 2001 i na taj nain pomoi u podizanju kvaliteta usluga korisnicima programa na
kojima e raditi BK 2001.
Izvrni direktor je osoba odgovorna za funkionisanje organizacije shodno uraenom opisu posla, koja je odgovorna Upravnom
odboru. Direktor je ovlaten za predstavljanje i zastupanje organizacije (prema unutra tj. osoblju i lanstvu, i prema vani tj.
prema donatorima i partnerima).
Program menader je osoba zaduena za nadzor i upravljanje svim programima na kojima radi BK 2001. Program menader e
obavljati i funkciju projekt menadera za pojedine projekte. Za svoj rad je odgovoran izvrnom direktoru, a njemu su odgovorni
projekt menaderi ili projektno osoblje (stalno angaovano i povremeno angaovano osoblje).
152
Menader financija je osoba odgovorna za upravljanje financijama. Potreba za ovom pozicijom dolazi do izraaja pojavom
novih projekata koje provodi BK 2001, kao i potencijala koji stoje pred organizacijom.
Administrator je osoba zaduena za funkcionisanje ureda, voenje korespondencije, arhiviranje, prevoenje i obavljanje
drugih zadataka koji proizlaze iz potreba razvoja organizacije ili projekata.
Projektno osoblje je osoblje koje radi direktno na provedbi projekata, bilo da je osoblje plaeno ili da slue kao volonteri.
Stalno angaovano projektno osoblje je zaposleno osoblje u organizaciji, a po potrebi e biti angaovano i drugo osoblje koje
e imati drugaije odgovornosti i obaveze, a sve shodno opisima poslova za svaku poziciju posebno. Najvei broj povremeno
angaovanog osoblja je iz redova volontera i angauju se samo za vrijeme trajanja pojedinih projektnih aktivnosti
5. VIZIJA I MISIJA ORGANIZACIJE

Vizija organizacije BK 2001 obuhvata dugorone promjene koje organizacija eli postii. To je cilj jednog vieg nivoa koji e
organizacija postii svojim djelovanjem. Oblast djelovanja u viziji e biti unaprijeen kad BK 2001 djeluje u suradnji s drugima
koji imaju istu ili slinu viziju. Vizija organizacije BK 2001 odreuje kojim se poslom organizacija bavi i koje je njezino podruje
djelovanja. Vizija BK 2001 proizlazi iz stalne tenje da se unaprijedi ivot u zajednici. Definisana je kao::
VIZIJA
Zajednica svih graana je izgraena i spremna da odgovori
svim potrebama i izazovima razvijenog drutva.
Misija organizacije BK 2001 odgovara na upit ko je organizacija BK 2001, zato postoji i ta radi. Misija se pokuala definisati
kao izjava koja osobama koje se s njom prvi put susreu predstavlja bit organizacije i ujedno sluiti kao zbir smjernica koje
su jasne i razumljive, a koje su u potpunosti prihvaene od strane upravnih tijela organizacije, njezinih uposlenih, korisnika,
donatora, saradnika i svih drugih koji pokazuju interes za djelovanje organizacije BK 2001. Misija saima osnovne ciljeve, odlike
i filozofije koje definiu strategiju organizacije. Misija BK 2001 je jedinstvena i razlikuje se od misija drugih NVO koje rade na
slinim programskim ciljevima. Misija je definisana kao:
MISIJA
BK 2001 je neprofitna, nevladina organizacija,
koja razvija i unapreuje uvjete ivota u lokalnoj zajednici,
partnerstvom sa vladinim i profitnim sektorom,
kroz ekonomsko osnaivanje, edukaciju, informiranje i podizanje svijesti javnosti.
6. KORISNICI USLUGA
Osnovni zadatak djelovanja neprofitne organizacije je da radi na postizanju koristi za skupine ljudi koji su korisnici organizacije
tj. osobe za ije dobro organizacija djeluje. BK 2001 permanentno radi na razumijevanju potreba korisnika, koje su njihove
jedinstvene potrebe koje trebaju biti zadovoljene ili problemi koji trebaju biti rijeeni. Jasno odreivanje korisnika, njihovih
potreba, te naina za utvrivanje uspjenosti organizacije prema tim potrebama prvi je korak u smjeru odreivanja i razjanjavanja
misije organizacije. Na bazi analize korisnika, BK 2001 pronalazi tono odreeni okvir za eljene promjene i utvrivanje svrhe
organizacije.
U procesu stratekog planiranja BK 2001 je definisala svoje korisnike primjenom tzv. Z MODELA, gdje su specificirani stari i novi
korisnici, kao i stari i novi programi na kojima BK 2001 moe da radi. Primjenom Z-MODELA organizacija je ujedno i definisala
neke od svojih stratekih programskih orijentacija. Z-MODEL sadri etiri bloka: Stari programi stari korisnici, Stari programi
novi korisnici, Novi programi stari korisnici i Novi programi novi korisnici.
153
STARI PROGRAMI STARI KORISNICI

1. Program rekonstrukcije
a) Povratnici na prijeratna boravita na prostoru opine Bosanska Krupa, ali i cijele Sjeverozapadne BiH,
b) Interno raseljene osobe koje gravitiraju podruju Bosanske Krupe i dalje,
c) Socijalno ugroena kategorija stanovnitva,
d) Javne institucije u opini Bosanska Krupa i opinama Sjeverozapadne BiH,
e) Lokalna zajednica na podruju Bosanske Krupe i opinama Sjeverozapadne BiH.
2. Teledom (Informiranje, edukacija i pristup komunikacijama)

a) Uenici starijih razreda osnovnih kola, uenici srednjih kola i studenti,
b) Zaposlene osobe koje trebaju dodatnu kvalifikaciju radi obavljanja poslova za koje nemaju adekvatnu strunu spremu,
c) Korisnici Interneta svih kategorija,
d) Privrednici (koji trebaju servisne usluge),
e) Javna preduzea koja imaju potrebe za uslugama koje moe BK 2001 pruiti putem teledoma,
f ) Druge NVO u regiji koje trae informacije, edukaciju i kojima se prua pomo u umreavanju NVO.
3. Ekonomski forum
a) Poduzetnici, vlasnici privatnih preduzea i poljoprivredni proizvoai kojima se mogu obezbijediti servisi,
b) Opinske slube Odjeljenje za privredu,
c) Graani koji ele da se bave poduzetnitvom.
4. Program reintegracije i stabilizacije

a) Povratnici koji ele da unaprijede ili pokrenu neki biznis (poljoprivrednu proizvodnju) i
b) Zadrugari, lanovi Poljoprivredne zadruge AGRROFOUR
STARI PROGRAMI - NOVI KORISNICI

1. Program rekonstrukcije
a) Povratnici na prijeratna boravita na prostoru opine Bosanska Krupa, ali i opina Sjeverozapadne BiH,
b) Interno raseljene osobe koje gravitiraju podruju Bosanske Krupe i dalje,
c) Socijalno ugroena kategorija stanovnitva,
d) Javne institucije u opini Bosanska Krupa i opinama Sjeverozapadne BiH i
e) Lokalna zajednica na podruju Bosanske Krupe.
2. Teledom (Informiranje, edukacija i pristup komunikacijama)

a) Uenici starijih razreda osnovnih kola, uenici srednjih kola i studenti,
b) Zaposlene osobe koje trebaju dodatnu kvalifikaciju radi obavljanja poslova za koje nemaju adekvatnu strunu spremu,
c) Korisnici Interneta svih kategorija,
d) Privrednici (koji trebaju servisne usluge),
e) Privrednici koji pokreu ili unapreuju vlastiti biznis,
f ) Poljoprivrednici (servis informacijama ponuda i potranja),
g) Javna preduzea koja imaju potrebe za uslugama koje moe BK 2001 pruiti putem teledoma,
h) Druge NVO u regiji koje trae informacije, edukaciju i kojima se prua pomo u umreavanju NVO i
i) Opinsko vijee BK 2001, Sud, MUP
3. Ekonomski forum
a) Poduzetnici, vlasnici privatnih preduzea kojima se mogu obezbijediti servisi,
b) Opinske slube Odjeljenje za privredu i
c) Graani koji ele da se bave poduzetnitvom.
4. Program reintegracije i stabilizacije

a) Povratnici koji ele da unaprijede ili pokrenu neki biznis (poljoprivrednu proizvodnju) i
b) Zadrugari i poljoprivredni proizvoai, lanovi poljoprivredne zadruge AGROFOUR.
154
NOVI PROGRAMI STARI KORISNICI

Stari korisnici su ve ranije definisani (u starim programima) tako da e se u nastavku prikazati samo novi programi na kojima
e BK 2001 raditi u narednom periodu za koji se razvija Strateki plan. Organizacija BK 2001 u svojoj strategiji opredjeljuje se da
djeluje u dva neovisna programska pravca. Jedan je rad teledoma kao neovisnog pravnog subjekta, a drugi je rad BK 2001 kao
NVO koja radi na programima koji su u okviru misije organizacije.
1. Teledom novi programi

- Priprema i medijska prezentacija za korisnike usluga teledomova
- Teaj njemakog jezika
- Teaj talijanskog jezika
- Organiziranje informatikih takmienja
- Organiziranje polaganja ECDL-a, ispita za raunarsku vozaku dozvolu
2. BK 2001 novi programi

- Projekti edukacije i strune prekvalifikacije shodno trinih zahtjevima regije,
- Organiziranje mree poljoprivrednih proizvoaa na regiji Bosanske Krupe i Sjeverozapadne BiH,
- Uspostavljanje poslovnog inkubatora gdje bi se radilo na razvoju malog poduzetnitva, posebno u inicijalnoj fazi poslovanja,
- Podrka uspostavljanju kancelarija mjesnih zajednica (MZ) s akcentom na MZ u ruralnim sredinama opine Bosanska Krupa,
- Novi prijedlozi projekata za izgradnju i obnovu infrastrukture, na iroj regiji Bosanske Krupe i Sjeverozapadne BiH,
- Uspostavljanje partnerske mree sa poslodavcima.
NOVI PROGRAMI - NOVI KORISNICI

1. Teledom novi program
- Uspostava tele-koliba na prostorima opine Bosanska Krupa i ire
a) Uenici starijih razreda osnovnih kola, uenici srednjih kola i studenti koji nisu ranije bili korisnici teledoma, a koji su
korisnici tele-koliba koje e biti podrunice teledoma u Bosanskoj Krupi.
b) Stanovnitvo ruralnih oblasti koje ima potrebu vlastite informatike edukacije ili kontakata sa svojim poznanicima ili
rodbinom putem Internet komunikacija.
- Mala PC kola za sve uzraste
a) Uenici, uposleni i drugi zainteresovani za usavravanje u oblasti koritenja PC
- Turistika agencija koja pokriva turistiku ponudu regije Bosanska Krupa
a) Korisnici turistikih usluga, kao i osoblje uposleno u oblasti turizma na regiji Bosanska Krupa
- Centralna baza podataka lokalne zajednice koja bi stanovnitvu omoguila jednostavan i brz pristup dokumentima i arhivama
a) Slube u lokalnim zajednicama koje imaju potrebu da raspolau razliitim vrstama podataka u vezi graanstva opine
Bosanska Krupa
- Centar za strune prekvalifikacije
a) Nekvalifikovani i kvalifikovani radnici koji imaju potrebu za strunim usavravanjem ili prekvalifikacijom,
b) Privrednici koji mogu obaviti potraivanja potrebnih kadrova radi pokretanja ili unapreenja vlastitog biznisa
c) Zavod za zapoljavanje opine Bosanska Krupa i USK-a.
2. BK 2001 - novi programi

- Uspostava poslovnog inkubatora
a) Korisnici poslovnog inkubatora: Poetnici u poslovanju kojima je potreban prostor za rad i povoljni uvjeti za zapoinjanje
poslova
- Edukacija potencijalnih korisnika biznis inkubatora
a) Sve radno sposobne osobe koje ele zapoeti vlastiti posao u okviru biznis inkubatora, kao i osobe koje ele zapoeti
vlastiti posao i trebaju adekvatnu edukaciju
b) Zavod za zapoljavanje opine Bosanska Krupa i USK-a
- Razvojna agencija
a) Poslodavci koji u okviru Razvojne agencije ele promovirati svoje mogunosti,
b) Lica kojima trebaju usluge u poslovnom sektoru
- Agencija za razvoj zdrave hrane
a) Poljoprivrednici koji se bave proizvodnjom zdrave hrane
b) Trgovci koji kupuju proizvode zdrave hrane
- Kontrola rada i transparentnosti rada lokalnih vlasti
a) iroka lepeza populacija opine Bosanska Krupa i opina Sjeverozapadne BiH (graanstvo, poslovni sektor, politike
stranke, graani ija prava su ugroena, itd.)
b) Zvaninici lokalnih uprava
155
7. VRIJEDNOSTI ORGANIZACIJE
Vrijednosti koje posjeduje BK 2001 je odgovor na utvrene potrebe korisnika, ali isto tako vrijednosti organizacije oblikuju
odnose u samoj organizaciji i glavno su naelo na kojem se temelje strateke odluke u odnosima prema drugima. BK 2001
uspjeno prua podrku i odgovarajuu pomo svojim korisnicima to pokazuje da organizacija ima svoje vrijednosti:
- BK 2001 daje konkretan doprinos razvoju graanskog drutva, posebno u oblastima ekonomske revitalizacije, obnove i
povratka
- Upravni odbor i osoblje razumiju problematiku korisnika,
- Udruenje je prepoznato od strane korisnika, lokalne zajednice i donatorskih institucija,
- Udruenje je steklo reputaciju profesionalne organizacije ije osoblje ima visoke strune sposobnosti,
- Udruenje ima veliki broj lanova iz populacije mladih, razliitih nacionalnih, socijalnih, obrazovnih i ekonomskih kategorija,
- Organizacija uvijek istrajava na postizanju radnih i programskih ciljeva,
- Udruenje radi u oblasti stratekog razvoja Bosne i Hercegovine,
- BK 2001 ima razvijen i plodan timski rad,
- Organizacija svoje djelovanje zasniva na potovanju suradnika,
- Organizacija ostvaruje znaaj uticaj na razvoj zajednice u regiji Bosanske Krupe,
- Organizacija ostvaruje vidan uticaj na razvoj regije Sjeverozapadne BiH,
- Organizacija doprinosi stalnom razvoju i poticaju rada nevladinog sektora u regiji,
- Organizacija je spremna da se upusti u rjeavanje problema i uz ozbiljna ogranienja (npr. finansijske prirode),
- Organizacioni princip je potivanje razliitosti i mirnodopsko rjeavanje konfliktnih situacija,
- Osoblje organizacije je usavrilo svoja znanja i sa uspjehom radi na realizaciji postavljenih zadataka, ostvarenju saradnje sa
lokalnim vlastima i donatorima,
- Osoblje organizacije je pouzdano, istrajno, bez limita u kreiranju ideja i prijedloga novih projekata.
8. OKRUENJE U KOJEM DJELUJE ORGANIZACIJA

Okruenje u kojem BK 2001 je sloeno i esto teko predvidivo. Osnovni razlozi ovakvog stanja okruenja je ekonomsko-politiki
poloaj prostora na kojem organizacija djeluje. U cilju definisanja okruenja uraena je SWOT analiza, gdje su definisane
prednosti i nedostaci unutar organizacije, prilike u vanjskom okruenju kao i prijetnje koje dolaze iz vanjskog okruenja.
INTERNO OKRUENJE
PREDNOSTI ORGANIZACIJE
- Udruenje je steklo odreenu vrstu prepoznatljivosti u zajednici,

- Poznavanje aktualne situacije i problematike u zajednici,
- Uspjeno prepoznavanje potreba korisnika,
- Postignuti priznati rezultati u oblasti provedbe projekata,
- Izgraeno partnerstvo sa lokalnim vlastima,
- Izgraeno partnerstvo sa drugim NVO i graanima,
- Izgraena dobra komunikacija sa donatorima,
- Dobra komunikacija sa medijima,
- Dobra suradnja sa svim sektorima u Republici Srpskoj,
- lanstvo u DemNetu,
- lanstvo u LESPu,
- lanstvo u Savezu Teledomova BiH,
- Teledom u okviru organizacije,
- Udruenje svojim radom pokriva veliku regiju, posebno opinu Bosanska Krupa,
- Prisutna je zadovoljavajua tehnika opremljenost (raunari, fax, telefon),
- Osiguran prostor za rad,
- Sposobnost komunikacije na stranim jezicima,
- Poznavanje informatike,
- Omoguen stalni pristup informacijama,
- Mlad i obrazovan tim posveen poslu i misiji BK 2001,
- Dvoje zaposlenih,
- Razvijen financijski menadment,
- Iskustvo u implementaciji projekata,
- Izgraene baze podataka,
- Fleksibilna organizacija i
- Entuzijazam osoblja i drugih angaovanih na projektnim aktivnostima.
156
NEDOSTACI ORGANIZACIJE
- Nepotpuni kadrovski kapaciteti,

- Neadekvatna organizaciona struktura,
- Nedovoljno struno usavravanje,
- Preoptereenost poslovima i zadacima,
- Nejasan sistem ovlasti u organizaciji,
- Nedostatak meusobne (interne) komunikacije,
- Uredski prostor nije dovoljan za provedbu planiranih aktivnosti,
- Upravni odbor nema adekvatnu ulogu u upravljanju organizacijom,
- Nesiguran (nepotpun) izvor financiranja i
- Nerazvijene procedure.
EKSTERNO OKRUENJE
PRIJETNJE U VANJSKOM OKRUENJU

- Loa ekonomska mo graana siromatvo,
- Nepostojanje Stratekog plana razvoja Unsko-sanskog kantona
- Nepovezanost unutar regije i drava,
- Loe voena poreska politika,
- Skupa i neefikasna opinska i dravna administracija,
- Loa lokalna politika u opini Bosanska Krupa,
- Neinformiranost graanstva, dravnih slubenika i lica u poslovnom sektoru,
- Odlazak mladih iz opine i drave,
- Udaljenost od politikih i ekonomskih sredstava,
- Nedostataka donatora i donatorskih sredstava,
- Odlazak donatora,
- Sklonost velikog broja stanovnitva ka vercu kao izvoru prihoda,
- Loa ekonomska infrastruktura,
- Kapital se nalazi u rukama nestrunih lica,
- Veliki procent nekvalificiranih radnika,
- Velika poruenost infrastrukture u regiji,
- Nemogunost odrivog opstanka u opini,
- Loa politika prema NVO-u,
- Nepoznavanje uloge NVO-a u zajednici,
- Otpor okoline prema promjenama,
- Nedostatak adekvatnih partnera i
- Nedosljednost u provedbi postojeih zakona.
PRILIKE U VANJSKOM OKRUENJU
- Zainteresiranost korisnika za uslugama koje prua BK 2001,

- Nema kulturnih i edukativnih dogaaja na podruju djelovanja organizacije,
- Razruenost infrastrukture,
- Bosanska Krupa je zona aktivnog povratka,
- Velika nezaposlenost stanovnitva,
- Jeftina radna snaga,
- Neotvaranje novih radnih mjesta,
- Izraen interes za poljoprivrednu proizvodnju,
- Velika potreba za edukacijom stanovnitva u raznim oblastima,
- Donatori su prepoznali organizaciju kao dobrog partnera za provedbu projekata,
- Prirodni kapaciteti i resursi pogodni za razvoj turizma,
- Ekoloki zdrava sredina,
- Nepostojanje konkurencije od strane drugih NVO,
- Interes drugih NVO za umreavanje,
- Interes poduzetnika za programe BK 2001 (prekvalifikacije, npr.),
- Povoljan politiki moment,
- Mogunost djelovanja na irem podruju i izvan opine Bosanska Krupa i
- Mediji zainteresovani za rad organizacije.
Nakon analize okruenja u kojem djeluje BK 2001, postaje evidentno da sve prednosti sa kojima se susree BK 2001 treba i dalje
zadrati i unaprijediti, a svi nedostaci su pokazatelji u kojim pravcima BK 2001 treba da djeluje kako bi nedostaci bili eliminisani,
a organizacija poboljala svoju poziciju u zajednici.
157
9. STRATEKI PRIORITETI
STRATEKI PRAVCI:
- Odriva NVO (institucionalno i finansijski, saradnja sa velikim brojem razliitih donatora, izbjegavanje fokusiranje na samo
jednog donatora),
- Edukacija osoblja i volontera (institucionalno jaanje NVO, strani jezici, informatiko opismenjavanje),
- Organizacioni razvoj (kroz uspostavu nove organizacione strukture, upravnog odbora, razvoja procedura organizacije, jaanje
jednakosti polova zaposlenih i lanova upravnog odbora, rad u adekvatnijem kancelarijskom prostoru),
- Proirenje geografskog djelovanja (pored teritorije opine Bosanska Krupa, razvijanje djelatnosti i na susjedna podruja u
BiH, ali i u Hrvatskoj),
- Regionalna saradnja sa organizacijama civilnog drutva,
- Partnerstvo sa vladinim institucijama u oblastima koje pokrivaju programske aktivnosti (ekonomsko osnaivanje, povratak,
obnova infrastrukture, razvoj organizovanja poljoprivredne proizvodnje i plasmana proizvoda na tritu),
- Partnerstvo sa poslovnim sektorom (prekvalifikacija radnika, jaanje zemljoradnikih zadruga),
- lanstvo u lokalnim i evropskim mreama organizacija koje se bave ekonomskim razvojem,
- Promocija i razvijanje volonterizma (efikasnija provedba projekata),
- Stalna medijska zastupljenost (lokalni i dravni mediji),
STRATEKI CILJEVI I DJELOVANJA:

- Programi konstantnog unapreenja ekonomskog razvoja u regiji i ire,
- Razvoj odrivih ekonomskih institucija: poslovni centar, biznis inkubator, poljoprivredne zadruge, individualno malo
poduzetnitvo,
- Razvoj programa turizma, raftinga, splavarenja, planinarenja, vazdune banje, kulturne znamenitosti,
- Razvoj programa kulture organizovanjem sadraja za mlade, izlobi, pozorinih predstava, koncerata, festivala i takmienja,
- Razvoj edukativnih programa za potrebe mladih, vladinih zvaninika, poslodavaca, nezaposlenih, socijalno ugroenih
kategorija, poljoprivrednika,
- Podrka sektorima u pruanju informatikih usluga i usluga koje su na neki nain vezane za nove tehnologije,
- Otvaranje podrunica telekoliba na iroj regiji,
- Formiranje profitnog pravnog subjekta unutar NVO BK 2001 Agencija za pruanje savjetodavne pomoi u oblasti poslovnog
razvoja.
IDENTIFIKOVANA POLJA DJELOVANJA:

- Razvoj organizacije,
- Rad sa mladima, povratnicima,
- Razvoj programa s volonterima,
- Promocija i irenje programa koje provodi BK 2001,
- Saradnja sa vladinim institucijama,
- Saradnja sa poslovnim sektorom.
STRATEKI DONATORI:
NVO BK 2001 je tokom 2003 razvila izuzetno kvalitetno partnerstvo sa jednim brojem donatorskih institucija. U Stratekom
planu se BK 2001 opredijelila na slijedee grupe stratekih donatora:
VLADINE INSTITUCIJE
- Opina Bosanska Krupa
- Opina Velika Kladua
- Vlada Unsko-sanskog kantona
- Vlada Federacije BiH i
- Vijee ministara BiH.
158
STRANI DONATORI
- Europska komisija
- Implementing organizacije USAID-a
- Ambasade u BiH
POSLOVNI SEKTOR
- lanovi Ekonomskog foruma
- Turistika zajednica
- Zemljoradnike zadruge
10. STRATEKO BUDETIRANJE

NVO BK 2001 u svojoj strategiji razvoja odrivost bazira na raznovrsnosti donatora. S obzirom da je identifikovana pojava
povlaenja nekih od donatora sa podruja Bosne i Hercegovine, BK 2001 svoje strateko budetiranje u znatnoj mjeri oslanja
na finansiranja iz lokalnih izvora i projekata koji nose komponentu odrivosti. Zato i jesu vladine institucije planirane kao jedan
od stratekih donatora. Drugi strateki donatori su iz reda stranih donatorskih institucija i poslovnog sektora. BK 2001 planira
pokrivanje budeta i znatnim dijelom iz vlastitih odrivih programa koje planira provesti u periodu od 2004. do 2006. godine.
Planirani budet uzima u obzir prijem sredstava u novcu i u robi. Prijem u robi je izraen u novanoj protuvrijednosti.
Strateko budetiranje uzima u obzir dvije komponente.
Prva komponenta je budet potreban za funkcionisanje organizacije tj. za pokrivanje operativnih trokova za period vaenja
Stratekog plana. U taj dio budeta ulaze svi trokovi potrebni za funkcionisanje organizacije (plae osoblja, porezi, renta,
komunalni trokovi, trokovi goriva, opreme, voenja finansija, komunikacija itd). Taj troak je procijenjen na bazi visine
operativnih trokova koje BK 2001 trenutno ima, uzimajui u obzir, naravno, uveanje operativnih trokova zbog proirenja
programskih djelovanja. U dosadanjem radu BK 2001 je implementirala projekte sa razliitim stepenom pokrivenosti operativnih
trokova. Pojedini projekti nisu imali uope predviene operativne trokove (0%), dok za pojedine projekte operativni trokovi
su iznosili do 30%). U Stratekom planu, operativni troak za BK 2001 je prilagoen mogunostima pokrivanja operativnih
trokova od strane planiranih donatora, a u prosjeku iznosi 25%.
Druga komponenta su sredstva za projektne aktivnosti. Visina budeta za projektne aktivnosti planirana je na bazi
identifikovanih potreba korisnika i iskustava u radu sa planiranim izvorima sredstava. U obzir su uzeti planirani projekti koji e
provedbom omoguiti postizanje stratekih ciljeva organizacije.
IZVORI
2004 2005 2006 UKUPNO
FINANSIRANJA
USAID/IRC 25.000 55.000 40.000 120.000,00
USAID/ADF 40.000 40.000,00
LWF 10.000 10.000 20.000 40.000,00

OPINA 10.000 15.000 20.000 45.000,00
KANTON 10.000 15.000 25.000,00
TELEDOM 14.000 15.000 20.000 49.000,00

SAVEZ 6.000 10.000 15.000 31.000,00
TELEDOMOVA
EC 10.000 30.000 55.000 90.000,00
LESP 10.000 15.000 25.000,00
UKUPNO 115.000,00 155.000,00 195.000,00 465.000,00
159
11. PRAENJE I PROCJENA PLANA

Strateki plan pomae u osvjetljavanju sredine koju karakteriu promjene, ali nepredvidive i neoekivane okolnosti se mogu
pojaviti i mogu iziskivati ponovnu procjenu i pisanje plana. Slino tome, iskustva steena u toku implementacije Stratekog
plana mogu utjecati na minorne promjene u originalnom planu.
U sutini svaka procjena treba da ima za cilj poreenje situacije prije sa situacijom poslije. Mjerei promjenu izmeu prije i
poslije, mi moemo izmjeriti i efektivnost aktivnosti koje su se pojavile izmeu.
Svi rezultati praenja i procjene sadre usporedbu oekivanog i trenutnog stanja (stanje poetka 2004) tako da se u tekstu nee
referirati na postojee trenutno stanje.
Sistem praenja i procjene postavljen na bazi stratekih ciljeva je sljedei:
a. Programi konstantnog unapreenja ekonomskog razvoja u regiji i ire

Rezultat projekta: bolja ekonomska situacija u regiji
Pokazatelji:
1. Povean obim ekonomske proizvodnje u regiji za 10% u odnosu na postojee stanje (2004) potvrda: Uvid u zvaninu
statistiku dokumentaciju, izvjetaji vladinih institucija i privredne komore
2. Povean broj zaposlenih za 5% potvrda: Izvjetaj zavoda za zapoljavanje, izvjetaji vladinih institucija
3. Povean obim poljoprivredne proizvodnje za 10% potvrda: Broj registrovanih poljoprivrednih proizvoaa u
Zemljoradnikim zadrugama, broj ugovora o otkupu proizvoda
b. Razvoj odrivih ekonomskih institucija

Rezultat projekta: ekonomski odrive institucije podravaju privredni razvoj
Pokazatelji:
1. formiran poslovni centar za razvoj poduzetnitva potvrda: odluka zvaninih organa o formiranju poslovnog centra, lista
lanica poslovnog centra
2. formiran biznis inkubator potvrda: odluka zvaninih organa o formiranju biznis inkubatora, lista lanica biznis inkubatora
3. u funkciji dvije poljoprivredne zadruge potvrda: akt o zvaninoj registraciji zadruga, kopije ugovora o otkupu ili saradnji
sa kooperantima
c. Razvoj programa turizma

Rezultat projekta: turistika ponuda bolja i raznovrsnija
Pokazatelji:
1. napravljen plan razvoja turizma za regiju Bosanska Krupa potvrda: plan odobren od Turistike zajednice Unsko-sanskog
kantona (USK).
2. definisani planovi za rafting, splavarenja, planinarenja potvrda: plan odobren od Turistike zajednice USK, plan aktivnosti
za svaku disciplinu.
3. definisani planovi za rad vazdunih banja potvrda: plan odobren od Turistike zajednice USK, saglasnosti optinskih
organa, plan funkcionisanja banja.
4. definisan plan posjeta kulturnim znamenitostima potvrda: zapisnici sa sastanka, plan odobren od Turistike zajednice
USK, sainjena lista kulturnih znamenitosti sa osnovnim odlikama.
5. Teledom u funkciji turizma potvrda: posjeenost WEB stranici, broj usluga koje prua teledom u domenu turizma, uee
u projektima.
d. Razvoj programa kulture

Rezultat projekta: bogatiji i upotpunjeniji kulturni sadraji za mlade u Bosanskoj Krupi
Pokazatelji:
1. organizovane izlobe razliitog sadraja najmanje jednom u tri mjeseca potvrda: program izlobenih sadraja, lista
izlagaa, tampan katalog sadraja izlobi
2. odrane najmanje 3 pozorine predstave godinje potvrda: program pozorinih predstava, ugovori o predstavama
3. odrane najmanje 2 koncerta ili festivala godinje potvrda: program festivala, ugovori o nastupima, medijska pokrivenost
dogaaja
4. odrano najmanje jedno takmienje uenika ili drugih uesnika u programu u razliitim oblastima (uenje, muziki nastupi,
sportska takmienja) potvrda objava o takmienju, potvrde uesnika o ueu, medijska pokrivenost dogaaja
160
e. Razvoj edukativnih programa

Rezultat projekta: poveana edukovanost svih kategorija stanovnitva Bosanske Krupe
Pokazatelji:
1. Uraen plan edukacije za potrebe mladih, vladinih zvaninika, poslodavaca, nezaposlenih, socijalno ugroenih kategorija,
poljoprivrednika potvrda: plan edukacije, lista profila edukacije
2. Odrano 2 kursa godinje za odreene kategorije stanovnitva potvrda: program kurseva, lista polaznika
f. Podrka u pruanju informatikih usluga

Rezultat projekta: unapreena znanja o koristi savremenih tehnologija
Pokazatelji:
1. Organizovana 2 kursa godinje o koritenju PC (Windows programi) koji su zavrili 20 polaznika na svakom kursu potvrda:
program kurseva, lista polaznika
2. Organizovana 2 kursa godinje o novim tehnologijama (Internet, GPS, crtanje u CADu) koji su zavrili 20 polaznika na
svakom kursu potvrda: program kurseva, lista polaznika
g. Funkcionisanje podrunica teledoma otvaranje telekoliba

Rezultat projekta: stanovnitvo ruralnih oblasti ima pristup informativnim tehnologijama i mogunost dobivanja
informacija
Pokazatelji:
1. Otvorene dvije telekolibe u ruralnim oblastima opine Bosanska Krupa potvrda: zapisnik o prijemu objekta telekoliba,
foto i video dokumentacija
2. Svaka Telekolibe dnevno prua usluge za 20 korisnika potvrda: lista posjetitelja i obavljenih poslova, izvjetaj blagajne o
prikupljenim sredstvima
h. Organizacija formira pravni subjekat
Rezultat projekta: organizacija dostie odrivost i proiruje polje djelovanja
Pokazatelji:
1. Registrovana Agencija za pruanje savjetodavne pomoi u oblasti poslovnog razvoja potvrda: dokumenti o odobrenoj
registraciji
2. Agencija ima uposlenu minimalno jednu osobu potvrda: radna knjiica zaposlenih
3. Agencija prua usluge za 5 korisnika dnevno potvrda: izvod o obavljenim poslovima i uslugama
12. OPERATIVNI PLAN ZA 2004 GODINU
ODGOVORNA
PROGRAM 1. KVARTAL 2. KVARTAL 3. KVARTAL 4. KVARTAL
OSOBA
1. Zavren Strateki plan Izvrni direktor X X X X
2. Zavren Strateki plan Financijski direktor X X X X
PRILOZI:
- opisi poslova zaposlenih
- geografsko djelovanje (karta na kojoj su oznaena podruja na kojima djeluje NVO)
- lista uraenih projekata (sa vrlo kratkim opisom)
- vani dokumenti, priznanja i isjeci iz novina
- Statut.
161
PRILOG VI
PRIMJER SAOPTENJA ZA JAVNOST

LOGO ORGANIZACIJE Adresa, kontakt telefon.
E-mail, web stranica...
SAOPTENJE ZA JAVNOST
Kontakt osoba: Marko Markovi Za objavu ODMAH

Tel/Fax: 123456 Datum: 20.12. 2013. godine
20. 12. 2013
Promocija Prirunika za radionice Kulturna batina je IN 1
Prirunik Kulturna batina je IN je danas promoviran u Sarajevu, koji e omoguiti mladima da imaju bolju percepciju o
znaaju naslijea, njegovoj ljepoti i nitima koje povezuju sve narode u BiH. Fondacija lokalne demokratije (FLDI s partnerskim
organizacijama Asocijacijom za interkulturne aktivnosti i spaavanje naslijea BiH (AIASNa) i Badem kroz istoimeni projekt i
saradnju s Muzejom Sarajeva je kreirala ovaj inovativan Prirunik, koji su koncipirali profesionalci iz oblasti kulturnog naslijea.
Javna ustanova Muzej Sarajeva sa svojih pet depandansa oduvijek ima tenju da muzeje i muzeologiju priblii mladima na
njima prilagodljiv nain - da muzeji budu ive institucije, gdje mladi ljudi rado dolaze i da se ponovo vraaju, rekla je direktorica
Muzeja Sarajevo Amra Madarevi.
Prirunik se sadri est radionica: o simbolima Zvijezda meu bedevima, o nonjama Nonja a porter, o
kulturi stanovanja Kviskultura stanovanja, te Radionica - Modul memorije Daske koje ivot znae, Radionica o
depandansima Muzeja Sarajeva Svi u Muzej Sarajeva! i Radionica o arhitekturi na podruju opine Stari Grad.
Radi se o sasvim novom pristupu kolskim radionicama, na kojima je radio veliki tim ljudi poput pedagoga, historiara, te
uposlenika u muzeju. Kroz te radionice elimo da mladi ljudi kroz igru, kreacije i koritenje novih tehnologija poput smart
telefona, wirelessa, te pravljenje reklame za muzej putem weba vie zavole i posjeuju muzeje, istakla je Madarevi.
Od ponedjeljka Prirunik za radionice Kulturna batina je IN bit e dostupan u Muzeju Sarajeva.
Projekt se implementira u sklopu UNDP-ovog projekta Jaanje lokalne demokratije III - LOD III koji finansira Evropska unija iz
sredstava IPA u iznosu od dva miliona eura u saradnji s Opinom Stari Grad Sarajevo.
Osoba za odnose sa javnou
__________________
Potpis
1 Sadraj je preuzet sa web stranice FLD-a.
163
PRILOG VII
RJENIK POJMOVA IZ OBLASTI NEVLADINOG SEKTORA

RJENIK POJMOVA IZ NEVLADINOG SEKTORA Komisija za mlade - PRAVILNIK O RADU
RJENIK POJMOVA IZ OBLASTI NEVLADINOG SEKTORA
Akcioni plan (Action plan)

Dokument kojim se definie nain na koji e organizacija stii tamo gdje planira na taj nain to definie ta e ko raditi, kada i
kako, te kako se treba baviti trenutnim problemima i trendovima koji se pojavljuju.
Aktiva/Imovina (Assets)
Iznos kapitala ili novca od glavnice, dionica, obveznica, nekretnina ili drugih resursa koje posjeduje jedna osoba, nevladina
organizacija, korporacija ili fondacija. U sluaju fondacije imovina se u veini sluajeva investira i prihod tako steen se
rasporeuje na davanje grantova.
(ili)
Sve ono to nevladina organizacija posjeduje, ukljuujui:
- novac na bankovnom raunu i gotovinu u blagajni;
- raune potraivanja koji predstavljaju obavezu plaanja prema nevladinoj organizaciji, a koji dospijevaju u roku od jedne
godine, npr. grant od donatora;
- avansi, tj. novac koji je unaprijed dat osoblju za putne trokove, a koji se ne evidentira kao troak sve dok se rauni/priznanice
ne prezentuju;
- namjetaj i oprema.
Vidjeti takoe: Bilans stanja, Infrastrukturni grant
Aktivnosti (Activities)
Akcije koje je potrebno preduzeti/realizovati kako bi se ostvarili ciljevi i postigli rezultati. To je skup svega to se preduzima u
implementaciji projekta.
Altruizam
Opi izraz koji oznaava razliite aktivnosti koje su motivisane ovjekoljubljem i naporima da se pomogne pojedincu, zajednici,
ovjeanstvu ili svijetu. Ukratko, to je napor da se ini dobro.
Analiza ciljeva (Analysis of objectives)

Identifikacija i usvajanje dobiti za koju korisnici smatraju da je od velike vanosti za budunost. Analiza ciljeva nam omoguuje
kreiranje stabla ciljeva, tj. hijerarhije ciljeva i onoga to organizacija eli postii.
Analiza isplativosti (Cost-benefit analysis)

Analiza koja usporeuje sadanju vrijednost svih koristi umanjenu za trokove nastale u vezi s njima, kada se te koristi izraavaju
u eurima, isto kao i trokovi. Ova analiza se vri kako se izabrala alternativa koja maksimalno uveava koristi od nekog programa.
(ili)
irok termin koji podrazumijeva analizu koja usporeuje trokove i koristi odreenog projekta.
Analiza problema (Problem analysis)

Strukturirano istraivanje negativnih aspekata situacije u kojoj se nalazimo kako bi se uspostavila veza izmeu uzroka takve
situacije i njenih posljedica. Analiza problema nam omoguuje prikaz stabla problema.
Anketa (Survey)
Sredstvo za prikupljanje statistikih podataka.
Aplikacija / Prijava) (Application)

Formalni dokument koji podnosi potencijalni primatelj potraivanih sredstava. Aplikacija/prijava predstavlja najkompletniju
prezentaciju jednog projekta i esto ini osnovu za ugovor o grantu.
Vidjeti takoe: Ugovor o grantu, Prijedlog projekta
Aplikant /Onaj ko se prijavljuje (Applicant)

To je onaj koji je podnio zahtjev za grant fondaciji (donatoru).
Vidjeti takoe: Grant, Fondacija, Donator
ASAP (As soon as possible)

Skraenica koja se moe koristiti za odreivanje roka za podnoenje pisanog prijedloga projekta, konkurisanje za posao, za neki
dodatak/pojanjenje uz izvjetaj, informaciju o medijskoj prezentaciji itd, a znai to je prije mogue.
165
Bilans stanja (Balance sheet)

Finansijski izvjetaj koji predstavlja presjek finansijske situacije u neprofitnoj organizaciji na odreeni datum. U bilansu stanja
nalazi se ukupna aktiva s jedne strane (lijeva) i ukupna pasiva i neto vrijednost/neto imovina (engl. net assets) s druge strane
(desna strana ovog izvjetaja).
Bilans uspjeha (Income statement, IS)

Saetak razlike prihoda i rashoda (trokova) za odreeni vremenski period.
Bilateralan (Bilateral)
Dvosmjerna relacija; koristi se da opie projekte koji se realizuju izmeu dvije zemlje, kao i nacionalne donatorske agencije.
Biznis plan (Business plan)

Dokument u kojem se definie neki biznis, identifikuju ciljevi i objanjava protok novca (engl. Cash flow) i planovi za otplatu
kredita. Uopeno, biznis plan se uglavnom trai kako bi banka ili neka druga organizacija odobrile kredit.
Brainstorming / Spontano dolaenje do ideja (Brainstorming)

Grupna aktivnost koja omoguava ljudima da generiu ideje, postavljaju pitanja, predlau rjeenja i postiu dogovor o pitanjima
koja se tiu mnogih pojedinaca.
Broura (Brochure)
Slui kao pomono sredstvo za pruanje obavjetenja. Treba biti sastavljena tako da se lako ita i da sadri mnotvo informacija
o organizaciji, njenim programima i/ili projektima, kao i druge vane podatke.
Budet (Budget)
Budet je plan za dobivanje i troenje novca u cilju postizanja specifinih ciljeva. Postoji vie vrsta budeta koje organizacija
moe imati. Jedna od kategorizacija je sljedea:
- Godinji budet: u njemu se prikazuju planirani prihodi i trokovi za narednu godinu. Ukupni iznosi budeta su obino
podijeljeni na glavne kategorije, npr. trokovi za plate, opremu, kancelarijski trokovi itd.
- Gotovinski budet: u njemu se prikazuje gotovina koju organizacija planira da primi i isplati u odreenom vremenskom
periodu, npr. za mjesec dana.
- Budet programa/projekta: u njemu se prikazuju trokovi predvieni za odreeni program / projekat. Veina organizacija ima
vie projekata.
(ili)
Budet je izjava o finansijskoj poziciji za tano odreeni period zasnovana na predvienim trokovima i prijedlozima za
finansiranje istih. Drugim rijeima, budet je:
- plan aktivnosti;
- novano izraen;
- u specifinim kategorijama trokova;
- za odreeno vremensko razdoblje;
- s mehanizmom za monitoring / kontrolu ugraenim u proces.
Ciklus finansiranja (Funding cycle; Funding round)

Hronoloki obrazac za pregled pristiglih prijedloga projekata, za odluivanje i obavjetavanje aplikanata (onih koji su poslali
prijedlog projekta). Neki donatori grantove daju u tano odreenim intervalima (kvartalno, polugodinje itd.), dok drugi to rade
jednom godinje ili stalno u toku godine.
(ili)
Raspored dogaaja koji poinje objavljivanjem konkursa za raspodjelu sredstava (grantova), praen je rokovima za podnoenje
aplikacija/prijava, pregledom pristiglih aplikacija, dodjeljivanjem grantova, potpisivanjem ugovora s onima kojima su odobrena
sredstva i prebacivanjem novca na njihove raune. Ako su sredstva prerasporeena ili je ostao viak sredstava nakon prvog
ciklusa finansiranja, onda se ciklus ponavlja.
Ciklus granta (Grant cycle)

Raspored koji odreuje kada e se aplikacije razmatrati, kada sredstva odobravati i kada treba raditi evaluaciju /procjenu.
Ciljevi ostvarenih efekata (Outcome objectives)

Ovaj termin opisuje metu (cilj) ili indikatore/pokazatelje uspjeha koji se direktno odnose na promjenu koja e proizai iz vaeg
predloenog projekta. Efekat (outcome) jeste sama promjena - odgovor na pitanje: ta e biti drugaije u naem drutvu ili
ivotima ljudi kojima se bavimo u ovom projektu kao rezultat naih napora (nakon zavretka projekta? Jedan cilj ostvarenog
efekta razlikuje se od procesnog ili kratkoronog cilja, koji se fokusira na aktivnosti ili odraivanje onoga to je planirano.
166
Jedan primjer za kratkoroni cilj bi bio, na primjer: do kraja decembra 2005. godine mi emo odrati 60 asova opismenjavanja
za 50 punoljetnih osoba. S ovim ciljem povezan je, ali mnogo jai, cilj ostvarenog efekta - koji se fokusira na promjenu, a ne na
ono to treba da se uradi kako bi se postigla ta promjena: poslije 60 odranih asova opismenjavanja 75% punoljetnih osoba e
poboljati svoju pismenost za najmanje dva stepena.
Ciljevi/Operativni ciljevi (Objectives)

Kao dio prijedloga projekta, ciljevi predstavljaju izjave o oekivanim rezultatima, koje sadre podatke o tome ko e ta raditi,
kada e i koliko toga biti uraeno. Mjerljivi ciljevi postaju kriterij na osnovu kojeg se ocjenjuje uticaj koji se projektom ostvaruje
na ciljnu grupu i/ili efektivnost organizacije.
Ciljna populacija/Ciljna grupa (Target population; Target group)

Odreena populacija koju ine mogui korisnici projekta. Ona moe obuhvatati sve ili dio potencijalnih korisnika.
(ili)
To je grupa ljudi na koju su usmjerene projektne aktivnosti. Znai, to su sve one grupe, institucije, pojedinci, na koje elimo
djelovati kako bismo rijeili problem i pomogli korisnicima (engl. beneficiaries). Ciljnu grupu treba jasno razlikovati od grupe
onih kojima projekat pomae; ovu drugu ine oni u iju korist djeluje projekat, a prvu oni na koje djelujete.
ist (neto) prihod (Net income)

Viak izmeu ukupnih prihoda i zarade u odnosu na ukupne trokove i gubitke za odreeni raunovodstveni period.
Vidjeti takoe: Bilans stanja
lanovi (Members)
Osobe u neprofitnoj organizaciji koje uivaju odreena prava u skladu sa statutom, podzakonskim aktima i dravnim zakonom.
Ova prava mogu podrazumijevati i izbor upravnog odbora neprofitne organizacije.
Datum prispijea (Due date)

Datum (i vrijeme) do kada projekat treba da stigne do donatora. To moe biti i datum do kojeg treba biti izvren transfer novca
od strane donatora ili neka obaveza korisnika granta.
Davanje
Vrsta donatorstva, a to davanje moe biti materijalno, finansijsko ili u izvrenju poslova ili davanju savjeta.
Davanje povratne informacije (Feedback)
Proces koji ukljuuje dvosmjernu komunikaciju izmeu dvije strane, npr. trenera i uesnika treninga, u cilju ispravljanja,
modifikovanja aktivnosti i postizanja boljih rezultata.
Kako davati feedback?

- Govoriti u svoje ime o tome kako na mene djeluje tvoje ponaanje:
- specifino (odreena situacija, odreeno vrijeme), a ne uopeno;
- opisno o meni; ne osuivati tebe jer to vodi samo u opravdavanje, ne ostavlja prostor za promjenu;
- usmjereno na ponaanje koje se moe mijenjati;
- voditi rauna o potrebama kako onoga koji daje povratnu informaciju tako i onoga ko prima informaciju;
- u pravo vrijeme: po mogunosti neposredno nakon ili za vrijeme opaenog ponaanja;
- povratna informacija se nudi, ne namee se;
- provjerite da li je vaa povratna informacija bila shvaena onako kako ste je zamislili.
Direktna demokratija (Direct democracy)

Direktno uee graana u drutvenim deavanjima kroz slobodne i organizovane aktivnosti.
Direktni korisnici (Direct beneficiaries)

Vidjeti: Korisnik granta
Direktni trokovi (Direct costs)
Trokovi koji su direktno povezani s realizacijom nekog projekta i koji su obino svrstani u odreene kategorije u budetu koji
je odobren nekim grantom. Tu spadaju sljedee vrste trokova: lini trokovi, razne vrste doprinosa, konsultanti, putovanja,
oprema, razne vrste potreptina i materijala, trokovi izdavanja publikacija, organizovanja seminara itd.
Vidjeti takoe: Grant
Diskusija u fokus grupi / tematskoj grupi (Focus group discussion)
Planirana i usmjeravana diskusija izmeu lanova izabrane grupe, a u svrhu istraivanja odreenog problema.
167
Dobrotvorstvo (Charity)
Engleska rije charity, dobrotvorstvo, vue porijeklo od latinskih rijei caritas, odnosno carus, to znai: srdanost, drag, ili
vrijednost, potovanje, ili naklonost. Ima vie znaenja u modernom kontekstu:
- koristi se u vezi sa eljom i voljom da se ini dobro;
- teoloko znaenje obiljeava Boiju ljubav prema ljudima ili ljubav ljudi prema drugima, univerzalna ljubav;
- takoe se esto identifikuje sa altruistikim radnjama pojedinaca ili ustanova i oznaava dobrovoljno davanje novca ili
druge pomoi ljudima u nevolji, siromatvu, ili patnji;
- izraz dobrotvorstvonajee se koristi i vjerovatno uzima kao imenica koja oznaava institucije koje primaju i pruaju
pomo (fondacije), odnosno sistem kojim se ovo realizuje (dobrotvorna drutva, dobrotvorno davanje itd).
Bilo bi pogreno dobrotvorstvo shvatiti samo kao drutvenu pojavu kojom se ublaavaju nejednakost i nepravda i time ignorisati
napore takvih institucija u pravcu kvalitativne promjene drutva.
Donacija (Donation)
Donacija je davanje za neku dobru svrhu koja ne podrazumijeva izvrenje protivusluge. Oekuje se izraz zahvalnosti.
Donator (Donor; Grantor)

Pojedinci ili organizacije koji odobravaju grantove ili priloge onima kojima se donacije dodjeljuju.
Dopuna nenovanim sredstvima (In-kind matching)

Situacija kada se finansijska sredstva dobivena od jednog donatora nadopunjuju nenovanim sredstvima iz drugih izvora.
Dopunski grant (Matching grant)

Predstavlja grant ili poklon koji je odobren s ciljem da se odobreni iznos nadopuni u iznosu jedan-naprema-jedan ili u skladu s
nekom drugom predvienom formulom; ili predstavlja grant koji se odobrava kao nadopuna za podsticajni grant.
Vidjeti takoe: Podsticanji grant, Uslovni grant, Zajedniko finansiranje
Dospjela dugovanja (Payables)

Dug ili obaveza koju treba platiti ili se duguje za kupljena dobra ili pruene usluge. Dok se raun ne plati, iznos koji se duguje
zove se dospjeli raun.
Vidjeti: Bilans stanja, Pasiva
Dugoroni cilj (Long-term goal)

Svaki cilj za koji treba 1-5 godina da se ostvari.
Dugoroni i kratkoroni ciljevi; Ciljevi i podciljevi (Goals and objectives)

Ovaj dio pisanog prijedloga projekta, koji obino ima naziv dugoroni i kratkoroni ciljevi predstavlja jedan od najvanijih
dijelova projekta i jedan od dijelova koji se esto pogreno razumije. Deava se da se ova dva pojma mijeaju ili se koriste
razliito kod organizacija iz razliitih oblasti. U principu, ova dva termina se odnose na dva razliita stepena promjene, rezultate
ili uticaje koji e biti postignuti realizacijom vaeg projekta ili programa. Prvi predstavlja iru, dalekoseniju svrhu vaeg projekta
ili usluga koje pruate; na primjer: Naa svrha (ili cilj) je da pomognemo enama koje su zlostavljane da povrate dostojanstvo,
psihiku stabilnost i samopotovanje. Drugi termin se moe slobodno zvati vaim metama ili indikatorima uspjeha. Ovi rezultati
su specifini, mjerljivi, vremenski odreeni i direktno doprinose ostvarenju prvog cilja. Na primjer: U roku od est mjeseci poslije
zavretka naeg projekta 75% ena koje su prole kroz nau obuku e zadrati posao ili nai novi posao koji je u visini ili iznad
prosjenog linog dohotka u Republici.
Vidjeti takoe: Ciljevi / Operativni ciljevi
Efekat (Impact)
Stepen u kojem je jedan projekat ili program napravio dugoronu promjenu.
Efektivnost (Effectiveness)
Stepen do kojeg je program ili projekat postigao eljene promjene ili postigao svoje ciljeve kroz realizaciju projektnih aktivnosti.
Efektivnost se moe mjeriti u odnosima inputa (uloenih sredstava) i outputa.
Vidjeti takoe: Input, Output
Efektivnost organizacije (Organizational effectiveness)

Sposobnost jedne organizacije da ispunjava svoju misiju uz pomo zdravog menadmenta, dobre uprave i stalne posveenosti
postizanju rezultata.
Efikasnost (Efficiency)
Stepen do kojeg su u realizaciji programa ili projekta resursi svrsishodno koriteni i aktivnosti zavrene u predvienom roku.
168
Eksterna evaluacija (External evaluation)

Evaluacija (ocjena) koju provodi osoba izvan organizacije iji se projekat ili program ocjenjuje.
Evaluacija (Evaluation)
Evaluacijom se utvruje jesu li ispunjeni ciljevi projekta (dugoroni i kratkoroni), tj. uspjenost realizacije projekta. Evaluacija
treba da je usko vezana za te ciljeve. Opiite metode evaluacije, npr. naine prikupljanja podataka, vrste informacija koje e se
sakupljati, da li e evaluaciju raditi neko unutar organizacije (interna evaluacija) ili e se raditi eksterna evaluacija i sl.
Vidjeti takoe: Interni evaluator, Eksterna evaluacija
Evaluacija nakon realizacije granta (Post-grant evaluation)

Procjena rezultata koji su ostvareni realizacijom projekta za koji je odobren grant, s naglaskom na to da li su projektom ostvareni
eljeni (planirani) ciljevi.
Evaluacija ostvarenog efekta (Impact evaluation)

Jedan tip evaluacije rezultata koji se fokusira na iri, dugoroni uticaj ili rezultate programskih (projektnih) aktivnosti.
Evaluacija rezultata (Outcome evaluation)

Evaluacija koja se koristi da bi se identifikovali rezultati jednog projekta (programa). Ovaj tip evaluacije prua sljedee podatke:
1. stepen u kojem problemi i potrebe kojima se bavi projekat jo uvijek postoje;
2. naini da se poboljaju nepovoljni uticaji i da se unaprijedi eljeni uticaj i
3. izvjestan redizajn dijelova projekta koji se moe naznaiti za ubudue.
(ili)
Evaluacijski proces koji se vie fokusira na mjerenje uspjenosti u ostvarivanju odreene, mjerljive i znaajne promjene u drutvu
ili u ivotima ljudi zbog kojih se provodila promjena, nego na puko navoenje inputa (uloenih sredstava) ili izvjetavanje o
onome to se uradilo.
Vidjeti takoe: Ciljevi ostvarenih efekata
Evaluacijski plan (Evaluation plan)

Pisani dokument kojim se opisuje cjelokupan pristup ili plan koji e se koristiti za provoenje evaluacije nekog projekta.
Ovaj dokument sadri sljedee podatke: ta e biti uraeno, kako e biti uraeno, ko e to uraditi, kada e biti uraeno i zato
se evaluacija sprovodi.
Facilitacija (Facilitation)
Planiranje i voenje sastanka.
Facilitator (Facilitator)
Osoba koja djeluje kao nepristrasni lider ili moderator sastanka.
Filantrop (Philanthropist)
Pojedinac koji je ukljuen u neku volontersku (dobrovoljnu) akciju u vezi sa ostvarenjem nekog opeg (javnog) interesa, to
obuhvata dobrovoljno pruanje usluga, volonterske asocijacije ili dobrovoljna davanja.
Filantropija (Philanthropy)
1. Volonterska aktivnost s ciljem ostvarenja nekog javnog (opeg) interesa;
2. Ljubav prema ovjeanstvu, koja se obino ispoljava kroz ulaganje napora za dobrobit ovjeanstva putem linog
angamana ili davanjem finansijske podrke za odreene svrhe;
3. Svaki napor da se ublai ljudska patnja i bijeda, pobolja kvalitet ivota, prui pomo ili podrka, ili ouvaju prave vrijednosti
putem davanja poklona, pruanja usluga ili kroz neku drugu dobrovoljnu aktivnost.
Finansijski izvjetaj primatelja granta (Grantee financial report)

Izvjetaj u kojem se detaljno obrazlae kako jedna organizacija troi sredstva koja su joj odobrena grantom. Obino, finansijski
izvjetaj sadri spisak svih trokova koji su nastali troenjem sredstava granta. Ponekad se ovaj spisak nadopunjuje potpunim
finansijskim izvjetajem organizacije koji obuhvata sve njene prihode i trokove, aktivu i pasivu.
Finansijski menadment (Finance management)

Finansijski menadment je kontinuiran proces u kojem se procjenjuju finansijski rezultati organizacije u jednom periodu i na taj
nain omoguava donoenje finansijskih odluka relevantnih za sadanjost i budunost organizacije.
169
Fokus grupa/Tematska grupa (Focus group)

Metoda sakupljanja informacija kroz evaluacijski proces. Ova metoda obino obuhvata grupu od 7 do 10 ljudi koja se formira
radi prikupljanja miljenja i stavova, predlaganja ideja ili preporuka za dalji rad.
Vidjeti takoe: Intervju
Fondacija (Foundation)
Organizacija koja je ustanovljena s odreenim sredstvima od kojih se ostvaruje prihod, koji se zatim distribuira kroz grantove
drugim nevladinim organizacijama i, u nekim sluajevima, pojedincima.
(ili)
Organizacija civilnog drutva koja je obino osnovana kroz osnovni kapital i koja daje grantove drugim organizacijama civilnog
drutva. Ova organizacija ponekad moe realizovati vlastite programe.
Vidjeti takoe: Grant, Organizacija civilnog drutva
Garancija o finansiranju (Funding pledge)

Indikativno, esto samo verbalno obeanje da e finansiranje vaeg projekta biti omogueno.
Glavni partner (Lead partner)

Donator ili agencija koja inicira ili pospjeuje saradnju i partnerstvo razvijanjem strategije pokretanjem programa, praenjem
koordinacije donatora, upravljanjem implementacijom, obezbjeivanjem inicijalnog finansiranja, ili koja daje najveu podrku
u resursima.
Vidjeti takoe: Koordinacija donatora, Inicijalno finansiranje
Globalizacija (Globalisation)
Odnosi se na proiren fokus (meusobno povezanih) pitanja koja se tiu globalnog drutva (politikog, ekonomskog, ekolokog
itd.).
Godinji izvjetaj (Annual report)

Izvjetaj izraen na dobrovoljnoj osnovi koji daje fondacija ili nevladina organizacija, a koji pokazuje finansijske podatke i opis
troenja sredstava. Postoje varijacije u izgledu ovog dokumenta, koje poinju od toga da ovaj dokument moe izgledati kao
obini otkucani list papira na kojem je taksativno navedeno po stavkama kako su troena/rasporeivana sredstva, pa sve do
detaljne publikacije koja sadri sve vane podatke o rasporeivanju ili troenju sredstava.
Graansko drutvo (Civil society)

Pojam graanskog drutva moe se posmatrati sa dva razliita aspekta:
- Negativni: to je ideja da domet drave treba da bude ogranien, a ona sprijeena da kontrolie sve drutvene aktivnosti, da
prodre u sve ivotne sfere i upije svu drutvenu inicijativu i sav talenat.
- Pozitivni: to je ideja o postojanju mnotva nezavisnih arita samoorganizovanja u drutvu preko kojih ljudi mogu da
zajedniki djeluju i rjeavaju svoje probleme, to moe sluiti kao kanal za izraavanje stavova i interesa graana i kao pritisak
na vladu, ali i kao zatita od pokuaja drave da prekorai svoje granice.
Ideja o graanskom drutvu ukazuje na to da je demokratiji potrebno da ima drutvena udruenja svih vrsta koja su organizovana
nezavisno od drave. Samo na taj nain moe se ograniiti mo drave, a javno mnijenje (stavovi i interesi graana) artikulisati
(izraziti) odozdo umjesto da se njime upravlja s vrha, i moe se postii da drutvo ima samopouzdanja da se odupre proizvoljnoj
upravi. Naelo da takva udruenja treba da budu ne samo nezavisna ve i demokratski organizovana iznutra utjelovljuje ideju
da e demokratija na nivou drave biti tek slabo ukorijenjena ukoliko se ostatkom drutva upravlja na autokratski nain. Ako
su ljudi naueni na autoritarnost u porodici, koli i crkvi, i ako nemaju iskustva sa samoorganizovanjem i samoodluivanjem
na radnom mjestu, u komiluku i u dobrovoljnim udruenjima, nije vjerovatno da e postati aktivni graani niti da e osjeati
ikakvu odgovornost za ope stanje svoje zajednice.
Grant (Grant)
Odnosi se na sumu novca koja se daje kao podrka za rad nekoj organizaciji ili (povremeno) pojedincima, obino kao rezultat
formalnog procesa odluivanja koji ukljuuje pismenu ili verbalnu prezentaciju rada pojedinca ili organizacije i donoenje
odluke na osnovu toga. Grantovi se razlikuju od kredita jer se odobravaju bez uslova vraanja, ali sa izvjetajem o njegovom
utroku i ta je postignuto istim.
Grant odobren za razvoj programa; Projektni grant (Program development grant; Program funds; Project grant)
Grantovi koji se odobravaju za odreene projekte ili programe i na taj nain se razlikuju od granta za generalnu (opu) podrku.
(ili)
Sredstva koja se daju nevladinoj organizaciji kako bi ona realizovala jedan odreeni, precizno definisan i esto kratkoroan
projekat ili set aktivnosti isplaniranih tako da bi se zadovoljila odreena potreba ili postigao odreeni cilj.
170
Grant ope podrke (General support grant)

Obino se odnosi na novac koji se daje nekoj organizaciji bez ogranienja vezanih za nain na koji e ona taj novac utroiti. Ovaj
grant se daje da bi uvrstio opi cilj ili rad jedne organizacije prije nego da bi pomogao realizaciju odreenog projekta ili neku
posebnu svrhu; ovaj grant se jo naziva i nerestriktivni grant.
Grant za graevinske projekte (Building grant)

Grantovi za izgradnju, renoviranje, prepravljanje ili vraanja imovine u funkciju.
Grant za operativnu podrku (Operating support grant)

Grant koji pokriva trokove isplate zarada zaposlenima, administrativnih i drugih trokova funkcionisanja jedne organizacije ili
programa.
Grantovi za istraivanja (Research grants)

Grant koji se odobrava obrazovnim institucijama ili pojedincima kako bi se podrao odreeni projekat za provedbu istraivanja.
Grupe za pritisak (Pressure groups)

Interesne ili grupe za pritisak esto se definiu kao organizacije iji lanovi djeluju zajedno kako bi ostvarili uticaj na javnu
politiku u cilju promocije njihovog zajednikog (opeg) interesa i na ovakav nain definisane mogu se shvatiti kao oblik
nevladinih (ili mogue volonterskih) organizacija koje imaju politiki motiv javnog zastupanja.
Unutar ove raznolike kategorije moemo generalno razlikovati dva tipa:
1. ekonomske ili profesionalne asocijacije (ukljuujui sindikate) i
2. javne interesne grupe koje djeluju za neki opi interes svojih lanova (ljudi koje one reprezentuju).
Grupisanje (Clustering)
Identifikovanje slinih karakteristika i grupisanje sluajeva s ovim karakteristikama.
Imovina (Assets)
Iznos kapitala ili novca od glavnice, dionica, obveznica, nekretnina ili drugih resursa koje posjeduje jedna nevladina organizacija.
U sluaju fondacija imovina se u veini sluajeva investira i prihod steen na taj nain rasporeuje se na dodjelu grantova.
Sve ono to nevladina organizacija posjeduje, ukljuujui:
- novac na bankovnom raunu i gotovinu u blagajni,
- raune potraivanja koji predstavljaju obavezu plaanja prema nevladinoj organizaciji, a koji dospijevaju u roku od jedne
godine, npr. grant od donatora,
- avans, tj. novac koji je unaprijed dat osoblju za putne trokove, a koji se ne evidentira kao troak sve dok se rauni/priznanice
ne dostave,
- namjetaj i oprema.
Indikatori uspjeha (Performance indicator)
Pokazatelj koji slui kako bi se odredio stepen u kojem su ciljevi i rezultati ostvareni.
Indikatori (Indicators)
Opservacije ili mjerenja za koje se pretpostavlja da su dokaz o osobinama ili karakteristikama nekog fenomena.
Indirektna korist (Indirect benefit)

Rezultati koji su postignuti realizacijom odreenog programa ili projekta, ali nisu predvieni da budu ciljevi tog projekta ili programa.
Indirektni trokovi (Indirect costs)

Trokovi jedne organizacije koji se ne mogu direktno vezati za realizaciju odreenog projekta ili aktivnosti. Obino se trokovi
odravanja zgrada, zemljita, opreme, raunovodstvenih usluga, komunalija i opi administrativni trokovi smatraju indirektnim
trokovima. Ovakve trokove donatori odobravaju ili ne odobravaju, dok neki donatori mogu postaviti maksimalan iznos ovih
trokova izraen u procentima od ukupne vrijednosti granta.
Infrastrukturni grant (Bricks and mortar)

Neformalni izraz koji oznaava grantove za izgradnju ili graevinske projekte.
(ili)
Neformalni izraz za kapitalna sredstva koja se veinom koriste za renoviranje objekata ili graevine.
Inicijalna sredstva (Seed or startup money)

Finansijska sredstva koja se odobravaju da bi se pomogla tek osnovana organizacija ili projekat u njegovoj poetnoj fazi.
Ponekad se inicijalna sredstva odobravaju novoj organizaciji ili programu kako bi im se pomoglo dok se ne pojavi neki vei izvor
sredstava.
171
Inicijalni grant (Seed grant)

Grant ili pomo koja se odobrava kako bi se osnovala nova organizacija ili realizovao novi projekat. Ovi grantovi mogu pokrivati
plate i druge operativne trokove novog projekta.
Vidjeti takoe: Operativni trokovi
Inicijalno finansiranje (Seed funding)
Resursi/sredstva za pokretanje inicijative koji bi stimulisali dodatne priloge (engl. matching contributions) drugih.
(ili)
Ova vrsta finansiranja pomae u fazi zasnivanja projekta. Ovo se obino daje malim projektima u ranoj fazi razvoja, a prije nego
to bude napravljena konana forma ili bilo kakav plan za budue proirenje projekta. Ideja je da se pomogne poetak nekog
projekta.
Input indicator/Indikator uloenih sredstava (Input indicator)

Mjerenje iznosa resursa koji su koriteni za odreenu planiranu aktivnost.
Input/Uloena sredstva (Input)

Resursi koji su koriteni u jednom programu ili projektu.
Institucije (Institutions)
Organizacije kojima upravljaju profesionalci kako bi pruili svoje ekspertsko (struno) znanje ljudima kojima je ono potrebno,
ukljuujui kole, socijalne ustanove, biblioteke, dravne i lokalne vlasti, bolnice, univerzitete itd.
Interesne grupe (Interest groups)

Ove grupe, koje se jo zovu i grupe javnog zastupanja (engl. advocacy groups), predstavljaju grupe ljudi okupljnih oko zajednikog
cilja/svrhe. Interesne grupe su, na primjer, grupe za zatitu ivotne okoline, grupe koje se bore za ljudska prava, grupe koje rade
na socijalnim problemima itd.
Interna analiza (Internal analysis)

Evaluacija snaga, slabosti, mogunosti i prepreka jedne organizacije.
Vidjeti takoe: SWOT analiza
Interna kontrola (Internal control)
Proces koji je zamiljen tako da obezbijedi objektivnost u praenju ostvarivanja razliitih ciljeva menadmenta kao to je, recimo,
pouzdanost finansijskih izvjetaja.
Interni evaluator (Internal evaluator)

Jedan od zaposlenih ili cijeli sektor kao sastavni dio organizacije koja je predmet evaluacije.
Interni monitoring (Internal monitoring)

Predstavlja aktivan proces monitoringa koji koristi razne informacije o poslovanju neophodne za menadment i druge
donositelje odluka u jednoj organizaciji.
Interpersonalne vjetine (Interpersonal skills)

Sposobnost da se uinkovito komunicira na verbalan i neverbalan nain.
Intervjui (Interviews)
Telefonski ili lini razgovori s nekom osobom ili grupom ljudi. Obino intervjui nude mogunost da se ispitaju i istrae odgovori
i da se prui bolji kvalitet odgovora, mada mogu sadravati manje objektivne informacije. U odgovarajuim uslovima (kada su
obezbijeeni povjerenje i anonimnost) intervjui su pogodno sredstvo da se prikupe opipljive informacije koje ljudi inae nisu
voljni staviti na papir.
Vidjeti takoe: (Fokus grupe)Tematske grupe
Istraivanje potreba / Opis problema (Needs assessment)

Analiza koja ispituje potrebe odreene grupe i prezentuje tako dobivene rezultate u pismenoj formi, kada se te potrebe detaljnije
obrazlau. Ova analiza takoe identifikuje i akcije koje treba preduzeti kako bi se ove potrebe zadovoljile u cilju razvijanja
projekta (programa) i njegove implementacije.
(ili)
Dio pisanog projektnog prijedloga u kojem se donatoru objanjava zato postoji potreba da se realizuje va projekat. Ovaj dio
se jo naziva i opis problema.
Opis problema treba da prui odgovor na sljedea pitanja:
- Zato je zapravo potreban va projekat?
- Koju bi to vanu potrebu trebalo zadovoljiti?
- ija je to potreba?
- Zato je ona znaajna?
- to je uzrok tog problema?
172
- ta e se desiti ako se taj problem ne rijei?

- Ko (je) i to ini/o na rjeavanju tog problema (s kakvim rezultatima, da li mi moemo bolje) itd.
Dobro obrazloen opis problema mora korespondirati sa svrhom i ciljevima donatora, treba biti objektivno opisan (bez
dramatizovanja), treba se baviti problemom koji je rjeiv i treba sadravati to vie relevantnih podataka (npr. statistike podatke,
izjave eksperata itd).
Izgradnja kapaciteta organizacije (Capacity building)

Kreiranje i poboljanje kapaciteta jedne organizacije kako bi ona ostvarila svoju misiju i bila odriva. To obuhvata: zapoljavanje
novih ljudi i obuku (trening) ve zaposlenih, dobijanje novih ili poboljanje postojeih prostorija za rad, jaanje postojeih
programa ili kreiranje novih...
(ili)
1. Razvoj najbitnijih organizacijskih vjetina i sposobnosti, to podrazumijeva liderstvo, menadment, finansije i prikupljanje
sredstava (engl. fundraising), razvijanje programa i rad na evaluaciji, a sve u cilju osnaivanja efektivnosti i odrivosti
organizacije.
2. Proces pomaganja (asistiranja) pojedincu ili grupi da identifikuju i pozabave se problemima i dobiju uvid, znanje i iskustvo
koji su im potrebni kako bi rijeili neki problem i implementirali promjenu.
Izgradnja tima (Team building)

1. Proces u kojem se lanovi tima obavezuju da rade zajedno do zajednikog ishoda, mada lanovi tima mogu dati svoj
doprinos na razliit nain.
2. Aktivnosti koje promoviu meusobnu odgovornost i socijalne veze meu lanovima tima. Cilj izgradnje tima jeste pomoi
grupama da rade bolje i efikasnije tako to e preispitati:
- Da li svi razvijaju zajedniki cilj i ele se za njega zalagati?
- Koristimo li sve sposobnosti lanova tima?
- Kako stoje stvari sa povjerenjem u timu (komunikacija)?
- Kako napredujemo kao grupa?
Vidjeti takoe: Tim
Izjava o misiji (Mission statement)

Jedna filozofina izjava ili vrijednosni sud koji tei da prui odgovor na pitanje zato organizacija postoji, tj. koji su glavni razlozi
njenog postojanja. Izjava o misiji ne izraava se kroz dugorone ili kratkorone ciljeve nego vie kroz jedan realistian, ali
dalekovid prikaz onoga to organizacija predstavlja, kome slui, ta radi i ta moe da postigne.
Izvrna grupa (Task force)

Odreena grupa unutar koalicijske strukture koja obavlja odreeni posao i koja svoje rezultate i preporuke podnosi cijeloj grupi
na razmatranje. Izvrne grupe bave se odreenim problemima (pitanjima), esto su kratkorone i imaju kolaborativnu prirodu.
Javni sektor (Public sector)

Prvi sektor u jednom drutvu. Drava, vlast.
Vidjeti takoe: Sektor, Profitni sektor, Trei sektor
Javno zastupanje/Zagovaranje (Advocacy)

Javno zastupanje (zagovaranje) predstavlja akt ili proces podrke odreenoj opoj stvari ili problemu. Kampanja javnog
zastupanja je niz ciljanih akcija radi podrke odreenoj opoj stvari ili problemu.
Meunarodna fondacija za planiranje roditeljstva (IPPF) - vodi za javno zastupanje:

Mi se javno zalaemo za odreenu opu stvar ili problem zato to elimo da:
- dobijemo podrku za tu opu stvar ili problem,
- utiemo na druge da je podre, ili
- pokuati da utiemo ili mijenjamo zakonodavstvo koje se na to odnosi.
CEDPA, Kairo, Peking:

Javno zastupanje znai govoriti glasno, okrenuti panju zajednice na vaan problem i usmjeriti donositelje odluka prema
rjeenju. Javno zastupanje znai raditi sa drugim ljudima i organizacijama kako bi se neto promijenilo.
I dalje: Prirunik za javno zastupanje za ene voe:

Javno zastupanje definie se kao promocija odreene ope stvari ili uticaj na politiku, tokove finansiranja ili druge politiki
determinisane aktivnosti.
173
Advokati za mlade, Javno zastupanje 101:

Javno zastupanje predstavlja proces djelovanja (a ne jednokratnu aktivnost) s ciljem postizanja poeljnih promjena u drutvu
kako bi odnosi moi i raspodjela bogatstva postali demokratiniji i pravedniji i kako bi se marginalizovanim drutvenim grupama
obezbijedili prostor i uloga u javnom odluivanju. Za poetak se javno zastupanje moe definisati kao pretvaranje znanja u
praksu s ciljem stvarivanja drutvenih promjena.
Postoje tri aktivnosti koje se zajedno mogu smatrati javnim zastupanjem:
- Zastupanje: govorenje u vlastito ime i u ime drugih ljudi.
- Mobilizacija: podsticanje drugih ljudi da govore o tome zajedno s vama.
- Osnaivanje: omoguiti drugima da vide (shvate) kako imaju pravo da se izraze i da ih drugi pritom uju.
Javno zastupanje ukljuuje tri vrste aktera:

Korisnike: ljude ija su prava ugroena ili uskraena i u iju korist preduzimamo aktivnosti.
Zastupnike: one kojima se korisnici obraaju da bi im oni pomogli da ostvare svoja prava.
Ciljne osobe: one koji imaju odgovornost da potuju i ispunjavaju prava korisnika (donositelji odluka).
Kampanja e-mailovima (Mail campaign)

Vrsta kampanje koja se obino iroko koristi, a koja se provodi e-mailom tako to se jednoj osobi tokom odreenog vremenskog
perioda poalje nekoliko e-mailova sa odreenom porukom i sadrinom.
Kapacitet organizacije (Organizational capacity)

Interni potencijal organizacije za rast, razvijanje i usavravanje. Stepen u kojem je organizacija sposobna i ima resurse da ostvari
svoju misiju.
Vidjeti takoe: Misija.
(Kapitalna) dobit/Gubitak (Equity)
Finansijsko znaenje ovog pojma (engl. equity) predstavlja razliku izmeu ukupne aktive s jedne strani i ukupne pasive s druge
strane.
Kapitalna sredstva (Capital funds)

Sredstva koja se daju za osnivaki ulog, objekte, graenje ili opremu.
Kapitalni grant (Capital grant)

Grant koji se daje za opremu ili graevinske projekte.
Kapitalni trokovi (Capital costs)

Trokovi za poetnu ili fiksnu imovinu kao to su komunikacijska oprema, vozila, putovanja, poetne konsultacije.
Koalicija (Coalition)
Koalicija je savez vie organizacija, grupa i/ili pojedinaca koji na istovjetan nain ele rijeiti odreeni problem. Unutar koalicija
svako zadrava autonomiju djelovanja.
Kolaboracija (Saradnja) (Collaboration)

Razmjena informacija, modifikovanje aktivnosti, dijeljenje resursa, jaanje kapaciteta drugog u svrhu zajednike dobiti (koristi)
i da bi se postigao isti cilj.
Kompletni pisani prijedlog projekta - standardna forma (Full proposal)

Predstavlja potpun (kompletan) pisani plan za projekat ili ideju koju predlaete za finansiranje. Kompletan pisani prijedlog
projekta razlikuje se od koncepta prijedloga projekta jedino po detaljnosti informacija koje sadri a osnovne komponente su
im iste. Veoma se razlikuju zahtjevi donatora po pitanju obimnosti, formata i sadraja kompletnog projekta; obavezno provjerite
smjernice svakog donatora. Meutim, primjetno je da se te forme univerzalizuju po uzoru na formu Evropske komisije. Kompletan
projekat sadri sljedee stavke (standardna forma pisanog prijedloga
projekta):
1. Propratno pismo (Cover letter; Cover Sheet)
2. Saetak projekta (Summary)
3. Uvod (Introduction; Organization details)
4. Obrazloenje problema (Problem statement; Needs sssessment)
5. Cilj/evi projekta (Long-term objective; Aim; Purpose; Overall goal; Wide objective; Goals)
6. Podciljevi/Operativni ciljevi (Objectives; Operational objectives; Narrow objectives; Short-term objectives)
7. Aktivnosti (Activities; Methods)
8. Evaluacija (Evaluation)
9. Budet (Budget)
10. Prolo i budue finansiranje (Future or other necessary funding)
11. Propratni materijal (Appendices/Attachments)
Vidjeti takoe: Propratno pismo, Ocjena potreba, Dugoroni i kratkoroni ciljevi,
Evaluacija, Budet, Propratni materijal, Uputstva, Koncept prijedloga projekta
174
Koncept prijedloga projekta (Letter proposal)

Za razliku od upita, koncept prijedloga projekta sadri sve informacije koje su potencijalnom donatoru potrebne kako bi odluio
hoe li finansirati va projekat. Koncept prijedloga projekta razlikuje se od kompletnog prijedloga projekta samo po detaljnosti
podataka koje sadri, dok su im osnovne komponente iste. Razliiti su zahtjevi od donatora do donatora, po pitanju duine,
formata i sadrine ovog pisma. Dobro provjerite uputstva koja e vam donator dati u vezi s tim kako pismo treba da izgleda.
Najee se koncept prijedloga projekta alje zajedno sa propratnom dokumentacijom.
Vidjeti takoe: Propratna dokumentacija, Uputstva
Konflikt interesa (Conflict of interest)

Situacija kada privatni interes neku osobu koja je ukljuena u organizaciju moe navesti da donese odluke koje nisu u najboljem
interesu organizacije.
Konsultant (Consultant)
Profesionalac zaposlen na bazi ugovora koji posjeduje ekspertsko (struno) znanje iz odreene oblasti. Obino se ove osobe
zapoljavaju za odreene projekte kao to su planiranje ili evaluacija.
Koordinacija donatora (Donor coordination)

Pokuaji raznih donatora da razmjenjuju informacije o svojim aktivnostima i na taj nain bolje integriu svoj rad.
Korisnik granta (Beneficiary)

lan ciljne grupe za koju je grant kreiran. Onaj kome e projekat pomoi. Beneficiaries na engleskom jeziku oznaava one u iju
se korist neto ini. Kod nas relativno priblian prevod korisnici oznaava i one koji se neim aktivno slue, moda ak i plaaju,
pa zato nije sasvim adekvatan. Moda je u ovom kontekstu bolji prevod ovog termina oni kojima projekat pomae.
Koritenje poetnog granta (Leveraging)

Koritenje (ulaganje) vlastitih resursa radi pribavljanja podrke ili resursa drugih partnera.
Kratkoroni cilj (Short-term goal)

Cilj koji je mogue ostvariti u kratkom vremenskom periodu, obino u roku od 12 mjeseci ili krae.
Kvalitativna evaluacija (Qualitative evaluation)

Vrsta evaluacije koja je prije svega opisna i interpretativna.
Vidjeti takoe: Evaluacija
Kvantitativna evaluacija (Quantitative evaluation)

Vrsta evaluacije koja ukljuuje razne vrste zbrajanja i analizu podataka zasnovanu na statistikim metodama.
Liderstvo (Leadership)
Snaga unutar jedne institucije, agencije, organizacije, koja stimulie ostale da rade ili daju.
Likert skala (Likert-Scale)

Evaluacijska tehnika koja se najee koristi kao instrument kod raznih istraivanja kako bi se izmjerilo neije miljenje ili stav.
Na primjer:
C. Smatrate li da je ovaj rjenik jednostavan za koritenje?
Molimo vas da zaokruite jedan od ponuenih odgovora:
1. Veoma jednostavan
2. Jednostavan
3. Malo komplikovan
4. Veoma komplikovan
5. Nemam miljenje
Lobiranje (Lobbying)
Lobiranje predstavlja niz akcija kojima je cilj izvriti uticaj na nekoga. Osnovnu ciljnu grupu akcije lobiranja ine donositelji
odluka.
Tematske oblasti: Zastupanje
Lobisti (Lobbyists)
Grupa ljudi ili pojedinih graana koji pokuavaju da utiu na usvajanje ili neusvajanje zakonodavstva. Prvobitno se ovaj izraz
odnosio na osobe koje esto posjeuju holove (predvorja neke skuptine; engl. lobbies) ili hodnike zakonodavnih odjeljenja
kako bi priali s ljudima koji izrauju zakone.
175
Logika intervencija (Intervention logic)

Prva kolona matrice logikog okvira, tj. dio logikog okvira u kojem je opisano ZATO implementiramo projekt.
Master plan studija (Master plan study)

Izuzetno detaljna i kompleksna studija savjeta za prikupljanje sredstava; podrazumijeva mnoge aspekte rada institucije osim
prikupljanja sredstava, kao to su misija, administracija, finansijski menadment i upravljanje.
Medijator / Posrednik (Mediator)

Osoba koja radi sa stranama u sukobu s ciljem postizanja obostrano prihvatljivog rjeenja. Medijator je aktivan uesnik u
diskusiji, ali za razliku od arbitra, medijator ne namee rjeenje onima koji su u sukobu. On/ona nastoji da aktivno utie na njih
da pronau rjeenje koje je prihvatljivo za sve.
Menadment znanja (Knowledge management)

Proces u kojem organizacija generie vrijednosti svoje intelektualne imovine i imovine bazirane na znanju. Obino generisanje
vrijednosti ovakve imovine podrazumijeva i dijeljenje tih informacija sa zaposlenima, organizacionim dijelovima i drugim
organizacijama s ciljem postizanja boljeg poslovanja (engl. best practices).
Mentor (Mentor)
Iskusni profesionalac koji pomae u profesionalnom usavravanju nove ili manje iskusne osobe.
Mentorstvo (Mentoring)
Upoznavanje sa znanjem steenim kroz praksu koje obino osoba iz vieg menadmenta prenosi osobi koja se obuava u istoj
organizaciji.
Metodologija (Methodology)
Sredstva ili niz loginih postupaka kojima se implementira ono to je planirano projektom (ili programom).
Mikrokredit (Microcredit)
Mali zajmovi koji se odobravaju pojedincima kako bi oni ostvarili ili poveali svoj prihod, s kamatom koja je u stvari cijena tog
zajma.
Misija (Mission)
Izjava o opoj svrsi postojanja jedne organizacije. Misija organizacije direktno je povezana s njenom vizijom. To je izvjesna izjava
koja sadri svrhu i vrijednosti organizacije, a koja istovremeno navodi kako e se ta svrha i vrijednosti provesti u praksi. Misiju
treba navesti u pisanim dokumentima organizacije (u statutu) i treba da je znaju svi zaposleni (zbog navedenih razloga).
Izjava o misiji treba da bude podsticajna, da sadri izazove. Iako misiju stvaramo tako da zvui ambiciozno, ona ipak treba da
bude realna, na primjer: vaa misija ne moe biti da suzbijete nezaposlenost u dravi u roku od pet godina - iz prostog razloga
to je to nemogue.
Moderator (Moderator)
Osoba koja upravlja diskusijom u grupi; esto se naziva i facilitator.
Monitoring (Monitoring)
Monitoring se, jednostavno izraeno, moe smatrati stalnom sistematskom aktivnou kojom se sakupljaju i pruaju informacije
specijalno s ciljem mjerenja i poboljanja efektivnosti (uinkovitosti) projekta; ili se moe koristiti kako bi se osigurala odgovornost
na svim nivoima projekta, posebno u pogledu finansija, ili onda kad menadment donosi odluke o osoblju i institucionalnoj
efektivnosti.
Monitoring granta (Grant monitoring)

Stalno praenje realizacije projektnih aktivnosti koje je donator finansirao, a cilj mu je da se utvrdi potuju li se uslovi granta i
ima li izgleda da se ostvari cilj projekta za koji je grant odobren.
Monitoring medija (Media monitoring)

Predstavlja zadatak u okviru kojeg pojedinci ili organizacije veoma paljivo i kritiki prate izvjetavanje razliitih (novih) medija,
s ciljem da se efikasnije skrene panja tih medija. Monitoring medija zahtijeva od pojedinaca ili organizacija da kao korisnici
raznih vrsta medija razviju kritiki stav prema njima.
Mrea (Network)
Pojedinci ili organizacije koji dijele informacije, ideje, resurse ili ciljeve kako bi ostvarili pojedinani ili grupni cilj.
176
Nadoknada trokova (Cost reimbursement)

Onaj kome je grant odobren obezbjeuje dokaz (obino raun) za svaki troak koji je odobren u okviru odreenog granta, a
donator nadoknauje cjelokupan iznos za koji se prikupe dokazi na ovaj nain (osim ako ugovorom nije drugaije ureeno).
Nauene lekcije (Lessons learned)

Proces kojim kroz evaluaciju navodimo ta se desilo i zato, a zatim primjenjujemo ono to smo na taj nain nauili kako bismo
izbjegli ponavljanje eventualnih greaka.
Vidjeti takoe: Pozitivna iskustva, Evaluacija, Menadment znanja, Organizacija koja ui
Nenovana donacija / In-kind donacija (In-kind donation)

Nenovane donacije kao to su oprema, materijal za rad, koritenje kancelarijskog prostora, razne vrste roba, poslovne usluge,
radno vrijeme osoblja i slino.
Nenovani trokovi (In-kind costs)

Nenovani doprinosi u obliku opreme, materijala za rad, prostora, vremena osoblja itd., koje daje primatelj granta. Ovaj
nenovani iznos moe biti limitiran od strane donatora.
Nepredvieni trokovi
Trokovi koje organizacija nije predvidjela u planiranju projekta ili opim budetom. Postoji mogunost da se tokom
implementacije projekta javi neki troak koji nije planiran i predvien. Zato je dobro da organizacija u budetu planira i stavku za
nepredviene trokove. Donatori vrlo esto odobre ovu stavku, a njena vrijednost iznosi izmeu 1% i 5% od ukupnog budeta
(ovisno o donatorima i njihovoj politici).
Neprioritetni prijedlozi (Unsolicited proposals)
Donatori mogu dozvoliti organizacijama da podnesu prijedloge projekta koji ne spadaju u listu prioriteta tog donatora ili
njegovih programskih oblasti.
Neprofitna organizacija (Non-profit organization)

Ova organizacija sinonim je za nevladinu organizaciju. Neprofitna organizacija je ona organizacija kojom upravlja obino
volonterski upravni odbor (nevladina organizacija po naem zakonu mora imati upravni odbor) iji rad nije usmjeren na sticanje
profita. Ove organizacije pripadaju treem sektoru.
Vidjeti takoe: Trei sektor
Neprofitni sektor (Non-profit sector)

Ovaj sektor sainjavaju nevladine organizacije koje se bave pitanjima od javnog interesa bez motivacije da
steknu profit.
Vidjeti takoe: Organizacije lokalne zajednice
Nevladina organizacija (Non-governmental organization, NGO)

Vrsta organizacije civilnog drutva koja je neprofitna, nepolitika i koja slui javnom interesu ili interesu odreene (specifine)
grupe. Ovaj izraz obino se koristi za organizacije civilnog drutva koje su formalno registrovane.
(ili)
Nevladina organizacija je ona organizacija koja se slobodno i legalno (u skladu s pravnim sistemom koji potuje najvie
standarde ljudskih prava i sloboda) autonomnom inicijativom graana formira, organizuje i djeluje programskom platformom
na unapreenju javnog dobra, i koja je izvan uticaja i kontrole dravnih i paradravnih aparata vlasti.
(ili)
Termin Ujedinjenih nacija za neprofitnu organizaciju koju ne finansira i ne kontrolie u potpunosti vlada i koja promovie
dobrobit ljudi na neprofitnoj osnovi. Kada postoji samo u jednoj zemlji, smatra se nacionalnom NVO, a kada postoji u vie
zemalja u regionu, smatra se regionalnom NVO. Organizacija bi trebalo da ima pravno ustanovljen statut, jasnu svrhu i vidljive
aktivnosti, sa upravljakim tijelom koje ima ovlatenje da govori u ime svojih lanova. Moe, ali ne mora biti pridruena nekoj
meunarodnoj organizaciji.
Vidjeti takoe: Organizacija graanskog drutva, Neprofitna organizacija, Dobrovoljna organizacija
Obuka / Trening (Training)

Obrazovanje osoblja da postanu profesionalci i strunjaci u odreenoj oblasti kroz specijalizovanu obuku (poseban trening) i
sticanje iskustva.
Odnosi sa javnou (Public relations, PR)

Strateki proces usmjeren na sticanje i upravljanje publicitetom.
177
Odrivi razvoj (Sustainable development)

Nova paradigma kojom se istie neophodnost da razvoj bude odriv. To znai da razvoj treba da pobolja ivot ljudi na ujednaen
nain, a ne da destruktivno djeluje na ivotno okruenje. Demokratizacija takoe predstavlja jednu od komponenti odrivog
razvoja.
Prikupljanje finansijskih sredstava putem Interneta (Online fundraising)

Metoda koritenja Interneta kako bi se pronala i prikupila finansijska sredstva.
Operativna fondacija (Operating foundation)

Fondacija koja vodi vlastite programe i koja troi veinu svojih prihoda na ove programe.
Operativna podrka (Operating support)

Sredstva koja se daju kako bi se pokrili svakodnevni, tekui trokovi organizacije, u to spadaju trokovi zarada zaposlenih,
trokovi vode, struje, kancelarijskog materijala itd.
Vidjeti takoe: Grant ope podrke
Operativna sredstva (Operating funds)

Sredstva koja se koriste za podmirivanje trokova zaposlenih, administrativnih i drugih trokova za postojei program ili projekat.
Operativni budet (Operating budget)

Budet koji se odnosi na dohodovne aktivnosti (engl. income-producing activities) organizacije.
Operativni indikatori (Operational indicators)

Pokazatelji koji navode kako se za odreeni projekat ili program koriste resursi i da li se aktivnosti provode u skladu s planom
rada.
Vidjeti takoe: Planiranje posla
Operativni plan (Operating plan)
Kratkoroan, detaljan plan koji najee sadri preciznu specifikaciju ciljeva i predvienih aktivnosti.
Operativni / periodini / tekui trokovi (Operating/recurrent/running costs)

Tekui godinji ili mjeseni trokovi jedne organizacije ili projekta kao to su plate, trokovi vode i elektrine energije (komunalije),
potronog materijala, komunikacija, prevoza, odravanja i opravke.
(ili)
Trokovi bez kojih organizacija ne bi mogla funkcionisati; trokovi koji se odnose na interno ili administrativno poslovanje vie
nego na odreeni program (projekat) ili pruanje usluga.
Opis posla (Job description)

Dokument koji sadri podatke o nazivu radnog mjesta, odgovornostima za taj posao (ta se oekuje da osoba radi), kao i
vjetinama i kvalifikacijama koje treba da ima zaposleni/ca na tom radnom mjestu.
Opi ciljevi (Overall objectives)

Objanjavaju zbog ega je projekt vaan za drutvo u smislu dugorone koristi za korisnike programa ili projekta, te za iru
populaciju na koju projekat ima uticaj. Opi ciljevi se ne ostvaruju realizacijom projekta, ali projekat doprinosi da se ti ciljevi u
budunosti ostvare.
Vidjeti takoe: Ciljevi/Operativni ciljevi, Specifini ciljevi
Opi trokovi (Overheads)

Administrativni trokovi implementacije projekta ili programa.
Organizacija koja ui (Learning organization)

Organizacija koja trai rjeenja od znaaja, zatim usvaja ta rjeenja tako da se ona dalje razvijaju, rastu i nastavljaju biti uspjena.
Organizacije koje ue podrazumijevaju ideje iz vie izvora i ukljuuju razne osobe u rjeavanje problema, dijeljenje informacija
i proslavljanje uspjeha.
Vidjeti takoe: Pozitivna iskustva, Upravljanje znanjem, Nauene lekcije
Organizacija lokalne zajednice (Grassroots organization, GRO)

Termin koji se koristi da se opie organizacija ili inicijativa koja djeluje unutar lokalne zajednice, veoma blizu zainteresovanim
stranama, ili sa grupama ljudi do kojih je tee doprijeti. Ove organizacije su obino male.
Vidjeti takoe: Nevladine organizacije, Organizacije bazirane u zajednici, Zaniteresovane strane
178
Organizacija sa lanstvom (Membership organization)

Organizacija civilnog drutva (engl. skr. CSO) ili nevladina organizacija koju formiraju lanovi, a koji biraju upravni odbor i
uestvuju u kreiranju politike, planiranju i radu organizacije. Ove organizacije se nekad nazivaju i participatorne ili organizacije
lokalne zajednice (engl. Grassroots organizations).
Organizacije civilnog drutva (Civil society organization, CSO)

Svaka asocijacija ili organizacija koju dobrovoljno formiraju graani. Ove organizacije mogu biti male ili velike, zvanino
registrovane ili ne, mogu predstavljati interese odreene grupe ljudi ili ire.
Organizacije koje djeluju unutar lokalne zajednice (Community-based organizations)

Organizacije ili inicijative koje djeluju u okviru lokalne zajednice; jako su blizu zainteresovanim stranama. Ove organizacije
obino nastaju kroz kole, vjerske institucije, etnike grupe, sport ili kulturne aktivnosti.
Vidjeti: Nevladine organizacije
Organizacijska kultura (Organizational culture)
Niz (set) pisanih i nepisanih pravila koja odreuju i oblikuju rad jedne organizacije.
Organizacijski razvoj (Organizational development)

Znanja i vjetine koje omoguavaju upravnim tijelima i zaposlenima da efikasno i efektivno upravljaju nevladinom organizacijom.
Ovo podrazumijeva razvijanje resursa, finansijski menadment, strateko planiranje, ukljuivanje novih ljudi u rad organizacije,
kao i unapreivanje komunikacije.
Osnovni kapital (Endowment)

Trenutno ograniena neto vrijednost / neto imovina (engl. Net assets), ija je glavnica zatiena i iji se prihod smije troiti samo
uz odobrenje ili donatora ili upravnog odbora organizacije.
(ili)
Novana sredstva koja su odobrena pod uslovom (sa zahtjevom) da se glavnica ne troi ve da se investira kako bi stvorila izvor
prihoda za neprofitnu organizaciju.
(ili)
Novac koji je doniran kako bi se obezbijedio kontinuiran prihod za podrku ili izdravanje organizacije. Osnovni kapital moe
biti opi ili namijenjen za odreeni projekat.
Osnovno finansiranje (Core funding)

Finansiranje potrebno za osnovu rada jedne organizacije, to podrazumijeva plate zaposlenih za puno radno vrijeme, zakup
prostorija, opremu, trokove komunikacije i direktne trokove svakodnevnog poslovanja. Zahtjevi za ovu vrstu finansiranja
najee su odvojeni u budetu od ostalih trokova projekta.
Otvoreno drutvo (Open society)

Ideja otvorenog drutva zasnovana je na saznanju da ljudi djeluju na osnovu nesavrenog znanja i da niko nije u posjedu
apsolutne istine. U praksi, otvoreno drutvo se odlikuje vladavinom prava, potivanjem ljudskih prava, prava manjina i manjinskih
miljenja, raspodjelom moi i trinom ekonomijom. Otvoreno drutvo je nain da se opiu pozitivni aspekti demokratije.
Output indicator (Output indicator)

Mjera koja pokazuje konkretan proizvod ili dostignua ostvarena kroz aktivnosti jedne organizacije ili pojedinog zaposlenog,
tokom odreenog vremenskog perioda.
Output/Direktni proizvod (Output)

Neposredno mjerenje vrsta i koliine dobara i usluga koje su proizvedene (pruene) tokom realizacije projekta ili programa.
Paralelno finansiranje (Parallel funding)

Partneri se slau oko zajednikog cilja, ali donose odluku da upravljanje i rasporeivanje svojih sredstava vre odvojeno, koristei
vlastito finansiranje, administrativne i upravljake strukture.
Paritetni doprinos (Matching)

Jamstvo (data rije) ili obavezivanje na odobravanje sredstava ili nenovano davanje s ciljem podsticanja drugih donatora da se
obaveu na odobrenje sredstva ili na poveanje trenutnog iznosa sredstava koji su odobrili.
Vidjeti takoe: Nenovana donacija
Participatorna evaluacija (Participatory evaluation)

Ukljuivanje zainteresovanih strana u proces evaluacije. Dobivanje inputa i/ili informacija od zainteresovanih strana u procesu
evaluacije doprinosi kvalitetu dobivenih podataka.
179
Partnersko finansiranje (Partnership funding)

Grant ili program finansiranja u kojem razliiti partneri daju sredstva. U nekim sluajevima ovo se moe odnositi na zajedniko
finansiranje vlade i drugih fondacija. Moe se takoe odnositi na partnere koji daju nematerijalne resurse.
Vidjeti takoe: Zajedniko finansiranje
Partnerstvo (Partnership)
Pojedinci ili organizacije koje rade na ostvarivanju zajednikog cilja sa zajednikim interesima i odgovornou za postizanje
rezultata.
Pasiva/Obaveze (Liabilities)
Obaveze koje se odnose na posjedovanu imovinu, iskljuujui vlasniki (kapitalni) dobitak/gubitak. Za fondaciju obaveze
predstavljaju neizmirena plaanja za grantove koji su odobreni ali jo nisu plaeni, ili preostale grantove koje treba platiti tokom
perioda od vie godina.
Vidjeti takoe: Bilans uspjeha, (Kapitalni) dobitak/gubitak
(ili)
Obaveze su dugovanja organizacije, odnosno ono to organizacija duguje drugima.
Na primjer:
- roba i usluge koje su nabavljene ali jo nisu plaene, npr. kompjuter koji ete platiti u roku od est mjeseci; elektrini radovi
koji su zavreni u vaoj kancelariji a za koje jo niste dobili raun;
- plate koje treba isplatiti osoblju za prethodni mjesec u prvoj nedjelji tekueg mjeseca, npr. plate za maj koje se obino
isplauju 1. juna;
- porezi iz plate i socijalno osiguranje za zaposlene koji su zadrani od plate ali jo nisu plaeni dravi.
Peticija (Petition)
Zahtjev ili molba koju alje organizacija ili grupa graana organima vlasti na razliitim nivoima traei podrku ili protivei se
odreenim zakonodavnim rjeenjima, ili traei razmatranje onih pitanja koja jo nisu stigla na dnevni red ovih organa. Peticije
se upuuju odgovarajuim odborima.
Pilot projekat (Pilot project)

Poetni pokuaj ili aktivnost malog dometa osmiljena radi testiranja ideje za pristup nekom poslu/rjeavanju problema. Pilot
projekat obino se pokree s namjerom ponavljanja, umnoavanja ili irenja opsega implementacije u kasnijoj fazi.
(ili)
Prvobitno testiranje ili poetni pokuaj izvoenja nekog projekta (programa), instrument evaluacije ili isprobavanje odreenih
procedura s ciljem ispravljanja svih problema prije nego to se implementira ili iskoristi u irem obimu.
Pisani prijedlog projekta (Proposal)

Pismena aplikacija/prijava, esto nadopunjena propratnim dokumentima, koja se alje donatoru (fondaciji) kako bi on odobrio
grant. Donatori esto imaju svoje aplikacijske/prijavne formulare koje trae da se popune kad se kod njih aplicira, dok drugi trae
pisani prijedlog projekta napisan prema standardnoj formi. Ima donatora koji vie vole da im se prvo obratite s preliminarnim
upitom prije nego to im se poalje formalni prijedlog projekta. U svakom sluaju, treba konsultovati objavljene smjernice
(uputstva) donatora.
Vidjeti takoe: Smjernice/uputstva, Kompletan prijedlog projekta, Propratna dokumentacija, Upit
Pismo namjere (Letter of intent)

Donatorovo pismo ili kratka izjava koji sadre njegovu namjeru da odobri odreeni grant.
(ili)
Ovo pismo sadri donatorovu izjavu da e odobriti odreena sredstva za realizaciju projekta ukoliko se ispune odreeni uslovi.
Pismo daje mogunost potraitelju sredstava da trai sredstva od drugih izvora bez vrste obaveze ovog donatora da odobri
sredstva za taj projekat.
Pismo preuzimanja obaveze (Letter of commitment)

Prua u kratkim crtama pregled obaveza u vezi sa: prisustvovanjem sastancima, finansijskom podrkom, obavezom prikupljanja
sredstava, prisustvovanjem odreenim dogaajima, duinom rokova, obavezom uestvovanja u raznim odborima itd.
Pismo upit (Query letter)

Kratko pismo koje sadri podatke o aktivnostima organizacije i zahtjev za finansiranje. Ovakva pisma alju se potencijalnim
donatorima kako bi se ispitalo jesu li oni uope zainteresovani da im se poalje kompletan prijedlog projekta ili popuni aplikacijski
formular. Mnogi donatori ele da im se obratite na ovaj nain prije nego to im poaljete kompletan prijedlog projekta.
Vidjeti: Upit
180
Planiranje (Planning)
Odreivanje ciljeva i identifikacija metoda za postizanje tih ciljeva.
Vidjeti takoe: Interna kontrola
Planiranje posla (Work planning)

Proces u okviru kojeg organizacija odreuje koje e se aktivnosti provoditi, koji e ih organizacijski dio ili koji zaposleni provoditi,
koji resursi e biti potrebni, kao i vremenski okvir u kojem se aktivnosti moraju realizovati. Planiranje posla obino pokriva
period od godinu dana ili manje.
Poetak (Kickoff)
Formalno, javno otpoinjanje jedne kampanje ili razvijanja programa, obino tako to se organizuje veera na koju se pozivaju
svi ljudi s kojim je mogue da emo imati kontakata po nekom pitanju; tada se najee i objavi iznos sredstava kojim trenutno
raspolaemo ili koji emo uskoro dobiti za odreenu svrhu.
Poetni grant (Leverage)

Jedan od naina koje koriste fondacije za dodjeljivanje grantova. Poetni grant zove se situacija kada se organizaciji odobri mala
suma sredstava sa izriitom svrhom da se privuku sredstva drugih donatora ili da se organizacija snabdije vjetinama (alatkama)
koje su joj potrebne kako bi prikupila druga sredstva.
Podjela trokova (Cost sharing)

Grant koji se daje kako bi se nadopunila sredstva koja su obezbijeena od drugog donatora.
Vidjeti takoe: Podsticajni grant, Dopunski grant
Podrka institucijama (Institutional support)

Grantovi za obrazovne institucije ili organizacije koji se odobravaju za pomaganje programa stipendiranja, veinom za redovne
studente; zatim donatorska organizacija ovako dobivena sredstva distribuira pojedincima kroz svoje programe.
Podsticajni grant (Challenge grant)

Grant koji se daje samo ako je organizacija kojoj se doniraju sredstva u stanju da prikupi dodatna sredstva iz drugih izvora. Ova
vrsta granta esto se koristi kako bi se stimulisala davanja od drugih donatora.
Podugovor (Subcontract)
Sredstva koja dobiva organizacija kojoj je prvobitno odobren grant, kako bi se podrali trokovi koji su vezani za provoenje
dijela projekta. Obino nije potrebno da se alje projekat kako bi se odobrila sredstva pod ugovorom, dok se najee trai da
se podnese budet.
Posredovanje (Mediation)
Jedna od metoda rjeavanja konflikata. Provodi je posrednik koji radi sa stranama u sukobu kako bi im pomogao da poboljaju
komunikaciju i da analiziraju situaciju koja je prouzrokovala konflikt. Na ovaj nain osobe koje su u sukobu mogu same
identifikovati i izabrati rjeenje kojim se razrjeava problem, a koje zadovoljava interese ili potrebe svih strana u sukobu. Za
razliku od arbitrae, kada posrednik saslua argumente obje strane i donese zakonom obavezujue (engl. legally binding)
rjeenje za strane u sukobu, medijator samo pomae ukljuenim osobama da same dou do rjeenja.
Pozitivna iskustva (Best practices)

Uspjene inovacije ili tehnike organizacija koje dobro posluju. Pozitivno iskustvo moe biti cijeli program ili jedna ideja.
Predrasuda (Prejudice)
Prethodno donesen pozitivan ili negativan stav prema nekoj osobi ili grupi, zasnovan na procesu drutvenog usporeivanja u
kojem se vlastita grupa posmatra kao taka usporedbe.
Preliminarna aplikacija (Pre-application)

Preliminarni proces odluivanja koji koriste donatori kako bi identifikovali projekte za koje postoji mogunost da budu
finansirani. Iako je preliminarna aplikacija kraa u odnosu na kompletan prijedlog projekta, ona generalno mora pratiti formu
koju donator zahtijeva.
Preliminarni prijedlog projekta (Preliminary proposal)

Projekat iznesen u kratkim crtama; koristi se da bi se ispitalo je li donatoru kojem se obraamo projekat uope interesantan.
Vidjeti takoe: Upit
181
Prikupljanje sredstava (Fundraising)

Proces obezbjeivanja dodatnih sredstava za rad organizacije.
Prikupljanje sredstava u lokalnoj zajednici (Grassroots fundraising)

Napori da se prikupi novac od pojedinaca ili grupa na lokalnom nivou za neki iri cilj. Obino su korisnici usluga organizacije
(direktni ili indirektni) ti koji daju sredstva. Aktivnosti za prikupljanje sredstava u lokalnoj zajednici obuhvaaju ukljuivanja
lanarina, lutriju i mnoge druge aktivnosti.
Prirunik za zaposlene (Personnel manual)

Dokument koji sadri kadrovsku politiku i administrativne procedure jedne organizacije, ukljuujui i opis organizacijske
strukture i opis poslova (zaduenja) vanijih radnih mjesta.
Privatni sektor (Private sector)

Poznat jo kao profitni sektor. Organizacije ili firme koje pruaju usluge ili se bave proizvodnjom i koje posluju na trinim
principima s ciljem ostvarivanja profita za svoje vlasnike i zainteresovane strane.
Pro bono
Lina donacija neke osobe, izraena u vremenu posveenom nekoj djelatnosti ili u strunosti i znanju bez nadoknade, osim za
podmirivanje direktnih trokova provoenja aktivnosti kao to su putni ili komunikacijski trokovi.
(ili)
Pruanje proizvoda ili usluga po niskim cijenama ili besplatno. Takoe se naziva pro bono publico.
Pro forma
Latinski naziv koji znai u prevodu kao stvar forme. Pro forma je projektovani, predloeni ili hipotetiki niz brojeva za projekat,
obino budet.
Program (Program)
Grupa meusobno povezanih projekata ili usluga usmjerenih na postizanje specifinog cilja/ specifinih ciljeva, npr.:
- program na nivou zemlje,
- potprogram (tematski, geografski).
Programski /projektni slubenik (Program /project officer)

Pozicija u organizaciji koja obuhvata obavljanje sljedeih poslova i odgovornosti: odgovornost za cjelokupnu programsku
administraciju i za monitoring projekta, pruanje tehnike pomoi, staranje da se projekat provodi u skladu s potpisanim
ugovorom ili sporazumom o grantu.
Projekat (Project)
Planirani poduhvat zamiljen tako da se postignu odreeni projektni rezultati/outputi u okviru datog budeta i u okviru
odreenog vremenskog perioda.
Projektni budet (Project proposal budget)

Opisuje i procjenjuje oekivane prihode od izvora sredstava, kao i izdatke koje e organizacija imati kako bi ispunila ciljeve
projekta. Ako ste dobro isplanirali sve komponente projekta, ne bi smjelo biti teko prevesti ih u trokove u prikazu trokova, tj.
budetu.
Vidjeti takoe: Budet
Projektni period (Project period)

Vremenski period koji je odobrio donator, a koji je potreban za realizaciju projekta. Ovaj period moe biti krai od godinu dana,
ili moe da obuhvata vie godina.
Proporcija poetnog granta (Leveraging ratio)

Proporcija izmeu sredstava odobrenih grantom i sredstava ili nenovane donacije iz drugih izvora. Na primjer, proporcija
poetnog granta 1:1 znai da e za svaki euro odobren grantom za odreeni projekat primatelj granta (onaj kome je grant
odobren) obezbijediti jedan euro iz drugih izvora.
Vidjeti takoe: Dopunski grant
182
Propratni materijal (Appendices/Attachments)

Donatori obino trae da podnesete neku dodatnu dokumentaciju uz koncept prijedloga projekta ili kompletni prijedlog
projekta. Zahtjevi za ovu dokumentaciju variraju od donatora do donatora, tako da treba paljivo proitati smjernice koje
donator daje kad mu se alje projekat (gdje se najee obrazlae ta se tano od dodatne, tj. propratne dokumentacije trai).
Propratni materijal koji donatori najee trae da se priloi podrazumijeva:
- preporuke, garantna pisma, pisma podrke,
- listu lanova upravnog odbora i/ili zaposlenih s njihovim pozicijama u organizaciji,
- kvalifikacije kljunih osoba (najee se trai CV/biografija),
- operativni budet i projektni budet,
- posljednji godinji izvjetaj,
- izjavu o misiji organizacije i/ili ono to je organizacija u skorije vrijeme postigla,
- posljednji revizorski izvjetaj,
- listu trenutnih donatora organizacije,
- strateki plan,
- sve dodatne informacije koje mogu biti od koristi u procesu odluivanja (isjeci iz novina, press clippings, info broure
organizacije, statistiki izvjetaji, kopije odgovarajuih dokumenata kao npr. rjeenja o registraciji) Ukratko, sve to dodatno
doprinosi kredibilitetu organizacije.
Propratno pismo (Cover sheet; Cover letter)

Prva strana koja se nalazi na poetku pisanog prijedloga projekta i koja obino ima standardizovanu formu. Poeljno bi bilo
da je otkucana na memorandumu organizacije. Pismo treba da je adresirano na odreenu osobu u fondaciji kojoj aljemo
pisani prijedlog projekta (ovo pismo je lino, alje ga osoba osobi). Poeljno je da propratno pismo bude kratko, maksimum
jedna kucana strana. Treba da sadri najosnovnije podatke o organizaciji i o projektu koji aljete (naziv projekta, trajanje, koliko
sredstava treba za njegovu realizaciju i iznos sredstava koji traite od te fondacije). Takoe ovo pismo treba da ima potpis
odgovorne osobe u organizaciji.
Protok novca (Cash flow)

Neto razlika izmeu gotovinskih uplata i isplata koje su vezane za odreenu aktivnost u odreenom raunovodstvenom periodu.
Publikacija (Publication)
Izvjetaj ili druga publikacija za koju je odobren grant koju izdaje neprofitna organizacija, a koja je nastala kao rezultat njenog
istraivanja ili predstavlja interesantan projekat za donatora.
Raunovodstvo (Accountancy)
Raunovodstvo koristi knjigovodstvenu evidenciju (knjigovodstvo - in biljeenja/evidentiranja transakcija) u planskom sistemu,
zamiljenom da titi prihod i resurse organizacije, i na osnovu te evidencije kreira finansijske izvjetaje.
Vidjeti takoe: Finansijski menadment
Radna grupa (Working group)

Usko povezana grupa od pet do petnaest ljudi koji su najaktivnije ukljueni u realizaciju odreenih aktivnosti. Cilj: prezentacija
ideja i stavova zajednice, grupe ili organizacije; davanje sugestija; davanje savjeta i/ili preporuka; provoenje odreenog
zadatka. lanovi radne grupe biraju se na temelju znanja ili iskustava; mogu biti volonteri, mogu biti imenovani ili izabrani,
ili se moe koristiti kombinacija ovih naina. Prilikom formiranja radne grupe treba voditi rauna o sastavu i nainu izbora;
utvrivanju lanstva; mandatu; trajanju i nainu rada; motivaciji i nagradi za rad.
Razvijanje liderstva (Leadership development)

Ovladavanje odreenim vjetinama i upoznavanje s pozitivnim iskustvima koji omoguavaju osobi da zauzme lidersku poziciju
u zajednici i da se izbori sa izazovima koje ta pozicija namee.
Regionalne organizacije (Regional associations)

Organizacije koje pruaju usluge slinim tipovima organizacija u odreenom regionu. Regionalne organizacije obino pruaju
usluge kao to je tehnika pomo, profesionalni razvoj i umreavanje.
Resursi (Resources)
Sredstva kojima raspolaemo kada provodimo planirane aktivnosti; ukljuuju ljude, predmete i novac.
Revizija (Financial audit)

Ispitivanje finansijskih dokumenta jedne organizacije-agencije od strane eksperta/strunjaka izvana. Poslije pregleda
dokumenata ekspert daje svoje miljenje o potovanju opeprihvaenih raunovodstvenih principa. Openito, revizije se rade
na kraju fiskalne godine. Neki grant programi zahtijevaju reviziju sredstava granta na kraju projekta za koji su dobivena sredstva.
183
Rezultati/Efekti (Outcomes)
Pozitivna ili negativna promjena koja se deava kao rezultat realizacije projekta ili programa. Rezultatima se mjeri efekat na
neposredne korisnike, pojedince ili grupe na koje se izvrio posredan ili neposredan uticaj, kao i na iru zajednicu.
Rezultati (Results)
Produkti aktivnosti koji doprinose ostvarenju cilja projekta.
RFP/RFA
Skraenica na engleskom za Request for Proposals ili Request for Applications (Zahtjev za prijedlog projekta ili Zahtjev za aplikacije/
prijave)
Rjeavanje problema bazirano na interesima (Interest-based problem solving)

Definie probleme iz perspektive interesa (ne pozicija) i radi na pomirenju razliitih interesa kako bi se postiglo rjeenje koje
zadovoljava sve uesnike.
Rod (Gender)
Odnosi se na drutveno/kulturalno konstruisane uloge koje mukarci i ene obavljaju (nasuprot biolokim razlikama).
Sektor (Sector)
Sektor je odreeni dio neega, u ovom sluaju drutva. Obino se drutvo dijeli na tri sektora: javni (drava), poslovni (biznis) i
neprofitni (ili volonterski) sektor.
Vidjeti takoe: Trei sektor, Volonterski sektor
SGA
Skraenica na engleskom za Solicitation for grant applications (Traenje aplikacija za dodjelu grantova).
Vidjeti takoe: Zahtjev za prijedlog projekta
Specifini ciljevi (Objectives)

Pojanjavaju ta se eli postii projektom ili programom.
Vidjeti takoe: Ciljevi/Operativni ciljevi, Opi ciljevi
Spoljni evaluator (Outside Evaluator)

Evaluator koji nije lan organizacije za koju se vri evaluacija. Ovaj evaluator se naziva i evaluator tree strane (engl. third-part
evaluator).
Sponzorstvo (Sponsorship)
Predstavlja reciproan odnos s finansijskom podrkom sa jedne strane, u zamjenu za promociju imena sponzora sa druge strane.
Takoe, postoje sponzori koji ne pruaju podrku kako bi doli do specifinog prihoda nego je pruaju iz raznih nematerijalnih
razloga..
Sredstva (Means)
Materijalni i nematerijalni resursi koji su neophodni da bi se realizovale planirane aktivnosti.
Stablo problema (Problem tree)

Dijagram koji proizlazi iz analize problema.
Strateki partner (Strategic partner)

Kompanija ili organizacija koja djeluje u istom pravcu kao i druga organizacija ili kompanija, koji je usmjeren na dobrobit obje
organizacije.
Status manjina (Minority group status)

Odnosi se na ugroene, bespomone i/ili potlaene segmente drutva koji su izdvojeni nepravednim tretmanom ili
diskriminacijom od strane dominirajuih segmenata tog drutva.
184
Statut organizacije (Bylaw)

Dokument koji se usvaja na osnivakoj skuptini nevladine organizacije. Prema naem Zakonu o udruenjima i fondacijama BiH,
statut mora sadravati sljedee obavezne elemente:
a) naziv udruenja, skraeni naziv ukoliko postoji i adresu udruenja;
b) ciljeve udruenja;
c) postupak za primanje i iskljuivanje lanova;
d) organe udruenja, nain na koji se biraju, ovlatenja koja imaju, kvorum i pravila glasanja, trajanje mandata, lice
ovlateno da sazove skuptinu, uslove i nain raspada odnosno prestanak rada;
e) pravila za ostvarivanje, koritenje i raspodjelu sredstava udruenja, kao i organ koji je ovlaten za nadzor nad koritenjem
sredstava,
f ) javnost rada;
g) postupak za izmjenu i dopunu statuta, ovlatenje i nain donoenja drugih opih akata;
i) zastupanje udruenja;
j) uslove i postupak za pripajanje, razdvajanje, transformaciju ili rasputanje odnosno prestanak rada udruenja,
ukljuujui i svaki poseban kvorum ili pravila za postizanje kvalifikovane veine u postupku glasanja;
k) postupak za raspolaganje preostalom imovinom ili drugim sredstvima u sluaju rasputanja ili prestanka rada udruenja.
Stereotipi (Stereotyping)
Apriorna pretpostavka da neka osoba ili grupa ima jednu ili vie odreenih osobina zato to veina lanova te grupe ima (ili se
smatra da ima) iste te osobine. To je proces pojednostavljenja i generalizacije koji pomae ljudima da kategorizuju i razumiju
svijet, ali u isto vrijeme taj ih proces moe navesti da pogrijee.
Stilovi uenja (Learning styles)

Razliiti pristupi ili stilovi uenja. Razliite vrste stilova uenja obuhvaaju vizuelni, auditivni i kinestetiki nain.
Strategija implementacije (Implementation strategy)

Plan razvoja jednog programa i postupaka koji obezbjeuju ispunjavanje namjeravanih funkcija i usluga.
Strategije (Strategies)
Metode koje e organizacija koristiti kako bi pruila usluge i implementirala aktivnosti radi postizanja svojih ciljeva.
Vidjeti takoe: Dugoroni cilj
Strateki ciljevi organizacije (Strategic goals)

Na osnovu misije i vizije vae organizacije i rezultata njene analize, spremni ste da odredite svoje strateke ciljeve. Ne postoji
pogrean ili ispravan strateki cilj. Ono to odgovara jednoj organizaciji ne mora odgovarati drugoj, ak i ako su njihove misije
iste. Strateki ciljevi zasnivaju se na unutranjoj i vanjskoj procjeni (SWOT analiza), tako da e se razlikovati za svaku neprofitnu
organizaciju.
U idealnom sluaju, strateki ciljevi:
1. ukazuju na jasan pravac,
2. realistini su,
3. usredsreuju se na rezultate.
Vidjeti takoe: Interna analiza (SWOT), Strateki plan
Strateki partner (Strategic partner)

Kompanija ili organizacija koja djeluje u istom pravcu kao i druga organizacija ili kompanija, a usmjerena je na dobrobit obje
organizacije.
Strateko planiranje (Strategic planning)

Strateki plan je pisani dokument koji slui kao dugoroni vodi za jednu organizaciju (tri do pet godina).
Predstavlja rezultat procesa planiranja iji je cilj da se nau odgovori na sljedea pitanja:
1. Zbog ega organizacija postoji?
2. ta ona radi?
3. Kuda treba da ide?
4. Kako da tamo stigne?
(ili)
Kompleksan i stalan proces promjena u organizaciji fokusiran na budunost, a bazira se na trendovima i analizi internih i
eksternih podataka. Strateko planiranje ima za cilj da promijeni nain na koji organizacija razmilja i posluje tako to e stvoriti
uslove za organizaciju koja ui.
(ili)
Strateko planiranje je sistematian proces kroz koji se organizacija usaglaava i izgrauje prednosti kljunih korisnika
prioritetima koji su sutinski za njenu misiju i komuniciraju s okruenjem u kojem organizacija djeluje.
185
Struktura organizacije (Organizational structure)

Formalni sistem odnosa meu zaposlenima unutar jedne organizacije koji pokazuje obaveze izvjetavanja izmeu razliitih
pozicija menadmenta i zaposlenih. Ova struktura esto se prikazuje u formi dijagrama ili tabele.
Studija o izvodljivosti (Feasibility study)

Objektivan pregled potencijala neke organizacije za prikupljanje sredstava koji mjeri snagu argumenata i dostupnost lidera,
radnika i moguih donatora. Pismeni izvjetaj ukljuuje nalaze studije, preporuke i (kada je cilj ostvarljiv) plan kampanje,
vremenski raspored i budet. Studiju obino provodi savjet za prikupljanje sredstava.
Studija sluaja (Case study)

Jedna od tehnika koje koriste postojee informacije. Moe imati dvostruku ulogu: pruiti detaljne informacije o pojedinoj grupi,
jedinici ili organizaciji, ili posluiti kao iskustvo za sticanje znanja za grupu ljudi koji analiziraju prouavani sluaj.
(ili)
Sredstvo za dobivanje sutinskih podataka o neemu na osnovu primjera pojedine osobe ili nekog drugog sluaja. Studija
sluaja moe biti pria jedne osobe o njenom iskustvu s odreenom problematikom. Premda moe ukazati da je ovaj uesnik
tipian predstavnik neega, ipak studija sluaja ne tei da predstavi tano (pravo) iskustvo ba svakog uesnika.
Sumarna evaluacija (Summative Evaluation)

Odnosi se na metode procjene rezultata ili ishoda jednog projekta (ili programa) kako bi se odredio stepen u kojem je taj projekat
ispunio planirane ciljeve. Ovom vrstom evaluacije takoe se procjenjuje stepen u kojem su dostignua projekta stvarno rezultat
sprovedenih aktivnosti ili koritenja proizvoda. Ovo moe zahtijevati koritenje kontrolnih grupa ili drugih statistikih analiza da
bi se izmjerila korelacija izmeu razliitih varijabli.
Svrha projekta (Project purpose)

U literaturi se jo pominje i kao specifini cilj (goal) projekta. Specifini cilj (svrha) projekta trebalo bi da se odnosi na samu sr
problema na koji elimo uticati naim projektom. Projekat treba imati specifian cilj koji e biti ostvaren njegovom realizacijom.
Ukoliko je postavljeno vie specifinih ciljeva (to se moe dogoditi kod velikih, dugotrajnih i komplikovanih projekata),
definiemo ih tako da se ne preklapaju nego da slijede jedan za drugim.
SWOT analiza (SWOT analysis)

Analiza organizacijskih prednosti (snaga), slabosti, mogunosti i prepreka. Ova analiza treba da prui odgovor na sljedea
pitanja:
- Koje su unutranje snage organizacije? (ta mi radimo i ta imamo dobro?)
- Koje su unutranje slabosti organizacije (ta moemo poboljati?)
- Koje vanjske mogunosti za ispunjenje misije stoje pred organizacijom? (Kakve se promjene koje nam mogu pomoi da bolje
ostvarimo svoju misiju deavaju u okruenju?)
- Koje vanjske prepreke mogu omesti ispunjenje misije? (Kojih se promjena iz okruenja moramo uvati ili se za njih moramo
pripremiti radi boljeg obavljanja posla?)
Vidjeti takoe: Interna analiza
Taktike (Tactics)
Sredstva koja koristite kako biste proveli svoj strateki plan i ostvarili svoj cilj.
(ili)
Odreene akcije ili djela koja se koriste kako bi se postigli strateki ciljevi i implementirali strateki planovi. Ove aktivnosti su
tano odreene (specifine), mjerljive i stalno pokreu organizaciju da realizuje ono to je odreeno u njenom stratekom planu
i da na taj nain ostvari u budunosti ono to eli.
Tehnika pomo (Technical assistance)

Grant ili nenovani doprinos za pomo menadmentu kako bi neprofitna organizacija efikasnije poslovala. Raunovodstvene
usluge, finansijsko planiranje, prikupljanje sredstava i pravna pomo uobiajene su vrste tehnike pomoi. Ovakvu pomo
mogu direktno pruati zaposleni (engl. staff) jedne fondacije ili organizacije, ili se ona moe dati u formi granta kako bi se platile
te usluge vanjskim konsultantima.
(ili)
Profesionalni ili menaderski savjeti i trening (obuka) koji provodi lokalni ili vanjski strunjak.
Vidjeti takoe: Grant, Nenovana donacija (In-kind donacija)
Think tank organizacije (Think tank)

Organizacije grupa eksperata koji obezbjeuju multidisciplinarna istraivanja i analize.
186
Tim (Team)
Grupa od dvoje ili vie ljudi koji, kada rade zajedno, proizvode bolje rezultate nego kada rade kao pojedinci. lanovi su odgovorni
jedni drugima i organizaciji. Ako rade na efikasan/uinkovit nain, time rastu njihova odgovornost, produktivnost i moral.
Vidjeti takoe: Izgradnja tima
Transparentnost (Transparency)
Dijeljenje informacija i djelovanje na otvoren nain. Transparentnost omoguava zainteresovanim stranama da dou do
informacija koje mogu biti presudne u razotkrivanju zloupotreba i odbrani svojih interesa. Transparentan sistem ima jasne
procedure za donoenje odluka od javnog interesa i otvorene kanale za komunikaciju izmeu zainteresovanih strana i dravnih
slubenika, a omoguava i pristup mnogim informacijama.
Trei sektor (Third sector)

Izraz trei sektor jeste moderan supstitut za volonterski sektor. Obino se odnosi na sve one organizacije koje ne pripadaju
poslovnom (preduzea) ili javnom (drava) sektoru. Moe ukljuivati sindikate, vjerske ustanove, razne klubove, asocijacije,
razne humanitarne organizacije, grupe za samopomo, grupe za pritisak, fondacije,
(ili)
Javni, neprofitni sektor. Prva dva sektora su: drava i biznis sektor (preduzea).
Vidjeti takoe: Sektor, Volonterski sektor
Trokovi (Costs)
Kada se definiu sva materijalna i nematerijalna sredstva potrebna za rad organizacije, realizaciju projekta i slino, pojam
trokovi oznaava sredstva potrebna za implementaciju iskazana kroz finansijski rjenik.
Udruena sredstva (Pooling funds)

Situacija kada partneri ulau jednaka ili ekvivalentna sredstva za odreeni projekat ili program.
Ugovor o grantu (Grant agreement)

Ugovor koji se zakljuuje izmeu donatora i primatelja granta. Obino je zasnovan na aplikaciji koju je podnio potraitelj
(primatelj) granta. Ugovor o grantu obavezuje primatelja granta da obavi odreene aktivnosti u okviru odreenog vremenskog
roka za odreenu sumu novca. Ugovor o grantu obino se odnosi na pravila (ili sadri pravila) koja odreuju nain troenja
sredstava granta. Vano je napomenuti da ugovor o grantu moe sadravati restriktivnije uslove od onih koje je predloio
primatelj sredstava, ili onih koje propisuje zakon. Ugovor o grantu takoe moe biti odobren na manje sredstava nego to je
prethodno traeno.
Upit (Letter of inquiry)

Kratko pismo u kojem se navodi projekat u kratkim crtama zajedno sa iznosom koji se trai. Ovo se pismo alje donatoru kako
bi se ispitalo je li zainteresovan za ovaj projekat i da li bi elio da mu se poalje kompletan prijedlog projekta. Obino, osim ako
donator drugaije ne trai, ovo pismo treba da je napisano maksimum na jednoj stranici.
Ono treba da sadri:
a) nekoliko reenica o vaoj organizaciji;
b) veoma kratak opis projekta;
c) precizan iznos sredstava koji traite;
d) objanjenje zato vjerujete da je ovaj projekat za donatora interesantan i da se uklapa u njegove prioritete.
Deava se ponekad da donator odobri sredstva samo na osnovu ovog pisma. Meutim, mnogo je vjerovatnije da e vam
donator traiti da mu poaljete kompletan prijedlog projekta ukoliko smatra da je vaa ideja interesantna. Mnogi donatori vole
da ih ovako kontaktirate prije nego to im poaljete kompletan prijedlog projekta.
Vidjeti: Preliminarni prijedlog projekta, Prijedlog projekta
Upravljanje finansijama (Financial management)

Obuhvata planiranje, organizovanje, kontrolu i nadgledanje/praenje finansijskih resursa organizacije kako bi se ostvarili njeni
ciljevi.
Upravljaki odbor (Steering committee)

U prikupljanju sredstava (engl. fundraising) predstavlja izvrni odbor koji sainjava upravljaka struktura visokih rukovodilaca
koji su odgovorni za provoenje kampanje prikupljanja sredstava.
Upravljanje ljudskim resursima / kadrom (Human resource management)

Odnosi se na to kakav je odnos organizacije prema volonterima, lanovima upravnog odbora i zaposlenima i koliko ulae u
njihov razvoj.
187
Upravni odbor (Board of directors; Board of trustees)

Upravno tijelo jedne organizacije koje nadgleda provoenje njenih politika i procedura, pomae u prikupljanju sredstava i
predstavlja tijelo koje je odgovorno za njen rad.
(ili)
Grupa volontera koja je odgovorna za upravljanje i superviziju provoenja politike i poslovanja jedne organizacije, njenih
odbora, kao i zaposlenih. Ovaj odbor provodi (ostvaruje) cilj postojanja organizacije.
Uputstva (Guidelines)
Smjernice; sadre podatke koje daje donator o svojim ciljevima, prioritetima, kriterijima i proceduri prijavljivanja za grant. Uvijek
treba traiti te smjernice i pridravati ih se kada se obraate konkretnom donatoru.
Uslovni grant (Conditional grant)

Uslovni grant sadri uslov pod kojim donator trai obezbijeeno uee drugih izvora sredstava kako bi odobrio svoj grant (a
koji je samo dio ukupnih sredstava potrebnih za realizaciju jednog projekta) tek poto potraitelj granta obezbijedi sredstva iz
drugih izvora. Dokaz koji se daje za ovakvu uslovnu ponudu moe se koristiti da se trae sredstva iz drugih izvora.
Vidjeti takoe: Podsticajni grant, Dopunski grant
Vanjski faktori/pretpostavke (Assumptions)

Vanjski faktori koji mogu uticati na napredak ili uspjeh projekta, ali na koje projekt menader nema uticaja. Mogu se na projekat
odraziti pozitivno i negativno. Ako se odraavaju negativno, nazivamo ih rizicima (eng. risks).
Virtuelna fondacija (Virtual foundation)

Odnosi se na prelaz sa dodjele grantova putem pote i direktnih sastanaka na dodjelu grantova putem e-maila i transfera
Internetom. Takva fondacija moe postojati samo na Internetu i moe prenositi novac od filantropa organizacijama u cijelom
svijetu.
Viegodinja / stalna podrka (Multiyear / continuing support)

Moe oznaavati: 1) grantove koji se produavaju na vie od godinu dana, ili 2) mogunost ponovnog prijavljivanja kod istog
donatora za dodatna sredstva u narednim budetskim periodima. Hoe li doi do ovakve viegodinje i stalne podrke oavisi o
uspjenosti rada organizacije tokom prvog odobrenog granta.
Vizija organizacije (Vision)

Sadri razloge i svrhu postojanja organizacije, kao i idealno stanje koje organizacija namjerava da dostigne. Vizija je izjava o
onome ta organizacija eli postii u daljoj budunosti.
(ili)
Vizija organizacije definie ono to organizacija namjerava ostvariti. Odreivanje vizijom onoga to treba da se uradi predstavlja
osnov za planiranje, kao i referentnu taku za evaluiranje efikasnosti organizacije. Bez javne vizije nemogue je utvrditi prioritete
i/ili formulisati odgovornost svakog zaposlenog. Vizija (ili njen nedostatak) takoe utie na stepen angaovanja u poslu. Ljudi
vole da znaju ne samo ta se od njih oekuje nego, prije svega, zato to rade (uloga vizije ima veliki uticaj kada zapoljavate novu
osobu i integriete je u postojei tim).
Volonter (Volunteer)
Osoba koja donira ili poklanja svoje vrijeme i sposobnosti kako bi pruila usluge drugim ljudima ili zajednici u irem smislu.
Volonterska organizacija (Voluntary organization)

Organizacija ili asocijacija se naziva volonterskom ako stalno ili povremeno angauje volontere za svoje poslovanje ili nadzor.
Ovaj izraz se jo ire koristi za one organizacije koje nemaju volontere sve dok su angaovane na ostvarivanju dobrobiti za ljude
van organizacije. U literaturi se istie pet glavnih karakteristika volonterskih organizacija:
1. postoje neovisno o dravi;
2. imaju svoje upravno tijelo koje predstavlja volonterski (neplaeni lanovi) upravni odbor;
3. bave se filantropskim aktivnostima i okupljaju ljude ije lanstvo u organizaciji nije nasljedno ili po moranju;
4. proizvode korist i za druge koji nisu direktno ukljueni u organizaciju;
5. bave se neprofitnim djelatnostima.
Volonterski sektor (Voluntary sector)

Volonterski sektor sainjen je od organizacija koje imaju svoja upravljaka tijela, koje rade u korist ire zajednice i generiu
socijalni kapital. Volonterski sektor uglavnom se bazira na ljudima koji su volonterski angaovani. Uz to, ovaj sektor je neovisan
o formalnim strukturama vlasti, kao i o profitnom sektoru.
Vidjeti takoe: Sektor, Trei sektor
188
Volonterski/ Dobrovoljno (Voluntarily)

Po vlastitoj volji; po vlastitom nahoenju; na vlastitu odgovornost; vlastitim izborom; po vlastitoj elji.
Volonterstvo (Voluntarism)
Volonterstvo je neplaena, svjesna, slobodna i dobrovoljna djelatnost na dobrobit drugih ljudi.
Vremenska tabela odvijanja aktivnosti (Timeline)

Odreeni vremenski period u kojem treba da se provedu aktivnosti i hronoloki slijed ovih aktivnosti.
Vremenska tabela/Vremenski raspored (Timetable)

Upravljanje vremenskim planom, na primjer za realizaciju projektnih aktivnosti; kalendar planiranih aktivnosti sa odreenim
datumima za zavretak realizacijje odreenih aktivnosti.
Zadaci (Tasks)
Aktivnosti ralanjene na konkretna zaduenja i obaveze.
Zahtjev za prijedlog projekta (Request for proposal)

Za ovaj termin esto se koristi engleska skraenica RFP, a oznaava javno saopenje koje izdaje donator kako bi obavijestio
nevladine organizacije da e finansirati projekte koji se bave odreenim temama ili programskim podrujima. Zahtjev za
prijedlog projekta (RFP) obino sadri kompletne podatke o vrstama usluga ili programa koje e donator razmatrati; ta taj
prijedlog projekta treba da sadri; informacije o rokovima; informacije o tome kako e se razmatrati pristigli prijedlozi projekta i
vriti evaluacija; kao i druge smjernice/uputstva koji pomau onima koji se prijavljuju da podnesu tehniki ispravan i konkurentan
prijedlog projekta.
(ili)
Kada vlada objavi novi ugovor ili program za grantove, ona alje RFP agencijama koje se mogu kvalifikovati za uee. RFP
navodi specifikaciju projekta i procedure prijavljivanja. Dok neke fondacije povremeno koriste RFP za odreene oblasti, veina
njih radije razmatra prijedloge koje pokreu kandidati.
(ili)
Javno obavjetenje donatora da trai aplikacije/prijave. Takoe ga mogu koristiti oni koji primaju grantove (nevladine
organizacije) kako bi unajmili profesionalne usluge. Nekad se za ovo upotrebljava i izraz podsticanje prijava za grantove (engl.
Solicitation for grant applications, skra. SGA).
Zainteresovane strane/Sudionici (Stakeholders)

Pojedinci ili grupe koji su zainteresovani za odreeno pitanje. Oni koji mogu uticati na stvaranje promjene, ili oni na koje eljena
promjena ima ili moe imati uticaja.
Zajedniko finansiranje (Joint funding)

Projekat koji finansira vie donatora, od kojih svako obezbjeuje sredstva za odreene dijelove projekta.
Vidjeti takoe: Podsticajni grant, Dopunski grant, Partnersko finansiranje
Zapisnik sa sastanka (Meeting minutes)

Pismeno praenje dogaaja na sastanku, sa biljekom ko je prisustvovao, teme o kojima se govorilo i ta su zakljuci sastanka.
argon (Jargon)
Jezik koji se koristi unutar specifine grupe ljudi.
189
PRILOG VIII
STANDARDNA EVROPSKA FORMA ZA PISANJE BIOGRAFIJE

(Curriculum vitae)
STANDARDNA EVROPSKA FORMA ZA PISANJE BIOGRAFIJE (Curriculum vitae)
EUROPEAN CURRICULUM VITAE FORMAT
JOB REFERENCE NUMBER
PERSONAL INFORMATION
Name [ Surname, other name(s) ]
Address [ House number, street name, postcode, city, country ]
Telephone
Fax
E-mail
Nationality at birth
Present nationality
Date of birth [Day, month, year]
Place of birth
Sex Male Female
Single Married Widowed Divorced Separated

Marital status
Dependants
Name
Date of birth [Day, month, year]
Relationship
191
WORK EXPERIENCE
[ Add separate entries for each relevant post occupied, starting with the most recent. ]
Dates (from to)

Name and address
of employer
Type of business or sector

Occupation or
position held
Main activities
and responsibilities
Dates (from to)

Name and address
of employer

Occupation or
position held
Main activities
Dates (from to)

Name and address
of employer

Occupation or
position held
Main activities
Dates (from to)

Name and address
of employer

Occupation or
position held
Main activities
Dates (from to)

Name and address
of employer

Occupation or
position held
Main activities
192
EDUCATION AND TRAINING
[ Add separate entries for each relevant post occupied, starting with the most recent. ]
Dates (from to)

Name and type of organization
providing education and training
Principal subjects/
occupational skills covered
Title of qualification
awarded
Level in national
classification (if appropriate)
Dates (from to)

Principal subjects/
awarded
Level in national
Dates (from to)

Principal subjects/
awarded
Level in national
Dates (from to)

Principal subjects/
awarded
Level in national
Dates (from to)

Principal subjects/
awarded
Level in national
193
PERSONAL SKILLS
AND COMPETENCES
Acquired in the course of life and career but not necessarily covered by formal certificates and diplomas.
MOTHER TONGUE
OTHER LANGUAGES
[ Indicate level: excellent, good, basic. ]
[ Specify language ]
Reading skills
Writing skills
Verbal skills
Social skills [ Describe these competences and indicate

and competences where they were acquired. ]
Living and working with
other people, in multicultural
environments, in positions
where communication is
important and situations
where teamwork is essential
(for example culture and
sports), etc.
Organisational skills [ Describe these competences and indicate

Coordination and administra-
tion of people, projects and
budgets; at work, in voluntary
work (for example culture and
sports) and at home, etc.
Technical skills [ Describe these competences and indicate

With computers, specific
kinds of equipment, mac-
hinery, etc.
Artistic skills [ Describe these competences and indicate

Music, writing, design, etc.
Other skills [ Describe these competences and indicate

Competences not
mentioned above.
DRIVING LICENCES(S)
194
Additional information [ Include here any other information that may be relevant, for
example contact persons, references, etc. ]
Annexes [ List any attached annexes. ]
195
tampanje ove publikacije realizirano je u sklopu projekta Jaanje
lokalne demokratije/demokracije III - LOD III, koji provodi Razvojni
program Ujedinjenih nacija (UNDP), a koji finansira Evropska unija
iz sredstava Instrumenta za pretpristupnu pomo (IPA) u iznosu od
2 miliona eura. Sadraj ove publikacije iskljuiva je odgovornost
UNDP-a i ni na koji nain ne odraava stavove Evropske unije.
196

Prirucnik NVO PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prirucnik NVO PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PRIRUNIK ZA

BESPLATAN PRIMJERAK 2014. GODINA

ZAKONSKA REGULATIVA ZA NEVLADINE ORGANIZACIJE U BOSNI I HERCEGOVINI_____________________4

ZAKON O UDRUENJIMA I FONDACIJAMA BOSNE I HERCEGOVINE______________________________6

PRAVILNIK O NAINU VOENJA REGISTRA UDRUENJA I FONDACIJA

OBRASCI ZA PODNOENJE ZAHTJEVA ZA REGISTRACIJU

ZAKON O UDRUENJIMA I FONDACIJAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE______________________39

OBRASCI ZA PODNOENJE ZAHTJEVA ZA REGISTRACIJU

ZAKON O UDRUENJIMA I FONDACIJAMA REPUBLIKE SRPSKE_______________________________57

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA

PRAVILNIK O KRITERIJUMIMA I POSTUPKU ZA DODJELU NOVANE POMOI

ZAKON O UDRUENJIMA I FONDACIJAMA BRKO DISTRIKTA BOSNE I HERCEGOVINE__________________72

OSNIVAKI AKT/ODLUKA O OSNIVANJU_____________________________________________81

STATUT NEVLADINE ORGANIZACIJE_______________________________________________84

ZAHTJEV ZA IZRADU PEATA___________________________________________________96

PRIMJERI OSNOVNIH AKATA KOJE

UGOVOR O POSLOVNO-TEHNIKOJ SARADNJI________________________________________108

UGOVOR O RADU NA NEODREENO VRIJEME_________________________________________116

PRIMJERI FORMI KOJE SE NAJEE KORISTE

PRIMJERI STRATEKOG PLANA_________________________________________________134

STRATEKI PLAN 1________________________________________________________134

PRIMJER SAOPTENJA ZA JAVNOST______________________________________________162

RJENIK POJMOVA IZ OBLASTI NEVLADINOG SEKTORA___________________________________164

STANDARDNA EVROPSKA FORMA ZA PISANJE BIOGRAFIJE

Pregled zakonske regulative koja ureuje oblast poslovanja udruenja i fondacija

Federacija Bosne i Hercegovine

1.1 OPE ODREDBE

1.2.1 OSNIVANJE UDRUENJA

1.3.2 ORGANI FONDACIJE

1.4 REGISTROVANJE UDRUENJA I FONDACIJA

1.5 IMOVINA UDRUENJA I FONDACIJA

1.6 PRESTANAK RADA UDRUENJA I FONDACIJA DOBROVOLJNO ILI PO SILI ZAKONA

DRUGI DIO KAZNENE ODREDBE

TREI DIO PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

PS BiH broj 72/01

Predsjedavajui Predstavnikog doma

ZAKON O IZMJENI ZAKONA

Objavljeno u Slubenom glasniku BiH br. 42/03

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA

Iza stava 1. dodaju se novi st. 2., 3. i 4. koji glase:

3. Udruenja vieg nivoa uivaju sva prava i slobode garantirane udruenjima.

Stav 3. brie se.

U lanu 4. stav 3. brie se.

Dosadanji st. 4., 5., 6. i 7. postaju st. 3., 4., 5. i 6.

lan 20. brie se.

Predsjedavajui Predstavnikog doma

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA

II. POSTUPAK UPISA U REGISTAR

III. UPIS U REGISTAR UDRUENJA ILI FONDACIJA

IV. UPIS U REGISTAR UDRUENJA ILI FONDACIJE OD JAVNOG INTERESA

V. UPIS U REGISTAR STRANE NEVLADINE ORGANIZACIJE

VI. POSTUPAK UPISA BRISANJA, PRESTANKA I ZABRANE

VII. REGISTAR I ZBIRKA ISPRAVA

IX. ADMINISTRATIVNA TAKSA

X. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

22. aprila 2010. godine

ZAHTJEV ZA UPIS U REGISTAR UDRUENJA/FONDACIJA

PREDMET UPISA: UPIS U REGISTAR UDRUENJA _ UPIS U REGISTAR FONDACIJA _

Mjesto Pot. broj Ulica i broj Telefon

Ciljevi i djelatnosti udruenja/fondacije iz osnivakog akta, odnosno statuta

Osobe ovlatene za zastupanje udruenja/fondacije

Iznos novanih sredstava ili drugih vidova imovine udruenja/fondacije

SPISAK OSNIVAA UDRUENJA/FONDACIJE