2013

Razvojna psihologija
Rani i predkolski odgoj i obrazovanje
doc. dr. sc. Sanja Tatalovi Vorkapi
e-mail: sanjatv@ufri.hr
broj sobe: 373

Autor: doc. dr. sc. Sanja Tatalovi Vorkapi

Uiteljski fakultet u Rijeci, Sveuilina avenija 6, Rijeka
0
10/1/2013
STUDIJ: RANI I PREDKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE
SEMESTAR: ZIMSKI, 1. SEMESTAR
NAZIV KOLEGIJA: RAZVOJNA PSIHOLOGIJA

OPI CILJ KOLEGIJA:

Opi je cilj kolegija upoznati studente s temeljnim spoznajama o razvoju djece u ranom djetinjstvu i predkolskom periodu,
koji su neophodni za razumijevanje i adekvatnu primjenu zakonitosti predkolskog odgoja s ciljem poticanja kvalitetnog
psihofizikog razvoja.

Ciljevi kolegija u terminima oekivanih rezultata:

Oekuje se da studenti nakon poloenog ispita iz kolegija Razvojna psihologija, mogu:
1. poznavati osnovnu terminologiju normativnog razvoja djeteta u ranom djetinjstvu i predkolskog perioda iz svih razvojnih
podruja
2. pravilno tumaiti i interpretirati temeljne pojmove iz domene normativnog ali i specifinog individualnog razvoja
predkolskog djeteta
3. dati primjere specifinosti u pojedinim razvojnim podrujima/dobi, kao i primjere optimalnih psiholokih uvjeta za razvoj
predkolskog djeteta
4. usporediti i objasniti znaajke razvoja s ciljem analize razlika u pojedinim specifinostima razliitih individualnih razvoja
ili razlika/slinosti izmeu pojedinog individualnog razvoja s normativnim razvojem djeteta u ranom djetinjstvu i
predkolskog djeteta
5. sumirati steene osnovne spoznaje iz pojedinog razvojnog podruja/dobi predkolskog djeteta, uoiti znaajke obitelji
djeteta i predkolske ustanove, te na osnovu toga planirati i organizirati optimalne psiholoke uvjete za kvalitetan razvoj
predkolskog djeteta
6. okarakterizirati pojedine razvojne dobi u svim razvojnim podrujima, razlikovati ih u odnosu na njihove karakteristike, te
organizirati odgajanje primjenom tih spoznaja s ciljem adekvatne primjene predkolskih odgojnih metoda
7. izvriti i implementirati osnovne znaajke pojedinog razvojnog podruja/dobi kroz izravnu interakciju s predkolskim
djetetom
8. na osnovu specifinosti pojedinog razvojnog podruja/dobi izvui ope zakljuke, prijedloge za njihovu implementaciju u
vrtikom okruenju, te pored toga ponuditi svoje, kreativno, subjektivno rjeenje za pojedine problemne situacije ili krize
u ivotu djeteta ali i njihovih roditelja (npr. prilagodba djeteta na polazak u jaslice/vrti)

Sadraj kolegija Razvojna psihologija:

1. Uvod u razvojnu psihologiju; razvojna periodizacija
2. Metode istraivanja u razvojnoj psihologiji
3. Razvojne teorije: Psihoanalitike, Bihevioristike, Kogntivistike, Teorija socijalnog uenja, Etoloke i Ekoloke
4. Bioloki i okolinski imbenici razvoja i njihov interakcijski uinak
5. Prenatalni razvoj, porod i stanje novoroeneta
6. Tjelesni rast i motoriki razvoj predkolskog djeteta
7. Osjetilno-perceptivni razvoj predkolskog djeteta

1
 8. Razvoj govora predkolskog djeteta
9. Emocionalni razvoj: rana interakcija, socijalizacija i razvoj osnovnih emocija
10. Razvoj privrenosti u ranom djetinjstvu i predkolskom periodu
11. Linost: individualne razlike predkolske djece
12. Kognitivni razvoj i inteligencija predkolskog djeteta
13. Razvoj pojma o sebi i samoregulacija u predkolskoj dobi
14. Moralni razvoj, prosocijalno ponaanje i agresivnost predkolskog djeteta
15. Razvoj rodnih uloga u predkolskoj dobi
16. Odnosi s vrnjacima u predkolskoj dobi
17. Uloga igre i djejeg crtea u razvoju predkolskog djeteta
18. Obitelj i razvoj predkolskog djeteta, te stilovi roditeljstva
19. Loe postupanje prema djetetu u obitelji
20. Kontekst razvoja: vrti i mediji
21. Optimalni psiholoki uvjeti za razvoj predkolskog djeteta

LITERATURA:
Obavezna:
1. Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloivotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
2. Starc, B., udina-Obradovi, M., Plea, A., Profaca, B. i Letica, M. (2004). Osobine i psiholoki uvjeti razvoja
djeteta predkolske dobi. Zagreb: Golden market.
3. Vasta, R., Haith, M. M. i Miller, S. A. (1998). Djeja psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Dodatna:
1. Andrilovi V. i udina, M. (1999). Osnove ope i razvojne psihologije. Zagreb: kolska knjiga.
2. Braja-ganec, A. (2003). Dijete i obitelj emocionalni i socijalni razvoj. Jastrebarsko: Naklada Slap.
3. Buggle, F. (2002). Razvojna psihologija Jeana Piageta. Jastrebarsko: Naklada Slap.
4. Cvetkovi-Lay, J. (1998). Darovito je, to u s njim? Zagreb: Alinea.
5. udina Obradovi, M. (1991). Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. Zagreb: kolska knjiga.
6. uturi, N. (1996). Psihiko-motoriki razvoj djece u prve dvije godine ivota. Jastrebarsko: Naklada Slap.
7. Duran, M. (2004). Dijete i igra. Jastrebarsko: Naklada Slap.
8. Furlan, I. (1988). ovjekov psihiki razvoj. Zagreb: kolska knjiga.
9. Fulgosi, A. (1997). Psihologija linosti. Zagreb: kolska knjiga.
10. Haug-Schnabel, G. (1997). Agresivnost u djejem vrtiu: Razumijevanje i svladavanje problema. Zagreb: Educa.
11. Lackovi-Grgin, K. (1994). Stres u djece i adolescenata: izvori, posrednici, uinci. Jastrebarsko: Naklada Slap.
12. Peteh, M. (1991). Psihiko zdravlje predkolskog djeteta. 2. izd. Zagreb: Alinea.
13. Raboteg-ari, Z. (1995). Psihologija altruizma. Zagreb: Alinea.
14. Shapiro, L. E.(1997). Kako razviti emocionalnu inteligenciju djeteta. Zagreb: Mozaik knjiga.
15. Sheridan, M. (1998). Djeji razvoj od roenja do pete godine. Zagreb: Educa.
16. Zarevski, P. (2001). Psihologija pamenja i uenja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

2
3
 1. Uvod u Razvojnu psihologiju

SADRAJ PRVE CJELINE

1) Pristupi
organiziranju 3) Odnos
2) Definiranje
sadraja i prema 4) Problemi
psihologije i
tema djetetu i razvojne
razvojne
podruja djetinjstvu psihologije
psihologije
razvojne kroz povijest
psihologije

1) PRISTUPI ORGANIZIRANJU SADRAJA I TEMA PODRUJA RAZVOJNE PSIHOLOGIJE

A. Razvojna periodizacija (prema Berk, 2008, str. 8)

A. Razvojna periodizacija
PRIBLINO TRAJANJE RAZDOBLJE OVJEKOVA PSIHIKOG RAZVOJA
od zaea - roenja (38 tjedana 266 1.) PRENATALNO RAZDOBLJE
dana)

Od roenja do 2. godine 2.) DOJENAKA DOB I NAJRANIJE DJETINJSTVO

Od 2. do 6. godine 3.) RANO DJETINSTVO (period malog djeteta)
Od 6. do 11. godine 5.) SREDNJE DJETINJSTVO (kolska dob)

Od 11. do 15. godine 7.) PUBERTET

Od 15. do 20. godine 8.) ADOLESCENCIJA
Od 20. do 40. godine 9.) RANA ODRASLA DOB
Od 40. do 60. godine 10.) SREDNJA (zrela) ODRASLA DOB
> 60. godine 11.) KASNA ZRELA DOB (starost)

4
B. Tematska podruja (primjer je knjiga: Vasta i sur., 1998)
1. Tjelesni razvoj: bioloki, fizioloki, razvoj motorike i tjelesnih vjetina
2. Spoznajni razvoj (kognitivni): osjeti, percepcija, pamenje, uenje, miljenje, govor, inteligencija
3. Socijalno-emocionalni razvoj i razvoj linosti

C. Kombinirani pristup (primjer knjige: Helen Bee: The developing child. Longman: New York, 1997)
Najee dominira podjela na tematska podruja, nakon kojih ide integrativan opis podijeljen prema manje
preciznoj periodizaciji (predverbalna dob, predkolska dob, osnovna kola, adolescencija)

D. Kontekst djejeg razvoja (primjer: Bronfenbrennerov model razvoja)

Bez obzira na to koji e se pristup organizaciji sadraja razvojne psihologije usvojiti (periodizacijski, osobine i
vjetine ili kombinirani) tema razvojne psihologije nije zaokruena bez stavljanja djetetova razvoja u kontekst:
- dijete u obiteljskom okruenju
- dijete s prijateljima
- dijete u vrtiu, te u kolskom okruenju
- dijete okrueno mas-medijima
- obitelj u socioekonomskom okruenju (institucije podrke, posao, ekonomski faktori)
Brojni vanjski imbenici znatno odreuju razvoj djeteta.

2) DEFINIRANJE PSIHOLOGIJE I RAZVOJNE PSIHOLOGIJE

to je psihologija?
Psihologija je znanost iji je predmet istraivanja ljudsko ponaanje i doivljavanje. Ljudsko ponaanja i
doivljavanje odreeni su:
tjelesnim, biolokim i fiziolokim obiljejima pojedinca
kognitivnim sposobnostima i procesima
socijalno-emocionalnim osobinama i procesima i okolinskim imbenicima
TEMELJI ZNANOSTI: Povijest i problemi
Odreenje razvojne psihologije
Razvojna psihologija bavi se opisom, objanjenjem i modifikacijom u ponaanju kroz cijeli ivot, te sa
interindividualnim razlikama u tim intraindividualnim promjenama (Baltes).
Razvojna psihologija je psiholoka disciplina koja istrauje psihiki razvoj ovjeka od poetka njegovog ivota
(zaea) pa do kraja ivota (smrti) (Furlan, 1992).
Razvojna psihologija se bavi promjenama u ponaanju i sposobnostima koje se dogaaju s napredovanjem
razvoja (Vasta i sur., 1998).

5
Ciljevi razvojne psihologije:
1) Deskripcija: Opis razvoja i razvojne norme (ponaanja i sposobnosti u svakom periodu razvoja)
2) Objanjavanje: zato se ponaanja mijenjaju
3) Predikcija: predvianje razvoja ponanaanja; po potrebi ga modificirati ili optimalizirati
4) Kontrola

Djeja psihologija ili Razvojna psihologija djetinjstva (i mladenatva)

...je grana razvojne psihologije koja prouava promjene u ljudskom ponaanju i doivljavanju u ogranienom
periodu, tj. bavi se istraivanjem i prouavanjem djejeg psihikog razvoja (od zaea do puberteta).
Veina razvojnih istraivanja bavila su se djecom:
djetinstvo je period najbreg razvoja,
iskustva u djetinstvu imaju posljedice za itav ivot,
sloene procese lake je razumjeti tijekom njihova nastajanja,
poznavanje temeljnih procesa moe pomoi prilikom rjea-vanja problema u djetinstvu
djeca su sama po sebi zanimljiva za istraivanje.

3) ODNOS PREMA DJETETU I DJETINJSTVU KROZ POVIJEST

POVIJEST RAZVOJNE
PSIHOLOGIJE

I. PREDZNANSTVENO II. ZNANSTVENO

RAZDOBLJE (do kraja RAZDOBLJE (od 1882.
19. st.) godine)

a) povijesni pogled na
b) prvi teoretiari a) prva generacija b) druga generacija
djetinjstvo

I.a) Povijesni pogled na djetinjstvo

PRVOBITNA ZAJEDNICA: djeca promatrana kao sredstvo za svrhu odraslih, odgajana za preivljavanje i
pomaganje odraslima. Nije se poznavao ili priznavao njihov individualni razvoj.
ANTIKA GRKA I RIM (600 pr.n.e - 400 god.): djeca su svojina koja se moe razmjenjivati i troiti (infanticid,
robovi, rtvovanje bogovima). Pogotovo enska djeca koju su "drali" samo za reprodukcijske svrhe. Efebofilija i
pedofilija su tolerirane, kao i grubo fiziko kanjavanje i seksualno iskoritavanje.
6
SREDNJI VIJEK: Djeca su minijaturni odrasli. Crkva je pripomogla podizanju drutvene slike o djeci
naglaavjui njihove specifine kvalitete (istou i nevinost). Istovremeno je, doputajui samo religiozna
objanjenja ljudskog ponaanja, ometala znanstvena istraivanja.

I.a) Povijesni pogled na djetinjstvo

RENESANSA (14. - 17. st.): briga za djecu se poveava. Otvaraju se dobrohotne ustanove (domovi za
bolesnu, izgubljenu i neeljenu djecu). Galilei uvodi teoriju da je ljudsko tijelo pod utjecajem fizikalnih i kemijskih
zakona, pa se zato i ljudsko ponaanje moe objasniti utjecajima tih zakona.
REFORMACIJA (16. st.): Puritanska sekta J. Calvina (1509-1564) koja je proizala iz reformacije konstruirala
je prvi opsean model djejeg razvoja. Model se temeljio na ideji djeje uroene zle prirode i sklonosti prema
grijehu. Stoga je odnos prema njima bio strog (njihovo "spasenje u potpunosti ovisi o prvilnom odgoju). Prvi
prirunici za odgoj, kao i "odgojne" knjige za djecu.
RENE DESCARTES (1596 - 1650): raskrio je put za znanstveno istraivanje ljudskog ponaanja predlaui
dualistiki sustav u kojem ne-fiziki um upravlja mehanikim funkcioniranjem fizikog tijela (to shvaanje nije u
suprotnosti s crkvom). Poto tijelo funkcionira prema mehanikim zakonima, ti zakoni se mogu objektivno
istraivati.

I.b) Prvi teoretiari

Prije pojave psihologije kao zasebne discipline, javila su se tri modela ljudskog razvoja:
JOHN LOCKE (1632-1704) - Empirizam pristup temeljen na strogoj okolinskoj teoriji prema kojoj je um
novoroenadi tabula rasa (prazna ploa) i cjelokupna spoznaja stjee se iskljuivo kroz iskustvo i uenje.
JEAN-JACQUES ROUSSEAU ( 1712-1778) - Nativizam - model prema kojem se djetetovo ponaanje razvija
na osnovi uroenih ideja i procesa. Djetetovo uroeno znanje sastoji se iz stvari kao to su naela pravde,
potenja i osjeaja savjesti, naglaava njihovu uroenu dobrotu i nevinost (plemeniti divljak).
CHARLES DARWIN (1809-1882) - Evolucionizam - razvio je teoriju evolucije koja ima dvije osnovne
pretpostavke: a) pripadnici se meusobno razlikuju po svojim karakteristikama; b) svaka vrsta proizvodi vie
potomaka nego to okolina moe podnijeti, to dovodi do natjecanja. To rezultira prirodnom selekcijom
(najsposobniji pojedinci preive u borbi za opstanak, pa zato svoje bolje karakteristike prenose na djecu).
Ovaj teorijski okvir predstavlja osnovu za formulaciju rekapitulacijske teorije (Ernst Haeckel): ontogeneza
rekapitulira filogenezu (razvoj pojedinca se odvija kroz stupnjeve koji su sukladni razvoju cijele vrste). Dananji
etoloki pristup razvoju - ljudska ponaanja imaju porijeklo u prolosti zbog koristi za preivljavanje naih
predaka.

II.a) 1. Generacija pioniri djeje psihologije

Poinje 1882. god. kad je Wilhelm PRAYER (1841 - 1897) objavio knjigu "UM DJETETA" - prvi znanstveni
dnevnik o djetetu i razvoju dijelova uma djeteta (osjetila, volja, intelekt i sl.)
7
I. Generacija - PIONIRI DJEJE PSIHOLOGIJE
1. G. Stanley HALL (1846-1924) - Znanstveno istraivanje zapoelo je s njegovim istraivanjem,
predloio teoriju razvoja baziranu na naelima evolucijske rekapitulacije; objavio je udbenik o adolescenciji
"ADOLESCENCE" i zalagao se za popularizaciju psihologije.
2. Alfred BINET (1857 - 1911) - Konstruirao je (zajedno s T. Simonom) prvi test inteligencije (1905) radi
selekcije potencijalno uspjenih od mentalno retardirane djece.
3. James - Martin BALDWIN (1861 - 1934): Naglaavao vanost teorija u znanosti (omoguuju
interpretaciju podataka). Razvio je genetiku epistemologiju (razvoj je progresivna promjena koja nije samo
kvantitativna ve i kvalitativna). Njegove je ideje kasnije preuzeo J. PIAGET.
4. John B. WATSON (1878-1958) - doprinio da je djeja psihologija postala prirodna znanost, uvodei
(objektivne istraivake metode). Osniva biheviristike teorije razvoja.
5. Sigmund FREUD (1856-1939) - teorija psihoseksualnog razvoja koja je izrasla iz klinikog rada u
psihoanalizi. Interakcionalistiki pristup i naglaavanje znaaja utjecaja ranih iskustva u djetinstvu na ponaanje
u kasnijem ivotu danas su prihvaene pretpostavke, iako se drugaije tumae.

4) PROBLEMI RAZVOJNE PSIHOLOGIJE

1. to je to razvoj: (slijed progresivnih, pravilnih i relativno trajnih promjena u neurolokim i fizikim

strukturama, misaonim procesima i ponaanju). Razvojne promjene su sustavne, stabilne, javljaju se
unutar ivota pojedinca, univerzalne su, povezane sa dobi i iskustvom.
2. Problem prirode nasuprot odgoju: (nativizam-empirizam), je li primarni izvor razvojnih promjena a)
uroeno nasljee (nativizam) ili b) okolinski i odgojni uvjeti, tj. uenje i iskustvo (empirizam).
Prema dananjem shvaanju na razvoj utjeu bioloki i socijalni faktori (uenje); dilema u kojoj mjeri
dominiraju jedni odnosno drugi faktori.
3. Problem kontinuiteta nasuprot diskontinuiteta: dvije komponente:
a) tijek razvoja - da li razvoj tee glatko i stabilno, (nove sposobnosti, vjetine i znanja se usvajaju
podjednakom brzinom) ili se razvoj odvija razliitim brzinama (izmjenjuju se faze brzog i sporog razvoja); i
b) povezanost razvoja, tj. da li se rana ponaanja nadograuju jedna na drugo i tako stvaraju kasnija
ponaanja, ili se pojedini oblici ponaanja pojavljuju nezavisno od postojeih. Odgovor na ovo pitanje ovisi
o pristupu razvoju: ako se polazi od opaljivih ponaanja, onda je razvoj diskontinuiran, a ako se polazi od
uzroka razvoja, onda je on kontinuiran.

8
4. Problem normativnog nasuprot idiografskom: usmjerenost istraivaa ili prema slinostima i
openitostima djejeg razvoja, ili na initelje koji proizvode individualne razlike meu djecom, kao to su
npr. kulturni utjecaji.
5. Stabilnost osobina i ponaanja u vremenu
6. Konzistentnost (dosljednost) ponaanja u vremenu: Da li je neko ponaanje stvarno izraz osobine
linosti ili posljedica trenutane situacije.
7. Kakva je priroda djeteta:
a) Dijete je: aktivno - pasivno ? (kao sudionik vlastitog razvoja)
b) Dijete je: dobro -loe
8. Relativna vanost razliitih razvojnih perioda: Koji periodi imaju vei znaaj za ukupni razvoj ovjeka, a
koji manji (rana ili kasna iskustva), tj. postoje li odluujui kritini periodi.

9
 2. METODE ISTRAIVANJA U RAZVOJNOJ PSIHOLOGIJI

SADRAJ DRUGE CJELINE

1) 2) Metode 3) Vrste/ 4) Nacrti

5) Etiki
Znanstveno prikupljanja strategije razvojnih
problemi
istraivanje podataka istraivanja istraivanja

1. ZNANSTVENO ISTRAIVANJE
Znanstvena metoda se sastoji od skupa pravila koja istraivai koriste prilikom provoenja svojih
eksperimenata (sustavnost, objektivnost, kontrola, verifikacija i opreznost u generaliziranju).
Uloga teorija: Teorija je skup tvrdnji kojim se sustavno objanjavaju injenice i zakoni (zakon - "tvrdnja
da su neke stvari, pojave pravilno povezane, da u njihovoj strukturi ili redosljedu postoji pravilnost).

Znanstvene teorije imaju vanu ulogu u istraivanju:

pomau u organizaciji informacija koji su prikupljene znanstvenim istraivanjima,
slue za predvianje novih zakona, i
predstavljaju temelj za postavljanja novih problema, hipoteza i istraivanja

Hipoteza: pretpostavljena veza izmeu pojave i imbenika za koje se pretpostavlja da na nju utjeu, a
koje jo ne podupire veliki broj dokaza.

Varijabla: Bilo koji imbenik koji moe poprimiti razliite vrijednosti na nekoj dimenziji. Trebala bi imati
karakteristike mjerljivosti.

10
 Objektivnost: Jedna od bitnih znaajki znanstvenog istraivanja je objektivnost, a to znai da je ono
usmjereno na spoznavanje stvari onakve kakve one jesu, neovisno o neijim subjektivnim eljama, potrebama
ili oekivanjima.
To za djeju psihologiju znai:
Prouavaju se opaljiva ponaanja koja moraju biti mjerljiva
imbenici za koje pretpostavljamo da imaju utjecaja na djeje ponaanje takoer se moraju kvantitativno
izraziti (npr. broj djece u vrtiu, broj brae i sestara i sl.).

2. METODE PRIKUPLJANJA PODATAKA

1) METODA SUSTAVNOG OPAANJA (SAMO DESKRIPTIVNI PODACI):

a) Prema okruenju opaanja:
1. opaanje u prirodnim uvjetima (nemanipulirana okolina)
2. opaanje u laboratoriju (visoko manipulirana okolina)
b) Prema stupnju usmjerenosti i planiranosti:
1. Otvorene metode:
1.1. metoda dnevnika (nije uvijek sustavno i objektivno, biljei se ono to se smatra bitnim)
1.2. metoda primjerka (stalno se biljei ba sve)
2. Zatvorene metode:
2.1. opaanje dogaaja (biljei se kadgod se dogodi neka pojava)
2.2. intervalno opaanje (biljei se pojava dogaaja u odreenom intervalu).

2) METODA IZVJEIVANJA I SAMOIZVJEIVANJA:

Druge osobe daju izvjee o razvoju djeteta (roditelji, vrnjaci, odgajatelj):
a) intervju: - strukturirani, nestrukturirani, kliniki intervju
b) testovi i upitnici: - papir/olovka, kompjuter
c) projektivne tehnike:- interpretacija nestrukturiranih materijala
Ako se informacije dobivaju od roditelja, treba uzeti u obzir da su one subjektivne (prepozitivne).
Kod intervjua djeteta treba uzeti u obzir karakteristike i sposobnosti odgovaranja djeteta te ne utjecati na
odgovore.

3) STUDIJA SLUAJA:
Prikupljaju se podaci o jednoj osobi iz razliitih izvora, tj. detaljno se analizira neki posebno zanimljiv sluaj. Ima
mnogo deskripcije, podaci su retrospektivni i rad je dugotrajan.

11
3. VRSTE/STRATEGIJE ISTRAIVANJA

a) DESKRIPTIVNO ISTRAIVANJE
Opaanje i evidentiranja mjerljivih podataka. Upotrebljava se kao prvi korak u istraivanju podruja o
kojemu vrlo malo znamo.

b) KORELACIJSKO ISTRAIVANJE:
Korelacijska se istraivanja koriste za otkrivanje veza izmeu varijabli i za opis smjera i veliine te
povezanosti.
Varijabla je pri tome svaki initelj koji moe poprimiti razliite vrijednosti (visina, teina, dob i sl.).
Korelacija opisuje odnos - smjer (pozitivna ili negativna korelacija) i veliinu sukladnosti u variranju dviju
varijabli (visoka korelacija znai da su varijable usko povezane).
Glavno ogranienje korelacijskog istraivanja - korelacija se ne moe koristiti kao pokazatelj uzronosti
izmeu varijabli, tj. ne daje odgovor na to to je uzrok, a to posljedica. Ona pokazuje samo stupanj i smjer
povezanosti.

c) EKSPERIMENTALNO ISTRAIVANJE:
EKSPERIMENT je znanstveno-istraivaki postupak kojim se u strogo kontroliranim i ponovljivim uvjetima
izaziva neka pojava radi njenog opaanja i/ili mjerenja.
Cilj eksperimenta: utvrivanje uzrono-posljedinih veza, tj. provjeriti kako djeluje odreeni faktor ili varijabla
(nezavisna varijabla-namjerno se uvodi u eksperiment i manipulira) na neki jasno definiran fenomen (zavisna
varijabla - ono to se mjeri, te je pod utjecajem manipulacije).

VRSTE EKSPERIMENTA: Laboratorijski, Prirodni, Eksperiment u prirodnim uvjetima.

1. Laboratorijski eksp.: provodi se u strogo kontroliranim uvjetima. Ima veliki stupanj unutarnje valjanosti (tj.
rezultati mjerenja - ZV su zaista posljedica djelovanja NZV), meutim vanjska valjanost (generalizacija ili
primjenjljivost rezultata u prirodnim uvjetima) je mala. Rezultati se smatraju ARTIFICIJELNIM.
2. Prirodni eksp.: - npr. djeca koja nemaju skrbnika - NZV je npr. usvajanje/neusvajanje te djece, a ZV je razvoj
djece. Ili npr. utjecaj rata ili drugih prirodnih promjena na djeji razvoj. Ti eksperimenti imaju slabu unutarnju
valjanost , ali veliki stupanj vanjske valjanosti. Nema utjecaja eksperimentatora.
3. Eksperiment u prirodnim uvjetima: ovdje se fenomeni opaaju kad se oni prirodno dogode realna ivotna
sredina, na mjestu na kojem se dogode (vrtii). Unutarnja valjanost je takoer niska, a vanjska je visoka (upravo
zbog blizine realnim uvjetima).

12
4. NACRTI RAZVOJNIH ISTRAIVANJA:
Longitudinalni: istraivaka metoda u kojoj se isti sudionici opetovano ispituju tijekom odreenog
vremenskog razdoblja.
Transverzalni: istraivaka metoda u kojoj se istovremeno prouavaju sudionici razliite dobi kako bi se
utvrdili uinci dobi na neki aspekt ponaanja.
Krino-sekvencijalni: istraivaka metoda koja kombinira longitudinalne i transverzalne nacrte.

OSTALE ISTRAIVAKE TAKTIKE

Mikrorazvojna istraivanja: istraivaka metoda u kojoj se mali broj ispitanika opetovano opaa u cilju
prouavanja oekivane promjene u razvojnom procesu.
Meukulturalna istraivanja: istraivanje utjecaja kulture na neke aspekte razvoja u kojima je kultura
obino nezavisna varijabla.
Komparativna istraivanja: istraivanja provedena na neljudskim vrstama kako bi se prikupile
informacije od znaaja za ljudski razvoj.

5. ETIKI PROBLEMI
Mogui rizici: Istraivanja mogu imati negativne posljedice za djecu (primjer je mali Albert; Vasta i
sur., 1998, str. 44). U psiholokim istraivanjima manji je rizik fizikog ozljeivanja djeteta; postoji problem
potencijalne psiholoke tete. Djeca su posebno osjetljva jer svaki utjecaj igra ulogu u njihovom razvoju, a nije
niti poznato to sve i kako utjee na njih. (Npr. kad djeca uslijed eksperimentalne situacije doivljavaju
negativne emocije, poput neuspjeha, frustracije ili stresa - jer npr. ne mogu rijeiti postavljen zadatak). Postoji
naime, mogunost da djeca neke negativne emocije i dalje osjeaju nakon naputanja eksperimenta.
Model o donoenju odluke o (ne)provoenju eksperimenta:
Osnovni pristup po kojem se odluuje da li se neki eksperiment smije/ne smije provesti, je taj da se pokuava
ustanoviti njegova potencijalna korist i potencijalna teta. Ako je teta vea od koristi onda se istraivanje ne
provodi, u obrnutom sluaju on se provodi.
Etiki standardi za istraivanja s djecom (14):
1. Neopasni postupci
2. Obavijeteni (informirani) pristanak
3. Pristanak roditelja
4. Dodatni pristanak
5. Poticaji
6. Obmana
7. Anonimnost
13
 8. Uzajamna odgovornost
9. Ugroenost
10. Nepredvidive posljedice
11. Povljerljivost
12. Informiranje sudionika
13. Izvjeivanje o rezultatima
14. Znaenje nalaza

ZATITNE MJERE
Strunjaka recenzija - drugi znanstvenici procjenjuju vrijednost nekog eksperimenta
Pristanak roditelja, odgajatelja i djece koja sudjeluju u istraivanju. Dijete ima pravo odbiti sudjelovanja
u eksperimentu ili se u bilo kojem trenutku povui iz istraivanja - bez obzira na miljenje roditelja.
Uklanjanje eksperimentalno proizvedenih efekata putem dodatnih postupaka (npr. ako je dijete
doivjelo frustraciju radi nemogunosti rjeavanja nekog zadatka, na kraju mu treba omoguiti uspjeh i
time ukloniti frustraciju).
Kratko informiranje: informiranje djeteta, roditelja, odgajatelja o svrsi istraivanja i njegovoj ulozi u tome.
Etiki kodeks istraivanja s djecom (Duli, 2003)
Ajdukovi, Marina i Vladimir Kolesari, (ur.) 2003. Etiki kodeks istraivanja s djecom. Zagreb: Vijee za
djecu Vlade Republike Hrvatske. Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i mladei.
Opa naela (zatita dobrobiti djece; potovanja ljudskih prava; potovanja privatnosti i anonimnosti;
pravo djece na izraavanja vlastitog miljenja; naelo odgovornosti i zatite integriteta znanosti i
znanstvenika)
Ope pretpostavke za provoenje istraivanja
Pristanak na sudjelovanje u istraivanju
Zatita tajnosti podataka
Posebni postupci tijekom provoenja istraivanja
Postupci istraivaa nakon provedenog istraivanja

14
15
 3. TEORIJE RAZVOJA

1) PSIHO ANALITIKI PRISTUP (dva predstavnika):

a) Sigmund Freud (1856-1939): TEORIJA PSIHOSEKSUALNOG RAZVOJA (1900)
b) Erik H. Erikson (1902-1994): PSIHOSOCIJALNA TEORIJA RAZVOJA (1950)

a) TEORIJA PSIHOSEKSUALNOG RAZVOJA (S. Freud)

ovjek je u potpunosti nesvjesno bie bez mogunosti slobodnog odluivanja. Postoje TRI RAZINE SVIJESTI:
svjesno, predsvjesno (podsvjesno) i nesvjesno).
1) SVJESNO: najvia razina linosti, ukljuuje sve ono to u odreenom trenutku svjesno doivljavamo.
Svjesno iskustvo je malen dio mentalnog ivota i predstavlja iskrivljenu sliku koja je nastala kroz procese
selekcioniranja i zatitnog odabiranja sadraja iz unutarnjeg i vanjskog svijeta. Svijest je kratkotrajna, prolazna i
neprekidno se mijenja.
2.) PODSVJESNO: dio linosti koji u odreenom trenutku nije dostupan pamenju, ali koji to moe postati u bilo
kojem drugom asu. Zato se podsvjesno jo naziva i dostupnim pamenjem.
3.) NESVJESNO: - najdublja razina ljudskoga uma, a obuhvaa: represivne sadraje - ideje, misli, uspomene i
pamenja koja su represirana, potisnuta iz svijesti u podsvjest direktnim djelovanjem psihikih procesa;
nesvjesno znanje: informacije koje su nisu prole kroz nau svijest i koje nisu nauene (vei dio), i
predverbalna iskustva: iskustva koja ne moemo verbalizirati.

16
STRUKTURA LINOSTI
Nakon 1920. Freud je proirio svoju koncepciju linosti - model triju razina svijesti zamijenio modelom u
kojem postoje tri strukture koje zajedno ine linost: Id, ego i superego. To nisu zasebne strukture u linosti, ve
su oznake za odreene psiholoke procese unutar linosti, tj. snage koje djeluju.

STRUKTURALNA KONCEPCIJA LINOSTI

STRUKTURA: NAELO:
a) ID (lat. ono) ugoda
b) EGO (lat. ja) realnost LINOST
c) SUPEREGO (lat. nad ja) ideali

Cjelokupno ponaanje ovjeka je, prema Freudovoj teoriji, uzrokovno instinktima i usmjereno na
njihovo zadovoljavanje. Svaki instinkt - primarna erogena zona (oi, ui, usta, usne, spolni organi, prsa i
anus). Podraivanje tih zona izaziva seksualno zadovoljstvo, tj. smanjenje instinktom uzrokovanu napetost.
Nazivi pojedinih stadija potjeu od dijelova tijela u kojima je usredotoena libidalna (seksulana) energija
organizma u tijeku razvoja, tj. gdje su smjeteni trajni izvori stimulacije. Ti se dijelovi tijela nazivaju primarnim
erogenim zonama, te su vrlo osjetljivi na stimulaciju koja izaziva ugodu. Podraivanje tih mjesta izaziva
seksualno zadovoljstvo. Takve erogene zone po Freudu su oi, ui, usta, muki i enski spolni organi, prsa i
anus. U svakom stadiju razvoja linosti drugi dio tijela (ili druga erogena zona) je aktivan, te trai
objekte/aktivnosti koji mogu izazvati ugodu (prema Fulgosi, 1997).
Svi instinkti mogu se svrstati u dvije kategorije:
1. INSTINKTI IVOTA = EROS slue za odravanje pojedinca i vrste: glad, e, seks.
2. INSTINKTI SMRTI = THANATOS agresivnost, (auto) destruktivne sile. Nemaju poseban oblik energije
poput libidalne energije.

PET STADIJA U RAZVOJU LINOSTI

Psihoseksualni razvoj je razvoj seksualnog instinkta i on je genetiki determiniran. Redoslijed razvojnih stadija
je nepromjenjiv i neovisan o kulturi i vanjskim uvjetima (nativizam). Preveliko (poputanje ili udovoljavanje) ili
premalo (frsutracija) zadovoljavanje odreenih potreba vode do poremeaja u razvoju (fiksacije, regresija).
Fiksacija za odreeni stadij oznaava ostajanje na odreenom stadiju, a regresija znai vraanje na jedan raniji
ili nii nivo u razvoju koji je ve pojedinac proao. Do fiksacije najee dolazi uslijed nemotiviranosti za prijelaz
u drugi stadij, a do regresije uslijed stanja stresa, napestosti, anksioznosti i frustracije. Faze razvoja: oralna,
analna, falusna, faza latencije i genitalna faza. Prva tri stadija (predgenitalna) su najvanija i traju do otprilike 5.
godine.

17
1. ORALNI STADIJ (0 - 18 mj.)
Erogena zona: usta. Izvori zadovoljstva su - sisanje, grickanje, vakanje, ljubljenje; dijete sve stavlja u
usta; ustima se ostvaruju i prvi socijalni kontakti. Na osnovi takvih rudimentarnih zadovoljenja dijete razvija
osnovno povjerenje ili nepovjerenje u osobe i okolinu, te razvija veu ili manju ovisnost ili neovisnost od te
okoline. Djeca koja u ovoj fazi doivljavaju premalo ili preveliko zadovoljenje, postaju oralno-pasivne linosti u
odrasloj dobi (pasivne, nezrele i ovisne) oralni tip linosti. Ako je koliina podraivanja prevelika, dijete nije
motivirano da prijee u sljedeu fazu, tj. dolazi do fiksacije. Regresije - na oralnu fazu oituju se u puenju,
pretjeranom jedenju, vakanju vakae i slino.

2. ANALNI STADIJ (18. mj. - 3. godine.)

Erogena zona: podruje anusa. Izvori zadovoljstva su: retencija ili isputanje fekalija, kontroliranje tog
postupka. Dolazi do prvih konflikta sa okolinom. Okolina zahtijeva kontroliranje te aktivnosti (odlazak na WC),
stoga pouava i trenira dijete da odgodi neposredno zadovoljavanje i ugodu i da to zadovoljene uskladi sa
socijalnim zahtjevima. Taj trening i poduka zaeci su samokontrole i vladanja sobom koju e pojedinac imati
u svojoj odrasloj dobi. Vaan je nain na koji roditelji naue dijete higijenske navike (analni tip linosti):
a) prestrogi - razvoj ANALNO-RETENTIVNOG karaktera: dijete e imati tendenciju zadravanja
fekalija, a postat e krta, suzdrana, tvrdoglava i izrazito uredna i ista osoba.
b) preblagi - razvoj ANALNO-AGRESIVNOG karaktera: nesreena, destruktivna, okrutna osoba. U
ljubavnim odnosima vrlo su posesivne i shvaaju partnera kao objekt i svojinu.

3. FALUSNI STADIJ (3. god. 5/6. god.)

Erogena zona: seksualni organi. Izvori zadovoljstva: stimulacija spolnih organa; zanimanje za svoje
spolne organe, spolne razlike, za raanje djece i sl. Kljuni period razvoja - rjeava se najvei konflikt u ivotu
pojedinca, kod djeaka Edipov kompleks, a kod djevojica Elektrin kompleks. Uspjeno rjeavanje tog konflikta
vodi do uspjenog razvoja SUPEREGA.
a) EDIPOV KOMPLEKS (kod djeaka) = nesvjesna tenja svakog djeteta da stupa u seksualne odnose s
roditeljem suprotnog spola i da se istovremeno rijei roditelja istog spola. Rjeenje: Edipov konflikt
rjeava se oko 7. godine na taj nain da djeak represira iz svijesti u podsvjest ili nesvjesno svoje
seksualne elje za majkom i poinje se identificirati s ocem (identifikacija s agresorom). Identifikacija
znai preuzimanje znaajki oca, njegovih stavova, miljenja, vrijednosti, morala, seksualnog ponaanja,
ali i njegovih zabluda, predrasuda i sl. Takva introjekcija oeva ponaanja i obiljeja vodi do razvoja
SUPEREGA.
b) ELEKTRIN KOMPLEKS (kod djevojica). Rjeenje se takoer sastoji u potiskivanju iz svijesti, to
omoguuje prihvaanje enske uloge i stjecanje enskog identiteta.

18
Fiksacija (falusni tip linosti): kod mukaraca oituje se: ambicioznou, hvalisavost, bezobzirnost, drskost, tj.
tenjom za dokazivanjem mukosti; a kod ena: pojaanom interesu za mukarce, promiskuitetnom ponaanju,
zavoenju i slino

4. STADIJ LATENCIJE (6. god. - 12. god., do puberteta)

Erogena zona: nema. Libido je smanjen i sublimiran; kanaliziran i usmjeren na neseksualne aktivnosti.
Kod djece se u tom razdoblju razvijaju najrazliitiji interesi i aktivnosti kao to knjige, znanost, sport, prijatelji i sl.
Izbjegava se suprotni spol; druenje samo s vrnjacima istog spola. Taj period zauzima vrlo velik i znaajan dio
mladenake dobi i sigurno se ne moe zanemariti kao to je to uinio Freud.

5. GENITALNI STADIJ (12. god. do smrti)

Erogena zona: seksualni organi. Izvori zadovoljstva su: heteroseksualni odnosi. Libido se ponovo budi,
a javlja i budi se i seksualni nagon. Freud navodi da na poetku puberteta postoji period homoseksualnosti kao
prijelazna faza i postepeno se ta spolna energija i elje usmjeravaju prema vrnjacima suprotnog spola. Javlja
se i elja za autoseksualnim zadovoljstvima. Konano se nalazi "pravi" partner s koji se zasniva brana veza i
osniva obitelj. Kad pojedinac dospije do punog genitalnog razvoja, onda je on po Freudu, ostvario pun razvoj
svoje linosti. Genitalni tip linosti je za psihoanalizu idealan tip linosti. Obiljeja te linosti su: socijalna zrelost,
socijalno-seksualni odnosi i odgovornost. Da bi pojedinac postigao pun genitalni razvoj, mora se odrei
pasivnosti, mora nauiti raditi i zasluivati, mora aktivno rjeavati probleme i sam osiguravati svoju egzistenciju.

OBRAMBENI MEHANIZMI LINOSTI ILI EGA

Omoguuju egu da kontrolira id i da ukloni njegove impulse i zahtjeve i dovede do njegova
zadovoljenja, i onda kada nije mogue id zadovoljiti na realan nain.
Svi obrambeni mehanizmi ega imaju dvije zajednike karakteristike: a) funkcioniraju na nesvjesnom
planu i zato predstavljaju samoobmanu; b) iskrivljuju percepciju realnosti pa se tjeskoba koju ta realnost
izaziva smanjuje
Obrambeni mehanizmi:
o represija ili potiskivanje
o projekcija, racionalizacija
o regresija
o formirana reakcija ili reaktivna formacija
o sublimacija (njihove opise i primjere proitajte u: Fulgosi, 1997, str. 55/6).

19
EMPIRIJSKA I ZNANSTVENA VALIDACIJA

POZITIVNE STRANE:
1. Freudova koncepcija je osloboena od tradicionalnih idealistikih koncepcija poput due, duha i sl.,
2. Predstavlja prvu sveobuhvatnu teoriju linosti, koja sadri i dijagnosticiranje i terapiju.
3. Teorija je revolucionarna jer tumai ovjeka kao reaktivno bie nesvjesno, bez slobodne volje, uvjetovano
unutarnjim, nesvjesnim snagama.
4. Freud je razradio niz obrambenih mehanizama kojima EGO osigurava svoj integritet.
5. Freud je kao prvi smatrao da je za razvoj bitna interakcija izmeu uroenih dispozicija i okoline te mnogi
razvojni psiholozi i danas prihvaaju taj interakcionistiki pristup kao i shvaanje da rana iskustva u
dijetinstvu imaju veliki utjecaj na ponaanja u kasnijem ivotu.

NEGATIVNE STRANE - KRITIKA

1. Teorija ja izgraena na podacima dobivenim iz klinikog rada (intenzivna studija sluaja), a ne
eksperimentalnog. Radio je s malim, selekcioniranim uzorkom klinike populacije (srednja klasa, ene,
pacijentice).
2. Ima mnogo pojmova koji se ne mogu operacionalizirati (mjeriti), niti znanstveno dokazati ni oboriti (npr.
libido)
3. Teorija ima postdiktivni karakter (opisuje razvoj unatrag), a ne prediktivni (nema predvianja razvoja).
4. Teorija naglaava instinkte (nasljee), a zanemaruje okolinu kao konstruktora linosti. Zanemaruje se
period latencije u kojem je dijete pod znaajnim utjecajem okoline.
5. Freud je smatrao da je teorija univerzalno-kulturalna meutim sva drutva nemaju isti ustroj obitelji,
6. SUPEREGO se ne razvija samo iz straha, ve i iz ljubavi koju dijete dobiva od roditelja i zbog toga se
identificira s njima
7. Cjelokupnu linost nije mogue objasniti samo preko libida.

20
B) E. H. Erikson: PSIHOSOCIJALNA TEORIJA RAZVOJA

Eriksonova teorija naziva se EGO-psihologija, a osniva se na Freudovoj psihoanalitikoj koncepciji uz

znaajne modifikacije Freudove teorije:
- Pridaje veu vanost EGU: za razvoj i dinamiku linosti zapravo najvaniji EGO. Dijete kod roenja ima ID,
ali i osnove EGA, i oni se razvijaju nezavisno jedno od drugoga. EGO se ne razvija iz ID-a ve oni imaju
paralelnu egzistenciju.
- Konflikti u EGU ne moraju proizlaziti iz njegova sukoba sa ID-om i SUPEREGO-m, ve mogu biti
uzrokovani inkompatibilnou ciljeva koji su njegovi vlastiti.

CIJELOIVOTNI RAZVOJ: Razvoj ne prestaje poetkom puberteta (Freud), ve se odvija sve do kraja ivota i
okolina utjee na nas itav ivot. Naglaena je vanost okoline na razvoj linosti. Razvoj svake linosti prolazi
kroz odreene faze. Ti su stadiji univerzalni, vrijede za sve ljude i javljaju se u odreeno i optimalno vrijeme.
KRIZE: Svaki period vezan je uz odreenu krizu koja predstavlja okretite u razvoju linosti. Krize u pojedinim
stadijima nastaju kao posljedica dvaju faktora: fizioloke maturacije organizma i socijalnih zahtjeva koje okolina
postavlja pojedincu. Svaka kriza moe se razrijeiti na pozitivan ili negativan nain odnosno uope ne rijeiti
(ovisi uglavnom o kontaktima i iskustvima koje imamo sa okolinom). Ova teorija istie ulogu okoline u razvoju
djece: rezliite osobe mogu u znaajnoj mjeri pomagati ili odmagati u rjeavanju kriza.
POZITIVAN: u linosti se pojavljuju nove pozitivne komponente, tzv. VRLINE, koje olakavaju daljnji razvoj. Kad
se svi stadiji u razvoju linosti pojave u optimalno vrijeme i rijee na pozitivan nain, tada linost postie puni
razvoj i zrelost. Takva linost je potpuno funkcionirajua. Meutim, uspjeno rjeenje konflikta u jednom periodu
ne garantira da e se i sljedea kriza uspjeno rijeiti (iako to pomae).
NEGATIVAN: Ako se kriza ne rijei (adekvatno) onda e linost razviti osobine koje su negativne (nepovjerenje,
sram, oajanje, i sl), koje oteavaju daljnji razvoj (koji je usporen i neadekvatan). Negativni efekti nerijeenih
kriza manifestiraju se i u drugim fazama razvoja.

OSAM KRIZA PSIHOSOCIJALNOG RAZVOJA

1. KRIZA (0-1 god.) = temeljno povjerenje nepovjerenje
2. KRIZA (1-3 god.) = autonomija - sram i sumnja
3. KRIZA (3-6 god.) = inicijativa - krivnja
4. KRIZA (6-12 god.) = produktivnost inferiornost
5. KRIZA (12-20 god.) = identitet - konfuzija uloga
6. KRIZA (20-40 god.) = intimnost izolacija
7. KRIZA (40-65 god.) = plodnost stagnacija
8. KRIZA (+ 65 god.) = integritet - oajanje
21
Tabelarni prikaz osam kriza psihosocijalnog razvoja

FAZA DOB KONFLIKT OPTIMALAN RAZVOJ

Razvoj ope sigurnosti, optimizma i
1. NOVOROENE (0-1 g.) POVJERENJE-NEPOVJERENJE povjerenja u druge (zadovoljavanje
potreba)
Razvoj osjeaja autonomnosti i
2. DOJENE (1-3 g.) AUTONOMIJA-SRAM I SUMNJA samopouzdanja (granice bez odbacivanja i
optuivanja)
Razvoj inicijative u istraivanju i
RANO DJETINJSTVO (3-6
3. INICIJATIVA-KRIVNJA manipuliranju okolinom (iskustvo
g.)
tolerancije i poticanja)
Uivanje i svladavanje razvojnih zadataka
SREDNJE DJETINJSTVO PRODUKTIVNOST-
4. u koli i izvan nje (doivljaj uspjeha i
(6-12 g.) INFERIORNOST
napretka)
Postizanje stabilnog osjeaja identiteta i
ADOLESCENCIJA (12-18 IDENTITET-KONFUZIJA
5. usmjerenosti (osobno iskustvo uspjeha i
g.) IDENTITETA
prihvaenosti)
Razvoj sposobnosti odravanja bliskih
RANA ODRASLA DOB
6. INTIMNOST-IZOLACIJA odnosa (otvorenost i povjerenje u odnosu
(18-25 g.)
s bliskim osobama)
Zadovoljenje osobnih i obiteljskih potreba
7. ODRASLA DOB (25-65 g.) PLODNOST-STAGNACIJA uz interes za dobrobit drugih (siguran i
zadovoljavajui osobni ivot)
Prihvaanje starenja i mogue smrti s
osjeajem zadovoljstva zbog prolosti i
8. STAROST (iznad 65 g.) INTEGRITET-OAJ spremnost na budunost (uspjeh u
prethodnim fazama, zadovoljstvo
ispunjenim ivotom)

Prve tri krize obuhvaaju rani i predkolski period.

Prva kriza: dijete kroz interakciju sa svojom okolinom (posebno majkom) razvija osjeaj u vezi toga je li svijet
dobro i sigurno mjesto za ivot. Vrlina: nada.
Druga kriza: dijete kroz interakciju s okolinom (pogotovo obitelji koja ga ohrabruje i potie ili ne) razvija osjeaj
nezavisnosti a ne srama i sumnje u sebe. Vrlina: volja.
Trea kriza: dijete razvija inicijativu kada isprobava nove stvari, pri emu nije preplavljeno osjeajem krivnje.
Vrlina: smisao.

22
2) BIHEVIORISTIKE TEORIJE RAZVOJA (dva predstavnika):
a) P. Pavlov (1849-1936): TEORIJA KLASINOG UVJETOVANJA
b) S. F. Skinner (1904-1990): TEORIJA OPERANTNOG UVJETOVANJA

UVOD

Teorije okoline i uenja ili bihevioristike teorije razvoja

Osnivaju se na pretpostavci prema kojoj je veliki dio djejeg tipinog ponaanja steen putem naela
uvjetovanja i uenja.

Osnovni uzrok razvoja je uenje, a isti zakoni uenja oblikuju ponaanje tijekom cijelog ivota.
Uenje: relativno trajna promjena u ponaanju koja je rezultat vjebe ili iskustva.

ovjek = reaktivni mehanizam, stroj koji automatski reagira na vanjske podraaje temeljna pretpostavka je da je
ponaanje izravna posljedica odreenih podraaja; da bi mogli predviati ponaanje neke osobe, neophodno je
otkriti podraaje koji uzrokuju ta ponaanja.

Uenje uvjetovanjem

Zamislite da ste kao inae do sada, dorukovali kruh, maslac i med. Jedan sat nakon doruka sve povratite. Da
li ete prestati jesti kruh, maslac i med? A sad zamislite da ste drugi dan po prvi put u ivotu jeli avokado. Jedan
sat nakon tog obroka povratite. Da li ete ga ikad vie u ivotu jesti?...

Zar ne kaemo: Tako lijepo mirie iz penice, ve mi curi slina.

Doticanje usta novoroeneta izaziva pomicanje usta kao pri sisanju. Kasnije, ve pogled na boicu s dudom
izaziva takvo pomicanje usta. Zato?

23
 a) I. P. Pavlov: TEORIJA KLASINOG ILI RESPONDENTNOG UVJETOVANJA

Definicija RU: uenje kojim neutralni (nema utjecaja) podraaji postaju ekscitatorni (izaziva reakciju) ili inhibitorni
(koi reakciju).
Prva istraivanja - poetkom 20. st. ispitivanje izluivanja sline kod pasa PSIHIKA SEKRECIJA (Na
bezuvjetni podraaj (BP=hrana) javlja se bezuvjetna rekacija (BR=slinjenje). Ako se neki NP=UP kao to je zvuk
zvona ili hod laboranta vie puta daje zajedno, tj. nekoliko sekundi prije nekog BP kao to je hrana koja prirodno
izaziva reakciju slinjenja (BR), konano i sam izazvati tu istu reakciju (UR), tj. respondentno ponaanje.
Shema nastanka RU
Prije uvjetovanja:
NP (zvuk) = nema reakcije
BP (hrana) = BR (slinjenje)

Tijekom uvjetovanja:
UP (zvuk) = BR (slinjenje)
BP (hrana) = BR (slinjenje)

Nakon uspostavljanja uvjetovanja:

UP (zvuk) = UR (slinjenje)

4 faktora koja utjeu na respondentno ponaanje:

1. UP mora biti dovoljno prepoznatljiv i jak
2. Zadavati uvjetovanje u kratkom roku: 1-7 sekundi prije zadavanja BP
3. Vei broj uparivanja BP i UP = vea vjerojatnost uspostavljanja UR
4. Gaenje (viekratno zadavanje samo UP bez BP uzrokuje postupno gaenje UR)

FENOMENI VEZANI UZ KLASINO UVJETOVANJE:

FENOMEN POSTUPNOG STJECANJA UO: Uvjetovanje se ne dogaa u jednom trenutku, ve postepeno
u funkciji uparivanja NP i UP.
FENOMEN EKSTINKCIJE ILI GAENJA UO: Gaenje je postepen nestanak UR (UP se zadaje bez
istovremenog zadavanja BP). UO postepeno slabi i nestaje. Ekstinkcija je glavni razlog za nestajanje UR.
FENOMEN SPONTANOG OBNAVLJANJA UO-a nakon to je on ustvari ugaen. Obnovljeni odgovori
imaju manju amplitudu od izvornog UO i sa svakim sljedeim spontanim obnavljanjem odgovor postaje sve
slabiji.
FENOMEN GENERALIZACIJE UVJETOVANOG ODG.: Generalizacija je pojava pri kojoj i podraaji slini
UP mogu izazvati UR, iako nikad ranije nisu koriteni. UO je generaliziran na itav niz podraaja slinih
UP.
24
 DISKRIMINACIJA PODRAAJA je nauena sposobnost razlikovanja koji podraaji jesu, a koji nisu
povezani s bezuvjetnim podraajem (BP). Uenje diskriminiranja je suprotan proces generalizaciji.
Izraenost generalizacije moe se mijenjati i kontrolirati treningom.
UVJETOVANJE VIEG REDA: Novi neutralni podraaj se uparuje s ve stvorenim UP (umjesto s BP) i
tako taj drugi NP isto postaje UP i izaziva UR. Stvaranje novih uvjetovanih reakcija na starijim uvjetovanim
reakcijama:
npr. izluivanje sline psa na zvuk zvona je UR;
nakon toga uparujemo zvuk zvona kao NP=UP sa svjetlom arulje (novi NP=UP);
pas izluuje slinu ve na samu pojavu svjetla arulje;
hrana se daje samo nakon zvuka zvona;
to je uvjetovanje drugog reda (postoji i treeg...)

Uenje emocija: J. B. Watson (1878-1958)

Watson i Raynerova (1920.) proveli su poznati EKSPERIMENT S MALIM ALBERTOM. Albertu (11
mjeseci) su dali malog bijelog takora da se s njime igra (dominirao je doivljaj zadovoljstva). Nakon toga je
uslijedilo uparivanje takora s glasnim udaranjem gonga (pri emu je Albert doivljavao strah). Posljedica: Albert
je poeo pokazivati osjeaj straha i od takora, pa i od vate (svih bijelih predmeta-generalizacija po boji).
M. C. Jonesonova (1924.) je radila s Peterom koji se jako bojao zeeva i svih dlakavih stvorenja te je
eksperimentalno primjenila protuuvjetovanje straha: dok bi Peter jeo daleko od njega u istoj sobi sjedio je zec,
to je dovelo do asociranja ugodnih emocija s dlakavim biima i strah se ugasio. Isti efekt se pojaao i moe se
postii postepenim pribliavanjem objekta straha.

Watsonov BIHEVIORIZAM I EMOCIJE

Tri uroene emocije: strah, ljutnja i ljubav (ostale emocionalne reakcije se ue). Na djeci je istraivao
i dobio da su dva straha uroena: od jakih zvukova i pri naglom isputanju. Svi ostali su kasnije naueni
klasinim uvjetovanjem. Ljutnja se uroeno javlja na sputavanje pokreta. Ljubav se automatski javlja kada se
djecu gladi, kaklja, mazi, tape i njie te je osjeaju prema svima koji to ine.

25
B) B. F. Skinner: Instrumentalno uvjetovanje
Skinnerova kutija: u njoj se, pored neke laboratorijske ivotinje, nalazi polugica i ispod nje prazan
tanjuri. Kada gladna ivotinja vrljajui po kutiji, sluajno nagazi na polugu, ispadne iz jednog otvora hrana na
tanjuri. Nakon nekoliko ovakvih iskustava ivotinja naui da pritisne polugu svaki put kad eli doi do hrane
dakle, pritie ju s namjerom da dobije pozitivno potkrepljenje (hranu). Skinner je utvrdio da je vei dio ljudskog
ponaanja (pogotovo socijalna ponaanja npr. kada traimo hranu, drutvo i sl.) upravo operantnog tipa: javljaju
se spontano, naizgled neovisno o nekim prethodnim podraajima. Organizam tom vrstom ponaanja slobodno
operira u okolini (kontrolira i mijenja ju). Ono se takoer naziva i "instrumentalnim" ponaanjem jer
predstavlja "instrument" da bi se dolo do odreenih ciljeva. Iako na prvi pogled izgleda da to ponaanje nije
pod utjecajem okoline, ono nije "slobodno", ve je pod kontrolom posljedica koje se zbivaju nakon ponaanja.
Posljedice utjeu i modificiraju tendenciju ili vjerojatnost pojavljivanja tog operantnog akta u istoj ili slinoj
situaciji.

Primjeri ponaanja nauenog operantnim uvjetovanjem

Neko dijete moe:
Dijeliti svoje igrake s prijateljima jer takvo ponaanje esto rezultira slinim ponaanjem drugog djeteta;
U samoposluivanju imati izljev bijesa jer to obino rezultira time da mu majka kupi slatkie;
Okretati i drmati kvaku na vratima igraonice jer je to ponaanje uinkovito za otvaranje vrata;
Jako se truditi na satovima klizanja jer ga njegov trener hvali kada dobro klie;
Stavljati jastuk preko glave kada plae mlai brat zato to to ponaanje smanjuje neugodan zvuk.

UVJETOVANJE I POTKREPLJENJE
Mnoga svakodnevna ponaanja pojavljuju se zato to su u prolosti rezultirala poeljnim posljedicama.
Svaka posljedica koja poveava vjerojatnost ponovnog pojavljivanja nekog ponaanja zove se potkrepljenjem.
Odnosno, potkrepljiva je svaki dogaaj koji mijenja vjerojatnost pojavljivanja nekog odgovora.
Temeljna pretpostavka operantnog uvjetovanja je da organizam tei uspostaviti ugodno stanje, a izbjei
ili eliminirati neugodno stanje. Uobiajene kategorije potkrepljenja: jestiva potkrepljenja, socijalno odobravanje,
stimulacijska i aktivirajua potkrepljenja, negativna potkrepljenja i steena (uvjetovana) potkrepljenja.

26
Vrste potkrepljivaa
Primarni (hrana, voda, maenje, bol) i sekundarni (novac, pohvala, ocjene)
Pozitivni (hrana, maenje) i negativni (bol)
Negativno potkrepljenje (izbjegavanje neugode)

Za uinak kazne bitno je:

1. Vrijeme zadavanja (za vrijeme ili neposredno nakon neeljenog ponaanja)

2. Dosljednost (uvijek jednako)
3. Intenzitet (intenzivnija kazna=dui period; slabija kazna=krai period)

RASPORED POTKREPLJIVANJA
KONTINUIRANO potkrepljenje slijedi iza svakog operantnog ponaanja (nedostaci: brzo gaenje i
neekonominost)
POVREMENO vremenska distribuiranost potkrepljivanja ima znaajan utjecaj na brzinu uspostavljanja
operantno uvjetovanog odgovora.
Ako elimo brzo uspostaviti neki operantan odgovor treba provoditi konstantno potkrepljivanje.
Ako je vanije da se nauen odgovor odri due vrijeme, onda treba provesti povremeno potkrepljivanje.

4 mogua rasporeda povremenog potkrepljivanja:

VREMENSKI RASPORED FREKVECISKI RASPORED

1) PRAVILAN nain
2) NEPRAVILAN nain
(INTERVALNI)
npr. potkrepljenje dolazi svakih 5
min, bez obzira na ponaanje
organizma (neefikasno)
potkrepljenje se daje
nesistematski rasporeeno u
vremenu
(OMJERNI)
npr. potkrepljuje se svako 1.,10. ili sl.
ponaanje bez obzira na protok
vemena
potkrepljuju se sluajno samo neka
ponaanja (najefikasnije)

27
 USPOREDBA KLASINOG I OPERANTNOG UVJETOVANJA
KLASINO
oblikuje se respondentno
ponaanje
aktivnost je nevoljna reakcija:
inae neutralni podraaj izaziva
automatsku reakciju
UI SE: veza izmedu dva podraaja
(NP-BP)
potkrepljenje se javlja prije
ponaanja
potkrepljenje ne ovisi o onome koji
ui
potkrepljiva je BP=situacijski
specifian (samo u ba toj situaciji)
OPERANTNO
oblikuje se operantno ponaanje
posljedice voljnog ponaanja dovode
do smanjenja/porasta vjerojatnosti
pojavljivanja tog ponaanja
UI SE: ponaanje i posljedica
potkrepljenje se javlja poslije
ponaanja
potkrepljenje ovisi o ponaanju
osobe koja ui
potkrepljivai su transakcijski: isti
potkrepljiva moe potkrijepiti
mnotvo razliitih ponaanja(npr.
novac)
28
3) TEORIJA SOCIJALNOG UENJA

o Bandura (1925-): socijalna kognitivna teorija (1986, 1989)

Javlja se kao reakcija na bihevioriste, a ispituje kako na razvoj utjeu kognitivni initelji pri opaanju. Temelji se
na tome da su socijalni odgovori naueni putem diferencijalnog potkrepljivanja (Skinner, 1953). Kritike na
bihevioriste:
djeca katkada stjeu nova ponaanja jednostavno gledajui kako ih izvodi netko drugi
djeca katkada postanu vie/manje sklona izvoenju ponaanja nakon to su vidjela kako su drugi doivjeli
potkrepljujue/kanjavajue posljedice za to ponaanje
smatra se da se metodom dif. potkrepljivanja nikada ne bi nauili mnogi socijalni odgovori, pogotovo ako se
radi o ponaanjima koja nemaju nekog pouzdanog podraaja koji bi ih izazvao
u sluajevima kad se i zna da neki podraaji mogu izazvati ponaanje koje je slino eljenom, utvreno je da
je proces uenja znatno bri ako postoje socijalni modeli koje osoba moe imitirati.

VRSTE UENJA PO MODELU

Do uenja moe doi bez direktnog, tj. putem indirektnog potkrepljivanja, a vrste tih uenja su slijedee:

IMITACIJA dijete moe tono kopirati opaeno ponaanje, ne razumije

SELEKTIVNA IMITACIJA apstrahira ponaanje koje model pokazuje u opem obliku i nije precizna
kopija modelovog ponaanja

MODELIRANJE kopira ponaanje, javlja se kad model zna da ga se opaa i kad je bio potkrepljen
(posredno potkrepljenje), razumije

INHIBICIJA ODGOVORA (protuimitacija): imitacija opaenog ponaanja postaje manje vjerojatna jer
je model primio kaznu (posredna kazna) za to ponaanje (npr. kad odgojitelj kazni neposluh djeteta
pred grupom djece kako bi dao primjer). esto je rezultat posrednog kanjavanja

UENJE OPAANJEM (dijete vidi i uzima u obzir posljedice ponaanja modela (posredno
potkrepljenje), model ne zna da ga se promatra; takav oblik uenja prilikom kojeg se ponaanje
opaaa mijenja kao rezultat opaanja modela)

SIMBOLIKO UENJE (model opisuje ponaanje koje se onda ui, VIKARIJSKO).

29
PROCESI KOJI UPRAVLJAJU UENJEM PO MODELU

Ucenje opazanjem ukljucuje

4 odvojena procesa:

PAZNJA PAMCENJE IZVODJENJE MOTIVACIJA

pojedinac opaza pamti se ono moraju postojati sukladne mora postojati
promatra objekt i njegovo to je opazeno mogucnosti, kapaciteti motivacijska osnova
ponaanje (osnovni uvjet) kod opazaca da se izvede to ponaanje

Prve dvije etape predstavljaju proces stjecanja, tj. uenja modeliranog odgovora, a posljedne dvije
izvoenje modeliranog ponaanja.
Faktori koji utjeu na svaku etapu: (stupanj djetetove pobuenosti, djetetova kognitivna razina,
sloenost ponaanja modela i poticaji djetetu da imitira)

Uenje agresivnog ponaanja kao primjer u okviru teorije socijalnog uenja:

1. Osnaivanje (eng. Reinforcement)
Postoje 2 mehanizma uenja agresivnog ponaanja: 1. Osnaivanje i 2. Modeliranje.
1. Osnaivanje
Osnaivanje nastaje kad djeca prime nagradu za agresivno ponaanje (npr. ponos oca kad njegov sin
istue starijeg i veeg djeaka), ili dobiju dodatnu panju za agresivno ponaanje (ak i kada roditelj ili
uitelj ne odobravaju takvo ponaanje, ono privue panju). Nalazi istraivanja: Raspored osnaivanja
utjee na pojavu budueg agresivnog ponaanja Mala djeca su nagraivana za udaranje lutke. Neka
od njih su nagraivanja stalno, a neka povremeno. Ponaanje udaranja se poveavalo za vrijeme
nagraivanja. Nakon to je nagraivanje prestalo, promatralo se agresivno ponaanje djece. Agresivno
ponaanje se due odralo kod djece koja su bila povremeno nagraivana (Cowan i Walters, 1963).
2. Modeliranje
Ponaanje djeteta - Imitacija modela (udaranje ekiem)
Niz istraivanja (Bandura, Ross i Ross, 1961, 1963, 1965) u kojima su djeca predkolske dobi promatrala
model koji se agresivno igrao s BOBO lutkom. Model je tukao lutku, udarao ju s ekiem, udarao akama i
sjedio na njoj.
Nakon to su djeca promatrala model, stavljena su u prostoriju s istim igrakama, a jedna od njih je bila Bobo
lutka...Djeca su imitirala model, bez obzira na kanjavanje...

30
Osim ovog temeljnog istraivanja o uenja po modelu, znaajan broj istraivanja je pokazao da se prosocijalna
ponaanja, te pokazivanje empatikih reakcija, ali isto tako neke ponaajne navike, kao to je puenje,
hranjenje, pijenje, te niz socijalno poeljnih ponaanja i slino, ue putem modeliranja.

Nalazi utjecaja razliitih modela:

Spolne razlike: djeca radije imitiraju modele istog spola
Imitacija je vjerojatnija ukoliko model ima vii status nego nii (odgojitelji, roditelji...)
Djeca imitiraju realnu odraslu osobu, odraslu osobu koju su vidjeli na filmu i odraslu osobu na crtanom
filmu (svi su se agresivno igrali s Bobo lutkom)
Rana istraivanja Alberta Bandure pokazala su kako su djeca izloena televizijskom nasilju sposobna
vrlo tono imitirati agresivne akte modela ako im se prui prilika da ih ponove
Gledanje sportskih dogaaja koje ukljuuje agresiju (primjerice hokej na ledu, hrvanje) izaziva hostilne
osjeaje i ekspresije agresije kod gledatelja za razliku od ljudi koji promatraju natjecateljske, ali
neagresivne sportske dogaaje (natjecanje u plivanju, atletici...) (Arms, Rusell i Sandilands, 1979)
Nije kompeticija ta koja ui agresiji, ve agresivna ponaanja sama po sebi ue agresiji
Vjerojatnost imitacije agresivnog ponaanja modela se smanjuje ukoliko je ono kanjeno
Proces uenja po modelu se smatra vrlo djelotvornim, jer se ui na temelju tuih pokuaja i pogreaka i
kroz taj proces mogu se stjecati novi, sloeni oblici ponaanja. Npr. usvajanje socijalno prihvatljivih
ponaanja, uenje jezika (lingvistikih stilova), pa sve do uenja emocionalnih odgovora i sloenih
kognitivnih i motorikih aktivnosti

31
4) KOGNITIVISTIKE TEORIJE RAZVOJA

Kognitivistiko - razvojni pristup temelji se na uvjerenju da su kognitivne sposobnosti osnovne i da one

rukovode djejim ponaanjem. Kognicija: vii mentalni procesi pomou kojih ljudi pokuavaju shvatiti i
prilagoditi sebi svijet u kojem ive: miljenje, rasuivanje, uenje i rjeavanje problema. Pretpostavlja se da
nain na koji razmiljamo i znanje koje imamo rukovodi naim ponaanjem. Suvremeni kognitivno-razvojno
teoretiari zastupaju interakcionistiki pristup, tj. ponaanje i razvoj odreeni su biolokim i okolinskim faktorima.

a) Jean Piaget: TEORIJA KOGNITIVNOG RAZVOJA

b) Lav S. Vygotski: SOCIO-KULTURALNI MODEL

A) TEORIJA KOGNITIVNOG RAZVOJA Jean Piaget (1896-1980)

Ima korijene u filozofiji (pitanja o porijeklu i prirodi spoznaje), biologiji i nativistikom pristupu Rousseaua
Razvio genetiku epistemologiju na temeljima J-M. Baldwina, koja se bavi razvojem spoznaje kod djece
Spoznaja se odnosi na znanje; ideja na kojoj se temelji ova teorija = djeje ponaanje je odraz strukture
ili organizacije njihova znanja ili inteligencije
Pridaje vanost maturacijskim procesima (bioloka naobrazba)
Inteligenciju vidi kao:
organizaciju (znanje se integrira u kognitivne strukture) i
adaptaciju (dijete se prilagoava okolini)
Inteligencija je proces ne neto to dijete ima, ve to dijete ini.

KONSTRUKTI KOGNITIVNOG RAZVOJA: funkcije i kognitivne strukture

Razvoj se moe opisati pomou uroenih funkcija i kognitivnih struktura
Razvoj je za Piageta konstantna reorganizacija znanja u nove i sve sloenije kognitivne
strukture/sheme, to omoguuju sve efikasnije funkcioniranje djeteta u problemnim situacijama
Funkcije = bioloki utemeljene sklonosti k organizaciji znanja u spoznajne strukture, te za
prilagoavanje izazovima iz okoline; ne mijenjaju se tijekom ivota
KOGNITIVNE STRUKTURE - osnovni strukturalni elementi inteligencije; tj. meusobno povezani
sustavi znanja koji su u temelju inteligentnog ponaanja i njime upravljaju. Sheme su naziv za
spoznajne strukture dojenadi a sastoje se od skupa vjetih, fleksibilnih obrazaca aktivnosti kroz koje
dijete razumije svijet oko sebe (npr. hvatanje, bacanje lopte)

32
 To su mentalne strukture koje ljudi konstruiraju da bi pomou njih reprezentirali, organizirali i
interpretirali svoja iskustva, te na njih mogli reagirati. One su fleksibilne i promjenljive, ovisno o vrsti utjecaja
iz okoline.
Priroda i organizacija tih shema je ono to definira djetetovu inteligenciju u bilo kojem trenutku, a s
razvojem te strukture postaju sve sloenije i razraenije.

TRI VRSTE KOGNITIVNIH SHEMA

1. BIHEVIORALNE (senzomotorne) (1. - 1,5. god)
Sklopovi ponaanja pomou kojih dijete djeluje i spoznaje svijet oko sebe.
Razvijaju se iz refleksa (npr. "shema sisanja", "shema hvatanja"). Bihevioralne sheme nastaju kroz fizike
pokrete koja djeca vre nad objektima (gledanje, hvatanje, bacanje). Ne postoji mentalna reprezentacija svijeta,
ve se stvari predstavljaju kroz djelovanje (npr. boicu dijete ne moe mentalno reprezentirati, ve je predstavlja
kao neto to se sie).
2. SIMBOLIKE (2. - 6. god)
Mentalno predstavljanje iskustva koritenjem oznaka-simbola. Sposobnost odgoene imitacije.
Objekti se zamjenjuju rijeima. Javlja se poetkom 2. godine.
3. OPERACIONE (7. god na dalje)
Internalizirane akcijama nad objektima svojih misli (manipulacija i transformacija informacija)

UROENE FUNKCIJE
Kod roenja dijete raspolae:
a) uroenim dispozicijama (refleksi) i
b) uroenim principima kognitivnog funkcioniranja (bioloka osnova)

FUNKCIJE
ORGANIZACIJA
prirodna tendencija da se nae kognitivne sheme
organiziraju u sve slozenije strukture. Nova znanja se
integriraju u medjusobno povezane spoznajne strukture
ADAPTACIJA
ucinkovita prilagodba okolinskim uvjetima.
Inteligencija je covjeku glavno sredstvo za prilagodbu
i zbiva se pomocu dva procesa
ASIMILACIJA
Interpretacija novih iskustava na osnovi postojeceg znanja,
tj. prilagodba okoline postojecim kognitivnim shemama s ciljem njenog razumijevanja
: ukljucuje mentalno ili fizicko djelovanje na okolinu
EKVILIBRACIJA:
samoregulirajui proces uspostavljanja
ravnotee izmeu kognitivnih struktura i
okoline i izmeu razliitih struktura.
To je poticaj ili uzrok kognitivnog razvoja,
a odvija se kroz iskustvo djeteta s
okolinom, te procese asimilacije i
akomodacije.
Razvijajui se djeca stvaraju sve sloenije
strukture koje im omoguavaju bolje
razumijevanje svijeta.
Dijete konstruira svoje znanje o svijetu,
umjesto da ga samo prima i biljei!

AKOMODACIJA
Prilagodba, uskladjivanje kognitivne sheme
nekom novom iskustvu ili aspektu okoline

33
PIAGETOV KONSTRUKTIVIZAM
kognitivni razvoj je aktivni proces
djeca aktivno konstruiraju svoje razumijevanje svijeta
uzimaju neku informaciju iz okoline i oblikuju je, savijaju ili izobliuju je sve dok se ne moe lako
smjestiti u njihovu spoznajnu organizaciju (asimilacija). Ako se ta informacija ne moe asimilirati, onda
ili ignoriraju informaciju ili mijenjanju svoju spoznajnu organizaciju
djeca se raaju s potencijalom za formiranje i razumijevanje koncepata, ali ti se koncepti nee shvatiti
bez interakcije s okolinom, pomou koje dijete stvara svoju sliku svijeta oko sebe.

PERIODI KOGNITIVNOG RAZVOJA

SENZOMOTORNI PREDOPERACIJSKI PERIOD KONKRETNIH PERIOD FORMALNIH

PERIOD (0 - 2) PERIOD (2-7) OPERACIJA (7-12) OPERACIJA (>12)
Oblik inteligencije u Oblik inteligencije u Oblik inteligencije u Oblik inteligencije u
kojem se znanje bazira kojem simboli i mentalne kojem mentalne kojem mentalne
na tjelesnoj interakciji akcije poinju operacije omoguuju operacije vieg stupnja
s ljudima i objektima. zamjenjivati objekte i logiko rjeavanje omoguuju logiko
Dijete spoznaje svijet vanjsko ponaanje. problema ali samo s rezoniranje u odnosu
kroz izravno Dijete moe spoznati konkretnim objektima. na apstraktne i
djelovanje. svijet pomou hipotetike dogaaje, a
To djelovanje predoavanja koje je ne samo konkretne
odraava se u ogranieno centracijom i objekte.
senzomorotikim egocentrizmom, te (veina ljudi ne dolazi u
shemama. ostalim znaajkama. 4. fazu!!!)

Piaget je utvrdio da djeca iste dobi prave sline greke u istim zadacima testa inteligencije
Zakljuio je da djeca iste dobi imaju karakteristian nain razmiljanja, te da postoje kvalitativne razlike
u nainu razmiljanja na razliitim stupnjevima razvoja. Iz toga je zakljuio da je kognitivni razvoj
diskontinuiran.
Istraivanjem kognitivnog funkcioniranja djece razliite dobi Piaget je utvrdio postojanje 4 razliitih
razvojnih perioda.
Sva djeca postepeno prolaze kroz te stupnjeve kognitivnog razvoja i to istim redom.

34
EVALUACIJA PIAGETOVE TEORIJE

Pitanje univerzalnosti teorije: Piaget je davao malo vanosti kulturi - smatrao je da je razvoj izrazito
pod utjecajem maturacijskih faktora.
Pokazalo se da Piagetova teorija nije kulturalno univerzalna (djeca iz starosjedilake kulture su prije
usvojila principe konzervacije).
Znaaj za znanost: Najvea je teorija razvoja; potaknula je velik broj istraivanja.
Piaget i obrazovanje: teorija je rezultirala obrazovnim naelima koja se danas koriste.

NEDOSTACI:
Premalo znaaja utjecajima okoline
Potcjenjuje se mogunost djece u nekim razdobljima
Neki pojmovi nisu operacionalno definirani
Faza formalnih operacija ne odvija se pod utjecajem maturacije, ve je rezultat interesa pojedinca i
njegovih aktivnosti

B) L. S. VIGOTSKI SOCIOKULTURALNI MODEL (1896-1934): vea vanost kulturi i okolini.

Piaget - razvoj ide iznutra prema van, a prema L. Vigotskom izvana prema unutra.
Kod njega je vaan pojam internalizacija (uenje od okoline) te utjecaj socijalnih iskustava na djeji
spoznajni razvoj.
Pritom je izrazito vana socijalna interakcija za usvajanje miljenja i ponaanja svoje kulture, tj. odnos
izmeu odraslih i djece, a oituje se u zajednikim razgovorima i suradnji s lanovima drutva
Ova je teorija usmjerena na istraivanje odnosa kulturalno specifinih obiaja i razvoja
Prouava na koji se nain kultura vrijednosti, vjerovanja, obiaji i vjetine odreene drutvene skupine
prenosi na sljedeu generaciju
Komunikacija unutar socijalne interakcije postaje sastavni dio djetetova miljenja
Kognitivni razvoj je drutveno posredovani proces
Slae se s Piagetom da su djeca aktivna bia koja izgrauju svoje znanje
Zanemario bioloku sgtranu razvoja

35
4) ETOLOGIJA I EVOLUCIJSKA RAZVOJNA PSIHOLOGIJA

Istrauje ljudski i ivotinjski razvoj s evolucijskog gledita

Zanima ju adaptivna vrijednost pojedinog ponaanja
Utemeljena je na evolucijskim naelima (C. Darwin)
Ponaanja imaju evolucijske i neposredne odrednice
Fokus na uroenim ponaanjima i sloenim oblicima reagiranja u smislu njhihove vrijednosti za
opstanak vrste

K. LORENZ i N. TINBERGEN (osnivai etologije) utvrdili su 4 znaajke uroenog ponaanja:

univerzalno, stereotipno, ne zahtijeva uenje i pod minimalnim je utjecajem okoline.
Opisali kako sloeni nizovi uroenih reakcija (obrasci uobiajenog ponaanja) mogu biti potaknuti
podraajima u okolini i kako uroeni mehanizmi poput utiskivanja utjeu na proces uenja
Utiskivanje je bioloki proces tijekom kojeg mladunad nekih vrsta stjee emocionalnu privrenost
prema majci. Pritom su bitna osjetljiva (kritina) razdoblja: razdoblja razvoja tijekom kojih se odreena
ponaanja mogu lake nauiti. Bowlby istraivao procese privrenosti kod ljudi

Opaanja etologa su pokazala kako je niz aspekata socijalnog ponaanja (izraavanje meocija,
agresija, suradnja, solcijalna igra) slino takvim ponaanjima kod naih srodnika primata evolucijska
razvojna psihologija

Sociobiologija kao grana biologije istrauje evolucijsko porijeklo socijalnog ponaanja

36
5) EKOLOKI PRISTUP RAZVOJU TEORIJA EKOLOKIH SUSTAVA
Urie Bronfenbrenner - model razvoja "teorija ekolokih sustava" koja analizira odnose izmeu djeteta i
okoline.
Osnovna pretpostavka: Razvoj se odvija u kontekstu, tj. unutar ire socijalne i kulturalne okoline i
utjee na tijek razvoja. No i dijete utjee na okolinu, pa tako se smatra da i dijete i okolina neprekidno utjeu
jedno na drugo.
Dijete - lan sloenog sustava i aktivni sudionik vlastitog razvoja, pri emu su od posebnog znaaja
tzv. razvojno poticajne osobine djeteta. To su osobine koje utjeu na okolinu da se odnosi na odreen nain
prema djetetu, npr. tjelesni izgled, intelektualne sposobnosti i osobine linosti.
Okolina - meusobno povezani slojevi ili podsustavi koji utjeu jedan na drugi. Promjena u jednom
podsustavu mijenja i sve ostale podsustave, tj. sustav u cjelini. Neki od tih slojeva su blie djetetu i utjeu na
njegov razvoj neposredno, dok su drugi udaljeniji i utjeu na razvoj posredno.

1. sloj MIKROSUSTAV: djetetu najblii podsustav s kojim je u dnevnom direktnom kontaktu, neposredno
djeluje na razvoj djeteta. Mikrosustav nije konstantan mijenja se kako dijete raste. U mikrosustav ubrajamo:
osobe (obitelj, prijatelji) i interakcije sa tim osobama,
fizike znaajke okoline (veliina djetetove kue, oprema igralita, vrtia)
objekte (vrsta i broj igraaka)
aktivnosti djeteta u mikrosustavu (igranje, crtanje, itanje, razgovori, i sl.)

2. sloj MEZOSUSTAV: Sustav ODNOSA unutar mikrosustava. Povoljnije je - elementi mikrosustava su

povezani i djeluju u istom smjeru; zbog jasne i dosljedne podrke djetetovog razvoja (odnosi meu
lanovima obitelji, nastavnika i roditelja ...)

3. sloj EGZOSUSTAV: Posredna okolina - utjee na dijete i na mikrosustav, dijete u njoj ne sudjeluje (lokalna
vlast, kolski odbor, mjesto zaposlenja roditelja, i dr.)

4. sloj MAKROSUSTAV: Kultura i subkultura u kojoj dijete ivi. Utjee posredno kroz norme, vrijednosti,
stavove, tradicionalne obiaje, zakone i sl. U pravilu je stabilniji od drugih podsustava, ali i on se moe
mijenjati kako se mijenja drutvo.

37
38
 4. BIOLOKE I OKOLINSKE ODREDNICE RAZVOJA

SADRAJ ETVRTE CJELINE

5) Vrijeme
djelovanja gena
1) Mehanizmi 2) Genetski 3) Okolinski 4) Geni i
te
nasljeivanja poremeaji kontekst razvoja ponaanje
meudjelovanje
gena i okoline

1. MEHANIZMI NASLJEIVANJA
Jedna od bazinih genetskih aktivnosti jest razmnoavanje stanica
MITOZA udvostruenje kromosomskog materijala stanine jezgre nakon kojeg slijedi dioba tjelesne
(somatske) stanice i nastaju dvije jednake stanice u kojima ima 2x23 diploidan broj kromosoma.
MEJOZA razmnoavanje spolnih stanica (gameta). Proizvodi etiri razliite spolne stanice u kojima ima po
23 kromosoma (haploidan broj) u svakoj stanici. Ove stanice slue kao kalup za proizvodnju trilijuna
identinih stanica procesom mitoze.
Ljudska stanica: stanina membrana, citoplazma u kojoj se nalaze mitohondriji, jezgra i njezina membrana,
te kromosomi u jezgri.

GENOTIP cjelokupni genetski materijal koji nasljeujemo od naih roditelja i predaka (zbroj svih gena)
FENOTIP zbroj morfolokih (oblik) i fiziolokih (procesi u tijelu) svojstava organizma. Ovisan je o
genotipu, ali i djelovanju okolinskih faktora.
FENOTIP = GENOTIP x MODIFIKACIJA

Muki ili enski spol?

22 para kromosoma sukladni autosomi ili somatski kromosomi
23. par moe biti XX ili XY spolni kromosom
Kariogram ljudskih kromosoma

Obrasci genskog nasljeivanja: naini na koje se ostvaruje interakcija meu genima oba roditelja.
Ako su geni od oba roditelja slini, dijete je
homozigotno i pokazivat e odreeno nasljeeno svojstvo
Ako su ta dva gena razliita, dijete je heterozigotno i
svojstvo koje e se pojaviti ovisi o odnosima meu genima

39
 Dominanantno-recesivno nasljeivanje (2 gena 3 kombinacije: DD, Dr, rr: kod prva dva je isti fenotip ali
drugaiji genotip; Dr-nositelji svojstva)
Kodominantnost (oblik nasljeivanja kod kojeg oba gena utjeu na pojedinevu manifestnu karakteristiku,
npr. anemija srpastih stanica)
Nasljeivanje vezano uz x-kromosom (kada se tetni recesivni gen nalazi na x-kromosomu mukarci veu
vjerojatnost obolijevanja jer ga zdravi y-kromosom nee moi nadjaati)
Gensko utiskivanje (geni su utisnuti ili kemijski obiljeeni tako da se jedan lan para aktivira, bez obzira na
njegovu grau; utisnue je esto privremeno)
Mutacija (iznenadna, trajna promjena dijela molekule DNK; razlog nastanka tetnih gena; opasnim tvarima u
hrani ili zraku razliita tetna zraenja)
Poligensko nasljeivanje (nasljeivanje tjel. visine i teine, inteligencije i osobina linosti koje znaajno varira
jer velik broj gena utjee na jedno svojstvo)

MENDELOVI ZAKONI
Gregor Mendel (1822-1884) otac suvremene genetike (austrijski sveenik i znanstvenik)
Mendelova istraivanja s biljkama graka dovela su do prve znanstvene teorije nasljeivanja temeljene na
konceptima dominantnih i recesivnih gena (1865)
DOMINANTNO SVOJSTVO je ono koje se u fenotipu uvijek manifestira.
RECESIVNA SVOJSTVA se takoer mogu izraziti u fenotipu, ali samo ako su oba gena recesivna
(recesivni homozigot)
Mendelovi eksperimenti na vrtnom graku

MENDELOVI ZAKONI

ZAKON UNIFORMNOSTI ZAKON SEGREGACIJE ZAKON NEZAVISNOSTI

Kad se krizaju homozigotni Svaka nasljedna osobina Kada se krizaju jedinke s vie
roditelji, svi ce potomci prenosi se na potomke svojstava pojedina svojstva se
biti jednaki kao posebna jedinica, u omjerima nasljedjuju nezavisno

2. GENETSKI POREMEAJI
Neki se poremeaji prenose
genetski, kao i svaka druga
osobina, u skladu s Mendelovim GENETSKI
zakonima. Poremeaji mogu biti POREMECAJI
vezani uz gene na somatskim i
spolnim kromosomima

Genetske bolesti, poput Downova a) NASLJEDNI b) STRUKTURALNA

sindroma nisu nasljeene, ve su POREMECAJI OTECENJA
uzrokovane strukturalnim oteenjima GENA
kromosoma koji se mogu pojaviti kod
jednog roditelja tijekom mejoze i to
u obliku abnormalnosti autosoma
ili spolnih kromosoma

40
 a) NASLJEDNI POREMEAJI:

Nasljedni
poremeaji

geni na geni na
somatskim spolnim
kromosomima kromosomima

dominantne recesivne
osobine osobine

a1.GENI NA SOMATSKIM KROMOSOMIMA:

DOMINANTNE OSOBINE RECESIVNE OSOBINE
Rjei poremeaji; bolesti su esto vidljive Uzrokovane su recesivnim genima, dolaze samo onda do
prije nego to osoba prenese to svojstvo na izraaja ako je osoba recesivni homozigot (a to je sluaj samo
dijete. ako oba roditelja nose barem jedan recesivni gen). Ti poremeaji
Huntingtonova korea: uzrokovana su mnogo ei poto osobe ne znaju da su nosioci bolesti.
je dominantnim genom; pokazuje Vjerojatnost oboljenja iznosi 25 %, vjetojatnost da osoba dobije
se kod svih nositelja. Javlja se oba recesivna gena iznosi 25 %, a jedan 50%.
izmeu 30. i 40. godine; ivani Tay-Sachsova bolest - uzrokuje progresivno
sustav naglo poinje propadati to propadanje mozga zbog nedostatka enzima koji
rezultira nekontroliranim pokretima razgrauje masti u mozgovnim stanicama.
miia i poremeenom funkcijom Fenilketonurija - bolest metabolizma. Tijelo ne proizvodi
mozga. Zavrava smru. (gen na 4. enzim koji razgrauje aminokiselinu fenilalanin. U krvi se
kromosomu) nakupljaju velike koliine te tvari i oteuju mozgovne
Hiperkolesterolemija: izuzetno stanice. Moe rezultirati mentalnom retardacijom. Dijete
poveana razina kolesterola; se moe sasvim normalno razviti kontrolom unoenja
Retinoblastum: tumor oka fenilalanina putem hrane tijekom prvih nekoliko godina
ivota. (Geni ne odreuju u potpunosti sudbinu nekog
pojedinca; genetski utjecaj moe biti modificiran ili
eliminiran utjecajem okoline.)
Anemija srpastih stanica - crvene krvne stanice
poprimaju srpasti oblik i nisu uinkovite u prijenosu kisika
u tjelesne stanice.

a2.GENI NA spolnim KROMOSOMIMA Poremeaji koji se najee manifestiraju kod mukaraca

(recesivni i vezani uz X kromosom;Y kromosom daleko skromniji
nosioc genetskih informacija).
Hemofilija = krv se ne moe zgruati - opasnost kod
krvarenja
Sindrom krhkog x kromosoma = najei uzrok
mentalne retardacije kod mukaraca
Duchenova miina distrofija = progresivno
propadanje miia

41
B) STRUKTURALNA OTEENJA KROMOSOMA

strukturalna
oteenja
kromosoma

abnormalnosti
abnormalnosti
spolnih
autosoma
kromosoma

kod ena kod mukaraca

B1.abnormalnosti autosoma B2.abnormalnosti spolnih kromosoma

Downov sindrom (trisomija 21. KOD ENA KOD MUKARACA

kromosoma): specifian fiziki izgled Turnerov sindrom (X0) Klinfelterov sindrom (XXY) =
(mongoloidan), mentalna retardacija (ne = samo 1 X kromosom, fenotipski mukarac, ali
nuno velika), ugodan temperament. esti (45 kromosoma). feminiziran: jae grudi, iri
su problemi sa srcem i drugim organima, Osobe su bokovi, vie masnog tkiva,
usljed ega ne doive dugu starost. Dob fenotipski ene; ali nemaju dugake ruke, malo dlaka;
majke: iznad 35. godine je povean rizik, jajnike, menstruaciju i odreeni dio pokazuje
ali i oeva dob moe utjecati (ili ako radi u slabe spolne znaajke, te karakaeistike mentalne
okolini sa teratogenim imbenicima). niski rast. Verbalne retardacije.
Pla make (Chri du chat) oteen 15. sposobnosti su normalne; "Super mukarac" (XYY) =
par kromosoma: mentalna retardacija, slabije spacijalne vrlo visoki i maskulizirani;
neuromuskularne tekoe, rana smrt sposobnosti; u 20 % kasnije poinju govoriti, imaju
Wilmov tumor - nedostatak genetskog sluajeva snien je IQ. probleme u uenju; u prosjeku
materijala na jednom od para na 11. Sindrom trostrukog X su ee snienog IQ od
kromosomu (djeca nemaju arenicu i ("super ena = XXX") = normalnih.
obolijevaju od raka bubrega) Fenotip je enski, ali: Kod oba poremeaja smatra se
Trisomija D - 3 kromosoma na 13. paru; oteen je verbalni da su skloni antisocijalnom
izraena mentalna retardacija, rana smrt faktor, slabo ponaanju - ima ih vie u zatvoru.
(Patau-ov sindrom) kratkorono pamenje.

3. OKOLINSKI KONTEKST RAZVOJA

Obitelj (izravan i neizravan utjecaj, te prilagodba na promjene)
Socioekonomski status (SES: godine obrazovanja, prestinost i sposobnosti potrebne za posao,
prihodi) i funkcioniranje obitelji
Siromatvo
Izvan obitelji: susjedstvo, mjesta, gradovi
Kulturalni kontekst (vrijednosti i obiaji, socijalna politika)

42
4. GENI I PONAANJE
BIHEVIORALNA GENETIKA
Interdisciplinarno podruje koje pokuava utvrditi da li se individualne razlike u ponaanju mogu objasniti
genetskim razlikama. Jesu li razlike meu ljudima uzrokovane nasljeem ili okolinom/uenjem, te u kojoj mjeri?
INDEKS HEREDITETA (NASLJEDNOSTI)
Odnos izmeu genotipa i fenotipa izraava se pomou tzv. INDEKSA HEREDITETA (NASLJEDNOSTI).
A to je onaj dio u nekoj osobini koji se moe pripisati genetskom dijelu u prouavanom uzorku. Indeks
nasljednosti se kree: od 0 1 (0 = sve razlike su okolinskog porijekla; 1 =sve razlike su genetskog
porijekla). Pokazuje stupanj u kojem se razlike u fenotipu mogu objasniti razlikama u genotipu. Indeks
herediteta se rauna na temelju korelacija razliitih vrsta srodnika, te podataka iz istraivanja usvojene
djece i blizanaca. Npr.: Procjena indeksa herediteta za inteligencijiu iznosi 0.5 - 0.6, to bi znailo da
50 - 60 % varijacija u ljudskoj inteligenciji proizlazi iz razliitosti gena. Ostali dio se moe
objasniti okolinskim faktorima. Indeks predstavlja vrlo grubu procjenu i ovisi o uzorku na kojem je
odreen, tj. nije univerzalan za sve.
Stupanj konkordancije: SK: znantno vei kod jednojajanih nego dvojajanih blizanaca
Stupanj podudaranja
Postotak sluajeva (0-100) u kojima oba blizanca pokazuju neku osobinu onda kada je ona prisutna kod
jednog/jedne od njih. Najee kod prouavanja udjela genotipa u emocionalnim poremeajima i
poremeajima ponaanja. Vrijednost 0 pokazuje da ako jedan blizanac ili blizankinja ima neku osobinu,
drugi ili druga je nikada nema.

Metode istraivanja utjecaja nasljea na ponaanje: 4 vrste

1. Obiteljske studije: ispituju se slinosti u fenotipu

Roditelji dijete 50 % zajednikih gena

Baka/djed - unuci 25 %
Bratii 12,5 %.

2. Studije blizanaca: Usporeuju se korelacije npr. u inteligenciji kod parova identinih blizanaca (r = 0.86)
s korelacijama dvojajanih (r = 0. 53).

Jednojajani 100 % isti geni

Dvojajani 50 % zajednikih gena

3. Studije usvojenja
Odreuju se povezanosti osobina izmeu biolokih roditelja i djece, te povezanosti istih izmeu usvojitelja i
djece. Npr. kod inteligencije: odreuju se korelacije IQ-a izmeu biolokih roditelja i djece, kao i korelacije IQ-a
usvojitelja i djece. Vea slinost sa usvojiteljima govorila bi u prilog okolinskog znaaja za razvoj inteligencije.

4. Kombinacija studija usvojenja i studija blizanaca

Istrauje se slinost meu jednojajanim blizancima koji su u ranom djetinjstvu razdvojeni i odrastaju u razliitim
okolinama. One osobine koje su kod njih slinije nego to je to sluaj kod dvojajanih koji su odrasli kod svojih
roditelja, oigledno su genetski predodreene (teko provedivo).
43
UTJECAJ GENA NA PSIHOLOKE OSOBINE
Rezultati istraivanja potvruju da geni igraju znaajnu ulogu, posebice u tri podruja:
odreenim PSIHIJATRIJSKIM POREMEAJIMA (npr. shizofrenija, shizofrene majke imaju shizofrenu
djecu u 1 od 10 sluajeva)
INTELIGENCIJA (50 -60 %)
LINOST (50 %).
Najuvjerljiviji rezultat utjecaja gena je da su identini blizanci odrasli u razliitim okolinama sliniji od dvojajanih
blizanca odraslih zajedno:
Korelacija/stupanj Jednojajani (odvojeni) Dvojajani (zajedno)
povezanosti
SVE SPOSOBNOSTI" r = 0.74 r = 0.54

OSOBINE LINOSTI r = 0.52 r = 0.25

...no meutim, istraivanja su pokazala da okolina takoer utjee na navedena ponaanja. ak se i

identini blizanci koji imaju potpuno jednake gene mogu razlikovati u tome hoe li razviti mentalni
poremeaj, te se razlikovati u inteligenciji i u linosti. Bihevioralno-genetika istraivanja pokazala su da
razlike u tome kako blizanci (i drugi) doivljavaju istu okolinu, utjee na neke od tih osobina vie nego
na druge.

5. VRIJEME DJELOVANJA GENA

MEUDJELOVANJE GENA I OKOLINE
PROMJENA DJELOVANJA GENA I RAZVOJNI TEMPO
ovjekov tjelesni razvoj (i neki drugi aspekti razvoja) obiljeavaju brzi periodi i zastoji koji su rezultat aktivacije
odreenih gena u odreenim razdobljima. RAZVOJNI TEMPO - obrazac po kojem se odvija ta aktivacija;
tonije, brzina kojom se smjenjuju periodi brzog rasta i zastoja u tjelesnom i mentalnom razvoju pojedinca;
usklaeniji je za jednojajane blizance (genetski utjecaj). Usprkos tome i okolina takoer ima svoju ulogu.
a) Model raspona reakcije. Geni odreuju raspon reakcije (=okvir mogueg razvoja), a okolina odreuje do
kojeg stupnja unutar tog raspona reakcije e se osobina konano razviti. Koliina mogueg variranja neke
osobine pod utjecajem iskustva unutar granica zadanih genetskim naslijeem.
b) Model biranja kutia (niche picking): Prema Scarr-ovoj i McCartney-evoj, djeje ponaanje je pod
utjecajem 3 odnosa izmeu genotipa i okoline:
PASIVNOG (okolinu uglavnom stvaraju drugi (roditelji)).
POTICAJNOG (dijete svojim ponaanjem potie odreene reakcije drugih (vesela beba - potie pozitivno
ponaanje okoline)
AKTIVNOG (dijete aktivno bira kutie - trai okolinu koja odgovara njegovom genotipu (knjinica,
sportsko igralite i sl.) i na taj nain potie njegov razvoj)
c) Model kanaliziranosti: razliite osobine imaju razliiti stupanj kanaliziranosti. to je vei utjecaj biolokih
faktora, to je vea i kanaliziranost razvoja u odreenom smjeru. to je manja bioloka odreenost, to je
kanaliziranost manja i okolinski utjecaji mogu vie utjecati. NPR: osobina visine: visoko je kanalizirana i
najvie ovisi o genotipu, a okolinski utjecaj je samo minimalan. Kanaliziranost nije itav ivot konstantna.

ZAKLJUAK
Meusobna djelovanja gena i okoline vrlo su sloena.
Npr. intelektualna aktivnost ovisi o prikladnom funkcioniranju nekoliko stotina gena, a mogu postati jo
sloenija nakon otkria koja nagovjetavaju kako se organizacija gena na DNA molekuli s vremenom moe
promijeniti.
Genetika (zasad) ne moe dati konane odgovore jer se genetiki procesi uvijek odvijaju u kontekstu okoline
44
45
 5. PRENATALNI RAZVOJ, POROD I STANJE
NOVOROENETA

1) ZAEE, TRI FAZE PRENATALNOG RAZVOJA I PRENATALNA OKOLINA

Zaee

Prenatalni razvoj zapoinje zaeem (oplodnjom), u kojem genetski materijal iz muke spolne stanice
(spermij) ulazi u ensku spolnu stanicu (jajace); tim spajanjem nastaje nova stanica = zigota
Glava spermija uz pomou enzima prodire kroz membranu u trajanju od 1h. Nakon prodiranja, jajna stanice
poinje bubriti, te je uslijed zadebljanja onemoguen ulazak ostalim spermijima (sprijeena je poliploidija)
U jajnoj stanici udruuju se jezgra jajaca (23 kr.) i jezgra spermija (23 kr.) u zajedniku jezgru koja ima
potpuni broj kromosoma (2n =46)
Oplodnja je gotova
Novi ivot, ima sve predispozicije da se razvije u potpunog ovjeka
Novonastala zigota podvostruuje svoje kromosome i priprema se za prvu mitotinu diobu

46
 TRI FAZE PRENATALNOG RAZVOJA (0. - 9. MJ.)

1. RAZDOBLJE ZIGOTE: 0-2.

TJEDNA

2. RAZDOBLJE EMBRIJA:
3.-8. TJEDNA
NOVOROENE

3. RAZDOBLJE FETUSA: 9.-38.

TJEDNA

RAZDOBLJE ZIGOTE (0-2. tjedna)

FAZA BRAZDANJA
Zigota putuje kroz jajovod (brojne mitoze). Od oplodnje do dvostaninog oblika potrebno je oko 30 sati.
Nakon 72 sata zigota se pretvorila u zametni mjehuri blastocitu. Do maternice stie za 4 dana, a veliine je
duda i zove se MORULA.
IMPLANTACIJA
estog dana nakon oplodnje, stanice zigote postanu ljepljive i privrste se za stjenku maternice.
Implantacija traje oko tjedan dana (zigota stvara putove kojima prodire u sluznicu stjenke maternice,
omoguujui sebi time pristup hranjivim tvarima iz majine krvi). Na kraju implantacije (2 tjedna nakon oplodnje,
to odgovara prvom izostanku menstruacije) zigota je potpuno ukopana u stjenku maternice.
RAZDOBLJE EMBRIJA (3. do 8. tjedna)
Zigota je postala embrio, poinje faza GASTRULACIJE: stanice embrioblasta se poredaju u tri sloja:
Vanjski: ektoderm s, osjetni organi i koa
Srednji: mezoderm miii, kosti, krvoilni sustav, endokrini sustav, mokrani i reproduktivni sustav
Unutarnji: endoderm probavni organi, jetra, plua, lijezde

47
Stanina masa se diferencira u razliite organe i strukture, poinje ORGANOGENEZA: Tijekom 6 tjedana,
nakupina stanica (nalik na plod duda) preobraava se u sloen i diferenciran organizam koji ima srce, bubrege,
oi, ui, ivani sustav i mozak.

4. tjedan embrio je cjevica duine 2,5-6 mm

24. dana poinje kucati srce
razvijaju se pojedina mozgovna podruja
okolina poinje utjecati na razvoj
5. tjedan tijelo se malo mijenja, glava i mozak se naglo razvijaju
pojavljuju se oi, ui
formiraju se gornji i donji udovi
6. tjedan glava i mozak brzo rastu
udovi se diferenciraju (lakat, prsti, ake)
7. tjedan udovi se dalje naglo razvijaju
formira se lena modina
8. tjedan embrio je dugaak 2.5-3 cm, teak 4g
95 % svih organa je formirano (karakteristino ljudska obiljeja)
stvorene su sve vanjske i unutarnje strukture

Homeotiki geni: regulacijski geni koji odreuju slijed i vremenski raspored kojim se stanice diferenciraju da
bi stvorile razliite dijelove tijela
Proizvode bjelanevine koje govore tijelu koji dio treba proizvesti

Prenatalna okolina
Dovravaju se i potporne strukture koje su potrebne za zatitu i rast - amnionska vrea, posteljica i pupana
vrpca.
Amnionska vrea: upljina ispunjena tekuinom i zatiena nepropusnom membranom, koja okruuje i titi
embrio i fetus
Posteljica: organ koji nastaje spajanjem tkiva embrija i tkiva maternice na mjestu na kojem se embrio
privrsti za maternicu. Taj organ vri izmjenu hranjivih tvari, kisika i otpadnih tvari izmeu embrija ili fetusa i
majke, kroz vrlo tanku membranu koja onemoguuje mijeanje krvi.
Pupana vrpca: mekani kabel sainjen od tkiva i krvnih ila koji povezuje fetus s posteljicom

48
RAZDOBLJE FETUSA (9.- 38. tjedna)

Rast fetusa sporiji je negoli rast embrija. Nastavlja se daljnji razvoj ve oblikovanih organskih struktura, te porast
teine i veliine (28 g i 7-8cm). Dijete se u tom razdoblju mora razviti kako bi nakon roenja samostalno
obavljalo osnovne fizioloke funkcije - disanje, probava odstranjivanje otpada metabolizma i reagiranje na
razliite podraaje iz okoline. Nastaje niz unutarnjih i vanjskih promjena.

3. mjesec nastaju prvi rudimentarni elementi lica

glava u odnosu na ostali dio jo uvijek dominira
oni kapci se zatvore
poinje androgenizacija mukih fetusa i mogue je ustanoviti spol fetusa
prva kretanja: pomicanje tijela, prsti i gutanje
4. mjesec oi i ui se pomiu prema naprijed
pojavljuju se prvi pokreti sisanja i majka poinje osjeati pokrete fetusa
pojavljuju se nokti i kosa poinje rasti
fetus postaje osjetljiv na svjetlo
dugaak je 14 cm, teine 200g
5. mjesec razvijaju se ivane stanice mozga
fetus poinje reagirati na zvuk (uje)
fetus moe plivati u amnionskoj vodi
razlikuju se stanja budnosti i sna
itavo tijelo pokriva posebna kosa (LANUGO) koja se kasnije gubi
duina: 19 cm; teina: 450g
6. mjesec tijelo i dalje raste
6./7. mj. mozak je ve dovoljno razvijen da organizam moe: a) regulirati
temperaturu, b) gutati, c) djelomino regulirati disanje. Zato postoje anse da
fetus preivi ako se sada rodi.
problem: nema plua i krvne ile su vrlo slabe
7. mjesec Vjerojatnost preivljavanja je vea (teina: 1000g)
8. mjesec pojavljuje se masno tkivo
majina antitijela prelaze na dijete i tite dijete do 6. mjeseca dok se ne razvije
njegov imunoloki sustav
9. mjesec normalni fetus spreman je suoiti se s vanjskim svijetom, 25-38 tj. (50 cm,
3400g)

49
Razdoblje fetusa
Prvo ponaanje: (3. mjesec) Fetus pomie tijelo i prste, poinje gutati
Sazrijevanje: Fetus nije sposoban preivjeti prije 23 do 24 tjedna fetalne dobi (pluni mjehurii ne
mogu prenijeti kisik u krv). Kako fetus sazrijeva, plua postaju sve sposobnija, probavni sustav postaje
sposoban iz hrane iskoritavati hranjive tvari, a pojavljuje se i masno tkivo (omoguuje izolaciju/tjelesna
temp.).
Obrambeni sustav: Tijekom posljednjih mjeseci prenatalnog razvoja fetus uzima od majke antitijela,
kako bi se u prvim mjesecima nakon roenja novoroene zatitilo od infekcije.
Osjetljiva razdoblja prenatalnog razvoja: svaki organ i tjelesna struktura ima svoje osjetljivo razdoblje
u kojem njegov razvoj moe biti poremeen
Fetalna aktivnost: PLIVANJE, SISANJE PALCA, SPAVANJE

2) LJUDSKI MOZAK I RAZVOJ IVANOG SUSTAVA

- Graa mozga

Djeluje putem komunikacijskih mrea koje obuhvaaju:

milijarde ivanih stanica
nekoliko stotina tisua milijardi veza meu njima.
Informacije putuju kroz ivane stanice u obliku elektrinih signala, koje primaju ulazni izdanci dendriti, a
prenose ih izlazni izdanci aksoni. Neurotransmiteri omoguuju prijelaz informacija preko sinapsi.
3 glavna dijela
a) modano deblo,
b) srednji mozak i
c) veliki mozak
Psihologe najvie zanima kora velikog mozga (upravlja mozgovnim funkcijama vie razine; neka podruja
kore specijalizirana su za odreene funkcije - vidne, slune i dodirne osjete).

50
RAZVOJ IVANOG SUSTAVA
Razvoj mozga fetusa obuhvaa :
stvaranje stanica (proliferacija) - 8. - 16. tj. (razvoj najburniji; 250 000 ivanih stanica u minuti!!!). Stvaranje
ivanih stanica traje do 28 tj. i nakon roenja nema vie nastanka novih stanica.
seobu stanica (migracija) - korteks se razvija iznutra prema van (stanice se stvaraju u sredini i putuju prema
periferiji). Zavrava u 7. mj trudnoe.
formiranje aksona i dendrita (diferencijacija) (prvo aksoni; kasnije dendriti.)
elaboraciju stanica (povezivanje) - stanice se povezuju (stvaraju se sinapse).
Nije zavren pri roenju, ve se sazrijevanje nastavlja:
1) MIJELINIZACIJA vlakana (npr. asocijativnih podruja sve do puberteta)
2) Stvara se sve vei broj novih veza meu ivanim stanicama
3) Poveava se debljina itavog korteksa i pojedinih slojeva (neki slojevi korteksa pri roenju nisu
potpuno razvijeni).
4) Povea se i veliina stanica, struktura i duljina aksona i dendrita.

SPECIJALIZACIJA MOZGOVNIH POLUTKI

Lijeva i desna polutka mozga u odreenoj su mjeri specijalizirane.
Rezultati istraivanja ukazuju da je ve kod roenja
lijeva strana mozga pripljemena za upravljanje jezinim funkcioniranjem, a
desna za upravljanje spacijalnim (prostornim) i matematikim funkcioniranjem (pod
odreenim okolnostima jedna modana polutka moe preuzeti funkciju druge).

IVANI SUSTAV PRILIKOM ROENJA

Mozak tei 25 % teine odraslog, (tijelo 5 % odrasle osobe); do 3. god 80 % teine odraslog
Najprije se razvijaju primarna i sekundarna podruja (dodir, vid i sluh), a asocijativna podruja se razvijaju
najkasnije
Nakon 28 tjedana trudnoe ne stvaraju se nove ivane stanice ali se njihova elaboracija nastavlja
(godinama).
ivane stanice i sinapse stvaraju se u prekomjernom broju, a zatim se uklanjaju. Proces otklanjanja traje
sve do adolescencije. Iskustvo (okolina) takoer utjeu na to koje e ivane stanice i sinapse odumrijeti

51
3) UINCI TRUDNOE NA MAJKU
ANATOMSKE PROMJENE: Maternica raste, rastom djeteta unutranji organi su stisnuti; disanje je oteano.
FIZIOLOKE PROMJENE: izostaju uobiajene ciklike varijacije u razini hormona (menstruacija je
sprijeena). Razina progesterona i estrogena se tijekom trudnoe postepeno poveava. To moe dovesti do
munine.
PSHIKE PROMJENE: Psihologija trudnica vrlo je sloena. Psiholoko stanje ovisi o tome da li se dijete
"desilo" ili je ono stvarno eljeno.

Faze psihikih promjena

Adaptacija na trudnou. Izmjena faza zabrinutosti i zadovoljstva. Smanjena
PRVO tromjeseje
seksualna motivacija, a javlja se vea potreba za druenja s prijateljicama.
Raspoloenje se poboljava. Osjea pokrete fetusa. Pitanja kako e im dijete
DRUGO
izgledati; razvija se svijest da je to dijete neto to nisu one same. Odnos sa
tromjeseje
suprugom se poboljava te se trudi uspostaviti harmonian odnos.
Priprema na porod. Razmilja o konkretnim pripremama za prihvat budueg
TREE
novoroeneta (kreveti, koara, i sl.), lani trudovi zbog uzbuenja. 10 - 15 %
tromjeseje
mukaraca ima simptome trudnoe uslijed uivljavanja sa suprugom.

4) TERATOLOGIJA
Znanstveno podruje koje se bavi istraivanjem initelja (ili teratogena) koji ometaju normalan
prenatalni razvoj. Psihoteratologija istrauje posljedice koje teratogeni imaju na ponaanje koje ne moraju uvijek
biti vidljive u trenutku roenja. Procjenjivanjem ponaanja mogu se otkriti posljedice teratogena ak i onda kada
ne postoje nikakve fizike posljedice.

Naela djelovanja teratogena:

uinak teratogena ovisi o genetskoj strukturi izloenog organizma
uinak ovisi o vremenu kada teratogen djeluje
svaki teratogen moe imati jedinstveni uinak
posljedice teratogena mogu biti vrlo teka oteenja, pa ak i smrt
teratogeni dolaze do fetusa na razliite naine
posljedice teratogena poveavaju se sa stupnjem izloenosti

52
Prirodne opasnosti za razvoj/zdravlje embrija i fetusa
Izloenost majke infektivnim bolestima: rubeola (sljepoa, gluhoa, MR), herpes: CMV i tip2 (oteenja
SS), sifilis (oteenja SS i deformacije kostura) i AIDS (izoblienja, deformacije) mogu prouzroiti teka
oteenja.
Prehrana: loa prehrana tetna (normalan rast fetusa=hrana bogata bjelanevinama, vitaminima (FK) i
mineralima, a kasnije zbog razvoja mozga i proteinima; konane posljedice slabe prehrane djelomice ovise o
prehrani nakon roenja, kao i razini podraivanja u okolini.)
Majin psihiki stres i iskustva: snane emocije izazivaju intenzivnije izluivanje pojedinih hormona
Dob roditelja - dokazano utjee na rizinost normalnog razvoja fetusa. S porastom dobi raste opasnost od
Down sindroma i ahondroplazije (nakon 35. god.). Maloljetne majke imaju veu vjerojatnost preranog
roenja i raanja djece s malom poroajnom teinom. (Razlozi mogu biti vie povezani sa socioekonomskim
initeljima nego s majinom dobi.)

Civilizacijske" opasnosti za razvoj embrija i fetusa

a) Konzumiranje alkohola i droga: Izloenost razliitim drogama i kemijskim tvarima iz okoline mogu biti
tetni za embrio i fetus u razvoju.
1. Uline droge: ilegalne, sve dostupnije i mogu imati vrlo negativne posljedice na fetus. Djeca ije su majke
ovisne o drogi mogu se roditi ovisna o drogi i imati brojne razvojne probleme (slabokrvnost, mala PT,
razdraljivost, izoblienja).
2. Lijekovi: mogu biti tetni (talidomid). Spolni hormoni uinci u pubertetu.
3. Kofein, nikotin i alkohol: (kemijske tvari koje su uobiajene; ne razmiljamo kao o drogama). O utjecaju
konzumiranja kofeina za vrijeme trudnoe ne postoje nikakvi vrsti zakljuci. Rezultati ispitivanja redovito
pokazuju da puenje tetno utjee na rast fetusa; poveava rizik od preranog poroda; komplikacije pri
porodu i kasnije (kola: panja-impulzivnost i itanje). Konzumiranje alkohola moe dovesti do tjelesnih i
intelektualnih nedostataka, (npr. fetalni alkoholni sindrom: izoblienje udova i lica, uroene bolesti srca,
nemogunost dobivanja na teini u dojenakoj dobi, anomalije vanjskog spolovila, zaostajanje u rastu,
mentalna retardacija, tekoe uenja; razdraljiva, loe spavaju, problemi hranjenja, povraanje; kad krenu u
kolu tekoe s panjom, jezini problemi, motorika). Djelovanje alkohola moe se pojaati puenjem i
drugim drogama.
b) Izloenost majke kemikalijama iz okoline: moe se dogoditi i putem unoenja industrijskih kemijskih
nusproizvoda (hrana, zrak). Dokazano je da iva i olovo imaju snano teratogeno djelovanje.
Brazil - Cubato 50% pobaaja manje kad se smanjilo oneienje
Japan: iva u ribama simptomi nalik djejoj paralizi

53
Osjetljiva razdoblja prenatalnog razvoja za izloenost teratogenim faktorima
o osjetljivo razdoblje predstavlja ogranien vremenski period u kojem je neki dio tijela ili neko ponaanje
bioloki spremno na brz razvoj, tj. razvoj je osobito osjetljiv na utjecaje iz okoline
Period zigote: prije usaivanja, teratogeni rijetko utjeu na razvoj ako se dogodi,
obino je oteenje nakupine stanica toliko da ona umire
Period embrija: period u kojem najee dolazi do velikih oteenja, jer se u to vrijeme
stvaraju temelji svih organa i tjelesnih struktura
Period fetusa: oteenja su obino manja, ali na organima kao to su mozak, oi i
spolovila ipak mogu nastati velika oteenja
o uinci teratogena nisu ogranieni samo na neposredna tjelesna oteenja, jer su neke posljedice za
zdravlje vrlo suptilne i odgoene; na posredan nain mogu nastati i psiholoke posljedice, kao reakcija na
tjelesna oteenja
o Shematski prikaz osjetljivih ili kritinih razdoblja u prenatalnom razvoju. Osjetljivost na teratogene je
najvea u razdoblju od 3-9 tjedana poslije zaea kada dolazi do stvaranja organa.
Before we are born, K. L. Moore (1989; prema Vasta i sur., 1998, str. 135)

Prevencija, otkrivanje i lijeenje uroenih poremeaja

Prevencija: mogunosti dijagnosticiranja i izljeenja prenatalnih oboljenja sve vea. Spreavanje

genetskim savjetovanjem

Otkrivanje: dijagnostiki postupci - prozor prenatalnog razvoja, (prije nekoliko desetljea nepoznat).
Ultrazvuk: poremeaji rasta (abnormalni rast glave).
Amniocentezom i analizom uzoraka korionskih resica dobivamo fetalne stanice koje se zatim mogu
analizirati. Tom analizom mogu se otkriti kromosomski nedostaci i nekoliko genetskih problema te neke
druge bolesti. Utvrivanje poremeaja provedeno je i na embrijima u epruveti

Lijeenje: Moe se poduzeti ak i za vrijeme kad je fetus jo u maternici (nakon otkrivanja).

medicinska terapija, kao u sluaju kada postoji neka kemijska neravnotea
kirurki zahvati
terapija gena (genetiki inenjering): budunost (zamjena gena)

54
5) ROENJE I NOVOROENAKA DOB 0-1 mjesec

ROENJE I "PRENATALNO RAZDOBLJE

38 tjedana nakon oplodnje (266 dana; 40 tjedana od posljednje menstruacije).
Prije kraja trudnoe fetus se (glava prema dolje) smjeta na dno maternice (izlaz iz vagine). Taj poloaj
smanjuje pritisak na dijafragmu majke; disanje postaje lake (olakanje).
Vrat maternice postaje vrlo podraljiv; dijete sve vie pritie glavom. Taj mehaniki podraaj izaziva refleks
koji preko hipotalamusa potie luenje hormona OKSITOCINA iz neurohipofize. Oksitocin izaziva ritmike
kontrakcije miia maternice. Starost posteljice takoer potie porod.
Porod zapoinje pravilnim stezanjem miia maternice (trudovima) i prolazi kroz tri faze. U poetku trudovi
se javljaju svakih 15-20 minuta, a kasnije u sve kraim intervalima.

TRI FAZE PORODA

1. FAZA: Stezanje i irenje (dilatacija) grlia maternice (do 10 cm); pucanje vodenjaka (trajanje 6- 24
sata)
2. FAZA: Poraanje djeteta - Miii maternice i trbuni miii steu se i istiskuju dijete kroz grlo maternice
i rodnicu (poroajni kanal); pritisak na grli kao 30 kg. Ako dijete nije okrenuto glavom prema dolje
najee se provodi carski rez. (trajanje razliito dugo: veina prvorotkinja 8-16 sati; 1 sat traje
istiskivanje).
3. FAZA: Izbacivanje posteljice: 10 - 45 min. nakon roenja djeteta ljuti se posteljica iz stijenke
maternice i izbacuju se potporne strukture (uz gubitak hormona).

ROENJE
Prekine se pupana vrpca i dijete se okrene na glavu (izbacivanje amnionske tekuine iz plua).
Uslijed toga dijete ne dobiva vie kisika od majke, razina CO2 poraste to podrauje respiracijsko
sredite (u produenoj modini).
Dijete snano udahne atmosferski zrak to zavibrira glasnice - prvi pla (znak da je poelo disati).
Oekuje se unutar prvih 2-5 minuta. Nakon poroajnog napora dijete spava jedan itav dan
3 indikatora rizinosti za razvojne probleme kod djece: a) karakteristike majke i obitelji; b) fizika
ugroenost novoroeneta i c) djetetovo postignue u ispitivanjima ponaanja (APGAR)

55
a) karakteristike majke i obitelji
85% rizika za razvojne probleme nosi prenatalno razdoblje
BABY BLUES = POSTNATALNA DEPRESIJA: nakon poroda psihiko stanje majke se moe znatno
pogorati. Naime, gubitkom posteljice znatno se smanjuje koliina estrogena i progesterona u krvi. Pad
razine hormona uzrokuje privremeno stanje depresije.
initelji rizika za razvojne probleme:
Utjecaj teratogenih faktora na trudnicu
Neeljena trudnoa
Djeca roena s niskom poroajnom teinom i/ili prerano roena djeca
Majke ovisnice o drogi
Alkoholizam roditlja
Maloljetnost majki
Majke koje nisu vjenane
Majke koje nisu zavrile S
Obitelji koje imaju prihode ispod dravnog prosjeka

b) Poroajni rizici i opasnosti, te fizika ugroenost djeteta

Veina poroaja odvija se normalno, a ukoliko se jave komplikacije, one mogu biti:
Dijete nije okrenuto na glavu carski rez
Ponekad se dijete mora izvui pomou tzv. klijeta/vakuuma. Opasnost od ozlijede mozga, naroito
motornih podruja.
Preuski poroajni kanal, poremeeno stanje fetusa (puls)
Dijete tijekom poroda moe ostati bez kisika (anoksija).
pupana vrpca se omotala oko vrata, ili
ako se ona prekine prerano.
Novoroene mora ovladati s nekoliko funkcija:
Disanje Ako od prekida pupane vrpce ne udahne u roku od 2 - 5 min. nastupa anoksija. Dvije vrste
problema:
a) HIPOKSIJA = smanjen dotok kisika ili
b) ANOKSIJA = prestanak dotoka kisika.
Ako stanje anoksije due potraje, dijete umire ("mrtvoroene"). Blae i kratkotrajne hipoksije mogu za
posljedicu imati kasnije tekoe u uenju, probleme u ponaanju, poremeaje u motorici i tekoe u
koncentraciji.
Uspostavljanje krvotoka - krvotok se pri prvom udahu preusmjerava prema pluima (oksigenizacija).
Poveava se dotok krvi, raste krvni tlak koji se stabilizira nakon 10 dana.

56
 Regulacija temperature (u uterusu - tropi 37C), vanjska okolina je hladna za novoroene. Po
roenju mu temperatura pada; mora ga se toplo omotati jer 8-10 h ono jo nije u stanju samostalno se
ugrijati.
Proiavanje crijeva - ostaci progutane amnionske tekuine treba izbaciti. Nakon toga dijete poinje
jesti. Nema kontrole nad sfinkterom.
Uzimanje hrane - sisanje majinog mlijeka - temelji se na uroenom refleksu. Novoroene jede svaka
dva sata, a krajem 1. mjeseca 6 puta dnevno.
Izbacivanje otpada svog metabolizma - mora ovladati uriniranjem i defekacijom, (nema kontrole).
Imunoloki sustav - antitijela se tijekom trudnoe prenose pupanom vrpcom, a po roenju dojenjem
(majino mlijeko - prirodno cjepivo).
Nezrelost jetre - moe rezultirati fiziolokom uticom, koja se lijei osvjetljavanjem fluorescentnim
svijetlom.

Dijete mora samo preuzeti tri osnovne funkcije:

Odstranjivanje otpadnih tvari
Samostalnu cirkulaciju krvi
Disanje

Problem niske poroajne teine (> 2500 g)

Tekoe u fizikom prilagoavanju na ivot izvan majine utrobe. (Prosjek: 3400g (50 cm)).
Djetetova poroajna teina moe biti niska iz dva razloga:
prerano roena djeca (nedonoad = prematurusi) rodila su se prije zavretka normalnog
razdoblja trudnoe. Djeca koja su teka samo 500 g imaju najmanje 25% izgleda za ivot, a
djeca teka barem 1000 g imaju 90% izgleda za ivot. esto se suoavaju s problemima
disanja
djeca koja su mala za gestacijsku dob (SGA djeca; u donjih 10%) - imaju nisku poroajnu
teinu, mala za svoju gestacijsku dob jer je njihov rast u utrobi bio usporen; neuobiajeno su
lagana za stupanj svojeg razvoja; imaju slab miini tonus; nije ih lako probuditi i slabo se
usredotouju na vidne podraaje
Obje skupine djece pokazuju razlike u odnosu na djecu normalne poroajne teine. Te razlike mogu
potrajati nekoliko godina. Do rane kolske dobi razlike mogu nestati, barem kada se radi o prerano
roenoj djeci.

57
c) TESTIRANJE NOVOROENADI: procjena ponaanja
Nakon roenja potrebno je utvrditi u kakvom je fizikom stanju dijete.
Testovi se upotrebljavaju kako bi se provjerilo postoje li kod djece kakvi poremeaji i je li novoroene
ovladalo vitalnim funkcijama poput: disanja, samostalne cirkulacije krvi, razvijenost refleksa (S).
APGAR procjenjivanje
Odmah nakon roenja (10 min kasnije) za ispitivanje vitalnosti djeteta. Primjena - proirena i
jednostavna. Ispitivanje 5 aspekata:
A = apperance - izgled i boja koe
P = pulse - kucanje srca (100 - 140 udara/min.)
G = grimase - refleksna podraljivost
A = activitiy - aktivnost
R = respiration - disanje
Za svaku kategoriju dijete moe dobiti rezultat od 0 - 2, to znai da moe ukupno dobiti 10 bodova: 7 -
10 bodova = zdravo dijete; 5 - 7 = potrebna pomo; < 5 = kritino stanje. 6 % djece < 5.

Ostale procjene ponaanja

Prechtlov test - APGAR testu pridodaje se i vei broj testiranja neurolokih funkcija: budnost, spontani
pokreti i trzaji, izraaji lica, miini tonus, reakcije na stavljanje u razliite tjelesne poloaje i 15-tak
reefleksa.
Brazeltonova ljestvica za procjenjivanje ponaanja novoroenadi; najopsenija; dobije se uvid u
djetetov stil i temperament; zadaci iz 4 ope kategorije ponaanja: panja i socijalna osjetljivost; miini
tonus i tjelesni pokreti; kontrola budnosti (privikavanje na podraaje, razdraljivost i pobudljivost) i
fizioloka rekacija na stres. (poveani rizik: ako se ne moe priviknuti na ponavljani podraaj ili ne moe
ostati budno).

Zakljuak
Nijedan pokazatelj rizinosti nije sam za sebe naroito dobar prediktor kasnije inteligencije ili linosti
ini se da je najbolji prediktor razvojnih problema ukupan broj rizinih initelja (to je on vei to je
vea vjerojatnost da e dijete kasnije imati nekih problema)
Osim toga, ishod rizino roenog djeteta ovisi i o kvaliteti njegova odnosa s roditeljima, kvaliteti ranog
podraivanja i socioekonomskom statusu u obitelji

58
6) ORGANIZIRANO NOVOROENE

Aktivnost
novoroeneta nije
sluajna i bez svrhe,
nego je organizirana u:

d) uroeno organizirana
a) stanja b) ritmovi c) refleksi
ponaanja

a) est stanja budnosti u dojenakoj dobi (Peter Wolff)

Duboko spavanje (pravilno disanje; oi su zatvorene; nema pokreta

oiju; nema aktivnosti, osim povremenih trzaja; 33% vremena dana)

Lagano spavanje (oi su zatvorene, ali se mogu opaziti brzi pokreti

oiju; razina aktivnosti je niska; pokreti su meki nego u dubokom
spavanju; disanje moe biti nepravilno; REM - 33% vremena)

Drijemanje (oi se mogu otvarati i zatvarati, ali kad su otvorene

izgledaju pospano rekacije na podraivanje su usporene, ali
podraivanje moe uzrokovati i promjenu stanja; razina aktivnosti
moe biti razliita; 8% vremena)

Neaktivna budnost (oi su otvorene i bistre; panja je usredotoena

na podraaje; razina aktivnosti je razmjerno niska; 10% vremena -
optimalno vrijeme za uenje i interakciju s drugima)

Aktivna budnost (oi su otvorene; razina aktivnosti je visoka; dijete

moe pokazivati kratku uznemirenost; na podraivanje reagira
pojaanim trzanjem i motorikom aktivnou; 11% vremena)

Plakanje (Intenzivno plakanje koje se teko zaustavi; visoka razina

motorike aktivnosti; 5% vremena - neki autori razlikuju gladni, ljuti i
bolni pla)

Novoroene provodi oko 70 % vremena ( 18 sati) spavajui, a 30 % budno.

59
 REM spavanje (eng. Rapid eye movement) ili spavanje s brzim pokretima oiju = za vrijeme aktivnog
spavanja djeca se povremeno miu i nepravilno diu, ali je najuoljivija znaajka to to esto pomiu oi
amo-tamo, pri emu su im oni kapci zatvoreni.
Nekoliko aspekata stanja budnosti mijenjaju se s uzrastom
Novoroene moe iz jedne faze prijei u bilo koju drugu fazu
Nakon 3. mjeseca ove faze se izmjenjuju pravilno. (novoroene iz stanja budnosti redovito
ulazi u REM spavanje; sa 3. mjeseca ono prvo ulazi u n-REM fazu).
Stanja budnosti s dobi postaju sve vie meusobno odvojena (neki autori govore o sazrijevanju mozga.).
Vremenska raspodjela stanja spavanja se mijenja.
Fetus koji ima 25 tjedana gestacijske dobi se gotovo iskljuivo nalazi u stanju aktivnog (REM)
spavanja. Novoroene u REM spavanju provodi 50 % vremena. Tek izmeu 3.-5. god. uspostavlja
se ritam REM i n-REM spavanja kao i kod odraslih (tj. 20 : 80).

b) BIOLOKI RITMOVI
Stanja budnosti pojavljuju se u ritmikim ciklusima:
temeljni ciklus odmaranja i aktivnosti usklaen je s duim ciklusom spavanja - budnosti.
Dijete se s dobi postupno prilagoava 24-satnom ciklusu svijetlosti i tame.
U dobi od 12 - 16 tjedana obrazac nonog spavanja i dnevne budnosti prilino jasno je
uspostavljen.
Ritmovi novoroeneta su uglavnom bioloki determinirani, no, i okolinski faktori igraju ulogu: bebe koje
su za vrijeme boravka u rodilitu zajedno sa svojim majkama ranije poinju razlikovati dan od noi.
Provode vie vremena u mirnom spavanju, a manje u plau.

c) Refleksi
Sekretorne ili motorne reakcije, nastale tako da se uzbuenje iz nekog receptora nasljeem odreenim
putem proirilo do efektora (preko refleksnog luka). Prema tome, refleksi su nenaueni, uroeni oblici reagiranja
na podraaje.
3 karakteristike:
1. Osnivaju se na nasljeem odreenim neuronskim putevima
2. Centri refleksa se nalaze u subkortikalnoj razini
3. Oni su stereotipni, karakteristini za itavu vrstu i vie/manje nepromjenjivi.
Refleksi moraju postojati u odreenoj ivotnoj dobi i njihova prisutnost/odsutnost ukazuje na razvijenost
ivanog sustava. Refleksi koji bi trebali nestati tijekom 1. godine (razvojni tijek) pruaju nam vane podatke o
funkcioniranju CNS-a.

60
 DOB
REFLEKS PODRAAJ REAKCIJA FUNKCIJA
NESTAJANJA

ZATVARANJE Usmjeriti sjajno

titi dijete od
OIJU (ili svjetlo u djetetove oi Dijete brzo zatvara
Trajan prejakih
REFLEKS ONIH ili pljesnuti rukama u one kapke
podraaja.
KAPAKA) blizini djetetove glave
titi dijete od
REFLEKS Povlaenje stopala,
Slabi nakon 10 neugodnih
POVLAENJA Lagano ubosti iglom uz pregibanje koljena
dana dodrinih
STOPALA taban i kuka
podraaja.
REFLEKS
Tri tjedna (u toj
TRAENJA Okretanje glave
Pomilovati jedan dobi prelazi u Pomae djetetu
USNAMA (ili prema izvoru
obrai tik uz kut voljno okretanje pronai dojku
REFLEKS podraaja
usana glave)
HRANJENJA)
Nakon etiri
Ritmiko sisanje mjeseca Omoguuje
REFLEKS SISANJA Staviti prst u djetetova
prsta zamjenjuje ga hranjenje
usta
voljno sisanje

Staviti dijete u vodu Pomae djetetu

REFLEKS
licem okrenutim Dijete ini pokrete 4-6 mjeseci preivjeti kod pada
PLIVANJA
prema dolje plivanja u vodu

Poloiti dijete na lea

Dijete ini pokret U ovjekovoj
i pustiti da mu glava
grljenja, odnosno evolucijskoj
lagano padne prema
savija lea i ispruuje prolosti vjerojatno
MORO REFLEKS natrag ili proizvesti 6 mjeseci
noge te najprije iri je pomagao
iznenadan glasni zvuk
ruke, a potom ih djetetu da se
na povrini na kojoj
privija uz svoje tijelo uhvati za majku
dijete lei
REFLEKS
Poloiti prst na
HVATANJA (ili Spontano hvatanje Priprema dijete za
djetetov dlan i lagano 3-4 mjeseca
PALMARNI prsta voljno hvatanje
pritisnuti
REFLEKS)
Dijete lei u poloaju
maevaoca. Ruka
Dok dijete u budnom
na strani na koju je Vjerojatno
TONIKI VRATNI stanju lei na leima,
okrenuta glava 4 mjeseca priprema dijete za
REFLEKS okrenuti mu glavu u
ispruena je ispred voljno dohvaanje
jednu stranu
oiju. Suprotna ruka
je savijena.
2 mjeseca kod
Drati dijete ispod
REFLEKS Dijete pokree jednu djece koja brzo
pazuha i omoguiti
KORAANJA (ili nogu za drugom, poveavaju Priprema dijete za
mu da golim
AUTOMATSKOG inei pokrete tjelesnu teinu; voljno hodanje
stopalima dodiruje
HODANJA) koraanja. kod lake djece
ravnu povrinu
se zadrava
Proi prstom do Noni prsti lepezasto
REFLEKS
djetetovu tabanu od se ire i savijaju, a 8-12 mjeseci Nepoznata
BABINSKOG
nonih prstiju do pete stopalo se izvija.

61
d) UROENO ORGANIZIRANA PONAANJA
1. gledanje - u mraku irom otvara oi i pokree ih
2. sisanje - je izrazito usklaena radnja, 5 funkcija:
dolazi do hrane,
sredstvo za istraivanje svijeta,
prva aktivnost koju prilagoava okolinskim uvjetima,
stvara se privrenost izmeu dijeteta i majke
titi dijete od boli ili pretjeranog podraivanja
3. plakanje - ima dvije funkcije: pokazuje funkcioniranje SS-a i regulator socijalnih odnosa
Gotova ponaanja koje dijete ima na raspolaganju za istraivanje i upravljanje fizikim i socijalnim aspektima
svijeta.

Iznenadna smrt novoroenadi ("smrt u kolijevci"; SIDS): nije rijetkost u SAD; godinje umire 10 000 djece.
Uzrok nije poznat, javlja se kod djece izmeu 2. i 4. mj. (ee zimi i kod djeaka), rijetko kod djece starije od 6
mj.. Pretpostavlja se da postoji povezanost sa nezrelou dinog sustava i pulsa.
Poremeaj "nemogunosti napredovanja: Nedovoljan rast koji nije uzrokovan nikakvim organskim
poremeajima. No, zbog deprivacije od panje i ljubavi (provedeno istraivanje) dolazi do smanjenog unosa
hrane, usporenog motorikog, kognnitivnog i emocionalnog razvoja, to znaajno utjee na usporeni razvoj.

62
 6. Fiziki rast i motoriki razvoj predkolskog djeteta

Sadraj este cjeline

1) Tjelesni 2) Motoriki
rast i razvoj razvoj

1) TJELESNI RAST I RAZVOJ

Razvoj se ne dogaa onako kako se napuhuje balon,
jednakom brzinom irenja svakog njegovog dijela.
(Arnold Gesell)

Rast je kvantitativni proces poveanja dimenzija tijela i kvalitativni proces - promjene strukture, funkcije i
reaktivnosti pojedinih tkiva i organa, promjene psihikih svojstava djeteta, te njegovo prilagoavanje
socijalnim i kulturnim uvjetima okoline.

Rast u uem smislu je poveanje dimenzija tijela, ukupne mase tijela (koje se mogu mjeriti: tjelesna visina,
masa, opseg glave, opseg prsa, debljina potkonog nabora), ili poveanje dimenzija i mase pojedinih
dijelova tijela, organa ili tkiva, stanica.

Razvoj je kvalitativna promjena, to je sloenije zbivanje koje obuhvaa promjene u grai, diferenciranje,
sazrijevanje biokemijskog sastava, strukture i funkcije, reaktivnosti i prilagodbe tkiva, organa i funkcije
organizma od zaetka do kraja razvojne dobi. Podrazumijeva: tjelesni i psihiki razvoj (kognitivni,
emocionalni i socijalni).

Rast glave
Pratimo ga mjerenjem frontookcipitalnog opsega glave. Glava raste usporedno s rastom modane mase,
najbre u prve 3 godine. Mali opseg glave/ Preveliki opseg glave - indikator oteenja mozga.
63
Procjena zrelosti
Djeca se razlikuju i u brzini rasta i u sazrijevanju pojedinih organa ili funkcija. Brzina rasta i sazrijevanje funkcija
i organa ne idu uvijek paralelno. Bre sazrijevanje znai raniji pubertet. Rast mjerimo tjelesnim mjerenjem.
Razvoj dodatno ocjenjujemo (a time procjenjujemo i poetak puberteta) procjenom zrelosti.
Razvoj zubi
Mlijeni zubi (1. denticija): izmeu 5. i 9. mj.ivota prvi zubi
S 1 g.dijete ima 6-8 zubi
S 2 g.ima svih 20 zubi
Trajni zubi (2. denticija): poinje u 6./7.g. pojavljuje se 1.molar iza 5.mlijenog (tzv. estica), pa donji
sjekutii,
zavrava u 13. godini

Novoroene
Tjelesna teina (masa)~3,4 kg (2,5-4,1). U prvim danima izgubi 10%. Na kraju 1. mjeseca ima 10-20% vie od
poroajne teine. Tjelesna duljina~50cm (46-54), a opseg glave (OG) 33-36cm. Fontanele: Vezivni prostori
izmeu kostiju lubanje. Postoje prednja (velika) fontanela, koja se nalazi na gornjem dijelu glave iznad eone
kosti, ima oblik romba, velika je 2,5 cm, a zatvara se u dobi od 18 mjeseci (ili najkasnije do 22. mjeseca), te
stranja (mala) fontanela na zatiljnom dijelu lubanje, koja je trokutasta i veliine 0,5 cm. Ona e srasti oko 4.
mjeseca ivota dojeneta (katkad do 6. mjeseca).

Dojene
U 1. tromjeseju dobiva 25g dnevno, 750g mjeseno.
U 2. tromjeseju 600g mj.
U 3. tromjeseju 450g mj.
U 4. tromjeseju 300g.
U dobi 5 mjeseci poroajna teina je podvostruena, a u dobi 12 mjeseci je potrostruena.
Poraste s 50cm na 75 cm na kraju 1. godine
Opseg glave (OG) s 34/35 pri roenju, 42/44 cm s 6 mj., 45/47 s 12 mj.
Velika fontanela (VF) se zatvori do 18 mj (jedna od 6)

Predkolska dob
Smanjuje se brzina rasta:
u 2.g. dobije 2,5 kg i 12 cm--87 cm
u 3.g. dobije 2 kg i 7 cm--94 cm
Masno tkivo nakon 9. mj. se smanjuje u korist miia
Mozak sporije raste - OG sporije raste:
64
 u 2. g. - 2 cm
u 3. g. - 1 cm
Tijekom 3.,4.,5. godine: 2kg/godinu; visina: 6-8cm/godinu
Sa 6.g.: 20 kg i 105 cm
Rastu 6 cm/god i 2-3 kg/god

Rast i poveanje teine u djece od njihova roenja do navrene sedme godine

Novoroene dobiva 30 g dnevno na teini tako da sa 5. mj udvostrui poroajnu teinu (6-7 kg). sa 12 mj.
teina se utrostruila (10 kg). Brzina rasta je nejednaka. Najvea je u prenatalnom razdoblju, vrlo velika u 1.
god (15 cm), ostaje konstantna od puberteta ( 6-7 cm godinje), da bi se u adolescenciji jo jednom naglo
poveala (nakon toga zaustavila). Porast veliine najbolje prikazuje krivulja rasta (za djeake i za djevojice).
Brzina rasta znaajno se razlikuje kod razliite djece, kao to se razlikuje njihova konana tj. visina. Utvrivanje
starosti kostiju jedan je od naina na koji se moe razlikovati dijete koje e u odrasloj dobi biti niskog rasta od
djeteta koje sporo sazrijeva. Tjelesne mjere koje padaju izmeu 5.i 95. Centilne krivulje - normalne i najee
u populaciji. Pogodne su za dugorono praenje razvoja odreenog djeteta. VISINA: do uzrasta od otprilike 4
godine se udvostruuje poroajna duina ali se nakon toga rast usporava i poroajna duina se ponovno
udvostrui tek s 13 godina.

Promjene u tjelesnim proporcijama i grai

Razliiti djelovi tijela razvijaju se razliitom brzinom pri emu je smjer cefalokaudalni.
Tjelesni organi takoer se razlikuju po brzini sazrijevanja.
Primjerice, mozak se razvija vrlo rano i proliferacija mozgovnih stanica je gotova sa 28 tjedana
prenatalnog razvoja.
U 2. mjesecu trudnoe glava zauzima polovinu tijela
5. mjesec trudnoe 1/3 ini glava,
novoroenetu 20 %
odraslom ovjeku - 10 % ukupnog volumena tijela.

Promjene u tjelesnom rastu: odnos glave i tijela

Kod fetusa starog 2 mjeseca veliina glave iznosi 50 % ukupne tjelesne duine; kod novoroeneta 25%; kod
odrasle osobe svega 10%. Ovakav slijed razvoja odraava cefalokaudalno naelo razvoja (od vrha prema
dolje). U 3. godini, djeca poinju mraviti i izduivati se. Zaokruenost beba gubi se/poinje dominirati vitkost
djetinjstva. Poinje intenzivniji razvoj abdominalnih miia (polako nestaje trbui). Produuju se: noge, ruke i
trup. Glava je i dalje relativno velika, no ostali dijelovi tijela polako dostiu ubrzani rast prethodnih organa. Dijete
poinje nalikovati na odraslog ovjeka u minijaturi (slika, Vasta i sur., 1998, str. 198).

65
 Promjene u izgledu odraavaju razvoj unutar tijela
Intenzivan razvoj muskulature i skeleta ini dijete jaim
Hrskavica se pretvara u kost puno bre nego prije -> kosti postaju vre i snanije -> dijete poprima
otporniji oblik -> ima bolje zatiene unutranje organe
Ove promjene koordinirane sazrijevanjem mozga i S-a predstavljaju logistiku za razvoj irokog spektra
motorikih vjetina
Povean kapacitet respiratornog i krvoilnog sustava gradi fiziku otpornost, te uz razvoj imunolokog
sustava uva djetetovo zdravlje
U 2. godini djetetu su izali svih 20 mlijenih zubia, tako da ono moe vakati togod eli

Faktori rasta: genski i okolinski

Zdrava djeca iste dobi znaajno se razlikuju i u tjelesnim mjerama i u konanoj dosegnutoj visini i teini na kraju
rasta. Isto vrijedi i za razvoj tjelesnih, motorikih, intelektualnih i drugih funkcija i sposobnosti (npr. hod, govor,
hodanje po stubama, itanje i pisanje). Rast i razvoj odreeni su meudjelovanjem naslijeenih i okolinskih
faktora. Faktori rasta su: GENSKI I OKOLINSKI.

GENSKI: djeluju na brzinu sazrijevanja i na konano dosegnutu razinu rasta (npr. visina djeteta, sazrijevanje
kostiju, nicanje zubi, poetak puberteta- ovise o stanju roditelja, brae i sestara). Spol: razlike pri porodu
(djeaci vei), nestaju krajem 1.g., pa opet u pubertetu. Rasa.
Louisville (Kentucky) - 30 godina provoeno istraivanje na 55 blizanaca
jednojajani blizanci do 4. godina postaju sve sliniji, - 4. god. r=0.94 (tjel. visina)
dvojajani blizanci
- roenje r=0.77
- 2.godina r=0.59
- 9.godina R=0.49 (tjel. visina)
jednojajani u odnosu na dvojajane
sliniji po razdobljima naglog ubrzanja i zastoja rasta
slinost u dobi nicanja prvih zubi, brzini razvoja kostiju, razvoju dojki (djevojice) i testisa (djeaci)
dob pojavljivanja menarhe
jednojajane blizanke razlika je u razdoblju od 4 mjeseca; odrasle odvojeno prosjek razlike je 2.8
mjeseca
dvojajane: 6-12 mjeseci razlike
povezanost majki i kerki
znaajna uloga gena (putem sustava koji upravljaju stvaranjem hormona)

66
Okolinski
Intrauterini uvjeti ivota
ivotni uvjeti poslije roenja: ekoloki faktori, zemljopisni
Prehrana: ukoliko gladovanje nije bilo prejako i predugo, moe se ubrzano nadoknaditi izgubljeno; kronino
pothranjivanje sprjeava ostvarenje genskog potencijala
Drutveno i imovinsko stanje obitelji: utjee na brzinu rasta i na krajnje dosegnutu visinu a i teinu
Bolesti: akutne infekcije ne utjeu, kronine bolesti usporuju al nakon ozdravljenja slijedi nadoknaivanje
Vjebanje (tjelesna aktivnost povoljni utjecaji na razvoj; prekomjerno vjebanje negativni uinci: smanjena brzina
rasta, balerine naporno vjebanje i mravost menarha u kasnijoj dobi, atletiarke intenzivno treniranje
neredoviti menstrualni ciklusi)
Sezonske varijacije: bri rast u visinu u proljee, vei porast mase u jesen
Sekularni porast: poveanje prosjene visine i teine djece i odraslih u odreenoj populaciji tijekom nekoliko
desetljea. vjerojatno zbog boljih uvjeta ivota, prehrane, manjeg pobola: u Hr od kraja 19. do sredine 20.
st.- porast visine za 5-10cm.

Prehrana
pothranjenost - smanjene misaone sposobnosti; spori rast i kasniji poetak puberteta
nedostatna prehrana posebno tetna u trudnoi i najranijim godinama ivota tada je razvoj mozga
najbri. ile djeca su zbog neishranjenosti umrla u 1. ili 2. godini. Njihov mozak imao je manju teinu,
manje bjelanevina, manji broj stanica i manje mijelina.
mogunost ublaavanja posljedica slabe prehrane: ispravljanje manjkavosti u prehrani i poticajna
okolina mogu imati znaajne oporavljajue uinke, meutim, neke negativne posljedice ne mogu se
popraviti
preventiva: istraivanja u Brazilu i Kolumbiji pokazuju da od sredine trudnoe do 3. godine
nadopunjavanje prehrane ima povoljne uinke na visinu i teinu i to ak jo 3 godine nakon prestanka
nadopune
loa prehrana utjee na ukupnu razinu energije; bezvoljnost, smanjena energija za socijalne
interakcije
poremeaji navika hranjenja mogu se javiti i u predkolskoj dobi (pretee pretilosti, anoreksiji/bulimiji)

Dojenje
- nakon dugog vremena smanjene popularnosti dojenja, sve vie ena odluuje se na dojenje svoje djece
- meutim, dojenje je manje popularno meu mlaim, siromanijim enama, te pripadnicama manjina
PREDNOSTI DOJENJA
majino mlijeko je kompletan izbor hranjivih tvari
probavljivije je nego kravlje mlijeko
67
 manje vjerojatno je da e izazvati alergijske reakcije
zbog drugaijeg naina sisanja dojke od sisanja boice, zubi se bolje razvijaju
dojena djeca bolje su zatiena od proljeva, te bolesti kao to su upala plua i bronhitis
djeca manje tjelesne teine bolje apsorbiraju masnou iz majinog mlijeka nego iz kravljeg mlijeka
emocionalne posljedice kontakt majinog i djetetovog tijela dovodi do zbliavanja i stvaranja emocionalnih
veza
HRANJENJE NA BOICU
formule bazirane na kravljem ili sojinom mlijeku proizvedene su tako da slie majinom mlijeku, ali takoer
sadre i dopunske vitamine koje majino mlijeko nema
istraivanja su pokazala da ne postoje znaajne razlike izmeu dojene djece i djece hranjene na boicu
izgleda da je kvaliteta odnosa izmeu majke i djeteta vanija od metode hranjenja

Ako se sisanje palca nastavi i iza 4. godine, istraivanja su pokazala da to izrazito loe utjee na kasniji
rast,izgled i oblik trajnih zubi koji se ve poinju razvijati u 6. godini. Pravilan nain ishrane, kao i mirno nono
spavanje te odravanje dnevnog spavanja do 5.godine su osnove za pravilan fiziki razvoj predkolskog djeteta.
Prehrana predkolskog djeteta: Dnevna potreba za proteinima (2 ae mlijeka i jedno jelo s mesom), Vitamin A:
mrkva, pinat, itd., Vitamin C: citrusno voe, paradajzi i tamnozeleno povre s liem, kalcij: broskva, mlijeni
proizvodi.

PREHRANA PREDKOLSKOG DJETETA

Treba se sastojati od 3 glavna obroka - doruka, ruka, veere - i dvaju manjih meuobroka zajutarka i uine.
Izbjegavati vee koliine slatkia, slatkih napitaka i gaziranih pia, ipsa i bombona koji sadre puno kalorija a
nedovoljno nutrijenata. Djeci koja imaju normalnu tjelesnu teinu i poveanu tjelesnu aktivnost moe se ponuditi
umjerena koliina slatkia, ali se preporuuju oni koji su nutritivno bogatiji, npr. puding, sladoled, kola od
cjelovitog brana s voem i slino. Piramida zdrave prehrane u osnovi se nalaze proizvodi od itarica; potom
slijede voe i povre, potom mlijeni proizvodi i meso, a masti i slatkie bi trebalo izbjegavati i jesti to manje.
Treba poticati dijete da
- jede raznoliko;
- ne preskae doruak (utjee na IQ i uspjeh u koli);
- jede svakih 4 do 6 sati (za djecu do 10 god.), tj. da ima tri glavna obroka i dva meuobroka;
- uravnotei unos hrane i tjelesnu aktivnost;
- u prehranu ukljui dovoljno itarica, koje su osnovni izvor energije, povra i voa baza piramide i drugi
red piramide;
- u prehranu ukljui dovoljno hrane koja sadri kalcija i eljeza te bjelanevina za kojima su potrebe
poveane tijekom rasta trei red piramide;
- izbjegava masnu, slanu i previe slatku hranu vrh piramide.
68
Pravilnom prehranom mogu se sprijeiti mnoge bolesti, npr. pretilost, dijabetes, osteoporoza, alergija..., i
osigurati potpuni fiziki i psihiki razvoj djeteta, a dobre prehrambene navike koje dijete usvoji tijekom djetinjstva
postavit e temelje njegove prehrane u odrasloj dobi. Roditelji predstavljaju najbolji primjer svome djetetu
zdrave navike u prehrani i dovoljno tjelesne aktivnosti trebali bi biti svakodnevni dio ivota svake obitelji.

SPAVANJE PREDKOLSKOG DJETETA

Potreba za dnevnim spavanjem do 5. godine. Predkolska djeca esto odugovlae s odlaskom na spavanje:
ele da svjetlo ostane upaljeno, edni su, oslukuju i reagiraju na svaki um, hladno im je, vrue im je, ele
drugu pidamu...

Prijelazni objekt: omiljena igraka ili dekica (pomae djetetu u prijelazu iz ovisnikog ranog djetinjstva u
samostalno kasno djetinjstvo) vrlo est i normalan.
Govor i hodanje u snu predkolskog djeteta normalna i esta pojava (ako se nastavi i kasnije mogui
pokazatelj emocionalnih problema).
1. Oko 20-30% djece u svoje prve 4 godine odugovlae odlazak na spavanje i do 1 sat, te se esto bude
nou (spavanje s roditeljima u istom krevetu; obiteljski stres ili bolest; depresivne majke; majke
podvojenih osjeaja prema djetetu; majke koje su prezaposlene i rijetko kod kue)
2. Oko 25% djece u dobi od 3-8 godina, uglavnom djeaci, doivljavaju none more (intenzivni snovi s
paninim buenjem) obino nestaju do 6. godine (est uzrok: ostajanje budnim do kasno, teka
veera ili preveliko uzbuenje tijekom dana)
3. Nono mokrenje (enuresis) uobiajeno, normalno i uestalo od 3-5 godine (problem: 2xtjedno zadnja
3 mjeseca nakon 5. godine); genetska osnova + sporo motoriko sazrijevanje/alergije/slaba
bihevioralna kontrola (dijete se ne smije kriviti ili kanjavati nagraditi dijete svaki put kada ostane
suho/buditi ga za mokrenje)

Generacijske razlike
u Europi i Sjevernoj Americi u XX. stoljeu prosjena tjelesna visina po desetljeu rasla je :
- kod djece stare od 5 do 7 godina 1 do 2 cm
- kod djece stare od 10 do 14 godina 2 do 3 cm
- kod odraslih, meutim, svega 0.6 cm
Prema tome, poveanje djeje visine oito u veoj mjeri odraava trend sve breg sazrijevanja, nego trend k
sve veoj konanoj visini. To ranije sazrijevanje moe se objasniti boljim ivotnim uvjetima.

69
Zlostavljanje i psihika trauma tjelesni rast
- sindrom nemogunosti napredovanja karakteristian je za dojenad koja ne uspijeva dobiti na teini bez
drugih oiglednih razloga izuzev psihikog uznemiravanja ili zlostavljanja od roditelja.
Istraivanje od Powell i suradnika (1967; prema Vasta i sur., 1998): uzorak djeca od 3 do 11 godina (N=13) iz obitelji u kojima je
postojala neuobiajeno visoka razina stresa (brani sukobi, roditelji alkoholiari), rezultati: aktivnost hipofize u ove djece bila je
abnormalno niska, a brzina njihova rasta naruena. Nakon odvajanja od roditelja povealo se stvaranje hormona rasta u hipofizi i rast
veine djece se ubrzao. Zakljuak oito je da postoji barem djelomian utjecaj okoline za osobinu (tjelesni rast) za koju se smatralo
da je pod gotovo iskljuivim nadzorom gena.

Zakljuak
- visina i teina koju dijete postie u svakoj pojedinoj razvojnoj fazi vana je za opi, pa i psihiki razvoj
djeteta
- ponajprije, to je uvjet za druge oblike razvoja
- visina i teina odreuju djetetovu fiziku zrelost, tj. njegovu sposobnost da podnese tjelesne i psihike
napore koje pred njega stavljaju polazak u vrti i kolu.

2) MOTORIKI RAZVOJ PREDKOLSKOG DJETETA ( Starc i sur., 2004)

Naela i slijed motorikog razvoja
Motoriki razvoj moe se podijeliti u dvije ope kategorije:
- pokretljivost i razvoj tjelesnog dranja, i
- hvatanje (motorika ruke).
Razvoj oba podruja motorike odvija se:
- proksimodistalno (tj. nad dijelovima tijela koji se nalaze blie sredini tijela kontrola se stjee prije nego
nad udaljenijim dijelovima) i
- cefalokaudalno (od glave prema stopalima).

Razvoj motorike do 2. godine

Do 2. godine razvijaju se rudimentarna ponaanja koja ukljuuju voljne aktivnosti: Pokretanje glave i
gornjeg dijela trupa: Prevrtanje, Sjedenje, Puzanje, Stajanje, Hodanje
Razlog: slijed i tempo razvoja S-a i miino-kotanog tkiva
U predkolskoj dobi prati se razvoj 7 osnovnih motorikih sposobnosti:
70
 Ravnotea (sp. odravanja tijela u izbalansiranom poloaju)
Koordinacija (spretnost i usklaenost pokretanja cijelog tijela)
Snaga (miine sile koje pokreu tijelo ili neki teret)
Brzina (sp. brzog izvoenja jednostavnih mot. zadataka)
Gipkost (sp. izvoenja pokreta s velikom amplitudom)
Preciznost (sp. izvoenja tono usmjerenih i odmjerenih pokreta)
Izdrljivost (sp. dueg izvoenja neke aktivnosti istim intenzitetom)

Razvoj motorike u dobi do 3 mjeseca

Motorike aktivnosti novoroeneta/dojeneta su refleksne. Neki refleksi ostaju do kraja ivota (refleks onih
kapaka), a neki nestaju tijekom prve godine i zamjenjuju ih usvojene motorike vjetine (npr. Darwinov refleks
hvatanja zamjenjuje voljno hvatanje i isputanje predmeta). Uz stereotipne pojavljuju se i prvi voljni pokreti.
Zapoinje razvoj motorikih sposobnosti, prvenstveno ravnotee i koordinacije.
Voljni pokreti:
Kad lei na trbuhu, dijete se mie, die i okree glavu, ini pokrete puzanja; postupno se poinje pridizati
pomou ruku, aka i laktova i s 3 mj. die glavu i ramena. Sjedi uz oslonac i kratko dri glavu, do 3. mj. glavu
dri uspravno i vrsto kad ga se dri uspravno. Oko 3. mj. okree se s boka na lea i obratno. Posee za
predmetima s obje ruke.
Glavne prekretnice u motorikom razvoju u predkolskoj dobi: prema Starc i sur., 2004., str. 18/19.

Razvoj motorike u dobi od 3-6 mjeseci

Javljaju se prve funkcionalne igre (slue za upoznavanje svojih osjetilnih i tjelesnih mogunosti). Primarno se
razvijaju ravnotea i koordinacija. Refleksi nestaju (Darwinov refleks dlana i refleks traenja usnama: . mj.;
Moorov refleks: 5. mj.; refleks plivanja: 6. mj.).
Voljni pokreti:
Do 6. mj. dijete se dobro oslanja na laktove dok lei na trbuhu, noge su ispruene. Okree se s trbuha na lea;
dodiruje i hvata none prste (5/6. mj.). Kad ga se uspravno pridrava, bolje dri glavu i ramena, cupka. Sjedi uz
oslonac, a oko 6. mj. kratko sjedi samo. Grabi pelenu, vue je k sebi, navlai na lice i pokuava skinuti. Pri
dodiru hvata zveku, trese; premjeta igraku iz ruke u ruku. Posee za predmetima s obje ruke (3 mj.), a zatim
jednom (6 mj.) i okree runi zglob (da moe vidjeti predmet). Dri vei predmet s dvije ruke. Hvata kocku
skupljanjem svih prstiju cijelom akom (6 mj.). Lupa licom po stolu (gore-dolje). Predmete istrauje prstima, a
ne samo stavljanjem u usta.

Razvoj motorike u dobi od 6-12 mjeseci

Djetetu raste kontrola kretanja i upravljanja vlastitim tijelom. Refleksi nestaju: plantarni refleks (8-12. mj.) i
Babinskijev (krajem 1. g.).
71
Voljni pokreti:
Okree se s lea na trbuh oko 8 mj. Oko 9. mj. dijete sjedi bez oslonca i doekuje se rukom kad se srui unazad
ili postrance, u krevetiu se samo podie u sjedei poloaj. Poinje puzati oko 9. mj. Do 12. mj. puzanje je
usavreno stigne svugdje. Pue uz stube (oko 13% djece ne pue). Stoji uz pridravanje (9. mj.) uspravlja se
samostalno (10. mj.), stoji uz oslonac i die nogu. Hoda kad ga pridravamo ispod pazuha (10. mj.); hoda uz
namjetaj. Hvata kocku im je ugleda, svakom rukom hvata po jednu kocku, a treu gleda (7. mj.); udara
jednom kockom o drugu (8-9 mj.). Isputa jednu kocku da uzme treu (9. mj.); stavlja kocku u posudu (12. mj.).
Baca igrake i uiva u tome (vjeba voljno isputanje predmeta). Lupka/strue licom po stolu (7. mj.); uzima
sitne predmete sa stola grebui prstima (7. mj.), svim prstima i palcem (8. mj.), palcem i kaiprstom (10. mj.).
Oponaa kretnje: pljee, mae, lupa licom po loniu, ara.

Razvoj motorike u dobi od 1-2 godine

Veina djece prohoda izmeu 12. I 15. mj.; do kraja 2. g. usvajaju sve prirodne oblike kretanja. Dijete poinje
baratati predmetima i u praktine svrhe (sluenje licom, loniem i sl.); nastavlja se razvoj ravnotee i
koordinacije. Pokreti odravanja ravnotee: stoji, saginje se da uzme igraku.
Pokreti kretanja: puzanje i penjanje (pue na koljenima s naizmjeninim pokretima ruku/nogu; pokuava se
popeti na sve to moe). Hodanje (hoda uz pridravanje za predmete ili za ruku odraslog; hoda samostalno
(87% djece do 15. mj.); hoda iroko razmaknutih stopala s rukama u zraku, zatrava se; do kraja 2. g. hoda
sigurnije, sputenih ruku i suenijeg razmaka meu stopalima; penje se i silazi stubama kad ga se dri-poslije
18. mj.). Tranje (kree se ustrim korakom, stopala su stalno u kontaktu s podlogom). Skakanje (pred kraj 2. g.
koristi se jednom nogom kao odskokom s najnie stube).
Pokreti baratanja predmetima: odbacuje predmete, oboava bacati igrake; nogom gura, a s 18. mj. udara
loptu; stavlja predmete-igraku u posudu, kutiju i sl.; okree listove knjige; stavlja kocku na kocku (18. mj.), gradi
tornji od 3 kocke (21. mj.); oponaa aranje olovkom, ara samostalno.

Uloga sazrijavanja i iskustva u pojavljivanju motorikih vjetina. Individualne razlike i uinci vjebanja, pruaju
nam dokaze da motoriki razvoj nije vrsto genetiki programiran. Budui da je motoriki razvoj univerzalan
(mali dobni raspon), vjerojatno postoji snana genetska komponenta koja ga odreuje. Genetski initelji (jednim
djelom) djeluju na taj nain to odreuju nau bioloku grau, koja predstavlja ogranienja na to kako se
razvijamo.

Psiholoke posljedice motorikog razvoja: Dijete stjee osjeaj moi (nad svojim tijelom), jednako kao i
znanje o okolini, ukljuujui i znanje o prostornim odnosima, udaljenostima i visini, to ga motivira za daljnji
napredak: motivacija za djelotvornou i djelotvornost

72
MOTORIKI RAZVOJ NAKON DOJENAKE DOBI
Sve je vea usklaenost temeljnih pokreta (pokreti kretanja, pokreti baratanja predmetima i pokreti odravanja
ravnotee). Te vjetine razvijaju se u tri faze: poetna - samo osnovni i nekoordinirani pokreti,
osnovna/prijelazna - bolji pokreti; jo ne ine povezanu cjelinu, zrela - svi dijelovi su povezani u skladnu radnju.
Usavravanje motorikih vjetina u velikoj mjeri ovisi o razvoju miia i ivanih vlakana koja njima upravljaju,
ali i o osjetnim i perceptivnim sposobnostima.

DIJETE U DOBI OD 2-3 GODINE (OPENITO)

Dvogodinje dijete je u pravilu: stabilno, motoriki spretno, moe verbalno komunicirati, povremeno se moe
strpjeti, izdrati malu frustraciju, uzeti u obzir tue elje, odrei se igrake, ljudi mu znae mnogo vie nego
prije, umiljato je, mazi se. To je kratak uravnoteeni period koji traje do oko dvije i pol godine... Onda se javlja,
kriza tree godine:
krutost, nefleksibilnost
dominantnost, zahtjevnost
burne emocije
izrazita neodlunost
sve mora biti kako ono hoe i nikako drugaije, a istodobno hoe i ovo i ono
u konflktu je samo sa sobom, pa i sa svojom okolinom
doba prkosa i otpora
opire se odraslima da sve rade umjesto njega i poinje izraavati elju da neto uini samo
doba stjecanja prve autonomije
S 3 godine opet nastupa kratkotrajno smirenje. Uestalije govori DA i koristi se zamjenicom MI. Sve vie
uiva u zajednitvu s drugima. Postaje sve sigurnje i vie mu ne treba zatita u obliku rituala i potreba da sve
bude isto. Motorna spretnost pomae u samostalnosti. Posebnu sigurnost u sebe mu prua razvoj govora i kao
sredstvo komunikacije i kao sredstvo miljenja. Zapoinje istraivako ponaanje i aktivno isprobavanje u svim
podrujima razvoja. Osnovna dostignua u razvoju motorike: daljnje usavravanje stajanja, hodanja i radnji koje
se izvode rukama, tj. razvoj ravnotee i koordinacije
POKRETI ODRAVANJA RAVNOTEE
Dijete se igra raznih igara balansiranja i ravnotee. une i ustane bez pomoi. Pokuava stajati na jednoj nozi
uz pridravanje (oko 30 mjeseci). Stoji na neemu (stolici i sl.). Okree se oko sebe.
POKRETI KRETANJA
HODANJE: Hoda na koljenima. Znanto usklaivanje koordinacije ruku i nogu reciproni pokreti. Kree se
unazad, postrance, po suenoj povrini pridruujui korak. Spretno mijenja smjer u hodu. Gura i vue igrake.
Uspinje se i silazi stubama pridruujui noge jednu k drugoj.
TRANJE: Tri ukoeno na cijelom stopalu, ima tekoa u skretanju i naglom zaustavljanju. S 3 godine moe
se zaustaviti i promijeniti pravac kretanja.
73
POSKAKIVANJE I SKAKANJE: Sunono poskakuje na mjestu. Moe skoiti s niske stube doskok na obje
noge.
PENJANJE: Prelazi prepreke u visini trbuha (2 god.), u visini prsnog koa (3 god.). Voli penjalice; pokuava se
popeti na vrh penjalice ak iako ne moe sii.
POKRETI BARATANJA PREDMETIMA
BACANJE I HVATANJE: Baca loptu, a da samo ne padne. Baca predmete u odreenom smjeru. Baca iz runog
zgloba, zatim i zamahom ruke. Hvata loptu na tijelu u visini prsa.
BARATANJE PREDMETIMA: Usavrava hvatanje prstima nasuprot palcu. Gradi toranj od 5 kocaka s 2 godine,
6-7 kocaka s 30 mjeseci, 8 kocaka s 3 godine. Stavlja kocku do kocke gradi vlak. Gradi mosti od 3 kocke (30
mj.). Zavre i odvre poklopac. Pokuava saviti papir na dva dijela. Moe se koristiti malim karama (3 god). U
slikovnici lista stranice jednu po jednu. Samostalno obuva papue (30 mj.). Oblai jednostavnije odjevne
predmete (gaice, hlae). Nosi vodu u ai i ne prolijeva (30 mj.). Samo pije iz ae. Moe se sluiti vilicom.
UTIRANJE: Gura loptu nogom (24 mj.), udara loptu (30 mj.).
CRTANJE: Povlai crte olovkom okomito, vodoravno, tokasto, sitnije are. Olovku dri cijelom akom
pokret iz ramena zamjenjuje se pokretom iz zgloba ake; voli arati, osobito krune are. Precrtava krug (3
god.). Oko 3. godine vidljiva je dominantna upotreba desne ili lijeve ruke i noge u oko 70% djece.

DIJETE U DOBI OD 3-4 GODINE (OPENITO)

U etvrtu godinu dijete ulazi uravnoteeno i prilino sigurno u sebe i svoju okolinu. U tome mu pomae
ve dobro razvijen govor i interes za jezik i komunikaciju vie voli govoriti nego sluati.
S 3 i pol godine moe se javiti nesigurnost, neravnotea i nekoordinacija koja se oituje u jednom ili svim
podrujima ponaanja
U motorici npr. moe se pojaviti spoticanje, padanje, strah od visine, loa koordinacija u crtanju i graenju
individualne razlike su velike...
Nespretnija djeca tek sad zapoinju s usvajanjem motorikih vjetina
Mucanje koje se pojavi u tom periodu moe ostati trajna tekoa
Kod mnoge djece su izraena ponaanja koja smanjuju napetost: mirkanje oima, sisanje palca, grienje
noktiju, kopanje nosa
Svoju emocionalnu nesigurnost u odnosu s drugima dijete moe izraavati plaem, cendranjem,
zahtjevima, ljubomorom; as je srameljivo, a as nametljivo
U ovoj dobi dijete takoer poinje zaista doivlajvati uspjeh i neuspjeh, tako da se tu prepoznaju poeci
samovrednovanja
Djetetu treba pokloniti puno strpljenja, panje i razumijevanja sklono je testirati svoje sposobnosti i preko
doputenih granica, pa ga treba zatiti od prevelikih konflikata s okolinom i opasnostima
U 4-toj godini usavrava se hodanje i tranje ravnotea i koordinacija
POKRETI ODRAVANJA RAVNOTEE: Stoji bez pomoi na jednoj nozi, te stoji i hoda na prstima.
74
POKRETI KRETANJA
HODANJE
Hoda kao odrasli reciproni pokreti ruku i nogu
Hoda po crti nogu pred nogu
Uspinje se stubama izmjenjujui nogu, silazi pridruujui nogu drei se za ogradu
POSKAKIVANJE I SKAKANJE
Sunono poskakuje na mjestu
Poskakuje na jednoj nozi dominantnoj (4 god.)
Skae s najnie stube
Moe skoiti u dalj s mjesta 25 cm (4 god.)
TRANJE
Tri skladnije, prepoznaje se faza leta kad su obje noge u zraku
Naglo se zaustavlja i moe vjeto promijeniti smjer kretanja
Uiva u tranju; tri na vee udaljenosti
PENJANJE
Penje se na prepreku u visini prsnog koa
Penje se i sputa niz tobogan samo
Penje se na penjalicu i silazi samo
POKRETI BARATANJA PREDMETIMA
BACANJE I HVATANJE
Baca loptu u cilj u visini glave na udaljenosti od 1,5 m
Hvata loptu ispruenih ruku
Uspjeno hvata malu loptu (4 god.)
BARATANJE PREDMETIMA (fina motorika)
Gradi toranj od 8 do 10 kocaka
Gradi mosti od 5 kocaka (prema modelu)
Umee tapie u plou s rupicama (4 god)
Mijee kuhaom, vrti ruku miksera, okree klju u bravi
Nie velike kuglice
Ree papir karama
Nalijeva s obje ruke iz malog vra uz prolijevanje
Moe se koristiti noem za mazanje maslaca
Otkapa gumbe, zakapa velike gumbe i drukere
UTIRANJE
Nogom snano udara loptu
POKRETI BARATANJA PREDMETIMA I SLOENE MOTORIKE VJETINE
75
CRTANJE
moe drati olovku s tri prsta
precrtava po modelu krug i kri (3 god.), kvadrat (4 god.)
crta dijagonalu kad mu se pokae
Slika velikim kistom
Moe se koncentrirati na crtanje detalja
Nie jedan pokraj drugog vie likova
Crteu daje odreeni sadraj, imenuje nacrtano
Crta ovjeka, tj. glavu i jo neto (npr. noge i ruke)
Uspostavlja se lateralizacija ruke (do 5 god.)
SLOENE MOTORIKE VJETINE
Vozi tricikl i moe zaobii zapreku u velikom luku
Ljulja se na ljuljaki samo

DIJETE U DOBI OD 4-5 GODINA (OPENITO)

etverogodinjak prolazi kroz prilino burnu razvojnu fazu
Prelazi dozvoljene granice u mnogim podrujima ponaanja: udara rukama i nogama, baca kamenje, razbija,
bjei, bezrazlono se smije, ima ispade bijesa, a na zahtjeve odraslih esto reagira prkosno i drsko
Pojavljuju se izmiljeni prijatelji
Ova potreba za samostalnou i neovisnou postupno opada -> potreba za preuzimanjem inicijative
Oko 4 i pol godine dijete se polako poinje smjetati u dozvoljene granice
To je doba neizvjesnosti, nesigurnosti, provjeravanja
Jaa unutranja motivacija (dovrava zapoeto), bolja kontrola i usavravanje mnogih vjetina
To je period ekspanzije, bujanja i osvajanja prostora u kojem se dijete kree. Dijete je stalno u pokretu i zbog
vika energije ima veliku potrebu za hodanjem, tranjem i penjanjem. Pokreti su snani, brzi i efikasni. Dijete
te dobi je vrlo aktivno pa se jasnije prepoznaje razvoj snage i brzine.
POKRETI ODRAVANJA RAVNOTEE
Stoji skupljenih nogu
Stoji na dominantnoj nozi 3-5 sekundi
Odrava ravnoteu na gredi irine 20 cm (izmjeninim korakom)
Sjedi prekrienih nogu (turski)
POKRETI KRETANJA
HODANJE
Hoda ravno prema cilju i odrava ritam u hodu krae vrijeme
Hoda sigurno naprijed, nazad, postrance, na prstima, dugim koracima
Hoda po krunoj liniji
76
 Uspinje se i silazi dugakim stubama izmjenjujui nogu
Prekorauje prepreku visoku/iroku 30 cm
POSKAKIVANJE I SKAKANJE
Poskakuje na jednoj nozi dominantnoj (4 -5 puta)
Skae s podloge u visini koljena
Skae s mjesta u vis, u dalj, u dubinu
Preskakivanje prepreka ide teko; moe preskoiti rupu, jarak irine 25 cm
TRANJE
Tri na prstima s nagibom gornjeg dijela tijela prema naprijed
Tri brzo i ustro
Tri na vee udaljenosti
PENJANJE
Penje se na ljestve i sve vrste penjalica, silazi s jednakom lakoom
Provlai se ispod prepreka a da ne zapne i udari glavom
POKRETI BARATANJA PREDMETIMA
BACANJE I HVATANJE
Baca loptu jednom rukom, preko glave, u cilj udaljen 2 m
BARATANJE PREDMETIMA (fina motorika)
Gradi toranj od 10 i vie kocaka, stube od 6 kocaka
Preklapa papir kvadratnog oblika po dijagonali
ilji olovke, navija igrake na klju
Ree papir karama po ravnoj crti (4 god.), cik-cak, krug, valove (5 god.)
Nalijeva iz malog vra jednom rukom
Otkapa i zakapa gumbe, povlai patentni zatvara
CRTANJE
Pravilno dri olovku ako mu se pokae, aktivni su zapee i prsti
Precrtava po modelu kvadrat (4 god.), trokut (5 god.)
Crta prve predmete i prva velika tiskana slova (I, O, T, H, A, V)
Crte ima formu i znaenje
Crta prepoznatljivog ovjeka (glava, noge, ruke, trup)
Crte je prepoznatljiv prema imenovanju djeteta
SLOENE MOTORIKE VJETINE
Vozi tricikl, lako izvodi polukruni zaokret
Spretnije je u igrama loptom (uspjeno baca, hvata, utira); moe se koristiti reketom
Pokuava kolut naprijed stoji na glavi i srui se postrance

77
DIJETE U DOBI OD 5-6 GODINA (OPENITO)
Petogodinje dijete je stabilno, pouzdano, dobro adaptirano
Zadovoljno je onim to radi, a to to radi uglavnom radi dobro
U toj dobi dijete eli biti dobro dijete, zadovoljiti zahtjeve i oekivanja odraslih
Ova ravnotea se naruava u 6-toj godini, to zapoinje oko 5 i pol godina i traje do 6 i pol godina:
ponaanje slino ponaanju dvoipolgodinjaka; ide iz krajnosti u krajnost; as voli, as mrzi; zahtjevno je i
kruto u svakom pogledu; eli biti prvo, mora pobijediti, hoe imati najvie, ne moe se opredijeliti izmeu
dva, hoe oba; ne podnosi kritiku, krivicu, kaznu, za neuspjeh su krivi drugi; istovremeno je to doba ivosti i
energije, spremnosti da se proba sve to je novo jer to je doba ekspanzije.
Razvoj motorike: to je doba rasta. Osobito se izduuju noge. Petogodinje dijete kontroliranije je od
etverogodinjaka, ima dobru ravnoteu i koordinaciju pokreta. Moe ve dobro kombinirati pokrete u
sloene motorike vjetine. Ne moe dugo sjediti. Vidljiv je napredak u koordinaciji fine motorike te u razvoju
gipkosti i preciznosti. Individualne razlike su velike.
POKRETI ODRAVANJA RAVNOTEE
stoji na jednoj nozi 8-10 sekundi (prekrienih ruku s 5, zatvorenih oiju sa 6 god.)
odrava ravnoteu hodajui izmjeninim korakom na uskoj (10 cm) i uzdignutoj (50 cm) povrini gredi
moe se sagnuti i dotaknuti none prste, a da ne savije koljena
POKRETI KRETANJA
HODANJE
Oputeno hoda njiui rukama kao odrasli
Hoda tono po crti vez pogreke (oko 3 m)
Kree se skladno u ritmu glazbe
Prekorauje prepreku u visini koljena
TRANJE
Povezuje tranje i skakanje; Tri i udara loptu; Tri uza stube
POSKAKIVANJE I SKAKANJE
Skae uvis, udalj (60 cm s 6 g.)
Poskakuje na jednoj nozi izmjenjujui nogu (skakue s noge na nogu)
Moe 10 i vie puta skoiti na jednoj nozi, 2-3 m unaprijed
Skae preko konopca
Igra se kolice
PENJANJE
Penje se na prepreke i preko prepreka kao odrasli
Uspjeno se penje i silazi dugim ljestvama
POKRETI BARATANJAPREDMETIMA
BACANJE I HVATANJE
78
 Baca u cilje udaljen 3 m
Baca u dalj sa zamahom tijela
Objema rukama hvata loptu iz razliitih visina
BARATANJE PREDMETIMA (fina motorika)
Gradi stube od 10 kocaka (po modelu)
Izrezuje jednostavne oblike karama
Ispravno mae i lijepi
Modelira predmete od gline
Koristi se iglom i koncem, alatima ako mu se pokae, Voli eki
CRTANJE
Ispravno rabi olovku i kist
Sigurno povlai okomite i vodoravne crte
Spaja olovkom 2 toke
Boji unutar linije
Precrtava po modelu trokut (5 god.), romb (6 god.)
Sklono je zrcalnom izvrtanju slova
Crta ovjeka (glava s detaljima, ruke, noge, trup) uspostavljena je desnorukost ili ljevorukost
SLOENE MOTORIKE VJETINE
Moe napraviti kolut naprijed uz pomo
Moe rabiti sanjke, koturaljke i klizaljke
Plee, pljee i udaraljkama dobro prati ritam

DIJETE U DOBI OD 6-7 GODINA (OPENITO)

estogodinje dijete po pravilu je spremno za nove avanture i esto je neopravdano sigurno u sebe ide
glavom kroz zid. Ono je borac za svoja prava, branitelj svojeg vlasnitva.
U 7-oj godini dijete se obino smiruje, povlai u sebe. Ono e moda prigovarati i biti nezadovoljno, ali e
rjee glasno traiti svoja prava. Sedmogodinjak se na neki nain povlai, kao da vie voli gledati, sluati
sa strane i tako sreuje i izgrauje svijest o sebi. Naravno, individualne su razlike velike.
Usavrava se okulomotorna koordinacija, te preferira crtanje olovkom ili flomasterom u otrim i odreenim
potezima.
esto od sebe oekuje previe pa zadatak koji si postavlja nije u stanju zavriti; sklono je pretjerati i naglo
se iscrpljuje zato je vano pomoi mu da odredi granice svojih realnih mogunosti.
Motorika: dijete te dobi vrlo dobro vlada svojim tijelom. Ima dobru ravnoteu i koordinaciju pokreta to se
vrlo dobro vidi steenim motorikim vjetinama i u igrama u kojima sigurno kombinira raznovrsne pokrete i
oblike kretanja. Sve motorike sposobnosti se prepoznatljivo razvijaju i individualne razlike koje se u toj
dobi vide imaju tendenciju da ostanu trajne.
79
POKRETI ODRAVANJA RAVNOTEE
stoji na jednoj nozi zatvorenih oiju 8-10 sekundi
balansira na suenoj povrini s dodatnim zadacima (npr. nosi loptu)
POKRETI KRETANJA
HODANJE
Povezuje hodanje i tranje, hodanje i prekoraivanje
Prekorauje vie prepreka i meuprostora
Hoda po crti stavljajui stopalo pred stopalo
SKAKANJE
Skae uvis vie od 40 cm
Skae sunono do 20 cm
Skae u dalj 75 cm sa 6 god., a 1 metar sa 7 godina
Skae u koracima preko prepreka
Skae uvis i udalj sa zaletom
PENJANJE
Povezuje tranje i penjanje preko prepreke
Penje se na drvo, na stup
TRANJE
Povezuje tranje i bacanje; Brzo tri vie od 40 metara
POKRETI BARATANJA PREDMETIMA
BACANJE I HVATANJE
Baca uz koordinaciju cijelog tijela i ekstremiteta
Baca loptu jednom rukom i uspjeno moe pogoditi clj udaljen 1,5 m
Baca loptu u zid i hvata je, baca loptu u zrak (60 cm) i hvata je
Hvata iz svih visina dobaaja
BACANJE I HVATANJE
Ispravno i sigurno rabi olovku
Sigurno povlai okomite, vodoravne i kose crte
Precrtava po modelu robm
Uspjenije pie slova i brojke, moe natampati svoje ime
Jo je sklono zrcalnom izvrtanju slova i brojki te likova koje precrtava
BARATANJE PREDMETIMA (fina motorika)
Presavija papir po modelu (brod, kapa, aa i slino)
Tonije izrezuje razliite oblike veim karama
Modelira sloenije oblike od gline tehnikom izvlaenja
Koristi se noem za mazanje i rezanje
80
 Upotrebljava pri jelu no i vilicu (dvije ruke surauju)
Vee manu, Moe priiti gumb
POKRETI BARATANJA PREDMETIMA
Uiva u aktivnostima i igrama spretnosti: igre loptom, tri, skae preko konopca, klie, pliva, plee...
Uspjeno izvodi kolut naprijed
Razlikuje miinu napetost i oputenost
Kontrolira miie lica (namiguje, fuka)
Oponaa emocionalne izraze lica (veselje, alost, bijes, strah)

81
 7. Osjetilno-perceptivni razvoj predkolskog djeteta

Sadraj sedme cjeline

1) Teorije o 8) Razvoj
4) 7)
razvoju panje,
2) Dodir i bol 3) Miris i okus Vestibularna 5) Sluh 6) Vid Intermodalna
osjetila i percepcija i
osjetljivost percepcija
percepcije djelovanje

1) Teorije o razvoju osjetila i percepcije

UVOD
Tri su znaajna pojma u osjetilno-perceptivnom razvoju:
1. Osjeti zamjeivanje i razlikovanje osjetnih informacija, mogunost da ujemo i razlikujemo visoke od
niskih tonova. To je doivljaj izazvan podraivanjem osjetilnog organa.
2. Percepcija tumaenje osjeta a ukljuuje uoavanje i prepoznavanje.
3. Panja selektivnost percepcije, kao u sluaju kada dijete ne uje da ga zove majka jer je
usredotoeno na igru.

a) TEORIJE O UTJECAJU OKOLINE I UENJA

Teoretiari uenja naglaavaju ulogu iskustva u perceptivnom razvoju.
Dijete stvara perceptivne dojmove putem stvaranja veza, a takoer putem iskustva djeca naue povezivati ono
to vide s onim to uju, ono to dodiruju s onim to gledaju itd.
Istraivanja ivanog sustava pokazuju da iskustvo utjee i na funkcioniranje pojedinanih ivanih stanica.
One stanice i veze koje se ne upotrebljavaju umiru ili se njihove sinapse otklanjaju.

82
b) ETOLOKA TEORIJA
Etoloki usmjereni teoretiari naglaavaju vanost prirodne opreme koju su ivotinje i ljudi razvili tijekom
evolucije kako bi mogli prikupljati informacije iz svijeta koji ih okruuje. Posebna se panja poklanja grai
osjetnih receptora.
J. i E. Gibson razvili etoloku teoriju perceptivnog razvoja: predmeti oko nas odailju ve organiziranu fiziku
energiju koja se moe percipirati u svojoj cjelovitosti.
Perceptivni razvoj se sastoji u poveanju djetetove osjetljivosti za organiziranje te energije, te za prepoznavanje
onih svojstava predmeta i ljudi koja ostaju stabilna, kao i onih koji se mijenjaju.

c) KOGNITIVISTIKO-RAZVOJNE TEORIJE
Kognitivistike teorije percepcije naglaavaju ulogu znanja u nainu na koji tumaimo svijet. Bruner (istraivanje
s percepcijom veliine novia kod djece razliitog materijalnog statusa) smatrao da kognitivni procesi prethode
percepciji. Piaget je vjerovao da stupanj djetetova razvoja odreuje nain na koji dijete percipira svijet.
Model obrade informacija govori da mozak, poput kompjutora, obrauje informaciju kroz niz koraka: perceptivni
ulaz, unutranje preinake, pamenje i izlazni podaci. Ovdje je bitan nain na koji se ti procesi mijenjaju s
uzrastom, kao i to kako su te promjene povezane s koliinom informacija koje dijete moe obraditi.

RAZVOJ PANJE DODIR I BOL

INTERMODALNA
OKUS I MIRIS
PERCEPCIJA

KRETANJE I
VID
RAVNOTEA

SLUH

DODIR I BOL, OKUS I MIRIS, KRETANJE I RAVNOTEA

- dobro su razvijeni ve u trenutku roenja.

83
 2) DODIR I BOL
Sposobnost reakcije na dodir razvijena je ve od embrionalnog razdoblja. Od 8. tjedna postoji osjetljivost na
dodir: reagira na milovanje uz rub usta. Sa 9 tjedana prsti ruke ve su dovoljno razvijeni da obuhvate predmet, a
sa 12 tjedana moe stisnuti prste u aku te dodiruje strukture koje ga okruuju. U istraivanjima koja su
primjenjivala 3D-ultrazvuk ispitivana je osjetljivost na dodir: najprije u podruju lica i genitalnih organa ve u
desetom tjednu trudnoe, zatim dlanova (11 tjedana) i tabana (12 tjedana).
Dodir je vrlo vaan za stvaranje odnosa izmeu djece i odraslih osoba. Haptika percepcija predstavlja aktivnu
istraivaku potrebu dodira. Ve krajem prve godine djeca mogu prepoznati poznati predmet samo na temelju
istraivanja rukom. Kod starije dojenadi dodirivanje dovodi do pozitivnih emocija i do vizualne panje.
Bol dijete osjea na isti nain kao i odrasla osoba. U prvoj godini ivota koom dijete istrauje svijet: najprije
koristi usnice i jezik koji su vrlo osjetljivi i nosi predmete u usta. Nakon toga ispituje ih rukama. Osjetljivost na
dodir se poveava tijekom prvih dana ivota: ruka na prsima: smiruje pla, a njeno maenje moe utiati ak i
prerano roenu djecu. Starija dojenad: pozitivne emocije i vizualna panja.
Socijalno-emocionalna uloga dodira: J. Bowlby je u ispitivanjima privrenosti utvrdio da se stvara posebna
povezanost izmeu djece i njihovih njegovatelja kada djeca dobivaju ustrajnu, toplu i odgovarajuu pozornost.
Upravo na temelju toga djeca stvaraju snanu privrenost kao posljedicu tople i odgovarajue brige. Takoer,
svakodnevno dodirivanje igra vanu ulogu u ranom razvoju mozga. Stoga je izrazito vano da se djecu to vie
njeno dodiruje: njihovo tjelesno, emocionalno i kognitivno zdravlje ovisi o tome. Sasvim mala djeca dodirom
istrauju svoju okolinu (krajem 1. godine mogu prepoznati predmet samo dodirom).

3) MIRIS I OKUS
Oko 11-tog tjedna fetus prvi put mokri i guta amnionsku tekuinu. Osjet mirisa budueg novoroeneta razvija
se prema toj tekuini i tvarima koje su u njoj otopljene. Preporuljivo je okruiti se za vrijeme trudnoe ugodnim
mirisima. Vie vole ugodne (banana, jagoda, vanilija-pozitivne ekspresije) nego neugodne mirise (pokvarena
jaja, riba-negativne ekspresije). Razlikuju miris majina tijela i mlijeka od mirisa drugih ena. Miris pokazuje
novoroenetu put prema izvoru hrane. Zahvaljujui iskustvu koje je steklo u utrobi majke, jasno razlikuje
ugodne mirise (zadovoljan izraz lica) od neugodnih (mrti se, radi grimase, okree glavu i pokazuje gaenje).
Ovo mnotvo mirisa je korisno za kognitivni razvoj u prvim mjesecima ivota. ak i novoroene okree glavu
od neugodnog mirisa, a na pozitivni miris reagira pozitivnim izraajem lica. Ve u prvom tjednu djeca
upotrebljavaju sposobnost razlikovanja mirisa kako bi razlikovala miris svoje majke.
Novoroene ima snaan osjet okusa i odmah jasno pokazuje koje okuse voli. Okusni pupoljci rasporeeni su
po itavim ustima. Okusne papile javljaju se na jeziku u 12. tjednu trudnoe - Kod novoroeneta su okusni
poljupci rasporeeni po itavim ustima, ne samo na jeziku. Razlikuju okuse kiselog, gorkog, slanog i slatkog (2
sata nakon roenja); siu snanije kad dobivaju slau tekuinu (konzumiraju u veoj koliini; lake se smire od
plaa). U dobi 4 mj. preferencija za slano (neugodno za novoroenad). U prvoj godini osjet okusa ima
znaajnu ulogu u oblikovanju psihe i karaktera jer podrazumijeva izbor hrane koja stoji djetetu na raspolaganju.
84
Dijete e jednu vrstu hrane rado prihvatiti, a drugu e odbiti. Nakon osam mjeseci okusni pupoljci se nalaze u
vanoj razvojnoj fazi. Okusi kojima dijete bude izloeno u ovom razdoblju imat e kljunu ulogu u razvoju
zdravih ivotnih navika

4) VESTIBULARNA OSJETLJIVOST
Odnosi se na nau sposobnost zamjeivanja sile tee i kretanja naeg tijela, koja nam pomau u odravanju
tjelesnog poloaja. Novoroene je osjetljivo na vestibularno podraivanje du sve tri osi okretanja: naprijed-
natrag, gore-dolje i s jedne na drugu stranu. Poloaj tijela utjee i na djetetovo reagiranje, tako da se djeca
obino budnija u okomitom nego vodoravnom poloaju. Novoroena djeca osjetljiva su na vestibularno
podraivanje (sila tea i kretanje): reagiraju na poloaj (stajanje, leanje) i na kretanje tijela (njihanje i ljuljanje
tijela smiruje ih). Djeca se oslanjaju na vidne znakove, a ne na vestibularne, to se smanjuje s odrastanjem.
Kada su vestibularni i vidni znakom neusklaeni, ak su i djeca starije dojenake dobi sklona osloniti se na vid.

5) SLUH
Reakcije: O sposobnosti novoroeneta da uje saznajemo po zatvaranju kapaka, okretanju glave i oiju prema
izvoru zvuka, tendenciji da se na zvuk umire, promjenama u pulsu i disanju.
Fetus moe uti ve u dobi od 25 tjedana nakon zaea (el. snimanja reakcija mozga; reakcije stiskanja onih
kapaka), te i zapamtiti neke zvukove. Njean govor s jo neroenim djetetom povoljno utjee na razvoj mozga.
Novoroena djeca su manje osjetljiva na zvuk nego odrasle osobe (s udaljenosti od 1,5 m novoroene moe
uti jedino zvukove koji su glasniji tihog apta). Tek roena djeca razmjerno bolje uju tonove niskih nego
visokih frekvencija, do uzrasta od est mjeseci zvuna se osjetljivost u veoj mjeri pobolja za visoke nego za
niske tonove i postane jednako dobra kao i u odraslih.
Osjetljivost na zvukove poveava se samo do uzrasta od priblino 10 godina. Osjetljivost na visoke tonove
dostie vrhunac i ne poveava se vie nakon otprilike 4 i pol godine. Djeca su vrlo rano sposobna zamjeivati
razlike u intenzitetu ili jaini zvuka. Djeca stara 12 mjeseci mogu zamijetiti i vrlo male razlike u intenzitetu zvuka.
U dobi od 5 mjeseci djeca gotovo jednako dobro kao i odrasli mogu razlikovati mala variranja meu tonovima
visokih frekvencija Niski tonovi su djelotvorniji u smirivanju djeteta. Djeca su posebno osjetljiva na znaajke
zvuka koje su vane za percepciju govora. Djeca dojenake dobi najradije sluaju one zvukove koji spadaju u
raspon frekvencija ljudskog glasa. Razlikuju uspavanke od pjesama za odrasle (i kad su iz druge kulture). Voli
sluati otkucaje majinog srca jer ga to smiruje.
Lokalizacija izvora zvuka: ak i novoroenad priblino razabire mjesto s kojeg dolazi zvuk. Reakcija okretanja
glave prema izvoru glasova ili zveke javlja se odmah po roenju i nestaje negdje oko 2 mjeseca pa se ponovno
javlja s oko mjeseca i to u jaem obliku. Tijekom prvih godinu i pol dana ivota djeca su sposobna sve
preciznije razlikovati zvuni prostor. Djeca imaju problem s lokalizacijom zato jer se stalno mijenja udaljenost
izmeu dva uha. Moraju neprekidno prilagoavati odnos izmeu zvunih znakova i onog to ti znakovi govore o

85
mjestu na kojem se nalazi predmet koji je izvor zvuka. Djeca ve sa est mjeseci pokazuju osjetljivost na
udaljenost izvora zvuka, a bolje mogu razlikovati zvukove koji se pribliavaju.

6) VID
Prenatalni period: Budue novoroene otvara oi mnogo prije roenja, ali organi vida se zantno sporije
razvijaju. U majinoj utrobi, u kojoj ne vlada potpuna tama, fetus ima vrlo malo prilike za bilo koji oblik intenzivne
stimulacije, to pojanjava djelomino kanjenje u razvoju vida.
Porod. Vid je pri roenju nesavren: maglovit i nejasan. Novoroene moe jasno razlikovati intenzitet svjetlosti.
U mraku irom otvara oi, a na jakoj svjetlosti ih zatvara. Obino gleda u svjetlost umjerene jaine.
Otrina vida. Novoroene e due promatrati vidne podraaje koji imaju neki uzorak nego one koji su bez
uzorka. Otrina vida kod novoroenadi iznosi oko 6/120m do 6/240m, dok normalna otrina vida kod odraslih
iznosi 6/6m. To znai da novoroene sa 6 metara vidi ono to odrasla osoba vidi s udaljenosti od 120 do 240.
Do tri mj. otrina vida se povea na oko 6/30, dok je u dobi od 12 mjeseci priblino jednaka otrini vida odraslih
osoba.
Akomodacija lea. Djetetove one lee se mijenjanju na drugaiji nain nego odraslima s udaljenou
predmeta. Modani krugovi odgovorni za akomodaciju onih lea (mijenjanje arita lee kod promjene
udaljenosti predmeta) nisu jo dovoljno razvijeni. Sa est mjeseci akomodacija lea gotovo je jednako dobra
kao u odraslih.
Periferni vid 1-mjesenog djeteta je znatno slabiji nego u odraslih; poboljanje od 3 mj.
Boje. Djeca mogu razlikovati crvenu od zelene boje ve u trenutku roenja. U dobi od tri mjeseca djeca radije
gledaju utu i crvenu nego plavu i zelenu boju.
Usklaenost slika koje dobivaju oi naziva se binokularni vid. Djeca ve u dobi od tri i pol mjeseca imaju dobro
razvijen binokularni vid. Pri roenju stereoskopski (3D) vid jo ne postoji ve se pojavljuje s dobi oko 3-5
mjeseci. (perc. dubine)
Interes. Novoroenad due promatra crte koji ima neki uzorak nego crte bez uzorka. Prvenstveno promatra
rubove jakih kontrasta i pomie oi preko kontrastnih rubova. Kako djeca postaju starija, poinju preferirati
uzorke koji su gui. Djecu najvie privlae oni crtei koji im nude maksimalan broj kontrastnih rubova koje u
odreenoj dobi mogu vidjeti. Najvea aktivnost mozga djeteta je kad dijete gleda ravno u rubove.
Vidna organizacija. Novoroenad je osjetljiva samo na jako jednostavne odnose meu podraajima, a u dobi
od 1-3 mjeseca djeca zaista poinju povezivati stvari (poinju primjeivati organizaciju, a ne samo detalje).
Sposobnost uvianja vidne organizacije javlja se u dobi izmeu 1 i 3 mjeseca starosti, ali se ona i dalje
usavrava i pod utjecajem je kako znanja tako i znakova koje daje okolina.
Percepcija ljudskog lica: Ljudsko lice sadri sklop vidnih elemenata za koji djeca pokazuju najvee zanimanje.
Organizaciju dijelova ljudskog lica prepoznaju ve u dobi od dva mjeseca. S uzrastom se mijenja vanost
pojedinih dijelova lica u tim crteima: u poetku same oi, pa nos i oi, pa oi nos i usta. Mlae dojene

86
zadrava pogled na rubovima, dok starije istrauje unutranjost lica. Takve nalaze daju istraivanja s
dvodimenzionalnim crteima, a mogue je da se stvarna lica percipiraju i ranije.
Predmeti i njihova svojstva:
Neposredno podraivanje = fizika energija koja dolazi do oka (ili nekog drugog osjetnog organa). Udaljena
svojstva predmeta, to se odnosi na osobine samog predmeta, njegovu boju, veliinu i dr. Dok udaljena svojstva
predmeta ostaju nepromijenjena, neposredno podraivanje se mijenja s udaljenou predmeta, njegovim
poloajem i osvijetljenou. Djeca moraju nauiti odrati perceptivnu konstantnost.

Perceptivne konstantnosti:
Konstantnost veliine je doivljaj da fizika veliina predmeta ostaje ista, unato tome to se veliina njegove
slike u oku mijenja. Ova konstantnost ne postoji prije navrena 3 mjeseca ivota. Postoji odreena konstantnost
u dobi od 5-7 mjeseci, ali sposobnost procjenjivanja veliine predmeta s promjenom njihove udaljenosti od nas
poboljava se najmanje do uzrasta od 10 ili 11 godina.
Konstantnost oblika odnosi se na doivljaj da fiziki oblik predmeta ostaje isti, iako se oblik njegove slike u oku
mijenja. Odreena konstantnost oblika postoji ve kod djece stare 3 mjeseca (ali ne i za predmete nepravilnog
oblika).
Konstantnost svjetline je doivljaj da svjetlina predmeta ostaje nepromijenjena, unato tome to se koliina
svjetlosti koja se od njega odbija u oko mijenja (zbog sjena ili razlike u osvjetljenju). Za predmete koji nisu
isuvie mali ova konstantnost moe postojati ve u dobi od sedam tjedana.
Konstantnost boje se odnosi na doivljaj da se boja predmeta ne mijenja, unato tome to se duljina
elektromagnetskih valova koji se od njega odbijaju u oko mijenja (zbog promjena u boji osvjetljenja).
Konstantnost boja je mogua djelomice u dobi od 4 mjeseca.
Perceptivne invarijantnosti
Invarijantnost se odnosi na postojanost odnosa meu nekim znaajkama predmeta, dok se druge znaajke ne
mijenjaju. Npr. postojani odnosi meu dijelovima predmeta daju onome koji gleda dovoljno znakova na temelju
kojih moe razviti pojam objekta, bez obzira na poloaj predmeta. Djeca sa 7 mjeseci prepoznaju da se radi o
istom licu kada se rotira. U dobi od 10 mjeseci djeca prepoznaju radosne izraze lica. Djeca su sposobna stvarati
psiholoke i perceptivne kategorije kojima organiziraju svoj svijet.
Savitljivost predmeta i njihovo kretanje
Djeca u dobi od 5 mjeseci mogu samo na temelju vida prepoznati razliku izmeu predmeta koji su kruti i onih
koji su savitljivi. Djeca su sposobna koristiti kretanje kako bi razumjela svojstva predmeta i organizirala svoju
percepciju oblika.
Cjelovitost predmeta
Predmete poznajemo kao neprekinute i cjelovite ak i onda kad je na pogled na njih djelomice sprijeen.
Novoroenad nije sposobna uvidjeti da je djelomice pokriven predmet cjelovit ak ni onda kad se pomie iza
predmeta koji ga prekriva.
87
Poloaj predmeta u prostoru: Dubina i udaljenost
Istraivanje: Gibson-ova i Walk (1960; prema Vasta i sur., 1998) su izumili poseban ureaj koji se naziva umjetni ponor
(prozirna ploa od pleksiglasa koja se nalazi na maloj platformi). Kod djece stare svega 2 mjeseca postoje fizioloke reakcije na
sputanje na nesigurnu povrinu, odnosno povrinu ispod koje je ponor. Djeca stara 9 mj. su se ponora bojala i nisu htjela prepuzati
preko.
Za razvitak percepcije dubine bitna je paralaksa kretanja (doivljaj da se blii predmet bre kree vidnim poljem
od udaljenijeg, dok se u stvarnosti oba predmeta kreu/stoje jednako a kree se opaa). Bitno je spomenuti i
monokularne (statike) znakove udaljenosti. Djeca postanu osjetljiva na njih u dobi izmeu 5-7 mjeseci. Pored
njih, postoje i kinetiki znakovi udaljenosti koji nastaju zbog kretanja opaaa ili predmeta. Ve u dobi od jednog
mjeseca djeca vie mirkaju kada im se predmeti pribliavaju nego kad se udaljavaju. Kinetike znakove djeca
koriste u dobi od 1-3 mj., binokularne oko 4/5 mj., a statine monokularne oko 6/7 mj. Redoslijed razvoja
percepcije dubine javlja se radi motorikog razvoja.

7) INTERMODALNA PERCEPCIJA
Iintermodalna percepcija je percepcija na temelju kombiniranja podraaja iz veeg broja osjetnih modaliteta.
Piaget je smatrao da su osjetni modaliteti u trenutku roenja odvojeni , te da ih dijete povezuje jedino putem
iskustva. U istraivanjima se prouavalo raaju li se djeca sa znanjem o prostoru koje mogu upotrebljavati u
svim osjetnim podrujima. To bi moglo posluiti kao temelj za meusobno usklaivanje osjeta. Odgovor na taj
istraivaki problem je potvrdan. Pripremljeni odnosi su ureeni odnosi meu razliitim osjetnim podrujima koji
se zbog iskustva mogu mijenjati. U prvih 6 mj. ivota djeca imaju tekoa stvaranja iste misaone predodbe na
temelju podataka iz razliitih osjetnih podruja.

Odnos izmeu sluha i vida

Djeca prirodno gledaju one dogaaje koji odgovaraju zvukovima koje uju. U dobi od 4 mjeseca djeca pokazuju
da imaju neki pojam o tome kakav e zvuk proizvesti nepozni predmet, ali sve do 9 mjeseci nema jasnih dokaza
koji bi pokazivali da razumiju kako predmeti koji im se pribliavaju stvaraju sve glasniji zvuk. Dijete dojenake
dobi uparuje glas majke i njen lik, s 4 mjeseca dijete raspoznaje muki i enski glas i uparuje s mukom ili
enskom osobom, izmeu 2 i pol i 4 mjeseca osjetljiva su na neusklaenost izmeu pokreta usana i zvukova
koje uju, a reagiraju i na neusklaenost raspoloenja u izraza lica i glasu. Razliite intermodalne sposobnosti
se javljaju u razliito doba ,a profinjeniji oblici intermodalne percepcije pojavljuju se korak po korak, kako dijete
sazrijeva. Odnos izmeu dodira i vida: Djetetovo upotrebljavanje veza izmeu podataka koje dobiva dodirom i
vidom prua nam najraniji dokaz da podraivanje u razliitim osjetnim podrujima moe aktivirati istu misaonu
predodbu. Djeca u dobi izmeu 6-12 mjeseci jasnije pokazuju poveznicu vida s dodirom (haptika percepcija).

88
 8) RAZVOJ PANJE, PERCEPCIJA I DJELOVANJE
Razvoj panje. I novoroenad obraa panju na lagane zvukove i vidne podraaje umjerenog intenziteta.
Orijentacijski refleks je prirodna reakcija na nove podraaje koja pospjeuje obradu podraaja, obuhvaa
namjetanje oiju i uiju tako da se omogui najpovoljnije primanje podraaja, inhibiciju dotadanje aktivnosti i
brojne fizioloke promjene. Ako su podraaji preintenzivni javlja se obrambeni refleks koji predstavlja prirodnu
reakciju na nove podraaje i koja titi organizam od daljnjeg podraivanja, a moe obuhvaati okretanje osjetnih
receptora od izvora podraivanja i brojne fizioloke promjene. Ova dva refleksa predstavljaju najranije oblike
djetetove pozitivne i negativne panje. Selektivna panja predstavlja usredotoenost na neki podraaj ili
dogaaj, pri emu se drugi podraaj ili dogaaj zanemaruju. I novoroenad ima sposobnost za jednostavne
oblike selektivne panje. Kagan je dao najpotpuniji skup ideja o tome to upravlja djetetovom panjom:od
roenja pa do 3.mj. djeca obraaju panju na podraajne sklopove koji sadre obrise i pokret, od 3-12. mj.
panju im privlae stvari koje im se ine da su u neskladu s onime to znaju, nakon 12 mj. panja im je
usmjerena na dogaaje koji ih potiu na stvaranje hipoteza o tome to se dogaa. Tu, naravno postoje
individualne razlike. Falvell je utvrdio 4 vana aspekta panje koja se mijenjaju s dobi: s dobi se poboljava
kontrola panje tako da se poveava trajanje i smanjuje lakoa s kojom se mijenja; prilagodljivost panje
zahtjevima zadatka; planiranost mijenjanja panje; te djeca postaju sve uspjenija u prilagoavanju svojih
strategija panje podacima koje dobivaju iz zadatka.
Percepcija i djelovanje. ak je i za novoroene percepcija pod utjecajem djelovanja. Njegove reakcije su
odgovor na podraaje , ali one ujedno utjeu i na to kako e i koje podraaje novoroene nakon toga
percipirati. Kako rastu, njihovi se postupci isprepliu s percepcijom u sve irim razmjerima. U poetku se
istrauje samo ono to se djetetu priblii. Uinkovito zahvaanje predmeta zapoinje u dobi od 5 mjeseci.
Sustavi djelovanja nastavljaju se razvijati tijekom itavog djetinjstva. Kognitivne strategije imaju sve veu ulogu
u njihovu razvoju. Jedno od kljunih obiljeja razvoja je djetetova sposobnost razvijanja i primjenjivanja
strategija za postizanje cilja. Mlaa djeca nemaju gotovo nikakve planove za postizanje cilja, za razliku od
starije djece koja su djelotvornija. Taj prijelaz obino dolazi oko samog razdoblja prije kolovanja i za vrijeme
prvih godina, gdje dolazi do poveanja paljivosti u strukturiranju informacija i prilagodljivost u istraivanju.
Vjetina djelovanja su ponaanja koja zahtijevaju tjelesnu usklaenost, kao to su dohvaanje, hodanje,
hvatanje, tj. ukljuuju sloeno meusobno ispreplitanje percepcije i razliitih dijelova motorikog sustava. Ona je
jo sloenija zbog stalnog mijenjanja odnosa duina i proporcija udova uslijed rasta. to se tie koordinacije
pokreta, tek djeca stara 9 godina djelotvorno koriste povratne informacije o poloaju nekog predmeta, 7-
godinjaci precjenjuju vanost povratnih informacija a 5-godinjaci potcjenjuju. S dobi dolazi do poveanja
prilagodljivosti u upotrebljavanju razliiti vjetina, kao i do poveanog koritenja razliitih strategija.

89
90
 8. RAZVOJ GOVORA PREDKOLSKOG DJETETA

Sadraj osme cjeline

2)
Predverbalno
razdoblje,
1) Teorije rani glasovi, 6) Razvoj
5)
govornog geste i 3) Semantika 4) Gramatika govora od 2-
Pragmatika
razvoja neverbalne 6. godine
reakcije i
prijelaz na
rijei

1) TEORIJE GOVORNOG RAZVOJA

UVOD
Govor - prirodna sposobnost ovjeka da se sporazumijeva, alje i vraa misli/poruke pomou
artikuliranih glasova
Jezik apstraktan sustav znakova i normi kojima se ti znakovi kombiniraju
Govor = konkretna realizacija jezika
3 osobine ljudskog jezika: produktivnost, nejedinstvo i razumijevanje jezika kojima su djeca izloena.
Do 1960. Operantno uvjetovanje (Skinner)
Govor se usvaja pomou uroenog sredstva za usvajanje jezika (psiholingvistiki pristup)
Znanje i pojmovi imaju vanu ulogu u razvoju (kognitivni pristup)
Utjecaj socijalnog konteksta /okolina (empiristiki pristup). Odrasli koriste majinski stil govora:
jednostavan i gramatiki toan
Djeja primarna motivacija govor: sredstvo komunikacije. (Roditelji pospjeuju ovaj proces sustavom
jezine podrke igre; gdje je tvoj nos,... imenovanja, pjesmice...) (funkcionalistiki pristup).

91
 a) Utjecaj okoline i uenja
osnova jezika u utjecajima u djetetovoj okolini i socijalnim interakcijama
2 modela:
- pristup uenju (okolinski initelji vani su za normalno usvajanje jezika: odrasli/roditelji-majinski stil
govora, oponaanje i povratna informacija)
- funkcionalistiki pristup (naglaava uporabu jezika i kontekst u kojem se on razvija. Osnovna
motivacija djeteta za usvajanje jezika je elja da izrazi svoje misli i da ga drugi razumiju. Naglasak je stavljen na
pragmatiku/funkcionalnu uporabu jezika. Funkcionalisti se slau sa kognitivistima=djeca iz govora izdvajaju
znaenje, a ne strukturu. Pripisuju mnogo veu ulogu djejim socijalnim interakcijama u procesu uenja jezika)

b) Psiholingvistiki pristup (Noam Chomsky)

naglaava uroene mehanizme odvojene od spoznajnih procesa i biolokim mehanizmima
mala djeca govor usvajaju brzo i lako i to tijekom razdoblja u kojem su njihove kognitivne sposobnosti
jo uvijek prilino nerazvijene
odbacuje mogunost da se jezik ui uvjetovanjem iz nekoliko razloga:
odrasli ne potkrepljuju niti kanjavaju djecu za tenost govora
uenje oponaanjem zahtijevalo bi da su djeca stalno izloena dobrim modelima govora i jezika
djeca govore i ono to nikada nisu ula niti rekla (produktivnost)
odrasli izravno ne poduavaju djecu pravilima tonog govora
djeca su roena s posebnim mozgovnim mehanizmima odvojenim od drugih kognitivnih procesa koji im
doputaju da usvoje jezik tako brzo i lako

c) Kognitivno-razvojni model
djeca ne usvajaju apstraktna jezina pravila nego jezine oblike i uklapaju ih u kognitivne promjene koje
ve imaju
analiziraju govor na temelju znaenja ili semantike, pojmova koji ukljuuju odnos meu predmetima,
radnjama i dogaajima
PIGETOV koncept = jezik predstavlja refleksiju razine kognitivnog razvoja djeteta (autistini/unutarnji i
egocentrini/vanjski: 2-7. godine; socijalni: od 7. godine)

2) Predverbalno razdoblje, rani glasovi, geste i neverbalne reakcije i prijelaz na rijei

PREDVERBALNO RAZDOBLJE
prethodi razdoblju prvog spajanja rijei
traje do 18. mjeseca
92
 kategorijalna percepcija/percepcija govora = sposobnost uoavanja razlika u govornim glasovima
(odgovaraju razlikama u znaenju) od najranije dobi, fonologija (prouavanje govornih glasova);
prepoznavanje naglaska: od 9. mj.
izloenost specifinim kontrastima vlastitog jezika izotrava njihovu sposobnost razlikovanja ovih
kontrasta, dok se sposobnost razlikovanja drugih esto gubi (18 mj)
preferiranje majinog glasa: djeca preferiraju govor (posebno majin) u odnosu na druge zvukove, a
osobito vole podizanje i sputanje intonacije koje rabe odrasli kada govore s djecom (8 tonova viim
glasom od uobiajenog).

RANI GLASOVI:
Pla i fizioloki zvukovi (disanje) - prvi glasovi novoroenadi
Spontana vokalizacija: u 2. mj. dijete nejasno izgovara neke samoglasnike (a, e, o), a u 3. mj. i neke
suglasnike (m, p, b, t)
Gukanje se javlja s otprilike 2 mjeseca, dijete se primarno glasa vokalima: a, o, gu (2-5. mj.)
Ponavljano slogovanje (5-7. mj.); beba proizvodi niz jednakih zvukova poput babababa. Jednako u svim
kulturama.
Brbljanje: 7-12. mj.-dijete sve vie brblja i producira sve vie slogovnih nizova ( pa-pa, ba-ba, ma-ma),
esto brblja uz socijalni poticaj, oponaa razliite zvukove; govorna igra-govori zbog zadovoljstva
Govorljivost: Potkraj prve godine slogovanje postaje po glasovima i intonaciji sve vie nalik govoru (bu-
ba; du-da).

GESTE I NEVERBALNE REAKCIJE

poetak u dobi od 8-10. mjeseci
predverbalne geste u poetku imaju oblik zahtjeva, dok je kasnija funkcija simbolika i one slue
oznaavanju predmeta, dogaaja i osobina (rairi ruke da opie avion...).
gestovna i vokalna komunikacija su temeljene na kognitivnom razvoju
Od 11-12. mjeseca: referencijalna komunikacija: govor o neemu u okolini: pokazivanje (dijete prinosi
predmet odrasloj osobi) i davanje
Vana pozitivna povratna informacija
Geste su ''grub'' nain imenovanja dok ne budu zamijenjene verbalnom oznakom

PRIJELAZ NA RIJEI: 12. MJ.

predverbalno razdoblje je iznimno vano za razvoj kasnijeg jezika
prve rijei su imenice (tata, mama), a onda glagoli (daj, neu)
12-18. mj. raspolae s oko 50 rijei + prva slaganja reenica od po dvije rijei: Mama papa (aktivan
govor: koristi; pasivan govor: ne govori ali razumije), reagira na pitanja
93
 s interesom sluaju pjesmice i jednostavne prie
izgovaranje posebnih glasove/glasovnih kombinacija: npr. di-di
krajem prve godine se poveava broj dvoslonih rijei
od 15 26. mj. poinje povezivati znaenje dviju rijei. Obino su to imenica i glagol, npr. ''Mama daj'',
''daj vode'' i slino; imenuje dva dijela svoga tijela te izraava sve elje jednom rijei; oslovljava sebe po
imenu
DOB POJAVE ISPRAVNOG IZGOVORA GLASOVA
1-2 godine 2-3 godine 3,5-4,5 godine 4,5-5 godine
A,O,E,P,B I,U,F,V,T,D,N,NJ,M,K,G,H,J S,Z,C,,,L,LJ ,,D,,R

3) SEMANTIKA
Kako djeca usvajaju rijei i njihova znaenja.
Veina semantikih istraivanja male djece odnosi se na to kako djeca stvaraju i imenuju kategorije objekata.
Rani leksiki razvoj: U poetku djeca sporo usvajaju rijei. Kada njihov rijenik dosegne oko 50 rijei koje
mogu izgovoriti, rijenik naglo raste - eksplozija imenovanja (do 6. g. naue 10 000 rijei).
Razumijevanje rijei obino prethodi produkciji (i djeca i odrasli razumiju puno vie rijei nego to ih govore).
Imenice (veina ranog rjenika). Aktivan/pasivan rjenik.

Semantika: razvoj u kontekstu

Postoji razlika meu djecom u omjeru koritenih imenica i naziva predmeta (referencijalni stil) od naglaenih
izraza potrebe i socijalne interakcije (ekspresivni stil).
Istraivanja socijalnog sloja, spola i redosljeda roenja
a) Referencijalni stil djevojice, prvoroena, vii SES; izgovaranje velikog broja imenica, posebno
imena predmeta, jezik se koristi ponajprije za imenovanje stvari
b) Ekspresivni stil djeaci, drugoroeni, obitelji nieg ili radnikog sloja; ukljuuje vie vrsta rijei te je
jezik stavljen u poziciju pragmatinog sredstva za izraavanje potreba i za socijalne interakcije.
Djeca koja dolaze iz nieg ili radnikog sloja esto sporije usvajaju rijei i loije ih artikuliraju
Roditelji s kerima govore vie nego sa sinovim a, koriste sloeniji govor te bolju artikulaciju
Razlike u redoslijedu roenja: koliina vremena koju roditelji provode sa djecom, govor s prvoroenom
djecom ukljuuje vie sredstava za uenje, vea panja poklanja se razvoju jezinih sposobnosti te
prvoroene dobiva veinu jezinog poticaja od svojih roditelja. Kasnije roeno dijete jezine poticaje
najee dobiva od starijeg djeteta (brata ili sestre) te oni imaju manje sloene jezine interakcije.
Dokazano je i da su roditelji srednjeg ili vieg socioekonomskog statusa usmjereniji na djetetovo usvajanje
jezika. Njihov govor ukljuuje bolje modele i vie sredstava nego kod onih niega sloja
94
 Skala rasta djejeg rjenika, prema podacima poznatog lingvista Bullera
DOB NAJMANJI BROJ NAJVEI BROJ
12-14 3 58
15-17 4 232
18-20 44 383
21-23 67 707
27-30 171 1509
3-4 GODINE 598 2346

DJEJE JEZINE POGREKE

1. Prekomjerno proirivanje: uobiajena pogreka, javlja se iz 2 razloga: ne razumiju pojam, nedostaje im
rije da bi izrazili pojam (npr. kuna pudlica je peso; kasnije sve to lii na psa je peso; peso moe
postati maka, lisica, zec...).
2. Preuske kategorije pojmova (manje uobiajena u produkciji rijei; esto se javlja u razumijevanju).
Djeca ne koriste ime koje znaju za predmete za koje je ono prikladno (ptica; prije e pokazati leptira
nego noja)
3. Izmiljanje (ealj za travu kada vide grablje) za ime predmeta koje jo ne znaju.
4. Prva spajanja rijei (oko 2. g) koriste istu frazu za nekoliko znaenja: tatin eir: ime predmeta; zahtjev
da skine eir, ili opaanje da otac stavlja eir

4) GRAMATIKA
Prouavanje strukturalnih osobina jezika ili pravila ustroja jezika: poredak rijei sintaksa, sprezanja i
naglaavanje/intonacija.
RAZVOJ GRAMATIKE: Jedna rije (12. do 24. mj.), funkcije djejih izraza napreduju (holofraze-1 rije je
zamjena za reenicu). Dvije rijei (krajem 2. godine) ukljuuju pravila izgraena oko pojedinih rijei (npr.
kombiniranjem izraza nema s razliitim imenicama- prvo sintaktiko pravilo). BOBO HAJE (Bobo eli
spavati) OPTA ME (Daj mi loptu). Telegrafski govor javlja se kako reenice postaju dulje; izbacuju
nepotrebne rijei (lanovi, prijedlozi) npr.Filip, idemo na proslavu; Filip ide slava)

5) PRAGMATIKA
Prouavanje jezika pod vidom socijalnog okruenja u kojem se odvija usvajanje jezika
Vaan motivator je frustracija
Uinkovite komunikacijske sposobnosti ukljuuju usvajanje vjetine govornika i vjetine sluatelja.
Govorni akti: u poetku pla, facijalne ekspresije i geste. Usvajanjem jezika dodaju i govorne akte. Ue
razumjevanje drugih ljudi. Relacijske rijei.

95
 Razgovor: Naizmjeninost je jedno od prvih pravila razgovora koje djeca usvajaju. Druga pravila
(odgovaranje na ono to je oito) tea su za nauiti i pojavljuju se tek u starije djece. Uporaba pria
(scenarija) pomae djeci u usvajanju pravila razgovora i njegova osmiljavanja.
Govorni poremeaji
Neki poremeaji pripisuju se posebnom stanju jezika, ne izraslim zubima, deformiranim ustima ili
vilicama
Veina ipak potjee od okolnih uzroka, pogrenog uenja, imitacije loeg uzora
Slab sluh ili slabost miia jezika zbog nedovoljne vjebe i pretjerane nervoze mogu biti uzroci govornih
poremeaja
Vrste govornih poremeaja dijele se u 2 klase: greke i defekte.
Kod greaka uzrok poremeaja je pogreno uenje, a kod defekata emocionalnost i pogreno
formiranje usta. Greke u govoru: esti u ranom djetinjstvu, nestaju pri polasku djeteta u kolu; 18.
mjeseci 4./5. godine (period govora malog djeteta, pokuaj izgovora onog to uje, isputajui pritom
sloene pojedinosti (''kov'' krov). Defekti govora: uketanje, nejasan govor, mucanje i zamuckivanje

6) RAZVOJ GOVORA OD DRUGE DO ESTE GODINE (prema Starc i sur., 2004)

Do druge se godine priprema glasovna baza govora i razumijevanje. Na temelju toga pojavljuju se prve
smislene rijei. Od tada razvoj govora se prati prema broju rijei koje dijete upotrebljava.
Dakle, bogatstvo djejeg rjenika se intenzivno razvija.
Svako dijete ima dva rjenika: pasivan i aktivan
Dvogodinjik mnogo vie razumije nego to moe samostalno izraziti rjeima. Izgovor veine glasova je
jo nejasan.
U dobi od 2-6. godine izgovor glasova postaje razumljiv i jasan, rjenik se veoma obogauje i govor
postaje gramatiki ispravan.
Od 2,5. 3. godine dijete dobro razumije kratke priice i bajke.
ispravno koristi pitanja (tko, to, gdje, kada..?)
povezuje iskustva koristei reenice od 4 5 rijei
prekomjerna generalizacija pravila (strukturalna jezina pogreka koja se javlja u poetku usvajanja
jezika, pri emu djeca primjenjuju pravila sklanjanja na nepravilne oblike)
do 36. mjeseca roditelji razumiju oko 75 100% djetetovog govora
> 36 mjeseci: koriste due i kompleksnije reenice, govor je sve sofisticiraniji, iako se jo uvijek javljaju
neke gramatike pogreke
Od 4.6. godine razumije sloene proirene reenice, usvojilo je znaenje veine gramatikih kategorija
pa ih uporablja i u vlastitom govoru.
Tijekom razdoblja ranog i predkolskog djetinjstva stvorio se interes za itanjem i pisanjem.
96
 Razvoj govora kod djeteta u dobi od 2-3 godine
Doba intenzivnog savladavanja sintakse: struktura reenice se iri postupno se ukljuuju rijei koje su
nedostajale u telegrafskom govoru.

Razvoj govora kod djeteta u dobi od 2-3 godine

Doba intenzivnog savladavanja sintakse: struktura reenice se iri postupno se ukljuuju rijei koje su
nedostajale u telegrafskom govoru.
SLUH I SLUANJE
Jo uvijek mu je za razumijevanje govora vana intonacija i ritam, nekad i vanija nego sam sadraj i
znaenje rijei u poruci: npr. Pri naredbama, nalozima, pozivima...
Rado slua govor odraslih, ali jo nije u stanju na nalog ponoviti reenicu duu od dvije rijei.
ARTIKULACIJA
Do kraja 3. godine dijete ispravno izgovara sve samoglasnike, te 10 do 15 suglasnika: p, b, m, n, j, t, d, k, g,
v, l, f, c
U izgovoru jo ima mnogo pogreaka. ee u rijeima isputva suglasnike koji su mu tei za izgovor, ili ih
zamjenjuje slinima, ili ih izgovara iskrivljeno
U rijeima sloenije glasovne strukture i s veim brojme slogova, kao i u manje frekventnima pojavljuju se
leksike dislalije, npr. Dijete kae za Zagreb Zabreg, trokut krokut i sl. Zbog takvih pogreaka govor je jo
slabije razumljiv
RJENIK I GRAMATIKA
Javljaju se specifinosti: prekomjerno proirivanje i stvaranje novih rijei (dijete rabi rijei koje ve zna za
sadraje ija imena jo ne zna: npr. pas za zeca, konja i sl. Isto tako, u nedostatku rijei dijete moe
konstruirati vlastite rijei, npr. Za kiobran kae kiapad).
Na kraju 3. godine dijete ima rjenik od 250-500 rijei, a razumije ih mnogo vie
Oko 30. mj. dijete poinje osvjetavati sebe u odnosu na druge i poinje se pravilno koristiti zamjenicama: ja,
ti mi.
Upotrebljava posvojne zamjenice: moje, tvoje, nae
Rabi glagolske oblike kojima oznaava prolost, sadanje i budue vrijeme: iao sam, idem, ii u ali jo
uvijek ima pogreaka u upotrebi
Upotrebljava pridjeve: veliki, mali, lijep, dobar
Upotrebljava negacije: ne, nije, nema
Krajem 3. god. dijete rabi reenicu od 3-4, pa i vie rijei. Rabi imenice, glagole, zamjenice, pridjeve, priloge i
veznike. Slaganje u rodu, broju i padeu je sve ispravnije.
Pravilno upotrebljava imenice kad oznaava pripadnost, rei e ispravno: mamina torba
Komparira pridjeve, no jo nije nauilo iznimke, pa e rei: dobar dobriji...
U deklinaciji nema glasovne promjene, potuje osnovnu rije, pa e rei: nogi, ruki, lovacu
97
 Poinje usvajati prolo vrijeme glagola i mnoinu imenica
Vremenske priloge rabi nesigurnije od priloga mjesta. Tako e rei: Bio sam sutra kod tebe.
U reenici iskazuje sloenije odnose: vrilac radnje radnja objekt radnje, poinje deklinacija, npr. Mama
nosi bebu
Modulira govor u jasnoi i intonaciji. Reenice imaju odgovarajuu intonaciju, rijei imaju pravilne naglaske, a
potuje i duinu sloga
Dobro je ovladalo govornim disanjem, tako da mu se samo u velikom uzbuenju dogodi da prekine reenicu
kako bi udahnuo
Trogodinjak osim jednostavnih i jednostavno-proirenih reenica ve se slui i sastavnim, rastavnim pa i
objektnim, vremenskim i uzronim reenicama
Temelji gramatiki ispravnog govora su usvojeni
KOMUNIKACIJA
Govor trogodinjaka je razumljiv i slui osnovnoj svrsi komunikaciji
Sve to kae razumljivo je i stranim osobama
Poetkom 3. god. imenuje se vlastitim imenom, a potkraj 3. god. zamjenicom ja
Pita kako se to zove, postavlja pitanja: Tko je?, to je?, Gdje je?, ije je?
Odgovara na pitanja i vodi jednostavne razgovore
Sposobno je ispriati kratku priu ili neki svoj doivljaj bez oslonca u neposrednoj aktivnosti ili situaciji, tj.
sjeanje se moe izazvati pomou rijei
Dok se igra, razgovara sam sa sobom i svojim igrakama u dugim monolozima
Zna napamet nekoliko djejih pjesmica ponekad i pjevati
Slua kratke prie i bajke te ako mu se sviaju, trai ponavljanje
Pokazuje slike poznatih predmeta ili same predmete kad ih tko spomene
Glumi u igri, zamilja ljude, ivotinje i predmete
Imenuje i opisuje svoj crte
ee upotrebljava negaciju ne, eli djelovati nezavisno i samo
Postavlja pitanje Zato?, kojim eli doi do objanjenja ili razloga za neto to se dogaa. No jo uvijek to
pitanje ima vie ulogu da se uspostavi kontakt ili da se skrene panja na sebe, to se vidi iz injenice da
dijete esto i ne saslua odgovor
Prema 3. god. pojavljuje se period imperativnog govora, koji se oituje u prijetnjama, albama, a onda i u
zahtjevima i nalozima
U izraavanju svojih elja i potreba sve vie zamjenjuje geste rijeima
Dua i sloenija reenica, usvojenost osnovnih gramatikih pravila omoguava trogodinjaku da rabi govor u
slijedee svrhe: da kae neto o onome to nije sada i ovdje; da moe ispriati o onome to se zbilo u
bliskoj prolosti; da ispria neku vrlo kratku priu; da kae neto o sebi (npr. boli me...hou); da mu govor
bude oslonac za miljenje i pamenje
98
 U toj dobi poinje poetno razumijevanje funkcije znaenja pisanog jezika
Dijete prepoznaje da netko ita ili pie i poinje razumijevati da iz toga proizlazi neka poruka
Trogodinjak moe zamuckivati u silnoj elji da neto kae, zato je vano to uzimati kao takvo, bez
neprikladnih intervencija koje bi mogle dovesti do trajne tekoe
Sumnjamo da neto nije u redu: ako dijete do 30. mjeseca ne pone govoriti u reenicama; tada treba
zatraiti strunu pomo

Razvoj govora kod djeteta u dobi od 3-4 godine

S 3. god. Nastupa period naglog govornog razvitka. Dijete pokazuje veliki interes za jezik i komunikaciju. Voli
puno priati, govor mu je vaniji od sluanja.
SLUH I SLUANJE
Fonemski je sluh ve dobro razvijen i dijete razlikuje sve glasove materinskog jezika
Ve s 3 god. poinje primijeivati greke u rijeima drugih koje ono pravilno uje i govori
Razumije rijei: tiho - glasno
ARTIKULACIJA (u artikulaciji jo ima odstupanja):
Glasovi s, z, c mogu biti blago nepravilni (tolerira se do 4,5 god.)
Glasovi l i r trebali bi se korektno artikulirati do navrene 4. god. ivota
Glasovi , , , , d i takoer mogu biti nepravilni, tolerira se do 5,5 god.
Osim tekoa u izgovoru pojedinih glasova, u toj dobi djeca mogu imati tekoe u izgovoru pojedinih rijei.
Najea odstupanja jesu: zamjena glasova (npr. Trokut tlokut), izostavljanje poetnih fonema (kola
kola), premjetanje unutar rijei ili sloga (kvadrat kradvat), te asimilacija i disimilacija (nema mema). To je
tzv. fonetsko pojednostavljenje koje se u toj dobi smatra normalnim.
RJENIK I GRAMATIKA
Imenuje akciju na slici (4 god.)
Odgovara na pitanje: Koji eli?, imenujui predmet
Upotrebljava osobnu zamjenicu ja kad govori o sebi
Zna rei puno ime esto i dob. Trai da mu se objasni znaenje rijei
Temeljna gramatika materinjeg jezika je usvojena, govor je razumljiv, gramatiki slian govoru odraslih. Ve
oko 3. god. pojavljuju se gotovi svi aspekti gramatikih rjeenja: padei, vremena, broj, zamjenice i dr. No jo
nisu usvojeni svi detalji i najee pogreke su u upotrebi zamjenica i broja.
esto se pojavljuju i pretjerana uopavanja ili preiroka primjena pojedinih pravila, npr.: konj konjovi,
prema slon slonovi. Ima i nepravilne upotrebe glagola u infinitivu
Pridjeve koji se nepravilno kompariraju dijete komparira prema pravilima uobiajene komparacije, pa e tako
umjesto bolji rei dobriji
Za pridjeve koji zahtjevaju glasovnu promjenu rei e lakiji i jakiji umjesto laki i jai.
KOMUNIKACIJA
99
 U toj dobi dijete veliki interes za komunikaciju s okolinom s djecom i odraslima. Beskonano dugo postavlja
pitanja koristei i upitne zamjenice: Tko? to? Gdje?
S djetetom se sada moe voditi razgovor o neprisutnim dogaajima, osobama i stvarima. Ono samo
izvjetava o svojim doivljajima i potrebama, postavlja pitanja, informira se o neposrednim dogaanjima.
Dijete govorom prati ono to radi, a sve vie govori i o onome to e raditi, tako da govor poprima ulogu
planiranja, tj. postaje sredstvo za autoregulaciju ponaanja dijete misli naglas. To miljenje naglas e se
oko 6. godine pounutriti (internalizirati).
Povezano pria o nedavnim dogaajima i iskustvima
Slua i pria due prie, nerijetko mijeajui injenice i matu
Poetkom 4. godine spontano poinje postavljati pitanja: Zato? Kada? Kako?
Pitanja sve vie imaju svrhu da dijete neto dozna, a ne samo da se odrava komunikacija
Uiva u alama i verbalnim neloginostima s odraslima (npr. teta mama)
Pokazuje smisao za humor u rjeima i aktivnostima
Sklon je verbalnoj drskosti i prepirkama u igri s prijateljima
Sukobe rjeava sve vie verbalnim prepirkama, a ne udarcima
Moe ga se u neto uvjeriti verbalnim putem
Ispravno provodi naloge koji ukljuuju dvije uzastopne radnje
U okviru svojeg iskustva daje odgovor na pitanja: to...ako...? Ili to...kada...?
Ispravno odgovara na pitanja o funkciji poznatih predmeta, npr.: emu slui...?
Oslovljava se s ja, izraava svoje misli, informira o sebi
Uz poticaj koristi izraze socijalne uljudnosti: molim, hvala, izvoli, dobar dan, laku no...
Razgovara sa svojim igrakama, samim sobom i zamiljenim prijateljima (monolog jo zauzima vidljivo
mjesto u njegovoj verbalizaciji)
U toj dobi jo moe biti fiziolokog mucanja jer dijete toliko toga eli rei, ali govor jo teko prati misaoni
napredak.
Private speech miljenje naglas

Razvoj govora kod djeteta u dobi od 4-5 godine

Petu godinu obiljeava nagli razvoj rjenika. Dijete govori teno. Ima sve glasove. Gramatika jedva da se
razlikuje od odraslih.
SLUH I SLUANJE
Locira izvor poznatog zvuka, razumije rijei: blizu, daleko, Prepoznaje rimu, Pojavljuje se sposobnost
prepoznavanja prvog, a u neke djece i posljednjeg glasa u rijei (glasovna analiza)
ARTIKULACIJA
Artikulira sve glasove, mada se jo moe buniti pri nekima u pojedinim kontekstima (u odreenim rijeima, u
kombinaciji s nekim drugim fonemima)
100
 RJENIK I GRAMATIKA
Neprestano zapitkuje o znaenju rijei, o prostoru i vremenu, te uzroku i posljedici
Ispituje o znaenju apstraktnih rijei i koristi se njima pravilno ali i nepravilno
Gramatika jedva da se razlikuje od one kojom se koriste odrasli, ali ipak nije u potpunosti ispravna, npr. Jo
uvijek grijei pri slaganju subjekta i predikata, kao nekih glagolskih vremena
Reenica je potpuna, zatupljene su sve vrste rijei
Razvoj govora kod djeteta u dobi od 4-5 godine
Duinu reenice poveava koritenjem veznika, najee veznika i (sada reenica ima 5 i vie rijei)
Govori o uzronosti koristei se veznikom jer; Razumije komparaciju pridjeva (lijep, ljepi, najljepi)
Poinje usvajanje rjenika za pisani jezik: slovo, rije, toka. Poinje shvaati glasovnu strukturu rijei, tj. Da
se svaka rije sastoji od zasebnih glasova. Primjeuje i to da su napisane rijei zasebne jedinice
KOMUNIKACIJA
Govor djeteta sve vie postaje razumljiv sam po sebi bez oslanjanja na danu situaciju. Dijete moe govoriti o
prolim dogaajima i sve vie razmilja to e govoriti. Razumije due i sloene reenice te moe predvidjeti
ono to e se zatim dogoditi.... Na taj nain govor postaje u pravom smislu sredstvo za komunikaciju s
djecom i odraslima.
Razumije redoslijed dogaanja kad mu se npr. kae: Prvo emo.., onda idemo.. ,a sutra emo.
U igru unosi usmene naredbe i upute, Neprestano zapitkuje, postavlja pitanja: Kako?, Kada?, Zato?;
Rjeava problem s prijateljima koristei se uvjeravanjem i pregovaranjem
Moe voditi duu konverzaciju s djecom i odraslima s kojima inae komunicira
Moe razliito formulirati reenice, birati rijei: kada se obraa djetetu ili odraslima
Pria due prie u kojima ispreplie stvarnost i matu
Govori o nedavnim dogaajima i iskustvima, a poinje i prepriavanje dogaaja ...kad sam bio mali...
Oboava da mu se itaju ili priaju prie, koje poslije s prijateljima moe glumiti
Voli priati i igrati se rijeima, smilja ale koje prepriava unedogled
Asocijacije mu se isprepliu tako da nerijetko zapone jednu temu, a zavri na sasvim drugoj
Voli pitalice i zagonetke, Slae rimu, npr.: tata, sata, brata...
Odgovara na Zdravo i Kako si?; Zapoinje reenice s Hej!, Ali...
Trai informacije o neemu, sam daje informacije i izraava svoje miljenje, te govori o svojim potrebama i
osjeajima
Ako dijete do kraja 5. godine ima vee tekoe u izgovaranju fonema: zamjenjuje, izostavlja ili ih izrazito
iskrivljeno izgovara treba zatraiti strunu pomo.

101
Razvoj govora kod djeteta u dobi od 5-6 godine
Govor je po pravilu ispravan artikulacijski i gramatiki. To je doba brojnih djejih pitanja i ubrzanog
spoznavanja.
SLUH I SLUANJE
Usporeuje zvukove po intenzitetu i visini: tiho glasno, visoko duboko
Locira izvor zvuka: blizu daleko
Prepoznaje i imenuje izvor zvuka
Raste sposobnost zamjeivanja glasovne strukture rijei: poinje primjeivati koji je poetni, koji zavrni glas
u rijei, a u neke djece glas koji slijedi iza prethodnog glasa u rijei (glasovna analiza)
ARTIKULACIJA
Jo moe biti blaih distorzija glasova: , , . . D i , no i oni bi se, po pravilu trebali ispraviti do 5,5
godina
RJENIK I GRAMATIKA
Definira rijei opisno i funkcionalno, npr. To je kad... ili Kao..., To je za...
Rabi rijei za apstraktne pojmove, mada jo u potpunosti ne razumije njihovo znaenje
Osnovna gramatika struktura je usvojena, ukljuujui mnoinu, padee, glagolska vremena, veznike,
prijedloge...
Jo moe grijeiti pri slaganju subjekta i predikata i nekih glagolskih vremena
Rabi sve vrste reenica
Duinu reenice poveava koristei se veznicima: i, ili, a onda i dr.
Zamjeuje greke u govoru drugih
KOMUNIKACIJA
Bez problema komunicira i odrava razgovor s lanovima obitelji, prijateljima i stranim osobama; Prepriava
prie, uz glavni dogaaj daje i detalje
Verbalno planira igru, dodjeljuje uloge; Prianje mu je vano koliko i sama igra
Dramatizira priu; Rado razgledava knjige due vrijeme i trai da mu se itaju
Povean je interes za slova, pisanu rije, knjige
Ljutnju sve vie izraava verbalno; ruga se, naziva pogrdnim imenima, psuje
Otpor prema zahtjevima odraslih se poveaa, i to izraava verbalno: pravda se, svaa, kae Neu i hvalie
se
Rabi izraze pristojnosti kao: molim, hvala, oprostite... te pozdrave
Jo uvije je govor djeteta usko vezan uz njegove potrebe i aktivnosti. Takoer dominira situacijski govor, ali
dijete poinje upotrebljavati i kontekstni. Vie ne govori samo o onome to neposredno zapaa, radi ili eli,
ve i o buduem i prolom.

102
Razvoj govora kod djeteta u dobi od 6-7 godine
Ima dobar izgovor i gramatiki se ispravno slui govorom
SLUH I SLUANJE
Precizno locira zvuk
Ispravno usporeuje kvalitete zvuka: tiho tie, glasno glasnije, visoko vie, duboko dublje
Poboljava se sposobnost ralambe rijei na glasove (glasovna analiza); prepoznaje glasovnu igru rijeima
i aliteraciju, sposobni su za svrstavanje rijei prema poetnom i zavrnom glasu
Poboljava se sposobnost spajanja glasova u rijei (glasovna sinteza)
ARTIKULACIJA
Artikulacija je usvojena, no zbog ispadanja prednjih zubi, mogue su blage neistoe u izgovoru: s, z, c, ,
, , , d i .
RJENIK I GRAMATIKA
Pokazuje interes za pisanu rije za itanje i pisanje slova i brojki
Usvojilo je gramatika pravila, pa i iznimke, iako jo uvijek vie od odraslih grijei u padeima, broju, kao i u
nekim drugim gramatikim pravilima
Reenice su due, s vie veznika
Rabi sve vrste reenica, kao i odrasli
KOMUNIKACIJA
Bez potekoa moe prioiti svoje misli, potrebe i sojeaje te prepriati dogaaj ili priu
Izlae iskustva i jednostaven dogaaje loginim slijedom
Uspjeno se dogovara s drugima, planira uloge
Inicira i odrava komunikaciju
Odgovara na komunikaciju koju iniciraju drugi
Slua i sudjeluje u grupnom razgovoru
Dogovorm razrjeava manje konflikte
Upotrebljava izraze uljudnosti i zna adekvatno pozdraviti
Voli glumiti lutkama, isto tako voli glumiti junake iz filmova i pria izraeno govorno stvaralatvo
Upotrebljava telefon
Pred polazak u kolu dobro je provjeriti djetetov izgovor, a isto tako dobro je provjeriti sposobnost glasovne
analize i sinteze. Ako u tome ima tekoa treba zatraiti strunu pomo.

103
Bilingvizam
- Dvojezinost (bilingvizam, lat. bilinguis) definira se kao sposobnost pojedinca, grupe ili naroda da se slui sa
dva jezika bez vidljive vee sklonosti za jedan od njih
- djeca lake usvajaju drugi jezik nego odrasli (ako zaponu uiti drugi jezik prije 6. godine usvoje taj jezik bez
stranog akcenta, izmeu 7. i 11. godine strani akcent je obino neznatan, a nakon 12. doi e do transfera
akcenta materinskog jezika)
- veina istraivanja slae se da postoje osjetljivi periodi za uenje drugog jezika
- osim biolokih razloga postoje i drugi (stariji uenici i odrasli, ue o jeziku svjesno uei jezina pravila, a
malu djecu ne zanima to je jezik, ve to se s njime moe uraditi)
- dvojezina djeca naprednija u mnogim kognitivnim aspektima

Dijete i stimulativna igra za razvoj govora

Na temelju brojnih psiholokih i pedagokih istraivanja utvreno je da je igranje glavna vrsta aktivnosti
predkolca koja neposredno utjee na usklaeni razvoj svih psiholokih procesa percepcije, intelekta,
memorije, emocija, volje i cjelokupne osobnosti djeteta. Stimulativne igre se provode s djetetom u svrhu
aktiviranja i stimulacije skladnog razvoja govora i sprjeavanja moguih odstupanja tijekom tog razvoja. To su
igre koje moemo provoditi s djetetom kod kue, u djejem vrtiu i tijekom logopedskih vjebi.
IGRE:
igre za razvoj kvalitete sluanja
igre za razvoj govornog sluha
igre za razvoj fonematske percepcije
igre za razvoj disanja i glasa
raznovrsne igre za stimulaciju motorike ruku

104
105
9. Emocionalni razvoj: rana interakcija, socijalizacija i razvoj
osnovnih emocija

Sadraj devete cjeline

1) Rana 6) Istraivanja: 7) Metode za

2) Emocionalni 3) Uzajamna 4) Razvoj 5) Emocionalni
interakcija i internalizacija i poticanje
razvoj do 2. regulacija izraavanja razvoj od 2-6.
socijalizacija istovremena emocionalnog
godine djeteta i majke emocija godine
emocija uvstva razvoja

1) RANA INTERAKCIJA I SOCIALIZACIJA EMOCIJA

Djeca imaju manje socijalnih odnosa, esto imaju dugorono znaenje i oblikuju ih vrlo lako
Etolozi: evolucija je osigurala reakcije nune za djetetovo preivljavanje. Djeca imaju programirana
ponaanja koja majku dre u blizini i potiu je da im prue odgovarajuu njegu. Privrenost majke i djeteta
polazi ih tih uroenih ponaanja.
Emocije: unutranje reakcije ili osjeaji koji mogu biti pozitivni (radost) ili negativni (srdba)
Osnovne emocije se dijele na pozitivne: srea, iznenaenje i negativne: ljutnja, tuga, strah, srdba, gaenje.
Emocije mogu biti intenzivne, kratkotrajne i praene razliitim fiziolokim promjenama.
Djetetov prvi odnos s okolinom npr. s majkom, je emocionalan.
Nezadovoljstvo - pla, zadovoljstvo smjekanje, vokalizacija, gledanje u objekt koji mu je zanimljiv.
Dvije su uroene facijalne ekspresije: pomno gledanje i gaenje
Afekti: Vanjsko izraavanje emocija putem izraza lica, gesta, intonacije i slino

106
EMOCIJE, UVSTVA
Unutarnja uzbuenost vezana uz stanje organizma ili neki vanjski podraaj (fizioloka: organska promjena +
intelektualna komponenta: naziv uvstva)
Ta unutarnja uzbuenost uzrokuje tjelesne promjene i pokree odreena ponaanja, tj. osjeaji su pogonsko
gorivo za djelovanje
Emocionalna reakcija ili izraavanje=> spontane reakcije beba i male djece su naslijeeni mehanizmi
reagiranja pohranjeni u najstarijim dijelovima mozga; one su u funkciji preivljavanja, pomau djetetu da
okolina prepozna njegove potrebe i u funkciji su djetetovog usklaivanja u sve sloenijim odnosima u
njegovoj okolini
Slinost emocija i motiva:
- Situacijski uvjetovana, tj. znaenjem neke situacije za ovjeka, dok motivi ovise o fiziolokom stanju
ovjeka
- Za uvstva ne postoje uhodani naini ponaanja, dok se motivima najee udovoljava na neke
standardne naine
- uvstvena su ponaanja (pogotovo ona intenzivna) esto neorganizirana, dok su motivacijska ponaanja
jasno upravljena k cilju.

SOCIJALIZACIJA EMOCIJA
Emocionalni razvoj je rezultat meusobnih utjecaja naslijeenih mehanizama reagiranja na emocionalne
situacije i procesa socijalizacije u obitelji i neposrednoj djetetovoj okolini.

Stoga se socijalizacija emocija odvija temeljne tri naredna naina:

1. PROMATRANJEM I OPONAANJEM (sposobnost vienja okoline i ljudi nuna je da bi dijete ostvarilo
kontakt s okolinom. Djeca vide, primjeuju, obraaju pozornost. Veina ljudi odrastanjem odustaje od
neposrednog gledanja i vide stvari i dogaaje u okviru nauenih shema i oekivanja)
2. U OKVIRU MODELA PONAANJA LJUDI IZ BLISKE OKOLINE (dijete oponaa nain i intenzitet
emocionalnog izraavanja. Nain priopavanja o svojim emocijama ujedno je i poziv okolini da sudjeluje u
emocionalnom doivljaju. Pojedine obitelji, pa i kulture razlikuju se u nainu otvorenosti/suzdranosti u
izraavanju svojih osjeaja i uivljavanja u emocije svojih blinjih)
3. NAMJERNIM ODGAJANJEM KONTROLE EMOCIJA OD STRANE RODITELJA, ODGAJATELJA
(postavljanjem granica prihvatljivog i neprihvatljivog izraavanja emocija, naroito izraavanja srdbe dijete
se usmjerava na smanjivanje intenziteta, potie ga se na samokontrolu i ui odabiru drutveno prihvatljivih
oblika izraavanja).

107
2) Emocionalni razvoj do 2. godine
Kontrola emocija: nain izraavanja srdbe koji se tijekom emocionalnog sazrijevanja bitno mijenja od
fizike agresije (udaranje drugih, sebe) do verbalne (vikanje, ruganje, svaanje) i socijalne (iskljuenje,
ignoriranje)
Ima tipine razvojne faze do kojih dolazi zbog: 1) biolokog sazrijevanja organizma, 2) poveanja sloenosti
socijalnih situacija i 3) razvoja intelektualnih sposobnosti koji omoguuju razumijevanje situacije
Npr. od primarnog straha u dojenakoj dobi (uroena reakcija trzajem zbog iznenada zadanog bola, gubitka
fizikog oslonca) do strahova povezanih s razvijanjem mate u 5. i 6. godini (strah od udovita, duhova i
vjetica)
Djeje i odrasle emocije

Emocije djeteta predkolske dobi razlikuju se od emocija odrasle osobe:

Djeje emocije su jednostavne, spontane i odmah nalaze odgovarajui izraz
este su i kratkotrajne
Snane su i nestabilne
Dijete se ne zna suzdrati i pokazuje svoje emocije otvoreno, to omoguuje laki uvid u njegov svijet

Funkcija emocija
1. ADAPTACIJA I PREIVLJAVANJE
-npr. strah od mraka i naglih promjena u okolini
2. REGULACIJA
-utjeu na odabir informacija kojima su djeca izloena u okolnom svijetu i ponaanja koja pokazuju
3. KOMUNIKACIJA
-koriste ih kako bi informirala druge o svojim osjeajima i potrebama (smijeak, pla)

Osmijeh
REFLEKSNI SMIJEAK- nema veze s vanjskim podraajima, javlja se za vrijeme prvog mjeseca
tijekom spavanja
SOCIJALNI SMIJEAK- odgovor na vanjske podraaje (ljudski glas ili lice u pokretu), odraava ugodu

Djeji razvojni strahovi

Dojenako razdoblje (1-2 g.)
novoroene -refleksni strah od gubitka podloge i jakog zvuka
6 mj. - javlja se separacijski strah i strah od nepoznatih osoba i situacija
Rano djetinjstvo (3-6 g.):
pojava straha od imaginarnih stvari (vjetica,babaroga, duhova, udovita, runih snova...)
108
 Srednje djetinjstvo (7-11):
strahovi realniji, npr. strah od gubitka roditelja, smrti, prirodnih pojava i sl.

Pla
najvaniji oblik komunikacije novoroeneta
postoje najmanje tri vrste plaa: zbog boli, gladi i straha, ali i zbog pune pelene
visina plaa - ukazuje na intenzitet nelagode
pla kao sredstvo kontrole majine panje

Trebamo li reagirati na djeji pla tjeenjem?

AINSWORTH, 1979. &

BOWLBY, 1989.
DA!
-odgovaranje na djeji
pla je bitan faktor u
razvoju zdrave
privrenosti i povjerenja

WATSON, 1928.
NE!
-time samo
potkrepljujemo pla i
poveavamo njegovu
uestalost...

109
 3) UZAJAMNA REGULACIJA DJETETA I MAJKE
Privrenost izmeu majke i djeteta poinje roenjem i ovisi o komunikaciji
U poetku interakcije esto se javlja pla. Uskoro majka i dijete uzajamno reguliraju svoja ponaanja
afektivnim ekspresijama i prepoznavanjem afektivnih ekspresija onoga drugoga (ples majke i djeteta)
Razvoj i izraavanje emocija: javljaju se relativno jednostavne emocije izrazom lica unutar prva dva mjeseca,
dok se izraavanje emocija koje zahtijevaju vii stupanj kognitivnog razvoja javlja kasnije
Npr. osmijeh se javlja s 3-4 tjedna (izraava ugodu; reakcija na glas, lice), a alost, srdba s 3-4 mj.
(oduzimanje dude; ograniavanje pokreta)
Interakcija licem u lice: istraivanjima interakcije licem u lice (tehnika Mikroanalize 2 kamere) dobivene su
tipine interakcije tijekom prva 3 - 4 mjeseca

Prikaz rezultata istraivanja

Najvei broj istraivanja 1960-70-tih godina: Mary Ainsworth
Vidljivo je: kako djeca variraju iz stanja panje u stanje nepanje, tako majke usklauju vlastita ponaanja s tim ciklusima
(interakcijska usklaenost sinkronost ponaanja). Te se interakcije postupno razvijaju u obrazac naizmjeninih reakcija, koji je
moda najraniji oblik konverzacije.
o Eksperimentalno mijenjanje majinog prirodnog ponaanja prema djetetu POSTUPAK NEPOMINOG LICA (zaleen pogled,
ukoeno lice): Dijete pokuava privui majinu panju dozivanjem, vokalizacijom, znatieljnim promatranjem; kad majka ne
odgovara poinje pokazivati znakove uznemirenosti i protesta i dolazi do negativnih reakcija.
DEPRESIVNE MAJKE - loije u davanju pozitivne stimulacije djetetu i nisu usklaene s njegovim ponaanjem. Djeca takvih majki
vie plau i pokazuju znakove uznemirenosti.
Interakcija vrhunac dostie u 3-4 mjesecu; nakon toga dijete se zanima za predmete oko njega.
Temelj kasnijeg razvoja privrenosti

4) RAZVOJ IZRAAVANJA EMOCIJA

Razvoj izraavanja emocija do 2. godine
0 - 4. tjedna: javlja se osmijeh, pla na sve neugode, zanimanja za lica.
Do 8. tjedna: poetak nejasnog izraavanja srdbe, razvoj socijalnog osmijeha, nejasno izraavanje tuge
Do 3. mjeseca: interakcija - komunicira mimikom, gestikulacijom i glasovima
3 4 mjeseca: mimikom iskazuje oduevljenje, tugu i iznenaenje
4 6 mjeseca: sve jasnije izraavanje srdbe te radosti glasnim smijehom i glasanjem, povezivanje glasova
s odgovarajuim izrazima lica
6 mjeseci: strah od novog i nepoznatog, jaanje emocionalnih veza
7 12 mjeseci: esta izraavanja srdbe i straha, srameljivost, jaanje afekta, pokazivanje naklonosti,
oponaanje - uenje novih obrazaca ponaanja
18 24 mjeseca: stid, neugoda, prvo suosjeanje, prkos

110
Razvoj razumijevanja tuih emocija
0-6 mjeseci: reagiranje na emocionalne izraze i ton glasa u okolini; empatija: plakanje kao reakcija na pla
drugog djeteta (nediferenciranost od okoline)
7-12 mjeseci: razumijevanje znaenja emocionalnih signala iz okoline
12 mjeseci: traenje emocionalnih signala roditelja za tumaenje emocionalnog znaenja situacije; empatija:
prva pojava izraavanja empatije, pokuaji tjeenja milovanjem
1-2 godine: irenje broja rijei koje oznaavaju emocionalni doivljaj; empatija: oblici tjeenja rastu u
sloenosti s kognitivnim razvojem i razvojem rjenika

Prepoznavanje emocija
Djeca poinju razlikovati facijalne ekspresije unutar 6 mjeseci ivota
Razumijevanje tih ekspresija nije vidljivo do druge polovice prve godine, a tek pred kraj prve godine ovo
razumijevanje koriste za upravljanje vlastitim ponaanjem
Gledaju u majku ili oca kada nisu sigurna to treba initi, ili kada ue nepoznata osoba = Proces socijalnog
zakljuivanja ili upuenost na socijalno okruenje
Tue ekspresije postaju vodi njihovog ponaanja

Uenje izraavanja emocija

Emocije kao subjektivni doivljaji se ne ue, ve se ui kako i kada e dijete svoje emocije doivjeti i iskazati
Socijalna okolina ima znaajnu ulogu u razvoju emocionalnih reakcija i to putem: modeliranja,
potkrepljivanja, svakodnevnih iskustava i utjecaja kulture
Emocionalna stabilnost uvjetovana je ivotom u emocionalno stabilnoj okolini, te izmeu njih postoji
znaajna pozitivna korelacija

Razvoj emocionalnog izraavanja

Svianje (ugoda): smjekom, vokalizacijom i fiksiranjem pogledom i nesvianje (neugoda): plaem,
mrtenjem i izrazom gaenja
Postupno se iz njih razvijaju sve jasniji signali koji upuuju na prisutnost 6 temeljnih emocija i mogu se jasno
prepoznati izrazi straha, srdbe, veselja, tuge, znatielje i gaenja
Daljnjim razvojem izrazi emocija sve su prepoznatljiviji
Pri kraju 2. godine ivota razvijaju se emocije koje su povezane s djetetovim rastuim osjeajem sebe kao
zasebnog bia i sve jasnijim pojmom o sebi
Emocije vieg reda kao i stid, neugoda, krivnja, ponos i zavist
Odnose se na opasnost od smanjenja vlastite vrijednosti (stid, neugoda, krivnja) na doivljaj poveanja
vlastite vrijednosti (ponos) ili na njezinu ugroenost (zavist)
3-6 godine: zapoinje uporaba svjesne kontrole emocija i samoregulacija ponaanja
111
 Ve tijekom prvih mjeseci ivota djeca raspoznaju emocionalne poruke koje im alju odrasli i prilagoavaju
se emocionalnom tonu odrasle osobe u neposrednom dodiru s njom
Meusobni odnos izraavanja vlastitih i razumijevanja tuih emocija najjasnije se oituje u razvoju empatije:
em. odgovor uivljavanjem u emocije koje dijete primjeuje u drugoga
Empatija se razvija od primitivnog oblika kad dijete reagira nesvjesno istom emocijom koju primjeuje kod
drugoga, jer nije svjesno svoje odvojenosti i zasebnosti
Poslije: zreliji oblici empatije kad dijete postaje sposobno razumjeti tuu emocionalnu situaciju i reakciju,
zauzimajui stue stajalite, i na tu emocionalnu reakciju reagira vlastitom emocijom razumijevajui kako bi
njemu bilo da mu se to dogodi
Razvoj govora izrazito utjee na razvoj empatije, ali i roditelji/odgajatelji, koji slue kao model za oponaanje,
a i potiu razumijevanje tuih emocija i prosocijalno ponaanje djece
3-6. godine: poveava se razumijevanje emocionalnih signala, kao i njihovih uzroka i posljedica;
emocionalna reakcija postaje sloenija, temeljena na razvoju rjenika i sve boljem uivljavanju u situaciju
drugoga; sve vee oslanjanje na govor kao nain pruanja utjehe

5) Emocionalni razvoj od 2-6. godine

RAZVOJ EMOCIJA OD 2-3. GODINE
Razvoj prepoznavanja i izraavanja emocija:
o Druga godina je doba mnogih strahova: Dijete se boji jakih zvukova (grmljavine, usisavaa), tamnih
boja, promjene u prostoru, vjetra, kie, divljih ivotinja, odvajanja od majke u vrijeme odlaska na
spavanje, mraka, samoe, odvajanja). Postoji snana potreba za prijelaznim objektom pri uspavljivanju.
Strah od odvajanja i stranih lica je u opadanju oko 2. godine, ali se moe ponovno javiti u svim novim i
nepoznatim situacijama (izleti, zimovanja, ljetovanja)
Poetak uenja prihvatljivog izraavanja emocija:
o Glavni mehanizam uenja je uenje oponaanjem (imitacija) bliskih odraslih osoba
Privrenost
o Dijete je sposobno prihvatiti krae rastanke bez burnog reagiranja
o Sada se oituje u potrebi da odrasli bude nazoan, da prati ono to dijete radi
o Ljubomora koja je u toj dobi vrlo izraena takoer je jedan oblik privrenosti

RAZVOJ EMOCIJA OD 3-4. GODINE

Razvoj prepoznavanja i izraavanja emocija:
Emocije su jo uvijek kratkotrajne i snane
o Strah: do 4. godine raste strah od ivotinja, stranih ljudi, predmeta, runih lica, maski, nakaza, mraka,
policajaca, lopova, insekata; na stvaranje straha djeluje neoekivanost
112
 o Ljutnja: vrhunac uvstva ljutnje, srdbe; ljutnjom reagira na odgojne postupke odraslih i na konflikte s
drugom djecom; manifestacije ljutnje su ujedanje, guranje, tipanje, pljuvanje, bacanje na pod, vritanje
o Ljubomora: vrhunac uvstva ljubomore u brae i sestara (ee u sestara pri razlici od 1,5 do 3,5
godine)
o Humor: pojavljuje se osjeaj za smijeno; smije se grimasama; smije se namjernim nezgrapnostima
odraslih, alama, izvrtanjima stvari (npr. striek Martina, teta Vjeko...)
o Ponaanja koja smanjuju napetost: sisanje prsta, kopanje nosa, grienje noktiju i mirkanje oima; vrlo
izraeno cendranje-osobito oko 3,5 godine
o Privrenost: Lake prihvaa rastanke, odvajanje ako je na to pripremljeno i ako mu je to jednostavno
objanjeno
Emocionalna samoregulacija
o Je otupljivanje emocija ograniavanjem osjetnog ulaza (pokrivanje oiju ili uiju). Razgovor sa samim
sobom u vidu tjeenja. Mijenjanje ciljeva (ja se zapravo ne elim igrati s vama, nakon to su me iskljuili
iz igre)

RAZVOJ EMOCIJA OD 4-5. GODINE

Razvoj prepoznavanja i izraavanja emocija:
U toj dobi dolazi do vrlo burnih emocionalnih reakcija
o Strah: opada strah od poznatih ivotinja; raste strah od divljih ivotinja, od mraka i samoe, majinog
veernjeg izlaska i odvajanja; pojavljuju se none more; oko 5. godine pojavljuje se strah od imaginarnih
bia (vjetica, zmajeva i sl.) ali poinju uviati i potencijalne opasnosti (npr. od zmija)
o Ljutnja: najee zbog prepreka, tekoa u igri (prekid igre, neslaganje zbog graaka), kanjavanja;
manifestacije ljutnje su sve esa verbalna agresija, izgovara rune rijei, prijeti bjeanjem od kue,
prijeti ubijanjem onoga koji je izazvao ljutnju, ruga se, oponaa, radi ono to je zabranjeno, moe ak
nanositi povrede sebi i tetu (unitavati stvari i odjeu onoga koji je izazvao ljutnju)
o Humor: dijete se najvie smije tuoj nezgrapnosti ili neuspjehu
Oko 5. godine pokazuje uvstva stida, zabrinutosti, razoaranja i zavisti.
o Ponaanja koja smanjuju napetost: sisanje prsta samo pred spavanje; potreba da mokri i hvatanje za
genitalije kada je emocionalno uzbueno; bol u trbuhu i povraanje u stresu; grize nokte; kopa nos i pravi
grimase
o Intenzivan stid povezan s osjeajima osobne neadekvatnosti (npr. glup sam) preveliki prijekori okoline
smanjiti ih

RAZVOJ EMOCIJA OD 5-6. GODINE

Razvoj prepoznavanja i izraavanja emocija:
U toj dobi izraeno je uenje izraavanja emocija na drutveno prihvatljiv nain
113
 Strah: porast straha od nesretnih sluajeva, bolesti, mraka i imaginarnih bia, nepoznatih osoba, duhova,
lopova koji se skrivaju pod krevetom ili u ormaru te straha da se majka nee vratiti kui; porast stvarnih
strahova od ozljeivanja, pada, psa, a smanjuje se strah od runih ljudi i nakaza
Ljutnja: reagira ljutnjom najee zbog osujeivanja planova, odbacivanja njegovih zamisli, vrijeanja
ponosa, onemoguivanja afirmacije i inicijative; tipine manifestacije ljutnje su sve rjee direktna agresija
ve su prisutni podsmjehivanje, psovanje, hvalisanje i ruganje
Ljubomora: iz obiteljskog kruga se prenosi na drutvo izvan kue (u vrti); reagira smijehom u situacijama
kad je nadmono

RAZVOJ EMOCIJA OD 6-7. GODINE

Razvoj prepoznavanja i izraavanja emocija:
Strah sa 6 godina
6-godinjak hrabro podnosi ozbiljnije povrede, a boji se trna, posjekotine, krvi
Strah od nekih zvukova (glasanje kukaca i ptica)
Strah od duhova, vjetica, da je netko pod krevetom
Strah da e se netko izgubiti, da e se mami neto dogoditi, da bi mogla umrijeti
Strah od vode, groma, munje
Strah od samoe (spavati sam u krevetu, biti sam kod kue)
Strah sa 7 godina
Strah od mraka, tavana, podruma, sjena, duhova, vjetica, pijuna, ljudi koji se skrivaju u ormaru, pod
krevetom
Strahovi koji nastaju nakon prianja stranih pria, filomova, gledanja TV-a
Pojaava se strah od gubitka ljubavi (roditelja, odgojitelja)
Ljutnja: Sve su rjee eksplozije bijesa, a bijes se ee izraava verbalnom agresijom (ruganje, izazivanjem
svaanje, vrijeanje)
Kontrola emocija: Sve uspjenija kontrola izraavanja emocija; kontrolira svoje ponaanje;
samousmjeravajuim govorom; uvia negativan uinak nekontroliranog emocionalnog reagiranja

6) Istraivanja: internalizacija i istovremena uvstva

Istraivanje o emocionalnom razvoju stida, ponosa, internalizacije (Harter, 1993)
Proitane su dvije prie djeci u dobi od 4-8 godina
1. pria: dijete uzima novac nakon to mu je reeno da to ne radi
2. pria: dijete izvodi teku i zahtjevnu gimnastiku vjebu

114
 Svaka je pria ispriana u dvije verzije: jedna u kojoj roditelj vidi ponaanje djeteta i druga u kojoj ne vidi. Na
kraju pitanje: Kako bi se djeca i roditelji osjeali u svakoj situaciji
Rezultati:
Djeca u dobi od 4 i 5 godina nisu rekla da e oni ili njihovi roditelji osjeati ponos ili sram
Djeca od 5 i 6 godina su rekla da e se njihovi roditelji biti posramljeni ili ponosni na njih ali nisu rekli da bi
i oni to mogli osjeati
Djeca od 6 i 7 godina su rekla da e se osjeati ponosno ili posramljeno ali samo ako ih se promatra
Djeca od 7 i 8 godina su rekla da bi se osjeala posramljeno ili ponosno bez obzira na to da li ih netko
gleda ili ne. Do ove dobi standardi koji proizvode ponos i stid izgleda da su potpuno internalizirani. Dok se
to ne dogodi djeci je potrebno da ih roditelji nadgledaju

Istraivanje: istovremena uvstva (Harter i Buddin, 1987)

Jedan od razloga zato su djeca prilino zbunjena kada pokuavaju shvatiti svoje osjeaje nalazi se u
njihovoj nemogunosti da prepoznaju da mogu iskusiti razliita uvstva u isto vrijeme
Ovaj problem ima 2 dimenzije: kvalitetu emocije (pozitivna i negativna) i cilj prema kojem je usmjerena
U istraivanju utvreno da djeca postepeno stjeu razumijevanje istovremenih emocija dok prolaze kroz 5
razvojnih razina izmeu 4 i 12. godine (Harter i Buddin, 1987)
0. razina: u poetku djeca uope ne razumiju da dva osjeaju mogu koegzistirati, pa mogu rei: Ne
moe imati dva osjeaja u isto vrijeme jer ima samo jednu glavu; ne moe ak niti osvijestiti da osjea
dvije sline emocije, kao to su npr. srea i zadovoljstvo
1. razina: djeca mogu biti svjesna dviju emocija ali samo ako su obje pozitivne ili negativne te ako su
usmjrene prema istom cilju: Ako me brat udari, bit u ljut i tuan; ne razumiju doivljaj dviju paralelnih
emocija prema razliitim osobama ili doivljaj suprotnih emocija prema istoj osobi
2. razina: djeca mogu prepoznati da osjeaju dvije sline emocije koje su usmjerene prema razliitim
ciljevima Bila sam uzbuena to idem na Krk i sretna to u vidjeti nonu i nonia; ne mogu shvatiti
doivljaj od dva suprotna osjeaja: Ne mogu biti sretna i uplaena u isto vrijeme, trebala bi biti onda
dvoje ljudi odjednom
3. razina: djeca sada mogu razumjeti da istovremeno osjeaju dvije suprotne emocije, ali samo ako su
usmjerene prema razliitim osobama; Maja moe izraziti negativan osjeaj prema mlaem bratu Bila
sam ljta na Tonija pa sam ga utipnula, i pozitivan osjeaj prema tati Bila sam sretna to me tata nije
istukao radi toga; ali ne moe shvatiti da ima pozitivne i negativne osjeaje (ljutnju i ljubav) prema obojici
4. razina: na ovoj razini djeca mogu opisati suprotne osjeaje prema istoj osobi Uzbuen sam zbog
polaska u novu kolu, ali isto tako i malo uplaen
Rezultati istraivanja: djeca ne razumiju konfliktne emocije prije 10/11. godine
No, u jednom kasnijem istraivanju, djeca po zavretku predkolskog perioda, pogotovo djevojice, su
pokazala takvo razumijevanje (Brown i Dunn, 1996)
115
 Razlika u metodologiji (u prvom su djecu pitali da sami ispriaju svoje prie suprotnih osjeaja, a u drugom
su im predstavljene prie u kojima su trebali prepoznati suprotne emocije i objasniti ih
Individualne razlike u razumijevanju emocija se javljaju ve od 3. godine
U toj dobi djeca mogu prepoznati da li je lice sretno ili tuno i mogu objasniti to lutka osjea kada je aktivna
u situaciji koja ukljuuje sreu, tugu, ljutnju ili strah, a pred kraj predkolskog doba bolje mogu objasniti
suprotne emocije ta djeca obino dolaze iz obitelji u kojima se pria o tome zato se ljudi ponaaju na
odreeni nain

7) Metode za poticanje emocionalnog razvoja

Tehnike za poticanje emocionalnog razvoja
Pokazivati emocije otvoreno; znati ih prepoznati i pronai odgovarajui nain za izraavanje osjeaja
Djetetu treba osoba koja je znatieljna i zainteresirana za njegov unutarnji svijet, koja je spremna podijeliti
svoje vlastite doivljaje i oekivanja s njime i pritom jasno postaviti granice dozvoljenog ponaanja
Prie koje obrauju emocionalno nabijene situacije
Opisi projektivnih tehnika koje omoguavaju poistovjeivanje sa zamiljenim likovima
Likovne, glazbene i dramske ekspresivne tehnike koje omoguuju djeci otputanje i proradu potisnutih
osjeaja
Relaksirajue i tjelesne aktivnosti koje omoguuju oputanje ili pranjenje nakupljene napetosti

Dijete treba pomo odraslih kako bi:

Dolo u dodir sa svojim vlastitim osjeajima, osvijestilo svoju potrebu i unutarnje stanje (Vidim da si
srdit...to sad stvarno treba ili eli...ega se boji...to te brine...)
Nauilo imenovati i govoriti o svojim osjeajima, kakvih sve osjeaja ima, prepoznavati osjeaje kod drugih,
dijeliti svoje osjeaje s drugima
Steklo iskustvo izraavanja osjeaja na razliite naine
Razumjelo emocionalnu reakciju na neki dogaaj i steklo sposobnost predvianja njenih posljedica
Nauilo da je mogue odabirati naine izraavanja i ponaanja u emocionalnim situacijama

116
117
 10. Razvoj privrenosti u ranom djetinjstvu i predkolskom
periodu

Sadraj desete cjeline

1) 2) Razvojni
3) Procjena
Definiranje put
privrenosti
privrenosti privrenosti

1) DEFINIRANJE PRIVRENOSTI
Definicija = tendencija potomaka da trae bliskost s odreenim pojedincima (to su najee roditelji), te da
se pored njih osjeaju sigurnijim
Privrenost kod razliitih vrsta:
o Rhesus majmuni - privijaju se na prsa majke
o Psii - puu jedni preko drugih kako bi doli do majine bradavice
o Pilii - slijede majku (Utiskivanje)
o Takva ponaanja imaju adaptivnu vrijednost
Privrenost je vrsta emocionalna veza izmeu djeteta i odrasle osobe (skrbnika).
Razvoj privrenosti nastaje kada dijete ima bioloku potrebu za tjelesnim i oralnim kontaktom s odraslom
osobom, a ta je potreba povezana sa razvojem ivanih struktura u mozgu.

Harlowljevo istraivanje privrenosti

Uloga hranjenja u razvoju privrenosti
Hipoteza: Budui da je hrana nuna za odravanje ivota, dijete postaje emocionalno privreno majci jer je
od nje dobiva
Mladunad rhesus majmuna i zamjenske majke

118
 2 mjere za procjenu: koliina vremena provedena uz pojedinu zamjensku majku i intenzitet sigurnosti kada je
izazivan strah
Rezultati: Vie vremena provodili na presvuenoj majci neovisno o tome na koju je bila stavljena hrana
(Harlow, 1959), tj. udobnost dodira kao najvaniji initelj u razvoju privrenosti.
Uplaena mladunad trai prisutnost kod presvuene majke, a u njenoj odsutnosti im sama iana majka
nije pruala osjeaj sigurnosti
Najvaniji initelj u razvoju privrenosti rhezus majmuna je mogunost hvatanja i priljubljivanja uz majku
(udobnost dodira), a ne mogunost hranjenja
Dokaz za to je da se neke vrste od poetka hrane samostalno, a ipak razvijaju privrenost
Ekstenzija istraivanja - u nepoznatoj situaciji su se uz prisutnost presvuene majke lake uputali u
istraivanje okoline (Harlow,1969)

2) Razvojni put privrenosti

Djetetova privrenost zapoinje ve nakon roenja i otada se nastavlja
Prvi put se opaa s 6-8 mjeseci

Razlikuju se tri opa stupnja razvoja privrenosti:

1. faza nediskriminativne socijalne reakcije (od roenja do 2. mjeseca: djeca socijalno reagiraju gotovo prema
svakome. Tijekom prvih dana od roenja novoroene podjednako reagira na sve osobe u svojoj okolini, te
im upuuju signale privlaenja: smijeak, grljenje, praenje pogledom).

2. faza diskriminativne socijalne reakcije (od 2. 7. mjeseca: drugaije reakcije prema majci/skrbniku i
drugim poznatim osobama - vie smijeka i gukanja, bre se umiruje u majinom naruju, te jo uvijek nema
straha pri odvajanju od skrbnika. Djeca izravno socijalno reagiraju na lanove obitelji i razvijaju jedinstveni
afektivni komunikacijski sustav sa skrbnikom; gleda u njega kad je nesigurno... (druge osobe su u drugom
planu). Kognitivna predodba skrbnika (unutranji radni model) - koliko pouzdanim i vrijednim povjerenja
dijete percipira skrbnika).

3. faza usmjerena privrenost (od 8. 24. mjeseca: razvija se najjasnija privrenost i ostaje takva do 2.
godine. Javljanje privrenosti jako je povezano s razvojem u podruju: a) emocionalnosti -> dominantna
emocija je strah -> oprez pred nepoznatima, prosvjed zbog odvajanja i b) -fiziki razvoj (puzanje) .

119
 3) PROCJENA PRIVRENOSTI
Metoda procjene kvalitete i jaine privrenosti - ispitivanje u nepoznatoj situaciji. (Mary Ainsworth). Ovim je
postupkom utvreno da postoje 3 uobiajena obrasca djejeg reagiranja:
1. obrazac A ili anksiozno- izbjegavajui (25%): mala uznemirenost pri odvajanju; kad se majka vrati,
izbjegavaju je
2. obrazac B ili sigurno privren (65%): osjeaju se dovoljno sigurno i slobodno da se uputaju u istraivanje;
pokazuju uznemirenost ako majka ode; reagiraju s veseljem kad se vrati. Javlja se kad je majka osjetljiva na
djetetove znakove i njegove potrebe (npr hranjenje). Rjee ignoriraju pla, bre na njega reagiraju,
uspjenije su u tetoenju. Isto s kontaktom (zagrljaj- toplije zaigranije, njenije)
3. obrazac C ili anksiozno-opirui (10%): Pokazuju znakove uznemirenosti, a posebno tijekom odvajanja;
ponovni susret s majkom donosi olakanje, ali i ljutnju na nju
4. Dodatni obrazac (Main & Solomon) Obrazac D; Neorganizirana i neorijentirana djeca: nekonzistentno
ponaanje (10-15%); ei obrazac kod zlostavljane djece; rizik da razviju agresivno i asocijalno ponaanje

Odrednice privrenosti
Veina djece pokazuje ponaanje obrasca B (65%), no udio djece varira u raznim kulturama (odraavajui
razliite stavove u odgoju djece:
o SAD: B obrazac
o Njemaka: ei obrazac A (samostalnost)
o Japan C: rijetko ostavljaju djecu s drugima
Kvaliteta privrenosti izmeu djeteta i majke proizlazi ponajprije iz majine osjetljivosti. Majke koje su
osjetljive na signale svoje djece i koje prilagoavaju svoje ponaanje tako da se ono poklapa s ponaanjem
djece, ee razvijaju odnos sigurne privrenosti.
Privrenost kroz generacije: majina sjeanja iz njezina djetinjstva, kao i djetetov temperament, takoer
igraju ulogu.

Uinci privrenosti na druga ponaanja

Sigurna privrenost prema majci ima nekoliko pozitivnih uinaka na djetetov razvoj. Djeca obrasca B, na
primjer, pokazuju veu:
o kognitivnu (uspjenija u rjeavanju problema, znatieljna, sklonija istraivakom ponaanju) i
o socijalnu kompetentnost (spremnija na suradnju, poslunija, bolje se slau s vrnjacima) od djece koja su
manje sigurno privrena.
Rjee razvijaju emocionalne ili ponaajne probleme

120
121
 11. Linost: individualne razlike predkolske djece

Sadraj jedanaeste cjeline

4)
1) Definiranje 2) Razvoj 3) Istraivanja Temperament i
temperamenta temperamenta temperamenta socijalne
interakcije

1) Definiranje temperamenta
Odreenje temperamenta: djetetov ukupni stil reagiranja (ne to ini nego kako to ini; ljuljanje u kolijevci
reakcija moe biti burna s oduevljenjem ili mirna, spavanje). Ne postoji jedinstvena definicija temperamenta, no
mnogi istraivai dre da je temperament: genetski uvjetovan, stabilan i vidljiv veoma rano.
Vrste temperamenta: ovisne su o pristupima istraivanja temperamenta.
Reakcija svakog djeteta na okolinu i sposobnost samoreguliranja ponaanja, to se smatra nasljednim
(Rothbart i sur., 2000.)
Aspekt linosti prouavan u male djece, a ukljuuje djeju emocionalnu ekspresivnost i spremnost na
odgovore na podraaje. (Vasta i sur.,1991.)

Je li temperament naslijeen?
Neki teoretiari smatraju da temperament ine samo aspekti djetetovih reakcija ije je porijeklo jasno
genetiko (Buss i Plomin, 1984)
Istraivanja na blizancima - znatna neslaganja oko toga koja ponaanja predstavljaju djeji temperament; a i
za sva ta ponaanja nije dokazano da su genetski uvjetovana (ak i naslijeena crta moe biti pod utjecajem
okoline)
Procjene nasljednosti ovise i o tome je li mjera temperamenta izvjetaj roditelja ili opaanje istraivaa, te o
dimenziji temperamenta koju se procjenjuje

122
Hipokrat (460.-377. pr.n.e.)
Podijelio tipove temperamenta prema tjelesnim sokovima za koje je smatrao da utjeu na emocionalno
doivljavanje, a to su:
KOLERIK prevladava uta u
SANGVINIK prevladava krv
MELANKOLIK prevladava crna u
FLEGMATIK (slika) prevladava sluz

KOLERIK
Emocionalno nestabilan
ekstravert

FLEGMATIK
Emocionalno stabilan
introvert

MELANKOLIK
Emocionalno nestabilan
introvert

SANGVINIK
Emocionalno stabilan
ekstravert

2) Razvoj temperamenta
Temperament u novoroeneta
Komponente temperamenta vidljive u novoroeneta su: negativna emocionalnost, razina aktivacije,
orijentacija i budnost te pribliavanje-povlaenje
Novoroene regulira razine stresa i zadovoljstva kroz reflekse povlaenja i pribliavanja te kroz
samosmirivanje

Temperament u ranoj dojenakoj dobi

Sve komponente vidljive u novoroeneta takoer postoje i u ovom periodu
Pored njih nalazimo i pozitivne reakcije - smijanje, smjekanje i vokalizaciju
Dijete moe oekivati podraaje povezane sa znakovima u okolini, pa ono moe aktivno traiti i
izbjegavati podraaje
123
Temperament u kasnoj dojenakoj dobi
Sve komponente vidljive u ranoj dojenakoj dobi su takoer vidljive i u ovom periodu
Dodane ovima su inhibicija prilaska (inhibicija reagiranja u prisustvu novosti i izazova), a razvija se i
voljna kontrola ( dijete se fokusira na na cilj pritom inhibirajui reakcije na neposredne podraaje )

Temperament u predkolskoj dobi i nadalje

Sve komponente vidljive u kasnoj dojenakoj dobi su vidljive i u ovom razdoblju
Verbalni sadraj dolazi u direktnu voljnu kontrolu
Voljna kontrola se i dalje nastavlja razvijati

3) Istraivanja temperamenta
Njujorka longitudinalna studija (NYLS)
NYLS projekt (New York longitudinalno istraivanje; povezanost ranog temperamenta s kasnijim socijalnim
i emocionalnim tekoama). 9 bihevioralnih dimenzija za procjenu djejeg naina reagiranja:

Na temelju intervjua s roditeljima utvrena su 3 tipa temperamenta:

o lako dijete = pravilni biol. ritmovi, pozitivno raspoloeno, lako se prilagoava novim situacijama; reakcije
su niskog ili umjerenog intenziteta. (40%)
o teko dijete = nepravilni biol. ritmovi, esto plae i pokazuje loe raspoloenje, loe se adaptira na nove
uvjete i snano reagira na podraaje iz okoline (15%).
o suzdrano dijete = slabo se prilagoava novim uvjetima, manje su aktivna, sklona povlaenju pred
nepoznatim ljudima i situacijama, manje aktivno, reakcije niskog intenziteta (10%)
35% djece nije svrstano niti u jednu od navedenih kategorija
Pristup je kritiziran zbog pretjeranog oslanjanja na izjave roditelja.

124
EAS(I) model
Plomin, R. (1980-tih); snano bioloki usmjeren model; temperament kao naslijeena crta linosti koja se rano
pojavljuje. Temperament djeteta se mjeri du 3 dimenzije:
o EMOCIONALNOST (koliko dijete postaje uzbueno i reagira negativno na podraaje iz okoline, npr. brzo se
budi na intenzivan zvuk i plae)
o AKTIVNOST (tempo koritenja energije; stalno u pokretu, istraujui nova mjesta u potrazi za novim
aktivnostima)
o SOCIJABILNOST (preferencije da bude s drugima; nije mjera bliskosti).

Model Rothbartove
Rothbart, M.; bioloki temelj; temperament odraava uroene razlike u djejem fiziolokom funkcioniranju.
Upitnici za roditelje & laboratorijske mjere i podaci koje istraivai prikupljaju u domu djeteta. Individualne razlike
u 2 podruja; REAKTIVNOST i SAMOREGULACIJA.
Uroene crte temperamenta u interakciji s djetetovom okolinom odreuju kvalitetu i vrstu njegovih socijalnih
interakcija, pa iako se djeca pri roenju razlikuju u reaktivnosti i samoregulaciji, djetetova obitelj i fizika okolina
imaju glavnu ulogu u odreenju pravca razvoja.
Sastavnice djejeg temperamenta u prvoj godini ivota (Rothbart i sur., 2000; prema Starc i sur., 2004)

razina aktivnosti: koliina nezadovoljstvo zbog

djetetova pokretanja ruku,
nogu i tijela
smijeak i smijanje: estina
izraavanja sree i uitka
glasanje i vokalizacija: koliina
spontanog i reaktivnog glasanja
ogranienja: koliina nemira,
plakanja i iskazivanja
nezadovoljstva kad mu nisu
zadovoljene potrebe
straljivost: reakcije
nepovjerenja i straha na snane
ili nepoznate podraaje

POZITIVNA NEGATIVNA
REAKTIVNOST REAKTIVNOST

Sastavnice djejeg temperamenta od 2-7. godine (Rothbart i sur., 2000; prema Starc i sur., 2004)

NEGATIVNA
POZITIVNA EMOCIONALNOST
EMOCIONALNOST (smijeak (nezadovolljstvo,
i smijanje na razliite depresivnost,
ugodne i zanimljive frustriranost/srdba
podraaje, uzbuenje u u situaciji
oekivanju ugodnih sprjeavanja ili
doivljaja, uivanje u ograniavanja,
ugodnim a pomalo opasnim bojaljivost,
aktivnostima) neutjeivost, strah
od mogue
opasnosti i boli)
SVJESNA KONTROLA
PONAANJA (susprezanje
reakcije, planiranje
ponaanja, usmjeravanje i
odravanje pozornosti na
zadatak, perceptivna
osjetljivost za slabe i
neprimjetljive podraaje)

125
4) TEMPERAMENT I SOCIJALNE INTERAKCIJE
Interakcionistiki pristup: Socijalne interakcije djeteta ovise o stupnju podudarnosti djetetove linosti sa
djetetovom okolinom (oekivanja ili zahtjevi okoline; fizika okolina). Pretpostavlja se da temperament utjee na
odnos majka - dijete i na privrenost preko stupnja podudaranosti - stupnja u kojem postoji podudaranje izmeu
djetetovih osobina temperamenta i fizike i socijalne okoline. Na taj nain utjee na razvoj privrenosti.

Temperament i problemi ponaanja

Pretpostavlja se da je temperament u vezi s djetetovim kasnijim problemima u ponaanju.
Pokazalo se da su djeca klasificirana kao teka, rizina u pogledu kasnijih poremeaja u ponaanju
(mehanizam te veze ostaje nejasan), no najbolje podnose stresne i neoekivane situacije.
Bojaljiva djeca mogu pokazati ranu zakoenost (osobina temperamenta), koja je vidljiva i u njihovim
bihevioralnim interakcijama i u fiziolokim reakcijama na stresne situacije = Djeca koja na nepoznate
situacije i ljude reagiraju bojaljivo i izbjegavajue.
Neka teka djeca nisu pokazivala tekoe u ranoj odrasloj dobi.
U brojnim istraivanjima pokazalo se da se djetetov temperament u prvim godinama ivota mogao
predvidjeti procjenom majinih osobina linosti i oekivanjima dok je dijete bilo jo u maternici.
Zakoena - inhibirana djeca: Stidljiva, plaha, bojaljiva djeca (nepoznati ljudi i situacije); Istraivanje na 2-
god djeci (2 skupine: inhibirana i neinhibirana): 75% djece pokazuje konzistentno ponaanje ak i 6 godina
kasnije; Veina djece iz zakoene skupine razvila je i druge strahove i tjeskobe (strah od mraka, odlaska na
izlet...). Inhibirana djeca imaju ee depresivne majke.

126
 12. Kognitivni razvoj i inteligencija predkolskog djeteta

Sadraj dvanaeste cjeline

1) Piagetova
2) Razvoj
teorija 3) Razvoj
panje i
kognitivnog inteligencije
pamenja
razvoja

1) Piagetova teorija kognitivnog razvoja

TEORIJA STUPNJEVITOG KOGNITIVNOG RAZVOJA; Jean Piaget (1896-1980)
Inteligencija: crta (sposobnost) ili proces?
Piaget je bio ukljuen u istraivanje testova inteligencije (Binet-ov laboratorij u Parizu)
Za razliku od tog pristupa gdje je inteligencija promatrana kao sposobnost osobe s naglaskom na
individualnoj razliitosti, on se bavio prouavanjem opeg procesa koji svaka osoba prolazi tijekom svojeg
(kognitivnog ili intelektualnog) razvoja
U svojem prouavanju ispitivanja inteligencije on se posebno bavio neoekivanim odgovorima elei otkriti
procese koji su potakli krive odgovore. Smatrao je da pogreni odgovori bolje ukazuju na to kako oni misle
nego ispravni. Utvrdio da djeca odreene dobi ine kvalitativno razliite pogreke od djece drugih dobnih
skupina
Piaget se nije bavio koliinom (koliko?) odgovora ve procesom (kako?) miljenja

Priroda intelektualnog razvoja

Piaget je definirao INTELIGENCIJU kao "cjelovit sistem kognitivne adaptacije ljudske vrste, koji se sastoji od
znanja i kognitivnih funkcija integrirane u vidu reprezentacije znanja (knowledge representation)".
Time je formirao teoriju znanja poznatu kao KONSTRUKTIVIZAM, koja se razlikuje od RACIONALIZMA
(teorije o uroenosti znanja) i ASOCIJATIVIZAM (teoriju koja ukazuje da je znanje pasivno registriranje
asocijacija u svijetu).
127
 Piaget je promatrao inteligenciju kao PROCES koji se mijenja kroz vrijeme i koji reprezentira bazino
znaenje putem kojeg se ljudska jedinka adaptira na okolinu. Taj proces ukljuuje individualno nastajanje
KONSTRUKCIJA razumijevanja realiteta putem INTERAKCIJE s njime.
Znanje nije gotovo dano ve mora bit otkriveno aktivnim putem. Ono se ne sastoji "niti od kopije vanjske
stvarnosti niti od razvijanja struktura postojeih unutar subjekta, ve predstavlja set struktura progresivno
konstruiranih putem interakcije izmeu subjekta i vanjskog svijeta" (Piaget,1970).

PITANJE: Ako mi na poetku roenja posjedujemo neovisne uroene reflekse kako se te sheme
mijenjaju i razvijaju?
To se dogaa putem procesa ASIMILACIJE, AKOMODACIJE i EKVILIBRACIJE.
U poetku kroz sisanje dijete reagira isto na svaki podraaj na usnama (bradavica ili prst). To znai da dijete
primjenjuje sheme koje posjeduje tako to siui sve predmete na manje ili vie isti nain ono asimilira njih.
Putem razvoja razvija se motorika i razliiti su zahtjevi i dijete poinje sisati na razliite naine (pijui iz alice
ili ae) razvijajui sheme se mijenjaju odnos dolazi do akomodacije.
To znai da putem asimilacije mi primjenjujemo sheme koje ve posjedujemo i pokuavamo uklopiti vanjski
svijet (okolinu) u njih, dok kod akomodacije mi mijenjamo ve postojee sheme da bi se uklopili zahtjevima
okoline i na taj nain postigli ekvilibrijum.
Asimilacije i akomodacije predstvaljaju dva nuna i komplementarna dijela koji zajedno sainjavaju
ADAPTACIJU (koja predstvalja izjednaavanje asimilacije i akomodacije)

Periodi kognitivnog razvoja

Sva djeca postepeno prolaze kroz te stupnjeve kognitivnog razvoja i to istim redom.

1. SENZOMOTORNA FAZA (0 - 2 g.)

(1) faza postignua OBJEKTNE KONSTANTNOSTI
(2) faza postignua OPIH SIMBOLIKIH FUNKCIJA

(1) faza postignua OBJEKTNE KONSTANTNOSTI (STALNOSTI)

Inteligencija je uglavnom PRAKTINA
dijete je u interakciji s okolinom senzornim ili motornim putem, odnosno dijete "misli" kroz akciju prema
objektu ili percipirajui ga.
Nakon akcije taj objekt ne postoji.
Kombinacija prirodnog promatranja i eksperimentalne manipulacije
Po Piagetu poetak razvoja karakterizira nepostojanju objektne konstantnosti.
ovu fazu karakterizira djetetov EGOCENTRIZAM.
128
 dijete ne prepoznaje granicu izmeu sebe i vanjskog svijeta, tako da nita nema svoje neovisno i odvojeno
postojanje.
egocentrizam nalazimo i kasnije u drugom znaenju kada dijete ne moe razlikovati vlastiti nain gledanja od
tuih naina gledanja.
Piaget zapaa da prije 18 mjeseca dijete ne moe uzeti u obzir postojanje neega to nije neposredno
predoeno, kada poinje razvoj objektne konstantnosti.

(2) faza postignua OPIH SIMBOLIKIH FUNKCIJA

Ovo razdoblje karakterizira razvoj ope simbolike funkcije ija jedna od manifestacija je razvoj jezika.
Piaget shvaa jezik kao refleksiju miljenja koja izvire iz akcije.
Piaget razlikuje SIMBOLE koji slie predmetima koje reprezentiraju (mentalni imidi) od ZNAKOVA koji stoje
umjesto pojedinih predmeta (u tu kasniju kategoriju Piaget svrstava jezik).
Kada dijete reprezentira objekt u formi mentalne slike (imida) ono nije vie ovisno o fizikom istraivanju i
manipulaciji objektom, ve moe proraivati u glavi - time ime zapoinje miljenje.
MANIFESTACIJE OPE SIMBOLIKE FUNKCIJE su:
1. sposobnost da se neto imitira ili reproducira (to je vidio ili uo) kada "model" nije vie prisutan - ukazuje na
djetetovu sposobnost pamenja.
2. sposobnost da se neki objekt upotrijebi kao da je neki drugi, to omoguava djetetu da formira mentalne
slike predmeta i osoba koje su odsutne (tranzitorni /prijelazni/ objekt).

Spoznaja tijekom najranijeg djetinjstva

Senzomotoriko razdoblje 6 stupnjeva
1. stupanj: Vjebanje refleksa (od roenja do 1. mjeseca)
Prilagodba novoroeneta ograniena je na jednostavno, bioloki odreene reflekse; Uroena organizirana
ponaanja
Imitira neke facijalne ekspresije
Dijete usmjerava svoje ponaanje na sve vei broj predmeta i dogaaja; prati predmet ali ignorira nestanak
Postupna promjena poetnog krutog ponaanja
2. stupanj: Razvoj shema (od 1. do 4. mjeseca)
Dijete upoznaje svijet pomou ponaanja kao to su sisanje, hvatanje, gledanje ili baratanje predmetima
Gleda u mjesto nestanka objekta
Usklauje razliite osjetne kanale, vie ga zanimaju prsti nego igraka
Dijete upotrebljava sheme iz istog zadovoljstva
Ponavlja vlastito ponaanje praeno mimikom
3. stupanj: Postupci otkrivanja (od 4. do 8. mjeseca)
Zanimanje djeteta za vanjski svijet
129
 Otkriva postupke kojima moe ponoviti zanimljive dogaaje
ponavlja pokrete usmjerene k vanjskom objektu; zanima se za vanjski svijet; spoznaje to moe uiniti da bi
postiglo eljeni cilj (sluajno udari lutku koja se njie i kasnije to ponavlja 10 min.). Ne moe unaprijed
zamisliiti kako e proizvesti eljeni uinak
Imitacija vlastitog ponaanja
trai (ogranieno) djelomino skriven predmet. Razliita vanost ovisno o tome tko je sakrio predmet. Ako se
ruka u kojoj dri igraku pokrije tkaninom zbunjeno je
4. stupanj: Namjerno ponaanje (od 8. do 12. mjeseci)
Prvo istinsko namjerno ponaanje: Igraka izmeu jastuk mie jastuk u stranu; ml. dijete radi s jastukom
ono to bi s igrakom = prvo stvarno inteligentno ponaanje
Sposobnost razdvajanja sredstva od cilja
Poinje imitirati nove odgovore
usvaja koncept objekta i pronalazi nevidljive predmete (loptu ispod naslonjaa pronalazi; ispod kreveta -
tee dohvaa; ponovno trai ispod naslonjaa; Kad se nekoliko puta lopta sakrije ispod jastuka
pronalazi; ispod pokrivaa- vidi ali ponovno trai ispod jastuka)
AB pogreka: je jedan od najee prouavanih aspekata stalnosti predmeta. AB pogreka se odnosi na
djetetovu sklonost istraivanju poetnog mjesta za skrivanje predmeta, umjesto mjesta na kojem je predmet
zapravo nestao. Novija istraivanja pokazuju da postoji niz initelja koji mogu djelovati na vjerojatnost
pojavljivanja: pogreka moe ovisiti o broju moguih lokacija, o optereenju pamenja zadatkom i dr. Ta
istraivanja ukazuju na to da je AB pogreka stvaran fenomen, premda mnogo sloeniji nego to je to Piaget
pretpostavljao. Sazrijevanja pojedinih podruja mozga koja posreduju u procesima pamenja i inhibicije poklapa
se s uspjenou rjeavanja AB zadatka.
5. stupanj: Novost i istraivanje (12-18 mj.)
Otkrie novih sredstava pomou aktivnog istraivanja
Poinje smiljeno i sustavno mijenjati svoje ponaanje stvarajui tako nove sheme i nove uinke; ne ponavlja
prethodna rjeenja
U petom stupnju dijete ui o svijetu oko sebe, eksperimentira zbog istog zadovoljstva eksperimentiranja
(tap baratanje udaljenim predmetima, visoka stolica...)
sistematski imitira nove odgovore
trai i pronalazi objekt
6. stupanj: Mentalno predoavanje (18-24 mj.)
Dijete je sposobno misliti i planirati aktivnost iznutra, a ne kroz vanjsko djelovanje
Pojava mentalnih predodbi: poeci rjeavanja problema na simbolikoj razini; dijete moe predoiti, planirati
aktivnost iznutra
polako imitira ponaanje odsutnih modela
Stalnost objekta je POTPUNO RAZVIJENA; trai i pronalazi one objekte ije skrivanje nije vidjelo
130
 NA KRAJU SENZOMOTORNOG PERIODA DJECA STJEU (ILI SU SAVLADALA):

Osnovni temelji
znanja o
povezanosti
akcija i
posljedica
Orijentacija: osjeaj za
Konstantnost objekta prostor i vrijeme
(imenovanje objekata u (znanje da dogaaji
njihovoj odsutnosti) slijede jedan iza
drugog)

STEENE
VJETINE

Sposobnost
Pojava crtanja (jedna
odgoene imitacije
do simbolikih
(oponaanje modela
funkcija)
opaanog ranije)

Simbolika igra
(jedna stvar
predstavlja neku
drugu)

2. PREDOPERACIJSKA FAZA 2-7 godine

Stvaraju se simbolike sheme (mentalne reprezentacije objekata i akcija) - djeca stjeu mogunost
predoavanja. To im omoguuje rjeavanje problema na mentalnom planu, a ne putem pokuaja i
pogreaka. Sastoji se od a) predkonceptualnog (2-4) i b) intiutivnog (4-7) perioda
a) razvijaju se prvi djetetovi pojmovi (koncepti), iako primitivni; intenzivan razvoj govora; simboliko miljenje;
egocentrizam
b) djeca u ovoj fazi vie pogaaju o realnosti nego to racionalno zakljuuju; nain miljenja je intuitivan, nije
logian; dijete ne moe raditi usporedbu veliine i oblika klasifikaciju i konzervaciju. Izmeu 2. - 5. god. ne
mogu nita klasificirati, a do 7. godine klasifikacija je nekonzistentna.

KLASIFIKACIJA (stvaranje odnosa cjelina dio; spremanje objekata u podskupine)

Primjer: 20 drvenih kuglica; 5 bijelih i 15 smeih; zna koliko ima bijelih ; koliko smeih i od kojeg su
materijala. Na pitanje da li ima vie smeih ili drvenih odgovara smeih. Intuitivni, a ne logini odgovor
(perceptivno najizrazitija karakteristika)
KONZERVACIJA - prosudba koliine. Dijete nije usvojilo dvije primarne operacije:
REVERZIBILNOST sposobnost da se u mislima domisli poetno/prijanje stanje neega (razbijena
vaza).

131
 KOMPENZACIJA sposobnost da se odjednom usmjeri na razliite aspekte problema (vanjski znaci, a
ne spolna obiljeja).
Problemi konzervacije, u odnosu na: BROJ, KOLIINU, DUINU i MASU.

OGRANIENJA PREDOPERACIJSKE MISLI:

Miljenje je semilogiko (semi = pola) jer djeca ne mogu logiki manipulirati i transformirati mentalne
reprezentacije.
EGOCENTRIZAM - egocentrizam na predodbenoj razini - ograniene sposobnosti predoavanja psihikog
iskustva drugih. Teko se moe otrgnuti od vlastitog gledita. Smatra da svi dijele njegov pogled na svijet
(egocentrian govor; sluatelj zna ono to on zna).
CENTRACIJA - Dijete je sklono usmjeriti se samo na jedan aspekt problema. Centracija je osnovni razlog
zato djeca ne uspijevaju u zadacima konzervacije: jer su centrirani.
ARTIFICIJELIZAM - vjerovanje da su sve objekte napravili ljudi, tj. da je sve produkt ljudskog stvaralatva
(npr. no su napravili ljudi da bi mogli spavati).
REALIZAM - vjerovanje da neki psihiki fenomeni imaju stvarnu materijalnu formu (npr. snovi su stvarni
dogaaji oko nas dok spavamo; 5.-6.godina; snovi su iz glave, ali se odvijaju izvan nas)
ANIMIZAM - pripisivanje osobina ivih objekata neivim stvarima (sunce sja zato to to eli); tek oko 12.
godine djeca shvaaju razliku ivo-neivo. a) Najprije se misli da su sve stvari svjesne i ive; b) zatim - nisu
sve stvari ive, ali mogu postati sjedite svih psihikih procesa (ako udarimo zid - to ga boli; komad papita
boli ako ga se ree), c) ive su sve stvari koje se kreu (rijeka, auto, vjetar); d) ive su sve stvari koje se
kreu, a za koje ne poznaje uzrok kretanja (oblaci, mjesec).
TRANSDUKTIVNO RASUIVANJE - zakljuivanje s jednog pojedinanog na drugo pojedinano te se ne
razmatraju opa naela koja povezuju pojedinane dogaaje (npr: Svako popodne spava, a jedan put ne
zakljuak: danas nema popodneva).
INKLUZIJA KLASA - djeca ne razumiju odnos nadreenog i podreenog, tj. klasa i podklasa

NA KRAJU PREDOPERACIJSKE FAZE DJECA MOGU:

KVALITATIVNI POGRENJA RAZLIKOVATI KONZERVACIJA

IDENTITET UVJERENJA POJAVNOST OD Spoznaja da koliina
Spoznaja o tome da Shvaanje da ljudi STVARNOSTI ostaje jednaka bez
Se kvalitativna priroda mogu imati pogrena Sposobnost obzira na vanjski
Neega ne mijenja uvjerenja. To zahtijeva razlikovanja izmeu izgled. Pojmovi
promjenom u vanjskom shvaanje da su izgleda predmeta i centracije i
izgledu te stvari vjerovanja misaone onog to oni stvarno konzervacije su usko
predodbe koje ne jesu povezani
moraju odgovarati
stvarnosti

132
3. PERIOD KONKRETNIH OPERACIJA (7.-12.)
Operacione kognitivne sheme ili operacije = razliiti oblici mentalnih akcija kojima se mogu vriti logike
manipulacije i transformacije simbola. Meutim te operacije se mogu primjenjivati samo na konkretni
materijal (tekoe s apstraktnim materijalima).
Djeca poinju misliti sustavno i logino (decentracija u miljenju). Miljenje je postalo reverzibilno.
POSTIGNUA OVOG PERIODA:
LOGIKA KLASA (KLASIFIKACIJA) = shvaanje da ovisno o svojstvima objekti mogu pripadati razliitim
klasama, a to je mogue jer je miljenje vie decentrirano.
LOGIKA RELACIJE = predoperacijska djeca nisu mogla poredati tapie po npr. veliini, ali u ovom
razdoblju djeca mogu rjeavati zadatke SERIJACIJE.
LOGIKI PRINCIP TRANZITIVNOSTI (a>b, b>c onda je a>c) = djeca mogu na osnovi dvaju objekata
zakljuivati o treem (TRANZITIVNO ZAKLJUIVANJE).
PRINCIP KONZERVACIJE = shvaaju da se kvantitativna svojstva objekata ne mijenjaju s promjenom
izgleda. Prilikom ispitivanja konzervacije redovito se trae i objanjenja, te djeca objanjavaju svoje
odgovora na tri naina:
OBJANJENJE REVERZIBILNOU - ako opet prelije vodu iz iroke u usku au, biti e isto.
NAELO IDENTITETA - ista voda u obje ae
NAELO KOMPENZACIJE - ova aa je ua pa zato izgleda vie (to je najvii stupanj objanjenja).
PROSTORNO REZONIRANJE = pravilnije shvaanje prostora (mentalne rotacije).

4. PERIOD FORMALNIH OPERACIJA (>12 godina)

Zakoni logike mogu se primjenjivati i na apstraktne sadraje.
Miljenje je hipotetiki - deduktivno (oblik rjeavanja problema stvaranjem i provjerom hipoteza i izvoenja
logikih zakljuaka).
Miljenje na razini formalnih operacija ovisi o SADRAJU, javlja se na podruju na kojem su obrazovani i
eksperti (rjeavaju na taj nain zadatke koji su povezani s njihovom strukom), a ovisi i o situaciji (neemo
ba uvijek formalno -logiki misliti).
Istraivae je zanimalo KADA zapravo nastupa taj period i da li uope svi dou do njega: po nekim
istraivanjima samo 50% ljudi doe u fazu formalnih operacija (od kojih su 25% ljudi normalne inteligencije,
75% visoko inteligentnih ljudi).

133
 2) RAZVOJ PANJE I PAMENJA
Panja, uenje i pamenje kod dojenadi
dijete roenjem dolazi iz svijeta ogranienih informacija u vanjski svijet pun dogaaja i objekata
Postoje dvije svrhe panje: AROUSAL (aktivacija) i SELEKTIVNOST, a mogue je i USMJERAVANJE
PANJE ( napor ). Mjerenje panje pomou: krvnog tlaka, irenja i skupljanja zjenice, EEG-a i prestanka
sisanja
Promjene u panji koje predstavljaju pamenje i uenje ispituju se preko habituacije
zadatak habituacije je najee koriten u eksperimentima s dojenadi, jer habituacija predstavlja temeljni
fenomen panje koji je normalni dio dojenetovog svakodnevnog ponaanja
dvije metode za ispitivanje habituacije: (postupak fiksnih podraaja i kontrolni postupak)
Uteda: kod dojenadi se ovaj fenomen moe demonstrirati preko zadatka habituacije: dijete krae gleda u
objekt na koji se ve ranije habituiralo
Novoroene: Panja -> selekcija
veinu vremena provodi spavajui, no to se brzo mijenja kroz nekoliko mjeseci
od roenja se dijete selektivno fiksira na vizualni svijet
novoroenad dulje gleda podraaj s uzorkom, ali s umjerenim brojem elemenata, dok starija dojenad dulje
gleda podraaj s veim brojem elemenata
due gledaju shematska crno-bijela lica nego druge podraaje
do 2. mj. preferiraju poznate podraaje spram nepoznatih, dok starija dojenad preferira nove spram
poznatih sadraja
Dosjeanje: ini se da novoroene moe uiti i sjeati se dijelova iz iskustva; teko je demonstrirati
uvjetovanje i habituaciju kod novoroenadi; ne postoje studije dosjeanja informacija kod novoroenadi
kroz interval vremena, ve samo ispitivanje retencije.

Prva tri mjeseca

Panja -> pozornost
regulacija ciklikih stanja
novoroene -> labilno, nasumino
dojene -> dui periodi budnosti,
regulirani ciklusi budnost/san
vie prilike za produeno uenje
povean broj istraivanja u odnosu na novoroenad
Dosjeanje
serija istraivanja pokazuje uspjeno uenje habituacijom
porast kapaciteta retencije u ovoj dobi
dokazano pamenje dugo i do 4 tjedna nakon uvjebavanja
134
 jo ne postoje slini podaci za prepoznavanje, niti se zna mnogo o razvoju dugoronog pamenja kroz ove
rane mjesece

3- 6. mjesec
Panja -> pozornost
postoje dugi periodi odravanja panje
ogranienost kretanja
"kooperativnost" subjekta
povean broj istraivanja
Panja -> selekcija
- panju privlae veliki objekti, pokret, iznenadne promjene u osvjetljenju i glasni zvukovi
- preferira gledanje u elemente s vie detalja; vizualnu kompleksnost
- razvoj koordinacije izmeu gledanja i hvatanja
Dosjeanje
- kognitivni procesi utjeu na to kako e informacija izvana biti interpretirana
- u ovom periodu javlja se izvrsna dugorona retencija
- ako je dojene jednom kodiralo vizualno iskustvo nije vjerojatno da e slijedee iskustvo interferirati
Baze znanja i izvedba
nakon 3.mj. dojenad moe razlikovati majku od nepoznate ene
smijanje postaje potaknuto glasom i licima
javljaju se mnoga istraivaka ponaanja
preciznija motorika ruku
ui sjediti bez pomoi
javlja se glasno smijanje i pokuaji vokalizacije

6- 12. mjesec
razvitak perceptivnih i senzornih sposobnosti
porast baze podataka
mogunost grupiranja i klasificiranja
mogunost imitacije
razvoj habituacije i uvjetovanog uenja
razvoj klasa i kategorija

12- 24. mjesec

malo istraivanja o razvoju uenja i pamenja u ovom razdoblju
razvoj sposobnosti dosjeanja
135
 razvoj sposobnosti imitacije
razvoj simbolikog miljenja
jedna od najdubljih promjena u ovom razdoblju je upotreba govora

Panja tijekom ranog djetinjstva

Poboljanje kontinuirane panje
Bolja u planiranju i kreiranju slijeda postupaka
Bolji u planiranju kod jednostavnih zadataka
Tekoe kod usporedbe slika s mnogo detalja; kod sloenih zadataka
Lako distraktibilni

Pamenje kod starije djece

3 mogua doprinosa razvojnom poboljanju pamenja:
bolja upotreba mnemotehnikih strategija
bolje znanje o pamenju
snanije kognitivne strukture

Uloga strategija
MNEMOTEHNIKE STRATEGIJE -> tehnike koje ljudi upotrebljavaju kako bi neto lake zapamtili
NEDOSTATNA ISKORITENOST -> neuspjeh novosteene mnemotehnike strategije da pobolja
pamenje
NEDOSTATNOST IZVEDBE -> neuspjeh u spontanoj primjeni mnemotehnike strategije
METAMEMORIJA -> spoznaja o vlastitom pamenju

3) RAZVOJ INTELIGENCIJE

Inteligencija-od latinske rijei intellegere razabirati, razumijevati

Nema jednoznane definicije
Bistroa, otroumnost, sposobnost razumijevanja, sposobnost da se ui iz iskustva
Najee: sposobnost snalaenja u novim situacijama ili sposobnost rjeavanja problema, u kojima prijanja
iskustva ne mogu pomoi
Definiranje ovisilo o nainu mjerenja i o tome koji se njezin aspekt naglaava
Inteligencija nije jedinstvena sposobnost, pa se koristi izraz intelekt, ime se eli istaknuti irina
intelektualnog funkcioniranja

136
Pristupi u definiranju inteligencije: 1)
Do sada su prikazani istraivai koji su zastupali psihometrijsko shvaanje inteligencije: sposobnost
(snalaenja u novim situacijama, rjeavanja problema, apstraktnog miljenja, itd.) o kojoj ovisi mogui
intelektualni doseg pojedinca, tj. razina njegovih obrazovnih i profesionalnih dostignua
Pojedinci se razlikuju u stupnju razvijenosti te sposobnosti, a njihove individualne razlike su relativno stabilne
i mogu se mjeriti pomou odgovarajuih testova inteligencije
Inteligencija je nepromjenljiva nasljedna osobina, stoga su razlike u inteligenciji stabilne i jednim veim
dijelom naslijeene
Inteligencija je ono to je primijenjeni testovi inteligencije mjere
Dvije struje unutar psihometrijskog pristupa u definiranju:
Jedni misle da je inteligencija jedinstvena opa kognitivna sposobnost koja dolazi do izraaja u svakom
intelektualnom zadatku (Binet, Spearman)
Drugi pak zastupaju multifaktorsko stajalite koje ne priznaje postojanje G-faktora ve samo irih ili uih
grupnih faktora inteligencije (Thurstone, Guilford, Vernon)

Pristupi u definiranju inteligencije: 2)

Alternativne koncepcije inteligencije (Sternberg, Berry, Gardner) kao reakcija na prethodni pristup
To to testovi inteligencije mjere nije uvijek relevantno za inteligentno ponaanje jedinki u realnom ivotu, a
niti je relevantno za sve manifestacije inteligencije u razliitim kulturama
Kontekstualistiki pristup: inteligenciju treba definirati sukladno ekolokom i kulturalnom kontekstu u kojem
pojedinci djeluju
Inteligencija: je samo konvencionalni naziv za sklop osobina i dispozicija koje u razliitim kombinacijama
rezultiraju u reakcijama uspjenog prilagoavanja
Iz svega toga proizlazi tzv. Kulturalni relativizam: nema jedinstvenog pojma inteligencije koji bi bio prikladan
za sve kulture pa stoga ni usporedbe inteligencije izmeu pripadnika razliitih kultura nemaju opravdanja

Howard Gardner: inteligencija nije entitet sloen od vie sposobnosti, ve da je rije o 8 nezavisnih multiplih
inteligencija: logiko-matematika, lingvistiki-verbalna, vizualno-spacijalna, tjelesno-kinestetika, prirodoslovna,
glazbena, interpersonalna i intrapersonalna.
Teorija Roberta Sternberga je triarhina teorija inteligencije i govori o tri aspekta, tj. tri podteorije:
Komponentna (posredujue komponente : metakomponente, komponente usvajanja znanja i komponente
uratka)
Kontekstualna (veza inteligencije i okoline)
Iskustvena (mehanizam modificiranja inteligencije kroz iskustvo)

137
Mjerenje inteligencije
Poetkom mjerenja inteligencije smatra se rad Alfreda Bineta na konstrukciji testa inteligencije. Konstruirao
je prvi uspjean test inteligencije koji se sastojao od problema i zadatka: omoguavao razvrstavanje djece
sposobne za kolu i one kojoj je potrebna pomo
Najpoznatiju izmijenjenu verziju testa konstruirao je Lewis Terman 1916. godine i nazvao je po sveuilitu na
kojem je napravljena Stanford-Binet
Uz Binet-Simonovu skalu vezan je i pojam kvocijenta inteligencije (IQ) 1912. godine Wilhelm Stern
Danas se rezultati na svim testovima inteligencije vie ne izraavaju u jedinicama klasinog kvocijenta, nego
u obliku devijacionog kvocijenta inteligencije.
Uz Binet-Simonovu skalu danas postoji itav niz testova inteligencije: WISC, WPPS , individualni, skupnih
testova, verbalne testove, neverbalne testove, testove brzine i testove snage
Za djecu: Wechsler Intelligence Scale for Children koji je namijenjen djeci u dobi od 6-16 godina, i Wechsler
Preschool and Primary Scale of Intelligence koji je namijenjen djeci u dobi od 4-6 i pol godina.
Testovi inteligencije konstruirani su tako da mjere sposobnosti relevantne za kolsku uspjenost pa kvocijent
inteligencije pozitivno korelira s akademskim postignuem

IQ: MD/KDx100
KVOCIJENT INTELIGENCIJE: pokazatelj intelektualne razvijenosti
Osjetljivo pitanje jer: podlono grekama i pogreno se tumai, testovi int. mjere int. kapacitet ali indirektno
preko postignua; IQ i inteligencija nisu sinonimi; Mjera koja oznaava relativnu vrijednost pojedineva
rezultata u odnosu prema rezultatima drugih pojedinaca i njegove vrnjake skupine
MD mentalna dob odreuje se tako to svaki rijeeni zadatak u testu donosi odreeni broj mjeseci
mentalne dobi, a njihovim zbrajanjem dobiva se MD; to su MD i KD slinije, to je pojedinac blii prosjeku
svojih vrnjaka; znatno vea MD od KD oznaava natprosjeni IQ, a obrnuto, ispodprosjeni IQ; pored ovog
modela postoje i drugi (model devijacijskog kvocijenta inteligencije)

Razvoj inteligencije
o jednostavne sposobnosti (senzorne) = razvoj na osnovi naslijea
o sloenije aktivnosti (penjanje) = razvoj na osnovi vjebanja
o NASLIJEE (org. dispozicije): odreuje granice razvoja int. (dokaz=heterozigotni u istoj okolini vie se
razlikuju od monozigotnih u razliitim okolinama: 0,63/0,77)
o OKOLINA: dokaz=monozigotni blizanci u razliitim okolinama vie se razlikuju od monozigotnih u istim
okolinama: 0,77/0,88; 4 razliita oblika (fiziki i socijalni, emocionalni i psihiki) razliito utjeu na razvoj int,
uglavnom putem govora; ali, o tome koliko e pojedinac iskoritavati okolne utjecaje (a to ovisi o
sposobnostima) ovisi djelotvornost okoline na razvoj int.
o AKTIVNOST POJEDINCA: dispozicije se aktualiziraju tek s aktivnou
138
Inteligencija i dob
rastom dobi primjetan je bri i vei pad u brzini nego u snazi intelektualnog funkcioniranja
7 primarnih intelektualnih sposobnosti nemaju jednak razvoj: vizualno-spacijalna vrsta inteligencije pokazuje
bri razvoj prvih 19 godina nego verbalno-lingvistika, koja pak sporije slabi u starosti
u djetinjstvu je bitan razvoj G-faktora, a s porastom dobi specifini faktori, jer s razvojem nastaje
diferencijacija int. funkcija
R. B. Cattell: od 20-50 godine kristalizirana inteligencija (tip B, konkretna, pod utjecajem okoline i uenja)
blago raste, fluidna (tip A, apstraktna, pod utjecajem dispozicisjkih faktora) naglo pada
Stabilnost IQ: (predvianja iz ranog djetinjstva i tijekom djetinjstva; porijeklo individualnih razlika - govori o
odnosu odgoja i nasljea; istraivanja obitelji, posvojenja, blizanaca; pojam heritabilnosti)

Inteligencija kod djece

U sreditu panje funkcionalistikog pristupa je odvijanje kognitivnih funkcija pa inteligenciju tretira kao:
sposobnost adaptacije
kapacitet za uenje
apstraktno miljenje
sposobnost komunikacije

Iskustvo i inteligencija, obitelj

Loa rana okolina moe smanjiti djeju inteligenciju, ali kasnija poboljanja u okolini mogu dovesti do
poveanja inteligencije
Model konfluencije (Zajonc): vea intelektualna razina u obitelji vea intelektualna razina djeteta
Intelektualna razina ovisi o nizu initelja: broj odraslih u kui; broj djece u kui; vremenski razmak
roenja meu pojedinom djecom
Doprinosi kole (Uinci koje kolovanje moe imati na inteligenciju):
kolovana djeca bolje uspijevaju u zadacima pamenja
bolja su u uporabi mnemonikih strategija
kolovanje djeluje na to kako djeca razvrstavaju predmete.
kolovanje moe poveati inteligenciju

Etoloki pristup inteligenciji

Teoretiari koji raspravljaju o inteligenciji iz etoloke perspektive dre da se inteligentno ponaanje razvilo jer je
igralo vanu ulogu u razvoju ljudske vrste. Prema njihovu shvaanju ljudska inteligencija je potaknuta svijetom
oko nas, i ukljuuje isto rjeavanje problema i iste okolinske izazove. Etolozi naglaavaju vanost prouavanja u
prirodnim uvjetima, i smatraju da uinak na jednom laboratorijskom testu ne moe zahvatiti cijeli raspon ljudske
inteligencije.
139
140
13. Razvoj pojma o sebi i samoregulacija u predkolskoj dobi

Sadraj trinaeste cjeline

4) Samoopis
2) 3) 6) 7) Razvoj
1) Teorije i 5) Svijest o 8) Razvoj
Definiranje Samoprepoz Samoregulac samoregulac
pojma o sebi samovredno drugima slike o sebi
pojma o sebi navanje ija ije
vanje

1) TEORIJE POJMA O SEBI

KOGNITIVNO RAZVOJNI PRISTUP

Kognitivno-razvojni model (temeljem intervjua; 5 stupnjeva) ide od toga da dijete ne moe razlikovati tjelesno
i psiholoko ja ,a zavrava u razdoblju adolescencije (neki aspekti ja ostaju nesvjesni i nespoznatljivi)
Teoretiari koji zastupaju stajalite obrade informacija smatraju da djeca oblikuju sheme o sebi koje koriste
da bi organizirali informacije koje se odnose na pojam o sebi i koje utjeu na to kako ona percipiraju svijet
oko sebe i komuniciraju s njim
Istraivai teorije Jeana Piageta promatrali su razvoj samopoimanja unutar konteksta senzomotorikog,
predoperacijskog, konkretnog i formalnog razdoblja kognitivnog razvoja

TEORIJA SOCIJALNOG UENJA

U okrilju teorije uenja razvijen je model pojma o sebi (Bandura). Prosudbe o samouinkovitosti netone su
u ranom djetinjstvu, no postupno se poboljavaju uz pomo 4 procesa:
verbalnih uputa roditelja i drugih odraslih
doivljaja uspjeha i neuspjeha
opaanja relavantnih modela
zamjeivanja unutranjih tjelesnih reakcija
141
 Prosudbe o samouinkovitosti imaju vaan utjecaj na djeje ponaanje.
Samoregulacija javlja kada djeca internaliziraju standarde do kojih su dola vanjskim procesima. Tada ona
koriste samovrednovanje kako bi svoje ponaanje uskladila s tim standardima.

SOCIO-SPOZNAJNI RAZVOJ
Dijete postupno postaje zainteresirano ne samo za prirodnu i tehniku okolinu koja ga okruuje ve i za
svoju osobu (sebe) i ljude oko sebe
I u tom podruju se djetetova spoznaja razvija od konkretnog prema apstraktnom: od opaanja vlastitog i
tueg ponaanja pa do razumijevanja svojih i tuih unutarnjih stanja: elja, osjeaja, misli, namjera i
sposobnosti
Razvoj samopoimanja kod djece je jedno od najvanijih podruja u psihologiji kada govorimo o osobnom i
socijalnom razvoju pojedinca
No kada zapravo mi shvaamo tko smo? Pojam o sebi ili svijest o vlastitom postojanju razvija se postupno
odvajanjem djeteta od okoline

2) DEFINIRANJE POJMA O SEBI

Tradicionalno stajalite podijelilo je pojam o sebi na dva aspekta: ja (egzistencijalni pojam o sebi) i
mene (empirijski pojam o sebi)
Ja = subjektivni doivljaj shvaanja i postojanja koji se odnosi na osobno djelovanje i svijest o postojanju
tijekom razvoja
Mene = objektivnije razumijevanje neijih osobnih obiljeja, kao npr. socijalnog statusa, osobina linosti,
kognitivnih sposobnosti...

SUSTAV POJMA O SEBI

Neke od suvremenijih klasifikacijskih sheme za prouavanje pojma o sebi jesu:
ZNANJE O SEBI: naziva se jo i svijest o sebi. Odnosi se na poimanje djetetovog znanja o sebi i
povezivanjem s razumijevanjem drugih aspekata njihove socijalne i fizike okoline.
SAMOVREDNOVANJE: Samovrednovanje ili samoevaluacija se ne odnosi samo na samoopis nego i
na komentare i usporedbe s drugom djecom koje im namee njihova okolina. Na temelju tih poticaja iz
okoline djeca poinju procjenjivati i vrednovati svoje osobine te razvija samopotovanje ili
samovrednovanje
SAMOREGULACIJA: Samoregulacija je upravljanje vlastitim ponaanjem i uspostavljanje
samokontrole, tj. vladanje sobom. Pojavljivanje samokontrole javlja se kod djece u razdoblju oko 3.
godine a najei primjer je kad dijete ne eli posluati naredbu roditelja ve neku radnju obavlja
prema vlastitoj namjeri

142
Drugim rijeima, SLIKA O SEBI (SAMOPOIMANJE) sastoji se od:
1. Znanje o sebi tko sam ja?
(spol, rasa, zanimanje, socijalni status, tjelesni izgled, ponaanje prema drugima, politiko opredjeljenje,
moralne osobine, itd.) stvarno ja ono to jesam +
2. Oekivanja od sebe ono to bismo mogli biti
Idealno ja ono to bih elio biti (elje, nade)
Oekivano ja ono to bih trebao biti (dunosti, obveze, odgovornosti)
3. Vrednovanje sebe kakav sam ja?
procjene onog to jesmo i kakvi jesmo, s onim to bismo eljeli, mogli ili trebali biti. Rezultat je
samopotovanje:
- osjeaj vlastite vrijednosti odnosi se na nae uvjerenje da smo vrijedni potovanja, da zasluujemo
postignue, uspjeh, sreu, prijateljstvo, ljubav,
- samopouzdanje uvjerenje kako smo sposobni suoiti se sa ivotnim izazovima, sposobni uiti, donositi
odluke, itd. postignut uspjeh
Samopotovanje = -----------------------
oekivanja

IMBENICI KOJI POMAU PRI USPOSTAVLJANJU POJMA O SEBI

- Osjeaj vlastitog utjecaja na materijalnu okolinu: udaranjem zveke dijete poinje uoavati pokrete svoga tijela
kao uzrok, a zvuk zveke kao posljedicu, dakle dvije odvojene pojave
- Osjeaj vlastitog utjecaja na ljude oko sebe: svojim reagiranje na djetetov pla, pozive, smijeak i razliite
verbalizacije okolina djetetu takoer daje podatke da njegovo osobno djelovanje moe proizvesti uinke
- Osjeaj posjedovanja i vlasnitva predmeta: dijete sve ee i odlunije potvruje vlasnitvo nad nekim
predmetom, koristei oko 2. godine posvojnu zamjenicu moj, te ono to u male djece percipiramo kao
sebinost zapravo su pokuaji utvrivanja sve jasnijih granica izmeu sebe i okolnog svijeta
- Uporaba jezika za oznaavanje sebe: jasna primjena zamjenica ja i moj oznaava potpunu razvijenost
djetetova pojma o sebi (krajem 2. godine)

Nakon uspostavljenog pojma o sebi

Omoguuje djetetu da se suprotstavi okolini pokazujui neposlunost i otpor prema nametanju zahtjeva
Dijete pokazuje prividnu sebinost, nastojei na svaki nain potvrditi posjedovanje i vlasnitvo nad svojim
predmetima i nemogunost dijeljenja svojeg vlasnitva
Omoguuje nastanak mnogih emocionalnih i socijalnih vjetina kao to su empatija, prosocijalno ponaanje i
igre oponaanja
Omoguuje suradnju u zajednikoj igri, zajedniko rjeavanje jednostavnih problema i traenje pomoi od
odraslih
143
 3) SAMOPREPOZNAVANJE
Oko 2. godine djeca poinju esto koristiti zamjenice poput ja ili moje iako ponekada ne koriste te rijei
u tonom kontekstu
No, osim toga u ovom razdoblju je vrlo zanimljiva i djeja sposobnost prepoznavanja vlastitog izgleda
Vizualno samoprepoznavanje odnosi se na istraivanja vezana uz reakcije djece na vlastiti odraz u zrcalu
U prosjeku najvei broj djece pokazuje samoprepoznavanje u 18. Mjesecu, raspon pojave prepoznavanja
svojeg odraza u zrcalu se kree od 15. 20. mjeseci
Samoprepoznavanje kod zlostavljane djece
Ako se govori o samoprepoznavanju kod djece koja su bila na neki nain zlostavljana onda se pretpostavlja
da dijete negativno reagira na svoj odraz u zrcalu to moemo pripisati slabom samoprepoznavanju i
samovrednovanju
Zlostavljana djeca u svom govoru manje koriste samoopise i opise svojih osjeaja i unutarnjeg stanja
Nedavna istraivanja s djecom koja nisu zlostavljana potvrdila su da privrena djeca bolje razumiju
mogunost osobnog djelovanja i bolje shvaaju tjelesne osobine od djece koja su bila zlostavljana
Odnos sigurne privrenosti pridonosi razvoju pojma o sebi

4) Samoopis i samovrednovanje
Oko 2. godine djeca uz potkrepljivanje iz okoline ue svoje osnovne osobine: znaju da su djeca a ne odrasli,
znaju svoj spol
U daljnjem razvoju znanje o sebi je usklaeno sa spoznajnim razvojem te u predkolskoj fazi raspoznaju
svoje posebne tjelesne osobine, vlasnitvo, znaju to vole a to ne
Znanje o sebi ne sadri samo samoopis ve ubrzo djeca poinju na temelju pohvale i komentara iz okoline,
kao i iz usporedbe s ostalom djecom, procjenjivati i vrednovati svoje osobine te se postupno razvija svijest o
vlastitoj vrijednosti (samopotovanje, samovrednovanje)
Samopotovanje=svijest o vlastitoj vrijednosti: sadri istodobno znanje o vlastitim osobinama, procjenu
vrijednosti tih osobina i emocionalnu reakciju na to znanje
ve 3-godinje dijete osjea neku vrstu stida ili ponosa kao reakciju na samoprocjenu nekog svog postupka i
osobine

Samopotovanje postupno postaje sve sloenije. Predkolsko dijete oblikuje svoje samopotovanje u dva
podruja: a) Socijalno prihvaanje (koliko me drugi vole) i b) Kompetencija (koliko sam sposoban neto nainiti
ili izvesti).
Predkolsko dijete veinom ima visoko samopotovanje i nerealistinu samoprocjenu Tek kad se
ponu usporeivati s drugom djecom, to zapoinje u posljednjoj godini pohaanja vrtia, a osobito pri polasku
u kolu, samopotovanje djece poinje opadati, tj. najnie je u prvim razredima O

144
Na razvoj samopotovanja djeluju slijedei imbenici:
1. Opa drutvena klima koja stavlja manji ili vei naglasak na usporedbu djece, natjecanje, uspjenost i
ocjenjivanje, te
2. Postupci roditelja/odgojitelja mogu pomoi stvaranju veeg ili manjeg samopotovanja djeteta
Visoko samopotovanje imat e djeca iji roditelji/odgojitelji pokazuju realistina (ni previsoka ni
preniska) oekivanja, prihvaaju dijete s toplinom i daju mu osjeaj da je vrijedno i spsobno ljudsko
bie. Suprotno, kritiziranje i omalovaavanje djetetovih pokuaja, kao i pretjerano kontroliranje i
nareivanje djetetu bez omoguivanja razvoja djetetove samostalnosti, u djetetu e izazvati osjeaj
manje vrijednosti i nepovjerenja u vlastite snage
Samopotovanje ima veliku vanost i za djetetovu motiviranost i za uspjenost u svemu to poduzima
Dijete koje ima nisko samopotovanje nee imati ni samopouzdanja, to znai da e se bojati i zapoeti
neku aktivnost jer nee vjerovati u mogunost uspjeha
Povjerenje u vlastite sposobnosti (samopouzdanje) poveat e djetetovu elju da zapone neku
aktivnost, njegovo ustrajanje u aktivnosti i djetetovu stvarnu uspjenost
Dijete visokog samopotovanja bit e bolje i radije prihvaeno od vrnjaka, to e dalje poveavati
njegovo samopotovanje

Kako pomoi djeci da razviju visoko samopotovanje?

Prihvatite djecu onakvom kakva jesu
Uiti ih natjecanju sa samim sobom
Stvarajte okruenje da su svi vrijedni i da su svi tu da se igraju i neto naue
Uiti ih postavljati realne ciljeve
Nemaju svi iste osobine i sposobnosti, svatko ima svoju vrijednost, vrednovati individualni napredak i
njegovati djeji uspjeh
Naglaavati pozitivno i izgraivati pozitivan odnos s djetetom
Nikada ne govorite djetetu kako je nesposobno i kako ne moe obaviti zadatak, takav stav izrazito jako
negativno djeluje na djetetovo samopotovanje
Postaviti pravila: kratka i jasna
Nikada ne radite podjelu djece u grupe prema sposobnostima
Ne izjednaavati sposobnosti s osobnom vrijednou
Ne stvarajte miljenje kako postoje djeca visokih i niskih sposobnosti
Uzimati u obzir njihove probleme i interese
Podrati slobodu izbora
Podrati djetetove emocije
Dijete odgajati na topao i racionalan nain

145
5) Svijest o drugima
Istodobno s razvijanjem pojma o sebi dijete postaje svjesno razliitosti i odvojenosti od drugih, pa prema
tome i o postojanju drugih kao zasebnih osoba
O djetetovoj razvijenosti svijesti o drugima moemo zakljuiti iz slijedeeg djetetova ponaanja:
1. Usklaeno ponaanje, tj. igranje slinim igrakama i na slian nain kao drugo dijete zapoinje oko 18.
mjeseca i upuuje na to da je dijete donekle svjesno aktivnosti i namjera drugog djeteta
2. Reakcije empatije, brige i tjeenja drugoga pokazuju svijest djeteta o osjeajima drugoga
Svijest o drugima bit e bolje razvijena u one djece koja su razvila pojam o sebi
Djeca stara 18 mjeseci koja se prepoznaju u zrcalu pokazuju razvijenije oblike igre oponaanja druge djece,
a djeca stara 20 mjeseci koja se prepoznaju u zrcalu pokazivat e znakove empatije i tjeenja drugih u
nevolji

SELMANOVI STADIJI RAZVOJA SPOSOBNOSTI ZAUZIMANJA PERSPEKTIVE

STADIJ PRIBLINI OPIS
DOBNI
RASPONI
RAZINA 0: 3-6 Dijete uvia da ono i drugi mogu imati razliite misli i
neizdiferencirano osjeaje, ali ih esto meusobno brka.
zauzaimanje perspektive
RAZINA 1: zauzimanje 4-9 Djeca razumiju da se mogu pojaviti razlike u perspektivi
perspektive na temelju jer ljudi imaju pristup razliitim informacijama.
socijalnih informacija
RAZINA 2: zauzimanje 7-12 Djeca mogu ui u tuu kou i opaati vlastite misli,
perspektive utemeljeno na osjeaje i ponaanje iz perspektive druge osobe. Ona
razmiljanju o sebi takoer prepoznaju da i drugi mogu uiniti to isto.
RAZINA 3: zauzimanje 10-15 Djeca mogu napraviti iskorak iz situacije dviju osoba i
perspekitve tree osobe zamisliti kako njih same i drugu osobu vidi trea,
neutralna strana.
RAZINA 4: drutveno 14-ODRASLA Pojedinci razumiju kako zauzimanje perspektive neke
zauzimanje perspektive DOB tree strane moe biti pod utjecajem jednog ili vie
sustava irih drutvenih vrijednosti

Razvoj djetetova znanja o unutarnjim stanjima svijesti

Usporedo s razvojem pojma o sebi, razvija se djetetova spoznaja o tome da svaki pojedinac doivljava neko
unutarnje stanje o kojem samo ono zna i nitko drugi izvana
Ve s 2 i pol godine dijete moe govoriti o svojim unutarnjim procesima kao elim, mislim i bojim se
Djetetovo shvaanje unutarnjih doivljaja, svijest, poinje se razvijati od 3. godine
Od te dobi pa nadalje dijete sve bolje razumije dvije vrste unutarnjih doivljaja: emocije povezane sa eljom i
emocije povezane s miljenjem
Ono razumije da smo veseli kad nam se neka elja ostvari (dobijemo eljeni dar), a alosni ako nam se elja
ne ostvari (ne dobijemo eljeni dar)

146
 Takoer, oko 4. godine dijete razumije da emo osjeati iznenaenje ako se ne dogodi ono to smo oekivali
(iznenadit e nas kia ako smo oekivali sunce)
Izmeu 4. i 5. godine dijete moe zamisliti da ovjek moe imati pogreno uvjerenje, tj. dijete moe
podmetnuti lani trag kako bi navelo drugoga na pogreno uvjerenje, primjerice da se sakrilo na jednom
mjestu, a ono se sakrilo na drugom
Izmeu 6. i 7. godine dijete u potpunosti razumije da se njegovo unutarnje stanje razlikuje od unutarnjeg
stanja drugog ovjeka to mu omoguuje izlaz iz egocentrizma

6) Samoregulacija
Pojavljivanje samokontrole - preokret od vanjske kontrole ka unutranjoj regulaciji
Tijekom 1. godine ivota samoregulacije praktiki nema. Tijekom 2. godine, djeje je voljno ponaanje pod
kontrolom okoline (poslunost dovodi do panje ili odobravanja), a tijekom tree godine dio se te kontrole
postupno prebacuje na dijete (ele neto uiniti sami), u obliku samoupravljenog govora (ne, ne kad ele
uzeti neto to ne smiju) i na kraju samoupravljenih misli.
Nakon 3. godine strategije samokontrole postaju sve sloenije i brojnije.

Oblici postupnog razvoja samokontrole jesu:

RAZVOJ UNUTARNJEG GOVORA: djeca tijekom socijalnih interakcija i zajednikog rjeavanja problema s
roditeljima, usvajaju njihov regulirajui govor i internaliziraju ga kao misli. Uinci govora na djeje inhibirano
ponaanje: djeca u dobi od oko 5 g. mogu kontrolirati vlastito ponaanje, koristei internalizirani,
samoupravljeni govor.

ODUPIRANJE ISKUENJU: Koristei tehniku zabranjene igrake, istraivai su ustanovili da je sposobnost

odupiranja iskuenju pod utjecajem brojnih initelja, ukljuujui i koritenje odgovarajuih reenica upuenih
sebi, modeliranje, te navoenje dobrog razloga ili razvijanje strategije za suzdravanje od zabranjenog ina.

ODGODA ZADOVOLJENJA: Istraivanja odgode zadovoljenja istrauju djeju sposobnost da odustanu od

manje neposredne nagrade kako bi kasnije dobili veu. initelji koji utjeu na duljinu vremena ekanja su
reenice upuene sebi (samoupute) i razliite metode odvraanja panje od iskuavajue, neposredno
dostupne nagrade. Djeje razumijevanje uinkovitih strategija odgode poveava se s dobi.

U sva 3 oblika razvoja samokontrole primijeeno je da je verbalna uputa odraslog znatno pomagala djeci u
stjecanju samokontrole, a da je djeci sve vaniji sadraj upute to su odraslija.
147
 7) Razvoj samoregulacije
Samoregulacija=upravljanje vlastitim ponaanjem, a njezin najsavreniji oblik je uspostavljanje samokontrole
vladanja sobom
Uspostavljanjem samokontrole dijete postaje sposobno za prilagoavanje nunostima okolnog svijeta
To prilagoavanje u ranim razvojnim razdobljima provode roditelji govorei, pokazujui i zahtijevajui od
djeteta odreene prilagodbe (vanjska kontrola ponaanja), te dijete postupno postaje sposobno razumjeti
vanjske zahtjeve za odreena ponaanja, stjee znanje kako tim zahtjevima moe udovoljiti i uvjebava
ponaanje koje je najuinkovitije za to prilagoavanje
Ponaanje temeljeno na tim spoznajama i vjetinama se zove samoregulirano ponaanje, a njegova je
najvanija oznaka razvoj samokontrole
Pojava samokontrole=u 3. godini kad dijete ne eli posluati naredbu roditelja (vanjska kontrola) nego eli
uiniti neto prema vlastitoj namjeri
Potom ono preuzima roditeljske naredbe kao svoje vlastite (govorei samo sebi rijei roditeljske zabrane)
Kad doe do potpune internalizacije vanjske kontrole, tj. kad dijete vie ne mora glasno ponavljati roditeljske
rijei (naredbe ili zabrane) ve one postaju njegove vlastite misli, onda zapoinje pravi proces razvoja
samokontrole a to se dogaa poslije 3. roendana
Samokontrola omoguuje djetetu da se strpi, naui naizmjeninost (sad ja sad ti), prepusti prednost
drugima, svlada strah te nastavi raditi i onda kad je ono to radi teko i dosadno
Da bi to moglo, ono najprije treba nauiti odgoditi zadovoljenje, priekati na nagradu, odrei se manje
nagrade da bi poslije dobilo veu

Samokontrola: Djeci za postizanje samokontrole pomau i neke strategije:

1. brojanje u sebi
2. razmiljanje o nekim drugim ljepim stvarima
3. zamiljanje povoljnih rezultata
4. odgaanje zadovoljenja
5. postizanje vee nagrade
6. povezivanje poveanog samopotovanja s pokazanom samokontrolom

148
8) Razvoj slike o sebi
DOB POJAM O SAMOPOTOVANJE SVIJEST O SPOZNAJA RAZVOJ
SEBI DRUGOME VL. I TUIH SAMOREGULACIJE
UNUT.
STANJA
18-24 Pojavljuju se prve Poinje razvoj
mj. samoprocjene poslunosti; razvoj
odgode zadovoljenja
24 mj Potpuno Pomaganje i Poetak
prepoznavanje tjeenje drugih razumijevanja
odraza u zrcalu svrstavanje razlike izmeu
Upotrba ljudi prema unutarnjih
zamjenica ja izrazitim stanja i
i moje svojstvima ponaanja
18-30 Svrstavanje
mj. sebe u skupine:
dijete, djeak
4 god. Razumijevanje
povezanosti
pogrenih
uvjerenje i
neprimjerenog
ponaanja
3-5 Samopotovanje vrlo Percepcija Jasno Za uspostavljanje
god. visoko- sastoji se od drugih sadri razumijevanje kontrole dijete se
socijalnog izrazita postojanja slui ponavljanjem
prihvaanja i svojstva i unutarnjih govora odraslog
kompetencije emocije koje stanja (elja i
(vole me,ja sve su s njima emocija)
mogu) povezane
3-6 Ograniena Poboljava se
god. mogunost odgoda
zauzimanja zadovoljenja;upotreb
tueg motrita a strategija
i stajalita samokontrole;
samokontrola se
poinje rabiti za
moralnu regulaciju
6 god. Shvaanje Usavrava se Samokontrola postaje
drugoga na razumijevanje fleksibilna
temelju linosti utjecaja sposobnost verbalne
i socijalne pogrenih regulacije
usporedbe; uvjerenja na
manji ponaanje
egocentrizam

Razvoj slike o sebi od 2-3. godine

Znanje o sebi
Dijete te dobi ve dosta jasno poznaje svoje tijelo, poznaje dijelove tijela, zna lokalizirati osjete koji dolaze iz
tijela

149
 Prepoznaje svoj lik u ogledalu, na slici, zna svoje ime i spol
Oko 2. godine pokazuje elemente poznavanja spolnih uloga (povezuje sliku mukarca i ene s predmetima
koji im pripadaju: odjea, orue, razni pribor)
Zanima ga razliit poloaj pri mokenju u djeaka i djevojica
Pokazuje svjesnost sebe kao osobe i poinje se vrednovati uz pokazivanje poetnih predodbi sebe: dobar,
lo, lijep, ruan...
Samoregulacija
Dijete nastoji da se njegove elje ostvare sad i ovdje, nije sposobno za due odlaganje svojih elja i potreba.
Pri kraju 2. godine poinje postupni razvoj odgode zadovoljenja potreba
Poinje usmjeravati svoje ponaanje na slian nain na koji je to inila majka
Dio verbalne kontrole djetetova ponaanja poinje se premjetati s vanjskih izvora (majka, drugi odrasli) na
samo dijete
Usmjerava svoje ponaanje svojim glasnim govorom (ne-ne, stavi licu u alicu i sl.)
Pokazuje poslunost slijedei naredbe ili zahtjeve drugih
Kako poslunost esto dovodi do socijalnog odobravanja, djeca u toj dobi katkad slijede upute jednostavno
zato to uivaju u tom odobravanju
Ipak ponaanje je dobrim dijelom pod vanjskom kontrolom, a samoregulacija tek u zaecima

Razvoj pojma o sebi od 3-4. godine

Znanje o sebi
Samoopis je usmjeren na tjelesne osobine, oznake posjedovanja
S 3 godine gotovo sva djeca iskazuju spolni identitet (ja sam djeak/djevojica po odijevaju, kosi...)
Razlikuje igrake kojima se ee igraju djevojice, tj. djeaci (autii, lutke)
Zna koliko ima godina
Povezuje ime i spol
Povean interes za vlastito tijelo i njegovo funkcioniranje
Samovrednovanje
Najkasnije do 3,5 godine sva djeca doivljavaju i pokazuju uspjeh i neuspjeh u pravom smislu rijei
Uspjeh: ponosno iri ruke, die pogled, sja od sree
Neuspjeh: saginje glavu, sputa pogled, ruke uz tijelo
Izmeu 3. i 4,5. godine dijete nije u stanju priznati neuspjeh te dolazi u konflikte s onim tko ga je proglasio
neuspjenim, porie neuspjeh (npr. kae: Ja sam pobjednik)
50% djece pokazuje elju za natjecanjem kao izraz potrebe za samopotvrivanjem
Samoregulacija
Nakon 3. godine dijete internalizira kontrolu, usmjeravajui svoje ponaanje tiho, uputama u mislima, a ne
glasnim govorom
150
 Govor odraslog moe kontrolirati i zapoinjanje i zaustavljanje djetetove aktivnosti
Djeji vlastiti samousmjeravajui govor moe navesti dijete na zapoinjanje radnje, ali ne i na zaustavljanje
radnje

Razvoj pojma o sebi od 4-5. godine

Znanje o sebi
Oko 4. godine pojavljuje se spolna stabilnost Kad narastem bit u ena/mukarac
4-godinjak povezuje odreene boje s mukarcima, a druge sa enama
4-godinjak moe opisati sebe: svojim tjelesnim osobinama (Imam pjegice); oznakama posjedovanja
(Imam bicikl); i preferencijama (Volim sladoled)
Zna svoj grad, ulicu, bitne informacije o lanovima obitelji
Samovrednovanje
Vlastiti uspjeh procjenjuje iz usporeivanja s drugom djecom, zato nastaje suparnitvo (tenja djeteta da
bude prvo, da se hvali kako je najbolje, najjae i najspretnije, to osobito pokazuju u nazonosti odraslih)
Djeca starija od 4,5 godine pokuavaju prihvatiti neuspjeh
Samoregulacija
Dijete moe kontrolirati svoje ponaanje pomou samousmjeravajueg govora jednako dobro kao i kad ga
govorom kontrolira odrasla osoba
Dijete poinje usmjeravati svoje reakcije tihim uputama

Razvoj pojma o sebi od 5-6. godine

Znanje o sebi
Oko 5. godine pojavljuje se spolna dosljednost. Dijete zna:
Da ne moe promijeniti svoj spol, spol ne moe promijeniti odjeom, frizurom i sl.
O spolno tipiziranom ponaanju u drutvu, npr.: muke osobine - agresija, dominacija, te enske osobine -
ljubaznost, emocionalnost
Osim usmjerenosti na tjelesne karakteristike, oznake posjedovanja i preferencije, zna neto i o svojim
sposobnostima i poinje razlikovati osnovne emocije
Samovrednovanje
Slobodno priznaje svoj neuspjeh pred drugima
Sa 6 godina je vrlo osjetljivo na kritiku i tada razvija mehanizme kojima izbjegava neuspjeh (niti ne zapoinje,
odugovlai, nalazi drugi posao umjesto zadanog i sl.)
Da bi se zatitilo od doivljaja neuspjeha, u toj se dobi pojavljuje protektivna la
Samoregulacija
Dijete u dobi oko 5 godina moe kontrolirati vlastito ponaanje koristei se internaliziranim, samoupravljenim
govorom
151
Razvoj pojma o sebi od 6-7. godine
Znanje o sebi
Sa 6 godina sposobno je pri opisivanju sebe staviti naglasak na:
Svoje ponaanje
Svoje sposobnosti i vjetine
Na socijalnu usporedbu s drugom djecom
Na emocije
U tom razdoblju naglaava svoju pripadnost nekoj kategoriji
Samovrednovanje
Djetetu su vrnjaci osnovni kriterij za usporeivanje i vrednovanje (prihvaanje ili neprihvaanje)
Lake podnosi neuspjeh, te su suradnja i natjecanje u naglom razvoju
6-godinjak je osobito sklon usvajanju bespomonosti (osjeaj nekompetentnosti) koji proizlazi iz
ponavljane kritike, osobito odraslih osoba
Samoregulacija
U potpunosti kontrolira svoje ponaanje samousmjeravajuim govorom
Internalizira upute te ga je mogue poduavati strategijama samokontrole

152
 14. Moralni razvoj, prosocijalno ponaanje i agresivnost
predkolskog djeteta

Sadraj etrnaeste cjeline

1) Moralni
2) Prosocijalno
razvoj: 3) Agresivnost,
ponaanje,
definiranje, spolne i dobne
spolne i dobne
dva modela, razlike
razlike
razvoj

1) Moralni razvoj: definiranje, dva modela, razvoj

Moralno razumijevanje i ponaanje:
- Moralno rezoniranje/moralno ponaanje
- Teorije moralnog razvoja:
Kognitivistike (Piaget i Kohlberg)
Teorije socijalnog uenja, etoloke, psihodinamske
MORAL = skup pravila, naela, principa koja omoguuju razlikovanje dobrog i loeg te ponaanje u skladu s
time. Moralna pravila tite dobrobit pojedinaca i osiguravaju ostvarenje ljudskih prava (npr. ne ubiti, ne krasti).
Univerzalna su, tj kulturno/ideoloki nezavisna.
Drutvene norme = dogovorena pravila koja upravljaju svakodnevnim postupcima i odravaju red u drutvu
(npr. ekanje u redu, preputanje sjedala starijem) Ovise o konkretnom drutvu.
Moralno rasuivanje = razmiljanje o vlastitim i tuim postupcima u kontekstu morala.
Moralno zrele osobe su internalizirale moralna pravila i sposobne su pridravati ih se prema svojoj savjesti, tj. i
onda kada ne postoji neka vanjska opasnost, tj. bez vanjskih sankcija. Zrela moralnost nije regulirana izvana
(nagrade i kazne), ve je savjest regulator.

153
Moralno zrelo ponaanje ima 4 elementa: a) Sposobnost prepoznavanja situacije moralne dileme; b) Moralno
rasuivanje i donoenje odluka; c) Uzimaju se u obzir razliiti situacijski uvjeti oni ili govore u prilog i protiv
moralnog ponaanja; d) Bihevioralni aspekt provoenje moralne odluke u djelo.
Psihologijska istraivanja morala ispituju 3 aspekta moralnosti:
1. Afektivni (emocionalni) - moralni osjeaji, grinja savijesti: prouavaju se pomou projektivnih nedovrenih
pria. Pretpostavka je da e osoba u priu projicirati svoje osjeaje.
2. Kognitivni (spoznaja) - kako moralno rasuujemo: ispituje se postavljajui osobu u situaciju moralne dileme.
3. Bihevioralni - moralno ponaanje: a) osobe se postavljaju situacije kunje da mogu prevariti, a da misle da
nee biti otkriveni i b) koriste se takoer nedovrene prie.

Kognitivistiko-razvojni modeli moralnog razvoja

Kognitivistike teorije moralnog razvoja: Jean Piaget i Lawrence Kohlberg
Sredinji interes usmjeren na moralno rasuivanje
Kognitivni razvoj je temelj moralnog razvoja
Bolje razvijene kognitivne sposobnosti vode zrelijem moralnom ponaanju
Moralno ponaanje proizlazi iz moralnog rasuivanja najvea slabost teorija
Moralno ponaanje je situacijski dosljedno
Faze razvoja moralnog rasuivanja

A. Kognitivno-razvojni modeli: J. PIAGET

1. Predmoralni period (2.-4. god.) - djeca ne shvaaju to je to moralnost i ne razumiju zato se valja drati
pravila. Igre npr. nemaju ni pravila ni cilj.
2. Heteronomna moralnost ili moralni realizam (5.-7. god.) - Djeca poinju slijediti pravila. (vrlo se kruto
pridravaju pravila jer su ona dana od vieg autoriteta pa zato apsolutna). Pravila za njih imaju objektivnu
realnost, pa se ova faza naziva fazom moralnog realizma. Obiljeja: a) objektivna odgovornost (djeca svoje
moralne procjene temelje uglavnom na objektivnim (fizikim) posljedicama nekog postupka), b) uvjerenje o
bezuvjetnoj pravdi (nakon svakog krenja pravila nuno slijedi kazna).
3. Autonomni moral ili moralni relativizam (8.-11. god.) - djeca pravilima pristupaju mnogo fleksibilnije
(shvaaju da je moral relativan, neto dogovoreno, a ne apsolutno). Moralnost nekog ponaanja sada
procjenjuju s obzirom na razne situacijske i subjektivne initelje (poput namjere pojedinca). Dakle, namjera a
ne fizike posljedice postupaka. Prestaju vjerovati u bezuvjetnu pravdu. Kako se vie se drue sa vrnjacima
proiruje im se perspektiva, a istodobno postepeno naputaju egoentrian nain miljenja. Shvaanje da su
pravila rezultat dogovora i da se mogu mijenjati. Pridravaju se pravila zbog vlastite odluke o suradnji, a ne
zbog potivanja autoriteta.

154
4. FAZA (11. god. na dalje) zavrna faza: Pretpostavka dostizanja ovog stupnja jest razvijesnost formalno-
logikog miljenja i prevazilaenje egocentinosti. Djeca tada mogu stvarati nova pravila i poinju proirivati
svoje moralno rasuivanje s osobnog na drutveni i politiki plan.

Evaluacija PIAGETOVA MODELA

DOBRO Rezultati istraivanja uglavnom potvruju Piagetove zamisli: a) djeca zaista vjeruju u bezuvjetnu
pravdu; b) postoji povezanost izmeu razine kognitivnog i moralnog funkcioniranja, i c) hipoteza o vanosti
uloga vrnjaka se pokazala tonom.
LOE Piaget je potcijenio moralno rasuivanje mlae djece (u priama je prvo opisivao namjere aktera,
a kasnije uinak akcije; Da li je vea teta namjerno proliti malo soka po tepihu ili sluajno proliti puno soka
po tepihu? Djeca su zaboravila namjere i usredotoila se na posljedice akcije. Ako se u moralnim dilemama
vie istaknu namjere lika, tu informaciju mogu i predkolarci upotrijebiti pri moralnoj procjeni).
Djeca razlikuju krenje drutvenih i moralnih normi: Krenje moralnih normi shvaaju ozbiljnije i kanjavaju.
Krenje drutvenih normi samo ismijavaju. Piaget nije bio u pravu smatrajui da roditelji koe moralni razvoj.
Pokazalo se da oni pospjeuju moralni razvoj (moralno rezoniranje roditelja i njihove djece vrlo je slino).

B. Kognitivno-razvojni modeli: Kohlberg

3 razine moralnog rasuivanja: pretkonvencionalna, konvencionalna i postkonvencionalna. Svaka se dijeli na
dvije podfaze koje slijede jedna drugu. Svaka od tih est faza sastoji se od dvije komponente: drutvene i
moralne. Kohlberg tvrdi da mnogi ljudi ostaju na konvencionalnoj razini moralnog rasuivanja, osobito na 4.
fazi, tijekom cijelog ivota. Mali postotak napreduje na 5. fazu, a tek rijetki na 6. Fazu.
Kohlbergova teorija moralnog razvoja (1958, 1969, 1976, 1986)
I. PRETKONVENCIONALNA RAZINA
1. Heteronomna moralnost Moral proizlazi iz moi i autoriteta
2. Individualnost i instrumentalnost Biti moralan znai voditi brigu o sebi
II. KONVENCIONALNA RAZINA
3. Prilagoavanje drugima Biti moralan znai initi ono zbog ega ete drugi voljeti
4. Red i zakon Ispravno je ono to je u skladu sa zakonom
III. POSTKONVENCIONALNA RAZINA
5. Drutveni ugovor Ljudska prava su vanija od zakona
6. Univerzalna etika pravila Moralnost je stvar osobne savjesti

Pretkonvencionalna razina (4-10 g) rezoniranje kao pojedinac, ne kao lan drutva

155
 1. faza: Poslunost i izbjegavanje kazne
2. faza: Individualnost, instrumentalnost, usluga za uslugu i traenje nagrada
Konvencionalna razina (10-13 g)
3. faza: Prilagoavanje drugima (traenje odobravanja i dobri meuljudski odnosi)
4. faza: Red i zakon, odravanje drutvenog poretka
Postkonvencionalna razina (> 13 g)
5. faza: Drutveni ugovor i individualna prava (svi ljudi imaju jednaka prava i zatita tih prava
vanija je od potivanja zakona)
6. faza: Univerzalna etika naela (individualna savjest, osobni, a ne drutveni kut gledanja)
Prijelaz iz faze u fazu dogaa se kad dijete doivi kognitivni sukob. To se dogaa kad djeca zajedno s
drugima sudjeluju u donoenju odluka i pritom razmijenjuju miljenja o moralnim pitanjima. Zbog
suprotstavljenih gledita tj. kad dijete vie ne moe vie vladati novim informacijama u okviru postojeeg
pogleda na svijet, ona taj misaoni sukob razrijee promjenom naina miljenja, tj. prelaskom na viu fazu
rasuivanja.

Evaluacija KOHLBERGOVA MODELA

DOBRO:
1) Eksperimentalne provjere postavke da su neke kognitivne sposobnosti i sposobnosti uivljavanja u tue
iskustvo preduvjeti za razvoj moralnog rasuivanjama (ali ne i jedini dovoljan uvijet).
2) Empirijski podaci u skladu su i s Kohlbergovim gleditem o tome da je moralno rasuivanje dosljedno u
razliitim situacijama (60 % dosljednost unutar iste faze) kao i da se djeji moralni razvoj odvija kroz faze s
unaprijed odreenim redosljedom.
3) Razgovori sa osobama na viem nivou moralnog rezoniranja vode do razvojnog pomaka (najee za jednu
fazu). Eksperimenti potvruju Kohlbergovo uvjerenje da svaka faza pretstavlja reorganizaciju koja proizlazi iz
spoznajnog sukoba.
LOE:
1) Univerzalnost modela nije u potpunosti potvrena. Meukulturalna istraivanja pokazuju slinosti moralnog
razvoja u razliitim drutvima, postoje kulture u kojima Kohlbergov model ne vrijedi (npr. u Kini).
2) Neki istraivai dovode u pitanje i primjenjivost tog modela na ene i mukarce. Kohlbgerg je za ispitanike
imao samo djeake i uzet je samo aspekt moralnosti, a ne uzima se aspekt brige i ljubavi prema nekome (to je
vie karakteristika ena). Zato kritiari smatraju da je to teorija moralnog rezoniranja kod mukaraca.

Mjerenje moralnog razvoja

Kohlberg (1963): "Heinzova dilema
Jednoj eni prijeti smrt od raka. Potreban joj je lijek koji je izumio jedan farmaceut i naplauje ga deset puta
vie od trokova izrade lijeka. Mu te ene, Hainz, uspio je prikupiti samo polovicu potrebnog iznosa.
156
 Zamolio je farmaceuta da mu jeftinije proda lijek jer e njegova ena umrijeti. Farmaceut je to odbio. Hainz je
provalio u ljekarnu i ukrao lijek za svoju enu.
Je li to trebao uiniti i zato?

Pretkonvencionalna razina
1. faza: Heinz nije smio ukrasti lijek. On bi zbog toga bio lopov i bio bi kanjen slanjem u zatvor
2. faza: Smio je to uiniti, jer se njegova ena mora brinuti za njegovu djecu; Ako voli svoju enu, onda je uinio
dobro, ali ako se eli oeniti drugom, onda to nije trebao uiniti; Dobro je uinio, jer e mu ena uzvratiti
uslugu; Dobro je uinio, jer se farmaceut nije htio dogovoriti.
Drutveno motrite: Ovaj stupanj posjeduje egocentrino motrite. Osoba na ovom stupnju ne razmilja o
tuim interesima, niti razumije da se razlikuju od njegovih, te ne povezuje dva razliita motrita. inovi se
prosuuju u smislu fizikih posljedica, a ne u smislu psihikih interesa drugih. Motrite se autoriteta brka s
vlastitim.

Konvencionalna razina
3. faza: Heinz je trebao ukrasti lijek. To je prava stvar koju je trebao uiniti jer bi ga drugi vie cijenili i njegova
ena bi to oekivala od njega. Heinz je imao dobre namjere, bio je dobar ovjek i htio je spasiti svoju enu, a
farmaceut je sebian i krt.
Drutveno motrite: Ovaj stupanj posjeduje stvarno individualistiko motrite. Osoba koja je dosegla ovaj
srupanj razlikuje vlastite interese i motrita od interesa i motrita autoriteta i drugih ljudi. Ta je osoba svjesna
da svatko ima osobne interese koje eli ostvariti, a oni su esto sukobljeni, pa je stoga "ispravnost" relativan
pojam (u stvarnom, individualistikom smislu). Pojedinac zdruuje ili povezuje sukobljene individualne
interese pomou svrhovite razmjene usluga, pomou svrhovite potrebe za injgima i njihovom dobrom voljom,
ili pomou potena nastupa, dajui svakome jednak dio.
4. faza: Heinz nije smio ukrasti lijek. Ako bi svi radili sline stvari, ne bi bilo zakona i reda. Svaija je dunost
pridravati se zakona. Razumijem Heinzov oaj, ali mu ne odobravam krau, jer kad bi se svi tako ponaali
nastao bi kaos
Drutveno motrite: Ovaj stupanj razlikuje drutveno motrite od interpersonalnog dogovora i motiva. Osoba
na ovom stupnju zauzima motrite sustava koji odreuje uloge i pravila. Ova osoba razmilja o pojedinanim
odnosima u odnosu na njihovo mjesto u sustavu.

Postkonvencionalna razina
5. faza: Heinz je trebao ukrasti lijek. Ljekarnik je taj koji je kriv jer je traio previe za lijek; ljekarnik je pravilo
koristio nepravedno i zbog toga trpi dobrobit drugih. Tu se radi o sukobu prava i morala, ali je najvanije od
svega pravo Heinzove ene na ivot ivot je daleko vaniji od novca.
157
6. faza: Heinz je trebao ukrasti lijek. ivot je vaniji od vlasnitva ili novaca, ljudi zasluuju ivjeti bez obzira na
sve. Farmaceut bi trebao shvatiti da se i on moe nai u eninu poloaju i da bi mu tada sva imovina bila
beskorisna; ivot je vaniji od svega.
Prijelazno drutveno motrite: Na ovom se stupnju zauzima motrite pojedinca koji se nalazi izvan vlastitoga
drutva i sebe smatra pojedincem io donosi odluke bez openite obveze ili ugovora s drutvom. Obveze se
koje su u svakom pojedinom drutvu drugaije odreene stoga mogu izdvojiti i odabrati, ali to pojedinac ne
ini na temelju naela.

Moralni razvoj u okviru teorija socijalnog uenja

Suprotstavljanje kognitivistikim teorijama i fazama moralnog razvoja
Isticanje odvojenosti moralnog rezoniranja i ponaanja
Razvoj moralnih postupaka ovisi ponajvie o okolini u kojoj dijete raste i o njegovim osobnim iskustvima
Istraivanja utemeljena na teorijama socijalnog uenja bavila su se moralnim ponaanjem, a ne moralnim
rasuivanjem. Smatraju da su moralno rasuivanje i moralno ponaanje najee odvojeni procesi na koje
utjeu razliiti initelji
Moralno ponaanje se ui Bandura

TEORIJE SOCIJALNOG UENJA: Dakle, moralno rasuivanje i moralno ponaanje su odvojeni procesi. Ne
oekuje se dosljednost u djejem moralnom ponaanju ili podudarnost izmeu znanja i ponaanja
Glavne odrednice djejeg moralnog ponaanja su pricipi nagrade (poveava vjerojatnost moralnog
ponaanja), kazne (smanjuje vjerojatnost ponaanja), tj. potkrepljenje, uenje opaanjem i
samoregulacija ponaanja
Tijekom razvoja djeca internaliziraju razliita potkrepljenja i procese opaanja i ue ih upotrebljavati za
upravljanje vlastitim ponaanjem.

ETOLOKA TEORIJA: moralni razvoj objanjavaju pomou evolucijskih naela

1.) ALTRUIZAM: ljudi su genetiki pretprogramirani da pomau drugima jer - postoji potreba za
preivljavanjem gena (ne pojedinca). To se odigrava putem procesa "odabira srodnika" i "recipronog
altruizma" (koji poveavaju vjerojatnost uzvratne pomoi).
2.) AGRESIJA: pomou agresivnosti nastaje ljestvica moi koja smanjuje broj sukoba u grupi. Na temelju
Belskyjeva modela moe se oekivati da e se u djece razviti razliite strategije za nastavak vrste ovisno o
okolini u kojoj su rasla. Zatitnika okolina pomae u razvoju zanimanja za odnose s drugim ljudima, brak, djecu
i prosocijalno ponaanje.
158
 Odrastajui u nestabilnom okruenju, djeca e vjerojatno postati oportunisti, usmjerena na sebe i
antisocijalna. Takva djeca nisu sklona razmnoavanju i podizanju potomaka.

PSIHOANALITIKA TEORIJA MORALNOG RAZVOJA

temelji se na povezivanju psihoseksualnog razvoja sa procesima usvajanja moralnih vrijednosti
dijete je, prema ovoj teoriji, u poetku hedonistiko i amoralno
na taj se nain razvija superego kojeg tvore interiorizirane drutvene vrijednosti
djetetov ego-ideal postaju roditeljski nazori o dobrome, a superego o loemu

OSTALI OBLICI MORALNOG RASUIVANJA

- Pravda prilikom dijeljenja
Djeja raspodjela nagrade slijedi predvidljiv obrazac poevi od:
1) usmjerenosti na sebe (do 4 g.), preko
2) jednakosti (5 i 6 g.) do
3) pravednosti (od 7 g.).
Nain podjele nagrade odreuju i neke situacijske varijable (vie e dati kojima vie treba, koja su ljubazna).

- Pravda kazne:
Djeje rasuivanje o odreivanju kazne slino je onom u odraslih: Je li uinjena teta? Ako jest, ja li
dotina osoba odgovorna za to? Ako jest, treba li je kazniti?

DRUTVENI UTJECAJI
Druenje s vrnjacima: Istraivanja potvruju da druenje s vrnjacima, osobito u situacijama moralnog
sukoba, potie moralni razvoj.
Modeliranje: Istraivai su uspjeli postii i nazadovanje djejeg moralnog rasuivanja pomou tehnika
modeliranja te izravnog i posrednog potkrepljenja. No, za sad se na zna koliko takve promjene traju.
Roditeljski disciplinski postupci utjeu na moralno rasuivanje i na usvajanje moralnih pravila kod djece.
Postoje tri skupine roditeljskih kazni: a) Pokazivanje moi - naredbe, prijetnje, tjelesna sila; b) Uskraivnje
ljubavi - verbalno neodobravanje, uskraivanje njenosti, ismijavanje; c) Indukcija - razgovori u kojima se
djeci objanjava zato su neki postupci zabranjeni (nemoralni) Djetetu se ukazuje da je neki postupak
mogao dovesti do tete ili neugode drugoj osobi (razumijevanje, savjest, osjeaj krivice). Pokazalo se da su
djeca kojima roditelji objanjavaju moralna pravila na najviem stupnju moralnog razvoja (pokazivanje moi
159
 najnia razina). No, djeje prihvaanje pravila ovisi o njihovoj sposobnosti obrade informacija sadranih u
kazni, zajedno s emocionalnom reakcijom na kaznu (npr. Razumijevanje odgovor na pitanje zato i
empatija poveavaju vjerojatnost usvajanja nekog pravila).

ODNOS moralnog ponaanja i rasuivanja

U prouavanju moralnog razvoja glavno pitanje tie se odnosa izmeu moralnog rasuivanja i moralnog
ponaanja. Kohlberg tvrdi da bi oni trebali biti usko povezani, ali ta postavka nije u potpunosti potvrena.
1) Utvreno je da svi ponekad varaju, no, osobe na vioj moralnoj razini to ine rijee, (na viim razinama
nesklad izmeu ponaanja i rasuivanja manji).
2) Kad se radi o hipotetskim problemima ili prilikom procjenjivanja tueg ponaanja, ljudi rezoniraju na vioj
razini, no kad se radi i praktinim, pogotovo o nekim osobnim problemima, onda razina moralnog rasuivajna
opada.

Moralni razvoj djeteta u dobi od 2-3. godine

Izmeu 2. i 3. godine pojavljuje se empatija za osjeaje drugih, prihvaanje tue uloge
Sposobno je doivljavati suut ili globalnu simpatiju iako jo moe odgovoriti na nevolju drugih osjeajem
vlastite nevolje
Od 2. do 4. godine ne shvaa to je moralnost i moralna pravila (npr. ne razlikuje dobro od loeg)
Uglavnom se igra igara u kojima nema formalnih pravila, iako katkad uvodi ogranienja koja su dio igre, npr.
sve zelene kocke u kutiju
Nema postojanog osjeaja krivice, nego se on pojavljuje samo pred osobama koje su odreene postupke
proglasile pogrenima, i to samo kad to one izraavaju
tetu nanesenu drugom djetetu prepoznaje samo po reakcijama drugih

Moralni razvoj djeteta u dobi od 3-4. godine

Dijete je jo u predmoralnom periodu. Moralnost odreuju samo autoritetu i njihova pravila treba potivati
Pokazuje empatiju i simpatiju; dobrovoljno ili samoinicijativno obavlja neto za drugog
Dijete mlae od 4 godine dijeli nagradu prema vlastitom interesu (sebi e uzeti vei dio)
U moralnim dilemama postupke koji uzorkuju veu tetu smatra moralno loijima od onih koji ine manje
tete neovisno o motivima i namjerama poinitelja. Koncem 4. godine uoava se tzv. Moralni realizam: dijete
moe potivati unaprijed dogovorena pravila ali im pristupa vrlo kruto.
Ne preispituje smisao ili ispravnost pravila ak ni onda kad mu se ne sviaju
Nerado mijenja pravila ak i kad bi mu to odgovaralo i inilo igru zabavnijom

Moralni razvoj djeteta u dobi od 5-6. godine

160
Od 5. do 7. godine vrhunac je moralnog realizma. Zbog takve apsolutistike orijentacije djeca u toj fazi razvoja
morala imaju dvije zanimljive osobine:
1. Neprihvatljivim djelima pripisuju tzv. objektivnu odgovornost
Pri procjenu moralnih situacija uzimaju u obzir jedino fizike (objektivne) posljedice nekog postupka
U moralnim dilemama, postupke koji uzrokuju veu tetu, smatraju moralno loijima od onih koji ine
manje tete, neovisno o motivima i namjerama poinitelja
2. U procjeni postupaka rabe naelo bezuvjetne pravde
vrsto uvjerenje u nepovredljivost pravila
Smatraju da e svako krenje pravila biti kanjeno, bez obzira na to je li to otkriveno ili ne (ako dijete
potajno uzme keks, a sutra izgubi loptu, smatrat e da je time kanjeno)
Djeca stara 5 do 6 godina poinju dijeliti nagradu prema pravilu jednakosti: svakom djetetu daju jednak
dio bez obzira na zaslueno
S 5 godina vrlo je razvijena empatija i simpatija

Moralni razvoj djeteta u dobi od 6-7. godine

Jo uvijek traje faza moralnog realizma
Svaki in procjenjuje po njegovim posljedicama, a ne po namjeri
Pravila nametnuta od vanjskih autoriteta shvaa kao objektivno postojea, apsolutna i nepromjenjiva
Vrednovanje dogaaja i ljudi je crno-bijelo bez prijelaza
S otprilike 7 godina dijete poinje rabiti pravednost kao naelo raspodjele nagrade: djeci i koja su npr. vie
radila dat e vei dio zarade, premda ne uvijek u tonom omjeru

2) Prosocijalno ponaanje, spolne i dobne razlike

PROSOCIJALNO PONAANJE: ukljuuje dijeljenje s drugima, suradnju i pomaganje. Ponaanje kojemu je

namjera drugome uiniti neku korist ili dobit (pomaganje, dijeljenje, tjeenje)

DOBNE I SPOLE RAZLIKE u prosocijalnom ponaanju:

ak i sasvim mala djeca pokazuju neke oblike prosocijalnog ponaanja. S dobi raste uestalost
prosocijalnih ponaanja, premda ne pravocrtno. Tipini eksperimentalni postupci katkada preuveliavaju razlike
izmeu mlae i starije djece u djeljenju od mlae. (Npr. starija djeca su dijelila novac tek poto im je reeno da
je to dobro, da sudjeluju u eksperimentu i da ih eksperimentator promatra).
Premda su prema procjenama uitelja i vrnjaka djevojice openito altruistinije od djeaka, razlike u
stvarnom ponaanju djeaka i djevojica su neznatne.

161
IMBENICI PROSOCIJALNOG PONAANJA
KOGNITIVNE I EMOCIONALNE odrednice:
Razina djejeg moralnog rasuivanja, mjerena odgovorima na prosocijalne dileme, u niskoj je
pozitivnoj korelaciji s altruistinim ponaanjem.
Uivljavanje ili empatija u tui fiziki, drutveni i emocionalni poloaj u umjereno je visokoj pozitivnoj
korelaciji s altruistinim djelima. Empatija se razvija postupno tijekom djetinjstva i vjeruje se da je rezultat
nasljednih procesa i socijalizacije. Osobito vanima se ine roditeljske odgojne metode.
DRUTVENE I OBITELJSKE odrednice:
Dva okolinska initelja izrazito utjeu na prosocijalno ponaanje.
a) Sustavno potkrepljivanje jaa altruizam, bilo u laboratoriju bilo u koli. Potkrepljivanje djeluje i u
prirodnim uvjetima gdje vrnjaci i roditelji esto pokazuju odobravanje za altruistine postupke.
b) Modeliranje moe pojaati prosocijalne reakcije u laboratorijskim uvjetima. Takoer je utvreno da
televizijske emisije s prosocijalnim sadrajem takoer jaaju djeji altruizam.

ALTRUIZAM
Altruistiko ponaanje koristi drugoj osobi, a istodobno ne prua oitu dobit onome tko tako postupa
Takvi postupci su primjerice davanje novaca sirotinji, dijeljenje s nekim, ak i dovoenje u opasnost
vlastitog ivota radi spaavanja tueg
Altruistiko ponaanje je nesebino prosocijalno ponaanje

3) Agresivnost, spolne i dobne razlike

Odreenje agresivnog ponaanja

Definicije zasnovane na namjeri: AP je ponaanje izvreno s namjerom da se nekome ili neemu nanese
bilo koja vrsta tete ili povrede (Dollard et al. (1939), Berkowitz (1988), uul (1989), Coie & Dodge (1997)).
Definicije zasnovane na posljedicama: AP je ponaanje koje ima za posljedicu nanoenje bilo kakve vrste
tete ili povrede (A. Buss (1961), A. Bandura (1983), Loeber).

Razvoj agresivnog (AP) i prosocijalnog ponaanja (PP)

Rano javljanje (krajem 1. g)
Uestalost AP s dobi se smanjuje, a PP poveava ALI razlike s obzirom na vrstu AP
Dojenaka i predkolska dob: instrumentalna, fizika, direktna A
kolska dob: hostilna, interpersonalna, osvetnika, verbalna, indirektna A
Kod kolske djece agresivnost raste s dobi
162
 S dobi se poveava ozbiljnost AP

Prema nainu
(kanalu) izraavanja:
Verbalna i fizika
Prema uzrocima,
ciljevima i funkcijama:
Emocionalna
Izravna i neizravna
Vrste (impulzivna,
ekspresivna, hostilna)
agresivnog i Instrumentalna
ponaanja

Muka i Reaktivna i
enska proaktivna

SPOLNE RAZLIKE
Djeaci su agresivniji od djevojica. Djeaka agresija prema djeacima je uglavnom tjelesna, dok prema
djevojicama agresije gotovo i nema. Kod djevojaka u mladenakoj dobi osobito je izraena verbalna agresija,
ponajvie prema djevojkama.

FAKTORI AGRESIVNOSTI
BIOLOKI: Budui da je tijekom ivotnog vijeka agresija stabilna osobina, ona se esto tumai biolokim
initeljima. Tako se agresija povezuje: a) s naslijeem (genetika), b) s razinom hormona testosterona u krvi; c)
s tekim temperamentom u djetinjstvu i d) agresija ima evoucijski znaaj jer se pomou nje razvija tzv.
hijerarhija nadmoi koja smanjuje koliinu agresije u grupi.
OBITELJ (struktura, dinamika i SES obitelji): na agresiju djeluju socijalni faktori meu kojima se najee
spominju principi socijalnog uenja i to a) potkrepljivanje, b) kazna i c) uenje opaanjem. U obiteljima
agresivne djece vladaju odnosi prisile, to znai da lanovi obitelji upravljaju jedni drugima pomou razliitih
oblika agresivnog ponaanja
IRI DRUTVENI I OKOLINSKI: Mediji, Vrnjaci, Nasilje u okolini, Socijalni stresori i Ideologija i Kultura.
Gledanje nasilja na TV poveava vjerojatnost djejih agresivnih postupaka i to pomou izravnog oponaanja
nasilnog ponaanja, poveanjem ukupne koliine agresije ili jaanjem djeje tolerancije tue agresije.
KOGNITIVNI: agresivna djeca imaju tekoe u kognitivnom podruju primjerice u moralnom rasuivanju i
empatiji. Takva djeca teko tumae socijalne znakove i drugoj djeci esto pripisuju neprijateljske namjere, tj.
esto interpretiraju tua ponaanja kao negativna, neprijateljska i ugroavajua po njih.
Razvoj agresivnosti objanjava se teorijama socijalnog uenja.

163
Istraivanja agresije
Velik broj istraivanja agresije bio je usmjeren na otkrivanje njezinih uzroka.
Dokazano je da se osobna razina agresije tijekom godina gotovo ne mijenja. Prema rezultatima
longitudinalnih istraivanja, vrnjake procjene agresivnosti u dobi od osam godina izvrstan su prediktor
agresivnosti i drugih antisocijalnih ponaanja u dobi od trideset godina. Takva stabilnost ve sama po sebi
govori da je rije o genetski ili bioloki uvjetovanom ponaanju. Ono se objanjava hormonima, uroenim
temperamentom i mehanizmima dominacije.

Rizini i zatitni initelji razvoja: AP u nepovoljnim okolnostima

KONTROLA agresije: Za kontroliranje djeje agresije upotrebljavane su razliite metode. Tehnike utemeljene
na principima katarze nisu se pokazale djelotvornima.
S druge strane, poduavanje roditelja uinkovitijim nainima ophoenja s djecom bilo je vrlo uspjeno, isto
kao i kognitivni pristupi usmjereni na mijenjanje djejih uvjerenja i stavova o nasilju meu ljudima.
IQ i roditeljsko ponaanje najznaajniji initelji (Masten et al., 1999)

Prevencija i tretman

Primarna,
Kognitivno-
sekundarna,
Trening asertivnosti atribucijske
tercijarna
intervencije
prevencija

Poticanje razvoja
Neagresivno Uinkovito
prosocijalnog
rjeavanje sukoba roditeljstvo
ponaanja

Pozitivna slika o Noenje s ljutnjom

sebi i (i drugim
samopotovanje emocijama)

Opa kvaliteta
Razvijanje vjetina
ivota i slobodno
humora
vrijeme

164
165
 15. Razvoj rodnih uloga u predkolskoj dobi

Sadraj petnaeste cjeline

3) Svijest o
2) Razlike u 4) Obiteljski 5)
spolu i
1) Rodno postupanju s utjecaju na Uobiajene
rodno
tipiziranje djevojicama razvoj rodnih razlike meu
tipizirana
i djeacima uloga spolovima
ponaanja

1) Rodno tipiziranje

UVOD
Ljudi se raaju kao pripadnici mukog i enskog spola, ali ue kako biti djevojice i djeaci koji e postati
ene i mukarci.
Rod je kategorija za podjelu ljudi. Odnosi se na razmiljanja, objanjenja, ponaanja, pretpostavke i
djelovanja koja proizvode razlike izmeu ena i mukaraca.
Spol se odnosi na bioloko odreenje pojedinca kao mukarca ili ene.

Rano rodno tipiziranje:

proces tijekom kojeg djeca ue ponaanja i stjeu uvjerenja koja se smatraju prikladnima za njihov spol i rod
je temelj razvoja rodnih uloga
jedva je primjetno u tek roene djece i u djece do druge godine ivota
sudjeluju 3 mehanizma: a) bioloki; b) kognitivni; i c) drutveni
djeca starija od dvije godine pokazuju elju za igrakama i aktivnostima koje se tradicionalno veu uz
odreeni spol
djeaci imaju ue interese od djevojica koje se ee ukljuuju i u aktivnosti suprotnog spola
166
 u tom razdoblju poinje razdvajanje spolova i prilino je izraeno tijekom cijelog djetinjstva
Rane rodne razlike
1. Dojenaka dob i rano djetinjstvo
pri roenju, vidljive su samo anatomske spolne razlike
djeaci su motoriki aktivniji, a djevojice due zadravaju kontakt oima
tijekom prve dvije godine poinju se javljati i nove razlike: djevojice prije poinju govoriti, a djeaci su
skloniji obolijevanju
2. Predkolsko razdoblje
u 2.god. ivota poinju se javljati jasne razlike meu spolovima
pojavljuju se i razlike u druenju s drugima
prvi put se javlja razdvajanje spolova ili rascjep spolova

2) RAZLIKE U POSTUPANJU S: DJEVOJICAMA I DJEACIMA

Postupanje s djetetom od roenja je odreeno njegovim spolom
Novoroenad je odmah izloena tradicionalnom razlikovanju to ga odreuje kultura, a roditelji i drugi
odrasli postupaju s djeacima i djevojicama na stereotipne naine
U predkolskom razdoblju razlike u postupanju s djecom razliitog spola postaju sve izraenije:
Roditelji djeci daju igrake i potiu ih na postupke koji odgovaraju djetetovu spolu.
Odgajatelji u jaslicama i vrtiima, te vrnjaci, odobravaju ili ne odobravaju postupke koji odgovaraju
djetetovu spolu. Djevojicama se doputa vei raspon ponaanja, dok se djeacima prigovara kad
odstupe od mnogo ue odreene muke uloge.
1. Dojenaka dob i rano djetinjstvo: spol djeteta odreuje kakva e biti njegova soba i igrake; vane su
razlike u postupanju roditelja s djecom.
2. Predkolsko razdoblje: nakon 2.god. razlike u postupanju s djeacima i djevojicama postaju izraenije;
roditelji pozitivno reagiraju na djetetovu igru kada ona odgovara njegovu spolu.
MODELIRANJE: Rodno tipiziranje postie se i modeliranjem:
Laboratorijska istraivanja pokazuju da djeca vie panje obraaju na model istog spola i ee
oponaaju njegove postupke (u djevojica se opaa i oponaanje postupaka mukog modela)
U svakodnevnom ivotu veina djece ima mnogo modela tradicionalnih rodnih uloga.
Televizijske emisije i reklame te karikature u novinama takoer prikazuju ljude na rodno
stereotipan nain vaan izvor informacija su dakle i mediji
Djeca se bolje sjeaju modela istog spola i oponaaju njihove postupke
Modeliranje poinje u roditeljskom domu
OEVI i spolno tipiziranje: Oevi se vie od majki brinu o odravanju tradicionalnih rodnih uloga kod
djece. Oevi s izraenijim rodnimm stereotipima imaju djecu koja ranije naue razlikovati spolove.
167
Etoloka i bioloka objanjenja: Proces spolne diferencijacije pokreu geni i hormoni, tj. bioloki elementi,
dok ga okolinski uvjeti odravaju i dovravaju.

Kognitivistiko-razvojni modeli
1. Model razvojnih faza
- razvija se spolni identitet
- spolna stabilnost
- spolna dosljednost
2. Modeli obrade informacija
- spolna shema
- spolni scenarij

RAZUMIJEVANJE RODNIH ULOGA I STEREOTIPA

Svijest o rodnim ulogama ukljuuje znanja o vlastitom spolu, ali znanja o osobinama rodnih uloga i oekivanjima
drugih ljudi. Istanana svijest o spolu razvija se kroz 3 faze:
spolni identitet (oko 3. godine; ja sam muko/ensko)
spolna stabilnost ili nepromjenjivost (oko 4. godine; ja u biti muko/ensko cijeli ivot)
spolna dosljednost (oko 5. godine; ostat u muko/ensko i ako ne izgledam kao muko/ensko)
Pojam stalnosti spola povezan je s Piagetovim pojmom konzervacijskih sposobnosti.

3) Svijest o spolu i rodno tipizirana ponaanja

Znanje o rodnim ulogama ukljuuje svijest o pojmovima muko - ensko i kulturalno odreene
stereotipe. Djeca obino oko druge godine razumiju temeljne pojmove muko i ensko. Svrstavanje igraaka na
muke i enske zapoinje obino oko tree godine, a svijest o rodno tipiziranim osobinama linosti javlja se oko
pete godine. Odrastanjem djeca sve vie uviaju da rodne uloge odreuje drutvo i zahvaljujui tome njihova
uvjerenja o krenju spolnih uloga postaju manje kruta.
UINCI rodno tipiziranih oznaka: Pridavanje rodnih oznaka utjee na djeje ponaanje. Kad postoji miljenje da
su neke aktivnosti ili predmeti prikladni za odreeni spol, djeca pokazuju sklonost aktivnostima koje odgovaraju
vlastitom spolu, a izbjegavaju one prikladne za suprotan spol. Osim toga djeca su uspjenija u aktivnostima koje
odgovaraju vlastitom spolu nego u onim rezerviranim za suprotan spol.

Svijest o rodnim ulogama

Dvomjesene bebe mogu razlikovati muki i enski glas
Petomjesene bebe mogu nauiti razliito reagirati na sliku mukarca i ene
168
 S devet mjeseci mogu spojiti enski glas sa slikom ene
Znanje o rodnim ulogama svijest da su muko i ensko odvojene kategorije
Oko pete godine javlja se znanje o rodno tipiziranom ponaanju u drutvu
Tijekom predkolskog razdoblja djeca veinom misle da su spolne uloge nepromjenjive i apsolutne

Pojava spolne stalnosti ili tono poznavanje rodnih uloga mora prethoditi rodno tipiziranom ponaanju. Znanje o
rodnim ulogama mora biti povezano s postupcima prikladnim odreenom spolu.

4) OBITELJSKI UTJECAJI NA RAZVOJ RODNIH ULOGA

Obitelj je najutjecajnije socijalno okruje u kojem nastaje rodno tipiziranje. Razliite karakteristike obitelji utjeu
na stjecanje znanja o rodnim ulogama i na rodno tipizirano ponaanje.
SOCIOEKONOMSKI STATUS: Djeca iz obitelji vieg socioekonomskog poloaja obino imaju manje
rodnih stereotipa u ponaanju i uvjerenjima. To se najbolje vidi u starije djece i adolescenata.
SAMOHRANI RODITELJI: Djeca iz obitelji s jednim roditeljem,(obino majkom) imaju manje izraene
rodne stereotipe od djece iz tradicionalnih obitelji sa oba roditelja. To je vjerojatno zbog odsutnosti oca
ili zbog toga to jedan roditelj modelira postupke oba spola. Djeca majki zaposlenih izvan kue takoer
imaju manje rodnih stereotipa od djece majki koja su kod kue. To je osobito vidljivo u djeaka i mlae
djece, a sve manje vidljivo kako djeca odrastaju.
RODITELJSKA UVJERENJA: Roditeljska uvjerenja i ponaanja povezana sa spolom utjeu na
stjecanje rodnih stereotipa u djece. Najjai dokaz za to je slinost izmeu roditeljskih i djejih uvjerenja.
ODRASTANJE U OBITELJI S JEDNIM RODITELJEM: Djeaci u pravilu nepovoljnije reagiraju na
razvod od djevojica. Javljaju se poremeaji u ponaanju kao agresija i neposluh, to moe trajati i
nekoliko godina nakon razvoda braka. U kuanstvima gdje nema oca, djeaci obino pokazuju manje
mukih rodno tipiziranih ponaanja i uvjerenja. Ako u obitelji postoji jo jedan mukarac (npr. stariji brat)
tekoe su obino rijee. Uinci razvoda na djevojice nisu tako jasni, one ne reagiraju tako nepovoljno
kao djeaci. Emocionalno uzbuenje zbog razvoda nestaje tijekom prve dvije godine, a problemi u
ponaanju se javljaju (ako) tijekom adolescencije. Djevojke znaju imati potekoe u ophoenju s
mladiima svoje dobi, postaju stidljive i povuene ili pak pretjerano "nametljive". Ponovni brak esto
pojaa probleme, naroito kod djevojica.

5) UOBIAJENE RAZLIKE MEU SPOLOVIMA

Razlike meu djecom razliitog spola nisu samo uroene ve su steene, nauene. One u spoznajnom i
drutvenom podruju postoje i nakon ranog djetinstva.

169
1. KOGNITIVNE RAZLIKE:
Jezine i verbalne sposobnosti: djevojice su uspjenije od djeaka u stjecanju jezika i u verbalnim
sposobnostima premda te razlike nestaju tijekom adolescencije. Takve razlike vjerojatno su uzrokovane
zajednikim djelovanjem biolokih faktora i majinim eim verbalnim ophoenjem s keri.
Numerike sposobnosti: Premda u srednjem djetinstvu djevojice poinju ranije brojati i bolje raunaju,
tijekom adolescencije djeaci postaju bolji u matematici, osobito u matematikom rasuivanju. Pretpostavlja se
da su za to odgovorni i bioloki i socijalizacijski initelji.
Sposobnosti prostornog predoavanja: Djeaci su uspjeniji od djevojica u zadacima prostornog
predoavanja i ta se razlika u funkciji dobi poveava. Ona se moe djelomino objasniti biolokim i
socijalizacijskim initeljima.
Sloeni kognitivni procesi: Uoene su razlike meu spolovima u sloenim kognitivnim procesima poput
pamenja, no mogue je da oni naprosto odraavaju razlike u verbalnim i numerikim sposobnostima.

2. DRUTVENE RAZLIKE I RAZLIKE U OSOBINAMA LINOSTI

Aktivnost i istraivanje
Djeaci su tjelesno aktivniji, treba im vie prostora i vie se igraju grubih igara od djevojica. Djeaci
dojenake dobi ee istrauju predmete dodirujui ih i kad su sami;
Djevojice iste dobi ee istrauju predmete pogledom te kad za to dobiju podrku i ohrabrenje. Uzroci
tome mogu biti bioloki, ali i odgojni. Majke se ophode sa sinovima tako da potiu njihovu samostalnost i
nezavisnost, dok u djevojica vie potiu bliskost s drugim ljudima.
Drutveni utjecaj: kod djeaka se esto sastoji od prijetnji i upotrebe tjelesne sile, dok djevojice ee
odabiru nagovaranje i rasuivanje.
Prosocijalno ponaanje: Djevojice se openito opisuju altruistinijima, spremnijima na pomaganje i
suradnju, premda je utvreno malo razlika izmeu djeaka i djevojica u njihovu stvarnom ponaanju.
Agresija: Tijekom djetinjstva djeaci su skloniji tjelesnoj agresiji od djevojica, no ta razlika smanjuje se
s odrastanjem. Kasnije se, meutim, pojavljuju drugi oblici agresije.

3. BIOLOKI UTJECAJI NA RAZVOJ SPOLNIH ULOGA

Spolni dimorfizam mukarci i ene se bioloki razlikuju u svrhu reprodukcije
Spolna diferencijacija proces tijekom kojeg se pojavljuju takve bioloke razlike
U prvim tjednima trudnoe, muki i enski embriji su identini
Moemo ih razlikovati jedino po spolnim kromosomima (XY za djeake i XX za djevojice)
Mukarci i ene razlikuju se kad je rije o funkciji razmnoavanja
1. GENETSKI UTJECAJ: Spolni kromosomi: Stanice ljudskog tijela imaju 46 kromosoma, ukljuujui i
dva spolna kromosoma. ene imaju dva ista spolna kromosoma, koji se oznauju slovom X (46,XX), dok
mukarci imaju jedan X i jedan Y spolni kromosom (46,XY). Spolni kromosomi u embriju utjeu na razvoj testisa
170
odnosno janjika. Kromosomske anomalije: Kromosomske anomalije dovode do nepravilnog rasporeda spolnih
kromosoma. Primjeri takvih anomalija su Turnerov sindrom (X0), Klinefelterov sindrom (XXY) i Sindrom 47,XYY.
Osobine povezane sa spolom: Osobine koje prenose geni koji se nalaze samo na spolnim
kromosomima (obino na X kromosomu) nazivaju se osobinama povezanim sa spolom ili s X kromosomom.
Obino se nasljeuju recesivno i esto su opasne. Osobine s X kromosomom uvijek se nalaze u mukaraca kod
kojih Y kromosom ne uspijeva sprijeiti djelovanje problematinog recesivnog gena. Spolno ograniene
osobine: Spolno ograniene osobine prenose geni koji se ne nalaze u spolnim kromosomima, ali su za njihovu
pojavu potrebni muki ili enski spolni hormoni.
2. HORMONALNI UTJECAJI: Glavni hormoni fetusa su testosteron u djeaka, te estrogeni i
progesteron u djevoica. Izluivanje testosterona iz testisa potrebno je da bi se embrij razvio kao muko.
Testosteron utjee i na organizaciju mozga fetusa.
HORMONALNE ANOMALIJE koje se javljaju u ljudi ocrtavaju ulogu hormona u ponaanjima vezanim
uz odreeni spol. 1.) Kongenitalna adrenalna hiperplazija nastaje zbog pretjeranog luenja testosterona tijekom
trudnoe. ene s tom anomalijom ostaju maskulizirane (velike spolne organe i muke osobine linosti) ak i kad
su podvrgnute tretmanu. Mukarci s kongenitalnom adrenalnom hiperplazijom samo su malo vie maskulizirani
od normalnih mukaraca. 2.) Neosjetljivost na testosterone - odnosi se na genetski utemeljenu nesposobnost
tjelesnih stanica da reagiraju na testosterone. Mukarci s tom anomalijom su feminizirani.
3. MOZGOVNA LATERALIZACIJA: Mozgovna lateralizacija je specijalizacija funkcija mozgovnih
polutki (hemisfera). Svaka od njih upravlja i prima podraaje sa suprotne strane tijela. Desna polutka uglavnom
upravlja numerikim i spacijalnim sposobnostima, dok je lijeva vie ukljuena u verbalne sposobnosti. Mukarci
imaju vie lateraliziran mozak od ena, njihova lijeva i desna polutka funkcioniraju mnogo neovisnije jedna o
drugoj nego to je to sluaj kod ena. Takva razlika meu spolovima moe biti povezana s razlikama u
postignuu na verbalnim zadacima i zadacima prostornog predoavanja.

ANDROGINOST
Prouavanja tipino "mukih" i "enskih" osobina linosti utvrdila su postojanje dva sklopa osobina:
Muka spolna uloga ukljuuje uglavnom ono to bi se moglo nazvati instrumentalnim osobinama, kao npr.:
nezavisnost, ambicioznost i samopouzdanje.
ensku spolnu ulogu najvie karakteriziraju ekspresivne osobine poput suosjeanja, osjetljivosti i topline.
U psihologiji se prije smatralo da takvi sklopovi osobina predstavljaju suprotne krajeve kontinuuma, i da je
najbolje ako osoba prihvati onaj sklop osobina koji odgovara njezinu spolu.
Suvremeni izazov takvim gleditima temelji se na pojmu androginosti. Prema njemu muke i enske
osobine nisu suprotni krajevi jedne dimenzije, ve su to dvije odvojene dimenzije. Prema tome, osoba
moe imati osobine obiju dimenzija. Smatra se da su androgini pojedinci psiholoki najzdraviji, tj. oni s
mjeavinom poeljnih osobina iz mukog i enskog sklopa osobina. Prednost je velika fleksibilnost i
prilagodljivost zbog irokog raspona ponaanja koje moe upotrijebiti u razliitim situacijama.
171
172
 16. Odnosi s vrnjacima u predkolskoj dobi

Sadraj esnaeste cjeline

2)
1) Teorije o 3) Razvoj 5) Pozitivni i
Determinirajui
odnosima s odnosa s 4) Prijateljstvo negativni odnosi
faktori odnosa s
vrnjacima vrnjacima s vrnjacima
vrnjacima

1) TEORIJE O ODNOSIMA S VRNJACIMA

1. KOGNITIVISTIKO-RAZVOJNE TEORIJE (promatra vrnjake kao objekte ponaanja i izvor promjena,
djetetova spoznajna razina vana je odrednica njegova ponaanja)
Piaget
Kohlberg
L. Vigotski
2. TEORIJE OKOLINE I UENJA (princip recipronog determinizma gdje se pokuava objasniti
meudjelovanje tri initelja: osobe, njezina ponaanja i okoline)
3. ETOLOKE TEORIJE (naglasak na uroenoj osnovi ponaanja koja je uspostavljena tijekom evolucije
rasta)

2) Determinirajui faktori odnosa s vrnjacima

Odnose meu vrnjacima determiniraju tri faktora: a) dob djece, b) osobine djeteta i c) situacijski imbenici.
a) PROMJENE U FUNKCIJI DOBI: Dojenaka dob: interakcije su pod vodstvom odraslih, ali svejedno
postoji interes za druenje. Najoiglednija razvojna promjena u odnosima s vrnjacima je poveanje
koliine vremena koje dijete provodi s drugom djecom. U dobi od 1-2 god. vrijeme koje se provodi s
vrnjacima iznosi 30%. a sa 10-11 god. ona iznosi 60%. S druge strane vrijeme koje se provodi s
173
 roditeljima opada sa 55% (1. i 2. god.), na samo 10% (10-11 god.). Predkolsko razdoblje: dolazi do
irenja odnosa s vrnjacima , a glavni oblik druenja je djeja igra. Postoji nekoliko podjela igara,
izmeu ostalog, s obzirom na spoznajnu (funkcionalna, konstruktivna, igra pretvaranja, igre s pravilima)
i drutvenu razinu (promatranje, samostalna, usporedna, povezujua, suradnika). esta su
oponaanja vrnjaka da bi se stekli prijatelji.
b) OSOBINE DJETETA: TEMPERAMENT i KOGNITIVNI INITELJI
Uloga temperamenta u odnosima s vrnjacima od iznimnog je znaaja, s obzirom da djeca s lakim
temperamentom bre ostvaruju kontakte s drugom djecom, otvorenija su i komunikativnija, te se lake
prilagoavaju drugoj djeci kroz interakciju. Drugi tipovi temperamenta uslied svojih specifinsti negativno djeluju
na stvaranje i odravanje pozitivnih odnosa s vrnjacima.
Postoji pozitivna korelacija izmeu kognitivnog razvoja i razvijenosti odnosa s vrnjacima. Nain djejeg
razmiljanja o vrnjacima (tj. razni aspekti socijalne kognicije) ima utjecaj na ponaanje prema njima. Bitni su:
sposobost uivljavanja u tui poloaj (decentralizacija), empatija, moralno rasuivanje, sposobnost pravilne
interpretacije namjere i ponaanja drugih, vjetine potrebne za rjeavanje drutvenih problema te
komunikacijske vjetine. Kognitivni razvoj samo je jedan od faktora koji odreuje odnos s vrnjacima.
PROMJENE U FUNKCIJI DOBI - Openito govorei, napredak u spoznajnom i drutvenom podruju
tee vrlo slino: od jednostavnih, ogranienih i neprikladnih reakcija k sve sloenijim i sve bolje prilagoenim
akcijama. Postepeno dolazi do decentracije, a takoer se i djeja igra sve vie razvija od usmjerenosti na
objekte prema usmjerenosti prema vrnjacima i postaje sve vie simbolina.
UTJECAJ PODUAVANJA - Uglavnom se pokazalo da poduavanje odreenim kognitivnim vjetinama
u odreenoj mjeri utjee na ponaanje s vrnjacima. Npr. poduavanje u empatiji dovodi do smanjenja agresije i
jaanja elje za pomaganjem i suradnjom. Poduavanje djece vjetinama rjeavanja drutvenih problema vodi
poboljanju prosocijalnog ponaanja i openito boljoj socijalnoj prilagodbi.
c) SITUACIJSKI FAKTORI
PROSTOR - Na druenje utjee veliina prostora kao i broj djece koja se nalaze u tom prostoru. Vrlo
mali prostor podie razinu pobuenosti i uzrokuje nelagodu. Ona se najee pretvara u agresiju, to dalje
razultira negativnim interakcijama.
OSTALE MOGUNOSTI OKOLINE - Takoer i broj i vrsta igraaka utjeu na interakciju. Kod male
djece prisutnost igraaka olakava druenje. No, mali broj igraaka moe i poveati stupanj inteakcije zato to
takva okolina djetetu nije posebno zanimljiva. Vrsta igraaka takoer igra ulogu. Tako e knjige i individualne
igre vie poticati samostalne ili usporedne igre, dok e lutke i sl. poticati na suradnike i dramske igre.
POZNATOST Na stvaranje pozitivnih odnosa s vrnjacima znaajno utjee razina poznatosti grupe, s
obzirom da e se u poznatim grupama djeca bre povezivati i komunicirati, te time lake ulaziti i odravati
odnose s vnjacima.
VELIINA GRUPE U manjim grupama se, openito, pa tako i kod djece predkolske dobi, lake i bre
ostvaruje komunikacije, to izravno utjee na kvalitetu meuvrnjakih odnosa.
174
3) Razvoj odnosa s vrnjacima

Odnosi s vrnjacima kod djece u dobi od 2-3. godine

Interakcija dijete dijete je sve ea ali usputna i kratka
Rivalstvo s drugom djecom i ljubomora dovode do estih sukoba zbog:
Privilegiranog mjesta u prostoriji
Igraaka
elje da se pridobiju simpatije odraslog
Osjeaja vlasnitva predmeta, igraaka
Najei uzroci sukoba s odraslima:
Kontrola fiziolokih potreba
Izgraivanje higijenskih navika
Podvrgavanje hranjenja i spavanja socijalnim normama
Postavljanje granica samostalnosti djeteta

Odnosi s vrnjacima kod djece u dobi od 3-4. godine

Dijete je u fazi egocentrizma ili predsocijalnoj fazi:
Kontakti s drugom, nepoznatom djecom su vie sluajni i esti su sukobi
Eventualni harmonini odnosi su sluajni i po pravilu povrni, ali iz usamljene aktivnosti prelazi
na suparnitvo, antagonizam, protivljenje
U dobi od 3 godine 12% djece se spontano obraa drugoj djeci, s 4 godine taj postotak je oko
40%
Odraslog tretira kao vrnjaka i trai od njega pomo i informaciju
U odnosu s odraslim je vrlo imperativno u svojim zahtjevima
Fiziki odnos prema okolini prelazi u verbalni

Odnosi s vrnjacima kod djece u dobi od 4-5. godine

Postaje pristupanije za suradnju
Radije je u drutvu s djecom nego s odraslima
Stvara prijateljstva
Pojava natjecanja, ali s obzirom na to da jo nije zrelo za pravu kooperaciju esti su sukobi
eli postii odobravanje odraslih i trudi se da izbjegne njihovu osudu
Agresivnije je i upornije u odnosu na autoritet
Slijedi upute zadane grupi
Voli voditi drugu djecu i zapovijedati im (est izvor konflikata) te esto za drutvo bira mlae dijete koje
je spremno podiniti se.
175
Odnosi s vrnjacima kod djece u dobi od 5-6. godine
Nakon 5. godine uspostavlja prijateljstva:
Zna suraivati s drugom djecom
Velikoduno je prema drugima
Potuje prava i svojinu drugih
Zauzima zatitniki odnos prema mlaoj brai
Manje se drue sa suprotnim spolom nego prije. 5-godinja djeca navode oko 20% prijatelja
suprotnog spola
Zbog potrebe da se isproba kao aktivno i uspjeno dijete, u toj se dobi poveava otpor prema
odraslima, i to u verbalnom obliku
Oko 6. godine u odnosu s odraslima ponovno je vidljiva tvrdoglavost
Pri kraju razdoblja ponovno bolje prihvaa autoritet odraslih

Odnosi s vrnjacima kod djece u dobi od 6-7. godine

Sve vei interes za kooperativni grupni rad s vrnjacima
Krug prijatelja stvara po kriteriju blizine stanovanja ili pohaanja istog vrtia
Konflikti meu vrnjacima su esti ali kratkotrajni, dijete je spremno dogovoriti se
Suradnja i natjecanje meu vrnjacima su u naglom porastu
Oko 7. godine gotovo niti jedan djeak i djevojica nee rei da imaju najboljeg prijatelja suprotnog
spola

4) PRIJATELJSTVO

postoje razliita shvaanja prijateljstva, ovisno o dobi

prijatelje biramo po slinostima, ponajprije po dobi, spolu
Gottmanovo istraivanje o nastanku prijateljstva

PONAANJE PREMA PRIJATELJIMA

prosocijalno ponanje - drutvu poeljno i poticano
sukob - kao negativni oblik ponaanja prema prijateljima
prisnost - jesu li prijatelji prisniji od ostale djece?
istraivanja o prisnosti - djeca se esto osjeaju sputano kad znaju da ih netko promatra ili pak snima
prijatelji ili ona djeca meu kojima nastaje prijateljstvo ee govore o svojim osjeajima i sebi od poznanika

176
Tablica modela razvojnih stupnjeva u stjecanju i shvaanju pojma prijateljstvo

Model razvojnih
stupnjeva u stjecanju i
shvaanju pojma
prijateljstvo
Razvojni stupanj Opis Uobiajene izjave
1.razina S prijateljima se druim, On mi je prijatelj jer se
(od cca 5. do 7. godine) oni su dobri prema igra sa mnom i daje mi
meni.Prijateljstvo lako puno igraaka
nastaje i prestaje. Ona me voli jer joj
doputam da doe u
moju kuu i da se sa
mnom igra.
2.razina Prijatelji su ljudi koji Prijatelj je netko tko ti
(od cca 8.do 10. godine) pomau i vjeruju jedan pomae kad, npr.
drugome.Prijatelja voli padne s bicikla.
jer ima odreene Za prijatelje e sve
osobine, a ne samo uiniti, kao i oni za tebe i
zbog zajednikog moe im vjerovati.
igranja.
3.razina Prijatelji su ljudi koji Prijatelj je netko s kim
(otprilike 11 godina) pomau jedan drugoga I moe razgovarati i rei
meusobno dijele svoje mu to te mui, a on e
misli i te razumjeti.
osjeaje.Prijateljstvo je Prijatelji vole iste stvari
trajan odnos koji se i sve mogu rei jedan
temelji na usklaenosti drugome.
interesa i linosti.

5) POZITIVNI I NEGATIVNI ODNOSI S VRNJACIMA

ODREDNICE OMILJENOSTI
postoje omiljena i neomiljena djeca, pa su u obitelji redovito omiljena najmlaa djeca, a ne ona srednja ili
najstarija
s omiljenou je povezana i tjelesna privlanost pa razlikujemo razmjerno privlanu i neprivlanu djecu
osobine omiljene djece i njihove interakcije s drugom djecom - socijalne vjetine koje dijete ine omiljenim
vane su i u stvaranju i u odravanju prijateljstva

TEKOE U ODNOSIMA S VRNJACIMA

utvrivanje i mjerenje tekoa
odrednice tekoa u odnosima s vrnjacima
odbaena djeca - njihovo ponaanje pridonosi tekoama u druenju s vrnjacima, natprosjeno su agresivni
i esto postupaju antisocijalno, neprikladno situaciji i remete grupne aktivnosti
zapostavljena djeca - vrnjaci ih smatraju stidljivima, manje su aktivna u grupi i manje govore.Rijee
pokuavaju ui u grupu i stei prijatelje, jako oklijevaju i brzo odustaju
177
 kontroverzna djeca - kod njih se opaa mjeavina pozitivnih i negativnih drutvenih postupaka.Postiu visoke
rezultate na mjerama agresivnosti, ali i drutvenosti
intervencije: neke na teoriji socijalnog uenja, neke na kognitivno - razvojnoj tradiciji
intervencije imaju povoljan uinak

INTERAKCIJE MEU VRNJACIMA

Druenje s vrnjacima i poloaj djeteta u grupi odreuje njegovu prilagodbu
Struktura meusobnih odnosa utjee na emoc. i soc. klimu u grupi
Popularna djeca imaju vie prilika za uenje i vjebu nauenog, dobivaju vie pozitivnih reakcija, a kod
neuspjeha im se ee progleda kroz prste

SOCIOMETRIJSKE KATEGORIJE:
Coie & Dodge (1982) uveli za
objanjenje socijalnog statusa
ucenika u razredu/grupi

POPULARNI ODBACENI ZANEMARENI KONTROVERZNI

oni koje drugi oni koji oni koji su malo oni koji su puno
stalno biraju mnogo odbijanja birani i odbijani birani i odbijani

NACINI:
Mnogi autori smatraju da su neodgovarajua ponaanja
indikator nedovoljne socijalne kompetencije djece
fleksibilno grupiranje
(sposobnost razumijevanja tuih i vlastitih osjeaja, misli
kooperativne aktivnosti
i ponaanja ljudi u interpersonalnim situacijama, kao i
odgovarajueg ponaanja temeljenog na tom direktno poucavanje

razumijevanju) nagradjivanje

Uenici se u socijalnim vjetinama mogu pouavati na tutorstvo vrnjaka

razliite naine:

RODITELJI I VRNJAKI ODNOSI

na djetetov odnos s vrnjacima utjee: a) roditeljski utjecaj, b) privrenost roditelja prema djeci, c) igre
djece i roditelja.
Ladd - kako roditelji mogu utjecati na uestalost i prirodu djetetovih interakcija s vrnjacima (kao
stvaratelji, kao posrednici, kao nadglednici, kao savjetodavci)
odgojne metode kontroliranja i kanjavanja djeteta

178
179
17. Uloga igre i djejeg crtea u razvoju predkolskog djeteta

Sadraj sedamnaeste cjeline

2) Razvoj
1) Razvoj 3)
djejeg
igre Kreativnost
crtea

TO JE IGRA?

Divergentnosti- organizacije Da posjeduje vlastite izvore motivacije

ponaanja na novi i neobian nain Da je proces igre vaniji od ishoda
Nekompletnost- ne obuhvaa akcije; igra je sama sebi svrha
dostizanje specifinog cilja, saeto i Dominacija sredstava nad ciljevima
skraeno ponaanje Odsutnost neposrednih pragmatinih
Neadekvatnost- ponaanje uinaka
nesuglasno danoj situaci

Igra je Igra je
simulativno autotelina
ponaanje sa aktivnost, to
odlikama: znai:

Igra se izvodi u
stanju
Igra ispunjava
optimalnog
privatne funkcije
motivacijskog
igraa, tj.:
tonusa, to
znai:
Igra se javlja u odsutnosti neodlonih
biolokih prisila i socijalnih prijetnji
Oslobaa od napetosti,
U stanju umjerene psihike tenzije rjeava konflikt
Regulira fiziki, spoznajni i
socijalno-emocionalni razvoj

180
UVOD
Igra je aktivnost svojstvena djetetu i nuna je za njegov potpuni razvoj
Igra je jedina aktivnost u kojoj se testiraju razliite mogunosti spontano, dobrovoljno i bez osjeaja
neuspjeha
Roditelji imaju veliku ulogu u razvoju djetetove igre: Oni trebaju djetetu osigurati osjeaj prijateljstva,
topline, oputenosti, sigurnosti i iskazivati ljubav
Predmeti s kojima se dijete igra nazivaju se IGRAKAMA
Igrake bi trebale sluiti PSIHIKOM RAZVOJU DJECE

DJEJE IGRAKE
ZNAENJE IGRAKE
osnovu djeje igre ini igraka, koja igri daje ideju i sadraj.
igraka je sredstvo koje potie dijete:
da opaa
da razvija razliite vjetine
da razmilja i kombinira
potie ga na ustrajnost i suradnju
bogati djeje miljenje i osjeaje
uvodi ga u sve iru drutvenu sredinu

VRSTE IGRAAKA
igrake za razgibavanje
igrake za milovanje
igrake koje bude djeiju matu i kreativnost
razne drutvene igrake
prigodne igrake

KOGNITIVNI RAZVOJ IGRE

Kognitivni razvoj igre prati Piagetove stupnjeve kognitivnog razvoja
S obzirom na stupnjeve kognitivnog razvoja razlikuju se tri faze igre: funkcionalna igra, simbolika igra i
igra s pravilima.

Funkcionalna igra
Dijete s jedne strane ispituje svoje funkcije a sa druge strane osobitosti objekata. Takva igra je odreena ranom
socijalnom interakcijom, onoliko koliko i senzomotorika inteligencija.

181
Simbolika igra
Predstavlja izraz forme neadekvatnog miljenja. Simbolika igra odgovara predoperacionalnom miljenju i za
njega je oblik reprezentacije stvarnosti

Igre s pravilima
Igre sa senzomotorikim kombinacijama
Igre sa intelektualnim kombinacijama

SENZOMOTORNA FAZA (od roenja do 2. godine) - Ovu fazu karakterizira funkcionalna igra
Ovo su motorike, osjetne, perceptivne funkcije koje s vremenom dozrijevaju.
Funkcionalna igra moe se nazvati i igra upravljanja jer dolazi do ponavljanja novih motornih shema
nad kojim se uspostavlja upravljanje
Igrake koje je najbolje dati djetetu do prve godine su glazbene kutijice
Od prve do druge godine dobre su igrake koje je lako sastaviti, npr. kockice za slaganje, knjige s
likovima, blok uz pastele i bojice

PREDOPERACIJSKA FAZA (od 2. do 6. godine )

Ovu fazu karakterizira simbolika igra koja se javlja s pojavom simbolike funkcije, odnosno s pojavom
mentalnog predoavanja
Prema Piagetu simbolika funkcija se javlja izmeu 18. i 24. mjeseca
Igre u predoperacijskom razdoblju su drutvene igre
Poinje zanimanje za ljude oko sebe
Djeci e biti zabavno rastaviti neku igraku na dijelove jer svaki dio zasebno moe posluiti kao igraka
Prava igraka treba pridonijeti stvaralakoj aktivnosti djeteta
Vana igraka je i scenska LUTKA
este su govorne igre
brojalice

FAZA KONKRETNIH OPERACIJA (od 6. do 11/12. godine)

Piaget ovu vrstu igara smatra bitnima zbog moralnog razvoja
Igre s pravilima karakteristika su faze konkretnih operacija

FAZA FORMALNIH OPERACIJA (od 11/12. godine)

Piaget smatra da se igre s pravilima pojavljuju oko 7. godine i traju tijekom cijelog ivota. Igre
odraslome ovjeku slue kao razonoda
Ne postoji aktivnost koja ne bi mogla biti povod za igru
182
STRUKTURA IGRE
a) PRAVILA: osnovna, specifina i opa
b) TIP ODVIJANJA IGRE
LINEARNI tip odvijanja igre s utvrenim redoslijedom po principu ZATIM
RAZGRANATI tip igre s utvrenim redoslijedom po principu AKO DA ONDA...
RAZGRANATI tip odvijanja igre bez fiksnog redoslijeda
c) PROPISNA IGROVNA INTERAKCIJA
interakcija utvrena odnosom izmeu GRUPA: odnos MI i DRUGI
interakcija utvrena odnosom MEU POJEDNICIMA: odnos JA i TI
interakcija utvrena odnosom izmeu JEDNOG CENTRALNOG IGRAA i OSTALIH: odnos JA i
DRUGI
d) SIMBOLIKA KOMPONENTA
ZAPOINJANJE IGRE, PODJELA ULOGA , POZIV NA IGRU
e) KRAJ IGRE
LINEARAN tip
RAZGRANATI tip odvijanja igre s fiksnim redoslijedom AKO DA ONDA...
RAZGRANATI tip igre bez fiksnog redoslijeda

Igre imaju veliki utjecaj u ovoj dobi

Igre s obzirom na spoznajnu razinu: funkcionalne, konstruktivne, igre pretvaranja i igre s pravilima
Igre s obzirom na drutvenu razinu: promatranje, samostalna, usporedna, povezujua i suradnika igra

Igre s obzirom na spoznajnu razinu

Vrsta igre Opis Primjer

Funkcionalna Jednostavni miini pokreti koji se pojavljuju Igranje sa zvekom, skakanje gore-
s predmetima ili bez njih dolje
Konstruktivna Baratanje predmetima s namjerom da se od Gradnja kule od kocaka, rezanje i
njih neto stvori ljepljenje slika
Igra pretvaranja ili Uporaba predmeta ili ljudi kao simbola za Pretvaranje da je trup broda, igranje
simbolika igra neto to oni inae nisu Batmana i Robina Hooda s prijateljem
Igre s pravilima Igranje igara u skladu s unaprijed poznatim ''ovjee, ne ljuti se'', Mikado
pravilima i ogranienjima

183
 Igre s obzirom na drutvenu razinu

Vrste igara Opis

Promatranje Gledanje drugih kako se igraju bez ukljuivanja u igru
Samostalna Samostalno i nezavisno igranje bez pokuaja pribliavanja drugoj djeci
Usporedna Igranje pokraj druge djece sa slinim materijalom, ali bez pravog druenja ili suradnje
Povezujua Igranje s drugom djecom neeg svima bliskog, ali bez podjele rada ili podreenosti nekom
opem grupnom cilju
Suradnika Igranje u grupi koja je stvorena radi obavljanja neke aktivnosti ili postizanja nekog cilja,
gdje su postupci pojedinih lanova usklaeni radi ostvarenja zajednikog cilja

Razvoj igre kod djece u dobi od 2-3. godine

Spoznajna razina igre:
Igre pretvaranja razvija se u odnosu na spoznajnu razinu. Predmet se rabi kao simbol neeg drugog.
Sadraj igara pretvaranja je rezultat djetetovog iskustva u interaciji s odraslima. U igru dijete uljluuje
predmete koji zamjenjuju realne i daje im nazive prema potrebi igre. Predmetne radnje iz ranije faze dijete
sada povezuje i slijedi redoslijed realnih aktivnosti (lutka pere ruke, jede, spava...). Najee u igri
pretvaranja jo ne preuzima cijelu ulogu, ve samo elemente radnje.
Funkcionalna igra ogleda se u istraivanju i praktinom djelovanju djeteta
Konstruktivna igra rezultat je manipulacije elementima nekog materijala, nastaju prve djeje tvorevine
Drutvena razina igre
Igra postaje neto sloenija, iako postoje i oni oblici iz ranijih razdoblja
Suradnika socijalna igra pretvaranja (simbolika igra, kao da) u kojoj dvoje djece preuzima
komplementarne uloge u igri pretvaranja: mama/tata, lijenik/pacijent, mama/dijete... Dijete se sve manje
igra usporedne igre, a sve vie ima suradnikih igara. Dijete oponaa u igri. Djeca koja ranije ponu s
ovakvim nainom igre, obino su drutvenija, vie prijateljski i prosocijalno usmjerena te manje agresivna
U toj dobi se poinju pojavljivati bazini stilovi igre. Neka djeca su sklonija konstrukcijama njihova igra je
povezana sa svojstvima materijala kojim se igraju (oblikovanje, graenje, nizanje), druga su pak sklonija
simbolici i dramatizaciji materijal kojim se igraju im je podrka za stvaranje pria i socijalnih interakcija.
Pokazalo se da s 2 godine djeca pokazuju preferenciju jednog od ta dva stila, i iako e oko 3. godine rabiti oba
stila, i dalje e preferirati jedan. Nijedan od ta dva stila nije bolji. Oni su jednostavno razliiti.

184
Razvoj igre kod djece u dobi od 3-4. godine
Spoznajna razina igre: Prisutne su sve igre kao i u ranijim stadijima, ali se proiruje njihov sadraj i sloenije su
zbog vieg stupnja spoznajnog razvoja
Konstruktivne igre postaju sve sloenije (grade se jednostavne strukture, kombiniraju se igrake u igri)
U igrama pretvaranja predmet potie dijete na radnju koja pripada repertoaru neke uloge, tj. uloga je
odreena karakterom radnje (lica hranjenje lutke mama), a ne obrnuto. Slian je odnos i prema
vlastitom crteu najprije nacrta, a onda imenuje. Radnje koje dijete u igri pretvaranja obavlja sastoje se od
niza aktivnosti koje se ponavljaju, a logika radnje se jo uvijek lako remeti. Imitiranje u igri ukljuuje
standarde koje je dijete nauilo u svakidanjem ivotu. Osobitost sadraja igre pretvaranja je govorenje s
igrakom, sa samim sobom... Mogue je postojanje imaginarnog prijatelja u igri.
Drutvena razina igre
Suradnika socijalna igra pretvaranja postaje sve sloenija. Iako postoje oba stila (sklonost konstrukciji i
sklonost simbolici), jasnije su preferencije stila u djeteta. Skupne aktivnosti traju sve due, dijete poinje
dijeliti stvari s drugima, i poinje ekati svoj red.
Sve je naglaenija emocionalnost u igri.

Razvoj igre kod djece u dobi od 4-5. godine

Spoznajna razina igre: Poveava se sloenost i kreativnost. iri se sadraj igre
Konstruktivne igre osobito su izraene u toj dobi. Dijete koristi razliite materijale (pijesak, glina, papir,
drvo...), kombinira graevni materijal, namjetaj i razne igre. Dijete te dobi ini sloene konstrukcije (kue,
farme, ceste, dvorac...).
Igre pretvaranja predmet vie nije centar interesa, ve je samo sredstvo za igru. Dijete te dobi voli se
preoblaiti u igri i iskazuje stvaralatvo u upotrebi materijala. U igri se imenuju uloge i pojavljuje se podjela
funckija. Preuzeta uloga moe se prepoznati po radnjama koje dijete obavlja i po govoru koji rabi u skladu sa
zahtjevima uloge. Redoslijed radnji odreene uloge slijedi realni ivot (kako je dijete doivjelo). Naruavanje
igre nekim drugim redoslijedom se ne prihvaa i izaziva protest suigraa (Ne radi se to tako!).
Drutvena razina igre: Mijenja se sloenost igre.
Sloena socijalna igra pretvaranja puno planiranja, ali i prekidanja fiktivne razine igre, da bi se na
realistinoj razini dogovorilo kako se treba ponaati u ulozi. U tim sloenim igrama djeca dijele fantaziju,
pravila, materijale, improviziraju dogaaje i razgovore. Sve ono to se ukljuuje u igru, doivljeno je u
svakidanjem ivotu.
Natjecanja, drutvene igre pojavljuju se s poveanom suradnjom. To su najee igre skrivanja i nalaenja
i dogovaranje poretka u igri. Dijete te dobi voli voditi drugu djecu u igri i zapovijedati im, pa je to izvor estih
konflikata u igri. Za suigraa bira partnera istih interesa.

185
Razvoj igre kod djece u dobi od 5-6. godine
Spoznajna razina igre
Planiranje u igri prethodi akciji. Dijete te dobi se igra po planu, ali i mijenja plan i karakter igre prema
raspoloenju. Planiranje je vana spoznajna aktivnost igre, nain upravljanja i praenja vlastite aktivnosti i
odnosa jednog djeteta prema drugom. Prianje o igri i planiranje igre vano je koliko i sama igra.
Igre pretvaranja u potpunosti preuzima ulogu. Imenuje ulogu prije poetka igre. Uloga koju je dijete
prihvatilo odreuje logiku i karakter radnji koje obavlja u igri. Dijete se dri pravila. Govor ima obiljeje uloge.
Kroz ulogu dijete odraava odnos prema drugima. Dijete ne doputa naruavanje logike radnje i pravila.
Uloge su odraz doivljenog u svakidanjem ivotu. Te igre su izrazito stvaralake, a dijete ove dobi voli birati
ulogu u kojoj vodi i ima inicijativu. U igri s lutkama projicira odnose iz svoje okoline (obitelj, vrti). Vana
funkcija je poigravanje konflikata, osobito konflikta izmeu potrebe za zatitom i potrebe za nezavisnou i
odvajanjem.
Igre s pravilima igre u skladu s unaprijed poznatim pravilima i ogranienjima
Funkcionalne igre nastavljaju se u cijelom razdoblju djetinjstva jer dijete bira igre u kojima provjerava svoju
spretnost i uiva u njima. Ti tipovi igara se oituju u sportskim i drutvenim igrama, u natjecanjima i igrama
na spravama i rekvizitima na igralitu.
Konstruktivne igre dijete ove dobi voli raznovrsni graevni i konstrukcijski materijal, pomno planira detalje
konstrukcije koju izrauje, zanima se za ono to je zapoelo i nerado odustaje od toga.
Drutvena razina igre
Voli igre koje zahtjevaju sudjelovanje veeg broja odraslih i djece, a najea grupa za igru broji 4-5 djece.
Iako je u svom razvoju dijete prolo put od individualne igre do sloene suradnike igre, sve vrste igara se
nastavljaju kontinuirano, tako da se i u ovoj dobi dijete u razliitim intervalima jo uvijek igra i samo i s
drugom djecom.

Razvoj igre kod djece u dobi od 6-7. godine

Sve do sada razvijeno u igri s obzirom na spoznajnu razinu i s obzirom na drutvenu razinu i sada postoji, a
dalje se obogauje stvaralatvom djeteta te dobi, pa igra odraava veliko bogatstvo iskustva i mate. Igre
djece traju i po nekoliko sati, a mogu se obogaivati i ponavljati danima.
Kao to se i dalje razvija suradnika igra, osobito vezano uz nastanak grupe djece koja se drui na
sadrajan i strukturiran nain te uz razvoj osjeaja pripadnosti, i u ovom razdoblju vidi se i samostalna igra
djeteta koja proizlazi iz djetetove potrebe da se ponekad osami u svojoj igri i aktivnosti.

DJECA UE KROZ IGRU

razvoj solidarnosti, suradnje, strpljenja i samokontrole
razvoj samopouzdanja
iskazuje sve ono to u stvarnom ivotu nije dozvoljeno
186
 kroz igru rjeava najjednostavnije sukobe te ui o svijetu ljudi i njihovih odnosa
jedan od elemenata igre je tjelesna aktivnost kroz koju iskoritava svoje mogunosti
bitna funkcija igre je uenje
razvoj mate i kreativnosti
razvoj pamenja,promatranja i produavanja koncentracije

DJEJA IGRA U POSEBNIM OKOLNOSTIMA

IGRA LIJEI
dijete na najlaki i najprikladniji nain rijeava svoje konflikte, strahove i potekoe u igri
u igri dijete nije pasivno, preputeno na milost i nemilost odraslih, dijete ima inicijativu, aktivan je sudionik u
situaciji koja je izazvala strah
na taj nain polako savladava strah te ga ak i pobijedi

IGRA DJETETA S POSEBNM POTREBAMA

dijete s posebnim potrebama se igra kako mu to nalae njegova spretnost i sposobnost, a prije svega
kako to nalae stupanj njegovog psihomotorikog razvoja
upravo je igra, ona aktivnost koje dijete s posebnim potrebama zaokuplja i veseli, ali ga takoer i razvija
njegov mali, skromni svijet, igra napravi lijepim i sretnim

PRIMJERI DJEJIH IGARA (vidi Duran, 2004).

187
2) RAZVOJ DJEJEG CRTEA
Djeji crte je izraz djetetova iskustva i mijenja se s porastom tog iskustva
Osim kognitivnog razvoja, crte pokazuje i emocionalni odnos djeteta prema onome to crta

Faze u razvoju djejeg crtea

Faza aranja- traje do 3. godine ivota.
Predsimbolika i simbolika faza- traje od 3. do 6-7. godine
Realistika faza- traje od 6-7. do 11-12. godine

Faza aranja (1,5 godina do 3 godine)

dijete pronalazi smisao i znaenje u okolini istraivanjem, baratanjem i pokretom te kreiranjem novih
rezultata i promjena u okolini
u ovoj fazi dijete je najvie zainteresirano za pokrete ruku, a najmanje za are koje su posljedica
njegovih pokreta olovkom po papiru
crte su obino zakrivljene, polukrunog oblika ili smjera gore-dolje

Faza sluajne reprezentacije: otkrivanje crte, oblika i boje (3-5 godina)

s usredotoenosti na pokret na usredotoenost na likovne elemente
pojavljuje se prvi oblik: krug
dijete zapoinje crte bez jasne zamisli, pridajui crteu ime prema sluajnoj slinosti
pridodavanje imena crteu
prva reprezentacija ovjeka punoglavac

Faza pokuaja postizanja namjerne slinosti predmeta i crtea (4-6 godina)

svjesno i namjerno oponaanje predmeta i stvarnosti
otkriva se cijela povrina papira i nastoji se ispuniti
ta je faza ujedno najkreativnije razdoblje djetetova likovnog razvoja

Faza nastanka jednostavnih slika (5-7 godina)

djeca su okupirana pojavnim skupinama: ljudi, kue, ivotinje
crtei su sve bogatiji pojedinostima i sve sliniji stvarnosti
crteom se eli ispriati priu

Optimalni uvjeti za razvoj likovnih sposobnosti

dobro emocionalno okruenje
potovanje djetetove usredotoenosti
188
 dostupnost likovnog materijala
razgovor o djetetovu likovnom produktu

Razvoj crtea kod djece od 2-3 godine

dominira povlaenje crte olovkom -okomito, vodoravno, tokasto, sitnije are
olovku dri cijelom akom - pokret iz ramena zamjenjuje se pokretom iz zgloba ake
voli arati, osobito krunim pokretima
u dobi od 3 godine precrtava krug

Razvoj crtea kod djece od 3-4 godine

moe drati olovku s tri prsta
precrtava po modelu kruga i kria (3 god.), kvadrat (4 god.)
crta dijagonalu kad mu se pokae, slika velikim kistom
moe se koncentrirati na crtanje detalja
nie jedan pokraj drugog vie likova
crteu daje odreeni sadraj, imenuje nacrtano
crta ovjeka, tj. glavu i jo neto (npr.noge i ruke)

Razvoj crtea kod djece od 4-5 godine

pravilno dri olovku ako mu se pokae, aktivni su i zapee i prsti
precrtava po modelu kvadrat (4 god.), trokut (5 god.)
crta prve predmete i prva velika tiskana slova (I,O,T,H,A,V)
crte ima formu i znaenje
crta prepoznatljivog ovjeka (glava, ruke, noge, trup)
crte je prepoznatljiv prema imenovanju djeteta

Razvoj crtea kod djece od 5-6 godine

ispravno rabi olovku i kist
sigurno povlai okomite i vodoravne crte
spaja olovkom dvije toke
boji unutar linije
precrtava po modelu trokut (5 god.), romb (6 god.)
sklono je zrcalnom izvrtanju slova
crta ovjeka (glava s detaljima, ruke, noge, trup)

189
Razvoj crtea kod djece od 6-7 godine
ispravno i sigurno rabi olovku (7 god.)
sigurno povlai okomite, vodoravne i kose crte
precrtava po modelu romb
uspjenije pie slova i brojke, moe natampati svoje ime
jo je sklono zrcalnom izvrtanju slova i brojki te likova koje precrtava

3) KREATIVNOST
Kreativnost se poela promatrati kao jedna od bitnih sastavnica darovitosti...
Ima dva znaenja:
Kao stvaralatvo, stvaranje novih i originalnih umjetnikih, tehnikih, znanstvenih tvorevina =
kreativni pojedinac uoava stvari na nov, neuobiajen nain
Kao osobina ili skup osobina koje e stvaralatvo omoguiti potaknuti, izazvati = kreativni
pojedinac proizvodi nove ideje i djela
To je ona sposobnost koju u djece moemo naslutiti u njihovim orginalnim i neuobiajenim pitanjima i
odgovorima, u neuobiajenim i mudrim izjavama, njihovoj matovitosti.....
Kao takva ukljuuje stvaranje, pronalaenje novih znaenja i velike koliine novih odnosa

Manifestacija kreativnosti
1. Fluentnost, fleksibilnost i orignialnost miljenja
2. Znatielja, mentalna razigranost, otvorenost za novo iskustvo; tolerancija za ono to je novo i razliito u
vlastitom i tuem miljenju, postupcima i produkciji; spremnost reagiranja i stupanja u akciju na neki
vanjski izazov ili na poticaj vlastitih ideja i osjeaja; spremnost za rizik u miljenju i akciji
3. Samopouzdanje, odsutnost straha od greke ili neuspjeha, nezavisnost u miljenju
4. Osjetljivost za detalje, estetska kvaliteta misli i produkata
Divergentno miljenje (stvaranje novih, prije nepostojeih rjeenja nekog problema uz stvaranje novih
problema/pitanja)
Znaajke DM: Fluentnost, Originalnost, Fleksibilnost, Elaboracija

Prepoznavanje kreativnosti
Guilford i Lwenfeld (1958) postavili su osam kriterija po kojima se prepoznaje kreativnost:
1. Osjetljivost za probleme
2. Sposobnost da se ouva stanje receptivnosti
3. Pokretljivost
4. Originalnost
190
 5. Sposobnost preoblikovanja
6. Sposobnost analize i apstrakcije
7. Sinteza
8. Koherentna organizacija

Razvoj kreativnosti
Ako se dozvoli da se kreativnost slobodno razvija, bez vanjske namjerne intervencije, ona pokazuje
karakteristian razvojni tok
Mala djeca ve u 1. godini ivota pokazuju uroenu znatielju. Ona opaaju sve to je neobino, drugaije,
novo i udno. Znatielja ih tjera da otkrivaju - eksperimentiranjem, baratanjem, preureivanjem stvari i
njihovih odnosa. To je prirodna karakteristika, zajednika svoj djeci koja imaju normalan tijek psihofizikog
razvoja i koja dobivaju osjeaj sigurnosti koji proizlazi iz roditeljske ljubavi i brige.
Nakon 2. godine, kad dijete poinje upotrebljavati simbolike zamjene za stvari i pojave u okolini, ovo se
kreativno istraivanje nastavlja u simbolikom ureivanju stvari: kroz igru, priu, izmiljanje i zamiljanje,
stvaranje neobinih kombinacija rijei, ili boja, ili plesnih pokreta, uoavanje slinosti unutar nekog modaliteta
(slinost oblika) ili izmeu modaliteta (boja-zvuk; emocija-boja). Ova spremnost za primjeivanje analogija i
za rekombinaciju elemenata u nove cjeline stvara jedan rani oblik originalnosti, koji nije potpuno svjestan, ali
sigurno nije niti sasvim sluajan.

Inteligencija i kreativnost
Na osnovi mnogih istraivanja Torrance (1962) je zakljuio da se inteligencija i kreativnost ne preklapaju
Spolne razlike u kreativnosti: muka i enska djeca podjednako su kreativna
U skladu s ispravnim shvaanjem kreativnosti, Torrance govori svima onima koji se bave djecom na koji
nain trebaju postupati s djecom a da pritom ne gue djeju kreativnost:
Potovati pitanja djece i dovesti ih do toga da sama pronau odgovor. Potovati neobine, originalne ideje i
nastojati da dijete otkrije njihovu vrijednost. Pokazati djetetu da njegove ideje imaju neku vrijednost. Preuzeti
one koje je mogue prihvatiti u itavoj grupi. Dati slobodan rad djeci bez prijetnji ocjenjivanja ili sudova
vrijednosti ili kritike. Nikada ne iznositi sud o ponaanju djeteta a da se ne objasne uzroci i posljedice.

Tehnike za razvijanje kreativnosti

TKO JE DAROVITO DIJETE?
Darovitost je sklop osobina koje omoguuju pojedincu da dosljedno postie izrazito iznad prosjean
uradak u jednoj ili vie aktivnosti kojima se bavi.
O kojoj je djeci rije:
On je prije veine....
Ona uvijek vie od svojih vrnjaka.....
191
 Ona uvijek bre od svih....
Ona uspjenije od svojih vrnjaka....
On uvjek bolje od drugih...
Ona najee drukije od svih......

Razliita shvaanja nadarenosti

Nadarenost kao visoka opa intelektualna sposobnost
Nadarenost kao opa sposobnost divergentnog miljenja (produkcija novih ideja)
Nadarenost kao visoka opa ili specifina sposobnost (viestruka nadarenost)
Nadarenost kao produktivno-kreeativna sposobnost
Nadarenost kao sposobnost kvalitete upotrebe misaonih procesa
Nadarenost kao visoka podruno-specifina sposobnost

Pojavni oblici nadarenosti:

Nadareno dijete (pokazuje u svojem ponaanju da ima uvjeta da se razvije u stvaraoca)
udo od djeteta (poseban sluaj nadarenog djeteta)
Idiot-mudraci (oblik neuravnoteenog i neravnomjernog razvoja neke specifine sposobnosti)
Genij (IQ>160 + velika produkcija djela, npr. umjetnikih)
Talent (manifestirana nadarenost)

KAKVA SU ZAPRAVO DAROVITA DJECA?

Manje je pogreno uvrstiti u grupu darovitih i neko nedarovito djete, nego neko darovito djete proglasiti
nedarovitim i ne osigurati mu daljnje poticanje za razvoj njegove darovitosti.
Darovita djeca iskazuju osobine koje ukazuju na superioran razvoj njihovih sposobnosti, nekih osobina linosti i
kreativnosti

Glavne karakteristike razliitih shvaanja nadarenosti (vidi udina-Obradovi, 1991, str. 14/15).

OSNOVNE SASTAVNICE DAROVITOSTI...

Troprstenasta koncepcija darovitosti:
Iznad prosjeno razvijene sposobnosti
Osobine linosti (slika o sebi, hrabrost, karakter, intuicija, arm/karizma, potreba za postizanjem uspjeha,
snaga linosti, osjeaj posveenosti i osobna privlanost), osobine okoline (SES obitelji, linosti roditelja,
obrazovanje roditelja, stimuliranje djejih interesa, postignuto obrazovanje, prisutnost modela uloge, zdravlje,
duh vremena, sluajni faktori: rastava), posebno specifina motivacija za rad
Kreativnost
192
Grafiki prikaz troprstenaste definicije nadarenosti (Renzulli i Reis, 1985):

SPECIFINA
PODRUJA
AKTIVNOSTI
PRIMIJENJUJE SE ZA

Razlike izmeu bistrog i darovitog djeteta:

Bistro djete odgajatelji obino uoavaju bez veih potekoa, to nije uvijek sluaj s darovitom djecom.
Darovito djete moemo prepoznati u tri skupine:
Djeca s visokim postignuima u aktivnostima kojima se bave..
Djeca s problemima u ponaanju...
Neprimjetnu darovitu djecu...

TO I KAKO RADITI S DAROVITOM DJECOM?

Vano je: Rano otkrivanje i identificiranje darovitih; Pruanje odgojno- obrazovne podrke njihovu razvoju
odgovarajuim programima, uz njihovo vrednovanje tjekom primjene; Odgovarajua podrka njihovom;
profesionalnom razvoju i angairanju.

Pogreke u prepoznavanju darovite djece:

Najee se javljaju zbog precjenjivanja ili podcjenjivanja nekih njihovih znaajki:
Obiteljski status djeteta, ponaanje djeteta, znanje djeteta, tjelesni izgled djeteta.

Znakovi nadarenosti: predkolski uzrast

Vanjsko ponaanje:
Znatielja, postavljanje mnogobrojnih pitanja
Lakoa izraavanja, bogat rjenik koji daleko nadmauje izraavanje vrnjaka
Razumijevanje i lakoa baratanja brojevima
Rano itanje, esto samouko
Izrazito dobro pamenje
Dobra memorija za melodije i sloenije upute
193
Kvalitativne razlike:
Smislenija i kvalitetnija pitanja
Kvalitetniji odgovori na pitanja, vee mogunosti davanja obrazloenja uz odgovor, mogunosti
elaboriranja razrade odgovora
Brzo usvajanje novih i neobinih pojmova
Primjena prije steenog znanja u novim situacijama
Uenje bez direktnog pouavanja (samostalne uenje, uenje imitacijom, nenamjerno uenje uenje
usput)
Formuliranje plana rada i mijenjanje plana prema potrebi
Organiziranje informacija
Metamemorija posjedovanje svijesti o vlastitim procesima pamenja
Specifine karakteristike koje pokazuju samo nekima:
Kreativnost koja proizlazi iz divergentnog miljenja
Smisao za humor
Velika koncentracija i dugo bavljenje zadatkom (perzistencija)
Motivacija oslonjena na imitaciju i identifikaciju s modelom
Negativni aspekti karakteristika nadarenosti:
Mogua znatna razlika izmeu motorne i intelektualne razvijenosti, to moe frustrirati dijete i okolinu
Mogua dosada koja proizlazi iz prevelike jednostavnosti aktivnosti u vrtiu i koli
Razliiti oblici nediscipline kao reakcije na dosadu
Razliiti oblici nediscipline kao posljedica velike znatielje

Podsjetnik za roditelje i odgajatelje: osobine nadarene djece predkolskog uzrasta

Dijete izrazito pokazuje jednu ili nekoliko osobina izmeu slijedeih:
1. Ima neobino razvijen rjenik za svoj uzrast
2. Ima veliko skladite informacija o razliitim sadrajima
3. Brzo uoava vezu uzrok-posljedica
4. Ima otro i ivo zapaanje; obino vidi vie i prima vie iz filma, prie i sl.
5. Mnogo samostalno ita
6. esto je jako koncentrirano i duboko zainteresirano za neki sadraj
7. Nastoji postii savrenstvo u onom ta radi; esto je samokritino
8. Zainteresirano je za mnoge probleme odraslih: religija, politika, seks i sl.
9. Voli organizirati i uspostaviti red i poredak
10. Pokazuje veliku znatielju za mnoge stvari
11. Pokazuje osjeaj humora: vidi smijeno u situacijama koje drugima nisu smijene
12. Lako se prilagoava na nove situacije
194
195
18. Obitelj i razvoj predkolskog djeteta, te stilovi roditeljstva

Sadraj osamnaeste cjeline

1)
2) Vrste 3) Stilovi 4) Uloge u
Definicije
obitelji roditeljstva obitelji
obitelji

1) Definicije obitelji

Antropoloka: Obitelj je skupina sastavljena od ene, njezine djece i barem jednog mukarca vezanog brakom
ili krvnim srodstvom (Haviland)
Statistika: Sastoji se od roditelja i njihove djece, koja nisu u braku,od mua i ene bez djece ili mukarca i ene
koji ive u izvanbranoj zajednici (Statistiki ljetopis, 2001); Dvije ili vie osoba povezanih krvno, brakom ili
posvajanjem koje ive u istom kuanstvu (US Burreau of the Census, 2000)
Socioloke definicije:
Obitelj je drutvena skupina koju karakterizira zajedniko prebivanje, ekonomska suradnja i reprodukcija.
Obuhvaa odrasle osobe oba spola od kojih barem dvije odravaju druveno prihvaenu spolnu vezu, + jedno
ili vie djece, vlastite ili usvojene, odraslih osoba koje su seksualni partneri. (Murdock, 1949)
Obitelj se sastoji od dvije ili vie osoba koje ive zajedno u duem periodu i dijele jedno ili vie od sljedeeg:
Rad (za plae i kuu); Seks; Brigu i hranjenje djece; te Intelektualne, duhovne i rekreacijske aktivnosti
(DAntonio, 1983)
Obitelj se odnosi na one osobe koje dijele zajedniku povijest, koji se vole, koji su ivjeli vei dio ivota zajedno,
i koji dijele profesionalne interese, ekonomske potrebe, politike poglede ili seksualne preference. (Lindsey,
1981)
196
TO JE OBITELJ?
Grupa ljudi povezana krvnim srodstvom, brakom ili usvajanjem, iji lanovi ive zajedno, ekonomski surauju i
skrbe za potomstvo
Dinamiki sustav u kojem svaki lan utjee na druge lanove, tj. sustav koji se tijekom vremena razvija
Transakcijska priroda obiteljskog sustava = neki dogaaj ili promjena u bilo kojem dijelu obitelji utjeu na
svakoga (npr. raanje djeteta)
Vremenom obitelj prolazi kroz promjene: tradicionalna obitelj je sve rjea zbog promjena vrijednosti i stila ivota
(od 1960-tih godina) => produena adolescencija; suena obitelj; zaposlene majke; 50% razvoda brakova;
viestruki monogamni brakovi; itd. moderna obitelj...

2) VRSTE OBITELJI
Mjeovite obitelji: obitelji u kojima suprunici imaju djecu iz prethodnih veza/brakova, i pored toga mogu
imati i svoju djecu
Samci: prednost obrazovanju i karijeri; ene na tritu rada; itd.
Parovi: suprunici ili ne, bez djece, fokusirani jedan na drugog
Nuklearna obitelji: suprunici sa svojom djecom
Obitelji samohranih roditelja: obitelji s jednim roditeljem i djecom
Usvojiteljske obitelji: obitelji s usvojenom djecom
Zakonski skrbnici: npr. kod smrti biolokih roditelja
Trenutne posvojiteljske obitelji: djeca se smjetaju u odreenu obitelj dok ekaju stalno posvojenje

Obiteljski zakon u HR razlikuje tri vrste obitelji: - brana obitelj, izvanbrana obitelj i obitelj po posvojenju.
Brana obitelj se osniva na braku, a sastoji se od branih drugova i njihovih potomaka. Izvanbrana obitelj je
ivotna zajednica neudane ene i neudanog mukarca, a obuhvaa i njihovu djecu. Obitelj po posvojenju
nastaje na temelju pravomone odluke o posvojenju.

OBITELJ KAO SUSTAV:

SMJEROVI UTJECAJA OBITELJI
Brani
Nekad: socijalizacija izmeu roditelja i djece je odnosi
jednosmjeran proces- djeca su produkti roditeljskih
socijalizacijskih metoda.
Danas: dijada roditelj-dijete je reciprona.
Reciprona socijalizacija=dvosmjerna socijalizacija Djeji razvoj i
Roditeljstvo
gdje djeca socijaliziraju roditelje jednako kao to ponaanje

roditelji socijaliziraju djecu.

197
 KOMPETENTAN RODITELJ
Dijete se razvojno mijenja. KR=onaj koji mijenja svoje ponaanje u skladu s tim promjenama. Ne moe se
jednako postupati s 2-god. i 5-godinjakom. Roditelj mnogo lake odrava disciplinu srednjeg i kasnog
djetinjstva, nego ranog djetinjstva zbog razine kognitivnog razvoja. TREBA PRILAGODITI RODITELJSTVO
RAZVOJNIM PROMJENAMA DJETETA.

3) STILOVI RODITELJSTVA
Niz razultata istraivanja upuuje na to da je djeje socijalno ponaanje pod utjecajem roditeljskog stila odgoja,
odnosno dvije dimenzije roditeljstva. Razlikuju se 4 opa stila roditeljstva koja nastaju kombinacijom dviju
dimenzija roditeljstva (roditeljska toplina i nadzor): autoritativni, autoritarni, popustljivi i ravnoduni (kao to je
prikazano u tablici. Djeca autoritarnih, ravnodunih ili popustljivih roditelja esto pokazuju socijalne i ponaajne
probleme. Autoritativni roditelji imaju najnezavisniju i socijalno najkompetentniju djecu.

AUTORITATIVNI
skrbni, osjetljivi, postavljaju jasne
granice, odravaju okolinu
VISOKI predvidivom;
djeca: znatieljna, samouvjerena,
uspjena, nezavisna
NADZOR
POPUSTLJIVI
puni ljubavi, emocionalno osjetljivi, malo
NISKI ogranienja; prihvaaju i ohrabruju svoju
djecu, ne pruaju strukturu i predvidivost
djeca: slina djeci autoritarnih roditelja;
impulzivna, nezrela, bez kontrole
AUTORITARNI
zahtjevni, stroga kontrola nad
ponaanjem, prisila, prijetnje,
kanjavanja
djeca: lako se uznemire, udljiva,
agresivna, problemi u ponaanju
RAVNODUNI
malo ogranienja, malo panje, zanimanja
i emocionalne podrke
djeca: zahtjevna, neposluna, ne sudjeluju
primjereno u igri i socijalnim interakcijama

VISOKA TOPLINA NISKA

4) ULOGE U OBITELJI
Uloga oca: Djeca mogu razviti snaan odnos privrenosti s oevima, to ovisi o oevoj osjetljivosti. Meutim,
snana privrenost izmeu djeteta i oca nije tako snana kao odnos izmeu djeteta i majke. Otac ima utjecaja
na moralni razvoj (naroito djeaka).

198
Uloga djedova i baka: openito su najukljueniji u djetetov ivot ako je rije o obitelji s jednim roditeljem.
Liberalnije shvaaju odgoj jer nemaju odgovornosti. U pubertetu djeaci postaju bliskiji sa svojim djedovima i
bakama, dok se djevojice od njih udaljuju.
Zaposlene majke: Prilino nov imbenik u ranom razvoju djeteta. U nekim je istraivanjima utvreno da majke i
djeca koja pohaaju jaslice imaju slabiji odnos privrenosti, no znaenje i vanost tih nalaza zasad nisu sasvim
jasni.

199
 19. LOE POSTUPANJE PREMA DJETETU U OBITELJI

Sadraj devetnaeste cjeline

3)
2) Tjelesno
Emocionalno 4) Seksualno Konvencija
1) Uskraivanje zlostavljanje i
loe zlostavljanje prava djece
zanemarivanje
postupanje

UVOD-LOE POSTUPANJE PREMA DJETETU

1. Uskraivanje
2. Tjelesno zlostavljanje i zanemarivanje
3. Emocionalno loe postupanje
4. Seksualno zlostavljanje
Tjelesne ozljede meu djecom su este, no ozljede od strane skrbnika kojeg dijete doivljava kao voljenog,
zatiujueg i utjenog one su koje zlostavljanje ine traumatinim.
Loe postupanje je izrazita devijacija od normalnog roditeljstva.
Zlostavljanje djece=multideterminirano, ukljuujui meuodnos varijabli iz svih konteksta.

1) USKRAIVANJE
Djeca koja su ne samo liena odgovarajue majinske skrbi, ve je nikad nisu niti imala (npr. domovi za
siroad). Majinstvo nije sentimentalni luksuz ve bitna odrednica zdravog psiholokog razvoja.
Uskraivanje (odsutnost brige i odgovarajueg podraivanja) onemoguuje normalan psiholoki razvoj.
Istraivanje Spitza (1945) u domovima za siroad: na 20 dojenadi po jedan odgajatelj djeca umirala od
marazme. Nakon zapoljavanja po jednog odgajatelja na jedno dijete, prestala umiranja...
Uinci uskraivanja na razvoj
Promjene se javljaju tek nakon 2-5 mjeseci. Usporenje ili nepojavljivanje dobi primjerenog ponaanja. Jezik i
socijalne veze (funkcije koje ovise o interpersonalnim odnosima) najvie pogoeni; motoriki razvoj najmanje.
Dominira afektivna ravnodunost i nedostatak inicijative. Nema privrenosti za jednu odraslu osobu i prevladava
200
ravnodunost prema odraslim osobama. Reakcije na igrake su takoer bile ravnodune; nema
eksperimentiranja ili istraivakog ponaanja. Sjedenje, stajanje i hodanje su kasnili. Postoje nauobiajena
motorika ponaanja (ljuljanje na sve etiri, mahanje rukama izauzimanje poloaja). Velike mogunosti
oporavka kad se promijene uvjeti!!!

2) TJELESNO ZLOSTAVLJANJE I ZANEMARIVANJE

Fiziko zlostavljanje=prisutnost ozljeda koje nisu nastale zbog nezgoda ve su posljedica aktivnosti odraslih
osoba koje skrbe o djetetu.Tee ozljede ukljuuju oteenja mozga, ozljede unutarnjih organa, opekline, vee
razne rane, ogrebotine i laceracije. Ovakve ozljede mogu biti posljedica odreene aktivnosti ili posljedica
propusta tijekom kojeg su ili ugroeni djetetov ivot, zdravlje ili sigurnost zbog iznimnog zanemarivanja.
Definicija zanemarivanja proirena je tako da ukljui deprivaciju od potreba koje prua skrbnik, kao to su
prehrana, zatita, zdravstvena skrb, nadzor i edukacija.
Zlostavljano dijete
djece prema kojoj se loe postupa su djeca koja doivljavaju zanemarivanje, a 88% od onih koja su tjelesno
zlostavljana zadobiju samo lake tjelesne ozljede. Zanemarivanje je ee u dojenakoj dobi i predkolskom
periodu a fiziko zlostavljanje se javlja u tri razdoblja: dojenatva, predkolskom i adolescenciji.
Razvojni put: dojenatvo (privrenost)
Zlostavljanje djece moe tetiti djetetovu kognitivnom i socijalnom razvoju. Djeca su privrena majkama
zlostavljaima, no odnos privrenosti nije siguran. Djeca majki koja imaju prekomjerno stimulirajui stil skrbi (sile
dijete da radi ono to one ele; hrane ga prije nego je gladno; povezano je s tjelesnim zlostavljanjem, batinjanje,
udaranje) pokazuju anksiozno-izbjegavajuu privrenost (A obrazac). Odbacujue/neprijateljske majke. Djeca
nedovoljno stimulirajuih majki (briga poprima oblik povlaenja i neukljuenosti; tjelesno i emocionalno
zanemarivanje)pokazuju anksiozno-opirui obrazac (C). Zanemarujue majke: Dva su dodatna obrasca
zamjeena kod zlostavljane djece: A-C obrazac (izbjegavaju majku, plau, odbijaju istraivanje prostorije, opiru
se majinim pokuajima da im se priblii) i obrazac D ili neorjentirana i neorganizirana djeca (neobine reakcije
poput hladnoe, neuobiajeni poloaji, izrazi; pokreti koji su isprekidani ili u krivo vrijeme). Djeca u riziku za
agresivna, antisocijalna ponaanja.
Predkolska dob: interpersonalni odnosi
Zlostavljana djeca poinju svoju nesigurnost iz prethodnog razvojnog perioda koju su razvili prema majci
preslikavati i na sve ostale socijalne odnose. Izbjegavaju kontakte s poznatim osobama koje nisu s njima loe
postupale, agresivno reagiraju na prosocijalne kontakte s odraslima i vrnjacima. U socijalnim kontaktima
pokazuju mjeavinu pristupanja i izbjegavanja: krenu prema drugom djetetu a onda se naglo okrenu ili
pristupaju skrbniku okrenute glave ili oiju. Na nedae vrnjaka reagiraju agresijom, difuznom srdbom ili
nelagodom, a ne sa simpatijom ili brino. Manje se ukljuuju u paralelne i grupne igre, vie su agresivna i manje
razgovaraju s drugom djecom (igra je na nioj razini zrelosti). S odraslim osobama komuniciraju na isti
prosocijalni nain kao i ostala djeca.
201
Vidno samoprepoznavanje
Zlostavljana djeca imaju odgoeno vidno samoprepoznavanje. Kada je i prisutno reagiraju negativnim ili
neutralnim afektom nakon promatranja svojeg lica u ogledalu. Imaju manje rijei za opisivanje svojih unutarnjih
stanja i za opisivanje unutarnjih stanja drugih. Kasne u procesu individuacije. Openito pogoeni su:
privrenost, inicijativa, samokontrola, agresija, spoznaja i socijabilnost.
Roditelji zlostavljai
Odnos enskih prema mukim zlostavljaima je 3:2. ene su povezane vie uz zanemarivanje, a mukarci uz
fiziko zlostavljanje. ene zlostavljai (uglavnom analize kod njih): obino mlae dobi (do 20 godina) i u vrijeme
prvog djeteta. Ovi su roditelji opisivani kao nie inteligentni i neprijateljski raspoloeni, impulzivni,
samousmjereni, rigidni, dominirajui, ovisni, narcistini, poput djece i pasivni, socijalno izolirani. Imaju vie
tjelesnih i emocionalnih simptoma 8nezadovoljstvo, promjene raspoloenja i tjelesne zdravstvene probleme).
Roditelji koji zanemaruju djecu = ee psihijatrijske dg. Roditelji koji fiziki zlostavljaju djecu = slaba kontrola
poriva i nia tolerancija na frustraciju. Zanemarivanje je posljedica kronine neadekvatnosti i neuspjeha odraslih
osoba, vee koliine stresa i nezadovoljenih potreba, vie usamljenosti i nezadovoljstva, a na tjelesno
zlostavljanje vie utjeu trenutni dogaaji. Roditelji zlostavljai i sami zlostavljani = pretjerana izjava (tek njih
30% kasnije ponovi zlostavljanje).
Stil roditeljstva roditelja zlostavljaa
Majke koje zanemaruju djecu: manje komunikacije i stimuliranja dojenadi. Majke zlostavljaice:
neodgovarajua komunikacija i povremeno neprijateljstvo. MZ: Manje pozitivne, vie nameue i nedosljedne,
manje fleksibilne u tehnikama odgoja. Imaju nerealna oekivanja. Disciplina je neodgovarajua, neuinkovita.
Reagiraju negativno na djetetova prosocijalna ponaanja. Tjelesno zlostavljanje je posljedica sila koje prevagnu
u uvijek prisutnoj napetosti izmeu srdbe i kontrole. Najee se dogaa, iako ne iskljuivo, u kontekstu
discipline. Najea: autoritativna disciplina. Prisutan je pretjerani naglasak na tjelesnom kanjavanju i
neosjetljivosti na djetetove potrebe. Stres je katalizator koji teku obiteljsku situaciju pretvara u zlostavljaku.

3) Emocionalno loe postupanje

Ukljuuju sve one naine na koje se ponaa odrasla osoba prema djetetu a koji su psiholoki tetni za djecu i
ometaju njihov zdravi razvoj, a to su: odbacivanje, zastraivanje, izoliranje, poniavanje, podmiivanje,
iskoritavanje i poricanje emcionalne odgovornosti. Ukljuuju i one aktivnosti i situacije koje nisu direktno
usmjerene prema djetetu ili nisu pod neposrednom roditeljskom kontrolom, kao to su stvaranje predrasuda,
rastava i ivot u okolini s visokom stopom kriminala ili u ratnoj zoni. U kasnijim definicijama javljaju se jo
kategorije: nedosljednost, psiholoka nedostupnost i emocionalna nereaktivnost. Vrlo mali broj istraivanja:
moe postojati samo za sebe ali uvijek prati tjelesno zlostavljanje; uinci emocionalno loeg postupanja
(neposluh, slaba samokontrola, manjak upornosti i entuzijazma, vea srditost i izbjegavanje roditelja, razvojno
kanjenje).
202
4) Seksualno zlostavljanje
Definicija ukljuuje 4 vrste: prisilni seksulani odnos; dodirivanje, ljubljenje ili trljanje o djeje tijelo; fotografiranje
golog tijela ili egzibicionizam; te oralni ili analni seks. Nacionalno istraivanje Finkelhora i sur. (1990) s N=2626
amerikih mukaraca i ena utvrdilo je da je 27% ena i 16% mukaraca navelo barem jedno od 4 vrste
seksualnog zlostavljanja. Prosjena dob zlostavljanja je 10 godina za oba spola. Djeake su ee zlostavljale
nepoznate osobe, a djevojice lanovi obitelji; veina zlostavljaa su mukarci. Nema dokaza za ee
seksualno zlostavljanje u novijoj prolosti. Rasa i razina obrazovanja roditelja nisu u vezi sa zlostavljanjem.
Seksualno zlostavljana djeca imaju vie simptoma od nezlostavljane, no manje od skupine koja je upuena
strunjacima radi lijeenja. Najei simptomi: strahovi, PTSP, problemi u ponaanju, seksualno provokativno
ponaanje i nisko samopotovanje.

Simptomi zlostavljanog djeteta: ne postoji skup simptoma koji bi mogao razlikovati seksualno zlostavljano dijete
od tjelesno zlostavljnog djeteta...najee se javljaju: anksioznost, strah, posttraumatski stresni poremeaj,
none more, depresija, nisko samopotovanje, tjelesne tegobe, duevne bolesti, agresivna ponaanja,
neprimjereno seksualno ponaanje, problemi s uenjem, sloeni internalizirajui i eksternalizirajui simptomi,
ovisnosti, problemi ponaanja.

Prevencija i pomo
Sprijeiti pojavu zlostavljanja
Djelovati na ranije stadije zlostavljanja
Mediji, 24-satne telefonske linije i centri za krizna stanja, bolnice
Projekt 12 naina: pruanje pomoi u kui da bi se pomoglo obiteljima da se zlostavljanje ne dogodi,
da se razviju vjetine roditeljstva i vjetine zdravog svakodnevnog ivljenja
Projekti koji ue djecu o njihovom tijelu, o tome kako ga voljeti i potivati, te kako prepoznati da neto
to im netko drugi radi, pa makar to bio roditelj, kao dobro ili loe, tj. dozvoljeno ili nedozvoljeno, zdravo
ili nezdravo

Prevencija i pomo - Poduavanje djece:

1. Djeca su vlasnici svojih tijela i imaju nadzor nad pristupom tijelu
2. Postoji kontinuum od dobrog do loeg diranja
3. Odraslim osobama kojima se vjeruje treba rei nakon to su uinili neto od ega se dijete osjea
neugodno ili neuobiajeno. Mogui zlostavljai su najee poznate osobe. Ue sve naine postupanja
kod seksualnog zlostavljanja, kao to su vikanje NE! ili bjeanje

203
Konvencija prava djece
Ti si dijete i ti si vaan/na, najvaniji/ja.
Tvoje je prvo pravo, pravo na ivot.
Ti ima svoje ime, ima mamu i tatu i ima domovinu.
Nitko ti ne smije oduzeti ni mamu ni tatu. Ako se oni i posvaaju ima pravo viati ih oboje.
Moe rei to misli i ima pravo govoriti u svoje vlastito ime.
Slobodan si birati to ti se svia, ima savjest i moe izabrati u to e vjerovati.
Moe se udruiti s prijateljima i sastajati se s njima kako biste rijeili svoje probleme. I kako biste se zabavili,
naravno!
Tvoje su tajne samo tvoje i tvoja su pisma samo tvoja. Povjerit e se onome tko to zasluuje.
Tvoje zdravlje nije samo tvoja stvar. Ono se tie tvoje obitelji, ali i svih koji te poznaju. Posebno tvog lijenika.
Tvoja sigurnost tie se itavog drutva.
Ima pravo da ti bude dobro koliko god je to mogue.
Ii u kolu je tvoje pravo. Bez kole ivot je siromaan.
I mama i tata trebaju se brinuti za tebe dok ne odraste.
Tvoje je slobodno vrijeme ono kad se moe odmarati do mile volje!
Ne smije biti niiji rob niti dopustiti da te iskoritavaju.
Oni koji ti nude drogu nisu ti prijatelji.
Nitko te ne smije dirati po intimnim dijelovima ako ti se to ne svia i stvara neugodu. To e dozvoliti kad to
sam/a zaeli, dobrovoljno i bez gaenja.
Ne smiju te tui, ak ni roditelji!
Ne smiju te zatvarati i hapsiti bez veze!
ak i u popravnom domu ako tamo dospije, ima svoje dostojanstvo i ast.

Poster Konvencija UN-a o pravima djeteta na jeziku bliskom djeci

(http://www.udrugaroditeljakpkj.hr/images/download/096_poster un konvencija na jeziku bliskom djeci.pdf)

204
205
 20. Kontekst razvoja: vrtii i mediji

Sadraj dvadesete cjeline

2) Mediji i
1) Djeji
predkolska
vrtii
djeca

1) DJEJI VRTII

Djeji vrti je:

ustanova koja u okviru svoje djelatnosti predkolskog odgoja i obrazovanja, skrbi o djeci predkolske dobi
ostvaruje programe odgoja, naobrazbe, zdravstvene zatite, prehrane i socijalne skrbi djece predkolske
dobi u skladu s razvojnim osobinama i potrebama djece, te socijalnim, kulturnim, vjerskim i drugim
potrebama
Ciljevi i zadae redovitog programa u vrtiima su usmjereni na poticanje i razvoj svih djetetovih aktualnih i
potencijalnih sposobnosti i vjetina (tjelesnih, intelektualnih, socio-emocionalnih i izraajnih), uz naglaenu
komunikacijsku i interakcijsku komponentu.
mjesto druenja, igre i radosti u kojem se upotpunjuje i nadograuje obiteljski odgoj kroz kvalitetan i matovit
odgojno-obrazovni rad
zaetnik: Friedrich Froebel, 1840. godine
SAD: zapoeli 1919. godine; dramatian porast od 1970-tih zbog naglog poveanja nataliteta
Iako je osnovni cilj isti, vrtii se razlikuju po svojim programima (kurikulumima): u nekima je vei naglasak na
socijalnom razvoju a negdje na kognitivnom razvoju djeteta

206
PLANIRANJE KURIKULUMA
Da bi svaki djeji vrti mogao djelovati kao odgojno-obrazovna ustanova bitno je imati neki plan (kurikulum) po
kojem e djelovati. Planiranje kurikuluma je obavezno jednom tjedno i odgajatelji ga moraju uvrstiti u svoj
raspored. Svaki odgajatelj svoj pismeni plan oblikuje na nain koji mu najbolje odgovara. Ovisno o tome kako je
odreeni vrti opremljen, raspolae osnovnim i dodatnim programima.

Primjer iz prakse Djeji vrti Rijeka

U Djejem vrtiu Rijeka temeljem lanka 15. Zakona o predkolskom odgoju i naobrazbi (N.N. 10/97) ostvaruju
se redoviti programi njege, odgoja, naobrazbe, zdravstvene zatite, prehrane i socijalne skrbi djece predkolske
dobi koji su prilagoeni razvojnim potrebama djece te njihovim mogunostima i potrebama. Uz redovite
programe provode se i programi:
za djecu s tekoama u razvoju
za darovitu djecu predkolske dobi
za djecu pripadnika etnikih i nacionalnih manjina
programi predkole
rekreativno-kreativni program: Ljeto u Mirti
ranog uenja stranog jezika (engleski, talijanski; njemaki u pripremi)
drugi programi umjetnikog, kulturnog, vjerskog i sportskog sadraja
i drugi programi u skladu s potrebama djece i zahtjevima roditelja
Djeji vrti Rijeka obavlja djelatnost na temelju Godinjeg plana i programa rada kojeg donosi poetkom svake
pedagoke godine. Temeljno polazite svih programa u Djejem vrtiu Rijeka ine dva dokumenta:
Prijedlog koncepcije razvoja predkolskog odgoja te Programsko usmjerenje odgoja i obrazovanja.
Djeji vrti je javna ustanova u kojoj se provodi redoviti 10,5-satni program predkolskog odgoja za djecu, od
navrenih 6 mjeseci ivota do polaska u osnovnu kolu. U cilju obogaivanja odgojno-obrazovnog procesa, u
pojedinim podcentrima (vrtiima) Djejeg vrtia Rijeka redoviti program se obogauje razliitim sadrajima:
pristupom zasnovanim na: Integralnoj metodi, elementima programa Korak po korak, Reggio koncepcije,
provoenjem projekta "Vrti - djeja kua, elementima Waldorfske pedagogije, Programom za poticanje
darovitosti itd. Predkolski programi provode se svakodnevno u dva osnovna organizacijska oblika: jaslice od
prve do tree godine ivota djeteta (od 2002/2003 pedagoke godine postoje i dvije jaslike skupine za bebe od
6 mjeseci do godine dana), te vrti za djecu od 3 godine do polaska u kolu. Osim redovitog programa,
namjeravaju se i nadalje provoditi i usavravati posebni, dodatni, krai (specijalizirani) i drugi programi. Provode
se slijedei krai programi:
scenska igraonica
igraonica za poticanje razvoja darovite djece "Bistri"

207
 sportska igraonica "Loptii"
igraonica Gardelinoteka
U pripremi su i slijedei krai programi:
kreativna radionica za djecu
igraonica za razvoj socijalnih vjetina s elementima katolikog vjerskog odgoja

Programi namijenjeni roditeljima:

Potujui potrebe i prava obitelji na aktivno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom radu, odgajatelji kreiraju i
provode razliite oblike suradnje (radionice, druenja, igraonice s roditeljima). Posebne oblike suradnje s
roditeljima predstavljaju kola djelotvornog roditeljstva i Savjetovalite za roditelje, programi koje provode
struni djelatnici Djejeg vrtia te za koje je dobivena suglasnost Ministarstva prosvjete i sporta.

Program ranog uenja engleskog jezika s elementima informatike pismenosti

Cilj: Razvijanje svijesti o irenju mogunosti komuniciranja te lakem pristupu informacijama kroz uenje
stranog jezika kako u svakodnevnim aktivnostima, tako i u koritenju raunalom.
Zadaci: Utjecati na usvajanje engleskog jezika njegovim koritenjem u svakodnevnim situacijama vezanim uz
konkretne radnje i pojave. Razvijati svijest o korisnosti poznavanja engleskog jezika (komunikacija, zabava,
uenje). Poticati razvoj spoznaje o razliitim funkcijama raunala (olakavanje rada, izvor informacija,
komuniciranje (Internet), igra).
Sadraji: svakodnevno, kontinuirano koritenje engleskog jezika (u igri i ivotno-praktinim aktivnostima),
edukativne raunalne igre prilagoene predkolskom uzrastu na engleskom jeziku, gledanje (sluanje)
nesinkroniziranih animiranih i dokumentarnih filmova na engleskom jeziku, susreti sa osobama (strancima) koji
komuniciraju engleskim jezikom, upoznavanje s razliitim kulturama, uenje engleskog jezika kroz glazbu,
stihove, pokretne igre, igre s pjevanjem, povezivanje sa drugim vrtiima putem Interneta (pisanje pisama, slanje
fotografija, crtea); pronalaenje informacija koje nas posebno zanimaju na CD ROM enciklopedijama i
publikacijama te putem Interneta.
Metode i oblici rada: Program bi se ostvarivao kao obogaeni redovni program koji podrazumijeva individualni
rad, rad u paru i rad u malim grupama (punktovi, centri).
Oblici suradnje sa roditeljima: (roditeljski sastanci, individualne konzultacije, kuti za roditelje, radionice i
igraonice za djecu i roditelje, ukljuivanje roditelja u neposredan odgojno-obrazovni rad).

Vrste djejih vrtia s obzirom na kurikulum (openito):

a) Vrti orijentiran prema djetetu (child-centered kindergarten): Program je usmjeren na cjelokupni psihofiziki
razvoj djeteta: fiziki, kognitivni i socijalni. U fokusu rada su djetetovi interesi, potrebe, stil uenja i slino, te se
dnevne aktivnosti prema tim znaajkama planiraju i odravaju. Prevladava u SAD i u naoj zemlji.

208
b) Montessori pristup: Filozofija edukacije djece koja dozvoljava djeci slobodu i spontanost u izboru aktivnosti te
prijelaz s jedne aktivnosti na drugu onako kako ona ele. Naglasak je na kognitivnom razvoju. Uglavnom u Italiji
i gotovo svim europskim zemljama, ali ne u svim vrtiima.
c) Piagetov pristup: Naglasak je na kognitivnom razvoju djeteta. Program se temelji na temeljnim Piagetovim
spoznajama, koje se primijenjuju u radu s djecom.
d) Pristup Reggio Emilie: Dijete je kompetentno. Dijete se potie da ui istraivanjem i prouavanjem onih tema
koje ga zanimaju. Koristi mnogo stimulirajuih medija i materijala.
U Japanu prevladavaju takvi programi koji djecu od jaslike dobi pripremaju za stvaranje kolskih
navika i ostvarivanje visokog kolskog uspjeha u osnovnoj koli.

Utjecaj polaska u djeji vrti djeca koja polaze vrti:

Vie ulaze u interakciju s vrnjacima, bilo pozitivno, bilo negativno.
Manje su kooperativna i responsivna prema odraslima nego djeca koja ne polaze vrti
Znaajno su vie socijalno kompetentnija i zrelija, to se manifestira kroz: vee samopouzdanje,
ekstravertiranost, asertivnost, samodovoljnost, neovisnost, verbalnu ekspresivnost, znanje o drutvu oko
sebe, leernost u socijalnim i stresnim uvjetima, bolju prilagoenost pri polasku u osnovnu koli (lake
odravaju panju u zadatku, voenje i usmjerenost k cilju)
Manje su socijalno kompetentna jer su neljubazna, ne odgovaraju na zahtjeve nastavnika, glasnija,
agresivnija, efovski nastrojena, pogotovo ako njihova obitelj ili kola podravaju takva ponaanja
Openito, polazak u vrti ima vie pozitivnih nego negativnih strana (este bolesti, infekcije)

2) MEDIJI I PREDKOLSKA DJECA

Uvod
mediji su sastavni dio ivota: nalaze se posvuda oko nas
mediji sami po sebi nisu niti dobri niti loi
prva iskustva o medijima dijete stjee u obitelji, od roditelja
stoga je izuzetno vano sustavno podizati medijsku pismenost roditelja kao prvih i najvanijih odgojitelja
zbog sve vee uloge koju mediji imaju u naim ivotima, a oni (mediji) kao to znamo informiraju,
pouavaju, ue, zabavljaju, oputaju, ali i manipuliraju
cilj medijskog odgoja u vrtiu: razvijanje medijske pismenosti odgojitelja, roditelja i djece
medijska pismenost je vana jer djeci daje sposobnosti istinskog poznavanja medija, medijskih poruka i
ui ih vjetinama kritike analize i vrednovanja medijskih sadraja
Od 20-tog st. je utjecaj medija na djeji razvoj vrlo porastao

209
Mediji
Predstavljaju oblik masovne komunikacije, a djeca su najee izloena i zainteresirana za slijedee vrste
medija: SLIKOVNICE, CRTANI FILMOVI, VIDEOIGRE, TELEVIZIJA, RAUNALO, Internet. Neke promjene u
drutvu od polovine 20-tog stoljea su dovele do toga da djeca vrlo malo vremena provode sa svojim roditeljima
a sve vie pred televizijom, raunalom.
Negativne i pozitivne strane gledanja televizije na razvoj djeteta.
NEGATIVNE: Odvlai dijete od igre, kunih zadataka, kolske zadae, stvara od djeteta pasivnog uenika, ui
ga stereotipima, prua djetetu modele s agresivnim ponaanjem, prikazuje djetetu nerealne poglede na svijet, te
razmiljanje da se problemi lako rjeavaju.
POZITIVNE: Prua djetetu razne motivacijsko-edukativne programe, podie djetetovu razinu informiranosti o
svijetu koje nije njihova blia okolina, prua djetetu modele s prosocijalnim ponaanjem.

Uloga gledanja televizije na razvoj agresivnog ili prosocijalnog ponaanja djeteta

Vrlo je velik. Istraivanja su uglavnom korelacijske prirode: koliina gledana agresivnog sadraja u dobi od 8
godina znaajno je bila povezana s ozbiljnou kriminalnim aktivnosti koje je to dijete provodila kao kasnije
odrasla osoba (Huesmann, 1986). Dugorono izlaganje televizijskom nasilju je znaajno povezano s
vjerojatnou agresivnog ponaanja kod djeaka u dobi od 12-17 godina (Belson, 1978). No, druga su
istraivanja pokazala da televizija nije jedini uzrok porastu agresivnog ponaanja kod djeteta, ve su tu i drugi
faktori; kad se prekine s gledanjem nasilnih sadraja na televiziji postupno dolazi do ukidanja agresivnih
obrazaca ponaanja kod djece, uz osiguranje modela s prosocijalnim ponaanjem. Osim toga, utvreno je da
gledanje televizije potie razvoj psosocijalnih obrazaca ponaanja kod djece (Sesame Street).

Predkolska djeca i raunala

utjecaj raunala
utjecaj raunala

Negativan

na razvoj
Pozitivan
na razvoj

djeteta:
djeteta:

Raslojavanje i dehumanzijacija djejih

Raunalo kao osobni tutor za davanje
prostorija u vrtiu, odnosno uionica u
instrukcija
kolama: preusmjeravanje djece sa socijalnih
Medij za eksperimentalno uenje i odnosa na odnos s raunalom
kreativnost Neovlateno i nekontrolirano oblikovanje
Raunalo kao vienamjenski alat kurikuluma pojedinih podruja/predmeta
(npr. kurikulum se u matematici ne mijenja
Raunalo kao sredstvo za podizanje
ali u likovnom da)
motivacije
Generalizacija i ogranienja uenja baziranog
Pristup u kojem se raunalo uvodi u vrti te na upotrebi raunala: raunalo prua niz
ga obogauje, slui kao sredstvo za osjetnih informacija koje dijete nema u
istraivako uenje, za rjeavanje problema prirodi (boje, oblici): da li e dijete htjeti
i izgraivanje raunalne kompetencije: raditi u prirodi kad nema raunalo?
osnovni cilj ovog pristupa da se djeca
osjeaju ugodno pored raunala i pri Ostaje problem negativnog utjecaja
njegovoj primjeni videoigrica (vid, panja, miljenje) i interneta
(neadekvatni sadraji za dijete, pedofilija)...

210
Televizija i kognitivni razvoj predkolskog djeteta
Predkolska djeca: gledaju televiziju s veom panjom, slabije razumiju bitan sadraj a vie onaj sluajni i
indirektni (reklame), vrlo teko mogu zakljuivati na osnovu gledanja o televizijskom sadraju, imaju tekoe pri
reprezentiranju televizijskog sadraja pa popunjavaju svoje praznine u shvaanju stereotipima i cjelinama koje
su im poznate i ograniene njihovim trenutnim kognitivnim stadijem a esto i ne moraju imati nikakve bliske
veze sa sadrajem kojeg su gledali na televiziju, ne razumiju manipulaciju reklame. Televizija je negativno
povezana s djejom kreativnou (Wiliams, 1986).

211
21. Optimalni psiholoki uvjeti za razvoj predkolskog djeteta
(prema Starc i sur., 2004)

Sadraj
Od 4 do 5 Od 5 do 6
dvadesetprve
godina godina
cjeline:

Od roenja do Od 3 do 4 Od 6 do 7
3 mjeseca godine godina

Od 3 do 6 Od 2 do 3
mjeseci godine

Od 6 do 12 Od 1 do 2
mjeseci godine

Od roenja do 3 mjeseca
1. Poticanje uspostavljanja ritma dana i noi
2. Stvaranje osjeaja sigurnosti i povjerenja da e okolina zadovoljiti djetetove osnovne potrebe
3. Osiguravanje vizualnog poticanja
4. Osiguravanje socijalnog i taktilnog poticanja
5. Osiguravanje prilika za motoriki razvoj
6. Osiguravanje govorne komunikacije
7. Osiguravanje inicijative i slobode u zapoinjanju i prkidu interakcije
8. Osiguravanje razlikovanja emocionalnih izraza okoline

212
 Od 3 do 6 mjeseci
1. Stvaranje osjeaja sigurnosti i povjerenja da e okolina zadovoljiti djetetove osnovne potrebe
2. Osiguravanje motorikog i spoznajnog razvoja
3. Govorno komuniciranje s djetetom
4. Osiguravanje razlikovanja emocionalnih izraza okoline

Od 6 do 12 mjeseci
1. Stvaranje osjeaja sigurnosti i povjerenja da e okolina zadovoljiti djetetove osnovne potrebe
2. Osiguravanje motorikog i spoznajnog razvoja
3. Govorno komuniciranje s djetetom
4. Potrebne intenzivne interakcije izmeu djeteta i odrasle osobe
5. Poticanje prosocijalnog ponaanja

Od 1. do 2. godine
1. Olakavanje odvajanja od roditelja
2. Osiguravanje motorikog i spoznajnog razvoja
3. Poticanje razvoja pojma o sebi
4. Osiguravanje razvoja samostalnosti i nezavisnosti
5. Poticanje prosocijalnog ponaanja
6. Govorno komuniciranje s djetetom
7. Poticanje simbolike igre

Od 2. do 3. godine
1. Osiguravanje motorikog i spoznajnog razvoja
2. Osiguravanje razvoja samostalnosti i nezavisnosti
3. Govorno komuniciranje s djetetom
4. Osiguravanje razvoja kontrole izraavanja emocija
5. Poticanje simbolike igre
6. Poticanje empatije i prosocijalnog ponaanja

213
 Od 3. do 4. godine
1. Osiguravanje razvoja samostalnosti i nezavisnosti
2. Omoguivanje intelektualnog razvoja
3. Osiguravanje kontrole izraavanja emocija
4. Poticanje simbolike igre

Od 4. do 5. godina
1. Osiguravanje razvoja inicijative
2. Omoguivanje razvoja vlastite efikasnosti kompetentnost
3. Omoguivanje intelektualnog razvoja
4. Razvoj samoregulacije (kontrola impulzivnosti)
5. Poticanje mate i kreativnosti
6. Osiguravanje razvoja kontrole izraavanja emocija
7. Poticanje simbolike igre
8. Poticanje razvoja preditakih aktivnosti

Od 5. do 6. godina
1. Osiguravanje osjeaja aktivnosti i kompetentnosti
2. Osiguravanje intelektualnog razvoja
3. Osiguravanje uzora za igru
4. Govorno komuniciranje djeteta

Od 6. do 7. godine
1. Omoguivanje inicijative i uspjenosti djeteta
2. Osiguravanje intelektualnog razvoja
3. Osiguravanje uzora za igru
4. Govorno komuniciranje djeteta

214
 Autor: doc. dr. sc. Sanja Tatalovi Vorkapi
Recenzent: prof. dr. sc. Sanja Smojver-Ai
Nastavni materijal sadri djeje radove iz predkolske dobi, a izradili su ih: Enea i Erik Vorkapi.

215