Professional Documents
Culture Documents
Razvojna Psihologija PDF
Razvojna Psihologija PDF
Razvojna psihologija
Rani i predkolski odgoj i obrazovanje
doc. dr. sc. Sanja Tatalovi Vorkapi
e-mail: sanjatv@ufri.hr
broj sobe: 373
1
8. Razvoj govora predkolskog djeteta
9. Emocionalni razvoj: rana interakcija, socijalizacija i razvoj osnovnih emocija
10. Razvoj privrenosti u ranom djetinjstvu i predkolskom periodu
11. Linost: individualne razlike predkolske djece
12. Kognitivni razvoj i inteligencija predkolskog djeteta
13. Razvoj pojma o sebi i samoregulacija u predkolskoj dobi
14. Moralni razvoj, prosocijalno ponaanje i agresivnost predkolskog djeteta
15. Razvoj rodnih uloga u predkolskoj dobi
16. Odnosi s vrnjacima u predkolskoj dobi
17. Uloga igre i djejeg crtea u razvoju predkolskog djeteta
18. Obitelj i razvoj predkolskog djeteta, te stilovi roditeljstva
19. Loe postupanje prema djetetu u obitelji
20. Kontekst razvoja: vrti i mediji
21. Optimalni psiholoki uvjeti za razvoj predkolskog djeteta
LITERATURA:
Obavezna:
1. Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloivotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
2. Starc, B., udina-Obradovi, M., Plea, A., Profaca, B. i Letica, M. (2004). Osobine i psiholoki uvjeti razvoja
djeteta predkolske dobi. Zagreb: Golden market.
3. Vasta, R., Haith, M. M. i Miller, S. A. (1998). Djeja psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Dodatna:
1. Andrilovi V. i udina, M. (1999). Osnove ope i razvojne psihologije. Zagreb: kolska knjiga.
2. Braja-ganec, A. (2003). Dijete i obitelj emocionalni i socijalni razvoj. Jastrebarsko: Naklada Slap.
3. Buggle, F. (2002). Razvojna psihologija Jeana Piageta. Jastrebarsko: Naklada Slap.
4. Cvetkovi-Lay, J. (1998). Darovito je, to u s njim? Zagreb: Alinea.
5. udina Obradovi, M. (1991). Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. Zagreb: kolska knjiga.
6. uturi, N. (1996). Psihiko-motoriki razvoj djece u prve dvije godine ivota. Jastrebarsko: Naklada Slap.
7. Duran, M. (2004). Dijete i igra. Jastrebarsko: Naklada Slap.
8. Furlan, I. (1988). ovjekov psihiki razvoj. Zagreb: kolska knjiga.
9. Fulgosi, A. (1997). Psihologija linosti. Zagreb: kolska knjiga.
10. Haug-Schnabel, G. (1997). Agresivnost u djejem vrtiu: Razumijevanje i svladavanje problema. Zagreb: Educa.
11. Lackovi-Grgin, K. (1994). Stres u djece i adolescenata: izvori, posrednici, uinci. Jastrebarsko: Naklada Slap.
12. Peteh, M. (1991). Psihiko zdravlje predkolskog djeteta. 2. izd. Zagreb: Alinea.
13. Raboteg-ari, Z. (1995). Psihologija altruizma. Zagreb: Alinea.
14. Shapiro, L. E.(1997). Kako razviti emocionalnu inteligenciju djeteta. Zagreb: Mozaik knjiga.
15. Sheridan, M. (1998). Djeji razvoj od roenja do pete godine. Zagreb: Educa.
16. Zarevski, P. (2001). Psihologija pamenja i uenja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
2
3
1. Uvod u Razvojnu psihologiju
A. Razvojna periodizacija
PRIBLINO TRAJANJE RAZDOBLJE OVJEKOVA PSIHIKOG RAZVOJA
od zaea - roenja (38 tjedana 266 1.) PRENATALNO RAZDOBLJE
dana)
4
B. Tematska podruja (primjer je knjiga: Vasta i sur., 1998)
1. Tjelesni razvoj: bioloki, fizioloki, razvoj motorike i tjelesnih vjetina
2. Spoznajni razvoj (kognitivni): osjeti, percepcija, pamenje, uenje, miljenje, govor, inteligencija
3. Socijalno-emocionalni razvoj i razvoj linosti
C. Kombinirani pristup (primjer knjige: Helen Bee: The developing child. Longman: New York, 1997)
Najee dominira podjela na tematska podruja, nakon kojih ide integrativan opis podijeljen prema manje
preciznoj periodizaciji (predverbalna dob, predkolska dob, osnovna kola, adolescencija)
5
Ciljevi razvojne psihologije:
1) Deskripcija: Opis razvoja i razvojne norme (ponaanja i sposobnosti u svakom periodu razvoja)
2) Objanjavanje: zato se ponaanja mijenjaju
3) Predikcija: predvianje razvoja ponanaanja; po potrebi ga modificirati ili optimalizirati
4) Kontrola
POVIJEST RAZVOJNE
PSIHOLOGIJE
a) povijesni pogled na
b) prvi teoretiari a) prva generacija b) druga generacija
djetinjstvo
8
4. Problem normativnog nasuprot idiografskom: usmjerenost istraivaa ili prema slinostima i
openitostima djejeg razvoja, ili na initelje koji proizvode individualne razlike meu djecom, kao to su
npr. kulturni utjecaji.
5. Stabilnost osobina i ponaanja u vremenu
6. Konzistentnost (dosljednost) ponaanja u vremenu: Da li je neko ponaanje stvarno izraz osobine
linosti ili posljedica trenutane situacije.
7. Kakva je priroda djeteta:
a) Dijete je: aktivno - pasivno ? (kao sudionik vlastitog razvoja)
b) Dijete je: dobro -loe
8. Relativna vanost razliitih razvojnih perioda: Koji periodi imaju vei znaaj za ukupni razvoj ovjeka, a
koji manji (rana ili kasna iskustva), tj. postoje li odluujui kritini periodi.
9
2. METODE ISTRAIVANJA U RAZVOJNOJ PSIHOLOGIJI
1. ZNANSTVENO ISTRAIVANJE
Znanstvena metoda se sastoji od skupa pravila koja istraivai koriste prilikom provoenja svojih
eksperimenata (sustavnost, objektivnost, kontrola, verifikacija i opreznost u generaliziranju).
Uloga teorija: Teorija je skup tvrdnji kojim se sustavno objanjavaju injenice i zakoni (zakon - "tvrdnja
da su neke stvari, pojave pravilno povezane, da u njihovoj strukturi ili redosljedu postoji pravilnost).
Hipoteza: pretpostavljena veza izmeu pojave i imbenika za koje se pretpostavlja da na nju utjeu, a
koje jo ne podupire veliki broj dokaza.
Varijabla: Bilo koji imbenik koji moe poprimiti razliite vrijednosti na nekoj dimenziji. Trebala bi imati
karakteristike mjerljivosti.
10
Objektivnost: Jedna od bitnih znaajki znanstvenog istraivanja je objektivnost, a to znai da je ono
usmjereno na spoznavanje stvari onakve kakve one jesu, neovisno o neijim subjektivnim eljama, potrebama
ili oekivanjima.
To za djeju psihologiju znai:
Prouavaju se opaljiva ponaanja koja moraju biti mjerljiva
imbenici za koje pretpostavljamo da imaju utjecaja na djeje ponaanje takoer se moraju kvantitativno
izraziti (npr. broj djece u vrtiu, broj brae i sestara i sl.).
3) STUDIJA SLUAJA:
Prikupljaju se podaci o jednoj osobi iz razliitih izvora, tj. detaljno se analizira neki posebno zanimljiv sluaj. Ima
mnogo deskripcije, podaci su retrospektivni i rad je dugotrajan.
11
3. VRSTE/STRATEGIJE ISTRAIVANJA
a) DESKRIPTIVNO ISTRAIVANJE
Opaanje i evidentiranja mjerljivih podataka. Upotrebljava se kao prvi korak u istraivanju podruja o
kojemu vrlo malo znamo.
b) KORELACIJSKO ISTRAIVANJE:
Korelacijska se istraivanja koriste za otkrivanje veza izmeu varijabli i za opis smjera i veliine te
povezanosti.
Varijabla je pri tome svaki initelj koji moe poprimiti razliite vrijednosti (visina, teina, dob i sl.).
Korelacija opisuje odnos - smjer (pozitivna ili negativna korelacija) i veliinu sukladnosti u variranju dviju
varijabli (visoka korelacija znai da su varijable usko povezane).
Glavno ogranienje korelacijskog istraivanja - korelacija se ne moe koristiti kao pokazatelj uzronosti
izmeu varijabli, tj. ne daje odgovor na to to je uzrok, a to posljedica. Ona pokazuje samo stupanj i smjer
povezanosti.
c) EKSPERIMENTALNO ISTRAIVANJE:
EKSPERIMENT je znanstveno-istraivaki postupak kojim se u strogo kontroliranim i ponovljivim uvjetima
izaziva neka pojava radi njenog opaanja i/ili mjerenja.
Cilj eksperimenta: utvrivanje uzrono-posljedinih veza, tj. provjeriti kako djeluje odreeni faktor ili varijabla
(nezavisna varijabla-namjerno se uvodi u eksperiment i manipulira) na neki jasno definiran fenomen (zavisna
varijabla - ono to se mjeri, te je pod utjecajem manipulacije).
12
4. NACRTI RAZVOJNIH ISTRAIVANJA:
Longitudinalni: istraivaka metoda u kojoj se isti sudionici opetovano ispituju tijekom odreenog
vremenskog razdoblja.
Transverzalni: istraivaka metoda u kojoj se istovremeno prouavaju sudionici razliite dobi kako bi se
utvrdili uinci dobi na neki aspekt ponaanja.
Krino-sekvencijalni: istraivaka metoda koja kombinira longitudinalne i transverzalne nacrte.
5. ETIKI PROBLEMI
Mogui rizici: Istraivanja mogu imati negativne posljedice za djecu (primjer je mali Albert; Vasta i
sur., 1998, str. 44). U psiholokim istraivanjima manji je rizik fizikog ozljeivanja djeteta; postoji problem
potencijalne psiholoke tete. Djeca su posebno osjetljva jer svaki utjecaj igra ulogu u njihovom razvoju, a nije
niti poznato to sve i kako utjee na njih. (Npr. kad djeca uslijed eksperimentalne situacije doivljavaju
negativne emocije, poput neuspjeha, frustracije ili stresa - jer npr. ne mogu rijeiti postavljen zadatak). Postoji
naime, mogunost da djeca neke negativne emocije i dalje osjeaju nakon naputanja eksperimenta.
Model o donoenju odluke o (ne)provoenju eksperimenta:
Osnovni pristup po kojem se odluuje da li se neki eksperiment smije/ne smije provesti, je taj da se pokuava
ustanoviti njegova potencijalna korist i potencijalna teta. Ako je teta vea od koristi onda se istraivanje ne
provodi, u obrnutom sluaju on se provodi.
Etiki standardi za istraivanja s djecom (14):
1. Neopasni postupci
2. Obavijeteni (informirani) pristanak
3. Pristanak roditelja
4. Dodatni pristanak
5. Poticaji
6. Obmana
7. Anonimnost
13
8. Uzajamna odgovornost
9. Ugroenost
10. Nepredvidive posljedice
11. Povljerljivost
12. Informiranje sudionika
13. Izvjeivanje o rezultatima
14. Znaenje nalaza
ZATITNE MJERE
Strunjaka recenzija - drugi znanstvenici procjenjuju vrijednost nekog eksperimenta
Pristanak roditelja, odgajatelja i djece koja sudjeluju u istraivanju. Dijete ima pravo odbiti sudjelovanja
u eksperimentu ili se u bilo kojem trenutku povui iz istraivanja - bez obzira na miljenje roditelja.
Uklanjanje eksperimentalno proizvedenih efekata putem dodatnih postupaka (npr. ako je dijete
doivjelo frustraciju radi nemogunosti rjeavanja nekog zadatka, na kraju mu treba omoguiti uspjeh i
time ukloniti frustraciju).
Kratko informiranje: informiranje djeteta, roditelja, odgajatelja o svrsi istraivanja i njegovoj ulozi u tome.
Etiki kodeks istraivanja s djecom (Duli, 2003)
Ajdukovi, Marina i Vladimir Kolesari, (ur.) 2003. Etiki kodeks istraivanja s djecom. Zagreb: Vijee za
djecu Vlade Republike Hrvatske. Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i mladei.
Opa naela (zatita dobrobiti djece; potovanja ljudskih prava; potovanja privatnosti i anonimnosti;
pravo djece na izraavanja vlastitog miljenja; naelo odgovornosti i zatite integriteta znanosti i
znanstvenika)
Ope pretpostavke za provoenje istraivanja
Pristanak na sudjelovanje u istraivanju
Zatita tajnosti podataka
Posebni postupci tijekom provoenja istraivanja
Postupci istraivaa nakon provedenog istraivanja
14
15
3. TEORIJE RAZVOJA
16
STRUKTURA LINOSTI
Nakon 1920. Freud je proirio svoju koncepciju linosti - model triju razina svijesti zamijenio modelom u
kojem postoje tri strukture koje zajedno ine linost: Id, ego i superego. To nisu zasebne strukture u linosti, ve
su oznake za odreene psiholoke procese unutar linosti, tj. snage koje djeluju.
Cjelokupno ponaanje ovjeka je, prema Freudovoj teoriji, uzrokovno instinktima i usmjereno na
njihovo zadovoljavanje. Svaki instinkt - primarna erogena zona (oi, ui, usta, usne, spolni organi, prsa i
anus). Podraivanje tih zona izaziva seksualno zadovoljstvo, tj. smanjenje instinktom uzrokovanu napetost.
Nazivi pojedinih stadija potjeu od dijelova tijela u kojima je usredotoena libidalna (seksulana) energija
organizma u tijeku razvoja, tj. gdje su smjeteni trajni izvori stimulacije. Ti se dijelovi tijela nazivaju primarnim
erogenim zonama, te su vrlo osjetljivi na stimulaciju koja izaziva ugodu. Podraivanje tih mjesta izaziva
seksualno zadovoljstvo. Takve erogene zone po Freudu su oi, ui, usta, muki i enski spolni organi, prsa i
anus. U svakom stadiju razvoja linosti drugi dio tijela (ili druga erogena zona) je aktivan, te trai
objekte/aktivnosti koji mogu izazvati ugodu (prema Fulgosi, 1997).
Svi instinkti mogu se svrstati u dvije kategorije:
1. INSTINKTI IVOTA = EROS slue za odravanje pojedinca i vrste: glad, e, seks.
2. INSTINKTI SMRTI = THANATOS agresivnost, (auto) destruktivne sile. Nemaju poseban oblik energije
poput libidalne energije.
17
1. ORALNI STADIJ (0 - 18 mj.)
Erogena zona: usta. Izvori zadovoljstva su - sisanje, grickanje, vakanje, ljubljenje; dijete sve stavlja u
usta; ustima se ostvaruju i prvi socijalni kontakti. Na osnovi takvih rudimentarnih zadovoljenja dijete razvija
osnovno povjerenje ili nepovjerenje u osobe i okolinu, te razvija veu ili manju ovisnost ili neovisnost od te
okoline. Djeca koja u ovoj fazi doivljavaju premalo ili preveliko zadovoljenje, postaju oralno-pasivne linosti u
odrasloj dobi (pasivne, nezrele i ovisne) oralni tip linosti. Ako je koliina podraivanja prevelika, dijete nije
motivirano da prijee u sljedeu fazu, tj. dolazi do fiksacije. Regresije - na oralnu fazu oituju se u puenju,
pretjeranom jedenju, vakanju vakae i slino.
18
Fiksacija (falusni tip linosti): kod mukaraca oituje se: ambicioznou, hvalisavost, bezobzirnost, drskost, tj.
tenjom za dokazivanjem mukosti; a kod ena: pojaanom interesu za mukarce, promiskuitetnom ponaanju,
zavoenju i slino
19
EMPIRIJSKA I ZNANSTVENA VALIDACIJA
POZITIVNE STRANE:
1. Freudova koncepcija je osloboena od tradicionalnih idealistikih koncepcija poput due, duha i sl.,
2. Predstavlja prvu sveobuhvatnu teoriju linosti, koja sadri i dijagnosticiranje i terapiju.
3. Teorija je revolucionarna jer tumai ovjeka kao reaktivno bie nesvjesno, bez slobodne volje, uvjetovano
unutarnjim, nesvjesnim snagama.
4. Freud je razradio niz obrambenih mehanizama kojima EGO osigurava svoj integritet.
5. Freud je kao prvi smatrao da je za razvoj bitna interakcija izmeu uroenih dispozicija i okoline te mnogi
razvojni psiholozi i danas prihvaaju taj interakcionistiki pristup kao i shvaanje da rana iskustva u
dijetinstvu imaju veliki utjecaj na ponaanja u kasnijem ivotu.
20
B) E. H. Erikson: PSIHOSOCIJALNA TEORIJA RAZVOJA
CIJELOIVOTNI RAZVOJ: Razvoj ne prestaje poetkom puberteta (Freud), ve se odvija sve do kraja ivota i
okolina utjee na nas itav ivot. Naglaena je vanost okoline na razvoj linosti. Razvoj svake linosti prolazi
kroz odreene faze. Ti su stadiji univerzalni, vrijede za sve ljude i javljaju se u odreeno i optimalno vrijeme.
KRIZE: Svaki period vezan je uz odreenu krizu koja predstavlja okretite u razvoju linosti. Krize u pojedinim
stadijima nastaju kao posljedica dvaju faktora: fizioloke maturacije organizma i socijalnih zahtjeva koje okolina
postavlja pojedincu. Svaka kriza moe se razrijeiti na pozitivan ili negativan nain odnosno uope ne rijeiti
(ovisi uglavnom o kontaktima i iskustvima koje imamo sa okolinom). Ova teorija istie ulogu okoline u razvoju
djece: rezliite osobe mogu u znaajnoj mjeri pomagati ili odmagati u rjeavanju kriza.
POZITIVAN: u linosti se pojavljuju nove pozitivne komponente, tzv. VRLINE, koje olakavaju daljnji razvoj. Kad
se svi stadiji u razvoju linosti pojave u optimalno vrijeme i rijee na pozitivan nain, tada linost postie puni
razvoj i zrelost. Takva linost je potpuno funkcionirajua. Meutim, uspjeno rjeenje konflikta u jednom periodu
ne garantira da e se i sljedea kriza uspjeno rijeiti (iako to pomae).
NEGATIVAN: Ako se kriza ne rijei (adekvatno) onda e linost razviti osobine koje su negativne (nepovjerenje,
sram, oajanje, i sl), koje oteavaju daljnji razvoj (koji je usporen i neadekvatan). Negativni efekti nerijeenih
kriza manifestiraju se i u drugim fazama razvoja.
22
2) BIHEVIORISTIKE TEORIJE RAZVOJA (dva predstavnika):
a) P. Pavlov (1849-1936): TEORIJA KLASINOG UVJETOVANJA
b) S. F. Skinner (1904-1990): TEORIJA OPERANTNOG UVJETOVANJA
UVOD
Osnovni uzrok razvoja je uenje, a isti zakoni uenja oblikuju ponaanje tijekom cijelog ivota.
Uenje: relativno trajna promjena u ponaanju koja je rezultat vjebe ili iskustva.
ovjek = reaktivni mehanizam, stroj koji automatski reagira na vanjske podraaje temeljna pretpostavka je da je
ponaanje izravna posljedica odreenih podraaja; da bi mogli predviati ponaanje neke osobe, neophodno je
otkriti podraaje koji uzrokuju ta ponaanja.
Uenje uvjetovanjem
Zamislite da ste kao inae do sada, dorukovali kruh, maslac i med. Jedan sat nakon doruka sve povratite. Da
li ete prestati jesti kruh, maslac i med? A sad zamislite da ste drugi dan po prvi put u ivotu jeli avokado. Jedan
sat nakon tog obroka povratite. Da li ete ga ikad vie u ivotu jesti?...
Doticanje usta novoroeneta izaziva pomicanje usta kao pri sisanju. Kasnije, ve pogled na boicu s dudom
izaziva takvo pomicanje usta. Zato?
23
a) I. P. Pavlov: TEORIJA KLASINOG ILI RESPONDENTNOG UVJETOVANJA
Definicija RU: uenje kojim neutralni (nema utjecaja) podraaji postaju ekscitatorni (izaziva reakciju) ili inhibitorni
(koi reakciju).
Prva istraivanja - poetkom 20. st. ispitivanje izluivanja sline kod pasa PSIHIKA SEKRECIJA (Na
bezuvjetni podraaj (BP=hrana) javlja se bezuvjetna rekacija (BR=slinjenje). Ako se neki NP=UP kao to je zvuk
zvona ili hod laboranta vie puta daje zajedno, tj. nekoliko sekundi prije nekog BP kao to je hrana koja prirodno
izaziva reakciju slinjenja (BR), konano i sam izazvati tu istu reakciju (UR), tj. respondentno ponaanje.
Shema nastanka RU
Prije uvjetovanja:
NP (zvuk) = nema reakcije
BP (hrana) = BR (slinjenje)
Tijekom uvjetovanja:
UP (zvuk) = BR (slinjenje)
BP (hrana) = BR (slinjenje)
Watson i Raynerova (1920.) proveli su poznati EKSPERIMENT S MALIM ALBERTOM. Albertu (11
mjeseci) su dali malog bijelog takora da se s njime igra (dominirao je doivljaj zadovoljstva). Nakon toga je
uslijedilo uparivanje takora s glasnim udaranjem gonga (pri emu je Albert doivljavao strah). Posljedica: Albert
je poeo pokazivati osjeaj straha i od takora, pa i od vate (svih bijelih predmeta-generalizacija po boji).
M. C. Jonesonova (1924.) je radila s Peterom koji se jako bojao zeeva i svih dlakavih stvorenja te je
eksperimentalno primjenila protuuvjetovanje straha: dok bi Peter jeo daleko od njega u istoj sobi sjedio je zec,
to je dovelo do asociranja ugodnih emocija s dlakavim biima i strah se ugasio. Isti efekt se pojaao i moe se
postii postepenim pribliavanjem objekta straha.
Tri uroene emocije: strah, ljutnja i ljubav (ostale emocionalne reakcije se ue). Na djeci je istraivao
i dobio da su dva straha uroena: od jakih zvukova i pri naglom isputanju. Svi ostali su kasnije naueni
klasinim uvjetovanjem. Ljutnja se uroeno javlja na sputavanje pokreta. Ljubav se automatski javlja kada se
djecu gladi, kaklja, mazi, tape i njie te je osjeaju prema svima koji to ine.
25
B) B. F. Skinner: Instrumentalno uvjetovanje
Skinnerova kutija: u njoj se, pored neke laboratorijske ivotinje, nalazi polugica i ispod nje prazan
tanjuri. Kada gladna ivotinja vrljajui po kutiji, sluajno nagazi na polugu, ispadne iz jednog otvora hrana na
tanjuri. Nakon nekoliko ovakvih iskustava ivotinja naui da pritisne polugu svaki put kad eli doi do hrane
dakle, pritie ju s namjerom da dobije pozitivno potkrepljenje (hranu). Skinner je utvrdio da je vei dio ljudskog
ponaanja (pogotovo socijalna ponaanja npr. kada traimo hranu, drutvo i sl.) upravo operantnog tipa: javljaju
se spontano, naizgled neovisno o nekim prethodnim podraajima. Organizam tom vrstom ponaanja slobodno
operira u okolini (kontrolira i mijenja ju). Ono se takoer naziva i "instrumentalnim" ponaanjem jer
predstavlja "instrument" da bi se dolo do odreenih ciljeva. Iako na prvi pogled izgleda da to ponaanje nije
pod utjecajem okoline, ono nije "slobodno", ve je pod kontrolom posljedica koje se zbivaju nakon ponaanja.
Posljedice utjeu i modificiraju tendenciju ili vjerojatnost pojavljivanja tog operantnog akta u istoj ili slinoj
situaciji.
UVJETOVANJE I POTKREPLJENJE
Mnoga svakodnevna ponaanja pojavljuju se zato to su u prolosti rezultirala poeljnim posljedicama.
Svaka posljedica koja poveava vjerojatnost ponovnog pojavljivanja nekog ponaanja zove se potkrepljenjem.
Odnosno, potkrepljiva je svaki dogaaj koji mijenja vjerojatnost pojavljivanja nekog odgovora.
Temeljna pretpostavka operantnog uvjetovanja je da organizam tei uspostaviti ugodno stanje, a izbjei
ili eliminirati neugodno stanje. Uobiajene kategorije potkrepljenja: jestiva potkrepljenja, socijalno odobravanje,
stimulacijska i aktivirajua potkrepljenja, negativna potkrepljenja i steena (uvjetovana) potkrepljenja.
26
Vrste potkrepljivaa
Primarni (hrana, voda, maenje, bol) i sekundarni (novac, pohvala, ocjene)
Pozitivni (hrana, maenje) i negativni (bol)
Negativno potkrepljenje (izbjegavanje neugode)
RASPORED POTKREPLJIVANJA
KONTINUIRANO potkrepljenje slijedi iza svakog operantnog ponaanja (nedostaci: brzo gaenje i
neekonominost)
POVREMENO vremenska distribuiranost potkrepljivanja ima znaajan utjecaj na brzinu uspostavljanja
operantno uvjetovanog odgovora.
Ako elimo brzo uspostaviti neki operantan odgovor treba provoditi konstantno potkrepljivanje.
Ako je vanije da se nauen odgovor odri due vrijeme, onda treba provesti povremeno potkrepljivanje.
27
USPOREDBA KLASINOG I OPERANTNOG UVJETOVANJA
KLASINO OPERANTNO
oblikuje se respondentno
oblikuje se operantno ponaanje
ponaanje
aktivnost je nevoljna reakcija: posljedice voljnog ponaanja dovode
inae neutralni podraaj izaziva do smanjenja/porasta vjerojatnosti
automatsku reakciju pojavljivanja tog ponaanja
UI SE: veza izmedu dva podraaja
UI SE: ponaanje i posljedica
(NP-BP)
potkrepljenje se javlja prije potkrepljenje se javlja poslije
ponaanja ponaanja
potkrepljenje ne ovisi o onome koji potkrepljenje ovisi o ponaanju
ui osobe koja ui
potkrepljivai su transakcijski: isti
potkrepljiva je BP=situacijski potkrepljiva moe potkrijepiti
specifian (samo u ba toj situaciji) mnotvo razliitih ponaanja(npr.
novac)
28
3) TEORIJA SOCIJALNOG UENJA
Javlja se kao reakcija na bihevioriste, a ispituje kako na razvoj utjeu kognitivni initelji pri opaanju. Temelji se
na tome da su socijalni odgovori naueni putem diferencijalnog potkrepljivanja (Skinner, 1953). Kritike na
bihevioriste:
djeca katkada stjeu nova ponaanja jednostavno gledajui kako ih izvodi netko drugi
djeca katkada postanu vie/manje sklona izvoenju ponaanja nakon to su vidjela kako su drugi doivjeli
potkrepljujue/kanjavajue posljedice za to ponaanje
smatra se da se metodom dif. potkrepljivanja nikada ne bi nauili mnogi socijalni odgovori, pogotovo ako se
radi o ponaanjima koja nemaju nekog pouzdanog podraaja koji bi ih izazvao
u sluajevima kad se i zna da neki podraaji mogu izazvati ponaanje koje je slino eljenom, utvreno je da
je proces uenja znatno bri ako postoje socijalni modeli koje osoba moe imitirati.
SELEKTIVNA IMITACIJA apstrahira ponaanje koje model pokazuje u opem obliku i nije precizna
kopija modelovog ponaanja
MODELIRANJE kopira ponaanje, javlja se kad model zna da ga se opaa i kad je bio potkrepljen
(posredno potkrepljenje), razumije
INHIBICIJA ODGOVORA (protuimitacija): imitacija opaenog ponaanja postaje manje vjerojatna jer
je model primio kaznu (posredna kazna) za to ponaanje (npr. kad odgojitelj kazni neposluh djeteta
pred grupom djece kako bi dao primjer). esto je rezultat posrednog kanjavanja
UENJE OPAANJEM (dijete vidi i uzima u obzir posljedice ponaanja modela (posredno
potkrepljenje), model ne zna da ga se promatra; takav oblik uenja prilikom kojeg se ponaanje
opaaa mijenja kao rezultat opaanja modela)
Prve dvije etape predstavljaju proces stjecanja, tj. uenja modeliranog odgovora, a posljedne dvije
izvoenje modeliranog ponaanja.
Faktori koji utjeu na svaku etapu: (stupanj djetetove pobuenosti, djetetova kognitivna razina,
sloenost ponaanja modela i poticaji djetetu da imitira)
30
Osim ovog temeljnog istraivanja o uenja po modelu, znaajan broj istraivanja je pokazao da se prosocijalna
ponaanja, te pokazivanje empatikih reakcija, ali isto tako neke ponaajne navike, kao to je puenje,
hranjenje, pijenje, te niz socijalno poeljnih ponaanja i slino, ue putem modeliranja.
31
4) KOGNITIVISTIKE TEORIJE RAZVOJA
Ima korijene u filozofiji (pitanja o porijeklu i prirodi spoznaje), biologiji i nativistikom pristupu Rousseaua
Razvio genetiku epistemologiju na temeljima J-M. Baldwina, koja se bavi razvojem spoznaje kod djece
Spoznaja se odnosi na znanje; ideja na kojoj se temelji ova teorija = djeje ponaanje je odraz strukture
ili organizacije njihova znanja ili inteligencije
Pridaje vanost maturacijskim procesima (bioloka naobrazba)
Inteligenciju vidi kao:
organizaciju (znanje se integrira u kognitivne strukture) i
adaptaciju (dijete se prilagoava okolini)
Inteligencija je proces ne neto to dijete ima, ve to dijete ini.
32
To su mentalne strukture koje ljudi konstruiraju da bi pomou njih reprezentirali, organizirali i
interpretirali svoja iskustva, te na njih mogli reagirati. One su fleksibilne i promjenljive, ovisno o vrsti utjecaja
iz okoline.
Priroda i organizacija tih shema je ono to definira djetetovu inteligenciju u bilo kojem trenutku, a s
razvojem te strukture postaju sve sloenije i razraenije.
UROENE FUNKCIJE
Kod roenja dijete raspolae:
a) uroenim dispozicijama (refleksi) i
b) uroenim principima kognitivnog funkcioniranja (bioloka osnova)
FUNKCIJE EKVILIBRACIJA:
samoregulirajui proces uspostavljanja
ravnotee izmeu kognitivnih struktura i
ORGANIZACIJA okoline i izmeu razliitih struktura.
prirodna tendencija da se nae kognitivne sheme To je poticaj ili uzrok kognitivnog razvoja,
organiziraju u sve slozenije strukture. Nova znanja se a odvija se kroz iskustvo djeteta s
integriraju u medjusobno povezane spoznajne strukture okolinom, te procese asimilacije i
akomodacije.
ADAPTACIJA
Razvijajui se djeca stvaraju sve sloenije
ucinkovita prilagodba okolinskim uvjetima.
strukture koje im omoguavaju bolje
Inteligencija je covjeku glavno sredstvo za prilagodbu
i zbiva se pomocu dva procesa
razumijevanje svijeta.
Dijete konstruira svoje znanje o svijetu,
umjesto da ga samo prima i biljei!
ASIMILACIJA
Interpretacija novih iskustava na osnovi postojeceg znanja,
tj. prilagodba okoline postojecim kognitivnim shemama s ciljem njenog razumijevanja
: ukljucuje mentalno ili fizicko djelovanje na okolinu
AKOMODACIJA
Prilagodba, uskladjivanje kognitivne sheme
nekom novom iskustvu ili aspektu okoline
33
PIAGETOV KONSTRUKTIVIZAM
kognitivni razvoj je aktivni proces
djeca aktivno konstruiraju svoje razumijevanje svijeta
uzimaju neku informaciju iz okoline i oblikuju je, savijaju ili izobliuju je sve dok se ne moe lako
smjestiti u njihovu spoznajnu organizaciju (asimilacija). Ako se ta informacija ne moe asimilirati, onda
ili ignoriraju informaciju ili mijenjanju svoju spoznajnu organizaciju
djeca se raaju s potencijalom za formiranje i razumijevanje koncepata, ali ti se koncepti nee shvatiti
bez interakcije s okolinom, pomou koje dijete stvara svoju sliku svijeta oko sebe.
Piaget je utvrdio da djeca iste dobi prave sline greke u istim zadacima testa inteligencije
Zakljuio je da djeca iste dobi imaju karakteristian nain razmiljanja, te da postoje kvalitativne razlike
u nainu razmiljanja na razliitim stupnjevima razvoja. Iz toga je zakljuio da je kognitivni razvoj
diskontinuiran.
Istraivanjem kognitivnog funkcioniranja djece razliite dobi Piaget je utvrdio postojanje 4 razliitih
razvojnih perioda.
Sva djeca postepeno prolaze kroz te stupnjeve kognitivnog razvoja i to istim redom.
34
EVALUACIJA PIAGETOVE TEORIJE
Pitanje univerzalnosti teorije: Piaget je davao malo vanosti kulturi - smatrao je da je razvoj izrazito
pod utjecajem maturacijskih faktora.
Pokazalo se da Piagetova teorija nije kulturalno univerzalna (djeca iz starosjedilake kulture su prije
usvojila principe konzervacije).
Znaaj za znanost: Najvea je teorija razvoja; potaknula je velik broj istraivanja.
Piaget i obrazovanje: teorija je rezultirala obrazovnim naelima koja se danas koriste.
NEDOSTACI:
Premalo znaaja utjecajima okoline
Potcjenjuje se mogunost djece u nekim razdobljima
Neki pojmovi nisu operacionalno definirani
Faza formalnih operacija ne odvija se pod utjecajem maturacije, ve je rezultat interesa pojedinca i
njegovih aktivnosti
35
4) ETOLOGIJA I EVOLUCIJSKA RAZVOJNA PSIHOLOGIJA
Opaanja etologa su pokazala kako je niz aspekata socijalnog ponaanja (izraavanje meocija,
agresija, suradnja, solcijalna igra) slino takvim ponaanjima kod naih srodnika primata evolucijska
razvojna psihologija
36
5) EKOLOKI PRISTUP RAZVOJU TEORIJA EKOLOKIH SUSTAVA
Urie Bronfenbrenner - model razvoja "teorija ekolokih sustava" koja analizira odnose izmeu djeteta i
okoline.
Osnovna pretpostavka: Razvoj se odvija u kontekstu, tj. unutar ire socijalne i kulturalne okoline i
utjee na tijek razvoja. No i dijete utjee na okolinu, pa tako se smatra da i dijete i okolina neprekidno utjeu
jedno na drugo.
Dijete - lan sloenog sustava i aktivni sudionik vlastitog razvoja, pri emu su od posebnog znaaja
tzv. razvojno poticajne osobine djeteta. To su osobine koje utjeu na okolinu da se odnosi na odreen nain
prema djetetu, npr. tjelesni izgled, intelektualne sposobnosti i osobine linosti.
Okolina - meusobno povezani slojevi ili podsustavi koji utjeu jedan na drugi. Promjena u jednom
podsustavu mijenja i sve ostale podsustave, tj. sustav u cjelini. Neki od tih slojeva su blie djetetu i utjeu na
njegov razvoj neposredno, dok su drugi udaljeniji i utjeu na razvoj posredno.
1. sloj MIKROSUSTAV: djetetu najblii podsustav s kojim je u dnevnom direktnom kontaktu, neposredno
djeluje na razvoj djeteta. Mikrosustav nije konstantan mijenja se kako dijete raste. U mikrosustav ubrajamo:
osobe (obitelj, prijatelji) i interakcije sa tim osobama,
fizike znaajke okoline (veliina djetetove kue, oprema igralita, vrtia)
objekte (vrsta i broj igraaka)
aktivnosti djeteta u mikrosustavu (igranje, crtanje, itanje, razgovori, i sl.)
3. sloj EGZOSUSTAV: Posredna okolina - utjee na dijete i na mikrosustav, dijete u njoj ne sudjeluje (lokalna
vlast, kolski odbor, mjesto zaposlenja roditelja, i dr.)
4. sloj MAKROSUSTAV: Kultura i subkultura u kojoj dijete ivi. Utjee posredno kroz norme, vrijednosti,
stavove, tradicionalne obiaje, zakone i sl. U pravilu je stabilniji od drugih podsustava, ali i on se moe
mijenjati kako se mijenja drutvo.
37
38
4. BIOLOKE I OKOLINSKE ODREDNICE RAZVOJA
5) Vrijeme
djelovanja gena
1) Mehanizmi 2) Genetski 3) Okolinski 4) Geni i
te
nasljeivanja poremeaji kontekst razvoja ponaanje
meudjelovanje
gena i okoline
1. MEHANIZMI NASLJEIVANJA
Jedna od bazinih genetskih aktivnosti jest razmnoavanje stanica
MITOZA udvostruenje kromosomskog materijala stanine jezgre nakon kojeg slijedi dioba tjelesne
(somatske) stanice i nastaju dvije jednake stanice u kojima ima 2x23 diploidan broj kromosoma.
MEJOZA razmnoavanje spolnih stanica (gameta). Proizvodi etiri razliite spolne stanice u kojima ima po
23 kromosoma (haploidan broj) u svakoj stanici. Ove stanice slue kao kalup za proizvodnju trilijuna
identinih stanica procesom mitoze.
Ljudska stanica: stanina membrana, citoplazma u kojoj se nalaze mitohondriji, jezgra i njezina membrana,
te kromosomi u jezgri.
GENOTIP cjelokupni genetski materijal koji nasljeujemo od naih roditelja i predaka (zbroj svih gena)
FENOTIP zbroj morfolokih (oblik) i fiziolokih (procesi u tijelu) svojstava organizma. Ovisan je o
genotipu, ali i djelovanju okolinskih faktora.
FENOTIP = GENOTIP x MODIFIKACIJA
Obrasci genskog nasljeivanja: naini na koje se ostvaruje interakcija meu genima oba roditelja.
Ako su geni od oba roditelja slini, dijete je
homozigotno i pokazivat e odreeno nasljeeno svojstvo
Ako su ta dva gena razliita, dijete je heterozigotno i
svojstvo koje e se pojaviti ovisi o odnosima meu genima
39
Dominanantno-recesivno nasljeivanje (2 gena 3 kombinacije: DD, Dr, rr: kod prva dva je isti fenotip ali
drugaiji genotip; Dr-nositelji svojstva)
Kodominantnost (oblik nasljeivanja kod kojeg oba gena utjeu na pojedinevu manifestnu karakteristiku,
npr. anemija srpastih stanica)
Nasljeivanje vezano uz x-kromosom (kada se tetni recesivni gen nalazi na x-kromosomu mukarci veu
vjerojatnost obolijevanja jer ga zdravi y-kromosom nee moi nadjaati)
Gensko utiskivanje (geni su utisnuti ili kemijski obiljeeni tako da se jedan lan para aktivira, bez obzira na
njegovu grau; utisnue je esto privremeno)
Mutacija (iznenadna, trajna promjena dijela molekule DNK; razlog nastanka tetnih gena; opasnim tvarima u
hrani ili zraku razliita tetna zraenja)
Poligensko nasljeivanje (nasljeivanje tjel. visine i teine, inteligencije i osobina linosti koje znaajno varira
jer velik broj gena utjee na jedno svojstvo)
MENDELOVI ZAKONI
Gregor Mendel (1822-1884) otac suvremene genetike (austrijski sveenik i znanstvenik)
Mendelova istraivanja s biljkama graka dovela su do prve znanstvene teorije nasljeivanja temeljene na
konceptima dominantnih i recesivnih gena (1865)
DOMINANTNO SVOJSTVO je ono koje se u fenotipu uvijek manifestira.
RECESIVNA SVOJSTVA se takoer mogu izraziti u fenotipu, ali samo ako su oba gena recesivna
(recesivni homozigot)
Mendelovi eksperimenti na vrtnom graku
MENDELOVI ZAKONI
2. GENETSKI POREMEAJI
Neki se poremeaji prenose
genetski, kao i svaka druga
osobina, u skladu s Mendelovim GENETSKI
zakonima. Poremeaji mogu biti POREMECAJI
vezani uz gene na somatskim i
spolnim kromosomima
40
a) NASLJEDNI POREMEAJI:
Nasljedni
poremeaji
geni na geni na
somatskim spolnim
kromosomima kromosomima
dominantne recesivne
osobine osobine
41
B) STRUKTURALNA OTEENJA KROMOSOMA
strukturalna
oteenja
kromosoma
abnormalnosti
abnormalnosti
spolnih
autosoma
kromosoma
42
4. GENI I PONAANJE
BIHEVIORALNA GENETIKA
Interdisciplinarno podruje koje pokuava utvrditi da li se individualne razlike u ponaanju mogu objasniti
genetskim razlikama. Jesu li razlike meu ljudima uzrokovane nasljeem ili okolinom/uenjem, te u kojoj mjeri?
INDEKS HEREDITETA (NASLJEDNOSTI)
Odnos izmeu genotipa i fenotipa izraava se pomou tzv. INDEKSA HEREDITETA (NASLJEDNOSTI).
A to je onaj dio u nekoj osobini koji se moe pripisati genetskom dijelu u prouavanom uzorku. Indeks
nasljednosti se kree: od 0 1 (0 = sve razlike su okolinskog porijekla; 1 =sve razlike su genetskog
porijekla). Pokazuje stupanj u kojem se razlike u fenotipu mogu objasniti razlikama u genotipu. Indeks
herediteta se rauna na temelju korelacija razliitih vrsta srodnika, te podataka iz istraivanja usvojene
djece i blizanaca. Npr.: Procjena indeksa herediteta za inteligencijiu iznosi 0.5 - 0.6, to bi znailo da
50 - 60 % varijacija u ljudskoj inteligenciji proizlazi iz razliitosti gena. Ostali dio se moe
objasniti okolinskim faktorima. Indeks predstavlja vrlo grubu procjenu i ovisi o uzorku na kojem je
odreen, tj. nije univerzalan za sve.
Stupanj konkordancije: SK: znantno vei kod jednojajanih nego dvojajanih blizanaca
Stupanj podudaranja
Postotak sluajeva (0-100) u kojima oba blizanca pokazuju neku osobinu onda kada je ona prisutna kod
jednog/jedne od njih. Najee kod prouavanja udjela genotipa u emocionalnim poremeajima i
poremeajima ponaanja. Vrijednost 0 pokazuje da ako jedan blizanac ili blizankinja ima neku osobinu,
drugi ili druga je nikada nema.
2. Studije blizanaca: Usporeuju se korelacije npr. u inteligenciji kod parova identinih blizanaca (r = 0.86)
s korelacijama dvojajanih (r = 0. 53).
3. Studije usvojenja
Odreuju se povezanosti osobina izmeu biolokih roditelja i djece, te povezanosti istih izmeu usvojitelja i
djece. Npr. kod inteligencije: odreuju se korelacije IQ-a izmeu biolokih roditelja i djece, kao i korelacije IQ-a
usvojitelja i djece. Vea slinost sa usvojiteljima govorila bi u prilog okolinskog znaaja za razvoj inteligencije.
ZAKLJUAK
Meusobna djelovanja gena i okoline vrlo su sloena.
Npr. intelektualna aktivnost ovisi o prikladnom funkcioniranju nekoliko stotina gena, a mogu postati jo
sloenija nakon otkria koja nagovjetavaju kako se organizacija gena na DNA molekuli s vremenom moe
promijeniti.
Genetika (zasad) ne moe dati konane odgovore jer se genetiki procesi uvijek odvijaju u kontekstu okoline
44
45
5. PRENATALNI RAZVOJ, POROD I STANJE
NOVOROENETA
Zaee
Prenatalni razvoj zapoinje zaeem (oplodnjom), u kojem genetski materijal iz muke spolne stanice
(spermij) ulazi u ensku spolnu stanicu (jajace); tim spajanjem nastaje nova stanica = zigota
Glava spermija uz pomou enzima prodire kroz membranu u trajanju od 1h. Nakon prodiranja, jajna stanice
poinje bubriti, te je uslijed zadebljanja onemoguen ulazak ostalim spermijima (sprijeena je poliploidija)
U jajnoj stanici udruuju se jezgra jajaca (23 kr.) i jezgra spermija (23 kr.) u zajedniku jezgru koja ima
potpuni broj kromosoma (2n =46)
Oplodnja je gotova
Novi ivot, ima sve predispozicije da se razvije u potpunog ovjeka
Novonastala zigota podvostruuje svoje kromosome i priprema se za prvu mitotinu diobu
46
TRI FAZE PRENATALNOG RAZVOJA (0. - 9. MJ.)
2. RAZDOBLJE EMBRIJA:
3.-8. TJEDNA
NOVOROENE
47
Stanina masa se diferencira u razliite organe i strukture, poinje ORGANOGENEZA: Tijekom 6 tjedana,
nakupina stanica (nalik na plod duda) preobraava se u sloen i diferenciran organizam koji ima srce, bubrege,
oi, ui, ivani sustav i mozak.
Homeotiki geni: regulacijski geni koji odreuju slijed i vremenski raspored kojim se stanice diferenciraju da
bi stvorile razliite dijelove tijela
Proizvode bjelanevine koje govore tijelu koji dio treba proizvesti
Prenatalna okolina
Dovravaju se i potporne strukture koje su potrebne za zatitu i rast - amnionska vrea, posteljica i pupana
vrpca.
Amnionska vrea: upljina ispunjena tekuinom i zatiena nepropusnom membranom, koja okruuje i titi
embrio i fetus
Posteljica: organ koji nastaje spajanjem tkiva embrija i tkiva maternice na mjestu na kojem se embrio
privrsti za maternicu. Taj organ vri izmjenu hranjivih tvari, kisika i otpadnih tvari izmeu embrija ili fetusa i
majke, kroz vrlo tanku membranu koja onemoguuje mijeanje krvi.
Pupana vrpca: mekani kabel sainjen od tkiva i krvnih ila koji povezuje fetus s posteljicom
48
RAZDOBLJE FETUSA (9.- 38. tjedna)
Rast fetusa sporiji je negoli rast embrija. Nastavlja se daljnji razvoj ve oblikovanih organskih struktura, te porast
teine i veliine (28 g i 7-8cm). Dijete se u tom razdoblju mora razviti kako bi nakon roenja samostalno
obavljalo osnovne fizioloke funkcije - disanje, probava odstranjivanje otpada metabolizma i reagiranje na
razliite podraaje iz okoline. Nastaje niz unutarnjih i vanjskih promjena.
49
Razdoblje fetusa
Prvo ponaanje: (3. mjesec) Fetus pomie tijelo i prste, poinje gutati
Sazrijevanje: Fetus nije sposoban preivjeti prije 23 do 24 tjedna fetalne dobi (pluni mjehurii ne
mogu prenijeti kisik u krv). Kako fetus sazrijeva, plua postaju sve sposobnija, probavni sustav postaje
sposoban iz hrane iskoritavati hranjive tvari, a pojavljuje se i masno tkivo (omoguuje izolaciju/tjelesna
temp.).
Obrambeni sustav: Tijekom posljednjih mjeseci prenatalnog razvoja fetus uzima od majke antitijela,
kako bi se u prvim mjesecima nakon roenja novoroene zatitilo od infekcije.
Osjetljiva razdoblja prenatalnog razvoja: svaki organ i tjelesna struktura ima svoje osjetljivo razdoblje
u kojem njegov razvoj moe biti poremeen
Fetalna aktivnost: PLIVANJE, SISANJE PALCA, SPAVANJE
- Graa mozga
50
RAZVOJ IVANOG SUSTAVA
Razvoj mozga fetusa obuhvaa :
stvaranje stanica (proliferacija) - 8. - 16. tj. (razvoj najburniji; 250 000 ivanih stanica u minuti!!!). Stvaranje
ivanih stanica traje do 28 tj. i nakon roenja nema vie nastanka novih stanica.
seobu stanica (migracija) - korteks se razvija iznutra prema van (stanice se stvaraju u sredini i putuju prema
periferiji). Zavrava u 7. mj trudnoe.
formiranje aksona i dendrita (diferencijacija) (prvo aksoni; kasnije dendriti.)
elaboraciju stanica (povezivanje) - stanice se povezuju (stvaraju se sinapse).
Nije zavren pri roenju, ve se sazrijevanje nastavlja:
1) MIJELINIZACIJA vlakana (npr. asocijativnih podruja sve do puberteta)
2) Stvara se sve vei broj novih veza meu ivanim stanicama
3) Poveava se debljina itavog korteksa i pojedinih slojeva (neki slojevi korteksa pri roenju nisu
potpuno razvijeni).
4) Povea se i veliina stanica, struktura i duljina aksona i dendrita.
51
3) UINCI TRUDNOE NA MAJKU
ANATOMSKE PROMJENE: Maternica raste, rastom djeteta unutranji organi su stisnuti; disanje je oteano.
FIZIOLOKE PROMJENE: izostaju uobiajene ciklike varijacije u razini hormona (menstruacija je
sprijeena). Razina progesterona i estrogena se tijekom trudnoe postepeno poveava. To moe dovesti do
munine.
PSHIKE PROMJENE: Psihologija trudnica vrlo je sloena. Psiholoko stanje ovisi o tome da li se dijete
"desilo" ili je ono stvarno eljeno.
4) TERATOLOGIJA
Znanstveno podruje koje se bavi istraivanjem initelja (ili teratogena) koji ometaju normalan
prenatalni razvoj. Psihoteratologija istrauje posljedice koje teratogeni imaju na ponaanje koje ne moraju uvijek
biti vidljive u trenutku roenja. Procjenjivanjem ponaanja mogu se otkriti posljedice teratogena ak i onda kada
ne postoje nikakve fizike posljedice.
52
Prirodne opasnosti za razvoj/zdravlje embrija i fetusa
Izloenost majke infektivnim bolestima: rubeola (sljepoa, gluhoa, MR), herpes: CMV i tip2 (oteenja
SS), sifilis (oteenja SS i deformacije kostura) i AIDS (izoblienja, deformacije) mogu prouzroiti teka
oteenja.
Prehrana: loa prehrana tetna (normalan rast fetusa=hrana bogata bjelanevinama, vitaminima (FK) i
mineralima, a kasnije zbog razvoja mozga i proteinima; konane posljedice slabe prehrane djelomice ovise o
prehrani nakon roenja, kao i razini podraivanja u okolini.)
Majin psihiki stres i iskustva: snane emocije izazivaju intenzivnije izluivanje pojedinih hormona
Dob roditelja - dokazano utjee na rizinost normalnog razvoja fetusa. S porastom dobi raste opasnost od
Down sindroma i ahondroplazije (nakon 35. god.). Maloljetne majke imaju veu vjerojatnost preranog
roenja i raanja djece s malom poroajnom teinom. (Razlozi mogu biti vie povezani sa socioekonomskim
initeljima nego s majinom dobi.)
53
Osjetljiva razdoblja prenatalnog razvoja za izloenost teratogenim faktorima
o osjetljivo razdoblje predstavlja ogranien vremenski period u kojem je neki dio tijela ili neko ponaanje
bioloki spremno na brz razvoj, tj. razvoj je osobito osjetljiv na utjecaje iz okoline
Period zigote: prije usaivanja, teratogeni rijetko utjeu na razvoj ako se dogodi,
obino je oteenje nakupine stanica toliko da ona umire
Period embrija: period u kojem najee dolazi do velikih oteenja, jer se u to vrijeme
stvaraju temelji svih organa i tjelesnih struktura
Period fetusa: oteenja su obino manja, ali na organima kao to su mozak, oi i
spolovila ipak mogu nastati velika oteenja
o uinci teratogena nisu ogranieni samo na neposredna tjelesna oteenja, jer su neke posljedice za
zdravlje vrlo suptilne i odgoene; na posredan nain mogu nastati i psiholoke posljedice, kao reakcija na
tjelesna oteenja
o Shematski prikaz osjetljivih ili kritinih razdoblja u prenatalnom razvoju. Osjetljivost na teratogene je
najvea u razdoblju od 3-9 tjedana poslije zaea kada dolazi do stvaranja organa.
Before we are born, K. L. Moore (1989; prema Vasta i sur., 1998, str. 135)
Otkrivanje: dijagnostiki postupci - prozor prenatalnog razvoja, (prije nekoliko desetljea nepoznat).
Ultrazvuk: poremeaji rasta (abnormalni rast glave).
Amniocentezom i analizom uzoraka korionskih resica dobivamo fetalne stanice koje se zatim mogu
analizirati. Tom analizom mogu se otkriti kromosomski nedostaci i nekoliko genetskih problema te neke
druge bolesti. Utvrivanje poremeaja provedeno je i na embrijima u epruveti
54
5) ROENJE I NOVOROENAKA DOB 0-1 mjesec
ROENJE
Prekine se pupana vrpca i dijete se okrene na glavu (izbacivanje amnionske tekuine iz plua).
Uslijed toga dijete ne dobiva vie kisika od majke, razina CO2 poraste to podrauje respiracijsko
sredite (u produenoj modini).
Dijete snano udahne atmosferski zrak to zavibrira glasnice - prvi pla (znak da je poelo disati).
Oekuje se unutar prvih 2-5 minuta. Nakon poroajnog napora dijete spava jedan itav dan
3 indikatora rizinosti za razvojne probleme kod djece: a) karakteristike majke i obitelji; b) fizika
ugroenost novoroeneta i c) djetetovo postignue u ispitivanjima ponaanja (APGAR)
55
a) karakteristike majke i obitelji
85% rizika za razvojne probleme nosi prenatalno razdoblje
BABY BLUES = POSTNATALNA DEPRESIJA: nakon poroda psihiko stanje majke se moe znatno
pogorati. Naime, gubitkom posteljice znatno se smanjuje koliina estrogena i progesterona u krvi. Pad
razine hormona uzrokuje privremeno stanje depresije.
initelji rizika za razvojne probleme:
Utjecaj teratogenih faktora na trudnicu
Neeljena trudnoa
Djeca roena s niskom poroajnom teinom i/ili prerano roena djeca
Majke ovisnice o drogi
Alkoholizam roditlja
Maloljetnost majki
Majke koje nisu vjenane
Majke koje nisu zavrile S
Obitelji koje imaju prihode ispod dravnog prosjeka
56
Regulacija temperature (u uterusu - tropi 37C), vanjska okolina je hladna za novoroene. Po
roenju mu temperatura pada; mora ga se toplo omotati jer 8-10 h ono jo nije u stanju samostalno se
ugrijati.
Proiavanje crijeva - ostaci progutane amnionske tekuine treba izbaciti. Nakon toga dijete poinje
jesti. Nema kontrole nad sfinkterom.
Uzimanje hrane - sisanje majinog mlijeka - temelji se na uroenom refleksu. Novoroene jede svaka
dva sata, a krajem 1. mjeseca 6 puta dnevno.
Izbacivanje otpada svog metabolizma - mora ovladati uriniranjem i defekacijom, (nema kontrole).
Imunoloki sustav - antitijela se tijekom trudnoe prenose pupanom vrpcom, a po roenju dojenjem
(majino mlijeko - prirodno cjepivo).
Nezrelost jetre - moe rezultirati fiziolokom uticom, koja se lijei osvjetljavanjem fluorescentnim
svijetlom.
57
c) TESTIRANJE NOVOROENADI: procjena ponaanja
Nakon roenja potrebno je utvrditi u kakvom je fizikom stanju dijete.
Testovi se upotrebljavaju kako bi se provjerilo postoje li kod djece kakvi poremeaji i je li novoroene
ovladalo vitalnim funkcijama poput: disanja, samostalne cirkulacije krvi, razvijenost refleksa (S).
APGAR procjenjivanje
Odmah nakon roenja (10 min kasnije) za ispitivanje vitalnosti djeteta. Primjena - proirena i
jednostavna. Ispitivanje 5 aspekata:
A = apperance - izgled i boja koe
P = pulse - kucanje srca (100 - 140 udara/min.)
G = grimase - refleksna podraljivost
A = activitiy - aktivnost
R = respiration - disanje
Za svaku kategoriju dijete moe dobiti rezultat od 0 - 2, to znai da moe ukupno dobiti 10 bodova: 7 -
10 bodova = zdravo dijete; 5 - 7 = potrebna pomo; < 5 = kritino stanje. 6 % djece < 5.
Zakljuak
Nijedan pokazatelj rizinosti nije sam za sebe naroito dobar prediktor kasnije inteligencije ili linosti
ini se da je najbolji prediktor razvojnih problema ukupan broj rizinih initelja (to je on vei to je
vea vjerojatnost da e dijete kasnije imati nekih problema)
Osim toga, ishod rizino roenog djeteta ovisi i o kvaliteti njegova odnosa s roditeljima, kvaliteti ranog
podraivanja i socioekonomskom statusu u obitelji
58
6) ORGANIZIRANO NOVOROENE
Aktivnost
novoroeneta nije
sluajna i bez svrhe,
nego je organizirana u:
d) uroeno organizirana
a) stanja b) ritmovi c) refleksi
ponaanja
59
REM spavanje (eng. Rapid eye movement) ili spavanje s brzim pokretima oiju = za vrijeme aktivnog
spavanja djeca se povremeno miu i nepravilno diu, ali je najuoljivija znaajka to to esto pomiu oi
amo-tamo, pri emu su im oni kapci zatvoreni.
Nekoliko aspekata stanja budnosti mijenjaju se s uzrastom
Novoroene moe iz jedne faze prijei u bilo koju drugu fazu
Nakon 3. mjeseca ove faze se izmjenjuju pravilno. (novoroene iz stanja budnosti redovito
ulazi u REM spavanje; sa 3. mjeseca ono prvo ulazi u n-REM fazu).
Stanja budnosti s dobi postaju sve vie meusobno odvojena (neki autori govore o sazrijevanju mozga.).
Vremenska raspodjela stanja spavanja se mijenja.
Fetus koji ima 25 tjedana gestacijske dobi se gotovo iskljuivo nalazi u stanju aktivnog (REM)
spavanja. Novoroene u REM spavanju provodi 50 % vremena. Tek izmeu 3.-5. god. uspostavlja
se ritam REM i n-REM spavanja kao i kod odraslih (tj. 20 : 80).
b) BIOLOKI RITMOVI
Stanja budnosti pojavljuju se u ritmikim ciklusima:
temeljni ciklus odmaranja i aktivnosti usklaen je s duim ciklusom spavanja - budnosti.
Dijete se s dobi postupno prilagoava 24-satnom ciklusu svijetlosti i tame.
U dobi od 12 - 16 tjedana obrazac nonog spavanja i dnevne budnosti prilino jasno je
uspostavljen.
Ritmovi novoroeneta su uglavnom bioloki determinirani, no, i okolinski faktori igraju ulogu: bebe koje
su za vrijeme boravka u rodilitu zajedno sa svojim majkama ranije poinju razlikovati dan od noi.
Provode vie vremena u mirnom spavanju, a manje u plau.
c) Refleksi
Sekretorne ili motorne reakcije, nastale tako da se uzbuenje iz nekog receptora nasljeem odreenim
putem proirilo do efektora (preko refleksnog luka). Prema tome, refleksi su nenaueni, uroeni oblici reagiranja
na podraaje.
3 karakteristike:
1. Osnivaju se na nasljeem odreenim neuronskim putevima
2. Centri refleksa se nalaze u subkortikalnoj razini
3. Oni su stereotipni, karakteristini za itavu vrstu i vie/manje nepromjenjivi.
Refleksi moraju postojati u odreenoj ivotnoj dobi i njihova prisutnost/odsutnost ukazuje na razvijenost
ivanog sustava. Refleksi koji bi trebali nestati tijekom 1. godine (razvojni tijek) pruaju nam vane podatke o
funkcioniranju CNS-a.
60
DOB
REFLEKS PODRAAJ REAKCIJA FUNKCIJA
NESTAJANJA
61
d) UROENO ORGANIZIRANA PONAANJA
1. gledanje - u mraku irom otvara oi i pokree ih
2. sisanje - je izrazito usklaena radnja, 5 funkcija:
dolazi do hrane,
sredstvo za istraivanje svijeta,
prva aktivnost koju prilagoava okolinskim uvjetima,
stvara se privrenost izmeu dijeteta i majke
titi dijete od boli ili pretjeranog podraivanja
3. plakanje - ima dvije funkcije: pokazuje funkcioniranje SS-a i regulator socijalnih odnosa
Gotova ponaanja koje dijete ima na raspolaganju za istraivanje i upravljanje fizikim i socijalnim aspektima
svijeta.
Iznenadna smrt novoroenadi ("smrt u kolijevci"; SIDS): nije rijetkost u SAD; godinje umire 10 000 djece.
Uzrok nije poznat, javlja se kod djece izmeu 2. i 4. mj. (ee zimi i kod djeaka), rijetko kod djece starije od 6
mj.. Pretpostavlja se da postoji povezanost sa nezrelou dinog sustava i pulsa.
Poremeaj "nemogunosti napredovanja: Nedovoljan rast koji nije uzrokovan nikakvim organskim
poremeajima. No, zbog deprivacije od panje i ljubavi (provedeno istraivanje) dolazi do smanjenog unosa
hrane, usporenog motorikog, kognnitivnog i emocionalnog razvoja, to znaajno utjee na usporeni razvoj.
62
6. Fiziki rast i motoriki razvoj predkolskog djeteta
1) Tjelesni 2) Motoriki
rast i razvoj razvoj
Rast je kvantitativni proces poveanja dimenzija tijela i kvalitativni proces - promjene strukture, funkcije i
reaktivnosti pojedinih tkiva i organa, promjene psihikih svojstava djeteta, te njegovo prilagoavanje
socijalnim i kulturnim uvjetima okoline.
Rast u uem smislu je poveanje dimenzija tijela, ukupne mase tijela (koje se mogu mjeriti: tjelesna visina,
masa, opseg glave, opseg prsa, debljina potkonog nabora), ili poveanje dimenzija i mase pojedinih
dijelova tijela, organa ili tkiva, stanica.
Razvoj je kvalitativna promjena, to je sloenije zbivanje koje obuhvaa promjene u grai, diferenciranje,
sazrijevanje biokemijskog sastava, strukture i funkcije, reaktivnosti i prilagodbe tkiva, organa i funkcije
organizma od zaetka do kraja razvojne dobi. Podrazumijeva: tjelesni i psihiki razvoj (kognitivni,
emocionalni i socijalni).
Rast glave
Pratimo ga mjerenjem frontookcipitalnog opsega glave. Glava raste usporedno s rastom modane mase,
najbre u prve 3 godine. Mali opseg glave/ Preveliki opseg glave - indikator oteenja mozga.
63
Procjena zrelosti
Djeca se razlikuju i u brzini rasta i u sazrijevanju pojedinih organa ili funkcija. Brzina rasta i sazrijevanje funkcija
i organa ne idu uvijek paralelno. Bre sazrijevanje znai raniji pubertet. Rast mjerimo tjelesnim mjerenjem.
Razvoj dodatno ocjenjujemo (a time procjenjujemo i poetak puberteta) procjenom zrelosti.
Razvoj zubi
Mlijeni zubi (1. denticija): izmeu 5. i 9. mj.ivota prvi zubi
S 1 g.dijete ima 6-8 zubi
S 2 g.ima svih 20 zubi
Trajni zubi (2. denticija): poinje u 6./7.g. pojavljuje se 1.molar iza 5.mlijenog (tzv. estica), pa donji
sjekutii,
zavrava u 13. godini
Novoroene
Tjelesna teina (masa)~3,4 kg (2,5-4,1). U prvim danima izgubi 10%. Na kraju 1. mjeseca ima 10-20% vie od
poroajne teine. Tjelesna duljina~50cm (46-54), a opseg glave (OG) 33-36cm. Fontanele: Vezivni prostori
izmeu kostiju lubanje. Postoje prednja (velika) fontanela, koja se nalazi na gornjem dijelu glave iznad eone
kosti, ima oblik romba, velika je 2,5 cm, a zatvara se u dobi od 18 mjeseci (ili najkasnije do 22. mjeseca), te
stranja (mala) fontanela na zatiljnom dijelu lubanje, koja je trokutasta i veliine 0,5 cm. Ona e srasti oko 4.
mjeseca ivota dojeneta (katkad do 6. mjeseca).
Dojene
U 1. tromjeseju dobiva 25g dnevno, 750g mjeseno.
U 2. tromjeseju 600g mj.
U 3. tromjeseju 450g mj.
U 4. tromjeseju 300g.
U dobi 5 mjeseci poroajna teina je podvostruena, a u dobi 12 mjeseci je potrostruena.
Poraste s 50cm na 75 cm na kraju 1. godine
Opseg glave (OG) s 34/35 pri roenju, 42/44 cm s 6 mj., 45/47 s 12 mj.
Velika fontanela (VF) se zatvori do 18 mj (jedna od 6)
Predkolska dob
Smanjuje se brzina rasta:
u 2.g. dobije 2,5 kg i 12 cm--87 cm
u 3.g. dobije 2 kg i 7 cm--94 cm
Masno tkivo nakon 9. mj. se smanjuje u korist miia
Mozak sporije raste - OG sporije raste:
64
u 2. g. - 2 cm
u 3. g. - 1 cm
Tijekom 3.,4.,5. godine: 2kg/godinu; visina: 6-8cm/godinu
Sa 6.g.: 20 kg i 105 cm
Rastu 6 cm/god i 2-3 kg/god
65
Promjene u izgledu odraavaju razvoj unutar tijela
Intenzivan razvoj muskulature i skeleta ini dijete jaim
Hrskavica se pretvara u kost puno bre nego prije -> kosti postaju vre i snanije -> dijete poprima
otporniji oblik -> ima bolje zatiene unutranje organe
Ove promjene koordinirane sazrijevanjem mozga i S-a predstavljaju logistiku za razvoj irokog spektra
motorikih vjetina
Povean kapacitet respiratornog i krvoilnog sustava gradi fiziku otpornost, te uz razvoj imunolokog
sustava uva djetetovo zdravlje
U 2. godini djetetu su izali svih 20 mlijenih zubia, tako da ono moe vakati togod eli
GENSKI: djeluju na brzinu sazrijevanja i na konano dosegnutu razinu rasta (npr. visina djeteta, sazrijevanje
kostiju, nicanje zubi, poetak puberteta- ovise o stanju roditelja, brae i sestara). Spol: razlike pri porodu
(djeaci vei), nestaju krajem 1.g., pa opet u pubertetu. Rasa.
Louisville (Kentucky) - 30 godina provoeno istraivanje na 55 blizanaca
jednojajani blizanci do 4. godina postaju sve sliniji, - 4. god. r=0.94 (tjel. visina)
dvojajani blizanci
- roenje r=0.77
- 2.godina r=0.59
- 9.godina R=0.49 (tjel. visina)
jednojajani u odnosu na dvojajane
sliniji po razdobljima naglog ubrzanja i zastoja rasta
slinost u dobi nicanja prvih zubi, brzini razvoja kostiju, razvoju dojki (djevojice) i testisa (djeaci)
dob pojavljivanja menarhe
jednojajane blizanke razlika je u razdoblju od 4 mjeseca; odrasle odvojeno prosjek razlike je 2.8
mjeseca
dvojajane: 6-12 mjeseci razlike
povezanost majki i kerki
znaajna uloga gena (putem sustava koji upravljaju stvaranjem hormona)
66
Okolinski
Intrauterini uvjeti ivota
ivotni uvjeti poslije roenja: ekoloki faktori, zemljopisni
Prehrana: ukoliko gladovanje nije bilo prejako i predugo, moe se ubrzano nadoknaditi izgubljeno; kronino
pothranjivanje sprjeava ostvarenje genskog potencijala
Drutveno i imovinsko stanje obitelji: utjee na brzinu rasta i na krajnje dosegnutu visinu a i teinu
Bolesti: akutne infekcije ne utjeu, kronine bolesti usporuju al nakon ozdravljenja slijedi nadoknaivanje
Vjebanje (tjelesna aktivnost povoljni utjecaji na razvoj; prekomjerno vjebanje negativni uinci: smanjena brzina
rasta, balerine naporno vjebanje i mravost menarha u kasnijoj dobi, atletiarke intenzivno treniranje
neredoviti menstrualni ciklusi)
Sezonske varijacije: bri rast u visinu u proljee, vei porast mase u jesen
Sekularni porast: poveanje prosjene visine i teine djece i odraslih u odreenoj populaciji tijekom nekoliko
desetljea. vjerojatno zbog boljih uvjeta ivota, prehrane, manjeg pobola: u Hr od kraja 19. do sredine 20.
st.- porast visine za 5-10cm.
Prehrana
pothranjenost - smanjene misaone sposobnosti; spori rast i kasniji poetak puberteta
nedostatna prehrana posebno tetna u trudnoi i najranijim godinama ivota tada je razvoj mozga
najbri. ile djeca su zbog neishranjenosti umrla u 1. ili 2. godini. Njihov mozak imao je manju teinu,
manje bjelanevina, manji broj stanica i manje mijelina.
mogunost ublaavanja posljedica slabe prehrane: ispravljanje manjkavosti u prehrani i poticajna
okolina mogu imati znaajne oporavljajue uinke, meutim, neke negativne posljedice ne mogu se
popraviti
preventiva: istraivanja u Brazilu i Kolumbiji pokazuju da od sredine trudnoe do 3. godine
nadopunjavanje prehrane ima povoljne uinke na visinu i teinu i to ak jo 3 godine nakon prestanka
nadopune
loa prehrana utjee na ukupnu razinu energije; bezvoljnost, smanjena energija za socijalne
interakcije
poremeaji navika hranjenja mogu se javiti i u predkolskoj dobi (pretee pretilosti, anoreksiji/bulimiji)
Dojenje
- nakon dugog vremena smanjene popularnosti dojenja, sve vie ena odluuje se na dojenje svoje djece
- meutim, dojenje je manje popularno meu mlaim, siromanijim enama, te pripadnicama manjina
PREDNOSTI DOJENJA
majino mlijeko je kompletan izbor hranjivih tvari
probavljivije je nego kravlje mlijeko
67
manje vjerojatno je da e izazvati alergijske reakcije
zbog drugaijeg naina sisanja dojke od sisanja boice, zubi se bolje razvijaju
dojena djeca bolje su zatiena od proljeva, te bolesti kao to su upala plua i bronhitis
djeca manje tjelesne teine bolje apsorbiraju masnou iz majinog mlijeka nego iz kravljeg mlijeka
emocionalne posljedice kontakt majinog i djetetovog tijela dovodi do zbliavanja i stvaranja emocionalnih
veza
HRANJENJE NA BOICU
formule bazirane na kravljem ili sojinom mlijeku proizvedene su tako da slie majinom mlijeku, ali takoer
sadre i dopunske vitamine koje majino mlijeko nema
istraivanja su pokazala da ne postoje znaajne razlike izmeu dojene djece i djece hranjene na boicu
izgleda da je kvaliteta odnosa izmeu majke i djeteta vanija od metode hranjenja
Ako se sisanje palca nastavi i iza 4. godine, istraivanja su pokazala da to izrazito loe utjee na kasniji
rast,izgled i oblik trajnih zubi koji se ve poinju razvijati u 6. godini. Pravilan nain ishrane, kao i mirno nono
spavanje te odravanje dnevnog spavanja do 5.godine su osnove za pravilan fiziki razvoj predkolskog djeteta.
Prehrana predkolskog djeteta: Dnevna potreba za proteinima (2 ae mlijeka i jedno jelo s mesom), Vitamin A:
mrkva, pinat, itd., Vitamin C: citrusno voe, paradajzi i tamnozeleno povre s liem, kalcij: broskva, mlijeni
proizvodi.
Prijelazni objekt: omiljena igraka ili dekica (pomae djetetu u prijelazu iz ovisnikog ranog djetinjstva u
samostalno kasno djetinjstvo) vrlo est i normalan.
Govor i hodanje u snu predkolskog djeteta normalna i esta pojava (ako se nastavi i kasnije mogui
pokazatelj emocionalnih problema).
1. Oko 20-30% djece u svoje prve 4 godine odugovlae odlazak na spavanje i do 1 sat, te se esto bude
nou (spavanje s roditeljima u istom krevetu; obiteljski stres ili bolest; depresivne majke; majke
podvojenih osjeaja prema djetetu; majke koje su prezaposlene i rijetko kod kue)
2. Oko 25% djece u dobi od 3-8 godina, uglavnom djeaci, doivljavaju none more (intenzivni snovi s
paninim buenjem) obino nestaju do 6. godine (est uzrok: ostajanje budnim do kasno, teka
veera ili preveliko uzbuenje tijekom dana)
3. Nono mokrenje (enuresis) uobiajeno, normalno i uestalo od 3-5 godine (problem: 2xtjedno zadnja
3 mjeseca nakon 5. godine); genetska osnova + sporo motoriko sazrijevanje/alergije/slaba
bihevioralna kontrola (dijete se ne smije kriviti ili kanjavati nagraditi dijete svaki put kada ostane
suho/buditi ga za mokrenje)
Generacijske razlike
u Europi i Sjevernoj Americi u XX. stoljeu prosjena tjelesna visina po desetljeu rasla je :
- kod djece stare od 5 do 7 godina 1 do 2 cm
- kod djece stare od 10 do 14 godina 2 do 3 cm
- kod odraslih, meutim, svega 0.6 cm
Prema tome, poveanje djeje visine oito u veoj mjeri odraava trend sve breg sazrijevanja, nego trend k
sve veoj konanoj visini. To ranije sazrijevanje moe se objasniti boljim ivotnim uvjetima.
69
Zlostavljanje i psihika trauma tjelesni rast
- sindrom nemogunosti napredovanja karakteristian je za dojenad koja ne uspijeva dobiti na teini bez
drugih oiglednih razloga izuzev psihikog uznemiravanja ili zlostavljanja od roditelja.
Istraivanje od Powell i suradnika (1967; prema Vasta i sur., 1998): uzorak djeca od 3 do 11 godina (N=13) iz obitelji u kojima je
postojala neuobiajeno visoka razina stresa (brani sukobi, roditelji alkoholiari), rezultati: aktivnost hipofize u ove djece bila je
abnormalno niska, a brzina njihova rasta naruena. Nakon odvajanja od roditelja povealo se stvaranje hormona rasta u hipofizi i rast
veine djece se ubrzao. Zakljuak oito je da postoji barem djelomian utjecaj okoline za osobinu (tjelesni rast) za koju se smatralo
da je pod gotovo iskljuivim nadzorom gena.
Zakljuak
- visina i teina koju dijete postie u svakoj pojedinoj razvojnoj fazi vana je za opi, pa i psihiki razvoj
djeteta
- ponajprije, to je uvjet za druge oblike razvoja
- visina i teina odreuju djetetovu fiziku zrelost, tj. njegovu sposobnost da podnese tjelesne i psihike
napore koje pred njega stavljaju polazak u vrti i kolu.
Uloga sazrijavanja i iskustva u pojavljivanju motorikih vjetina. Individualne razlike i uinci vjebanja, pruaju
nam dokaze da motoriki razvoj nije vrsto genetiki programiran. Budui da je motoriki razvoj univerzalan
(mali dobni raspon), vjerojatno postoji snana genetska komponenta koja ga odreuje. Genetski initelji (jednim
djelom) djeluju na taj nain to odreuju nau bioloku grau, koja predstavlja ogranienja na to kako se
razvijamo.
Psiholoke posljedice motorikog razvoja: Dijete stjee osjeaj moi (nad svojim tijelom), jednako kao i
znanje o okolini, ukljuujui i znanje o prostornim odnosima, udaljenostima i visini, to ga motivira za daljnji
napredak: motivacija za djelotvornou i djelotvornost
72
MOTORIKI RAZVOJ NAKON DOJENAKE DOBI
Sve je vea usklaenost temeljnih pokreta (pokreti kretanja, pokreti baratanja predmetima i pokreti odravanja
ravnotee). Te vjetine razvijaju se u tri faze: poetna - samo osnovni i nekoordinirani pokreti,
osnovna/prijelazna - bolji pokreti; jo ne ine povezanu cjelinu, zrela - svi dijelovi su povezani u skladnu radnju.
Usavravanje motorikih vjetina u velikoj mjeri ovisi o razvoju miia i ivanih vlakana koja njima upravljaju,
ali i o osjetnim i perceptivnim sposobnostima.
77
DIJETE U DOBI OD 5-6 GODINA (OPENITO)
Petogodinje dijete je stabilno, pouzdano, dobro adaptirano
Zadovoljno je onim to radi, a to to radi uglavnom radi dobro
U toj dobi dijete eli biti dobro dijete, zadovoljiti zahtjeve i oekivanja odraslih
Ova ravnotea se naruava u 6-toj godini, to zapoinje oko 5 i pol godina i traje do 6 i pol godina:
ponaanje slino ponaanju dvoipolgodinjaka; ide iz krajnosti u krajnost; as voli, as mrzi; zahtjevno je i
kruto u svakom pogledu; eli biti prvo, mora pobijediti, hoe imati najvie, ne moe se opredijeliti izmeu
dva, hoe oba; ne podnosi kritiku, krivicu, kaznu, za neuspjeh su krivi drugi; istovremeno je to doba ivosti i
energije, spremnosti da se proba sve to je novo jer to je doba ekspanzije.
Razvoj motorike: to je doba rasta. Osobito se izduuju noge. Petogodinje dijete kontroliranije je od
etverogodinjaka, ima dobru ravnoteu i koordinaciju pokreta. Moe ve dobro kombinirati pokrete u
sloene motorike vjetine. Ne moe dugo sjediti. Vidljiv je napredak u koordinaciji fine motorike te u razvoju
gipkosti i preciznosti. Individualne razlike su velike.
POKRETI ODRAVANJA RAVNOTEE
stoji na jednoj nozi 8-10 sekundi (prekrienih ruku s 5, zatvorenih oiju sa 6 god.)
odrava ravnoteu hodajui izmjeninim korakom na uskoj (10 cm) i uzdignutoj (50 cm) povrini gredi
moe se sagnuti i dotaknuti none prste, a da ne savije koljena
POKRETI KRETANJA
HODANJE
Oputeno hoda njiui rukama kao odrasli
Hoda tono po crti vez pogreke (oko 3 m)
Kree se skladno u ritmu glazbe
Prekorauje prepreku u visini koljena
TRANJE
Povezuje tranje i skakanje; Tri i udara loptu; Tri uza stube
POSKAKIVANJE I SKAKANJE
Skae uvis, udalj (60 cm s 6 g.)
Poskakuje na jednoj nozi izmjenjujui nogu (skakue s noge na nogu)
Moe 10 i vie puta skoiti na jednoj nozi, 2-3 m unaprijed
Skae preko konopca
Igra se kolice
PENJANJE
Penje se na prepreke i preko prepreka kao odrasli
Uspjeno se penje i silazi dugim ljestvama
POKRETI BARATANJAPREDMETIMA
BACANJE I HVATANJE
78
Baca u cilje udaljen 3 m
Baca u dalj sa zamahom tijela
Objema rukama hvata loptu iz razliitih visina
BARATANJE PREDMETIMA (fina motorika)
Gradi stube od 10 kocaka (po modelu)
Izrezuje jednostavne oblike karama
Ispravno mae i lijepi
Modelira predmete od gline
Koristi se iglom i koncem, alatima ako mu se pokae, Voli eki
CRTANJE
Ispravno rabi olovku i kist
Sigurno povlai okomite i vodoravne crte
Spaja olovkom 2 toke
Boji unutar linije
Precrtava po modelu trokut (5 god.), romb (6 god.)
Sklono je zrcalnom izvrtanju slova
Crta ovjeka (glava s detaljima, ruke, noge, trup) uspostavljena je desnorukost ili ljevorukost
SLOENE MOTORIKE VJETINE
Moe napraviti kolut naprijed uz pomo
Moe rabiti sanjke, koturaljke i klizaljke
Plee, pljee i udaraljkama dobro prati ritam
81
7. Osjetilno-perceptivni razvoj predkolskog djeteta
1) Teorije o 8) Razvoj
4) 7)
razvoju panje,
2) Dodir i bol 3) Miris i okus Vestibularna 5) Sluh 6) Vid Intermodalna
osjetila i percepcija i
osjetljivost percepcija
percepcije djelovanje
UVOD
Tri su znaajna pojma u osjetilno-perceptivnom razvoju:
1. Osjeti zamjeivanje i razlikovanje osjetnih informacija, mogunost da ujemo i razlikujemo visoke od
niskih tonova. To je doivljaj izazvan podraivanjem osjetilnog organa.
2. Percepcija tumaenje osjeta a ukljuuje uoavanje i prepoznavanje.
3. Panja selektivnost percepcije, kao u sluaju kada dijete ne uje da ga zove majka jer je
usredotoeno na igru.
82
b) ETOLOKA TEORIJA
Etoloki usmjereni teoretiari naglaavaju vanost prirodne opreme koju su ivotinje i ljudi razvili tijekom
evolucije kako bi mogli prikupljati informacije iz svijeta koji ih okruuje. Posebna se panja poklanja grai
osjetnih receptora.
J. i E. Gibson razvili etoloku teoriju perceptivnog razvoja: predmeti oko nas odailju ve organiziranu fiziku
energiju koja se moe percipirati u svojoj cjelovitosti.
Perceptivni razvoj se sastoji u poveanju djetetove osjetljivosti za organiziranje te energije, te za prepoznavanje
onih svojstava predmeta i ljudi koja ostaju stabilna, kao i onih koji se mijenjaju.
c) KOGNITIVISTIKO-RAZVOJNE TEORIJE
Kognitivistike teorije percepcije naglaavaju ulogu znanja u nainu na koji tumaimo svijet. Bruner (istraivanje
s percepcijom veliine novia kod djece razliitog materijalnog statusa) smatrao da kognitivni procesi prethode
percepciji. Piaget je vjerovao da stupanj djetetova razvoja odreuje nain na koji dijete percipira svijet.
Model obrade informacija govori da mozak, poput kompjutora, obrauje informaciju kroz niz koraka: perceptivni
ulaz, unutranje preinake, pamenje i izlazni podaci. Ovdje je bitan nain na koji se ti procesi mijenjaju s
uzrastom, kao i to kako su te promjene povezane s koliinom informacija koje dijete moe obraditi.
INTERMODALNA
OKUS I MIRIS
PERCEPCIJA
KRETANJE I
VID
RAVNOTEA
SLUH
83
2) DODIR I BOL
Sposobnost reakcije na dodir razvijena je ve od embrionalnog razdoblja. Od 8. tjedna postoji osjetljivost na
dodir: reagira na milovanje uz rub usta. Sa 9 tjedana prsti ruke ve su dovoljno razvijeni da obuhvate predmet, a
sa 12 tjedana moe stisnuti prste u aku te dodiruje strukture koje ga okruuju. U istraivanjima koja su
primjenjivala 3D-ultrazvuk ispitivana je osjetljivost na dodir: najprije u podruju lica i genitalnih organa ve u
desetom tjednu trudnoe, zatim dlanova (11 tjedana) i tabana (12 tjedana).
Dodir je vrlo vaan za stvaranje odnosa izmeu djece i odraslih osoba. Haptika percepcija predstavlja aktivnu
istraivaku potrebu dodira. Ve krajem prve godine djeca mogu prepoznati poznati predmet samo na temelju
istraivanja rukom. Kod starije dojenadi dodirivanje dovodi do pozitivnih emocija i do vizualne panje.
Bol dijete osjea na isti nain kao i odrasla osoba. U prvoj godini ivota koom dijete istrauje svijet: najprije
koristi usnice i jezik koji su vrlo osjetljivi i nosi predmete u usta. Nakon toga ispituje ih rukama. Osjetljivost na
dodir se poveava tijekom prvih dana ivota: ruka na prsima: smiruje pla, a njeno maenje moe utiati ak i
prerano roenu djecu. Starija dojenad: pozitivne emocije i vizualna panja.
Socijalno-emocionalna uloga dodira: J. Bowlby je u ispitivanjima privrenosti utvrdio da se stvara posebna
povezanost izmeu djece i njihovih njegovatelja kada djeca dobivaju ustrajnu, toplu i odgovarajuu pozornost.
Upravo na temelju toga djeca stvaraju snanu privrenost kao posljedicu tople i odgovarajue brige. Takoer,
svakodnevno dodirivanje igra vanu ulogu u ranom razvoju mozga. Stoga je izrazito vano da se djecu to vie
njeno dodiruje: njihovo tjelesno, emocionalno i kognitivno zdravlje ovisi o tome. Sasvim mala djeca dodirom
istrauju svoju okolinu (krajem 1. godine mogu prepoznati predmet samo dodirom).
3) MIRIS I OKUS
Oko 11-tog tjedna fetus prvi put mokri i guta amnionsku tekuinu. Osjet mirisa budueg novoroeneta razvija
se prema toj tekuini i tvarima koje su u njoj otopljene. Preporuljivo je okruiti se za vrijeme trudnoe ugodnim
mirisima. Vie vole ugodne (banana, jagoda, vanilija-pozitivne ekspresije) nego neugodne mirise (pokvarena
jaja, riba-negativne ekspresije). Razlikuju miris majina tijela i mlijeka od mirisa drugih ena. Miris pokazuje
novoroenetu put prema izvoru hrane. Zahvaljujui iskustvu koje je steklo u utrobi majke, jasno razlikuje
ugodne mirise (zadovoljan izraz lica) od neugodnih (mrti se, radi grimase, okree glavu i pokazuje gaenje).
Ovo mnotvo mirisa je korisno za kognitivni razvoj u prvim mjesecima ivota. ak i novoroene okree glavu
od neugodnog mirisa, a na pozitivni miris reagira pozitivnim izraajem lica. Ve u prvom tjednu djeca
upotrebljavaju sposobnost razlikovanja mirisa kako bi razlikovala miris svoje majke.
Novoroene ima snaan osjet okusa i odmah jasno pokazuje koje okuse voli. Okusni pupoljci rasporeeni su
po itavim ustima. Okusne papile javljaju se na jeziku u 12. tjednu trudnoe - Kod novoroeneta su okusni
poljupci rasporeeni po itavim ustima, ne samo na jeziku. Razlikuju okuse kiselog, gorkog, slanog i slatkog (2
sata nakon roenja); siu snanije kad dobivaju slau tekuinu (konzumiraju u veoj koliini; lake se smire od
plaa). U dobi 4 mj. preferencija za slano (neugodno za novoroenad). U prvoj godini osjet okusa ima
znaajnu ulogu u oblikovanju psihe i karaktera jer podrazumijeva izbor hrane koja stoji djetetu na raspolaganju.
84
Dijete e jednu vrstu hrane rado prihvatiti, a drugu e odbiti. Nakon osam mjeseci okusni pupoljci se nalaze u
vanoj razvojnoj fazi. Okusi kojima dijete bude izloeno u ovom razdoblju imat e kljunu ulogu u razvoju
zdravih ivotnih navika
4) VESTIBULARNA OSJETLJIVOST
Odnosi se na nau sposobnost zamjeivanja sile tee i kretanja naeg tijela, koja nam pomau u odravanju
tjelesnog poloaja. Novoroene je osjetljivo na vestibularno podraivanje du sve tri osi okretanja: naprijed-
natrag, gore-dolje i s jedne na drugu stranu. Poloaj tijela utjee i na djetetovo reagiranje, tako da se djeca
obino budnija u okomitom nego vodoravnom poloaju. Novoroena djeca osjetljiva su na vestibularno
podraivanje (sila tea i kretanje): reagiraju na poloaj (stajanje, leanje) i na kretanje tijela (njihanje i ljuljanje
tijela smiruje ih). Djeca se oslanjaju na vidne znakove, a ne na vestibularne, to se smanjuje s odrastanjem.
Kada su vestibularni i vidni znakom neusklaeni, ak su i djeca starije dojenake dobi sklona osloniti se na vid.
5) SLUH
Reakcije: O sposobnosti novoroeneta da uje saznajemo po zatvaranju kapaka, okretanju glave i oiju prema
izvoru zvuka, tendenciji da se na zvuk umire, promjenama u pulsu i disanju.
Fetus moe uti ve u dobi od 25 tjedana nakon zaea (el. snimanja reakcija mozga; reakcije stiskanja onih
kapaka), te i zapamtiti neke zvukove. Njean govor s jo neroenim djetetom povoljno utjee na razvoj mozga.
Novoroena djeca su manje osjetljiva na zvuk nego odrasle osobe (s udaljenosti od 1,5 m novoroene moe
uti jedino zvukove koji su glasniji tihog apta). Tek roena djeca razmjerno bolje uju tonove niskih nego
visokih frekvencija, do uzrasta od est mjeseci zvuna se osjetljivost u veoj mjeri pobolja za visoke nego za
niske tonove i postane jednako dobra kao i u odraslih.
Osjetljivost na zvukove poveava se samo do uzrasta od priblino 10 godina. Osjetljivost na visoke tonove
dostie vrhunac i ne poveava se vie nakon otprilike 4 i pol godine. Djeca su vrlo rano sposobna zamjeivati
razlike u intenzitetu ili jaini zvuka. Djeca stara 12 mjeseci mogu zamijetiti i vrlo male razlike u intenzitetu zvuka.
U dobi od 5 mjeseci djeca gotovo jednako dobro kao i odrasli mogu razlikovati mala variranja meu tonovima
visokih frekvencija Niski tonovi su djelotvorniji u smirivanju djeteta. Djeca su posebno osjetljiva na znaajke
zvuka koje su vane za percepciju govora. Djeca dojenake dobi najradije sluaju one zvukove koji spadaju u
raspon frekvencija ljudskog glasa. Razlikuju uspavanke od pjesama za odrasle (i kad su iz druge kulture). Voli
sluati otkucaje majinog srca jer ga to smiruje.
Lokalizacija izvora zvuka: ak i novoroenad priblino razabire mjesto s kojeg dolazi zvuk. Reakcija okretanja
glave prema izvoru glasova ili zveke javlja se odmah po roenju i nestaje negdje oko 2 mjeseca pa se ponovno
javlja s oko mjeseca i to u jaem obliku. Tijekom prvih godinu i pol dana ivota djeca su sposobna sve
preciznije razlikovati zvuni prostor. Djeca imaju problem s lokalizacijom zato jer se stalno mijenja udaljenost
izmeu dva uha. Moraju neprekidno prilagoavati odnos izmeu zvunih znakova i onog to ti znakovi govore o
85
mjestu na kojem se nalazi predmet koji je izvor zvuka. Djeca ve sa est mjeseci pokazuju osjetljivost na
udaljenost izvora zvuka, a bolje mogu razlikovati zvukove koji se pribliavaju.
6) VID
Prenatalni period: Budue novoroene otvara oi mnogo prije roenja, ali organi vida se zantno sporije
razvijaju. U majinoj utrobi, u kojoj ne vlada potpuna tama, fetus ima vrlo malo prilike za bilo koji oblik intenzivne
stimulacije, to pojanjava djelomino kanjenje u razvoju vida.
Porod. Vid je pri roenju nesavren: maglovit i nejasan. Novoroene moe jasno razlikovati intenzitet svjetlosti.
U mraku irom otvara oi, a na jakoj svjetlosti ih zatvara. Obino gleda u svjetlost umjerene jaine.
Otrina vida. Novoroene e due promatrati vidne podraaje koji imaju neki uzorak nego one koji su bez
uzorka. Otrina vida kod novoroenadi iznosi oko 6/120m do 6/240m, dok normalna otrina vida kod odraslih
iznosi 6/6m. To znai da novoroene sa 6 metara vidi ono to odrasla osoba vidi s udaljenosti od 120 do 240.
Do tri mj. otrina vida se povea na oko 6/30, dok je u dobi od 12 mjeseci priblino jednaka otrini vida odraslih
osoba.
Akomodacija lea. Djetetove one lee se mijenjanju na drugaiji nain nego odraslima s udaljenou
predmeta. Modani krugovi odgovorni za akomodaciju onih lea (mijenjanje arita lee kod promjene
udaljenosti predmeta) nisu jo dovoljno razvijeni. Sa est mjeseci akomodacija lea gotovo je jednako dobra
kao u odraslih.
Periferni vid 1-mjesenog djeteta je znatno slabiji nego u odraslih; poboljanje od 3 mj.
Boje. Djeca mogu razlikovati crvenu od zelene boje ve u trenutku roenja. U dobi od tri mjeseca djeca radije
gledaju utu i crvenu nego plavu i zelenu boju.
Usklaenost slika koje dobivaju oi naziva se binokularni vid. Djeca ve u dobi od tri i pol mjeseca imaju dobro
razvijen binokularni vid. Pri roenju stereoskopski (3D) vid jo ne postoji ve se pojavljuje s dobi oko 3-5
mjeseci. (perc. dubine)
Interes. Novoroenad due promatra crte koji ima neki uzorak nego crte bez uzorka. Prvenstveno promatra
rubove jakih kontrasta i pomie oi preko kontrastnih rubova. Kako djeca postaju starija, poinju preferirati
uzorke koji su gui. Djecu najvie privlae oni crtei koji im nude maksimalan broj kontrastnih rubova koje u
odreenoj dobi mogu vidjeti. Najvea aktivnost mozga djeteta je kad dijete gleda ravno u rubove.
Vidna organizacija. Novoroenad je osjetljiva samo na jako jednostavne odnose meu podraajima, a u dobi
od 1-3 mjeseca djeca zaista poinju povezivati stvari (poinju primjeivati organizaciju, a ne samo detalje).
Sposobnost uvianja vidne organizacije javlja se u dobi izmeu 1 i 3 mjeseca starosti, ali se ona i dalje
usavrava i pod utjecajem je kako znanja tako i znakova koje daje okolina.
Percepcija ljudskog lica: Ljudsko lice sadri sklop vidnih elemenata za koji djeca pokazuju najvee zanimanje.
Organizaciju dijelova ljudskog lica prepoznaju ve u dobi od dva mjeseca. S uzrastom se mijenja vanost
pojedinih dijelova lica u tim crteima: u poetku same oi, pa nos i oi, pa oi nos i usta. Mlae dojene
86
zadrava pogled na rubovima, dok starije istrauje unutranjost lica. Takve nalaze daju istraivanja s
dvodimenzionalnim crteima, a mogue je da se stvarna lica percipiraju i ranije.
Predmeti i njihova svojstva:
Neposredno podraivanje = fizika energija koja dolazi do oka (ili nekog drugog osjetnog organa). Udaljena
svojstva predmeta, to se odnosi na osobine samog predmeta, njegovu boju, veliinu i dr. Dok udaljena svojstva
predmeta ostaju nepromijenjena, neposredno podraivanje se mijenja s udaljenou predmeta, njegovim
poloajem i osvijetljenou. Djeca moraju nauiti odrati perceptivnu konstantnost.
Perceptivne konstantnosti:
Konstantnost veliine je doivljaj da fizika veliina predmeta ostaje ista, unato tome to se veliina njegove
slike u oku mijenja. Ova konstantnost ne postoji prije navrena 3 mjeseca ivota. Postoji odreena konstantnost
u dobi od 5-7 mjeseci, ali sposobnost procjenjivanja veliine predmeta s promjenom njihove udaljenosti od nas
poboljava se najmanje do uzrasta od 10 ili 11 godina.
Konstantnost oblika odnosi se na doivljaj da fiziki oblik predmeta ostaje isti, iako se oblik njegove slike u oku
mijenja. Odreena konstantnost oblika postoji ve kod djece stare 3 mjeseca (ali ne i za predmete nepravilnog
oblika).
Konstantnost svjetline je doivljaj da svjetlina predmeta ostaje nepromijenjena, unato tome to se koliina
svjetlosti koja se od njega odbija u oko mijenja (zbog sjena ili razlike u osvjetljenju). Za predmete koji nisu
isuvie mali ova konstantnost moe postojati ve u dobi od sedam tjedana.
Konstantnost boje se odnosi na doivljaj da se boja predmeta ne mijenja, unato tome to se duljina
elektromagnetskih valova koji se od njega odbijaju u oko mijenja (zbog promjena u boji osvjetljenja).
Konstantnost boja je mogua djelomice u dobi od 4 mjeseca.
Perceptivne invarijantnosti
Invarijantnost se odnosi na postojanost odnosa meu nekim znaajkama predmeta, dok se druge znaajke ne
mijenjaju. Npr. postojani odnosi meu dijelovima predmeta daju onome koji gleda dovoljno znakova na temelju
kojih moe razviti pojam objekta, bez obzira na poloaj predmeta. Djeca sa 7 mjeseci prepoznaju da se radi o
istom licu kada se rotira. U dobi od 10 mjeseci djeca prepoznaju radosne izraze lica. Djeca su sposobna stvarati
psiholoke i perceptivne kategorije kojima organiziraju svoj svijet.
Savitljivost predmeta i njihovo kretanje
Djeca u dobi od 5 mjeseci mogu samo na temelju vida prepoznati razliku izmeu predmeta koji su kruti i onih
koji su savitljivi. Djeca su sposobna koristiti kretanje kako bi razumjela svojstva predmeta i organizirala svoju
percepciju oblika.
Cjelovitost predmeta
Predmete poznajemo kao neprekinute i cjelovite ak i onda kad je na pogled na njih djelomice sprijeen.
Novoroenad nije sposobna uvidjeti da je djelomice pokriven predmet cjelovit ak ni onda kad se pomie iza
predmeta koji ga prekriva.
87
Poloaj predmeta u prostoru: Dubina i udaljenost
Istraivanje: Gibson-ova i Walk (1960; prema Vasta i sur., 1998) su izumili poseban ureaj koji se naziva umjetni ponor
(prozirna ploa od pleksiglasa koja se nalazi na maloj platformi). Kod djece stare svega 2 mjeseca postoje fizioloke reakcije na
sputanje na nesigurnu povrinu, odnosno povrinu ispod koje je ponor. Djeca stara 9 mj. su se ponora bojala i nisu htjela prepuzati
preko.
Za razvitak percepcije dubine bitna je paralaksa kretanja (doivljaj da se blii predmet bre kree vidnim poljem
od udaljenijeg, dok se u stvarnosti oba predmeta kreu/stoje jednako a kree se opaa). Bitno je spomenuti i
monokularne (statike) znakove udaljenosti. Djeca postanu osjetljiva na njih u dobi izmeu 5-7 mjeseci. Pored
njih, postoje i kinetiki znakovi udaljenosti koji nastaju zbog kretanja opaaa ili predmeta. Ve u dobi od jednog
mjeseca djeca vie mirkaju kada im se predmeti pribliavaju nego kad se udaljavaju. Kinetike znakove djeca
koriste u dobi od 1-3 mj., binokularne oko 4/5 mj., a statine monokularne oko 6/7 mj. Redoslijed razvoja
percepcije dubine javlja se radi motorikog razvoja.
7) INTERMODALNA PERCEPCIJA
Iintermodalna percepcija je percepcija na temelju kombiniranja podraaja iz veeg broja osjetnih modaliteta.
Piaget je smatrao da su osjetni modaliteti u trenutku roenja odvojeni , te da ih dijete povezuje jedino putem
iskustva. U istraivanjima se prouavalo raaju li se djeca sa znanjem o prostoru koje mogu upotrebljavati u
svim osjetnim podrujima. To bi moglo posluiti kao temelj za meusobno usklaivanje osjeta. Odgovor na taj
istraivaki problem je potvrdan. Pripremljeni odnosi su ureeni odnosi meu razliitim osjetnim podrujima koji
se zbog iskustva mogu mijenjati. U prvih 6 mj. ivota djeca imaju tekoa stvaranja iste misaone predodbe na
temelju podataka iz razliitih osjetnih podruja.
88
8) RAZVOJ PANJE, PERCEPCIJA I DJELOVANJE
Razvoj panje. I novoroenad obraa panju na lagane zvukove i vidne podraaje umjerenog intenziteta.
Orijentacijski refleks je prirodna reakcija na nove podraaje koja pospjeuje obradu podraaja, obuhvaa
namjetanje oiju i uiju tako da se omogui najpovoljnije primanje podraaja, inhibiciju dotadanje aktivnosti i
brojne fizioloke promjene. Ako su podraaji preintenzivni javlja se obrambeni refleks koji predstavlja prirodnu
reakciju na nove podraaje i koja titi organizam od daljnjeg podraivanja, a moe obuhvaati okretanje osjetnih
receptora od izvora podraivanja i brojne fizioloke promjene. Ova dva refleksa predstavljaju najranije oblike
djetetove pozitivne i negativne panje. Selektivna panja predstavlja usredotoenost na neki podraaj ili
dogaaj, pri emu se drugi podraaj ili dogaaj zanemaruju. I novoroenad ima sposobnost za jednostavne
oblike selektivne panje. Kagan je dao najpotpuniji skup ideja o tome to upravlja djetetovom panjom:od
roenja pa do 3.mj. djeca obraaju panju na podraajne sklopove koji sadre obrise i pokret, od 3-12. mj.
panju im privlae stvari koje im se ine da su u neskladu s onime to znaju, nakon 12 mj. panja im je
usmjerena na dogaaje koji ih potiu na stvaranje hipoteza o tome to se dogaa. Tu, naravno postoje
individualne razlike. Falvell je utvrdio 4 vana aspekta panje koja se mijenjaju s dobi: s dobi se poboljava
kontrola panje tako da se poveava trajanje i smanjuje lakoa s kojom se mijenja; prilagodljivost panje
zahtjevima zadatka; planiranost mijenjanja panje; te djeca postaju sve uspjenija u prilagoavanju svojih
strategija panje podacima koje dobivaju iz zadatka.
Percepcija i djelovanje. ak je i za novoroene percepcija pod utjecajem djelovanja. Njegove reakcije su
odgovor na podraaje , ali one ujedno utjeu i na to kako e i koje podraaje novoroene nakon toga
percipirati. Kako rastu, njihovi se postupci isprepliu s percepcijom u sve irim razmjerima. U poetku se
istrauje samo ono to se djetetu priblii. Uinkovito zahvaanje predmeta zapoinje u dobi od 5 mjeseci.
Sustavi djelovanja nastavljaju se razvijati tijekom itavog djetinjstva. Kognitivne strategije imaju sve veu ulogu
u njihovu razvoju. Jedno od kljunih obiljeja razvoja je djetetova sposobnost razvijanja i primjenjivanja
strategija za postizanje cilja. Mlaa djeca nemaju gotovo nikakve planove za postizanje cilja, za razliku od
starije djece koja su djelotvornija. Taj prijelaz obino dolazi oko samog razdoblja prije kolovanja i za vrijeme
prvih godina, gdje dolazi do poveanja paljivosti u strukturiranju informacija i prilagodljivost u istraivanju.
Vjetina djelovanja su ponaanja koja zahtijevaju tjelesnu usklaenost, kao to su dohvaanje, hodanje,
hvatanje, tj. ukljuuju sloeno meusobno ispreplitanje percepcije i razliitih dijelova motorikog sustava. Ona je
jo sloenija zbog stalnog mijenjanja odnosa duina i proporcija udova uslijed rasta. to se tie koordinacije
pokreta, tek djeca stara 9 godina djelotvorno koriste povratne informacije o poloaju nekog predmeta, 7-
godinjaci precjenjuju vanost povratnih informacija a 5-godinjaci potcjenjuju. S dobi dolazi do poveanja
prilagodljivosti u upotrebljavanju razliiti vjetina, kao i do poveanog koritenja razliitih strategija.
89
90
8. RAZVOJ GOVORA PREDKOLSKOG DJETETA
UVOD
Govor - prirodna sposobnost ovjeka da se sporazumijeva, alje i vraa misli/poruke pomou
artikuliranih glasova
Jezik apstraktan sustav znakova i normi kojima se ti znakovi kombiniraju
Govor = konkretna realizacija jezika
3 osobine ljudskog jezika: produktivnost, nejedinstvo i razumijevanje jezika kojima su djeca izloena.
Do 1960. Operantno uvjetovanje (Skinner)
Govor se usvaja pomou uroenog sredstva za usvajanje jezika (psiholingvistiki pristup)
Znanje i pojmovi imaju vanu ulogu u razvoju (kognitivni pristup)
Utjecaj socijalnog konteksta /okolina (empiristiki pristup). Odrasli koriste majinski stil govora:
jednostavan i gramatiki toan
Djeja primarna motivacija govor: sredstvo komunikacije. (Roditelji pospjeuju ovaj proces sustavom
jezine podrke igre; gdje je tvoj nos,... imenovanja, pjesmice...) (funkcionalistiki pristup).
91
a) Utjecaj okoline i uenja
osnova jezika u utjecajima u djetetovoj okolini i socijalnim interakcijama
2 modela:
- pristup uenju (okolinski initelji vani su za normalno usvajanje jezika: odrasli/roditelji-majinski stil
govora, oponaanje i povratna informacija)
- funkcionalistiki pristup (naglaava uporabu jezika i kontekst u kojem se on razvija. Osnovna
motivacija djeteta za usvajanje jezika je elja da izrazi svoje misli i da ga drugi razumiju. Naglasak je stavljen na
pragmatiku/funkcionalnu uporabu jezika. Funkcionalisti se slau sa kognitivistima=djeca iz govora izdvajaju
znaenje, a ne strukturu. Pripisuju mnogo veu ulogu djejim socijalnim interakcijama u procesu uenja jezika)
c) Kognitivno-razvojni model
djeca ne usvajaju apstraktna jezina pravila nego jezine oblike i uklapaju ih u kognitivne promjene koje
ve imaju
analiziraju govor na temelju znaenja ili semantike, pojmova koji ukljuuju odnos meu predmetima,
radnjama i dogaajima
PIGETOV koncept = jezik predstavlja refleksiju razine kognitivnog razvoja djeteta (autistini/unutarnji i
egocentrini/vanjski: 2-7. godine; socijalni: od 7. godine)
PREDVERBALNO RAZDOBLJE
prethodi razdoblju prvog spajanja rijei
traje do 18. mjeseca
92
kategorijalna percepcija/percepcija govora = sposobnost uoavanja razlika u govornim glasovima
(odgovaraju razlikama u znaenju) od najranije dobi, fonologija (prouavanje govornih glasova);
prepoznavanje naglaska: od 9. mj.
izloenost specifinim kontrastima vlastitog jezika izotrava njihovu sposobnost razlikovanja ovih
kontrasta, dok se sposobnost razlikovanja drugih esto gubi (18 mj)
preferiranje majinog glasa: djeca preferiraju govor (posebno majin) u odnosu na druge zvukove, a
osobito vole podizanje i sputanje intonacije koje rabe odrasli kada govore s djecom (8 tonova viim
glasom od uobiajenog).
RANI GLASOVI:
Pla i fizioloki zvukovi (disanje) - prvi glasovi novoroenadi
Spontana vokalizacija: u 2. mj. dijete nejasno izgovara neke samoglasnike (a, e, o), a u 3. mj. i neke
suglasnike (m, p, b, t)
Gukanje se javlja s otprilike 2 mjeseca, dijete se primarno glasa vokalima: a, o, gu (2-5. mj.)
Ponavljano slogovanje (5-7. mj.); beba proizvodi niz jednakih zvukova poput babababa. Jednako u svim
kulturama.
Brbljanje: 7-12. mj.-dijete sve vie brblja i producira sve vie slogovnih nizova ( pa-pa, ba-ba, ma-ma),
esto brblja uz socijalni poticaj, oponaa razliite zvukove; govorna igra-govori zbog zadovoljstva
Govorljivost: Potkraj prve godine slogovanje postaje po glasovima i intonaciji sve vie nalik govoru (bu-
ba; du-da).
3) SEMANTIKA
Kako djeca usvajaju rijei i njihova znaenja.
Veina semantikih istraivanja male djece odnosi se na to kako djeca stvaraju i imenuju kategorije objekata.
Rani leksiki razvoj: U poetku djeca sporo usvajaju rijei. Kada njihov rijenik dosegne oko 50 rijei koje
mogu izgovoriti, rijenik naglo raste - eksplozija imenovanja (do 6. g. naue 10 000 rijei).
Razumijevanje rijei obino prethodi produkciji (i djeca i odrasli razumiju puno vie rijei nego to ih govore).
Imenice (veina ranog rjenika). Aktivan/pasivan rjenik.
4) GRAMATIKA
Prouavanje strukturalnih osobina jezika ili pravila ustroja jezika: poredak rijei sintaksa, sprezanja i
naglaavanje/intonacija.
RAZVOJ GRAMATIKE: Jedna rije (12. do 24. mj.), funkcije djejih izraza napreduju (holofraze-1 rije je
zamjena za reenicu). Dvije rijei (krajem 2. godine) ukljuuju pravila izgraena oko pojedinih rijei (npr.
kombiniranjem izraza nema s razliitim imenicama- prvo sintaktiko pravilo). BOBO HAJE (Bobo eli
spavati) OPTA ME (Daj mi loptu). Telegrafski govor javlja se kako reenice postaju dulje; izbacuju
nepotrebne rijei (lanovi, prijedlozi) npr.Filip, idemo na proslavu; Filip ide slava)
5) PRAGMATIKA
Prouavanje jezika pod vidom socijalnog okruenja u kojem se odvija usvajanje jezika
Vaan motivator je frustracija
Uinkovite komunikacijske sposobnosti ukljuuju usvajanje vjetine govornika i vjetine sluatelja.
Govorni akti: u poetku pla, facijalne ekspresije i geste. Usvajanjem jezika dodaju i govorne akte. Ue
razumjevanje drugih ljudi. Relacijske rijei.
95
Razgovor: Naizmjeninost je jedno od prvih pravila razgovora koje djeca usvajaju. Druga pravila
(odgovaranje na ono to je oito) tea su za nauiti i pojavljuju se tek u starije djece. Uporaba pria
(scenarija) pomae djeci u usvajanju pravila razgovora i njegova osmiljavanja.
Govorni poremeaji
Neki poremeaji pripisuju se posebnom stanju jezika, ne izraslim zubima, deformiranim ustima ili
vilicama
Veina ipak potjee od okolnih uzroka, pogrenog uenja, imitacije loeg uzora
Slab sluh ili slabost miia jezika zbog nedovoljne vjebe i pretjerane nervoze mogu biti uzroci govornih
poremeaja
Vrste govornih poremeaja dijele se u 2 klase: greke i defekte.
Kod greaka uzrok poremeaja je pogreno uenje, a kod defekata emocionalnost i pogreno
formiranje usta. Greke u govoru: esti u ranom djetinjstvu, nestaju pri polasku djeteta u kolu; 18.
mjeseci 4./5. godine (period govora malog djeteta, pokuaj izgovora onog to uje, isputajui pritom
sloene pojedinosti (''kov'' krov). Defekti govora: uketanje, nejasan govor, mucanje i zamuckivanje
101
Razvoj govora kod djeteta u dobi od 5-6 godine
Govor je po pravilu ispravan artikulacijski i gramatiki. To je doba brojnih djejih pitanja i ubrzanog
spoznavanja.
SLUH I SLUANJE
Usporeuje zvukove po intenzitetu i visini: tiho glasno, visoko duboko
Locira izvor zvuka: blizu daleko
Prepoznaje i imenuje izvor zvuka
Raste sposobnost zamjeivanja glasovne strukture rijei: poinje primjeivati koji je poetni, koji zavrni glas
u rijei, a u neke djece glas koji slijedi iza prethodnog glasa u rijei (glasovna analiza)
ARTIKULACIJA
Jo moe biti blaih distorzija glasova: , , . . D i , no i oni bi se, po pravilu trebali ispraviti do 5,5
godina
RJENIK I GRAMATIKA
Definira rijei opisno i funkcionalno, npr. To je kad... ili Kao..., To je za...
Rabi rijei za apstraktne pojmove, mada jo u potpunosti ne razumije njihovo znaenje
Osnovna gramatika struktura je usvojena, ukljuujui mnoinu, padee, glagolska vremena, veznike,
prijedloge...
Jo moe grijeiti pri slaganju subjekta i predikata i nekih glagolskih vremena
Rabi sve vrste reenica
Duinu reenice poveava koristei se veznicima: i, ili, a onda i dr.
Zamjeuje greke u govoru drugih
KOMUNIKACIJA
Bez problema komunicira i odrava razgovor s lanovima obitelji, prijateljima i stranim osobama; Prepriava
prie, uz glavni dogaaj daje i detalje
Verbalno planira igru, dodjeljuje uloge; Prianje mu je vano koliko i sama igra
Dramatizira priu; Rado razgledava knjige due vrijeme i trai da mu se itaju
Povean je interes za slova, pisanu rije, knjige
Ljutnju sve vie izraava verbalno; ruga se, naziva pogrdnim imenima, psuje
Otpor prema zahtjevima odraslih se poveaa, i to izraava verbalno: pravda se, svaa, kae Neu i hvalie
se
Rabi izraze pristojnosti kao: molim, hvala, oprostite... te pozdrave
Jo uvije je govor djeteta usko vezan uz njegove potrebe i aktivnosti. Takoer dominira situacijski govor, ali
dijete poinje upotrebljavati i kontekstni. Vie ne govori samo o onome to neposredno zapaa, radi ili eli,
ve i o buduem i prolom.
102
Razvoj govora kod djeteta u dobi od 6-7 godine
Ima dobar izgovor i gramatiki se ispravno slui govorom
SLUH I SLUANJE
Precizno locira zvuk
Ispravno usporeuje kvalitete zvuka: tiho tie, glasno glasnije, visoko vie, duboko dublje
Poboljava se sposobnost ralambe rijei na glasove (glasovna analiza); prepoznaje glasovnu igru rijeima
i aliteraciju, sposobni su za svrstavanje rijei prema poetnom i zavrnom glasu
Poboljava se sposobnost spajanja glasova u rijei (glasovna sinteza)
ARTIKULACIJA
Artikulacija je usvojena, no zbog ispadanja prednjih zubi, mogue su blage neistoe u izgovoru: s, z, c, ,
, , , d i .
RJENIK I GRAMATIKA
Pokazuje interes za pisanu rije za itanje i pisanje slova i brojki
Usvojilo je gramatika pravila, pa i iznimke, iako jo uvijek vie od odraslih grijei u padeima, broju, kao i u
nekim drugim gramatikim pravilima
Reenice su due, s vie veznika
Rabi sve vrste reenica, kao i odrasli
KOMUNIKACIJA
Bez potekoa moe prioiti svoje misli, potrebe i sojeaje te prepriati dogaaj ili priu
Izlae iskustva i jednostaven dogaaje loginim slijedom
Uspjeno se dogovara s drugima, planira uloge
Inicira i odrava komunikaciju
Odgovara na komunikaciju koju iniciraju drugi
Slua i sudjeluje u grupnom razgovoru
Dogovorm razrjeava manje konflikte
Upotrebljava izraze uljudnosti i zna adekvatno pozdraviti
Voli glumiti lutkama, isto tako voli glumiti junake iz filmova i pria izraeno govorno stvaralatvo
Upotrebljava telefon
Pred polazak u kolu dobro je provjeriti djetetov izgovor, a isto tako dobro je provjeriti sposobnost glasovne
analize i sinteze. Ako u tome ima tekoa treba zatraiti strunu pomo.
103
Bilingvizam
- Dvojezinost (bilingvizam, lat. bilinguis) definira se kao sposobnost pojedinca, grupe ili naroda da se slui sa
dva jezika bez vidljive vee sklonosti za jedan od njih
- djeca lake usvajaju drugi jezik nego odrasli (ako zaponu uiti drugi jezik prije 6. godine usvoje taj jezik bez
stranog akcenta, izmeu 7. i 11. godine strani akcent je obino neznatan, a nakon 12. doi e do transfera
akcenta materinskog jezika)
- veina istraivanja slae se da postoje osjetljivi periodi za uenje drugog jezika
- osim biolokih razloga postoje i drugi (stariji uenici i odrasli, ue o jeziku svjesno uei jezina pravila, a
malu djecu ne zanima to je jezik, ve to se s njime moe uraditi)
- dvojezina djeca naprednija u mnogim kognitivnim aspektima
104
105
9. Emocionalni razvoj: rana interakcija, socijalizacija i razvoj
osnovnih emocija
Djeca imaju manje socijalnih odnosa, esto imaju dugorono znaenje i oblikuju ih vrlo lako
Etolozi: evolucija je osigurala reakcije nune za djetetovo preivljavanje. Djeca imaju programirana
ponaanja koja majku dre u blizini i potiu je da im prue odgovarajuu njegu. Privrenost majke i djeteta
polazi ih tih uroenih ponaanja.
Emocije: unutranje reakcije ili osjeaji koji mogu biti pozitivni (radost) ili negativni (srdba)
Osnovne emocije se dijele na pozitivne: srea, iznenaenje i negativne: ljutnja, tuga, strah, srdba, gaenje.
Emocije mogu biti intenzivne, kratkotrajne i praene razliitim fiziolokim promjenama.
Djetetov prvi odnos s okolinom npr. s majkom, je emocionalan.
Nezadovoljstvo - pla, zadovoljstvo smjekanje, vokalizacija, gledanje u objekt koji mu je zanimljiv.
Dvije su uroene facijalne ekspresije: pomno gledanje i gaenje
Afekti: Vanjsko izraavanje emocija putem izraza lica, gesta, intonacije i slino
106
EMOCIJE, UVSTVA
Unutarnja uzbuenost vezana uz stanje organizma ili neki vanjski podraaj (fizioloka: organska promjena +
intelektualna komponenta: naziv uvstva)
Ta unutarnja uzbuenost uzrokuje tjelesne promjene i pokree odreena ponaanja, tj. osjeaji su pogonsko
gorivo za djelovanje
Emocionalna reakcija ili izraavanje=> spontane reakcije beba i male djece su naslijeeni mehanizmi
reagiranja pohranjeni u najstarijim dijelovima mozga; one su u funkciji preivljavanja, pomau djetetu da
okolina prepozna njegove potrebe i u funkciji su djetetovog usklaivanja u sve sloenijim odnosima u
njegovoj okolini
Slinost emocija i motiva:
- Situacijski uvjetovana, tj. znaenjem neke situacije za ovjeka, dok motivi ovise o fiziolokom stanju
ovjeka
- Za uvstva ne postoje uhodani naini ponaanja, dok se motivima najee udovoljava na neke
standardne naine
- uvstvena su ponaanja (pogotovo ona intenzivna) esto neorganizirana, dok su motivacijska ponaanja
jasno upravljena k cilju.
SOCIJALIZACIJA EMOCIJA
Emocionalni razvoj je rezultat meusobnih utjecaja naslijeenih mehanizama reagiranja na emocionalne
situacije i procesa socijalizacije u obitelji i neposrednoj djetetovoj okolini.
107
2) Emocionalni razvoj do 2. godine
Kontrola emocija: nain izraavanja srdbe koji se tijekom emocionalnog sazrijevanja bitno mijenja od
fizike agresije (udaranje drugih, sebe) do verbalne (vikanje, ruganje, svaanje) i socijalne (iskljuenje,
ignoriranje)
Ima tipine razvojne faze do kojih dolazi zbog: 1) biolokog sazrijevanja organizma, 2) poveanja sloenosti
socijalnih situacija i 3) razvoja intelektualnih sposobnosti koji omoguuju razumijevanje situacije
Npr. od primarnog straha u dojenakoj dobi (uroena reakcija trzajem zbog iznenada zadanog bola, gubitka
fizikog oslonca) do strahova povezanih s razvijanjem mate u 5. i 6. godini (strah od udovita, duhova i
vjetica)
Djeje i odrasle emocije
Funkcija emocija
1. ADAPTACIJA I PREIVLJAVANJE
-npr. strah od mraka i naglih promjena u okolini
2. REGULACIJA
-utjeu na odabir informacija kojima su djeca izloena u okolnom svijetu i ponaanja koja pokazuju
3. KOMUNIKACIJA
-koriste ih kako bi informirala druge o svojim osjeajima i potrebama (smijeak, pla)
Osmijeh
REFLEKSNI SMIJEAK- nema veze s vanjskim podraajima, javlja se za vrijeme prvog mjeseca
tijekom spavanja
SOCIJALNI SMIJEAK- odgovor na vanjske podraaje (ljudski glas ili lice u pokretu), odraava ugodu
Pla
najvaniji oblik komunikacije novoroeneta
postoje najmanje tri vrste plaa: zbog boli, gladi i straha, ali i zbog pune pelene
visina plaa - ukazuje na intenzitet nelagode
pla kao sredstvo kontrole majine panje
WATSON, 1928.
NE!
-time samo
potkrepljujemo pla i
poveavamo njegovu
uestalost...
109
3) UZAJAMNA REGULACIJA DJETETA I MAJKE
Privrenost izmeu majke i djeteta poinje roenjem i ovisi o komunikaciji
U poetku interakcije esto se javlja pla. Uskoro majka i dijete uzajamno reguliraju svoja ponaanja
afektivnim ekspresijama i prepoznavanjem afektivnih ekspresija onoga drugoga (ples majke i djeteta)
Razvoj i izraavanje emocija: javljaju se relativno jednostavne emocije izrazom lica unutar prva dva mjeseca,
dok se izraavanje emocija koje zahtijevaju vii stupanj kognitivnog razvoja javlja kasnije
Npr. osmijeh se javlja s 3-4 tjedna (izraava ugodu; reakcija na glas, lice), a alost, srdba s 3-4 mj.
(oduzimanje dude; ograniavanje pokreta)
Interakcija licem u lice: istraivanjima interakcije licem u lice (tehnika Mikroanalize 2 kamere) dobivene su
tipine interakcije tijekom prva 3 - 4 mjeseca
110
Razvoj razumijevanja tuih emocija
0-6 mjeseci: reagiranje na emocionalne izraze i ton glasa u okolini; empatija: plakanje kao reakcija na pla
drugog djeteta (nediferenciranost od okoline)
7-12 mjeseci: razumijevanje znaenja emocionalnih signala iz okoline
12 mjeseci: traenje emocionalnih signala roditelja za tumaenje emocionalnog znaenja situacije; empatija:
prva pojava izraavanja empatije, pokuaji tjeenja milovanjem
1-2 godine: irenje broja rijei koje oznaavaju emocionalni doivljaj; empatija: oblici tjeenja rastu u
sloenosti s kognitivnim razvojem i razvojem rjenika
Prepoznavanje emocija
Djeca poinju razlikovati facijalne ekspresije unutar 6 mjeseci ivota
Razumijevanje tih ekspresija nije vidljivo do druge polovice prve godine, a tek pred kraj prve godine ovo
razumijevanje koriste za upravljanje vlastitim ponaanjem
Gledaju u majku ili oca kada nisu sigurna to treba initi, ili kada ue nepoznata osoba = Proces socijalnog
zakljuivanja ili upuenost na socijalno okruenje
Tue ekspresije postaju vodi njihovog ponaanja
114
Svaka je pria ispriana u dvije verzije: jedna u kojoj roditelj vidi ponaanje djeteta i druga u kojoj ne vidi. Na
kraju pitanje: Kako bi se djeca i roditelji osjeali u svakoj situaciji
Rezultati:
Djeca u dobi od 4 i 5 godina nisu rekla da e oni ili njihovi roditelji osjeati ponos ili sram
Djeca od 5 i 6 godina su rekla da e se njihovi roditelji biti posramljeni ili ponosni na njih ali nisu rekli da bi
i oni to mogli osjeati
Djeca od 6 i 7 godina su rekla da e se osjeati ponosno ili posramljeno ali samo ako ih se promatra
Djeca od 7 i 8 godina su rekla da bi se osjeala posramljeno ili ponosno bez obzira na to da li ih netko
gleda ili ne. Do ove dobi standardi koji proizvode ponos i stid izgleda da su potpuno internalizirani. Dok se
to ne dogodi djeci je potrebno da ih roditelji nadgledaju
116
117
10. Razvoj privrenosti u ranom djetinjstvu i predkolskom
periodu
1) DEFINIRANJE PRIVRENOSTI
Definicija = tendencija potomaka da trae bliskost s odreenim pojedincima (to su najee roditelji), te da
se pored njih osjeaju sigurnijim
Privrenost kod razliitih vrsta:
o Rhesus majmuni - privijaju se na prsa majke
o Psii - puu jedni preko drugih kako bi doli do majine bradavice
o Pilii - slijede majku (Utiskivanje)
o Takva ponaanja imaju adaptivnu vrijednost
Privrenost je vrsta emocionalna veza izmeu djeteta i odrasle osobe (skrbnika).
Razvoj privrenosti nastaje kada dijete ima bioloku potrebu za tjelesnim i oralnim kontaktom s odraslom
osobom, a ta je potreba povezana sa razvojem ivanih struktura u mozgu.
118
2 mjere za procjenu: koliina vremena provedena uz pojedinu zamjensku majku i intenzitet sigurnosti kada je
izazivan strah
Rezultati: Vie vremena provodili na presvuenoj majci neovisno o tome na koju je bila stavljena hrana
(Harlow, 1959), tj. udobnost dodira kao najvaniji initelj u razvoju privrenosti.
Uplaena mladunad trai prisutnost kod presvuene majke, a u njenoj odsutnosti im sama iana majka
nije pruala osjeaj sigurnosti
Najvaniji initelj u razvoju privrenosti rhezus majmuna je mogunost hvatanja i priljubljivanja uz majku
(udobnost dodira), a ne mogunost hranjenja
Dokaz za to je da se neke vrste od poetka hrane samostalno, a ipak razvijaju privrenost
Ekstenzija istraivanja - u nepoznatoj situaciji su se uz prisutnost presvuene majke lake uputali u
istraivanje okoline (Harlow,1969)
1. faza nediskriminativne socijalne reakcije (od roenja do 2. mjeseca: djeca socijalno reagiraju gotovo prema
svakome. Tijekom prvih dana od roenja novoroene podjednako reagira na sve osobe u svojoj okolini, te
im upuuju signale privlaenja: smijeak, grljenje, praenje pogledom).
2. faza diskriminativne socijalne reakcije (od 2. 7. mjeseca: drugaije reakcije prema majci/skrbniku i
drugim poznatim osobama - vie smijeka i gukanja, bre se umiruje u majinom naruju, te jo uvijek nema
straha pri odvajanju od skrbnika. Djeca izravno socijalno reagiraju na lanove obitelji i razvijaju jedinstveni
afektivni komunikacijski sustav sa skrbnikom; gleda u njega kad je nesigurno... (druge osobe su u drugom
planu). Kognitivna predodba skrbnika (unutranji radni model) - koliko pouzdanim i vrijednim povjerenja
dijete percipira skrbnika).
3. faza usmjerena privrenost (od 8. 24. mjeseca: razvija se najjasnija privrenost i ostaje takva do 2.
godine. Javljanje privrenosti jako je povezano s razvojem u podruju: a) emocionalnosti -> dominantna
emocija je strah -> oprez pred nepoznatima, prosvjed zbog odvajanja i b) -fiziki razvoj (puzanje) .
119
3) PROCJENA PRIVRENOSTI
Metoda procjene kvalitete i jaine privrenosti - ispitivanje u nepoznatoj situaciji. (Mary Ainsworth). Ovim je
postupkom utvreno da postoje 3 uobiajena obrasca djejeg reagiranja:
1. obrazac A ili anksiozno- izbjegavajui (25%): mala uznemirenost pri odvajanju; kad se majka vrati,
izbjegavaju je
2. obrazac B ili sigurno privren (65%): osjeaju se dovoljno sigurno i slobodno da se uputaju u istraivanje;
pokazuju uznemirenost ako majka ode; reagiraju s veseljem kad se vrati. Javlja se kad je majka osjetljiva na
djetetove znakove i njegove potrebe (npr hranjenje). Rjee ignoriraju pla, bre na njega reagiraju,
uspjenije su u tetoenju. Isto s kontaktom (zagrljaj- toplije zaigranije, njenije)
3. obrazac C ili anksiozno-opirui (10%): Pokazuju znakove uznemirenosti, a posebno tijekom odvajanja;
ponovni susret s majkom donosi olakanje, ali i ljutnju na nju
4. Dodatni obrazac (Main & Solomon) Obrazac D; Neorganizirana i neorijentirana djeca: nekonzistentno
ponaanje (10-15%); ei obrazac kod zlostavljane djece; rizik da razviju agresivno i asocijalno ponaanje
Odrednice privrenosti
Veina djece pokazuje ponaanje obrasca B (65%), no udio djece varira u raznim kulturama (odraavajui
razliite stavove u odgoju djece:
o SAD: B obrazac
o Njemaka: ei obrazac A (samostalnost)
o Japan C: rijetko ostavljaju djecu s drugima
Kvaliteta privrenosti izmeu djeteta i majke proizlazi ponajprije iz majine osjetljivosti. Majke koje su
osjetljive na signale svoje djece i koje prilagoavaju svoje ponaanje tako da se ono poklapa s ponaanjem
djece, ee razvijaju odnos sigurne privrenosti.
Privrenost kroz generacije: majina sjeanja iz njezina djetinjstva, kao i djetetov temperament, takoer
igraju ulogu.
120
121
11. Linost: individualne razlike predkolske djece
1) Definiranje temperamenta
Odreenje temperamenta: djetetov ukupni stil reagiranja (ne to ini nego kako to ini; ljuljanje u kolijevci
reakcija moe biti burna s oduevljenjem ili mirna, spavanje). Ne postoji jedinstvena definicija temperamenta, no
mnogi istraivai dre da je temperament: genetski uvjetovan, stabilan i vidljiv veoma rano.
Vrste temperamenta: ovisne su o pristupima istraivanja temperamenta.
Reakcija svakog djeteta na okolinu i sposobnost samoreguliranja ponaanja, to se smatra nasljednim
(Rothbart i sur., 2000.)
Aspekt linosti prouavan u male djece, a ukljuuje djeju emocionalnu ekspresivnost i spremnost na
odgovore na podraaje. (Vasta i sur.,1991.)
Je li temperament naslijeen?
Neki teoretiari smatraju da temperament ine samo aspekti djetetovih reakcija ije je porijeklo jasno
genetiko (Buss i Plomin, 1984)
Istraivanja na blizancima - znatna neslaganja oko toga koja ponaanja predstavljaju djeji temperament; a i
za sva ta ponaanja nije dokazano da su genetski uvjetovana (ak i naslijeena crta moe biti pod utjecajem
okoline)
Procjene nasljednosti ovise i o tome je li mjera temperamenta izvjetaj roditelja ili opaanje istraivaa, te o
dimenziji temperamenta koju se procjenjuje
122
Hipokrat (460.-377. pr.n.e.)
Podijelio tipove temperamenta prema tjelesnim sokovima za koje je smatrao da utjeu na emocionalno
doivljavanje, a to su:
KOLERIK prevladava uta u
SANGVINIK prevladava krv
MELANKOLIK prevladava crna u
FLEGMATIK (slika) prevladava sluz
KOLERIK
Emocionalno nestabilan
ekstravert
FLEGMATIK
Emocionalno stabilan
introvert
MELANKOLIK
Emocionalno nestabilan
introvert
SANGVINIK
Emocionalno stabilan
ekstravert
2) Razvoj temperamenta
Temperament u novoroeneta
Komponente temperamenta vidljive u novoroeneta su: negativna emocionalnost, razina aktivacije,
orijentacija i budnost te pribliavanje-povlaenje
Novoroene regulira razine stresa i zadovoljstva kroz reflekse povlaenja i pribliavanja te kroz
samosmirivanje
3) Istraivanja temperamenta
Njujorka longitudinalna studija (NYLS)
NYLS projekt (New York longitudinalno istraivanje; povezanost ranog temperamenta s kasnijim socijalnim
i emocionalnim tekoama). 9 bihevioralnih dimenzija za procjenu djejeg naina reagiranja:
124
EAS(I) model
Plomin, R. (1980-tih); snano bioloki usmjeren model; temperament kao naslijeena crta linosti koja se rano
pojavljuje. Temperament djeteta se mjeri du 3 dimenzije:
o EMOCIONALNOST (koliko dijete postaje uzbueno i reagira negativno na podraaje iz okoline, npr. brzo se
budi na intenzivan zvuk i plae)
o AKTIVNOST (tempo koritenja energije; stalno u pokretu, istraujui nova mjesta u potrazi za novim
aktivnostima)
o SOCIJABILNOST (preferencije da bude s drugima; nije mjera bliskosti).
Model Rothbartove
Rothbart, M.; bioloki temelj; temperament odraava uroene razlike u djejem fiziolokom funkcioniranju.
Upitnici za roditelje & laboratorijske mjere i podaci koje istraivai prikupljaju u domu djeteta. Individualne razlike
u 2 podruja; REAKTIVNOST i SAMOREGULACIJA.
Uroene crte temperamenta u interakciji s djetetovom okolinom odreuju kvalitetu i vrstu njegovih socijalnih
interakcija, pa iako se djeca pri roenju razlikuju u reaktivnosti i samoregulaciji, djetetova obitelj i fizika okolina
imaju glavnu ulogu u odreenju pravca razvoja.
Sastavnice djejeg temperamenta u prvoj godini ivota (Rothbart i sur., 2000; prema Starc i sur., 2004)
POZITIVNA NEGATIVNA
REAKTIVNOST REAKTIVNOST
Sastavnice djejeg temperamenta od 2-7. godine (Rothbart i sur., 2000; prema Starc i sur., 2004)
NEGATIVNA
POZITIVNA EMOCIONALNOST
EMOCIONALNOST (smijeak (nezadovolljstvo, SVJESNA KONTROLA
i smijanje na razliite depresivnost, PONAANJA (susprezanje
ugodne i zanimljive frustriranost/srdba reakcije, planiranje
podraaje, uzbuenje u u situaciji ponaanja, usmjeravanje i
oekivanju ugodnih sprjeavanja ili odravanje pozornosti na
doivljaja, uivanje u ograniavanja, zadatak, perceptivna
ugodnim a pomalo opasnim bojaljivost, osjetljivost za slabe i
aktivnostima) neutjeivost, strah neprimjetljive podraaje)
od mogue
opasnosti i boli)
125
4) TEMPERAMENT I SOCIJALNE INTERAKCIJE
Interakcionistiki pristup: Socijalne interakcije djeteta ovise o stupnju podudarnosti djetetove linosti sa
djetetovom okolinom (oekivanja ili zahtjevi okoline; fizika okolina). Pretpostavlja se da temperament utjee na
odnos majka - dijete i na privrenost preko stupnja podudaranosti - stupnja u kojem postoji podudaranje izmeu
djetetovih osobina temperamenta i fizike i socijalne okoline. Na taj nain utjee na razvoj privrenosti.
126
12. Kognitivni razvoj i inteligencija predkolskog djeteta
PITANJE: Ako mi na poetku roenja posjedujemo neovisne uroene reflekse kako se te sheme
mijenjaju i razvijaju?
To se dogaa putem procesa ASIMILACIJE, AKOMODACIJE i EKVILIBRACIJE.
U poetku kroz sisanje dijete reagira isto na svaki podraaj na usnama (bradavica ili prst). To znai da dijete
primjenjuje sheme koje posjeduje tako to siui sve predmete na manje ili vie isti nain ono asimilira njih.
Putem razvoja razvija se motorika i razliiti su zahtjevi i dijete poinje sisati na razliite naine (pijui iz alice
ili ae) razvijajui sheme se mijenjaju odnos dolazi do akomodacije.
To znai da putem asimilacije mi primjenjujemo sheme koje ve posjedujemo i pokuavamo uklopiti vanjski
svijet (okolinu) u njih, dok kod akomodacije mi mijenjamo ve postojee sheme da bi se uklopili zahtjevima
okoline i na taj nain postigli ekvilibrijum.
Asimilacije i akomodacije predstvaljaju dva nuna i komplementarna dijela koji zajedno sainjavaju
ADAPTACIJU (koja predstvalja izjednaavanje asimilacije i akomodacije)
Osnovni temelji
znanja o
povezanosti
akcija i
posljedica
Orijentacija: osjeaj za
Konstantnost objekta prostor i vrijeme
(imenovanje objekata u (znanje da dogaaji
njihovoj odsutnosti) slijede jedan iza
drugog)
STEENE
VJETINE
Sposobnost
Pojava crtanja (jedna
odgoene imitacije
do simbolikih
(oponaanje modela
funkcija)
opaanog ranije)
Simbolika igra
(jedna stvar
predstavlja neku
drugu)
131
KOMPENZACIJA sposobnost da se odjednom usmjeri na razliite aspekte problema (vanjski znaci, a
ne spolna obiljeja).
Problemi konzervacije, u odnosu na: BROJ, KOLIINU, DUINU i MASU.
132
3. PERIOD KONKRETNIH OPERACIJA (7.-12.)
Operacione kognitivne sheme ili operacije = razliiti oblici mentalnih akcija kojima se mogu vriti logike
manipulacije i transformacije simbola. Meutim te operacije se mogu primjenjivati samo na konkretni
materijal (tekoe s apstraktnim materijalima).
Djeca poinju misliti sustavno i logino (decentracija u miljenju). Miljenje je postalo reverzibilno.
POSTIGNUA OVOG PERIODA:
LOGIKA KLASA (KLASIFIKACIJA) = shvaanje da ovisno o svojstvima objekti mogu pripadati razliitim
klasama, a to je mogue jer je miljenje vie decentrirano.
LOGIKA RELACIJE = predoperacijska djeca nisu mogla poredati tapie po npr. veliini, ali u ovom
razdoblju djeca mogu rjeavati zadatke SERIJACIJE.
LOGIKI PRINCIP TRANZITIVNOSTI (a>b, b>c onda je a>c) = djeca mogu na osnovi dvaju objekata
zakljuivati o treem (TRANZITIVNO ZAKLJUIVANJE).
PRINCIP KONZERVACIJE = shvaaju da se kvantitativna svojstva objekata ne mijenjaju s promjenom
izgleda. Prilikom ispitivanja konzervacije redovito se trae i objanjenja, te djeca objanjavaju svoje
odgovora na tri naina:
OBJANJENJE REVERZIBILNOU - ako opet prelije vodu iz iroke u usku au, biti e isto.
NAELO IDENTITETA - ista voda u obje ae
NAELO KOMPENZACIJE - ova aa je ua pa zato izgleda vie (to je najvii stupanj objanjenja).
PROSTORNO REZONIRANJE = pravilnije shvaanje prostora (mentalne rotacije).
133
2) RAZVOJ PANJE I PAMENJA
Panja, uenje i pamenje kod dojenadi
dijete roenjem dolazi iz svijeta ogranienih informacija u vanjski svijet pun dogaaja i objekata
Postoje dvije svrhe panje: AROUSAL (aktivacija) i SELEKTIVNOST, a mogue je i USMJERAVANJE
PANJE ( napor ). Mjerenje panje pomou: krvnog tlaka, irenja i skupljanja zjenice, EEG-a i prestanka
sisanja
Promjene u panji koje predstavljaju pamenje i uenje ispituju se preko habituacije
zadatak habituacije je najee koriten u eksperimentima s dojenadi, jer habituacija predstavlja temeljni
fenomen panje koji je normalni dio dojenetovog svakodnevnog ponaanja
dvije metode za ispitivanje habituacije: (postupak fiksnih podraaja i kontrolni postupak)
Uteda: kod dojenadi se ovaj fenomen moe demonstrirati preko zadatka habituacije: dijete krae gleda u
objekt na koji se ve ranije habituiralo
Novoroene: Panja -> selekcija
veinu vremena provodi spavajui, no to se brzo mijenja kroz nekoliko mjeseci
od roenja se dijete selektivno fiksira na vizualni svijet
novoroenad dulje gleda podraaj s uzorkom, ali s umjerenim brojem elemenata, dok starija dojenad dulje
gleda podraaj s veim brojem elemenata
due gledaju shematska crno-bijela lica nego druge podraaje
do 2. mj. preferiraju poznate podraaje spram nepoznatih, dok starija dojenad preferira nove spram
poznatih sadraja
Dosjeanje: ini se da novoroene moe uiti i sjeati se dijelova iz iskustva; teko je demonstrirati
uvjetovanje i habituaciju kod novoroenadi; ne postoje studije dosjeanja informacija kod novoroenadi
kroz interval vremena, ve samo ispitivanje retencije.
3- 6. mjesec
Panja -> pozornost
postoje dugi periodi odravanja panje
ogranienost kretanja
"kooperativnost" subjekta
povean broj istraivanja
Panja -> selekcija
- panju privlae veliki objekti, pokret, iznenadne promjene u osvjetljenju i glasni zvukovi
- preferira gledanje u elemente s vie detalja; vizualnu kompleksnost
- razvoj koordinacije izmeu gledanja i hvatanja
Dosjeanje
- kognitivni procesi utjeu na to kako e informacija izvana biti interpretirana
- u ovom periodu javlja se izvrsna dugorona retencija
- ako je dojene jednom kodiralo vizualno iskustvo nije vjerojatno da e slijedee iskustvo interferirati
Baze znanja i izvedba
nakon 3.mj. dojenad moe razlikovati majku od nepoznate ene
smijanje postaje potaknuto glasom i licima
javljaju se mnoga istraivaka ponaanja
preciznija motorika ruku
ui sjediti bez pomoi
javlja se glasno smijanje i pokuaji vokalizacije
6- 12. mjesec
razvitak perceptivnih i senzornih sposobnosti
porast baze podataka
mogunost grupiranja i klasificiranja
mogunost imitacije
razvoj habituacije i uvjetovanog uenja
razvoj klasa i kategorija
Uloga strategija
MNEMOTEHNIKE STRATEGIJE -> tehnike koje ljudi upotrebljavaju kako bi neto lake zapamtili
NEDOSTATNA ISKORITENOST -> neuspjeh novosteene mnemotehnike strategije da pobolja
pamenje
NEDOSTATNOST IZVEDBE -> neuspjeh u spontanoj primjeni mnemotehnike strategije
METAMEMORIJA -> spoznaja o vlastitom pamenju
3) RAZVOJ INTELIGENCIJE
136
Pristupi u definiranju inteligencije: 1)
Do sada su prikazani istraivai koji su zastupali psihometrijsko shvaanje inteligencije: sposobnost
(snalaenja u novim situacijama, rjeavanja problema, apstraktnog miljenja, itd.) o kojoj ovisi mogui
intelektualni doseg pojedinca, tj. razina njegovih obrazovnih i profesionalnih dostignua
Pojedinci se razlikuju u stupnju razvijenosti te sposobnosti, a njihove individualne razlike su relativno stabilne
i mogu se mjeriti pomou odgovarajuih testova inteligencije
Inteligencija je nepromjenljiva nasljedna osobina, stoga su razlike u inteligenciji stabilne i jednim veim
dijelom naslijeene
Inteligencija je ono to je primijenjeni testovi inteligencije mjere
Dvije struje unutar psihometrijskog pristupa u definiranju:
Jedni misle da je inteligencija jedinstvena opa kognitivna sposobnost koja dolazi do izraaja u svakom
intelektualnom zadatku (Binet, Spearman)
Drugi pak zastupaju multifaktorsko stajalite koje ne priznaje postojanje G-faktora ve samo irih ili uih
grupnih faktora inteligencije (Thurstone, Guilford, Vernon)
Howard Gardner: inteligencija nije entitet sloen od vie sposobnosti, ve da je rije o 8 nezavisnih multiplih
inteligencija: logiko-matematika, lingvistiki-verbalna, vizualno-spacijalna, tjelesno-kinestetika, prirodoslovna,
glazbena, interpersonalna i intrapersonalna.
Teorija Roberta Sternberga je triarhina teorija inteligencije i govori o tri aspekta, tj. tri podteorije:
Komponentna (posredujue komponente : metakomponente, komponente usvajanja znanja i komponente
uratka)
Kontekstualna (veza inteligencije i okoline)
Iskustvena (mehanizam modificiranja inteligencije kroz iskustvo)
137
Mjerenje inteligencije
Poetkom mjerenja inteligencije smatra se rad Alfreda Bineta na konstrukciji testa inteligencije. Konstruirao
je prvi uspjean test inteligencije koji se sastojao od problema i zadatka: omoguavao razvrstavanje djece
sposobne za kolu i one kojoj je potrebna pomo
Najpoznatiju izmijenjenu verziju testa konstruirao je Lewis Terman 1916. godine i nazvao je po sveuilitu na
kojem je napravljena Stanford-Binet
Uz Binet-Simonovu skalu vezan je i pojam kvocijenta inteligencije (IQ) 1912. godine Wilhelm Stern
Danas se rezultati na svim testovima inteligencije vie ne izraavaju u jedinicama klasinog kvocijenta, nego
u obliku devijacionog kvocijenta inteligencije.
Uz Binet-Simonovu skalu danas postoji itav niz testova inteligencije: WISC, WPPS , individualni, skupnih
testova, verbalne testove, neverbalne testove, testove brzine i testove snage
Za djecu: Wechsler Intelligence Scale for Children koji je namijenjen djeci u dobi od 6-16 godina, i Wechsler
Preschool and Primary Scale of Intelligence koji je namijenjen djeci u dobi od 4-6 i pol godina.
Testovi inteligencije konstruirani su tako da mjere sposobnosti relevantne za kolsku uspjenost pa kvocijent
inteligencije pozitivno korelira s akademskim postignuem
IQ: MD/KDx100
KVOCIJENT INTELIGENCIJE: pokazatelj intelektualne razvijenosti
Osjetljivo pitanje jer: podlono grekama i pogreno se tumai, testovi int. mjere int. kapacitet ali indirektno
preko postignua; IQ i inteligencija nisu sinonimi; Mjera koja oznaava relativnu vrijednost pojedineva
rezultata u odnosu prema rezultatima drugih pojedinaca i njegove vrnjake skupine
MD mentalna dob odreuje se tako to svaki rijeeni zadatak u testu donosi odreeni broj mjeseci
mentalne dobi, a njihovim zbrajanjem dobiva se MD; to su MD i KD slinije, to je pojedinac blii prosjeku
svojih vrnjaka; znatno vea MD od KD oznaava natprosjeni IQ, a obrnuto, ispodprosjeni IQ; pored ovog
modela postoje i drugi (model devijacijskog kvocijenta inteligencije)
Razvoj inteligencije
o jednostavne sposobnosti (senzorne) = razvoj na osnovi naslijea
o sloenije aktivnosti (penjanje) = razvoj na osnovi vjebanja
o NASLIJEE (org. dispozicije): odreuje granice razvoja int. (dokaz=heterozigotni u istoj okolini vie se
razlikuju od monozigotnih u razliitim okolinama: 0,63/0,77)
o OKOLINA: dokaz=monozigotni blizanci u razliitim okolinama vie se razlikuju od monozigotnih u istim
okolinama: 0,77/0,88; 4 razliita oblika (fiziki i socijalni, emocionalni i psihiki) razliito utjeu na razvoj int,
uglavnom putem govora; ali, o tome koliko e pojedinac iskoritavati okolne utjecaje (a to ovisi o
sposobnostima) ovisi djelotvornost okoline na razvoj int.
o AKTIVNOST POJEDINCA: dispozicije se aktualiziraju tek s aktivnou
138
Inteligencija i dob
rastom dobi primjetan je bri i vei pad u brzini nego u snazi intelektualnog funkcioniranja
7 primarnih intelektualnih sposobnosti nemaju jednak razvoj: vizualno-spacijalna vrsta inteligencije pokazuje
bri razvoj prvih 19 godina nego verbalno-lingvistika, koja pak sporije slabi u starosti
u djetinjstvu je bitan razvoj G-faktora, a s porastom dobi specifini faktori, jer s razvojem nastaje
diferencijacija int. funkcija
R. B. Cattell: od 20-50 godine kristalizirana inteligencija (tip B, konkretna, pod utjecajem okoline i uenja)
blago raste, fluidna (tip A, apstraktna, pod utjecajem dispozicisjkih faktora) naglo pada
Stabilnost IQ: (predvianja iz ranog djetinjstva i tijekom djetinjstva; porijeklo individualnih razlika - govori o
odnosu odgoja i nasljea; istraivanja obitelji, posvojenja, blizanaca; pojam heritabilnosti)
4) Samoopis
2) 3) 6) 7) Razvoj
1) Teorije i 5) Svijest o 8) Razvoj
Definiranje Samoprepoz Samoregulac samoregulac
pojma o sebi samovredno drugima slike o sebi
pojma o sebi navanje ija ije
vanje
SOCIO-SPOZNAJNI RAZVOJ
Dijete postupno postaje zainteresirano ne samo za prirodnu i tehniku okolinu koja ga okruuje ve i za
svoju osobu (sebe) i ljude oko sebe
I u tom podruju se djetetova spoznaja razvija od konkretnog prema apstraktnom: od opaanja vlastitog i
tueg ponaanja pa do razumijevanja svojih i tuih unutarnjih stanja: elja, osjeaja, misli, namjera i
sposobnosti
Razvoj samopoimanja kod djece je jedno od najvanijih podruja u psihologiji kada govorimo o osobnom i
socijalnom razvoju pojedinca
No kada zapravo mi shvaamo tko smo? Pojam o sebi ili svijest o vlastitom postojanju razvija se postupno
odvajanjem djeteta od okoline
142
Drugim rijeima, SLIKA O SEBI (SAMOPOIMANJE) sastoji se od:
1. Znanje o sebi tko sam ja?
(spol, rasa, zanimanje, socijalni status, tjelesni izgled, ponaanje prema drugima, politiko opredjeljenje,
moralne osobine, itd.) stvarno ja ono to jesam +
2. Oekivanja od sebe ono to bismo mogli biti
Idealno ja ono to bih elio biti (elje, nade)
Oekivano ja ono to bih trebao biti (dunosti, obveze, odgovornosti)
3. Vrednovanje sebe kakav sam ja?
procjene onog to jesmo i kakvi jesmo, s onim to bismo eljeli, mogli ili trebali biti. Rezultat je
samopotovanje:
- osjeaj vlastite vrijednosti odnosi se na nae uvjerenje da smo vrijedni potovanja, da zasluujemo
postignue, uspjeh, sreu, prijateljstvo, ljubav,
- samopouzdanje uvjerenje kako smo sposobni suoiti se sa ivotnim izazovima, sposobni uiti, donositi
odluke, itd. postignut uspjeh
Samopotovanje = -----------------------
oekivanja
4) Samoopis i samovrednovanje
Oko 2. godine djeca uz potkrepljivanje iz okoline ue svoje osnovne osobine: znaju da su djeca a ne odrasli,
znaju svoj spol
U daljnjem razvoju znanje o sebi je usklaeno sa spoznajnim razvojem te u predkolskoj fazi raspoznaju
svoje posebne tjelesne osobine, vlasnitvo, znaju to vole a to ne
Znanje o sebi ne sadri samo samoopis ve ubrzo djeca poinju na temelju pohvale i komentara iz okoline,
kao i iz usporedbe s ostalom djecom, procjenjivati i vrednovati svoje osobine te se postupno razvija svijest o
vlastitoj vrijednosti (samopotovanje, samovrednovanje)
Samopotovanje=svijest o vlastitoj vrijednosti: sadri istodobno znanje o vlastitim osobinama, procjenu
vrijednosti tih osobina i emocionalnu reakciju na to znanje
ve 3-godinje dijete osjea neku vrstu stida ili ponosa kao reakciju na samoprocjenu nekog svog postupka i
osobine
Samopotovanje postupno postaje sve sloenije. Predkolsko dijete oblikuje svoje samopotovanje u dva
podruja: a) Socijalno prihvaanje (koliko me drugi vole) i b) Kompetencija (koliko sam sposoban neto nainiti
ili izvesti).
Predkolsko dijete veinom ima visoko samopotovanje i nerealistinu samoprocjenu Tek kad se
ponu usporeivati s drugom djecom, to zapoinje u posljednjoj godini pohaanja vrtia, a osobito pri polasku
u kolu, samopotovanje djece poinje opadati, tj. najnie je u prvim razredima O
144
Na razvoj samopotovanja djeluju slijedei imbenici:
1. Opa drutvena klima koja stavlja manji ili vei naglasak na usporedbu djece, natjecanje, uspjenost i
ocjenjivanje, te
2. Postupci roditelja/odgojitelja mogu pomoi stvaranju veeg ili manjeg samopotovanja djeteta
Visoko samopotovanje imat e djeca iji roditelji/odgojitelji pokazuju realistina (ni previsoka ni
preniska) oekivanja, prihvaaju dijete s toplinom i daju mu osjeaj da je vrijedno i spsobno ljudsko
bie. Suprotno, kritiziranje i omalovaavanje djetetovih pokuaja, kao i pretjerano kontroliranje i
nareivanje djetetu bez omoguivanja razvoja djetetove samostalnosti, u djetetu e izazvati osjeaj
manje vrijednosti i nepovjerenja u vlastite snage
Samopotovanje ima veliku vanost i za djetetovu motiviranost i za uspjenost u svemu to poduzima
Dijete koje ima nisko samopotovanje nee imati ni samopouzdanja, to znai da e se bojati i zapoeti
neku aktivnost jer nee vjerovati u mogunost uspjeha
Povjerenje u vlastite sposobnosti (samopouzdanje) poveat e djetetovu elju da zapone neku
aktivnost, njegovo ustrajanje u aktivnosti i djetetovu stvarnu uspjenost
Dijete visokog samopotovanja bit e bolje i radije prihvaeno od vrnjaka, to e dalje poveavati
njegovo samopotovanje
145
5) Svijest o drugima
Istodobno s razvijanjem pojma o sebi dijete postaje svjesno razliitosti i odvojenosti od drugih, pa prema
tome i o postojanju drugih kao zasebnih osoba
O djetetovoj razvijenosti svijesti o drugima moemo zakljuiti iz slijedeeg djetetova ponaanja:
1. Usklaeno ponaanje, tj. igranje slinim igrakama i na slian nain kao drugo dijete zapoinje oko 18.
mjeseca i upuuje na to da je dijete donekle svjesno aktivnosti i namjera drugog djeteta
2. Reakcije empatije, brige i tjeenja drugoga pokazuju svijest djeteta o osjeajima drugoga
Svijest o drugima bit e bolje razvijena u one djece koja su razvila pojam o sebi
Djeca stara 18 mjeseci koja se prepoznaju u zrcalu pokazuju razvijenije oblike igre oponaanja druge djece,
a djeca stara 20 mjeseci koja se prepoznaju u zrcalu pokazivat e znakove empatije i tjeenja drugih u
nevolji
146
Takoer, oko 4. godine dijete razumije da emo osjeati iznenaenje ako se ne dogodi ono to smo oekivali
(iznenadit e nas kia ako smo oekivali sunce)
Izmeu 4. i 5. godine dijete moe zamisliti da ovjek moe imati pogreno uvjerenje, tj. dijete moe
podmetnuti lani trag kako bi navelo drugoga na pogreno uvjerenje, primjerice da se sakrilo na jednom
mjestu, a ono se sakrilo na drugom
Izmeu 6. i 7. godine dijete u potpunosti razumije da se njegovo unutarnje stanje razlikuje od unutarnjeg
stanja drugog ovjeka to mu omoguuje izlaz iz egocentrizma
6) Samoregulacija
Pojavljivanje samokontrole - preokret od vanjske kontrole ka unutranjoj regulaciji
Tijekom 1. godine ivota samoregulacije praktiki nema. Tijekom 2. godine, djeje je voljno ponaanje pod
kontrolom okoline (poslunost dovodi do panje ili odobravanja), a tijekom tree godine dio se te kontrole
postupno prebacuje na dijete (ele neto uiniti sami), u obliku samoupravljenog govora (ne, ne kad ele
uzeti neto to ne smiju) i na kraju samoupravljenih misli.
Nakon 3. godine strategije samokontrole postaju sve sloenije i brojnije.
RAZVOJ UNUTARNJEG GOVORA: djeca tijekom socijalnih interakcija i zajednikog rjeavanja problema s
roditeljima, usvajaju njihov regulirajui govor i internaliziraju ga kao misli. Uinci govora na djeje inhibirano
ponaanje: djeca u dobi od oko 5 g. mogu kontrolirati vlastito ponaanje, koristei internalizirani,
samoupravljeni govor.
U sva 3 oblika razvoja samokontrole primijeeno je da je verbalna uputa odraslog znatno pomagala djeci u
stjecanju samokontrole, a da je djeci sve vaniji sadraj upute to su odraslija.
147
7) Razvoj samoregulacije
Samoregulacija=upravljanje vlastitim ponaanjem, a njezin najsavreniji oblik je uspostavljanje samokontrole
vladanja sobom
Uspostavljanjem samokontrole dijete postaje sposobno za prilagoavanje nunostima okolnog svijeta
To prilagoavanje u ranim razvojnim razdobljima provode roditelji govorei, pokazujui i zahtijevajui od
djeteta odreene prilagodbe (vanjska kontrola ponaanja), te dijete postupno postaje sposobno razumjeti
vanjske zahtjeve za odreena ponaanja, stjee znanje kako tim zahtjevima moe udovoljiti i uvjebava
ponaanje koje je najuinkovitije za to prilagoavanje
Ponaanje temeljeno na tim spoznajama i vjetinama se zove samoregulirano ponaanje, a njegova je
najvanija oznaka razvoj samokontrole
Pojava samokontrole=u 3. godini kad dijete ne eli posluati naredbu roditelja (vanjska kontrola) nego eli
uiniti neto prema vlastitoj namjeri
Potom ono preuzima roditeljske naredbe kao svoje vlastite (govorei samo sebi rijei roditeljske zabrane)
Kad doe do potpune internalizacije vanjske kontrole, tj. kad dijete vie ne mora glasno ponavljati roditeljske
rijei (naredbe ili zabrane) ve one postaju njegove vlastite misli, onda zapoinje pravi proces razvoja
samokontrole a to se dogaa poslije 3. roendana
Samokontrola omoguuje djetetu da se strpi, naui naizmjeninost (sad ja sad ti), prepusti prednost
drugima, svlada strah te nastavi raditi i onda kad je ono to radi teko i dosadno
Da bi to moglo, ono najprije treba nauiti odgoditi zadovoljenje, priekati na nagradu, odrei se manje
nagrade da bi poslije dobilo veu
148
8) Razvoj slike o sebi
DOB POJAM O SAMOPOTOVANJE SVIJEST O SPOZNAJA RAZVOJ
SEBI DRUGOME VL. I TUIH SAMOREGULACIJE
UNUT.
STANJA
18-24 Pojavljuju se prve Poinje razvoj
mj. samoprocjene poslunosti; razvoj
odgode zadovoljenja
24 mj Potpuno Pomaganje i Poetak
prepoznavanje tjeenje drugih razumijevanja
odraza u zrcalu svrstavanje razlike izmeu
Upotrba ljudi prema unutarnjih
zamjenica ja izrazitim stanja i
i moje svojstvima ponaanja
18-30 Svrstavanje
mj. sebe u skupine:
dijete, djeak
4 god. Razumijevanje
povezanosti
pogrenih
uvjerenje i
neprimjerenog
ponaanja
3-5 Samopotovanje vrlo Percepcija Jasno Za uspostavljanje
god. visoko- sastoji se od drugih sadri razumijevanje kontrole dijete se
socijalnog izrazita postojanja slui ponavljanjem
prihvaanja i svojstva i unutarnjih govora odraslog
kompetencije emocije koje stanja (elja i
(vole me,ja sve su s njima emocija)
mogu) povezane
3-6 Ograniena Poboljava se
god. mogunost odgoda
zauzimanja zadovoljenja;upotreb
tueg motrita a strategija
i stajalita samokontrole;
samokontrola se
poinje rabiti za
moralnu regulaciju
6 god. Shvaanje Usavrava se Samokontrola postaje
drugoga na razumijevanje fleksibilna
temelju linosti utjecaja sposobnost verbalne
i socijalne pogrenih regulacije
usporedbe; uvjerenja na
manji ponaanje
egocentrizam
149
Prepoznaje svoj lik u ogledalu, na slici, zna svoje ime i spol
Oko 2. godine pokazuje elemente poznavanja spolnih uloga (povezuje sliku mukarca i ene s predmetima
koji im pripadaju: odjea, orue, razni pribor)
Zanima ga razliit poloaj pri mokenju u djeaka i djevojica
Pokazuje svjesnost sebe kao osobe i poinje se vrednovati uz pokazivanje poetnih predodbi sebe: dobar,
lo, lijep, ruan...
Samoregulacija
Dijete nastoji da se njegove elje ostvare sad i ovdje, nije sposobno za due odlaganje svojih elja i potreba.
Pri kraju 2. godine poinje postupni razvoj odgode zadovoljenja potreba
Poinje usmjeravati svoje ponaanje na slian nain na koji je to inila majka
Dio verbalne kontrole djetetova ponaanja poinje se premjetati s vanjskih izvora (majka, drugi odrasli) na
samo dijete
Usmjerava svoje ponaanje svojim glasnim govorom (ne-ne, stavi licu u alicu i sl.)
Pokazuje poslunost slijedei naredbe ili zahtjeve drugih
Kako poslunost esto dovodi do socijalnog odobravanja, djeca u toj dobi katkad slijede upute jednostavno
zato to uivaju u tom odobravanju
Ipak ponaanje je dobrim dijelom pod vanjskom kontrolom, a samoregulacija tek u zaecima
152
14. Moralni razvoj, prosocijalno ponaanje i agresivnost
predkolskog djeteta
153
Moralno zrelo ponaanje ima 4 elementa: a) Sposobnost prepoznavanja situacije moralne dileme; b) Moralno
rasuivanje i donoenje odluka; c) Uzimaju se u obzir razliiti situacijski uvjeti oni ili govore u prilog i protiv
moralnog ponaanja; d) Bihevioralni aspekt provoenje moralne odluke u djelo.
Psihologijska istraivanja morala ispituju 3 aspekta moralnosti:
1. Afektivni (emocionalni) - moralni osjeaji, grinja savijesti: prouavaju se pomou projektivnih nedovrenih
pria. Pretpostavka je da e osoba u priu projicirati svoje osjeaje.
2. Kognitivni (spoznaja) - kako moralno rasuujemo: ispituje se postavljajui osobu u situaciju moralne dileme.
3. Bihevioralni - moralno ponaanje: a) osobe se postavljaju situacije kunje da mogu prevariti, a da misle da
nee biti otkriveni i b) koriste se takoer nedovrene prie.
154
4. FAZA (11. god. na dalje) zavrna faza: Pretpostavka dostizanja ovog stupnja jest razvijesnost formalno-
logikog miljenja i prevazilaenje egocentinosti. Djeca tada mogu stvarati nova pravila i poinju proirivati
svoje moralno rasuivanje s osobnog na drutveni i politiki plan.
155
1. faza: Poslunost i izbjegavanje kazne
2. faza: Individualnost, instrumentalnost, usluga za uslugu i traenje nagrada
Konvencionalna razina (10-13 g)
3. faza: Prilagoavanje drugima (traenje odobravanja i dobri meuljudski odnosi)
4. faza: Red i zakon, odravanje drutvenog poretka
Postkonvencionalna razina (> 13 g)
5. faza: Drutveni ugovor i individualna prava (svi ljudi imaju jednaka prava i zatita tih prava
vanija je od potivanja zakona)
6. faza: Univerzalna etika naela (individualna savjest, osobni, a ne drutveni kut gledanja)
Prijelaz iz faze u fazu dogaa se kad dijete doivi kognitivni sukob. To se dogaa kad djeca zajedno s
drugima sudjeluju u donoenju odluka i pritom razmijenjuju miljenja o moralnim pitanjima. Zbog
suprotstavljenih gledita tj. kad dijete vie ne moe vie vladati novim informacijama u okviru postojeeg
pogleda na svijet, ona taj misaoni sukob razrijee promjenom naina miljenja, tj. prelaskom na viu fazu
rasuivanja.
Pretkonvencionalna razina
1. faza: Heinz nije smio ukrasti lijek. On bi zbog toga bio lopov i bio bi kanjen slanjem u zatvor
2. faza: Smio je to uiniti, jer se njegova ena mora brinuti za njegovu djecu; Ako voli svoju enu, onda je uinio
dobro, ali ako se eli oeniti drugom, onda to nije trebao uiniti; Dobro je uinio, jer e mu ena uzvratiti
uslugu; Dobro je uinio, jer se farmaceut nije htio dogovoriti.
Drutveno motrite: Ovaj stupanj posjeduje egocentrino motrite. Osoba na ovom stupnju ne razmilja o
tuim interesima, niti razumije da se razlikuju od njegovih, te ne povezuje dva razliita motrita. inovi se
prosuuju u smislu fizikih posljedica, a ne u smislu psihikih interesa drugih. Motrite se autoriteta brka s
vlastitim.
Konvencionalna razina
3. faza: Heinz je trebao ukrasti lijek. To je prava stvar koju je trebao uiniti jer bi ga drugi vie cijenili i njegova
ena bi to oekivala od njega. Heinz je imao dobre namjere, bio je dobar ovjek i htio je spasiti svoju enu, a
farmaceut je sebian i krt.
Drutveno motrite: Ovaj stupanj posjeduje stvarno individualistiko motrite. Osoba koja je dosegla ovaj
srupanj razlikuje vlastite interese i motrita od interesa i motrita autoriteta i drugih ljudi. Ta je osoba svjesna
da svatko ima osobne interese koje eli ostvariti, a oni su esto sukobljeni, pa je stoga "ispravnost" relativan
pojam (u stvarnom, individualistikom smislu). Pojedinac zdruuje ili povezuje sukobljene individualne
interese pomou svrhovite razmjene usluga, pomou svrhovite potrebe za injgima i njihovom dobrom voljom,
ili pomou potena nastupa, dajui svakome jednak dio.
4. faza: Heinz nije smio ukrasti lijek. Ako bi svi radili sline stvari, ne bi bilo zakona i reda. Svaija je dunost
pridravati se zakona. Razumijem Heinzov oaj, ali mu ne odobravam krau, jer kad bi se svi tako ponaali
nastao bi kaos
Drutveno motrite: Ovaj stupanj razlikuje drutveno motrite od interpersonalnog dogovora i motiva. Osoba
na ovom stupnju zauzima motrite sustava koji odreuje uloge i pravila. Ova osoba razmilja o pojedinanim
odnosima u odnosu na njihovo mjesto u sustavu.
Postkonvencionalna razina
5. faza: Heinz je trebao ukrasti lijek. Ljekarnik je taj koji je kriv jer je traio previe za lijek; ljekarnik je pravilo
koristio nepravedno i zbog toga trpi dobrobit drugih. Tu se radi o sukobu prava i morala, ali je najvanije od
svega pravo Heinzove ene na ivot ivot je daleko vaniji od novca.
157
6. faza: Heinz je trebao ukrasti lijek. ivot je vaniji od vlasnitva ili novaca, ljudi zasluuju ivjeti bez obzira na
sve. Farmaceut bi trebao shvatiti da se i on moe nai u eninu poloaju i da bi mu tada sva imovina bila
beskorisna; ivot je vaniji od svega.
Prijelazno drutveno motrite: Na ovom se stupnju zauzima motrite pojedinca koji se nalazi izvan vlastitoga
drutva i sebe smatra pojedincem io donosi odluke bez openite obveze ili ugovora s drutvom. Obveze se
koje su u svakom pojedinom drutvu drugaije odreene stoga mogu izdvojiti i odabrati, ali to pojedinac ne
ini na temelju naela.
TEORIJE SOCIJALNOG UENJA: Dakle, moralno rasuivanje i moralno ponaanje su odvojeni procesi. Ne
oekuje se dosljednost u djejem moralnom ponaanju ili podudarnost izmeu znanja i ponaanja
Glavne odrednice djejeg moralnog ponaanja su pricipi nagrade (poveava vjerojatnost moralnog
ponaanja), kazne (smanjuje vjerojatnost ponaanja), tj. potkrepljenje, uenje opaanjem i
samoregulacija ponaanja
Tijekom razvoja djeca internaliziraju razliita potkrepljenja i procese opaanja i ue ih upotrebljavati za
upravljanje vlastitim ponaanjem.
1.) ALTRUIZAM: ljudi su genetiki pretprogramirani da pomau drugima jer - postoji potreba za
preivljavanjem gena (ne pojedinca). To se odigrava putem procesa "odabira srodnika" i "recipronog
altruizma" (koji poveavaju vjerojatnost uzvratne pomoi).
2.) AGRESIJA: pomou agresivnosti nastaje ljestvica moi koja smanjuje broj sukoba u grupi. Na temelju
Belskyjeva modela moe se oekivati da e se u djece razviti razliite strategije za nastavak vrste ovisno o
okolini u kojoj su rasla. Zatitnika okolina pomae u razvoju zanimanja za odnose s drugim ljudima, brak, djecu
i prosocijalno ponaanje.
158
Odrastajui u nestabilnom okruenju, djeca e vjerojatno postati oportunisti, usmjerena na sebe i
antisocijalna. Takva djeca nisu sklona razmnoavanju i podizanju potomaka.
- Pravda kazne:
Djeje rasuivanje o odreivanju kazne slino je onom u odraslih: Je li uinjena teta? Ako jest, ja li
dotina osoba odgovorna za to? Ako jest, treba li je kazniti?
DRUTVENI UTJECAJI
Druenje s vrnjacima: Istraivanja potvruju da druenje s vrnjacima, osobito u situacijama moralnog
sukoba, potie moralni razvoj.
Modeliranje: Istraivai su uspjeli postii i nazadovanje djejeg moralnog rasuivanja pomou tehnika
modeliranja te izravnog i posrednog potkrepljenja. No, za sad se na zna koliko takve promjene traju.
Roditeljski disciplinski postupci utjeu na moralno rasuivanje i na usvajanje moralnih pravila kod djece.
Postoje tri skupine roditeljskih kazni: a) Pokazivanje moi - naredbe, prijetnje, tjelesna sila; b) Uskraivnje
ljubavi - verbalno neodobravanje, uskraivanje njenosti, ismijavanje; c) Indukcija - razgovori u kojima se
djeci objanjava zato su neki postupci zabranjeni (nemoralni) Djetetu se ukazuje da je neki postupak
mogao dovesti do tete ili neugode drugoj osobi (razumijevanje, savjest, osjeaj krivice). Pokazalo se da su
djeca kojima roditelji objanjavaju moralna pravila na najviem stupnju moralnog razvoja (pokazivanje moi
159
najnia razina). No, djeje prihvaanje pravila ovisi o njihovoj sposobnosti obrade informacija sadranih u
kazni, zajedno s emocionalnom reakcijom na kaznu (npr. Razumijevanje odgovor na pitanje zato i
empatija poveavaju vjerojatnost usvajanja nekog pravila).
161
IMBENICI PROSOCIJALNOG PONAANJA
KOGNITIVNE I EMOCIONALNE odrednice:
Razina djejeg moralnog rasuivanja, mjerena odgovorima na prosocijalne dileme, u niskoj je
pozitivnoj korelaciji s altruistinim ponaanjem.
Uivljavanje ili empatija u tui fiziki, drutveni i emocionalni poloaj u umjereno je visokoj pozitivnoj
korelaciji s altruistinim djelima. Empatija se razvija postupno tijekom djetinjstva i vjeruje se da je rezultat
nasljednih procesa i socijalizacije. Osobito vanima se ine roditeljske odgojne metode.
DRUTVENE I OBITELJSKE odrednice:
Dva okolinska initelja izrazito utjeu na prosocijalno ponaanje.
a) Sustavno potkrepljivanje jaa altruizam, bilo u laboratoriju bilo u koli. Potkrepljivanje djeluje i u
prirodnim uvjetima gdje vrnjaci i roditelji esto pokazuju odobravanje za altruistine postupke.
b) Modeliranje moe pojaati prosocijalne reakcije u laboratorijskim uvjetima. Takoer je utvreno da
televizijske emisije s prosocijalnim sadrajem takoer jaaju djeji altruizam.
ALTRUIZAM
Altruistiko ponaanje koristi drugoj osobi, a istodobno ne prua oitu dobit onome tko tako postupa
Takvi postupci su primjerice davanje novaca sirotinji, dijeljenje s nekim, ak i dovoenje u opasnost
vlastitog ivota radi spaavanja tueg
Altruistiko ponaanje je nesebino prosocijalno ponaanje
Prema nainu
(kanalu) izraavanja:
Verbalna i fizika
Prema uzrocima,
ciljevima i funkcijama:
Emocionalna
Izravna i neizravna
Vrste (impulzivna,
ekspresivna, hostilna)
agresivnog i Instrumentalna
ponaanja
Muka i Reaktivna i
enska proaktivna
SPOLNE RAZLIKE
Djeaci su agresivniji od djevojica. Djeaka agresija prema djeacima je uglavnom tjelesna, dok prema
djevojicama agresije gotovo i nema. Kod djevojaka u mladenakoj dobi osobito je izraena verbalna agresija,
ponajvie prema djevojkama.
FAKTORI AGRESIVNOSTI
BIOLOKI: Budui da je tijekom ivotnog vijeka agresija stabilna osobina, ona se esto tumai biolokim
initeljima. Tako se agresija povezuje: a) s naslijeem (genetika), b) s razinom hormona testosterona u krvi; c)
s tekim temperamentom u djetinjstvu i d) agresija ima evoucijski znaaj jer se pomou nje razvija tzv.
hijerarhija nadmoi koja smanjuje koliinu agresije u grupi.
OBITELJ (struktura, dinamika i SES obitelji): na agresiju djeluju socijalni faktori meu kojima se najee
spominju principi socijalnog uenja i to a) potkrepljivanje, b) kazna i c) uenje opaanjem. U obiteljima
agresivne djece vladaju odnosi prisile, to znai da lanovi obitelji upravljaju jedni drugima pomou razliitih
oblika agresivnog ponaanja
IRI DRUTVENI I OKOLINSKI: Mediji, Vrnjaci, Nasilje u okolini, Socijalni stresori i Ideologija i Kultura.
Gledanje nasilja na TV poveava vjerojatnost djejih agresivnih postupaka i to pomou izravnog oponaanja
nasilnog ponaanja, poveanjem ukupne koliine agresije ili jaanjem djeje tolerancije tue agresije.
KOGNITIVNI: agresivna djeca imaju tekoe u kognitivnom podruju primjerice u moralnom rasuivanju i
empatiji. Takva djeca teko tumae socijalne znakove i drugoj djeci esto pripisuju neprijateljske namjere, tj.
esto interpretiraju tua ponaanja kao negativna, neprijateljska i ugroavajua po njih.
Razvoj agresivnosti objanjava se teorijama socijalnog uenja.
163
Istraivanja agresije
Velik broj istraivanja agresije bio je usmjeren na otkrivanje njezinih uzroka.
Dokazano je da se osobna razina agresije tijekom godina gotovo ne mijenja. Prema rezultatima
longitudinalnih istraivanja, vrnjake procjene agresivnosti u dobi od osam godina izvrstan su prediktor
agresivnosti i drugih antisocijalnih ponaanja u dobi od trideset godina. Takva stabilnost ve sama po sebi
govori da je rije o genetski ili bioloki uvjetovanom ponaanju. Ono se objanjava hormonima, uroenim
temperamentom i mehanizmima dominacije.
Prevencija i tretman
Primarna,
Kognitivno-
sekundarna,
Trening asertivnosti atribucijske
tercijarna
intervencije
prevencija
Poticanje razvoja
Neagresivno Uinkovito
prosocijalnog
rjeavanje sukoba roditeljstvo
ponaanja
Opa kvaliteta
Razvijanje vjetina
ivota i slobodno
humora
vrijeme
164
165
15. Razvoj rodnih uloga u predkolskoj dobi
1) Rodno tipiziranje
UVOD
Ljudi se raaju kao pripadnici mukog i enskog spola, ali ue kako biti djevojice i djeaci koji e postati
ene i mukarci.
Rod je kategorija za podjelu ljudi. Odnosi se na razmiljanja, objanjenja, ponaanja, pretpostavke i
djelovanja koja proizvode razlike izmeu ena i mukaraca.
Spol se odnosi na bioloko odreenje pojedinca kao mukarca ili ene.
Kognitivistiko-razvojni modeli
1. Model razvojnih faza
- razvija se spolni identitet
- spolna stabilnost
- spolna dosljednost
2. Modeli obrade informacija
- spolna shema
- spolni scenarij
Pojava spolne stalnosti ili tono poznavanje rodnih uloga mora prethoditi rodno tipiziranom ponaanju. Znanje o
rodnim ulogama mora biti povezano s postupcima prikladnim odreenom spolu.
Razlike meu djecom razliitog spola nisu samo uroene ve su steene, nauene. One u spoznajnom i
drutvenom podruju postoje i nakon ranog djetinstva.
169
1. KOGNITIVNE RAZLIKE:
Jezine i verbalne sposobnosti: djevojice su uspjenije od djeaka u stjecanju jezika i u verbalnim
sposobnostima premda te razlike nestaju tijekom adolescencije. Takve razlike vjerojatno su uzrokovane
zajednikim djelovanjem biolokih faktora i majinim eim verbalnim ophoenjem s keri.
Numerike sposobnosti: Premda u srednjem djetinstvu djevojice poinju ranije brojati i bolje raunaju,
tijekom adolescencije djeaci postaju bolji u matematici, osobito u matematikom rasuivanju. Pretpostavlja se
da su za to odgovorni i bioloki i socijalizacijski initelji.
Sposobnosti prostornog predoavanja: Djeaci su uspjeniji od djevojica u zadacima prostornog
predoavanja i ta se razlika u funkciji dobi poveava. Ona se moe djelomino objasniti biolokim i
socijalizacijskim initeljima.
Sloeni kognitivni procesi: Uoene su razlike meu spolovima u sloenim kognitivnim procesima poput
pamenja, no mogue je da oni naprosto odraavaju razlike u verbalnim i numerikim sposobnostima.
ANDROGINOST
Prouavanja tipino "mukih" i "enskih" osobina linosti utvrdila su postojanje dva sklopa osobina:
Muka spolna uloga ukljuuje uglavnom ono to bi se moglo nazvati instrumentalnim osobinama, kao npr.:
nezavisnost, ambicioznost i samopouzdanje.
ensku spolnu ulogu najvie karakteriziraju ekspresivne osobine poput suosjeanja, osjetljivosti i topline.
U psihologiji se prije smatralo da takvi sklopovi osobina predstavljaju suprotne krajeve kontinuuma, i da je
najbolje ako osoba prihvati onaj sklop osobina koji odgovara njezinu spolu.
Suvremeni izazov takvim gleditima temelji se na pojmu androginosti. Prema njemu muke i enske
osobine nisu suprotni krajevi jedne dimenzije, ve su to dvije odvojene dimenzije. Prema tome, osoba
moe imati osobine obiju dimenzija. Smatra se da su androgini pojedinci psiholoki najzdraviji, tj. oni s
mjeavinom poeljnih osobina iz mukog i enskog sklopa osobina. Prednost je velika fleksibilnost i
prilagodljivost zbog irokog raspona ponaanja koje moe upotrijebiti u razliitim situacijama.
171
172
16. Odnosi s vrnjacima u predkolskoj dobi
4) PRIJATELJSTVO
176
Tablica modela razvojnih stupnjeva u stjecanju i shvaanju pojma prijateljstvo
Model razvojnih
stupnjeva u stjecanju i
shvaanju pojma
prijateljstvo
Razvojni stupanj Opis Uobiajene izjave
1.razina S prijateljima se druim, On mi je prijatelj jer se
(od cca 5. do 7. godine) oni su dobri prema igra sa mnom i daje mi
meni.Prijateljstvo lako puno igraaka
nastaje i prestaje. Ona me voli jer joj
doputam da doe u
moju kuu i da se sa
mnom igra.
2.razina Prijatelji su ljudi koji Prijatelj je netko tko ti
(od cca 8.do 10. godine) pomau i vjeruju jedan pomae kad, npr.
drugome.Prijatelja voli padne s bicikla.
jer ima odreene Za prijatelje e sve
osobine, a ne samo uiniti, kao i oni za tebe i
zbog zajednikog moe im vjerovati.
igranja.
3.razina Prijatelji su ljudi koji Prijatelj je netko s kim
(otprilike 11 godina) pomau jedan drugoga I moe razgovarati i rei
meusobno dijele svoje mu to te mui, a on e
misli i te razumjeti.
osjeaje.Prijateljstvo je Prijatelji vole iste stvari
trajan odnos koji se i sve mogu rei jedan
temelji na usklaenosti drugome.
interesa i linosti.
ODREDNICE OMILJENOSTI
postoje omiljena i neomiljena djeca, pa su u obitelji redovito omiljena najmlaa djeca, a ne ona srednja ili
najstarija
s omiljenou je povezana i tjelesna privlanost pa razlikujemo razmjerno privlanu i neprivlanu djecu
osobine omiljene djece i njihove interakcije s drugom djecom - socijalne vjetine koje dijete ine omiljenim
vane su i u stvaranju i u odravanju prijateljstva
SOCIOMETRIJSKE KATEGORIJE:
Coie & Dodge (1982) uveli za
objanjenje socijalnog statusa
ucenika u razredu/grupi
oni koje drugi oni koji oni koji su malo oni koji su puno
stalno biraju mnogo odbijanja birani i odbijani birani i odbijani
NACINI:
Mnogi autori smatraju da su neodgovarajua ponaanja
indikator nedovoljne socijalne kompetencije djece
fleksibilno grupiranje
(sposobnost razumijevanja tuih i vlastitih osjeaja, misli
kooperativne aktivnosti
i ponaanja ljudi u interpersonalnim situacijama, kao i
odgovarajueg ponaanja temeljenog na tom direktno poucavanje
razumijevanju) nagradjivanje
178
179
17. Uloga igre i djejeg crtea u razvoju predkolskog djeteta
2) Razvoj
1) Razvoj 3)
djejeg
igre Kreativnost
crtea
TO JE IGRA?
Igra je Igra je
simulativno autotelina
ponaanje sa aktivnost, to
odlikama: znai:
Igra se izvodi u
stanju
Igra ispunjava
optimalnog
privatne funkcije
motivacijskog
igraa, tj.:
tonusa, to
znai:
Igra se javlja u odsutnosti neodlonih
biolokih prisila i socijalnih prijetnji
Oslobaa od napetosti,
U stanju umjerene psihike tenzije rjeava konflikt
Regulira fiziki, spoznajni i
socijalno-emocionalni razvoj
180
UVOD
Igra je aktivnost svojstvena djetetu i nuna je za njegov potpuni razvoj
Igra je jedina aktivnost u kojoj se testiraju razliite mogunosti spontano, dobrovoljno i bez osjeaja
neuspjeha
Roditelji imaju veliku ulogu u razvoju djetetove igre: Oni trebaju djetetu osigurati osjeaj prijateljstva,
topline, oputenosti, sigurnosti i iskazivati ljubav
Predmeti s kojima se dijete igra nazivaju se IGRAKAMA
Igrake bi trebale sluiti PSIHIKOM RAZVOJU DJECE
DJEJE IGRAKE
ZNAENJE IGRAKE
osnovu djeje igre ini igraka, koja igri daje ideju i sadraj.
igraka je sredstvo koje potie dijete:
da opaa
da razvija razliite vjetine
da razmilja i kombinira
potie ga na ustrajnost i suradnju
bogati djeje miljenje i osjeaje
uvodi ga u sve iru drutvenu sredinu
VRSTE IGRAAKA
igrake za razgibavanje
igrake za milovanje
igrake koje bude djeiju matu i kreativnost
razne drutvene igrake
prigodne igrake
Funkcionalna igra
Dijete s jedne strane ispituje svoje funkcije a sa druge strane osobitosti objekata. Takva igra je odreena ranom
socijalnom interakcijom, onoliko koliko i senzomotorika inteligencija.
181
Simbolika igra
Predstavlja izraz forme neadekvatnog miljenja. Simbolika igra odgovara predoperacionalnom miljenju i za
njega je oblik reprezentacije stvarnosti
Igre s pravilima
Igre sa senzomotorikim kombinacijama
Igre sa intelektualnim kombinacijama
SENZOMOTORNA FAZA (od roenja do 2. godine) - Ovu fazu karakterizira funkcionalna igra
Ovo su motorike, osjetne, perceptivne funkcije koje s vremenom dozrijevaju.
Funkcionalna igra moe se nazvati i igra upravljanja jer dolazi do ponavljanja novih motornih shema
nad kojim se uspostavlja upravljanje
Igrake koje je najbolje dati djetetu do prve godine su glazbene kutijice
Od prve do druge godine dobre su igrake koje je lako sastaviti, npr. kockice za slaganje, knjige s
likovima, blok uz pastele i bojice
183
Igre s obzirom na drutvenu razinu
184
Razvoj igre kod djece u dobi od 3-4. godine
Spoznajna razina igre: Prisutne su sve igre kao i u ranijim stadijima, ali se proiruje njihov sadraj i sloenije su
zbog vieg stupnja spoznajnog razvoja
Konstruktivne igre postaju sve sloenije (grade se jednostavne strukture, kombiniraju se igrake u igri)
U igrama pretvaranja predmet potie dijete na radnju koja pripada repertoaru neke uloge, tj. uloga je
odreena karakterom radnje (lica hranjenje lutke mama), a ne obrnuto. Slian je odnos i prema
vlastitom crteu najprije nacrta, a onda imenuje. Radnje koje dijete u igri pretvaranja obavlja sastoje se od
niza aktivnosti koje se ponavljaju, a logika radnje se jo uvijek lako remeti. Imitiranje u igri ukljuuje
standarde koje je dijete nauilo u svakidanjem ivotu. Osobitost sadraja igre pretvaranja je govorenje s
igrakom, sa samim sobom... Mogue je postojanje imaginarnog prijatelja u igri.
Drutvena razina igre
Suradnika socijalna igra pretvaranja postaje sve sloenija. Iako postoje oba stila (sklonost konstrukciji i
sklonost simbolici), jasnije su preferencije stila u djeteta. Skupne aktivnosti traju sve due, dijete poinje
dijeliti stvari s drugima, i poinje ekati svoj red.
Sve je naglaenija emocionalnost u igri.
185
Razvoj igre kod djece u dobi od 5-6. godine
Spoznajna razina igre
Planiranje u igri prethodi akciji. Dijete te dobi se igra po planu, ali i mijenja plan i karakter igre prema
raspoloenju. Planiranje je vana spoznajna aktivnost igre, nain upravljanja i praenja vlastite aktivnosti i
odnosa jednog djeteta prema drugom. Prianje o igri i planiranje igre vano je koliko i sama igra.
Igre pretvaranja u potpunosti preuzima ulogu. Imenuje ulogu prije poetka igre. Uloga koju je dijete
prihvatilo odreuje logiku i karakter radnji koje obavlja u igri. Dijete se dri pravila. Govor ima obiljeje uloge.
Kroz ulogu dijete odraava odnos prema drugima. Dijete ne doputa naruavanje logike radnje i pravila.
Uloge su odraz doivljenog u svakidanjem ivotu. Te igre su izrazito stvaralake, a dijete ove dobi voli birati
ulogu u kojoj vodi i ima inicijativu. U igri s lutkama projicira odnose iz svoje okoline (obitelj, vrti). Vana
funkcija je poigravanje konflikata, osobito konflikta izmeu potrebe za zatitom i potrebe za nezavisnou i
odvajanjem.
Igre s pravilima igre u skladu s unaprijed poznatim pravilima i ogranienjima
Funkcionalne igre nastavljaju se u cijelom razdoblju djetinjstva jer dijete bira igre u kojima provjerava svoju
spretnost i uiva u njima. Ti tipovi igara se oituju u sportskim i drutvenim igrama, u natjecanjima i igrama
na spravama i rekvizitima na igralitu.
Konstruktivne igre dijete ove dobi voli raznovrsni graevni i konstrukcijski materijal, pomno planira detalje
konstrukcije koju izrauje, zanima se za ono to je zapoelo i nerado odustaje od toga.
Drutvena razina igre
Voli igre koje zahtjevaju sudjelovanje veeg broja odraslih i djece, a najea grupa za igru broji 4-5 djece.
Iako je u svom razvoju dijete prolo put od individualne igre do sloene suradnike igre, sve vrste igara se
nastavljaju kontinuirano, tako da se i u ovoj dobi dijete u razliitim intervalima jo uvijek igra i samo i s
drugom djecom.
187
2) RAZVOJ DJEJEG CRTEA
Djeji crte je izraz djetetova iskustva i mijenja se s porastom tog iskustva
Osim kognitivnog razvoja, crte pokazuje i emocionalni odnos djeteta prema onome to crta
189
Razvoj crtea kod djece od 6-7 godine
ispravno i sigurno rabi olovku (7 god.)
sigurno povlai okomite, vodoravne i kose crte
precrtava po modelu romb
uspjenije pie slova i brojke, moe natampati svoje ime
jo je sklono zrcalnom izvrtanju slova i brojki te likova koje precrtava
3) KREATIVNOST
Kreativnost se poela promatrati kao jedna od bitnih sastavnica darovitosti...
Ima dva znaenja:
Kao stvaralatvo, stvaranje novih i originalnih umjetnikih, tehnikih, znanstvenih tvorevina =
kreativni pojedinac uoava stvari na nov, neuobiajen nain
Kao osobina ili skup osobina koje e stvaralatvo omoguiti potaknuti, izazvati = kreativni
pojedinac proizvodi nove ideje i djela
To je ona sposobnost koju u djece moemo naslutiti u njihovim orginalnim i neuobiajenim pitanjima i
odgovorima, u neuobiajenim i mudrim izjavama, njihovoj matovitosti.....
Kao takva ukljuuje stvaranje, pronalaenje novih znaenja i velike koliine novih odnosa
Manifestacija kreativnosti
1. Fluentnost, fleksibilnost i orignialnost miljenja
2. Znatielja, mentalna razigranost, otvorenost za novo iskustvo; tolerancija za ono to je novo i razliito u
vlastitom i tuem miljenju, postupcima i produkciji; spremnost reagiranja i stupanja u akciju na neki
vanjski izazov ili na poticaj vlastitih ideja i osjeaja; spremnost za rizik u miljenju i akciji
3. Samopouzdanje, odsutnost straha od greke ili neuspjeha, nezavisnost u miljenju
4. Osjetljivost za detalje, estetska kvaliteta misli i produkata
Divergentno miljenje (stvaranje novih, prije nepostojeih rjeenja nekog problema uz stvaranje novih
problema/pitanja)
Znaajke DM: Fluentnost, Originalnost, Fleksibilnost, Elaboracija
Prepoznavanje kreativnosti
Guilford i Lwenfeld (1958) postavili su osam kriterija po kojima se prepoznaje kreativnost:
1. Osjetljivost za probleme
2. Sposobnost da se ouva stanje receptivnosti
3. Pokretljivost
4. Originalnost
190
5. Sposobnost preoblikovanja
6. Sposobnost analize i apstrakcije
7. Sinteza
8. Koherentna organizacija
Razvoj kreativnosti
Ako se dozvoli da se kreativnost slobodno razvija, bez vanjske namjerne intervencije, ona pokazuje
karakteristian razvojni tok
Mala djeca ve u 1. godini ivota pokazuju uroenu znatielju. Ona opaaju sve to je neobino, drugaije,
novo i udno. Znatielja ih tjera da otkrivaju - eksperimentiranjem, baratanjem, preureivanjem stvari i
njihovih odnosa. To je prirodna karakteristika, zajednika svoj djeci koja imaju normalan tijek psihofizikog
razvoja i koja dobivaju osjeaj sigurnosti koji proizlazi iz roditeljske ljubavi i brige.
Nakon 2. godine, kad dijete poinje upotrebljavati simbolike zamjene za stvari i pojave u okolini, ovo se
kreativno istraivanje nastavlja u simbolikom ureivanju stvari: kroz igru, priu, izmiljanje i zamiljanje,
stvaranje neobinih kombinacija rijei, ili boja, ili plesnih pokreta, uoavanje slinosti unutar nekog modaliteta
(slinost oblika) ili izmeu modaliteta (boja-zvuk; emocija-boja). Ova spremnost za primjeivanje analogija i
za rekombinaciju elemenata u nove cjeline stvara jedan rani oblik originalnosti, koji nije potpuno svjestan, ali
sigurno nije niti sasvim sluajan.
Inteligencija i kreativnost
Na osnovi mnogih istraivanja Torrance (1962) je zakljuio da se inteligencija i kreativnost ne preklapaju
Spolne razlike u kreativnosti: muka i enska djeca podjednako su kreativna
U skladu s ispravnim shvaanjem kreativnosti, Torrance govori svima onima koji se bave djecom na koji
nain trebaju postupati s djecom a da pritom ne gue djeju kreativnost:
Potovati pitanja djece i dovesti ih do toga da sama pronau odgovor. Potovati neobine, originalne ideje i
nastojati da dijete otkrije njihovu vrijednost. Pokazati djetetu da njegove ideje imaju neku vrijednost. Preuzeti
one koje je mogue prihvatiti u itavoj grupi. Dati slobodan rad djeci bez prijetnji ocjenjivanja ili sudova
vrijednosti ili kritike. Nikada ne iznositi sud o ponaanju djeteta a da se ne objasne uzroci i posljedice.
Glavne karakteristike razliitih shvaanja nadarenosti (vidi udina-Obradovi, 1991, str. 14/15).
SPECIFINA
PODRUJA
AKTIVNOSTI
PRIMIJENJUJE SE ZA
1)
2) Vrste 3) Stilovi 4) Uloge u
Definicije
obitelji roditeljstva obitelji
obitelji
1) Definicije obitelji
Antropoloka: Obitelj je skupina sastavljena od ene, njezine djece i barem jednog mukarca vezanog brakom
ili krvnim srodstvom (Haviland)
Statistika: Sastoji se od roditelja i njihove djece, koja nisu u braku,od mua i ene bez djece ili mukarca i ene
koji ive u izvanbranoj zajednici (Statistiki ljetopis, 2001); Dvije ili vie osoba povezanih krvno, brakom ili
posvajanjem koje ive u istom kuanstvu (US Burreau of the Census, 2000)
Socioloke definicije:
Obitelj je drutvena skupina koju karakterizira zajedniko prebivanje, ekonomska suradnja i reprodukcija.
Obuhvaa odrasle osobe oba spola od kojih barem dvije odravaju druveno prihvaenu spolnu vezu, + jedno
ili vie djece, vlastite ili usvojene, odraslih osoba koje su seksualni partneri. (Murdock, 1949)
Obitelj se sastoji od dvije ili vie osoba koje ive zajedno u duem periodu i dijele jedno ili vie od sljedeeg:
Rad (za plae i kuu); Seks; Brigu i hranjenje djece; te Intelektualne, duhovne i rekreacijske aktivnosti
(DAntonio, 1983)
Obitelj se odnosi na one osobe koje dijele zajedniku povijest, koji se vole, koji su ivjeli vei dio ivota zajedno,
i koji dijele profesionalne interese, ekonomske potrebe, politike poglede ili seksualne preference. (Lindsey,
1981)
196
TO JE OBITELJ?
Grupa ljudi povezana krvnim srodstvom, brakom ili usvajanjem, iji lanovi ive zajedno, ekonomski surauju i
skrbe za potomstvo
Dinamiki sustav u kojem svaki lan utjee na druge lanove, tj. sustav koji se tijekom vremena razvija
Transakcijska priroda obiteljskog sustava = neki dogaaj ili promjena u bilo kojem dijelu obitelji utjeu na
svakoga (npr. raanje djeteta)
Vremenom obitelj prolazi kroz promjene: tradicionalna obitelj je sve rjea zbog promjena vrijednosti i stila ivota
(od 1960-tih godina) => produena adolescencija; suena obitelj; zaposlene majke; 50% razvoda brakova;
viestruki monogamni brakovi; itd. moderna obitelj...
2) VRSTE OBITELJI
Mjeovite obitelji: obitelji u kojima suprunici imaju djecu iz prethodnih veza/brakova, i pored toga mogu
imati i svoju djecu
Samci: prednost obrazovanju i karijeri; ene na tritu rada; itd.
Parovi: suprunici ili ne, bez djece, fokusirani jedan na drugog
Nuklearna obitelji: suprunici sa svojom djecom
Obitelji samohranih roditelja: obitelji s jednim roditeljem i djecom
Usvojiteljske obitelji: obitelji s usvojenom djecom
Zakonski skrbnici: npr. kod smrti biolokih roditelja
Trenutne posvojiteljske obitelji: djeca se smjetaju u odreenu obitelj dok ekaju stalno posvojenje
Obiteljski zakon u HR razlikuje tri vrste obitelji: - brana obitelj, izvanbrana obitelj i obitelj po posvojenju.
Brana obitelj se osniva na braku, a sastoji se od branih drugova i njihovih potomaka. Izvanbrana obitelj je
ivotna zajednica neudane ene i neudanog mukarca, a obuhvaa i njihovu djecu. Obitelj po posvojenju
nastaje na temelju pravomone odluke o posvojenju.
3) STILOVI RODITELJSTVA
Niz razultata istraivanja upuuje na to da je djeje socijalno ponaanje pod utjecajem roditeljskog stila odgoja,
odnosno dvije dimenzije roditeljstva. Razlikuju se 4 opa stila roditeljstva koja nastaju kombinacijom dviju
dimenzija roditeljstva (roditeljska toplina i nadzor): autoritativni, autoritarni, popustljivi i ravnoduni (kao to je
prikazano u tablici. Djeca autoritarnih, ravnodunih ili popustljivih roditelja esto pokazuju socijalne i ponaajne
probleme. Autoritativni roditelji imaju najnezavisniju i socijalno najkompetentniju djecu.
AUTORITARNI
AUTORITATIVNI zahtjevni, stroga kontrola nad
skrbni, osjetljivi, postavljaju jasne ponaanjem, prisila, prijetnje,
granice, odravaju okolinu kanjavanja
VISOKI predvidivom; djeca: lako se uznemire, udljiva,
djeca: znatieljna, samouvjerena, agresivna, problemi u ponaanju
uspjena, nezavisna
NADZOR
POPUSTLJIVI RAVNODUNI
puni ljubavi, emocionalno osjetljivi, malo malo ogranienja, malo panje, zanimanja
NISKI ogranienja; prihvaaju i ohrabruju svoju i emocionalne podrke
djecu, ne pruaju strukturu i predvidivost djeca: zahtjevna, neposluna, ne sudjeluju
djeca: slina djeci autoritarnih roditelja; primjereno u igri i socijalnim interakcijama
impulzivna, nezrela, bez kontrole
4) ULOGE U OBITELJI
Uloga oca: Djeca mogu razviti snaan odnos privrenosti s oevima, to ovisi o oevoj osjetljivosti. Meutim,
snana privrenost izmeu djeteta i oca nije tako snana kao odnos izmeu djeteta i majke. Otac ima utjecaja
na moralni razvoj (naroito djeaka).
198
Uloga djedova i baka: openito su najukljueniji u djetetov ivot ako je rije o obitelji s jednim roditeljem.
Liberalnije shvaaju odgoj jer nemaju odgovornosti. U pubertetu djeaci postaju bliskiji sa svojim djedovima i
bakama, dok se djevojice od njih udaljuju.
Zaposlene majke: Prilino nov imbenik u ranom razvoju djeteta. U nekim je istraivanjima utvreno da majke i
djeca koja pohaaju jaslice imaju slabiji odnos privrenosti, no znaenje i vanost tih nalaza zasad nisu sasvim
jasni.
199
19. LOE POSTUPANJE PREMA DJETETU U OBITELJI
3)
2) Tjelesno
Emocionalno 4) Seksualno Konvencija
1) Uskraivanje zlostavljanje i
loe zlostavljanje prava djece
zanemarivanje
postupanje
1) USKRAIVANJE
Djeca koja su ne samo liena odgovarajue majinske skrbi, ve je nikad nisu niti imala (npr. domovi za
siroad). Majinstvo nije sentimentalni luksuz ve bitna odrednica zdravog psiholokog razvoja.
Uskraivanje (odsutnost brige i odgovarajueg podraivanja) onemoguuje normalan psiholoki razvoj.
Istraivanje Spitza (1945) u domovima za siroad: na 20 dojenadi po jedan odgajatelj djeca umirala od
marazme. Nakon zapoljavanja po jednog odgajatelja na jedno dijete, prestala umiranja...
Uinci uskraivanja na razvoj
Promjene se javljaju tek nakon 2-5 mjeseci. Usporenje ili nepojavljivanje dobi primjerenog ponaanja. Jezik i
socijalne veze (funkcije koje ovise o interpersonalnim odnosima) najvie pogoeni; motoriki razvoj najmanje.
Dominira afektivna ravnodunost i nedostatak inicijative. Nema privrenosti za jednu odraslu osobu i prevladava
200
ravnodunost prema odraslim osobama. Reakcije na igrake su takoer bile ravnodune; nema
eksperimentiranja ili istraivakog ponaanja. Sjedenje, stajanje i hodanje su kasnili. Postoje nauobiajena
motorika ponaanja (ljuljanje na sve etiri, mahanje rukama izauzimanje poloaja). Velike mogunosti
oporavka kad se promijene uvjeti!!!
Simptomi zlostavljanog djeteta: ne postoji skup simptoma koji bi mogao razlikovati seksualno zlostavljano dijete
od tjelesno zlostavljnog djeteta...najee se javljaju: anksioznost, strah, posttraumatski stresni poremeaj,
none more, depresija, nisko samopotovanje, tjelesne tegobe, duevne bolesti, agresivna ponaanja,
neprimjereno seksualno ponaanje, problemi s uenjem, sloeni internalizirajui i eksternalizirajui simptomi,
ovisnosti, problemi ponaanja.
Prevencija i pomo
Sprijeiti pojavu zlostavljanja
Djelovati na ranije stadije zlostavljanja
Mediji, 24-satne telefonske linije i centri za krizna stanja, bolnice
Projekt 12 naina: pruanje pomoi u kui da bi se pomoglo obiteljima da se zlostavljanje ne dogodi,
da se razviju vjetine roditeljstva i vjetine zdravog svakodnevnog ivljenja
Projekti koji ue djecu o njihovom tijelu, o tome kako ga voljeti i potivati, te kako prepoznati da neto
to im netko drugi radi, pa makar to bio roditelj, kao dobro ili loe, tj. dozvoljeno ili nedozvoljeno, zdravo
ili nezdravo
203
Konvencija prava djece
Ti si dijete i ti si vaan/na, najvaniji/ja.
Tvoje je prvo pravo, pravo na ivot.
Ti ima svoje ime, ima mamu i tatu i ima domovinu.
Nitko ti ne smije oduzeti ni mamu ni tatu. Ako se oni i posvaaju ima pravo viati ih oboje.
Moe rei to misli i ima pravo govoriti u svoje vlastito ime.
Slobodan si birati to ti se svia, ima savjest i moe izabrati u to e vjerovati.
Moe se udruiti s prijateljima i sastajati se s njima kako biste rijeili svoje probleme. I kako biste se zabavili,
naravno!
Tvoje su tajne samo tvoje i tvoja su pisma samo tvoja. Povjerit e se onome tko to zasluuje.
Tvoje zdravlje nije samo tvoja stvar. Ono se tie tvoje obitelji, ali i svih koji te poznaju. Posebno tvog lijenika.
Tvoja sigurnost tie se itavog drutva.
Ima pravo da ti bude dobro koliko god je to mogue.
Ii u kolu je tvoje pravo. Bez kole ivot je siromaan.
I mama i tata trebaju se brinuti za tebe dok ne odraste.
Tvoje je slobodno vrijeme ono kad se moe odmarati do mile volje!
Ne smije biti niiji rob niti dopustiti da te iskoritavaju.
Oni koji ti nude drogu nisu ti prijatelji.
Nitko te ne smije dirati po intimnim dijelovima ako ti se to ne svia i stvara neugodu. To e dozvoliti kad to
sam/a zaeli, dobrovoljno i bez gaenja.
Ne smiju te tui, ak ni roditelji!
Ne smiju te zatvarati i hapsiti bez veze!
ak i u popravnom domu ako tamo dospije, ima svoje dostojanstvo i ast.
204
205
20. Kontekst razvoja: vrtii i mediji
1) DJEJI VRTII
206
PLANIRANJE KURIKULUMA
Da bi svaki djeji vrti mogao djelovati kao odgojno-obrazovna ustanova bitno je imati neki plan (kurikulum) po
kojem e djelovati. Planiranje kurikuluma je obavezno jednom tjedno i odgajatelji ga moraju uvrstiti u svoj
raspored. Svaki odgajatelj svoj pismeni plan oblikuje na nain koji mu najbolje odgovara. Ovisno o tome kako je
odreeni vrti opremljen, raspolae osnovnim i dodatnim programima.
207
sportska igraonica "Loptii"
igraonica Gardelinoteka
U pripremi su i slijedei krai programi:
kreativna radionica za djecu
igraonica za razvoj socijalnih vjetina s elementima katolikog vjerskog odgoja
208
b) Montessori pristup: Filozofija edukacije djece koja dozvoljava djeci slobodu i spontanost u izboru aktivnosti te
prijelaz s jedne aktivnosti na drugu onako kako ona ele. Naglasak je na kognitivnom razvoju. Uglavnom u Italiji
i gotovo svim europskim zemljama, ali ne u svim vrtiima.
c) Piagetov pristup: Naglasak je na kognitivnom razvoju djeteta. Program se temelji na temeljnim Piagetovim
spoznajama, koje se primijenjuju u radu s djecom.
d) Pristup Reggio Emilie: Dijete je kompetentno. Dijete se potie da ui istraivanjem i prouavanjem onih tema
koje ga zanimaju. Koristi mnogo stimulirajuih medija i materijala.
U Japanu prevladavaju takvi programi koji djecu od jaslike dobi pripremaju za stvaranje kolskih
navika i ostvarivanje visokog kolskog uspjeha u osnovnoj koli.
209
Mediji
Predstavljaju oblik masovne komunikacije, a djeca su najee izloena i zainteresirana za slijedee vrste
medija: SLIKOVNICE, CRTANI FILMOVI, VIDEOIGRE, TELEVIZIJA, RAUNALO, Internet. Neke promjene u
drutvu od polovine 20-tog stoljea su dovele do toga da djeca vrlo malo vremena provode sa svojim roditeljima
a sve vie pred televizijom, raunalom.
Negativne i pozitivne strane gledanja televizije na razvoj djeteta.
NEGATIVNE: Odvlai dijete od igre, kunih zadataka, kolske zadae, stvara od djeteta pasivnog uenika, ui
ga stereotipima, prua djetetu modele s agresivnim ponaanjem, prikazuje djetetu nerealne poglede na svijet, te
razmiljanje da se problemi lako rjeavaju.
POZITIVNE: Prua djetetu razne motivacijsko-edukativne programe, podie djetetovu razinu informiranosti o
svijetu koje nije njihova blia okolina, prua djetetu modele s prosocijalnim ponaanjem.
Negativan
na razvoj
Pozitivan
na razvoj
djeteta:
djeteta:
210
Televizija i kognitivni razvoj predkolskog djeteta
Predkolska djeca: gledaju televiziju s veom panjom, slabije razumiju bitan sadraj a vie onaj sluajni i
indirektni (reklame), vrlo teko mogu zakljuivati na osnovu gledanja o televizijskom sadraju, imaju tekoe pri
reprezentiranju televizijskog sadraja pa popunjavaju svoje praznine u shvaanju stereotipima i cjelinama koje
su im poznate i ograniene njihovim trenutnim kognitivnim stadijem a esto i ne moraju imati nikakve bliske
veze sa sadrajem kojeg su gledali na televiziju, ne razumiju manipulaciju reklame. Televizija je negativno
povezana s djejom kreativnou (Wiliams, 1986).
211
21. Optimalni psiholoki uvjeti za razvoj predkolskog djeteta
(prema Starc i sur., 2004)
Sadraj
Od 4 do 5 Od 5 do 6
dvadesetprve
godina godina
cjeline:
Od roenja do Od 3 do 4 Od 6 do 7
3 mjeseca godine godina
Od 3 do 6 Od 2 do 3
mjeseci godine
Od 6 do 12 Od 1 do 2
mjeseci godine
Od roenja do 3 mjeseca
1. Poticanje uspostavljanja ritma dana i noi
2. Stvaranje osjeaja sigurnosti i povjerenja da e okolina zadovoljiti djetetove osnovne potrebe
3. Osiguravanje vizualnog poticanja
4. Osiguravanje socijalnog i taktilnog poticanja
5. Osiguravanje prilika za motoriki razvoj
6. Osiguravanje govorne komunikacije
7. Osiguravanje inicijative i slobode u zapoinjanju i prkidu interakcije
8. Osiguravanje razlikovanja emocionalnih izraza okoline
212
Od 3 do 6 mjeseci
1. Stvaranje osjeaja sigurnosti i povjerenja da e okolina zadovoljiti djetetove osnovne potrebe
2. Osiguravanje motorikog i spoznajnog razvoja
3. Govorno komuniciranje s djetetom
4. Osiguravanje razlikovanja emocionalnih izraza okoline
Od 6 do 12 mjeseci
1. Stvaranje osjeaja sigurnosti i povjerenja da e okolina zadovoljiti djetetove osnovne potrebe
2. Osiguravanje motorikog i spoznajnog razvoja
3. Govorno komuniciranje s djetetom
4. Potrebne intenzivne interakcije izmeu djeteta i odrasle osobe
5. Poticanje prosocijalnog ponaanja
Od 1. do 2. godine
1. Olakavanje odvajanja od roditelja
2. Osiguravanje motorikog i spoznajnog razvoja
3. Poticanje razvoja pojma o sebi
4. Osiguravanje razvoja samostalnosti i nezavisnosti
5. Poticanje prosocijalnog ponaanja
6. Govorno komuniciranje s djetetom
7. Poticanje simbolike igre
Od 2. do 3. godine
1. Osiguravanje motorikog i spoznajnog razvoja
2. Osiguravanje razvoja samostalnosti i nezavisnosti
3. Govorno komuniciranje s djetetom
4. Osiguravanje razvoja kontrole izraavanja emocija
5. Poticanje simbolike igre
6. Poticanje empatije i prosocijalnog ponaanja
213
Od 3. do 4. godine
1. Osiguravanje razvoja samostalnosti i nezavisnosti
2. Omoguivanje intelektualnog razvoja
3. Osiguravanje kontrole izraavanja emocija
4. Poticanje simbolike igre
Od 4. do 5. godina
1. Osiguravanje razvoja inicijative
2. Omoguivanje razvoja vlastite efikasnosti kompetentnost
3. Omoguivanje intelektualnog razvoja
4. Razvoj samoregulacije (kontrola impulzivnosti)
5. Poticanje mate i kreativnosti
6. Osiguravanje razvoja kontrole izraavanja emocija
7. Poticanje simbolike igre
8. Poticanje razvoja preditakih aktivnosti
Od 5. do 6. godina
1. Osiguravanje osjeaja aktivnosti i kompetentnosti
2. Osiguravanje intelektualnog razvoja
3. Osiguravanje uzora za igru
4. Govorno komuniciranje djeteta
Od 6. do 7. godine
1. Omoguivanje inicijative i uspjenosti djeteta
2. Osiguravanje intelektualnog razvoja
3. Osiguravanje uzora za igru
4. Govorno komuniciranje djeteta
214
Autor: doc. dr. sc. Sanja Tatalovi Vorkapi
Recenzent: prof. dr. sc. Sanja Smojver-Ai
Nastavni materijal sadri djeje radove iz predkolske dobi, a izradili su ih: Enea i Erik Vorkapi.
215