You are on page 1of 136

Sadr`aj

ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011.

Godina Jul-Septembar Broj


LXIV 3
Year July-September No.

Strana
Sadr`aj Content
Page

Gojko B. Dotli}
UVODNA RE^ 196 INTRODUCTION WORD

Du{an S. Joksimovi},
Zoran N. ]iri}, \or|e M. Stoji},
Nemanja S. Miloj~i}, Du{an B. Arnautovi} i Dragan S. Petrovi}
PARAMETRI POBUDNIH SISTEMA 198 EXCITATION SYSTEM PARAMETERS

^edomir V. Pono}ko,
Milutin V. Jankovi}, Slobodan V. Kati} i Marko P. Markovi}
CELISHODNOST POPRAVKE INTERKONEKTIVNIH INTERCONNECTION AUTO-TRANSFORMER
AUTOTRANSFORMATORA SA STANOVI[TA 207 REPAIR FEASIBILITY FROM
EKSPLOATACIONOG VEKA THE OPERATION LIFE ASPECT

Ivan D. Mili}evi},
Marko P. Markovi} i Goran M. Raleti}
ISPITIVANJE METALOKSIDNIH ODVODNIKA PRENAPONA TESTING OF METAL-OXIDE SURGE ARRESTERS
214
NA TERENU IN THE FIELD

Vesna S. Kugli Nikoli} i \or|e M. Gli{i}


KONSTRUKCIJA KABLA ZA PLITKO POLAGANJE 221 SHALLOW ROUTED CABLE STRUCTURE

Dragoslav A. Leli},
Ivan M. Milanov i Du{an M. Radoj~i}
PROMENA PRISTUPA U PROJEKTOVANJU NADZEMNIH THE CHANGE IN HV OVERHEAD LINE DESIGNING
VODOVA VISOKOG NAPONA U ZONAMA POVE]ANE APPROACH IN THE INCREASED SENSITIVITY ZONES
227
OSETLJIVOSTI USLED NOVOG PRAVILNIKA O GRANICAMA BASED ON THE NEW UN-IONISING RADIATION S
IZLAGANJA NEJONIZUJU]IM ZRA~ENJIMA OURCES EXPOSURE LIMITS RULES

Stanko P. Jankovi} i Dragutin D. Salamon


UTICAJ ZEMLJOVODNOG UZETA U PRORA^UNU STRUJE GROUND WIRE IMPACT IN THE PHASE-TO-CURRENT FAULT
JEDNOPOLNOG ZEMLJOSPOJA
235 CALCULATION

Slobodan N. Vukosavi} i @eljko V. Despotovi}


ISKUSTVA U EKSPLOATACIJI HIBRIDNOG NAPAJANJA EXPERIENCE WITH THE HYBRID ELECTROSTATIC
241
ELEKTROSTATI^KIH IZDVAJA^A NA TE MORAVA PRECIPITATOR POWER SUPPLY IN THE MORAVA TPP

Desimir B. Triji}
ANALIZA RADA DIFERENCIJALNE ZA[TITE TRANSFORMATORA EXPERIENCE WITH THE HYBRID ELECTROSTATIC
250
U POGONU KOJI NAPAJA ELEKTROLU^NE PE]I PRECIPITATOR POWER SUPPLY IN THE MORAVA TPP
Impresum
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011.

@eljko R. \uri{i},
Branislav I. \uki}, Nenad N. [ijakovi},
Dragan T. Balkoski, Dejana J. Popovi} Milovanovi}
ANALIZA KARAKTERISTIKA VETRA ANALISYS OF WIND CHARACTERISTICS
U JU@NOM BANATU I IN THE SOUTH BANAT REGION AND
USLOVI INTEGRACIJE VETROELEKTRANA 256 CONDITIONS ASSOCIATED WITH WIND POWER
U ELEKTROENERGETSKOM SISTEMU SRBIJE INTEGRATION IN THE SERBIAN POWER SYSTEM

Goran S. Jakupovi},
Ninel V. ^ukalevski, Ljubi{a M. Mihailovi}, Zvezdan N. Kara},
Nemanja D. Samard`i}, Nikola M. Obradovi} i Mirela M. \ur|evi}
UVO\ENJE TERMOAGREGATA IZ TENT A U SISTEM NIKOLA TESLA A TPP INTRODUCTION OF TERMAL POWER
SEKUNDARNE REGULACIJE FREKVENCIJE I 271 PLANT NIKOLA TESLA A INTO THE AUTOMATIC
SNAGE RAZMENE (LFC) GENERATION CONTROL (AGC) SYSTEM

Mi}o V. Olja~a,
Sne`ana I. Ilja~a, Mirko M. Nedi}, Kosta B. Gligorevi},
Aleksandra A. ^anak Nedi}, Marjan M. Dolen{ek
RACIONALIZACIJA SAVREMENIH RE[ENJA RATIONALISATION OF MODERN BIOMASS
KORI[]ENJA BIOMASE U DOMA]INSTVIMA 279 USAGE SOLUTIONS IN HOUSEHOLDS
Zoran N. Stojanovi} i Zlatan M. Stojkovi}
PROCENA STANJA METALOKSIDNOG ODVODNIKA EVALUATION OF METAL-OXIDE SURGE ARRESTER
PRENAPONA PRIMENOM HARMONIJSKE ANALIZE 287 CONDITION USING THE HARMONIC ANALYSIS
STRUJE ODVO\ENJA PRI RADNOM NAPONU MRE@E OF LEAKAGE CURRENT

Vladimir M. Jankovi},
Milo{ B. Mladenovi} i Dejan S. Stoj~evski
PRAKTI^NI ASPEKTI PRACTICAL ASPECTS
SPAJANJA TR@I[TA ELEKTRI^NE ENERGIJE 296 OF ELECTRICITY MARKET COUPLING

Sa{a S. Mini},
Maja R. Markovi} i Milan V. Ivanovi}
SPECIFI^NOSTI ANALIZE MOGU]NOSTI SPECIFIC CHARACTERISTICS
PRIKLJU^ENJA VETROPARKOVA 303 OF WIND FARM CONNECTION POTENTIAL ANALYSIS
NA DISTRIBUTIVNU MRE@U TO THE DISTRIBUTION NETWORK

Radovan Lj. Radosavljevi},


Milo{ R. Zdravkovi}, Bojan B. Cavri}, Koviljka \. Stankovi} i Aleksandra I. Vasi}
POVI[ENJE NIVOA [UMA KOD SOLARNIH ]ELIJA USLED INCREASED NOISE LEVEL IN SOLAR CELLS CAUSED BY THE
POVI[ENJA TEMPERATURE I RADIJACIONIH O[TE]ENJA 311 INCREASED TEMPERATURE AND RADIATION DAMAGE

Bojan V. Milinkovi},
Jasmina S. Mandi} Luki} i Maja M. Stefanovi} Glu{ac
TELEKOMUNIKACIONE VEZE DRINSKO-LIMSKIH COMMUNICATION LINKS OF DRINSKO-LIMSKE
HIDROELEKTRANA
317 HYDROPOWER PLANTS

Milun J. Babi}
Prikaz monografije Book summary
ENERGETIKA SRBIJE 323 SERBIAN ENERGY SECTOR
JU^E, DANAS I SUTRA YESTERDAY, TODAY AND TOMORROW
Sadr`aj
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011.

IZDAVA^: PUBLISHER:
JP ELEKTROPRIVREDA SRBIJE SERBIA ELECTRIC POWER INDUSTRY
11 000 Beograd, Carice Milice 2 11 000 Beograd, Carice Milice 2
Telefon: 011/3952-380 Telefon: +381 11/3952-380
Telefaks: 011/3972-967 Telefaks: +381 11/3972-967
Elektronska prezentacija: www.eps.co.rs; www.eps.co.rs;
Elektronska po{ta: branislav.boskovic@eps.rs E-mail: branislav.boskovic@eps.rs
ZA IZDAVA^A: PUBLISHERS REPREZANTIVE:
GENERALNI DIREKTOR GENERAL MENADZER
DRAGOMIR S. MARKOVI], dipl. in`. ma{. DRAGOMIR M. MARKOVI], B. Mech. Ing.
GLAVNI UREDNIK CHIEF EDITOR
Branislav A. Bo{kovi}, dipl. in`. el. Branislav A. Bo{kovi}, B. El. Ing.
IZDAVA^KI SAVET (PUBLISHING COUNCIL)
Branislav A. Bo{kovi}, dipl. in`. el., predsednik (prezident),
Prof. dr Dragutin D. Salamon, Elektrotehni~ki fakultet Univerziteta u Beogradu, ~lan (member),
Dr Slobodan V. \eki}, dipl. in`. ma{., JP Elektroprivreda Srbije, ~lan (member),
Dr Slavoljub V. Luki}, dipl. in`. el., JP Elektroprivreda Srbije, ~lan (member),
Mr Gojko B. Dotli}, dipl. in`. el., Elektromre`a Srbije, ~lan (member),
Mr Vladan M. Radulovi}, dipl. in`. el., AD Prenos-Podgorica, ~lan (member),
Vladimir S. Vujovi}, dipl. in`. el., Elektroprivreda Crne Gore AD, ~lan (member),
Dragutin D. Martinovi}, dipl. in`. el., Regulatorna agencija za energetiku, ~lan (member).
REDAKCIONI ODBOR (EDITORIAL BOARD)
Prof. dr Dragutin D. Salamon, Elektrotehni~ki fakultet Univerziteta u Beogradu, predsednik (president),
Mr Miroslav F. Markovi}, Elektroprivreda Crne Gore AD, zamenik predsednika (deputy resident),
Prof. dr Marko V. Iveti}, Gra|evinski fakultet Univerziteta u Beogradu, ~lan (member),
Prof. dr Ne{o A. Miju{kovi}, JP Elektromre`a Srbije, ~lan (member),
Prof. dr Vladimir I. Pavlovi}, Rudarsko-geolo{ki fakultet Univerziteta u Beogradu, ~lan (member),
Prof. dr Milan V. Petrovi}, Ma{inski fakultet Univerziteta u Beogradu, ~lan (member),
Prof. dr Jadranka S. Radovi}, Elektrotehni~ki fakultet Univerzitet Crne Gore, ~lan (member),
Prof. dr Vladimir C. Strezoski, Fakultet tehni~kih nauka Univerziteta u Novom Sadu, ~lan (member),
Vanr. prof. dr Sa{a M. Stojkovi}, Tehni~ki fakultet ^a~ak Univerziteta u Kragujevcu, ~lan (member),
Dr Petar I. Vukelja, Elektrotehni~ki institut Nikola Tesla, ~lan (member),
Dr Veselin N. Ili}, AD Prenos-Podgorica, ~lan (member),
Dr Dragoslav M. Peri}, JP Elektromre`a Srbije, ~lan (member),
Dr Du{ko Z. Tubi}, JP Elektromre`a Srbije, ~lan (member),
Dr Ninel V. ^ukalevski, Institut Mihailo Pupin, ~lan (member),
Mr Bo{ko P. Bogeti}, Elektroprivreda Crne Gore AD, ~lan (member),
Mr Vladimir M. Jankovi}, JP Elektromre`a Srbije, ~lan (member),
Mr Milanko R. Koruga, Elektroprivreda Crne Gore AD, ~lan (member),
Mr Predrag M. Mijajlovi}, AD Prenos-Podgorica, ~lan (member),
Mr Aleksandra A. ^anak-Nedi}, dipl. in`., JP Elektroprivreda Srbije, ~lan (member),
Mr Velimir Lj. Strugar, Elektroprivreda Crne Gore AD, ~lan (member),
Milan M. Mirosavljevi}, dipl. in`. el., JP Elektroprivreda Srbije, ~lan (member),
Vojislav S. [kundri}, dipl. in`. el., JP Elektroprivreda Srbije, ~lan (member).
LEKTOR (LINGUISTIC REVIEW)
Mr Branislava M. Markovi}, dipl. filolog.
PREVODILAC (TRANSLATION)
Sr|an M. Bugari} dipl. prof., JP Elektroprivreda Srbije
LIKOVNA PRIPREMA KORICA (COVER DESIGN)
Svetlana D. Petrovi}, dipl. dizajner grafike, JP Elektroprivreda Srbije

^asopis Elektroprivreda izlazi kvartalno.


The Elektroprivreda journal is issued quarterly.
Prelom teksta: Agencija Negativ, 11 070 Novi Beograd, Ismeta Mujezinovi}a 20 a
Layout and design: Agencija Negativ, 11 070 Novi Beograd, Ismeta Mujezinovi}a 20 a
[tampa: ^ugura print d.o.o., 11 070 Novi Beograd, Partizanske avijacije 3
Printed by: ^ugura print d.o.o., 11 070 Novi Beograd, Partizanske avijacije 3
Tira`: 800 primeraka
Circulation: 800 copies
196 Dotli} B. Gojko: Uvodna re~
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 196197

Uvodna re~

Po{tovani ~itaoci, Dear readers,


Srpski nacionalni komitet Me|unarodnog save- The Serbian National Committee of the Interna-
ta za velike elektri~ne mre`e CIGRE Srbija odr`ao tional Council on Large Electric Systems - CIGRE
je svoje jubilarno, 30. savetovanje na Zlatiboru, u held its 30th Jubilee Conference on the Zlatibor Mo-
periodu od 29. maja do 3. juna 2011. Ove godine, untain, between 29 May and 3 June 2011. This year,
CIGRE slave 90 godina postojanja, i 60 godina ra- CIGRE celebrates its 90 years of existence and 60
da u Jugoslaviji i Srbiji. CIGRE Srbija je tim povo- years in Yugoslavia and Serbia. CIGRE Serbia has
dom izdala Antologiju tekstova iz priloga, monogra- on this occasion issued an Anthology describing the
fija i dokumenata, koja pored istorije JUKO CIGRE CIGRE Serbia activities to date, in addition to the
prikazuje i rad CIGRE Srbija do dana{njeg dana. JUKO CIGRE history.
Jubilarno 30. savetovanje imalo je za cilj da The 30th Jubilee Conference targeted the pre-
stru~noj javnosti predstavi najnovija tehni~ka znanja sentation of the latest technical know-how and
i iskustva iz oblasti proizvodnje, distribucije i potro- experience from the field of electricity generation,
{nje elektri~ne energije. distribution and consumption.
Na jubilarnom 30. savetovanju okupilo se preko The 30th Jubilee Conference gathered over
1 000 stru~nih i nau~nih radnika i poslovnih ljudi iz 1.000 experts, scientists and businessmen coming
elektroprivrednih kompanija, elektroindustrije, in-
from power utilities, power industry, institutes, de-
stituta, projektantskih, konsultantskih, nau~noistra-
sign, consultancy, scientific-research originations
`iva~kih organizacija i fakulteta iz Srbije, Republike
and faculties from Serbia, Republic of Srpska and
Srpske i zemalja iz okru`enja. Stru~ni izvestioci i
autori predstavili su oko 200 referata na preferenci- the neighbouring countries. Participants and authors
jalne teme, koje je definisalo 16 studijskih komiteta. have presented some 200 papers on the preferential
U~esnici Savetovanja imali su mogu}nost da u topics defined by the 16 study committees.
diskusijama vo|enim po plenarnim sednicama The Conference participants were able to con-
16 studijskih komiteta daju svoj doprinos re{avanju tribute to the discussions led on the plenary sessions
aktuelnih problema u elektroenergetskom sektoru. of the 16 study committees, thus providing their in-
Studijski komiteti su izabrali najzapa`enije referate put to the resolution of the current power sector is-
o kojima je vo|ena diskusija, na osnovu koje su for- sues. Study committees have selected the most
mirani zaklju~ci koji }e biti smernice za budu}i rad noteworthy papers used as the basis for the discussi-
na aktuelnim temama u elektroenergetskom sektoru. ons. Conclusions stemming out of the discussions
Pored stru~nih sadr`aja, na 30. savetovanju je will serve as guidelines for the future elaboration of
bila organizovana i tehni~ka izlo`ba EXPO 2011, these topics within the power sector.
koja je ilustrovala teme iz oblasti Savetovanja i pru- In addition to the technical programme, the 30th
`ila priliku proizvo|a~koj delatnosti i uslu`nim or- Conference also involved a technical exhibition -
ganizacijama da se sa najnovijim dostignu}ima EXPO 2011. It illustrated the Conference topics and
predstave {irokoj javnosti. offered the opportunity for the manufacturing and

Kontakt sa autorom preko elektronske adrese: gojko.dotlic@ems.rs


Dotli} B. Gojko: Uvodna re~ 197
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 196197

Gost 30. savetovanja bio je gospodin Franois service companies and organisations to present the-
Meslier, generalni sekretar CIGRE Paris, koji je na ir latest achievements to a wider public.
sve~anom otvaranju odr`ao predavanje. Mr. Franois Meslier, CIGRE Paris general
Sa zadovoljstvom mo`emo da konstatujemo da secretary, was a guest of the 30th Conference. Mr.
je jubilarno 30. savetovanje ispunilo o~ekivanja u Meslier gave a presentation at the official Conferen-
svakom pogledu, i uspelo da sa~uva kvalitet na koji ce opening.
su na{i ~lanovi navikli, bez obzira na trenutnu eko- We are pleased to conclude that the 30th Jubilee
nomsku situaciju. Conference has met all of the expectations and ma-
Na samom kraju moram da iskoristim priliku i naged to preserve its usual quality, regardless of the
jo{ jednom zahvalim svim sponzorima, kolektivnim current economic situation.
i individualnim ~lanovima i u~esnicima, koji su svo- Finally, I use this opportunity to thank all the
jim prisustvom i zalaganjem omogu}ili da se Save- sponsors, collective and individual members and
tovanje odr`i. participants for making this Conference possible
with their presence and immense efforts.

Predsednik CIGRE Srbija CIGRE Serbia president


mr Gojko Dotli} Gojko Dotlic, M.Sc.
198 Joksimovi} S. Du{an i ostali: Parametri pobudnih sistema
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 198206

Parametri pobudnih sistema


Du{an S. Joksimovi}1, Zoran N. ]iri}1, \or|e M. Stoji}1,
Nemanja S. Miloj~i}1, Du{an B. Arnautovi}1 i Dragan S. Petrovi}2
1
Elektrotehni~ki Institut Nikola Tesla, Univerzitet u Beogradu, Koste Glavini}a 8a, 11 000 Beograd, Srbija
2
Elektrotehni~ki fakultet, Univerzitet u Beogradu, Bulevar kralja Aleksandra 73, 11 000 Beograd, Srbija

Stru~ni rad
UDK: 621.311.22; 62-533.7

Rezime
U radu su prikazani: osnovni koncept savremenih pobudnih sistema, pregled funkcija i parametara si-
stema pobude, metodi za odre|ivanje parametara regulatora, odzivi sistema regulacije pobude dobijeni eks-
perimentalno i odzivi sistema dobijeni kori{}enjem ra~unarske simulacije na primeru termoelektrane Ko-
stolac B.
Klju~ne re~i: sistem pobude, sinhroni generator, parametri, regulacija, simulacija

EXCITATION SYSTEM PARAMETERS

Abstract

his paper presents the following: the main modern excitation systems concept, review of excitation sys-
tem functions and parameters, methods for voltage regulator parameters determination, excitation system
responses obtained experimentally and system responses obtained by computer simulation on the Kostolac
B TPP example.
Key words: Excitation system, synchronous generator, parameters, regulation, simulation

1. UVOD hvata pored sistema pobude i generator i elektroe-


nergetski sistem. Sistem pobude sastoji se od ener-
Osnovne funkcije sistema pobude sinhronih ge- getskog i regulacionog dela. Energetski deo obuhvata
neratora su napajanje pobudnog namotaja generato- ure|aje preko kojih se napaja pobudni rotorski na-
ra i automatska regulacija statorskog napona genera- motaj generatora. U okviru regulacionog dela reali-
tora. Ta regulacija ne uti~e samo na statorski napon zovana je automatska regulacija napona generatora,
ve} i na struju statora, reaktivnu snagu i faktor sna- ali i niz drugih regulacionih, za{titnih, stabilizacio-
ge na krajevima ma{ine. Stoga parametri sistema nih, komandnih, mernih i signalizacionih funkcija.
pobude moraju biti odabrani tako da sistem pobude Savremeni pobudni sistemi sa upravljanim tiristor-
omogu}i pouzdan i stabilan rad generatora i u staci- skim pretvara~ima i digitalnim mikroprocesorskim
onarnim re`imima rada generatora i tokom prela- regulatorima uz dobro pode{ene parametre u potpu-
znih procesa. Na izbor parametara sistema pobude nosti zadovoljavaju sve zahteve koje postavljaju ge-
presudan uticaj imaju generator i elektroenergetski nerator i elektroenergetski sistem. Modelovanje ele-
sistem na koji je generator povezan. Sistem regula- menata sistema za regulaciju pobude i kori{}enje
cije pobude je pojam {iri od sistema pobude i obu- ra~unarske simulacije olak{ava i ubrzava izbor para-

Kontakt sa autorom preko elektronske adrese: jdusan@ieent.org


Joksimovi} S. Du{an i ostali: Parametri pobudnih sistema 199
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 198206

metara sistema pobude i odre|ivanje dinami~kih prema pogonskoj karti realizovano preko limitera
performansi sistema regulacije pobude. pobude;
brz odziv na male poreme}aje u sistemu u cilju po-
2. OSNOVNI KONCEPT SAVREMENIH bolja{anja dinami~ke stabilnosti;
POBUDNIH SISTEMA forsiranje struje pobude sa zadatim koeficijentom
forsiranja pri sni`enju napona na sabirnicama ge-
Savremeni pobudni sistemi sinhronih generato- neratora usled velikih poreme}aja u sistemu u ci-
ra su stati~kog samopobudnog tipa i napajaju pobud- lju pobolj{anja tranzijentne stabilnosti;
ni namotaj generatora preko kliznih prstenova. Bazi- prigu{enje elektromehani~kih oscilacija u elektro-
rani su na tiristorskim mostovima i digitalnim regu- energetskom sistemu.
latorima i u zavisnosti od zahteva generatora i elek- Savremene pobudne sisteme odlikuje brz odziv,
troenergetskog sistema pobude mogu imati sve ili visoko su pouzdani, imaju male gubitke, jednostav-
neke od navedenih funkcija: ni su za upravljanje i odr`avanje. Velika prednost
napajanje pobudnog namotaja (namotaja rotora) ovih sistema je i mogu}nost redundancije. Primena
sinhronog generatora iz tiristorskih mostova po- digitalnih tehnologija i tiristorskih mostova omogu-
trebnom pobudnom strujom u svim dozvoljenim }ava da se redundancija realizuje i u upravlja~kom i
stacionarnim i prelaznim re`imima rada generato- u energetskom delu sistema pobude. Na slici 1 pri-
ra u induktivnoj i kapacitivnoj oblasti; kazana je blok-{ema jednog savremenog dvokanal-
automatsku regulaciju napona statora prema zada- nog stati~kog sistema pobude.
toj referentnoj vrednosti uz kompenzaciju po reak-
tivnom i aktivnom optere}enju; 3. ENERGETSKI PARAMETRI
rezervnu regulaciju struje pobude prema zadatoj
referentnoj vrednosti; Energetski parametri sistema pobude uveliko
automatsko ograni~enje rada generatora u oblasti zavise od konstrukcije generatora. U energetske pa-
dozvoljenih termi~kih naprezanja statora i rotora rametre spadaju: nominalna pobudna struja, nomi-

EES
prekida
prekida~
Mre`ni
ni

VR1
VR1 Paljenje
Paljenje
Mre

x6
x6
Regulator
Regulator 11 tiristora
tiristora
1. kanala
1. kanala
transformator
transformator
BlokBlok

VR2
VR2 Paljenje
Paljenje
Regulator
Regulator 22 x6
x6
tiristora
tiristora
2. kanala
2. kanala
Ug
Ug

lgIg
Pobudni
Pobudni
Generatorski
Generatorski

Usinh1

transformator
transformator
Usinh1
prekida~
prekida

If1
If1

Rastavlja~
Rastavlja Rastavlja~
Rastavlja
Q1.2
Q1.2 Tiristorski most
Tiristorski most Q1.1
Q1.1
TM1
TM1
G
3~
Brzo
razbuivanje
razbu|ivanje Poetna
Po~etna
Usinh2
Usinh2
If2

pobuda
If2

Generator pobuda
Generator

Prenaponska
Prenaponska Rastavlja~ Rastavlja~
Nezavisan
Nezavisan Rastavlja Rastavlja
za{tita
zatita izvor Q2.2 Tiristorski most Q2.1
izvor Q2.2 Tiristorski most Q2.1
TM2
TM2

Slika 1. Blok-{ema stati~kog sistema pobude sa samopobudom


200 Joksimovi} S. Du{an i ostali: Parametri pobudnih sistema
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 198206

nalni pobudni napon, pobudna struja praznog hoda, dukta, u praznom hodu sinhroni generator ima najve-
pobudni napon praznog hoda, nominalna struja siste- }e vrednosti poja~anja i tranzijentne vremenske kon-
ma pobude, nominalni napon sistema pobude, pla- stante. Dinamika sinhronog generatora u praznom
fonski napon, plafonska struja i vreme odziva. Svi hodu mo`e se opisati prenosnom funkcijom prvog
navedeni parametri su definisani u [1]. Nominalna reda sa poja~anjem KG i tranzijentnom vremenskom
pobudna struja, nominalni pobudni napon, pobudna konstantom praznog hoda generatora Td0 [3]. Siste-
struja praznog hoda, pobudni napon praznog hoda, mi pobude sa stati~kim pretvara~em koji direktno
nominalna struja sistema pobude i nominalni napon napaja pobudni namotaj generatora imaju zanemar-
sistema pobude parametri su koji se odnose na trajne ljivo vremensko ka{njenje, pa se energetski deo po-
re`ime rada. Plafonski napon, plafonska struja i vre- budnog sistema mo`e predstaviti samo poja~anjem
me odziva su parametri od kojih zavisi odziv sistema KE. Kosinusna zavisnost izlaznog napona tiristor-
pobude pri velikim poreme}ajima u elektroenerget- skog mosta od ugla paljenja tiristora mo`e se kom-
skom sistemu i uti~u na tranzijentnu stabilnost gene- penzovati inverznom kosinusnom funkcijom izme-
ratora. Potrebne ovih vrednosti parametara koje tre- |u izlaza regulatora i ugla paljenja [3]. Na taj na~in
ba da ima sistem pobude odre|uju se na osnovu ana- je postignuto da poja~anje KE ne zavisi od ugla pa-
lize tranzijentne stabilnosti sistema [2]. ljenja tiristora, odnosno tiristorski most postaje line-
aran element. Uobi~ajena struktura automatske re-
4. PARAMETRI REGULATORA POBUDE gulacije sa PI regulatorom i generatorom u praznom
hodu prikazana je na slici 2.
4.1. Automatska regulacija Na blok-dijagramu prikazani su parametri auto-
matskog regulatora. Za pode{avanje PI regulatora
Osnovna funkcija automatske regulacije je odr- mo`e se koristiti metod poni{tavanja polova. Metod
`avanje statorskog napona generatora na referentnoj poni{tavanja polova koristi ~injenicu da se dinami~-
vrednosti. Tako|e, pomo}ne funkcije sistema pobu- ki efekti pola poni{tavaju ako postoji nula u blizini
de deluju preko automatske regulacije. Kod novijih pola. PI regulator sadr`i jedan pol i jednu nulu. Za
regulatora pobude sa tiristorskim mostovima auto- primenu metoda poni{tavanja polova potrebno je
matska regulacija je zasnovana na PI upravlja~kom podesiti poja~anja PI regulatora tako da nula regula-
zakonu. Upravljanjem nelinearnim procesom pomo- tora poni{ti dominantan pol generatora. Na osnovu
}u linearnih regulatora dobija se razli~it kvalitet re- prenosne funkcije sistema sa otvorenom povratnom
gulacije upravljanja u razli~itim radnim ta~kama. spregom napisane u obliku:
Prilikom odre|ivanja parametara linearnog regula- K
tora treba voditi ra~una kako parametri objekta upra- K P (s + I )
KP
vljanja zavise od radne ta~ke, koja radna ta~ka je GOL ( s ) = K G K E (1)
1
najkriti~nija i s obzirom na nju odrediti parametre Td' 0 s ( s + ' )
regulatora, ~ime se osigurava stabilnost u svim rad- Td 0
nim ta~kama. Najkriti~niji re`im rada sinhronog ge- mo`e se odrediti vrednost integralnog poja~anja re-
neratora je prazan hod. Budu}i da nema reakcije in- gulatora da bi se postiglo poni{tavanje pola:

VminL
V minL VVmaxL
maxL
Kpp
K

VVRmax
Rmax
+ - + V
V
Vref
ref V
Verr
err K
Kii V
VRR VVff KGG Vgg
+ + KKEE
- -
ss (1+sTd0'
d0) )
VVRmin
Rmin
Tiristorski
Tiristorski Generator
Generator
PI
PI most
VV/Hz
most
V/Hz

Regulator
Regulator

Slika 2. Blok-dijagram automatske regulacije u praznom hodu


Joksimovi} S. Du{an i ostali: Parametri pobudnih sistema 201
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 198206

1 ra. Uobi~ajeno je da se kompenzuje 5080 % pada


KI = KP (2) napona kako bi rad generatora u paraleli bio zadovo-
Td' 0 ljavaju}i. Kompenzacija se mo`e vr{iti i samo na
Da bi se odredilo poja~anje KI, potrebno je naj- osnovu reaktivne snage. Kako se uticaj Rc i aktivne
pre odrediti poja~anje Kp. Poja~anje Kp mo`e se od- komponente struje Ip naj~e{}e mogu zanemariti,
rediti na osnovu `eljenog vremena odziva tr: mo`e se napisati slede}i izraz:
TE ln 9
KP = (3) V gc Vg + X c I Q = V g + X c Q (r. j.) (6)
tr KG K E
Ta~no poni{tavanje polova nije prakti~no jer se
tranzijentna vremenska konstanta generatora menja 4.3. Limiter potpobude
u zavisnosti od radnog re`ima. Tokom rada genera-
tora na mre`i pol generatora }e biti pomeren ulevo u Limiter potpobude deluje na pove}anje pobud-
odnosu na prazan hod, pa se iz tog razloga nula PI ne struje i ima za cilj da spre~i ulazak generatora u
regulatora postavlja s leve strane pola u praznom ho- zabranjene potpobu|ene re`ime rada i da odr`i ge-
du. Donje i gornje ograni~enje izlaznog signala re- nerator u okviru dozvoljene oblasti pogonskog dija-
gulatora VRmin i VRmax odre|eni su maksimalnim i grama. Postoje dva ograni~avaju}a faktora u podbu-
minimalnim uglom paljenja tiristora. Za rad tiristor- |enim re`imima koji odre|uju levu granicu dozvo-
skog mosta u ispravlja~kom i invertorskom re`imu ljene oblasti pogonskog dijagrama generatora, a to
preporu~eni opseg ugla paljenja tiristora je 0 160 . su stati~ka stabilnost generatora (sposobnost genera-
Za donje i gornje ograni~enje izlaznog signala regu- tora da odr`i sinhonizam) i pregrevanje ~eonih delo-
latora uzimaju se slede}e vrednosti: va statora. Tako|e, delovanje limitera potpobude
treba da spre~i odradu za{tite od gubitka pobude.
VR min = cos160 = 0,94 i VR max = cos 0 = 1 (4) Ulazni signali limitera su aktivna snaga Pg i reaktiv-
na snaga Qg. Izlazni signal limitera potpobude delu-
je na regulator preko sumatora i u~estvuje u formi-
4.2. Kompenzacija optere}enja ranju signala gre{ke. Blok-dijagram limitera sa para-
metrima prikazan je na slici 3.
Kada se u regulacionu petlju uvede kompenza-
cija optere}enja, koja simulira pad napona na nekoj
VVupup
impedansi, regulator efektivno reguli{e napon u ta~-
ki koja je sa generatorom povezana tom impedan-
Verrerr
V KKIU
IU
som tako {to se izmerenoj vrednosti napona genera- Qg
Q - K
KPU
PU ++
s
VVminL
minL

tora doda pad napona na impedansi. Kompenzacija +


00
optere}enja realizuje se u okviru povratne sprege au-
tomatske regulacije prema relaciji: Pg
Qref
Q ref (Pg)
Qref
Q ref
(Pg)
V gc = V g + ( Rc + jX c ) I g (5)

Za pozitivne vrednosti Rc i Xc regulator reguli- Slika 3. Blok-dijagram limitera potpobude


{e napon u ta~ki koja se nalazi unutar generatora.
Ovakva kompenzacija se koristi kada su sinhrone Granica odrade limitera je odre|ena relacijom:
ma{ine spojene u istu ta~ku bez ikakve impedanse
izme|u njih i koriste isti blok-transformator. Svrha Qref ( Pg ) = kU Pg + Qref 0 (7)
kompenzacije je da simulira imepedansu izme|u ge-
neratora kako bi raspodela reaktivne snage bila od- KU i Qref0 se mogu odrediti na osnovu pogon-
govaraju}a. Bez kompenzacije generator ~iji je na- skog dijagrama generatora pomo}u ta~aka (0, Q0) i
pon ve}i proizvodio bi svu reaktivnu snagu, dok bi (Pnom, Q1) na granici potpobu|ene oblasti. Ako je
reaktivna snaga drugog generatora bila negativna, margina prorade limitera 20 %, mogu se napisati iz-
odnosno postojala bi struja cirkulacije izme|u gene- razi:
ratora. Za negativne vrednosti Rc i Xc regulator re-
guli{e napon u ta~ki van generatora. U ovom slu~a- kU = 0,8 (Q1 Q0 ) / Pnom i Qref 0 = 0,8 Q0 (8)
ju cilj kompenzacije je da kompenzuje pad napona
na blok-transformatoru kada su dva generatora ili vi- Dinami~ke parametre limitera KPU i KIU treba
{e njih povezani preko posebnih blok-transformato- podesiti tako da se pri zatvorenoj povratnoj sprezi li-
202 Joksimovi} S. Du{an i ostali: Parametri pobudnih sistema
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 198206

mitera dobije dobro prigu{en sistem. Stoga, nova 4.4. Limiter natpobude
prese~na u~estanost c treba da je malo manja od
prese~ne u~estanosti sistema bez limitera. Da bi se Limiter natpobude deluje na smanjenje pobud-
osigurala stabilnost u svim radnim re`imima, fre- ne struje i ima za cilj da spre~i pregrevanje usled
kventne karakteristike i prose~nu u~estanost sistema prevelike struje pobude dok istovremeno treba da
bez limitera treba odrediti za najnepovoljniji radni omogu}i struju forsiranja. Merna veli~ina limitera je
re`im, a to je re`im kada je aktivna snaga generato- pobudna struja. Blok-dijagram limitera koji ima dve
ra maksimalna i kada je elektroenergetski sistem naj- vrednosti prorade i kombinovanu trenutnu i inverz-
nu vremensku karakteristiku sa parametrima prika-
ja~i (u radu su svi vodovi i generatori u sistemu) [4].
zan je na slici 4.
Poja~anje celog sistema zajedno s limiterom pri iza-
Izlazni signal limitera potpobude deluje na re-
branoj prose~noj u~estanosti treba da bude 1, a fazni gulator preko sumatora i u~estvuje u formiranju sig-
stav -180 + PM, gde je PM `eljena fazna margina. nala gre{ke. Vremensko ka{njenje limitera (parame-
Na osnovu toga se mo`e napisati: tri A, B i C) treba podesiti prema vremenskoj karak-
K IU teristici dozvoljenog preoptere}enja rotora. Pobudni
( K PU + ) M G e jG = 1 e j ( 180+ PM ) (9) namotaj je naj~e{}e konstruisan tako da mo`e trajno
jc
da radi pri struji pobude ~ija je vrednost 10 % ve}a
gde su: MG i G poja~anje i fazni stav sistema bez li- od nominalne, pa se prva vrednost prorade ImaxL1
mitera. Navedena relacija mo`e se napisati i u obli- pode{ava na 110 % nominalne struje, dok se druga
ku: vrednost prorade ImaxL2 pode{ava na vrednost pla-
fonske pobudne struje. Kada pobudna struja pre|e
K IU
( K PU + ) M G (cos G + j sin G ) = (10) vrednost ImaxL1, aktivira se vremenski broja~ limite-
jc ra po inverznoj karakteristici. Odrada limitera treba
da ima histerezisnu karakteristiku, odnosno kada se
= cos(180 + PM ) + j sin( 180 + PM ) vrednost struje smanji ispod ImaxL1H (ImaxL1H <
ImaxL1), broja~ limitera }e odbrojavati unazad. Kada
broja~ limitera dostigne vreme prorade, limiter sma-
Izjedna~avanjem realnih i imaginarnih delova s
njuje vrednost pobudne struje na ImaxL1 i struja osta-
leve i desne strane dobijaju se poja~anja limitera:
je na toj vrednosti sve dok uslovi u sistemu ne dove-
cos( PM G ) sin( PM G ) du do smanjenja pobudne struje ispod ImaxL1H. Kada
K PU = i K IU = c (11) pobudna struja pre|e vrednost ImaxL2, limiter trenut-
MG MG
no smanjuje vrednost struje pobude na ImaxL2, a za-
Dobar faktor prigu{enja je za vrednosti ve}e od tim kada broja~ limitera dostigne vreme prorade, li-
0,707, zbog ~ega je neophodno da fazna margina miter smanjuje vrednost struje pobude na ImaxL1. Di-
PM bude 70 . Uobi~ajeno se za `eljenu marginu nami~ke parametre limitera natpobude KPO i KIO
usvaja malo ve}a vrednost 75 [4]. Izlaz iz limitera treba podesiti na isti na~in kao i limiter potpobude
je ograni~en na 0,2 p.u. parametrom Vup. tako da prese~na u~estanost c sistema sa limiterom

IImaxL1
maxL1 IImaxL2
maxL2
V
Vup
11

- BB -
IIff I fIf-C
-C KK UO
+ + 1/s
1/s + KPO
K + UO
PO + s VmaxL
V maxL
A
A s maxL
00 - 11 +
IImaxL1H 00
maxL1H 00

+
-
00

Slika 4. Blok-dijagram limitera natpobude


Joksimovi} S. Du{an i ostali: Parametri pobudnih sistema 203
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 198206

natpobude bude malo manja od prose~ne u~estano- 5. VREMENSKI ODZIVI


sti sistema bez limitera za najnepovoljniji radni re-
`im. Za razliku od limitera potpobude, najnepovolj- U nastavku su prikazani vremenski odzivi siste-
niji radni re`im limitera natpobude je re`im kada je ma regulacije pobude na odsko~ne poreme}aje i od-
aktivna snaga generatora maksimalna i kada je elek- rada limitera potpobude i natpobude dobijeni ekspe-
troenergetski sistem najslabiji (nisu u radu svi vodo- rimentalno snimanjem na samom agregatu na pri-
vi i generatori u sistemu) [4]. Izlaz iz limitera je meru TE Kostolac B [5]. Parametri regulatora po-
ograni~en na 0,2 p.u. parametrom Vup. bude su pode{eni prema opisanim metodima. Sa
eksperimentalno dobijenim snimcima prikazani su i
4.5. Visokofrekventni limiter snimci dobijeni ra~unarskom simulacijom. Simula-
cija je ura|ena pomo}u Matlab/Simulink program-
Visokofrekventni limiter (V/Hz) slu`i da za{titi skog paketa. Bazirana je na numeri~kom re{avanju
generator i blok-transformator od prekomernog sistema diferencijalnih jedna~ina i u njoj su modelo-
magnetnog fluksa pri niskoj frekvenciji ili preveli- vani sistem pobude, sinhroni generatori i upro{}en
kom naponu. Prekomeran fluks izaziva pregrevanje, 400 kV elektroenergetski sistem na koji je povezana
{to mo`e o{tetiti gvozdeno jezgro blok-transforma- TE Kostolac B. Kao rezultat simulacije dobijaju
tora i generatora. Odnos napona i frekvencije u rela- se vremenski odzivi na male i velike poreme}aje,
tivnim jedinicama, nazna~en kao odnos V/Hz, pred- amplitudske i fazne frekventne karakteristike, geo-
stavlja veli~inu proporcionalnu magnetnom fluksu i metrijsko mesto korena i sopstvene vrednosti karak-
predstavlja ulazni signal V/Hz limitera. Ako su no- tersti~ne jedna~ine modela linearizovanog u prosto-
minalni napon sekundara blok-transformatora i no- ru stanja. U ovom radu su prikazani samo vremenski
minalni napon generatora isti, ograni~enja generato- odzivi i upore|eni s odzivima dobijenim snimanjem
ra odre|uju pode{enje V/Hz limitera. Me|utim, no- na samom agregatu. Uz odre|ene modifikacije i
minalni napon sekundara blok-transformatora ~esto unos odgovaraju}ih parametara elemenata ova si-
je 5 % manji od nominalnog napona generatora, i u mulacija se mo`e primeniti i na druge elektrane ko-
tom slu~aju je pode{enje V/Hz limitera odre|eno je imaju stati~ki tiristorski samopobudni sistem.
ograni~enjima transformatora. V/Hz limiter ograni-
~ava napon statora kada odnos V/Hz pre|e pode{e- Pobu|ivanje i razbu|ivanje
nu vrednost odrade limitera delovanjem na signal
gre{ke regulatora. Blok-dijagram V/Hz limitera sa
parametrima prikazan je na slici 5.

UgU(p.u.)
g (p.u.) VVZLM
ZLM
VVup
up

-
U
Ugg/f/f V
V err
err K
K IZ
f(p.u.)
f(p.u.) + K
K PZ + IZ
PZ +
V
VV/Hz
V/Hz
s
0
0

Snimak na agregatu: Tp = 1,36 s, Tr = 1,19 s

Slika 5. Blok-dijagram visokofrekventnog limitera

Dinami~ke parametre limitera KPZ i KIZ treba


podesiti na isti na~in kao i limitere potpobude i nat-
pobude tako da prose~na u~estanost c sistema sa
V/Hz limiterom bude malo manja od prose~ne u~e-
stanosti sistema bez limitera za najnepovoljniji rad-
ni re`im. Najnepovoljniji radni re`im V/Hz limitera
isti je kao i za limiter natpobude, a to je re`im kada
je aktivna snaga generatora maksimalna i kada je
elektroenergetski sistem najslabiji (nisu u radu svi
vodovi i generatori u sistemu) [4]. Izlaz iz limitera je
ograni~en na 0,2 p.u. parametrom Vup.
Simulacija: Tp = 1,33s, Tr = 1,16 s
204 Joksimovi} S. Du{an i ostali: Parametri pobudnih sistema
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 198206

Odziv na odsko~ni poreme}aj od 5 % Odrada limitera potpobude


u praznom hodu generatora

Snimak na agregatu
Snimak na agregatu: Tu = 0,21s, Ts = 0,25 s

Simulacija
Simulacija: Tu = 0,19 s, Tr = 0,23 s
Odrada limitera natpobude sa zadr{kom
Odziv na odsko~ni poreme}aj od 5 %
pri radu generatora na mre`i

Snimak na agregatu: Tz = 3,1s

Snimak na agregatu: Tu = 2,11 s, Ts = 2,73 s,


Q1 = 0,13 p.u., Q2 = 0,79 p.u.

Simulacija: Tz = 3,3 s
Na svim dobijenim snimcima odziv regulatora
pobude je brz i stabilan bez preskoka, pa se mo`e za-
Simulacija: Tu = 1,94 s, Tr = 2,32, klju~iti da sistem regulacije pobude ima dobre dina-
Q1 = 0,13 p.u., Q2 = 0,82 p.u. mi~ke performanse i da su parametri regulatora po-
Joksimovi} S. Du{an i ostali: Parametri pobudnih sistema 205
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 198206

bude dobro pode{eni. Tako|e, mo`e se zaklju~iti da [2] IEEE Std 421.2-1990, IEEE GUIDE FOR IDENTI-
su odzivi dobijeni simulacijom pribli`no jednaki FICATION, TESTING, AND EVALUATION OF
eksperimentalno dobijenim odzivima uz malo ve}a, THE DYNAMIC PERFORMANCE OF EXCITA-
ali nevelika, odstupanja pri radu agregata na mre`i, TION CONTROL SYSTEMS
{to verifikuje modele primenjene u simulaciji. Stoga [3] K. Kim, M. J. Basler, A. Godhwani, DESIGN EX-
se ra~unarska simulacija mo`e koristiti za izbor pa- PERIENCE WITH PID CONTROLLERS FOR
rametara regulatora i analizu dima~kih karakteristi- VOLTAGE REGULATION OF SYNCHRONOUS
ka sistema regulacije pobude. GENERATOR, IEEE Transactions on Energy Con-
version, 2004.
6. ZAKLJU^AK [4] X. M. Jia, S. S. Choi, A TECHNIQUES FOR TU-
NING EXCITATION LIMITERS, IEEE Transacti-
U radu je prikazana struktura savremenih sta- ons on Power Systems, Vol. 14, No. 4, November
ti~kih pobudnih sistema uz date blok-dijagrame 1999.
funkcija regulatora pobude. Navedeni su parametri
[5] Zoran ]iri}, \or|e Stoji}, Du{an Joksimovi}, Ne-
pobudnih sistema i opisani metodi za njihov izbor.
manja Miloj~i}, SISTEM POBUDE AGREGATA
Na osnovu ispitivanja na samom agregatu mo`e se
B1 U TE KOSTOLAC B PROJEKAT IZVE-
zaklju~iti da se primenom ovih metoda dobijaju do-
bre dinami~ke performanse sistema regulacije pobu- DENOG STANJA, 2008.
de. Pore|enjem odziva dobijenih ispitivanjima na [6] Rosica R. Cveji}, Zoran N. ]iri}, \or|e M. Stoji},
samom agregatu i odziva dobijenih ra~unarskom si- Du{an S. Joksimovi}, Nemanja S. Miloj~i}: REVI-
mulacijom sistema regulacije pobude verifikovana je TALIZACIJA SISTEMA REGULACIJE POBUDE
ra~unarska simulacija na primeru TE Kostolac B. BLOKA 100 MW TE KOSTOLAC A, ~asopis
Elektroprivreda 22010, str. 142155.
7. LITERATURA [7] Ilija Stefanovi}, Du{an Arnautovi} i Zoran ]iri}:
KLASIFIKACIJA I PRIKAZ STANJA REGULA-
[1] IEEE Std 421.1-1986, IEEE STANDARD DEFINI- TORA POBUDE SINHRONIH GENERATORA U
TIONS FOR EXCITATION SYSTEMS FOR SYN- ELEKTROPRIVREDI SRBIJE, ~asopis Elektro-
CHRONOUS MACHINES privreda 12008, str. 1829.

Dora|en rad STK A107 30. savetovanje CIGRE Srbija je primljen u uredni{tvo 27. 06. 2011. godine
Rad odobrilo uredni{tvo 07. 06. 2011. godine

Du{an S. Joksimovi} ro|en je u Pri{tini 1982. godine. Osnovnu {kolu i gimnaziju pri-
rodno-matemati~kog smera zavr{io je u Pri{tini. Na Energetskom odseku Elektrotehni~kog
fakulteta u Beogradu diplomirao je 2005. godine. Nakon zavr{etka studija radio je u termo-
elektrani Nikola Tesla A na poslovima odr`avanja pobudnih i regulacionih sistema gene-
ratora. Od 2006. godine zaposlen je u Elektrotehni~kom institutu Nikola Tesla u Centru za
automatiku i regulaciju, gde se bavi: pobudnim sistemima generatora, elektri~nim za{titama
i sinhronizacijom generatora, sistemima akvizicije i merenjima.
Zoran N. ]iri} ro|en 1950. godine u Izvoru kod Pirota. Osnovnu {kolu i gimnaziju za-
vr{io je u Pirotu. Diplomirao je na Elektrotehni~kom fakultetu Univerziteta u Beogradu, Smer
elektroenergetski. Od 1976. do 1979. godine radio je prora~une, projektovanje i realizaciju
kompenzacije reaktivne energije u industriji gumenih proizvoda Tigar iz Pirota, a od 1979.
do 1989. radio je u HE \erdap. U periodu od 1979. do 1982. godine radio je u HE \er-
dap I u odr`avanju i eksploataciji elektrane, a od 1982. do 1989. godine bio je glavni in`e-
njer za elektroradove na izgradnji i pu{tanju u rad HE \erdap II. U Elektrotehni~kom in-
stitutu Nikola Tesla se zaposlio 1989. godine u Centru za automatiku i regulaciju, gde i sada radi kao
vi{i savetnik. Radio je na projektovanju, izradi i pu{tanju u rad pobudnih sitema malih, srednjih i velikih
sinhronih generatora i motora. U~estvovao je u automatizaciji malih hidroelektrana, kao i na ispitivanji-
ma i otklanjanju nedostataka na sistemima pobude u svim hidro i termoelektranama elektroprivrede Srbi-
je i mnogim industrijskim postrojenjima i u elektroprivredi Republike Srpske. U~estvovao je u ispitivanji-
ma i izradi studija za pove}anje snage generatora u EPS-u i na ve}em broju projekata Ministarstva nauke
Republike Srbije. Bio je rukovodilac elektroradova pri prvom pu{tanju i stavljanju u pogon ve}eg broja hi-
dro i turboagregata u Elektroprivredi Srbije.
206 Joksimovi} S. Du{an i ostali: Parametri pobudnih sistema
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 198206

\or|e M. Stoji} ro|en je u Beogradu 1970. godine. Elektrotehni~ki fakultet u Beogradu


zavr{io je 1994. godine, gde je magistrirao 1996. i doktorirao 2004. godine. Sa zvanjem vo-
de}eg savetnika radi u Elektrotehni~kom institutu Nikola Tesla u Centru za automatiku i
regulaciju. Radi na poslovima projektovanja sistema automatskog upravljanja.

Nemanja S. Miloj~i} ro|en je 1982. godine u Beogradu. Osnovnu {kolu i gimnaziju za-
vr{io je u Mladenovcu i diplomirao na Energetskom odseku Elektrotehni~kog fakulteta Uni-
verziteta u Beogradu 2005. godine. Po zavr{etku studija radi na poslovima razvoja i projek-
tovanja uljnih i suvih energetskih transformatora u kompaniji ABS Minel trafo u Mladenov-
cu. Od 2007. godine radi na Elektrotehni~kom institutu Nikola Tesla u Centru za automa-
tiku i regulaciju, gde se bavi problemima regulacije u elektroenergetskim sistemima, razvo-
jem, projektovanjem i ispitivanjem pobudnih sistema sinhronih ma{ina, ispitivanjem elektri~-
nih ma{ina, relejnom za{titom, elektri~nim merenjima i automatizacijom malih hidroelektrana.

Du{an B. Arnautovi} ro|en je 1950. godine u Beogradu, gde je zavr{io osnovnu {kolu i
gimnaziju. Diplomirao je 1973. godine na Energetskom odseku, magistrirao 1978. godine na
Smeru elektroenergetski sistemi i doktorsku tezu odbranio 1988. godine, sve na Elektroteh-
ni~kom fakultetu u Beogradu. Od 1975. do 1977. godine sta`irao na Elektrotehni~kom fakul-
tetu u Beogradu. Godine 1977. zaposlio se u Elektrotehni~kom institutu Nikola Tesla, Cen-
tar za automatiku i regulaciju, gde i danas radi na mestu direktora. Godine 1995. sti~e nau~-
no zvanje vi{i nau~ni saradnik. U dosada{njem radu anga`ovan u oblastima: regulacija elek-
trana i elektroenergetskih sistema, modelovanju i simulaciji rada elektrana i elektroenergetskih sistema i
primeni moderne teorije upravljanja u elektroenergetskim sistemima. Kao autor ili koautor objavio je pre-
ko 95 me|unarodnih i doma}ih nau~nih i stru~nih radova. Rukovodio i sara|ivao na izradi preko 55 studi-
ja i istra`iva~kih projekata.

Dragan S. Petrovi} redovni profesor u penziji ro|en je 1942. god. u Kosanici kod Plje-
valja. Elektrotehni~ki fakultet u Beogradu je zavr{io 1964. godine, gde je i magistrirao 1968.
godine. Doktorirao je 1977. godine na ETF u Zagrebu sa temom iz ispitivanja sinhronih ma-
{ina. Ceo radni period proveo je na ETF u Beogradu, gde je pro{ao kroz sva nastavno-nau~-
na zvanja, od asistenta do redovnog profesora. U tom zvanju je penzionisan 2009. godine. Od
1991. do 2011. godine bio je predsednik STK A1 CIGRE Srbije.
Pono}ko N. ^edomir i ostali: Celishodnost popravke interkonektivnih autotransformatora sa stanovi{ta eksploatacionog veka 207
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 207213

Celishodnost popravke interkonektivnih


autotransformatora sa stanovi{ta
eksploatacionog veka
^edomir N. Pono}ko, Milutin V. Jankovi}, Slobodan V. Kati} i Marko P. Markovi}
JP Elektromre`a Srbije, Kneza Milo{a 11, 11 000 Beograd, Srbija

Stru~ni rad
UDK: 621.314.21

Rezime
U radu je analizirana opravdanosti popravke havarisanih energetskih autotransformatora prenosnih
odnosa 400/X kV/kV i 220/X kV/kV, instalisanih u prenosnoj mre`i Srbije. Nominalne snage primara i se-
kundara interkonektivnih autotransformatora su tipizirane. Autotransformatori poti~u od razli~itih proizvo-
|a~a i pojedini se zna~ajno razlikuju jedan od drugog, kako po osnovnoj kostrukciji, tako i po nominalnoj
snazi i nominalnom naponu tercijarnih namotaja. Razli~ite su starosti, uslova eksploatacije i preostalog `i-
votnog veka, te postoji potreba za jasno unapred definisanim kriterijumima kada ih nakon havarije treba
slati u fabriku na popravku, a kada popravku proglasiti necelishodnom i rashodovati ih. Autori su razmo-
trili tehni~ke, organizacione, eksploatacione i ekonomske ~injenice koje uti~u na ovu problematiku.
Klju~ne re~i: autotransformator, eksploatacija, {teta, popravka, tro{ak, vrednost, ostatak

INTERCONNECTION AUTO-TRANSFORMER REPAIR FEASIBILITY


FROM THE OPERATION LIFE ASPECT

Abstract

This paper analyses the damaged ponjer auto-transformers repair feasibility of 400/X kV and 220/X kV
transformation ratios installed in the Serbian transmission netnjork. Nominal ponjers of primary and
secondary njindings of interconnection auto-transformers are typified. The auto-transformers njere made
by different manufacturers and some units differ significantly from each other, both according to their ba-
sic design and according to the tertiary njinding nominal ponjer and nominal voltage. They differ also ac-
cording to the follonjing characteristics: age, operational conditions and remaining lifetime. Therefore, the-
re is a need to clearly establish pre-defined criteria providing support in decision-making njhether to repa-
ir or decommission autotransformers after hazards. Authors have considered technical, organisational,
operational and economical facts influencing this particular issue.
Key words: Auto-transformer, Operating life, Damage, Repair, Cost, Value, Remaining

1. UVOD ugro`ena havarijama i kvarovima nekoliko zna~ajnih


autotransformatora velikih i srednjih snaga. To se od-
Pogonska spremnost transformatorskih stanica i nosilo, pre svega, na TS 400/110/35 kV/kV/kV Pan-
razvodnih postrojenja u Javnom preduze}u Elektro- ~evo 2, gde je do{lo do havarije TR1 od 300 MVA,
mre`a Srbije (JP EMS), u toku 2010. godine, bila je koji je zamenjen rezervnim, na TS 400/110 kV/kV

Kontakt sa autorom preko elektronske adrese: cedomir.ponocko@ems.rs


208 Pono}ko N. ^edomir i ostali: Celishodnost popravke interkonektivnih autotransformatora sa stanovi{ta eksploatacionog veka
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 207213

Kragujevac 2, gde se u autotransformatoru TR1 od kvarovi u poslednjoj deceniji. Bilo ih je desetak. Ia-
300 MVA, generi{u gasovi kvara koji nastaju u ak- ko se pojedina~nom defekta`om detaljno utvrdio
tivnom delu autotransformatora izazivaju}i delova- kvar svakog autotransformatora, njihove anamne-
nje buholc-relea. Zatim je u TS 220/35 kV/kV Baji- ze se mogu grupisati po sli~nosti konstrukcije i
na Ba{ta do{lo do havarije transformatora 31,5 MVA. uzroku kvarova. Grubo i generalno mo`emo posma-
U TS 220/110 kV/kV Beograd 3, na relativno no- trati 3 grupe autotransformatora:
vom autotransformatoru, TR2-150 MVA, autotransformatori snage 300 MVA s nominalnim
220/110/10 kV/kV/kV, samo nakon ~etiri godine prenosnim odnosom 400/115/X kV/kV/kV sa ter-
eksploatacije, postoji visok nivo koncentracije poje- cijarnim namotajem nedovoljne snage,
dinih gasova kvara i on se u~estano ispituje i prati. autotransformatori snage 300 MVA s nominalnim
Pogonska spremnost odre|enog broja starih i prenosnim odnosom 400/115/X kV/kV/kV, koji su
bombardovanih transformatorskih stanica je ugro`e-
bili izlo`eni bliskom kratkom spoju na sekundar-
na zbog delimi~nih o{te}enja, starosti i nedostatka
noj strani,
rezervnih delova, kako za transformatore, tako i za
autotransformatori snaga 250 MVA i 150 MVA s
visokonaponsku opremu u celini.
nominalnim prenosnim odnosom 220/115/10,5 sa
Pogonska spremnost ostalih transformatora i vi-
pove}anom koli~inom gasova rastvorenih u ulju
sokonaponske opreme bila je na relativno dobrom
zbog nesavr{enosti magnetnog kola.
nivou. Tome su doprineli kvalitetno preventivno i
Autotransformator snage 400 MVA sa nominal-
korektivno odr`avanje visokonaponske opreme, re-
nim prenosnim odnosom 400/231/31,5 kV/kV/kV
dovni pregledi, revizije i remonti visokonaponske
ne mo`e se tipizirati ni u jednu pomenutu grupu jer
opreme, kao i rekonstrukcije nekih velikih transfor-
matorskih stanica. je kvar na njemu prouzrokovan po`arom.
Pogonska spremnost mo`e i dalje biti ugro`ena
zbog mnogo razloga, ali je najzna~ajniji onaj koji se 2. ^INIOCI KOJI UTI^U NA DONO[ENJE
odnosi na starost opreme, posebno energetskih i ODLUKE O POPRAVCI U FABRICI
mernih transformatora, {to za posledicu ima degra-
daciju uljnopapirne izolacije, a samim tim i nizak ni- Kada se donosi odluka o popravci transformato-
vo otpornosti izolacije namotaja transformatora, vi- ra u fabrici, potrebno je razmotriti slede}e.
sok nivo sa~inilaca dielektri~nih gubitaka transfor- 1. Nije mogu}a popravka na terenu.
matora, lo{e fizi~ko-hemijske karakteristike ulja i 2. Proceniti opravdanost popravke na osnovu izme-
pove}ane nivoe koncentracije gasova kvara u ulju renih vrednosti na terenu.
koje su posledica termi~kih razaranja ulja. 3. Proceniti vrednost transporta.
Uzimaju}i u obzir relativno veliku starost na{ih 4. Ozna~iti vreme potrebno da se transformator do-
energetskih transformatora, mo`e se re}i da je rad vede u ispravno stanje.
energetskih transformatora u 2010. godini bio dobar, 5. Nazna~iti koji se kvalitet o~ekuje nakon poprav-
dok su sporadi~no nastajali samo karakteristi~ni ke.
problemi vezani za curenje ulja i standardni proble- 6. Kako je sredstvo osigurano i kakva mu je knjigo-
mi vezani za prekida~ke delove i pogonske mehani- vodstvena vrednost.
zme teretnih regulatora napona, na najstarijim tran- 7. Obratiti pa`nju na godinu proizvodnje, godinu
sformatorima. Posebna pa`nja je posve}ena energet- stavljanja u pogon i uslove ekspoloatacije.
skim transformatorima koji su blizu kraja svog `i- 8. Uporediti sa cenom, kvalitetom i rokom isporuke
votnog, eksploatacionog veka, odnosno onih sa pre- novog transformatora.
ko 30 godina, za koje je potrebno predvideti deli- Svaki od navedenih ~inilaca mo`e uticati na do-
mi~nu ili kompletnu revitalizaciju. Poznato je da ne- no{enje odluke da se transformator ne popravlja, ve}
ke od konstrukcija transformatora imaju konstrukci- da se nabavi novi.
one slabosti. S obzirom na relativno veliku starost
transformatora, treba o~ekivati iz godine u godinu 2.1. Popravka na terenu
njihovu sve manju pouzdanost. Predmet na{eg istra-
`ivanja je re{avanje dileme koju od interkonektivnih Za transformator za koji postoji potvrda da je
jedinica popravljati, a ~ija popravka nije svrsishod- neispravan, prvo se razmatra mogu}nost popravke
na s tehni~kih i finansijskih aspekata. Posebna pa- na licu mesta bez pomeranja sa temelja u transfor-
`nja posve}ena je autotransformatorima proizvede- matorskoj stanici (TS). Ovakav na~in popravke se
nim u periodu 19761986. na kojima su zabele`eni sporovodi ukoliko se pregledima i merenjima usta-
Pono}ko N. ^edomir i ostali: Celishodnost popravke interkonektivnih autotransformatora sa stanovi{ta eksploatacionog veka 209
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 207213

novi da postoji mogu}nost da su namotaji ostali is- nivoa. Vrlo ~esto se popravljaju manje o{te}eni na-
pravni. motaji. Ozbiljnije o{te}eni namotaji se zamenjuju
novim. Nezamenjeni namotaji, odnosno delovi na-
2.2. Procena nivoa kvara na osnovu motaja, koji nisu o{te}eni kvarom, ponekad imaju i
spoljnih merenja veoma staru papirnu izolaciju, pa im je preostao re-
lativno kratak vek. Obi~no se zadr`ava staro mag-
Savremenim i klasi~nom metodima ispitivanja netno kolo, ali se ono preslo`i, {to podrazumeva za-
transformatora mo`e se dosta pouzdano utvrditi o~e- menu izolacije. Gubici u gvo`|u kod ovih transfor-
kivani obim kvara. To su slede}i metodi: matora su oko 50 % ve}i nego kod novih konstruk-
dijagnoza kvara ispitivanjem ulja gasnohromato- cija s kvalitetnijim limovima, savremenom obradom
grafijom. Ovim metodom se procenjuje na osnovu limova i step-lep na~inom slaganja. Garancije za
koncetracije pojedinih gasova na kom delu uljno- usluge popravke su obi~no 12 meseci, a za nove
papirne izolacije je kvar; transformatore i do 72 meseca. Garancija se nikada
merenje odnosa transformacije, merenje otporno- ne daje za delove koji nisu menjani prilikom poprav-
sti namotaja, merenje me|usobne induktivnosti i ke. Dielektri~na visokonaponska ispitivanja popra-
me|usobne kapacitivnosti namotaja. Ovim mere- vljenih transformatora sprovode se sa sni`enim is-
njima se procenjuju kvarovi koji podrazumevaju pitnim naponom, pa se ne mo`e imati dovoljan uvid
skra}enja, prekide i me|asobno pomeranje namo- u stanje popravljenih transformatora. Neka od ovih
taja; ispitivanja mogu biti i vrlo rizi~na jer ne postoje is-
merenje otpora izolovanosti i ugla gubitaka. Ovim pitni listovi sa nekada{njih prijemnih ispitivanja u
merenjima se ocenjuje promena izolacionog stanja fabrici.
transformatora;
merenje struje praznog hoda pri naponu 3 x 380 V 2.6. Osiguranje
i pore|enjem sa fabri~kim podacima;
dijagnosti~kim metodom frekventnog odziva Firma osigurava svoja osnovna sredstva u skla-
(SFRA). Ovim savremenim metodom mo`e se du sa Zakonom o javnim nabavkama. Osiguranje se
prona}i kvar u transformatoru naro~ito ako posto- ugovara po kriterijumu najjeftinije ponude i osigura-
ji zapis ispitivanja frekventnog odziva na tom vaju}e ku}e naj~e{}e kao motiv imaju dobijanje po-
transformatoru pre nastanka kvara. sla, bez detaljnog sagledavanja rizika koji }e imati
kao osigurava~i. Kada nastane {tetni doga|aj, posta-
2.3. Transport vlja se pitanje visine nadoknade {tete. Naime, vred-
nost amortizacije transformatora starog 30 godina je
Transport interkonektivnih autotransformatora, oko 70 %, {to zna~i da svi tro{kovi zamene, tran-
zbog transportne mase koja je uvek ve}a od 100 t, sporta i popravke ne smeju pre}i 30 % vrednosti no-
spada u kategoriju specijalnih. Po iskustvu koje se vog transformatora da bi se priznala delimi~na {teta.
ima sa transporterima za ovu kategoriju tereta po- Po pravilu, tro{kovi prevazilaze ostatak vrednosti
trebna su skupa prevozna i utovarna sredstva. Tako- autotransformatora te osigurava~i ispla}uju ostatak
|e su potrebne posebne dozvole za kori{}enje pute- knjigovodstvene vrednosti umanjene za vrednost ot-
va i mostova, {to uti~e na ukupnu cenu. Iz dosada- padnih materijala. Isplata osiguranja se svodi na oko
{nje prakse na na{em tr`i{tu evidentirano je da tran- 20 % vrednosti novog transformatora.
sportni tro{kovi prelaze 50 % tro{kova utvr|ivanja
kvara i minimalne popravke u fabrici. 2.7. Eksploatacioni vek transformatora

2.4. Rokovi popravke Starost transformatora sveobuhvatno podrazu-


meva: godinu proizvodnje, godinu stavljanja u po-
U zavisnosti od stepena o{te}enja, minimalni gon, eksploatacine uslove vezane za nivo optere}e-
rokovi popravke retko su manji od 6 meseci. Neret- nja i broj stresova usled bliskih kratkih spojeva i do-
ko popravke traju du`e od 12 meseci. Tome treba kumentovane intervencije na aktivnom delu nakon
dodati i trajanje priprema i sprovo|enja javnih na- prethodnih kvarova.
bavki defekta`e i popravke autotransformatora.
2.8. Novi transformatori
2.5. Kvalitet
Cena i rokovi isporuke novih interkonektivnih
U pore|enju s novim transformatorom, nikada transformatora su od presudnog zna~aja za dono{e-
nakon popravke se ne mo`e o~ekivati kvalitet istog nje odluke o popravci starog havarisanog transfor-
210 Pono}ko N. ^edomir i ostali: Celishodnost popravke interkonektivnih autotransformatora sa stanovi{ta eksploatacionog veka
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 207213

matora. U 2010. i 2011. godini na svetskom tr`i{tu su (po EMS-ovom standardu, regulator, sistem za hla-
pojeftinili interkonektivni transformatori. Rokovi is- |enje, monitoring i upravljanje...).
poruke su od 6 do 12 meseci, {to je bilo nezamislivo
u ranijem periodu, kada su za ekonomski najpovolj- FAKTOR CENE = 100 (0,21Ccu/Ccuo + 0,202
nije nabavke rokovi isporuke bili i do 24 meseca. Cfe/Cfeo + 0,062 Coil/Coilo + 0,2 + 0,326) (1)
Grafikon na slici 1 prikazuje procentualnu vred-
nost promene cene autotransformatora 300 MVA, Grafikoni na slikama 2 i 3 prikazuju promene
400/110 kV, u odnosu na referentnu vrednost uzetu cena bakra i gvo`|a na Londonskoj berzi. Upore|u-
u novembru 2010. godine, ~ime se potvr|uje una- ju}i kretanje cena transformatora i cene bakra (slike
pred navedena konstatacija da je u periodu od 18 1 i 2), odnosno cene gvo`|a (slika 3), vidi se da one
meseci do{lo do pojeftinjenja od 20 %, {to zna~ajno nisu u ~vrstoj korelaciji. Imaju}i u vidu i iskustvene
mo`e da uti~e na odluku o popravci. U formuli (1) podatke, de{avalo se usled visokih cena bakra kada
prikazan je na~in formiranja relativne cene transfor- se kupuju transformatori, njihova cena bude vrlo ni-
matora u procentima u odnosu na referentnu vred- ska. Va`ilo je i obrnuto.
nost u nekom trenutku. ^lanovi u zagradi prikazuju 2 000
respektivno udele cena bakra, gvo`|a i ulja, a slo-
bodni ~lanovi udeo ulo`enog rada u procesu izrade i
cene standardne opreme ugra|ene na transformatoru
115
115 1 000
(%)
110
110

105
105 0
1. 1. 2008.

29. 6. 2008.

26. 12. 2008.

24. 6. 2009.

21. 12. 2009.

19. 6. 2010.

16. 12. 2010.


100
100

95
95
Slika 3. Promena cene gvo`|a na Londonskoj berzi
90
90 2.9. Primeri popravki havarisanih
? ? 08.

? ? ? 08.
? ?08.
?? 08.

? ? ? 08.

? ? ?09.

? ?09.
?? 09.

? ? ? 09.

? ? ?10.

? ?10.
?? 10.
? ? ? 10.
? ? ?08.
09.

? ? ?09.
10.

? ? ?10.
? 08

? 09

? 10
? 08

? 08

? 08

? 09
? 09

? 09

? 10
? 10
? 08

09

10

? 10
08

09

10

interkonektivnih autotransformatora
?? ?

?? ?
maj

maj

maj
mart

mart
januar

jul
septembar

januar

jul

mart
septembar

januar

jul
septembar
novembar

novembar

novembar

1. Autotransformatori 400/400/100 MVA/MVA/MVA,


400/220/30 kV/kV/kV Proizvo|a~ (I): AT (1.1),
AT (1.2)
Slika 1. Promena cene AT 300 MVA, 400/110 kV/kV Oba autotransformatora su imala probleme sa
u odnosu na referentnu vrednost uzetu u novembru grejnim mestima u magnetnom kolu, {to je za posle-
2010. godine dicu imalo generisanje gasova kvara koji su bili u
zna~ajnim koncentracijama rastvoreni u ulju i ukazi-
10 000
vali su na temperature iznad 700 C. Zbog izra`eni-
9 000 jih problema na autotransformatoru AT (1.2) on je
8 000 zamenjen drugim posle desetak godina eksploataci-
7 000 je. Autotransformator AT (1.1) ostao je u pogonu ia-
6 000 ko je tako|e imao problem grejnih mesta. Ovaj au-
5 000 totransformator je, nakon trideset godina eksploata-
4 000
cije, imao te{ku havariju namotaja, pa je odlu~eno
da je njegova popravka tehnoekonomski neopravda-
3 000
na i on je rashodovan.
2 000 Nakon kompleksnih ispitivanja drugog auto-
1. 1. 2008.

29. 6. 2008.

26. 12. 2008.

24. 6. 2009.

21. 12. 2009.

19. 6. 2010.

16. 12. 2010.

transformatora, zbog produbljivanja grejnog mesta


magnetnog kola i drasti~nog uve}anja broja metal-
nih ~estica u ulju, doneta je odluka da je popravka i
ovog autotransformatora tehnoekonomski neoprav-
Slika 2. Promena cene bakra na Londonskoj berzi
dana i on je rashodovan.
Pono}ko N. ^edomir i ostali: Celishodnost popravke interkonektivnih autotransformatora sa stanovi{ta eksploatacionog veka 211
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 207213

2. Autotransformator 300/300/30 MVA/MVA/MVA, Postavlja se pitanje svrsishodnosti njihove po-


400/110/10 kV/kV/kV, Proizvo|a~ (II): AT (2.1), pravke po{to se imaju u vidu godine starosti i cena
AT (2.2), AT (2.3) popravke, koja iznosi oko 50 % cene nabavke novih
Sva tri navedena autotransformatora su, posle transformatora sli~nih karakteristika.
desetak godina eksploatacije, imala havarije namo-
taja tercijara, pra}ene o{te}enjima i drugih namota- 4. Autotransformator 150/150/50 MVA/MVA/MVA,
ja, pre svega namotaja 110 kV i jarmova magnetnog 400/110/30 kV/kV/kV Proizvo|a~ (I): AT (4.1),
kola. Ponekad su bili o{te}eni i namotaji 400 kV. AT (4.2)
O{te}enja aktivnog dela su bila takva da je poprav- Autotransformatori AT (4.1) i AT (4.2) od istog
ka morala biti obavljena u fabrici. Autotransforma- proizvo|a~a su (I) kao i autotransformatori AT (1.1)
tor AT (2.3) imao je dve fabri~ke popravke. i AT (1.2). Jedan od ova dva autotransformatora AT
Sama zamena autotransformatora drugim, i ka- (4.2) popravljen je na licu mesta, uz u~e{}e pred-
da je postojao onaj rezervni, i pod relativno povolj- stavnika proizvo|a~a ovog autotransformatora i ko-
nim meteorolo{kim uslovima, trajala je oko dva me- operaciju sa doma}im proizvo|a~em transformato-
seca. Ova zamena je zahtevala projektnu dokumen- ra. Drugi autotransformator AT (4.1) transportovan
taciju, odre|ene adaptacije i izmene. Tako|e je bio je u fabriku i odustalo se od njegove popravke, te je
neophodan transport i samog tela autotransformato- on rashodovan, a umesto njega montiran je rezervni
ra i pripadaju}e opreme, za kojim ne bi bilo potrebe autotransformator AT (2.3).
da se nije dogodila havarija. Vrlo ~esto nov, odnosno
ispravan autotransformator je, pre ovakve hitne 5. Autotransformator 150/150/50 MVA/MVA/MVA,
ugradnje, bio odve`en na drugu lokaciju gde je pri- 220/110/10 kV/kV/kV Proizvo|a~ (III): AT
preman da se ugradi na tom mestu, od ~ega se prisil- (5.1), AT (5.2), AT (5.3), AT (5.4) i AT (5.5)
no moralo odustajati. Svaki od navedenih autotransformatora iz nave-
Svaka fabri~ka popravka, ra~unaju}i i demonta- dene grupe imao je po jednu fabri~ku popravku i u
`u, transport, defekta`u i monta`u, iznosila je oko proseku po dve popravke na terenu, koje su zahteva-
50 % nabavne cene novog autotransformatora. Ova le svaki put po oko dva meseca neraspolo`ivosti i naj-
cena je, pri odre|enim tr`i{nim okolnostima, iznosila ~e{}e stru~nu pomo} predstavnika proizvo|a~a. Naj-
manje, odnosno vi{e, od ovako uprose~ene vrednosti. ~e{}i kvarovi su bili lokalna pregrevanja na vertikal-
Kao posledica ovih havarija, naro~ito u uslovi- nim zavrtnjima, parcijalna pra`njenja na {antovima
ma sankcija, ratova i ekonomskih kriza, nastajale su suda i {antovima vertikalnih zavrtnjeva, zatim lokal-
i nepremostive prepreke vezane za te{ko}e popravki, na pregrevanja usled slabih kontakata bira~a i predbi-
nabavku rezervnih transformatora, rezervnih delova, ra~a regulatora napona. Jedan od ovih autotransfor-
zatim smanjenje pouzdanosti i sigurnosti mre`e. matora AT (5.1) imao je havariju posle koje je bilo ka-
Od dana havarije do dana pu{tanja u pogon po- kva popravka bila nesvrsishodna. Kod drugog auto-
pravljenog autotransformatora prolazilo je u prose- transformatora zamenjeni su neki od namotaja i kom-
ku oko dve godine, {to zna~i da je vreme neraspolo- pletan teretni regulator napona AT (5.3). Autotran-
`ivosti ovih autotransformatora iznosilo oko 20 % sformatori AT (5.2) i AT (5.4) relativno su u lo{em
njegovog prethodnog vremena eksploatacije, odno- stanju jer im je papirna izolacija vrlo degradirana (sa-
sno 5 % njegovog veka ra~unatog na du`inu od ~e- ~inilac dielektri~nih gubitaka tg je visok i u stalnom
trdeset godina. porastu, otpor izolacije nizak i u stalnom padu, sadr-
Po pravilu, dve fabri~ke popravke su prema{i- `aj vode u ulju je u stalnom porastu). Cela grupa od
vale cenu nabavke novog autotransformatora. navedenih pet autotransformatora je relativno nepou-
zdana i postavlja se pitanje njihovog preostalog eks-
3. Autotransformator 300/300/100 MVA/MVA/MVA, ploatacionog veka. Bilo kakva havarija na njima, s
400/110/30 kV/kV/kV Proizvo|a~ (II): AT obzirom na njihovo sli~no op{te stanje i starost (oko
(3.1), AT (3.2) i AT (3.3) 35 godina), zna~ila bi, verovatno, i dono{enje odluke
Sva tri autotransformatora su bila u eksploataci- o odustajanju od popravke i njihovom rashodovanju.
ji blizu trideset godina. Od navedena tri autotran-
sformatora dva su ve} na popravci AT (3.1) i AT 6. Autotransformator 150/150/50 MVA/MVA/MVA,
(3.2), sa o{te}enjima namotaja tercijara 30 kV i na- 220/110/10 kV/kV/kV Proizvo|a~ (II): AT
motaja 110 kV, koji moraju biti zamenjeni. Tre}i au- (6.1), AT (6.2) i AT (6.3)
totransformator AT (3.3), istog tipa kompleksno je Sva tri autotransformatora AT (6.1), AT (6.2) i
ispitan i doneta je odluka da se on zameni novim, a AT (6.3) imala su u proseku po dve dugotrajne po-
da je njegova popravka mogu}a samo u fabri~kim pravke na licu mesta. Glavni problemi su se sastoja-
uslovima. li u elektri~nim preskocima na izvodima tercijera
212 Pono}ko N. ^edomir i ostali: Celishodnost popravke interkonektivnih autotransformatora sa stanovi{ta eksploatacionog veka
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 207213

10 kV, na vezama regulacionih namotaja i na {anto- 4. Neke od fabri~kih popravki interkonektivnih auto-
vima za smanjenje rasutog fluksa. Jedan autotran- transformatora starijih od dvadeset pet godina
sformator (6.1) do`iveo je havariju i nalazi se na fa- pokazale su se kao vrlo skupe i tehnoekonomski
bri~koj popravci. Na`alost, njihove havarije su na- neopravdane.
stajale u zimskom periodu, kada su bili najpotrebni- 5. Posle havarija interkonektivnih autotransforma-
ji u prenosnom sistemu. tora, starijih od dvadeset pet godina, treba napra-
viti sveobuhvatnu tehnoekonomsku analizu, pre
7. Autotransformator 250/250/50 MVA/MVA/MVA, eventualnog transporta u fabriku, ~iji bi glavni
220/110/10 kV/kV/kV Proizvo|a~ (IV): AT cilj trebalo da bude utvr|ivanje svrsishodnosti
(7.1) njihove popravke.
8. Autotransformator 150/150/50 MVA/MVA/MVA, 6. Osiguranik i osigurava~ trebalo bi da na|u zajed-
220/110/10 kV/kV/kV Proizvo|a~ (IV): AT ni~ki interes u dono{enju odluka o neisplativosti
(7.2) popravke nekih interkonektivnih autotransforma-
Autotransformator (7.1) imao je dve fabri~ke tora starijih od dvadeset pet godina. U toj situa-
popravke. Prva je usledila posle tridesetak godina ciji potrebno je pristupiti nabavci novih autotran-
eksploatacije, a druga posle samo dve godine eks- sformatora s boljim tehni~kim karakteristikama i
ploatacije posle popravke. Radilo se o havariji i za- ve}om pouzdano{}u.
meni namotaja. Kod drugog autotransformatora ra-
dilo se o deformacijama namotaja i ispadanju pod- 4. LITERATURA
meta~a za stezanje namotaja.
[1] GODI[NJI IZVE[TAJ O DELATNOSTI PRENO-
9. Autotransformator 150/150/50 MVA/MVA/MVA, SA ELEKTRI^NE ENERGIJE 20052010. GODI-
220/110/10 kV/kV/kV Proizvo|a~ (V): AT (8.1)
NE, JP Elektromre`a Srbije
AT (8.2)
[2] ABB Group, TRANSFORMER HANDBOOK, Z-
Prvi autotransformator (8.1) imao je dve hava-
rich SWITZERLAND, 2004.
rije. Prva havarija nastala je posle dvadesetak godi-
[3] Martin J. Heathcote Ceng, A PRACTICAL
na eksploatacije. Izvr{ena je fabri~ka popravka pri
TEHNOLOGY OF THE POWER TRANSFOR-
kojoj su zamenjeni kompletan aktivni deo i teretni
MER, London 1998
regulator napona. Pri drugoj havariji do{lo je do pro-
[4] ^edomir Pono~ko, Aleksandar Jankovi}, Dragan
boja donjih kapacitivnih prstenova, neposredno po-
sle pu{tanja u pogon, nakon fabri~ke popravke. Dru- Stankovi}: PRA]ENJE DIJAGNOSTIKE TRAN-
gi autotransformator (8.2) posle samo ~etiri godine SFORMATORA 220/110/10 kV/kV/kV starosti
eksploatacije ima visoke koncentracije gasova ras- preko 30 godina, ~asopis Elektroprivreda 41999,
tvorenih u ulju, {to ukazuju na kvar u aktivnom delu. str. 1117.
U toku su zavr{na ispitivanja nakon kojih }e se do- [5] Vladica Mijailovi}: ODR@AVANJE ENERGET-
neti kona~na odluka o njegovom ostanku u pogonu. SKIH TRANSFORMATORA, ~asopis Elektropri-
vreda 32003, str. 1824.
3. ZAKLJU^AK [6] Radovan Radosavljevi}, Aleksandar Bojkovi},
Aleksandar M. Popovi}, Milorad Damjanovi} i Pe-
1. Svaki od interkonektivnih autotransformatora na- tar Nikoli}: PROCENA STANJA IZOLACIJE I
paja elektri~nom energijom i kompletne regione, PREOSTALOG RADNOG VEKA BLOK TRAN-
odnosno gradove, te je njihova pouzdanost izuzet- SFORMATORA HE \ERDAP 1 KAO FAKTO-
no va`na za `ivot i rad stanovnika ovih regiona i RA PRI PLANIRANJU REVITALIZACIJE I ZA-
gradova. MENA UZ NOVE TEHNI^KE KARAKTERISTI-
2. Neki od interkonektivnih autotransformatora KE, ~asopis Elektroprivreda 42007, str. 1528.
imaju nedopustivo nisku pouzdanost i zbog toga [7] Jelena M. Luki}, Sla|ana S. Teslid, \or|e E. Jova-
nastaju {tete koje daleko prema{uju nabavnu ce- novi}, Sr|an B. Milosavljevi}, Dragan S. Kova~e-
nu novih interkonektivnih autotransformatora. vi}: ANALIZA IZOLACIJONOG ULJA I PAPIRA
3. Pouzdanost interkonektivnih autotransformatora PRIMENJENE U DIJAGNOSTICI POGONSKIH
drasti~no opada s njihovom staro{}u iznad oko STANJA ENERGETSKIH TRANSFORMATORA,
dvadeset pet godina. ~asopis Elektroprivreda 32008 str. 317.

Dora|en rad STK A2-09 30. savetovanje CIGRA Srbija je primljen u uredni{tvo 26. 06. 2011. godine
Rad odobrilo uredni{tvo 07. 06. 2011. godine
Pono}ko N. ^edomir i ostali: Celishodnost popravke interkonektivnih autotransformatora sa stanovi{ta eksploatacionog veka 213
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 207213

^edomir N. Pono}ko ro|en je 1951. godine u Banatskom Vi{nji}evu. Elektrotehni~ki fa-


kultet je zavr{io 1977. a magistarske studije 1993. na Elektrotehni~kom fakultetu u Beogra-
du. Prvo zaposlenje mu je bilo 1978. godine u Minel-Transformatorima, gde je radio kao
projektant transformatora. Od 1981. godine radi u Elektroistoku, Elektroprenosu i
EMS-u na poslovima odr`avanja transformatorskih stanica i dalekovoda, izradi tehni~kih
uslova za nabavke visokonaponske opreme, internim tehni~kim pregledima novih i rekonstri-
sanih transformatorskih stanica i njihovom pu{tanju u pogon. Bavi se i popravkama, ispiti-
vanjima i pu{tanjima transformatora u pogon. ^lan je doma}e CIGRE i pisac vi{e referata iz oblasti viso-
konaponske opreme, a posebno iz oblasti transformatora.

Milutin V. Jankovi} (milutin.jankovic@ems.rs) ro|en je 1956. u Velikoj Plani. Diplomi-


rao je 1981. godine na Elektrotehni~kom fakultetu u Beogradu. Do 1985. godine radio na po-
slovima odr`avanja elektroenergetskih postrojenja u Javnom preduze}u Elektro{umadija
Kragujevac. Do 2009. radio je u Minel-dinamu u Beogradu na popravkama distributivnih
i specijalnih transformatora. Trenutno je zaposlen u Javnom preduze}u Elektromre`a Srbi-
je na poziciji in`enjera koordinatora u Slu`bi za visokonaponska postrojenja, u Direkciji za
prenos elektri~ne energije.

Slobodan V. Kati} (slobodan.katic@ems.rs) ro|en je 1946. u Beogradu. Zavr{io je Sred-


nju elektrotehni~ku {kolu Nikola Tesla u Beogradu. Posle dvodecenijskog rada na poslo-
vima ispitiva~a u visokonaponskoj laboratoriji fabrike MINEL TRANSFORMATORI prelazi
u Slu`bu za visokonaponska postrojenja u Elektroistoku. Danas, kao zaposlen u Javnom
preduze}u Elektromre`a Srbije, spada u red najboljih stru~njaka za energetske transfor-
matore i vrhunski je poznavalac teretnih regulatora napona.

Marko P. Markovi} (marko.p.markovic@ems.rs) ro|en je 1977. u Para}inu. Diplomirao


je 2003. godine na Elektrotehni~kom fakultetu u Beogradu. Do 2006. godine radio je na po-
slovima odr`avanja elektroenergetskih postrojenja i elektrovu~nih podstanica u Javnom pre-
duze}u @eleznice Srbije. Trenutno je zaposlen u Javnom preduze}u Elektromre`a Srbije
na poziciji samostalnog in`enjera u Slu`bi za visokonaponska postrojenja, u Direkciji za pre-
nos elektri~ne energije. Objavio je vi{e stru~nih radova iz oblasti visokonaponske opreme i
energetskih transformatora.
214 Mili}evi} D. Ivan i ostali: Ispitivanje metaloksidnih odvodnika prenapona na terenu
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 214220

Ispitivanje metaloksidnih odvodnika


prenapona na terenu
Ivan D. Mili}evi}1, Marko P. Markovi}2 i Goran M. Raleti}3
1
JP Elektromre`a Srbije pogon Kru{evac, @upski put bb, 37 000 Kru{evac, Srbija
2
JP Elektromre`a Srbije pogon tehnika, Kneza Milo{a 11, 11 000 Beograd, Srbija
3
JP Elektromre`a Srbije pogon Beograd, Rovinjska 14, 11 000 Beograd, Srbija

Stru~ni rad
UDK: 621.316.933; 621.015.3; 537.52

Rezime
U radu su prikazane specifi~nosti metaloksidnih odvodnika prenapona u pogledu konstrukcije i karak-
teristike delovanja. Opisan je metod ispitivanja u eksploataciji merenjem struje odvo|enja i snimanjem ta-
lasnih oblika osnovnog i tre}eg harmonika, kao i mogu}nost primene termovizije radi otkrivanja potenci-
jalnih kvarova. Posebna pa`nja je posve}ena konkretnom primeru iz prakse.
Klju~ne re~i: odvodnik, struja odvo|enja, termovizija

TESTING OF METAL-OXIDE SURGE ARRESTERS IN THE FIELD

Abstract

This paper presents the specificities of metal-oxide surge arresters in terms of structure and characte-
ristics of activities. It describes the testing method in operation by measuring the leakage current and re-
cording of the basic waveforms and the third harmonic, as well as the possibility of using thermal imaging
to detect potential failures. Special emphasis was given to a concrete practical example.
Key words: surge arrester, leakage current, thermal imaging

1. UVOD 1.1. Silicijumkarbidni odvodnici

Za za{titu elektroenergetskih objekata, a poseb- U praksi se jo{ naj~e{}e sre}u odvodnici s iskri-
no transformatora, upotrebljavaju se odvodnici pre- {tem koji se sastoje od redne veze otpornika izra|e-
napona koji se u su{tini pona{aju kao nelinearni ot- nih od silicijum-karbida (SiC) i iskri{ta.
Prilikom nailaska prenapona iskri{ta probijaju,
pori, ~ija se vrednost menja u zavisnosti od veli~ine
javlja se proradna struja vrlo velike strmine, koja
dovedenog napona. Na taj na~in se napon odvodni-
proti~e preko iskri{ta i nelinearnih otpora odvodnika
ka odr`ava gotovo konstantnim ~ak i pri velikim i stvara visok stepen jonizacije izme|u iskri{ta i u
vrednostima struja, pa se na mestu ugradnje odvod- nelinearnim otporima. Zbog toga nakon prolaska
nika prenaponi ograni~avaju na vrednost preostalog prenapona preostaje propratna struja pogonske u~e-
napona odvodnika, dok s porastom udaljenosti od stanosti, koja prolazi kroz kalem u kome se stvara
odvodnika raste i vrednost napona. magnetsko polje i razvla~i elektri~ni luk. Istovreme-

Kontakt sa autorom preko elektronske adrese: ivan.milicevic@ems.rs


Mili}evi} D. Ivan i ostali: Ispitivanje metaloksidnih odvodnika prenapona na terenu 215
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 214220

no raste otpor nelinearnih otpornika, tako da se pre- imaju kapacitivni karakter. Rasipni kapacitet plo~ica
kida propratna struja [1]. prema uzemljenim delovima uzrokuje nelinearnu
raspodelu potencijala du` odvodnika kod pogon-
1.2 . Metaloksidni odvodnici skog napona, sli~no kao kod izolatorskog lanca. Ne-
linearnost se pove}ava s du`inom odvodnika. Zato
Noviju tehnologiju predstavljaju metaloksidni se za odvodnike predvi|ene za mre`u vi{ih nazivnih
odvodnici prenapona koji imaju izrazito nelinearnu napona (iznad 220 kV) ugra|uju prstenovi za izjed-
strujno-naponsku karakteristiku. Osnovu odvodnika na~enje potencijala, koji kompenzuju delovanje ra-
~ine otpornici-varistori koji se sastoje od zrnaca sipnih kapaciteta [1].
cink-oksida (ZnO) i nekih aditiva (bizmut-oksid, Poslednjih desetak godina u novim postrojenji-
magnezijum-oksid i dr.). Najva`nija svojstva vari- ma se montiraju gotovo isklju~ivo MO odvodnici, i
stora osim nelinearnosti su visoka sposobnost ap- to zbog ve}e efikasnost u pogonu, ni`eg preostalog
sorpcije energije i velika termi~ka provodnost. napona (pogotovo kod prenapona vrlo strmog ~ela),
Na~in rada odvodnika koji se sastoji od serijski kao i dobrog pona{anja prilikom zaga|enja.
spojenih otpornika (bez iskri{ta) vrlo je jednostavan.
Prilikom nailaska prenapona, struja kroz odvodnik 2. METODI ISPITIVANJA
se kontinualno pove}ava, tako da nema nagle pro-
mene napona. S prolaskom prenapona smanjuje se i 2.1. Princip merenja i merna oprema
struja kroz odvodnik, tako da nema propratne struje
kao kod klasi~nih odvodnika. Po{to nema iskri{ta, U toku eksploatacije odvodnika nastaje potreba
nema ni nagle promene napona, koja je kod SiC od- za preventivnim ispitivanjem kako bi se otkrile even-
vodnika uzrokovana proradom iskri{ta [1]. Pore|e- tualne nepravilnosti u radu i predupredile mogu}e po-
nje rada SiC i metaloksidnih odvodnika (MO) prika- sledice, kao {to je eksplozija odvodnika. Najmero-
zano je na slici 1. davnije bi bilo laboratorijsko ispitivanje odvodnika
Aktivni deo metaloksidnih odvodnika sastoji se prema zahtevima standarda IEC60099-4 [2] i
od cilindri~nih otpornika u obliku plo~ica. Broj plo- IEC60099-5 [3], ali postoje prakti~na ograni~enja ko-
~ica zavisi od nazivnog napona odvodnika. One se ja se ti~u vremena neraspolo`ivosti transformatora u
nalaze u hermeti~ki zatvorenom porcelanskom ku}i- toku ispitivanja ili pak neophodne rezerve odvodnika
{tu, koje mo`e biti i od silikona (novije izrade). Pro- svih naponskih nivoa (400 kV, 220 kV, 110 kV i nep-
stor izme|u plo~ica i silikonskog ku}i{ta mo`e biti tun spojeva 35 kV, 20 kV i 10 kV). Zbog toga se u
ispunjen gasom ili se porcelansko ku}i{te direktno skladu s pomenutim standardima i poznatim isku-
nanosi na plo~ice. Pri pogonskom naponu plo~ice stvima primenjuje metod kontrole odvodnika u po-

U(t)
U(t)
Z1
Z1
ZnO R

U
U

Napon bez odvodnika


2U(t) 2U(t)
napon
napon

struja struja
I I
a) b)

Slika 1. Pore|enje rada silicijum-karbidnih i metaloksidnih odvodnika


216 Mili}evi} D. Ivan i ostali: Ispitivanje metaloksidnih odvodnika prenapona na terenu
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 214220

gonu merenjem i analizom struje odvo|enja. U sklo- Za merenje struje odvo|enja koristi se merni in-
pu ispitivanja mere se temena i srednja vrednost stru- strument sa strujnim kle{tima ABLEITERDIAG
je odvo|enja, kao i vrednost tre}eg harmonika struje proizvo|a~a TRIDELTA sa ugra|enim niskopropu-
[4]. Preko temene i srednje vrednosti ukupne struje snim filtrom f 500 Hz. Za snimanje talasnog obli-
odvo|enja izra`ava se kapacitivna komponenta, a ka i vizuelnu analizu struje odvo|enja koristi se ~e-
kao kontrola eventualnog izobli~enja ra~una se i nji- tvorokanalni prenosni digitalni osciloskop METRIX
hov odnos koji je vrlo blizak vrednosti za ~ist 2 si- tip OH7204, 100 MHz. Za termovizijsku kontrolu
nusni signal. Tre}i harmonik struje odvo|enja koristi odvodnika upotrebljava se IC kamera InfraCAM
se kao pokazatelj izobli~enja struje odvo|enja usled proizvo|a~a FLIR [6].
relativnog pove}anja rezistivne komponente struje
odvo|enja [5]. Pove}anje rezistivne komponente 2.2. Rezultati merenja i tuma~enje
struje odvo|enja tipi~no dovodi do smanjenja odno-
sa temene i srednje vrednosti ukupne struje odvo|e- U konkretnom primeru izvr{ena su merenja u
nja. Za prvu ocenu stanja odvodnika prilikom ispiti- objektu JP EMS Pogon Kru{evac, ta~nije na odvod-
vanja u postrojenju koristi se vizuelna analiza oblika nicima u TS 220/110 kV/kV Kraljevo-3. Ispitivanjem
struje odvo|enja. Kao dodatni metod za utvr|ivanje su obuhva}eni odvodnici naponskog nivoa 220 kV,
pogonskog stanja odvodnika, kao i bli`eg lociranja 110 kV, kao i neptun spojevi 10,5 kV u poljima tran-
eventualnog mesta neispravnosti, primenjuje se ter- sformatora T-1 i T-2. Na osnovu rezultata merenja
movizijsko snimanje odvodnika. datih u tabelama 1 i 2 uo~eno je izvesno odstupanje,

Tabela 1.
Izmerene vrednosti struje odvo|enja na transformatoru T-1

Datum ispitivanja:
Naponi na sabirnicama (kV) U1 = 213 U2 = 111
1. 9. 2010. godine
TS Kraljevo 3 TR1
Temperatura
Struja odvo|enja
ambijenta 25 C
Naponski Imax Ieff Odnos I3 Odnos I3/Ieff
faza Proizvo|a~, tip
nivo (kV) (mApv) (mA) Imax/Ieff (%) (mApv) (%)
220 0 1,962 1,372 1,430 0,071 5,175
MINEL (ABB)
220 4 1,438 1,041 1,381 0,040 3,842
MWL-151
220 8 1,291 0,894 1,444 0,039 4,362
110 0 MINEL (ABB) 0,953 0,665 1,433 0,041 6,165
110 4 MWL-84 1,009 0,682 1,479 0,028 4,106
MINEL (SIEMENS)
110 8 0,549 0,379 1,449 0,014 3,694
3EP2-2-108
10,5 NEPTUN MINEL (ABB)MWL 0,530 0,390 0,261

Tabela 2.
Izmerene vrednosti struje odvo|enja na transformatoru T-2

Datum ispitivanja:
Naponi na sabirnicama (kV) U1 = 213 U2 = 111
1. 9. 2010. godine
TS Kraljevo 3 TR1
Temperatura
Struja odvo|enja
ambijenta 25 C
Naponski Imax Ieff Odnos I3 Odnos I3/Ieff
faza Proizvo|a~, tip
nivo (kV) (mApv) (mA) Imax/Ieff (%) (mApv) (%)
220 0 0,555 0,381 1,457 0,014 3,675
MINEL (SIEMENS)
220 4 0,686 0,473 1,450 0,016 3,383
3EP2-2-192
220 8 0,839 0,894 0,938 0,021 2,349
110 0 0,729 0,497 1,467 0,019 3,823
MINEL (SIEMENS)
110 4 0,697 0,479 1,455 0,017 3,549
3EP2-2-108
110 8 0,682 0,469 1,454 0,017 3,625
10,5 NEPTUN MINEL (ABB)MWL 0,114 0,067 0,002
Mili}evi} D. Ivan i ostali: Ispitivanje metaloksidnih odvodnika prenapona na terenu 217
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 214220

faza 0
faza 8

faza 4

Slika 2. Uporedni snimak talasnog oblika struje odvo|enja u sve tri faze na strani 220 kV transformatora T-1

odnosno pove}ane vrednosti struje odvo|enja na od- tora T-1 (slika 2) potvrdio je postojanje anomalije na
vodniku 220 kV u fazi 0 transformatora T-1. Tako|e, odvodniku u fazi 0. Treba naglasiti da je ovo prvi
vidi se da je pove}ana vrednost struje tre}eg harmo- ovakav slu~aj zabele`en u praksi autora.
nika, a smanjen odnos maksimalne i srednje vredno- Radi sagledavanja problema sa {to vi{e aspeka-
sti struje odvo|enja. Ovakvi rezultati ukazuju na mo- ta i prikupljanja {to vi{e relevantnih podataka, kako
gu}i proboj dela varistora ili na eventualni prodor za konkretni odvodnik, tako i za sva budu}a ispitiva-
vlage u odvodnik. To bi zna~ilo da je trajni radni na- nja, primenjeno je termovizijsko snimanje IC kame-
pon (Uc) odvodnika sni`en, {to mo`e dovesti do ter- rom. Da bi se izbegao uticaj refleksije, tj. da bismo
mi~kog bega odvodnika i potencijalne eksplozije. bili sigurni da emitovano zra~enje poti~e od posma-
Imaju}i u vidu da je ta~nost merenja u pogonskim tranog odvodnika, snimanje je obavljeno u ve~er-
uslovima znatno manja nego u laboratorijskim, i to njim satima. Dobijeni snimci prikazani su na slici 3.
zbog uticaja okolnog postrojenja, kao i ~injenicu da Na slici 3. a) jasno se vidi da je povr{ina odvod-
ne postoje jasno definisani kriterijumi za ocenu sta- nika u fazi 0 toplija od povr{ine druga dva odvodni-
nja odvodnika na osnovu dobijenih vrednosti struje ka (razlika je 7 C), dok se na slici 3. b) uo~ava da
odvo|enja, nije bilo jednostavno doneti zaklju~ak. donji deo odvodnika u fazi 0 emituje vi{e zra~enja
Osciloskopski snimak talasnog oblika struje od- od gornjeg dela (razlika je 3 C). Osim toga, mo`e
vo|enja u sve tri faze na strani 220 kV transforma- se zapaziti da i du` samog donjeg dela postoji nerav-

a) b)

Slika 3. Termovizijski snimak: a) sva tri odvodnika na strani 220 kV transformatora T-1 i
b) odvodnika u fazi 0 na strani 220 kV transformatora T-1
218 Mili}evi} D. Ivan i ostali: Ispitivanje metaloksidnih odvodnika prenapona na terenu
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 214220

nomerna raspodela temperature (toplija i hladnija merenje struje odvo|enja pri trajnom radnom na-
mesta). Kori{}ena kamera ima relativno malu rezo- ponu Uc,
luciju (120 x 120 px), pa apsolutne vrednosti tempe- merenje referentnog napona i
rature valja uzeti s izvesnom rezervom i bazirati se merenje parcijalnih pra`njenja.
na slici i nadtemperaturama. Ispitivanja su obavljena na svakom delu odvod-
Na osnovu svih ispitivanja zaklju~eno je da pro- nika posebno.
blem izvesno postoji i da dalje zadr`avanje odvodni- Za ovaj tip odvodnika (MWL) struja odvo|enja
ka u pogonu nije bezbedno. Zbog toga je preporu~e- pri trajnom radnom naponu ima vrednost Ic 2,5 mA
na njegova zamena u {to je mogu}e kra}em roku. (meri se vr{na vrednost struje), referentni napon pri
referentnoj struji treba da je Uref 1,25 Uc (meri se
3. LABORATORIJSKO ISPITIVANJE efektivna vrednost napona), a parcijalna pra`njenja
pri 1,05Uc treba da budu pp < 10pC.
Uzimaju}i u obzir sve navedeno, nakon demon-
ta`e, odnosno zamene odvodnika, on je ispitan u la- a) Gornji deo odvodnika
boratoriji proizvo|a~a. Ispitivanje je sprovedeno u Uc = 78 kV, Iref = 5 mA
skladu sa zahtevima standarda IEC60099-4, {to zna- Pri Uc = 78 kV izmerena je struja odvo|enja
~i da je vr{eno: Ic = 1,46 mA

a) b)

Slika 4. Talasni oblik napona Uref i struje Iref: a) gornjeg i b) donjeg dela odvodnika

a) b)

Slika 5. Izgled: a) gornjeg i b) donjeg dela odvodnika nakon otvaranja


Mili}evi} D. Ivan i ostali: Ispitivanje metaloksidnih odvodnika prenapona na terenu 219
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 214220

Pri Iref = 5 mA izmeren je referentni napon nja koja uti~u na ta~nost rezultata, a naro~ito na is-
Uref = 101,46 kV pravno zaklju~ivanje i dono~enje odluka. To su pr-
Pri naponu 1,05Uc izmerena su parcijalna pra`nje- venstveno uticaj okolnog postrojenja i atmosferskih
nja od 2 pC. uslova (struja odvo|enja ima izra`enu temperaturnu
zavisnost), kao i klasa ta~nosti mernih ure|aja u po-
b) Donji deo odvodnika Uc = 73 kV, Iref = 5 mA gonskim uslovima. Osim toga, zna~ajan problem je i
Prilikom podizanja napona ve} na 20 kV izmerena nedostatak jasno definisanih kriterijuma za ocenu
je struja odvo|enja Ic = 8 mA, pa je merenje preki- stanja odvodnika na osnovu ovako izmerenih veli~i-
nuto da se ne bi o{tetili odvodnici i merna oprema. na. Zbog svega navedenog preporu~uje se da osnov
Pri Iref = 5 mA izmeren je referentni napon u tuma~enju rezultata bude pore|enje izmerenih
Uref = 24,8 kV. vrednosti na odvodnicima u sve tri faze, pri ~emu se
Prilikom merenja parcijalnih pra`njenja ve} pri na- mogu porediti samo odvodnici istog proizvo|a~a i
ponu od 40 kV izmereno je 200 pC, a pri 60 kV ~ak tipa, {to se jasno vidi i iz tabela 1 i 2. Osim toga, do-
2000 pC, pa napon nije ni podizan na vrednost bar pokazatelj nepravilnosti u radu odvodnika je ta-
1,05Uc. lasni oblik struje odvo|enja. Navedeni primer potvr-
Osciloskopski snimak napona (Uref) i struje dio je opravdanost primene termovizijskog snimanja
(Iref) prikazan je na slici 4. kao dodatnog metoda za potvrdu postojanja anoma-
lija, pa ~ak i za bli`e lociranje mesta kvara.
Na osnovu dobijenih rezultata mo`e se zaklju~i-
ti da je gornji deo odvodnika ispravan, a da u do- 5. LITERATURA
njem delu postoji o{te}enje aktivnog dela (varistora)
ili da je prodrla vlaga. Detaljnim pregledom donjeg [1] Prof. dr Ivo Ugle{i}, TEHNIKA VISOKOG NAPO-
dela odvodnika uo~ena je deformacija ventila s gor- NA, Fakultet elektrotehnike i ra~unarstva, Zagreb,
nje strane, {to zna~i da je izba~ena plazma, odnosno 2002.
da je odvodnik po~eo pravilno da deluje, pa nije do- [2] IEC 60099-4: Surge arresters Part 4: Metal-oxid
{lo do razaranja ili eksplozije. Nakon svega je otvo- surge arresters without gaps for a.c. Systems, 2009.
ren odvodnik (i gornji i donji deo), te je utvr|eno da [3] IEC 60099-5: Surge arresters Part 5: SELEC-
je gornji deo bio hermeti~ki zatvoren, a na donjem TION AND APPLICATION RECOMMENDATI-
su prona|eni o~igledni tragovi prorade (tragovi ga- ONS, 1996.
re`i) tako da su sve pretpostavke potvr|ene (slika 5). [4] Zoran Stojanovi}, Zlatan Stojkovi}, PROCENA
STANJA METALOKSIDNOG ODVODNIKA
4. ZAKLJU^AK PRENAPONA PRIMENOM METODA ZASNO-
VANIH NA ANALIZI STRUJE ODVO\ENJA PRI
Mo`e se zaklju~iti da je ispitivanje metaloksid- RADNOM NAPONU MRE@E, 29. Savetovanje
nih odvodnika u eksploataciji neophodno kako bi se CIGRE Srbija, Zlatibor, 2009, referat C4-04
na vreme uo~ile promene osnovnih parametara kao [5] Prof. dr Jovan Nahman, dr Vladica Mijailovi},
{to je struja odvo|enja i omogu}ilo preventivno de- ODABRANA POGLAVLJA IZ VISOKONAPON-
lovanje radi spre~avanja ve}ih posledica koje mogu SKIH POSTROJENJA, Elektrotehni~ki fakultet,
nastati eventualnom eksplozijom odvodnika. Sam Akademska misao, Beograd, 2002.
metod merenja struje odvo|enja ima niz ograni~e- [6] FLIR systems, Users manual for InfraCAM, 2007.

Dora|en rad STK A307 30. savetovanje GIGRE Srbije je primljen u uredni{tvo 14. 06. 2011. godine
Rad odobrilo uredni{tvo 07. 06. 2011. godine

Ivan D. Mili}evi} ro|en je 1975. u Kru{evcu. Osnovnu i srednju elektrotehni~ku {kolu


zavr{io u Kru{evcu kao u~enik generacije. Diplomirao na Energetskom odseku Elektrotehni~-
kog fakulteta u Beogradu 2001. godine. Od 2002. godine zaposlen u JP Elektromre`a Srbije
Pogon Kru{evac (do 2005. Elektroistok), i to najpre u Slu`bi automatike, a zatim u Slu`bi
odr`avanja. Od formiranja Slu`be za tehni~u koordinaciju 2010. godine radi na mestu vode-
}eg diplomiranog in`enjera u ovoj slu`bi. Najve}i deo dosada{nje karijere posvetio proble-
mima odr`avanja visokonaponske opreme, sa posebnim akcentom na primenu dijagnosti~kih
ispitivanja u cilju prevencije otkaza opreme i spre~avanja havarija u postrojenjima.
220 Mili}evi} D. Ivan i ostali: Ispitivanje metaloksidnih odvodnika prenapona na terenu
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 214220

Marko P. Markovi} ro|en je 1977. godine u Para}inu. Diplomirao je 2003. godine na


Elektrotehni~kom fakultetu u Beogradu. Do 2006. godine radio na poslovima odr`avanja
elektroenergetskih postrojenja i elektrovu~nih podstanica u Javnom preduze}u @eleznice Sr-
bije. Trenutno je zaposlen u Javnom preduze}u Elektromre`a Srbije na poziciji samostal-
nog in`enjera u Slu`bi za visokonaponska postrojenja, u Direkciji za prenos elektri~ne ener-
gije. Objavio je vi{e stru~nih radova iz oblasti visokonaponske opreme i energetskih transfor-
matora.

Goran M. Raleti} ro|en je 1970. godine u Negotinu. Osnovnu {kolu je zavr{io u Valjevu,
srednju elektrotehni~ku Nikola Tesla u Beogradu. Zavr{io je elektrotehni~ki fakultet Odsek
energetski.
Radno iskustvo: radio je u prosveti: M[ Radoje Daki} i ET[ Nikola Tesla Beograd
sve do 2006. godine, a od 2006. godine pa do danas u EMS pogon Beograd. U Pogonu
Beograd radi u slu`bi za odr`avanje VN opreme u postrojenju.
Nikoli} Kugli S. Vesna i Gli{i} M. \or|e: Konstrukcija kabla za plitko polaganje 221
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 221226

Konstrukcija kabla
za plitko polaganje
Vesna S. Kugli Nikoli}1 i \or|e M. Gli{i}2
1
Novkabel AD, Industrijska bb, 21 000 Novi Sad, Srbija
2
Elektrodistribucija Beograd, Masarikova 13, 11 000 Beograd, Srbija

Stru~ni rad
UDK: 621.315

Rezime
U radu je data konstrukcija niskonaponskog energetskog kabela za priklju~enje pokretnog privreme-
nog objekta na javnoj povr{ini. Opisani su neki od ispitnih metoda potrebnih za proveru posebnih osobina
ovog tipa kabela. Navedeni su i neki od pogodnih na~ina za plitko polaganje.
Klju~ne re~i: kabel za plitko polaganje, pokretni privremeni objekat, otpornost na gnje~enje, otpornost na udar

SHALLOW ROUTED CABLE STRUCTURE

Abstract

The paper provides the LV energy cable structure used to connect the portable temporary facility in pu-
blic areas. It also describes some of the testing methods required to verify the special features of this type
of cable. In addition, it indicates some of the adequate shallow routing methods.
Key words: shallow routed cable, portable temporary facility, squeezing resistance, impact resistance

1. UVOD mora, drugi lako pokretni objekat za izlaganje i pro-


daju robe na malo, vr{enje zanatskih usluga, kao i
Pove}anje potro{nje elektri~ne energije u urba- specijalizovano vozilo za {altersku prodaju robe pri-
nim sredinama postavlja zahteve za pove}anjem ste- klju~en je na niskonaponsku distributivnu mre`u.
pena bezbednosti i pouzdanosti snabdevanja. Posebno Postavljanje privremenog pokretnog objekta na
se postavljaju strogi zahtevi za priklju~enje pokretnog javnoj povr{ini regulisano je propisima.
privremenog objekta sezonskog tipa na javnoj povr{i- Privremeni pokretni objekat na javnoj povr{ini
ni, kako u pogledu prostornog planiranja, ekologije i
postavlja se u odre|enom periodu u toku godine i
za{tite `ivotne sredine, tako i u pogledu bezbednosti.
Javnu povr{inu ~ini gra|evinsko zemlji{te na- potrebno je da se svakog dana po isteku radnog vre-
menjeno za javno kori{}enje, i to: ulice, trgovi, slo- mena ukloni sa javne povr{ine.
bodni prostori izme|u zgrada namenjeni za javnu Priklju~ci ovakvih objekata na niskonaponsku
upotrebu, autobuske i `elezni~ke stanice, parking mre`u su uglavnom vidljivi po ulicama, drve}u, po-
prostori, parkovi i druge javne zelene povr{ine. mo}nim stubovima i konzolama, zgradama i pred-
Pokretni privremeni objekat kao {to je tezga, stavljaju potencijalne izvore opasnosti u pogledu
aparat za sladoled, aparat za kokice, rashladna ko- ekologije i za{tite `ivotne sredine.

Kontakt sa autorom preko elektronske adrese: vesna.kugli.nikolic@novkabel.com


222 Nikoli} Kugli S. Vesna i Gli{i} M. \or|e: Konstrukcija kabla za plitko polaganje
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 221226

U ovom radu je predlo`ena konstrukcija nisko- naponskim kablom i mo`e biti nepokretno, pokretno
naponskog energetskog kabla za priklju~enje po- ili nepokretno-pokretno (slika 1).
kretnog privremenog objekta na javnoj povr{ini ko- Kabl priklju~ka pokretnog privremenog objekta
ji bi se plitko polagao. je kabl koji povezuje elektri~ne instalacije pokret-
nog privremenog objekta sa niskonaponskim
2. PRIKLJU^AK POKRETNOG kablom.
PRIVREMENOG OBJEKTA Merno-razvodni orman pokretnog privremenog
objekta mo`e biti na mestu priklju~enja niskonapon-
Priklju~ak pokretnog privremenog objekta na skog kabla pokretnog privremenog priklju~ka, na
javnoj povr{ini predstavlja skup kablova, opreme i mestu priklju~enja kabla priklju~ka ili na samom po-
ure|aja koji preko merno-razvodnog ormana pove- kretnom privremenom objektu.
zuju elektri~ne instalacije pokretnog privremenog
objekta sa glavnim niskonaponskim kablom. 3. KONSTRUKCIJA KABLA
Priklju~ak privremenog pokretnog objekta na
javnoj povr{ini obuhvata: Niskonaponski kabl pokretnog privremenog
mesto priklju~enja niskonaponskog kabla na po- objekta za nazivni napon 1 kV i mora biti podzem-
kretni privremeni objekat, ni kabl odgovaraju}eg preseka i konstrukcije. Odre-
niskonaponski kabl pokretnog privremenog objek- |ivanje potrebnog preseka kabla zavisi od broja i
ta, strujnog optere}enja pokretnih privremenih objeka-
mesto priklju~enja kabla priklju~ka pokretnog pri- ta koji se priklju~uju.
vremenog objekta, Podzemni niskonaponski kabl pokretnog pri-
kabl priklju~ka pokretnog privremenog objekta, vremenog objekta treba svojom konstrukcijom da
merno-razvodni orman pokretnog privremenog zadovolji slede}e uslove:
objekta. da bude lako savitljiv,
Mesto priklju~enja niskonaponskog kabla po- da mo`e izdr`avati poja~ana mehani~ka optere}e-
kretnog privremenog objekta je mesto na kome se nja usled prolaska mehanizacije i ljudi,
niskonaponski kabl pokretnog privremenog objekta da je slabo goriv,
spaja sa glavnim niskonaponskim kablom. To mo`e da je otporan na vodu.
da bude TS 10/0,4 kV/kV, kablovska priklju~na ku- Kabl pored navedenih zahteva treba da se pola-
tija ili stubno mesto. `e plitko. Kabl koji se plitko pola`e smanjuje tro-
Niskonaponski kabl pokretnog privremenog {kove gra|evinskih radova kod polaganja i odr`ava-
objekta je skup kablova, opreme i ure|aja koji pove- nja kablova, kao i vreme trajanja radova.
zuju mesto priklju~enja pokretnog privremenog Kabl pod nazivom NFK GLIK (G gradski,
objekta sa glavnim niskonaponskim kablom. Nisko- L laki, I instalacioni, K kabl) kabl ispunjava
naponski kabl pokretnog privremenog objekta mora postavljene zahteve.
biti podzemni kabl odgovaraju}eg preseka i kon-
strukcije. 3.1. Provodnik
Mesto priklju~enja kabla priklju~ka pokretnog
privremenog objekta je mesto na kome se spaja kabl Bakarni provodnik kabla treba da je klase 5 ili 6
priklju~ka pokretnog privremenog objekta sa nisko- po zahtevima standarda za izradu provodnika IEC

Slika 1. Primer pokretnog i nepokretnog mesta priklju~enja voda priklju~ka pokretnog privremenog objekta
Nikoli} Kugli S. Vesna i Gli{i} M. \or|e: Konstrukcija kabla za plitko polaganje 223
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 221226

Slika 2.

60228. Provodnici navedenih klasa su savitljivi, od- trebno je da pla{t ima sposobnost brzog oporavka,
nosno naro~ito savitljivi i omogu}avaju tra`enu sa- relaksacije nakon mehani~kog naprezanja, naj~e{}e
vitljivost prilikom priklju~enja na mesto priklju~e- gnje~enja. Potrebno je da pla{t bude {to elasti~niji.
nja kabla priklju~ka pokretnog privremenog objekta. Slabo gorivi materijal, kao spolja{nji pla{t, obezbe-
@ice u provodniku mogu biti sa metalnom prevla- |uje bolje pona{anje kabla u slu~aju zapaljenja.
kom ili bez nje. Za pla{t su najpogodnije me{avine na bazi poli-
Koja klasa provodnika i da li su potrebne poje- olefina ili PVC me{avine sa pobolj{anim karakteri-
dina~ne `ice bez metalne prevlake ili sa njom mogu- stikama.
}e je odrediti u zavisnosti od konkretne primene
kabla. 3.3. Mehani~ka za{tita
Nazivni presek provodnika je najvi{e 25 mm2.
Najva`niji konstrukcioni elemenat ovog kabla
3.2. Izolacija i pla{t je mehani~ka za{tita. Ona je neophodna kod kabla
predvi|enog za plitko polaganje. Zbog zahteva da
U zavisnosti od primene i mesta polaganja, ovaj kabl bude savitljiv nije mogu}e primeniti metalne
kabl mo`e imati izolaciju i pla{t od gumenih ili PVC trake ili `ice kao konstrukcioni elemenat koji treba
me{avina. da obezbedi dobru mehani~ku za{titu. Metalne trake
Primenjeni materijal za izolaciju treba da zado- ili `ice ukru}uju kabl u koji su ugra|eni kao kon-
voljava potrebnu radnu temperaturu na provodniku, strukcioni deo.
naponski nivo i obezbedi potrebno strujno optere}e- Potrebno je da mehani~ka za{tita bude izvedena
nje. u nemetalnoj varijanti. Nemetalna mehani~ka za{ti-
Za pla{t su potrebni materijali koji imaju dobre ta se postavlja ispod spolja{njeg pla{ta.
osobine, odnosno otporni su na vodu i mehani~ke Da bi kabl bio mehani~ki za{ti}en, potrebno ga
uticaje, a tako|e su i slabo gorivi. Upijanje vode kod je omotati slojevima aramidnih traka. One su sa~i-
upotrebljenih materijala treba da je {to manje. Po- njene od vrlo gusto tkanih aramidnih vlakana velike

Slika 3. Aramidna traka


224 Nikoli} Kugli S. Vesna i Gli{i} M. \or|e: Konstrukcija kabla za plitko polaganje
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 221226

~vrsto}e i omotane su u dva sloja oko kabla. Trake Cilj ovog ispitivanja je da se proveri sposobnost
umanjuju ili zaustavljaju spolja{nje mehani~ke uti- kabla da izdr`i gnje~enje.
caje na elemente kabla koje {tite. Razvijen je interni metod za ovo ispitivanje, pri
Aramidna vlakna su sinteti~ka, polimerna i prvi ~emu se koristilo saznanja o sli~nom ispitivanju kod
put su proizvedena 1960-ih godina. Najpoznatija opti~kih kablova.
aramidna vlakna su kevlar (poli-p-fenilentereftala- U laboratorijskim uslovima otpornost na gnje-
mid PPTA) i tvaron. Aramidna vlakana imaju ma- ~enje mogu}e je simulirati direktnim gnje~enjem
lu gustinu (1,44 g/cm3) i veliku zateznu ~vrsto}u kabla. Ispitivanje je mogu}e obaviti na dovoljno
(4 480 N/mm2). Njihov modul elasti~nosti je 124,1 x sna`noj kidalici.
103 N/mm2. Otporna su na rezanje, po`ar, hemikali- Uzorak kabla treba da je dovoljne du`ine da se
je i korozije. Aramidno vlakno je sinteti~ki organski mo`e obaviti ispitivanje. Uzorak se postavlja izme-
polimer (aromatic polyamid). Vlakna su zlatno`ute |u dve ~eli~ne plo~e. Jedna je osnovna, bazna, plo-
boje i imaju veliku otpornost prema udaru, abraziji i ~a koja je nepokretna i na nju se postavlja uzorak.
termi~koj degradaciji. Na slici 2 pokazana je traka Druga plo~a je pokretna i njom se uzorak ravnomer-
no gnje~i. Sila gnje~enja se primenjuje na 100 mm
od aramidnih vlakana.
du`ine uzorka. Uzorak izme|u plo~a treba da je ta-
Aramidne tkane trake su predvi|ene da {tite
ko postavljen da se spre~i bo~no pomeranje po
kablove od mehani~kih proboja, ekstremnih klimat- osnovnoj plo~i. Sila gnje~enja se postepeno pove}a-
skih promena ili da se pomo}u njih pobolj{a otpor- va bez naglih promena vrednosti. Najve}a sila se dr-
nost i poja~a kabl koji se primenjuje u ekstremnim `i 1 minut.
uslovima, u koje se mo`e svrstati i plitko polaganje. Ispitivanje je potrebno obaviti na 3 mesta na is-
pitnom uzorku, pri ~emu razmak izme|u ispitivanih
4. ISPITIVANJA KABLA mesta ne treba da je ve}i od 500 mm, i to bez okre-
tanja kabla.
Pored uobi~ajenih ispitivanja za niskonaponski Kabl je zadovoljio ispitivanje na gnje~enje ako
energetski kabl kod ovog kabla je potrebno obaviti i ni na jednom konstrukcionom elementu kabla nije
neka posebna tipska ispitivanja: uo~eno fizi~ko o{te}enje ili naprslina.
otpornost na gnje~enje i Na slici 3 prikazan je princip metoda kojim je
otpornost na udar. mogu}e obaviti ovo ispitivanje.

4.1. Otpornost na gnje~enje Primenjena sila

Preko kabla za plitko polaganje mogu} je po-


vremeni saobra}aj kamiona za polivanje ulica, va- Pokretna plo~a
trogasnog ili dostavnog vozila. Zbog toga je kod
ovog kabla veoma bitno da izdr`i silu kojom oni
mogu da deluju na njega. Prilikom delovanja nekom
silom mogu}e je da do|e do gnje~enja kabla.

Uzorak
kabla
Osnovna plo~a

Slika 5. Metod za ispitivanje otpornosti na gnje~enje

4.2. Otpornost na udar

Na kabl za plitko polaganje mo`e delovati i


spolja{nji mehani~ki udar, naj~e{}e prilikom nekih
Slika 4. Primer testiranja
radova u blizini gde je kabl polo`en.
Nikoli} Kugli S. Vesna i Gli{i} M. \or|e: Konstrukcija kabla za plitko polaganje 225
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 221226

Cilj ovog ispitivanja je da se proveri otpornost 5.2. Polaganje kabla u asfalt


kabla na udar.
S kabla je potrebno ise}i 3 uzorka du`ine koja [irina {lica u asfaltu zavisi od pre~nika ener-
je najmanje 5 puta ve}a od pre~nika kabla, ali ne getskog kabla koji se pola`e. Kabl se postavlja na
manja od 150 mm. sredinu {lica.
Za ispitivanje se koristi ure|aj prikazan na slici 4. Posteljica kabla treba da je sitnozrnasta zemlja.
Mere na slici su date u milimetrima. Uzorak se po- U sloj zemlje du` cele trase je potrebno postaviti
stavlja na ~eli~no postolje i pu{ta se ~eki} odre|ene upozoravaju}u traku sa natpisom energetski kabl.
mase da sa visine od 300 mm pada na sredinu uzor- Na zemlju se postavljaju jedna na drugu dve gume-
ka. Broj udara i masa ~eki}a odre|uju se prema kon- ne jastuk trake, preko kojih se nanosi bitumen.
strukciji i preseku provodnika. Na slici 8 prikazano je plitko polaganje kabla u
Smatra se da je uzorak izdr`ao ispitivanje ako asfalt.
se ni na jednoj izolaciji ne mogu primetiti naprsline
golim okom.
Ure|aj za ispitivanje otpornosti na udar prika-
zan je na slici 6.

Dubina postavljanja kabla

^eki}
Upozoravaju}a
traka
100

Uzorak
kabla Prenosnik od Sloj {ljunka
udarca ~eki}a Dve gumene
jastuk trake
^eli~no
postolje 20 Posteljica
40

(sitnozrnasta
zemlja)
Kabl
Slika 6. Ure|aj za ispitivanje otpornosti na udar
Slika 7. Plitko polaganje kabla ispod betonskih ili
granitnih plo~a
5. POLAGANJE KABLA

Kabl za plitko polaganje pola`e se u kablovski


rov. Preporu~uje se pojedina~no postavljanje kabla.
Dubina postavljanja kabla

5.1. Polaganje kabla ispod betonskih ili


granitnih plo~a

[irina rova zavisi od pre~nika energetskog kabla


koji se pola`e. Kabl se postavlja na sredinu rova.
Posteljica kabla treba da je sitnozrnasta zemlja.
Na zemlju se podu`no postavljaju jedna na drugu
Bitumen
dve gumene jastuk trake, preko kojih ide sloj Dve gumene
{ljunka. U sloj {ljunka du` cele trase je potrebno po- jastuk trake
staviti upozoravaju}u traku sa natpisom energetski Upozoravaju}a traka
kabl. Preko {ljunka se postavljaju betonske ili gra- Posteljica (sitno-
nitne plo~e. zrnasta zemlja)
Kabl
Na slici 7 prikazano je plitko polaganje kabla
ispod betonskih ili granitnih plo~a. Slika 8. Plitko polaganje kabela u asfalt
226 Nikoli} Kugli S. Vesna i Gli{i} M. \or|e: Konstrukcija kabla za plitko polaganje
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 221226

6. ZAKLJU^AK 7. LITERATURA

Kod nas se jo{ ne koristi kabl za plitko polaga- [1] \. Gli{i}, A. Popovac-Damljanovi}, V. Kugli-Niko-
nje kao kabl za priklju~enje pokretnog privremenog li}: TIP kablA ZA PRIKLJU^ENJE POKRETNOG
objekta na javnoj povr{ini. Neophodno je izraditi PRIVREMENOG OBJEKTA NA JAVNIM POVR-
tehni~ku preporuku za primenu kabla za plitko pola- [INAMA, RB1-03, Savetovanje CIGRE SRBIJA.
ganje. Tako|e je potrebno uraditi ve}i broj posebnih [2] Standard IEC 60794-1-2-E3
ispitivanja kako bi se mogle utvrditi potrebne vred- [3] Standard SRPS N.C0.056
nosti za otpornost na gnje~enje i udar. [4] Katalozi raznih proizvo|a~a

Dora|en rad STK B101 30. savetovanje CIGRE Srbija je primljen u uredni{tvo 09. 06. 2011. godine
Rad odobrilo uredni{tvo 07. 06. 2011. godine

Vesna Nikoli} Kugli ro|ena je u Novom Sadu 1959. godine. Na Fakultetu tehni~kih na-
uka u Novom Sadu diplomirala na Elektrothni~kom odseku, Smer energetika, elektronika i te-
lekomunikacije 1986. godine. U Novkabelu od 1986. radi na poslovima konstrukcije kablova
kao konstruktor ili samostalni konstruktor. Trenutno radi kao vode}i in`enjer razvoja.

\or|e Gli{i} ro|en je 1950. u Beogradu. Diplomirao je 1973. na Elektrotehni~kom fa-


kultetu u Beogradu. Radio je 19741979. u Elektronskoj industiji Fabrika signalnih ure|a-
ja u Beogradu, kao projektant automatskih ure|aja putnih prelaza za `eleznicu. Od 1979. go-
dine radi u Elektrodistribucija Beograd Sektor za razvoj, kao glavni in`enjer za distributiv-
ne nadzemne vodove.
Leli} A. Dragoslav i drugi: Promena pristupa u projektovanju nadzemnih vodova visokog napona u zonama pove}ane osetljivosti... 227
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 227234

Promena pristupa u projektovanju nadzemnih


vodova visokog napona u zonama pove}ane
osetljivosti usled novog pravilnika o granicama
izlaganja nejonizuju}im zra~enjima
Dragoslav A. Leli}1, Ivan M. Milanov1 i Du{an M. Radoj~i}2,
1
Elektroistok In`enjering d.o.o., Rovinjska 12, 11 000 Beograd, Srbija
2
Elektroistok Projektni biro d.o.o., Rovinjska 14, 11 000 Beograd, Srbija
Stru~ni rad
UDK: 621.315.1

Rezime
Stupanjem na snagu Pravilnika o granicama izlaganja izvorima nejonizuju}eg zra~enja znatno su sni-
`eni referentni grani~ni nivoi izlaganja stanovni{tva elektromagnetskim poljima u zonama pove}ane osetlji-
vosti. Usled toga mora do}i do promene u dosada{njem pristupu projektovanju nadzemnih vodova napon-
skog nivoa preko 35 kV u navedenim zonama. Ovo se pre svega odnosi na pove}anje sigurnosne visine pro-
vodnika od objekata i tla.
U ovom radu je pokazano koliko je potrebno pove}ati visine provodnika dalekovoda razli~itih napon-
skih nivoa u zonama pove}ane osetljivosti da bi se ispunili uslovi koje zahteva navedeni pravilnik i kako sve
to uti~e na pojedine elemente dalekovoda.
Klju~ne re~i: elektromagnetno polje, nadzemni vod, Pravilnik o granicama izlaganja izvorima nejonizuju}im
zra~enjima

THE CHANGE IN HV OVERHEAD LINE DESIGNING APPROACH IN THE INCREASED SENSITIVITY


ZONES BASED ON THE NEW UN-IONISING RADIATION SOURCES EXPOSURE LIMITS RULES

Abstract

The new Un-Ionising Radiation Sources Exposure Limits Rules significantly lowered the reference le-
vels of population exposure to electromagnetic fields in urban areas. As a result, the current approach to
the design of overhead lines with the voltage above 35 kV in these areas has to be changed. This refers
primarily to the increase in security height above facilities and ground.
This paper shows the level of increase in transmission line height of different voltage levels, in urban
areas in order to meet the conditions defined by the above-specified Rules and its impact on certain over-
head power lines elements.
Key words: electromagnetic field, overhead line, Un-Ionising Radiation Sources Exposure Limits Rules

1. UVOD strijske u~estanosti (niske u~estanosti). Ova polja


uti~u na objekte i `ive organizme u blizini elektro-
U blizini nadzemnih elektroenergetskih vodova energetskih objekata.
napon (naelektrisanje), odnosno struja provodnika Vi{e faktora uti~e na intenzitet elektri~nog i
vodova, stvaraju elektri~na i magnetna polja indu- magnetnog polja, u prvom redu napon i struja.

Kontakt sa autorom preko elektronske adrese: dragoslav.lelic@elektroistok.org


228 Leli} A. Dragoslav i drugi: Promena pristupa u projektovanju nadzemnih vodova visokog napona u zonama pove}ane osetljivosti...
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 227234

Uticaj elektri~nog polja je stalan sve dok je da- 2. PREGLED VREDNOSTI ELEKTRI^NOG I
lekovod pod naponom i istog intenziteta po{to se MAGNETNOG POLJA ZA DOSADA[NJU
smatra da je nominalni napon stalan. Promene napo- PRAKSU I ZA PRIMENU
na u praksi nisu ve}e od 5 %. U tim granicama se NOVOG PRAVILNIKA
menja intenzitet elektri~nog polja.
Uticaj magnetnog polja je u direktnoj srazmeri Do dono{enja Pravilnika o granicama izlaganja
sa strujom optere}enja dalekovoda, tako da se vred- nejonizuju}im zra~enjima kod nas su se kada su pro-
nost magnetnog polja menja od nekoliko procenata jektovani dalekovodi koristile preporuke Svetske
(struja praznog hoda) do maksimalne vrednosti (no- zdravstvene organizacije (WHO), odnosno preporu-
minalna vrednost struje). ke Saveta Evropske unije. Prema tim preporukama,
Uticaj elektri~nog i magnetnog polja na `ive or- grani~ne vrednosti elektri~nog i magnetnog polja, za
ganizme, a naro~ito na ljude, intenzivno se prou~a- frekvenciju od 50 Hz, iznose:
za ja~inu elektri~nog polja E = 5 kV/m,
va du`e od trideset godina.
za gustinu magnetnog fluksa B = 100 T.
Radi za{tite `ivotne sredine, a u skladu s najno-
Novim pravilnikom znatno su sni`eni referent-
vijim propisima za ovu oblast, usavr{eni su metodi
ni grani~ni nivoi izlaganja stanovni{tva elektromag-
za prora~un elektri~nog i magnetnog polja, kao i si- netnim poljima. Usled toga mora do}i do promene u
stemi merenja vrednosti polja na terenu. Ja~ine (gra- dosada{njem pristupu projektovanja nadzemnih vo-
dijenti) ovih polja i indukovanih struja mogu se iz- dova naponskog nivoa preko 35 kV jer se moraju
ra~unati i meriti s dovoljnom precizno{}u u svim preduzeti odre|ene mere da bi se snizila vrednost
prakti~nim slu~ajevima. elektromagnetnog polja u blizini dalekovoda.
U skladu sa svetskim i evropskim tendencijama Vrednost elektri~nog i magnetnog polja usled
u ovoj oblasti, u Srbiji je 24. 12. 2009. stupio na sna- dalekovoda mo`e se smanjiti na vi{e na~ina, i to:
gu Pravilnik o granicama izlaganja nejonizuju}im a) smanjenjem strujnog optere}enja dalekovoda ({to
zra~enjima, ~ije se odredbe odnose na zone pove}a- je neisplativo jer je onda neophodno pove}anje
ne osetljivosti. Pod zonama pove}ane osetljivosti naponskog nivoa da bi se prenela ista snaga);
podrazumevaju se podru~ja stambenih zona u koji- b) kori{}enje izolovanih provodnika time se omo-
ma se osobe mogu zadr`avati i 24 sata dnevno; {ko- gu}uje manji sigurnosni razmak izme|u faza na
le, domovi, pred{kolske ustanove, porodili{ta, bolni- stubu i pove}anje naponskog nivoa voda, bez iz-
ce, turisti~ki objekti, te de~ja igrali{ta; povr{ine ne- mene glave stuba, ali i poskupljuje sam daleko-
izgra|enih parcela namenjene, prema urbanisti~kom vod;
planu, navedenim namenama. c) promenom redosleda faza ovo je primenljivo na
Primena novog pravilnika je naro~ito izra`ena u dvostrukim dalekovodima. Najpovoljniji je slu~aj
blizini gradova gde je, po pravilu, cela du`ina dale- nesimetri~nog re`ima na bure stubu (048-840)
kovoda u zoni pove}ane osetljivosti. U toku godinu jer se dobijaju najmanje vrednosti elektri~nog i
i po dana, koliko se Pravilnik primenjuje, u mre`i magnetnog polja;
EMS ura|eni su projekti za DV 400 kV u du`ini od d) zamenom jednostrukog sistema dvostrukim;
18 km, 220 kV u du`ini od 6 km i DV 110 kV u du- e) odgovaraju}im rasporedom provodnika (izmena
`ini od 8 km, i to celom du`inom u zoni pove}ane konfiguracija glave stuba). U prilogu ovog rada
dati su dijagrami elektri~nog i magnetnog polja za
osetljivosti.
~etiri karakteristi~na slu~aja. Na njima se mo`e
Ovim pravilnikom propisani su referentni gra-
videti kako raspored provodnika uti~e na vrednost
ni~ni nivoi izlaganja stanovni{tva elektri~nim, mag-
elektromagnetnog polja. Tako, na primer, za stub
netnim i elektromagnetnim poljima razli~itih fre- tipa bure, uz povoljan redosled faza oba siste-
kvencija, koji za frekvenciju od 50 Hz, u zonama ma, polje ima manju vrednost nego {to je to slu-
pove}ane osetljivosti, iznose: ~aj kod horizontalnog redosleda faza (stub tipa
za ja~inu elektri~nog polja E = 2 kV/m, portalni);
za gustinu magnetnog fluksa B = 40 T. f) pove}anjem visine provodnika iznad tla.
Uz ovaj pravilnik stupio je na snagu i Pravilnik U ovom radu bi}e prikazano za koliko je neop-
o izvorima nejonizuju}ih zra~enja od posebnog inte- hodno pove}ati visinu provodnika iznad tla i objeka-
resa, vrstama izvora, na~inu i periodu njihovog ispi- ta, za razli~ite naponske nivoe, da bi elektri~no i
tivanja. Prema ovom pravilniku, nadzemni vodovi magnetno polje bilo u granicama referentnih nivoa
spadaju u stacionarne izvore elektromagnetnog zra- propisanih Pravilnikom o granicama izlaganja nejo-
~enja i smatraju se jedinstvenim izvorima elektro- nizuju}im zra~enjima, u zonama pove}ane osetljivo-
magnetnog polja celom svojom du`inom. sti.
Leli} A. Dragoslav i drugi: Promena pristupa u projektovanju nadzemnih vodova visokog napona u zonama pove}ane osetljivosti... 229
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 227234

Vrednosti elektri~nog i magnetnog polja izra~u- ljenim mestima (~lan 130), u zavisnosti od napon-
nate su i proverene pomo}u dva nezavisna softver- skog nivoa:
ska paketa: za 110 kV, 7,0 m;
PLS-Cadd u svetu naj~e{}e kori{}en i priznat za 220 kV, 7,75 m;
program za projektovanje dalekovoda, koji ima i za 400 kV, 9,0 m.
mogu}nost detaljnog prora~una elektromagnetnog Pravilnik za izgradnju nadzemnih elektroener-
polja (svi prora~uni u ovom programu bazirani su getskih vodova nije uzimao u obzir elektri~no i mag-
na metodima iz knjige EPRI Red Book 2nd edi- netno polje, odnosno smatrano je da navedene sigur-
tion); nosne visine zadovoljavaju i s aspekta elektromag-
Program Polje, koji je izradio profesor Milan netnog polja.
Savi} sa Elektrotehni~kog fakulteta Univerziteta u Tabela 2 prema preporukama Svetske zdravstve-
Beogradu i koji se isklju~ivo koristi za prora~un ne organizacije, usvojenim 1998. godine, pove}a-
ne su sigurnosne visine provodnika.
elektromagnetnog polja u zoni dalekovoda.
Tabela 3 prema novom Pravilniku o granicama
Pomenutim programima dobijaju se pribli`no
izlaganja nejonizuju}im zra~enjima (2009), dodat-
iste vrednosti elektri~nog i magnetnog polja. no su pove}ane sigurnosne visine u zonama pove-
U narednim tabelama date su vrednosti elektro- }ane osetljivosti.
magnetnog polja za minimalne visine provodnika Svi prora~uni ura|eni su za referentnu ta~ku od
iznad tla. 1,8 m iznad tla, za najkriti~nije slu~ajeve, odnosno
Tabela 1 prema Pravilniku o tehni~kim normati- pri najve}em pogonskom naponu dalekovoda, mak-
vima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih simalnoj struji optere}enja voda (prema internom
vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV. Pre standardu EMS-a IS 37) i uz najnepovoljniji redo-
primene preporuka Svetske zdravstvene organiza- sled faza, kako bi se dobile {to ve}e vrednosti elek-
cije, za sigurnosne visine primenjivao se samo tri~nog i magnetnog polja. Za stub tipa bure dat je
Pravilnik za izgradnju nadzemnih vodova, kojim opseg vrednosti koji zavisi od redosleda faza oba si-
su definisane sigurnosne visine voda u gusto nase- stema dvostrukog dalekovoda.

Tabela 1.
Vrednosti elektri~nog i magnetnog polja za visine vodova u naseljenim mestima propisane
Pravilnikom za izgradnju nadzemnih vodova
Nazivni napon (kV) 110 220 400
Tip stuba Jela Bure Portalni Jela Bure Y Portalni Y Portalni
Minimalna visina od tla (m) 7,0 7,0 7,0 7,75 7,75 7,75 7,75 9,0 9,0
E (kV/m) 1,8 1,62,6 2,2 3,9 3,25,2 4,5 4,4 8,2 8,8
B (T) 19,6 20,533,4 32,1 31,8 29,549,1 45,2 45,2 73,9 74,8

Tabela 2.
Potrebna minimalna visina provodnika nad tlom da bi se postigle grani~ne vrednosti
prema preporukama Svetske zdravstvene organizacije
Nazivni napon (kV) 110 220 400
Tip stuba Jela Bure Portalni Jela Bure Y Portalni Y Portalni
Minimalna visina od tla (m) 4,2 4,14,8 4,5 6,8 6,48,0 7,2 7,2 12,7 12,8
E (kV/m) 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0
B (T) 53,0 56,262,9 64,5 38,9 42,345,5 49,9 49,9 59,5 64,1

Tabela 3.
Potrebna minimalna visina provodnika nad tlom da bi se postigle grani~ne vrednosti prema novom,
sada va`e}em Pravilniku o granicama izlaganja nejonizuju}im zra~enjima
Nazivni napon (kV) 110 220 400
Tip stuba Jela Bure Portalni Jela Bure Y Portalni Y Portalni
Minimalna visina od tla (m) 6,6 6,38,3 7,4 11,4 10,114,5 12,7 12,6 21,7 22,0
E (kV/m) 2,0 2,0 2,0 2,0 2,0 2,0 2,0 2,0 2,0
B (T) 21,9 25,424,9 29,4 17,0 18,617,4 22,0 22,2 19,9 20,5
230 Leli} A. Dragoslav i drugi: Promena pristupa u projektovanju nadzemnih vodova visokog napona u zonama pove}ane osetljivosti...
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 227234

Tabela 4.
Dodatno pove}anje visine provodnika, u odnosu na Pravilnik za izgradnju nadzemnih vodova,
da elektri~no polje ne bi pre{lo vrednost od E = 5 kV/m
Nazivni napon (kV) 110 220 400
Tip stuba Jela Bure Portalni Jela Bure Y Portalni Y Portalni
Pove}anje (m) 0,25 3,7 3,8

Tabela 5.
Dodatno pove}anje visine provodnika, u odnosu na Pravilnik za izgradnju nadzemnih vodova,
da elektri~no polje ne bi pre{lo vrednost od E = 2 kV/m
Nazivni napon (kV) 110 220 400
Tip stuba Jela Bure Portalni Jela Bure Y Portalni Y Portalni
Pove}anje (m) 1,3 0,4 3,65 6,75 4,95 4,85 12,7 13,0

Iz tabela se mo`e videti da je ograni~avaju}i


faktor za sve razmatrane vodove, u pogledu mini-
malne visine provodnika, vrednost elektri~nog polja.
U narednim tabelama prikazano je koliko je po-
trebno pove}ati visine provodnika u odnosu na Pra-
vilnik za izgradnju nadzemnih vodova, za E = 5 kV/m
(prema preporukama Svetske zdravstvene organiza-
cije), odnosno za E = 2 kV/m (prema Pravilniku o
granicama izlaganja nejonizuju}im zra~enjima).
Vrednosti iz tabela 4 i 5 prikazane su i na slede-
}im dijagramima:
Na narednom dijagramu mo`e se videti kolike
su potrebne visine provodnika prema Pravilniku za
izgradnju nadzemnih vodova, prema preporukama nost elektri~nog polja E = 5 kV/m), kao i prema no-
Svetske zdravstvene organizacije (za grani~nu vred- vom Pravilniku o granicama izlaganja nejonizuju-
}im zra~enjima (za grani~nu vrednost elektri~nog
polja E = 2 kV/m):
Pore|enjem podataka iz tabela i dijagrama mo-
`e se videti da sigurnosna visina definisana Pravilni-
kom za izgradnju nadzemnih vodova, s aspekta no-
vih grani~nih vrednosti elektromagnetnog polja,
pokriva samo stub tipa Jela i tipa Portal na-
ponskog nivoa 110 kV. Za sve ostale naponske nivoe
neophodno je pove}ati ovu sigurnosnu visinu prema
vrednostima datim u tabeli V.
U narednim tabelama procentualno je dato koli-
ko ovo pove}anje sigurnosne visine provodnika, u
zoni pove}ane osetljivosti, uti~e na parametre dale-
kovoda razli~itih naponskih nivoa jer da bi se pove-
}ala visina provodnika iznad objekata ili tla, neop-
hodno je pove}ati visinu stuba ili pove}ati broj stu-
bova. I jedno i drugo povla~i za sobom pove}anje
~eli~ne konstrukcije i pove}anje povr{ine zemlji{ta
za otkup stubnog mesta. Osim toga, ukoliko bi se
i{lo na pove}anje broja stubova, to bi zahtevalo i do-
datne elektromonta`ne radove i pove}anje koli~ine
spojne opreme.
U tabelama su vrednosti za visinu stuba utvr|e-
ne za prose~an raspon od 300 m, naprezanje provod-
Leli} A. Dragoslav i drugi: Promena pristupa u projektovanju nadzemnih vodova visokog napona u zonama pove}ane osetljivosti... 231
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 227234

nika = 7,5 daN/mm2, dodatno optere}enje od leda 3. VREDNOSTI GRANI^NIH NIVOA


1,6 x O.D.O daN/m, kao i za temperaturu provodni- ELEKTROMAGNETNIH POLJA
ka +80 C. PROPISANE NACIONALNIM
REGULATIVAMA DRUGIH ZEMALJA
Tabela 6.
Promena parametara za DV 110 kV U narednoj tabeli dat je pregled vrednosti refe-
Naponski nivo 110 kV rentnih grani~nih nivoa elektromagnetnih polja in-
Tip stuba Bure dustrijske u~estanosti, za zone pove}ane osetljivosti
Parametri stuba Visina Te`ina
Povr{ina za (javna bezbednost), propisanih nacionalnim regula-
otkup tivama zemalja u okru`enju i u svetu.
Pove}anje 10 % 14 % 10 % U prvom redu tabele date su grani~ne vrednosti
Pove}anje visine stubova u zonama pove}ane izlaganja elektri~nim i magnetnim poljima, koje je
osetljivosti dovodi i do pove}anja ukupne cene iz- aprila 1998. godine usvojila Me|unarodna komisija
gradnje dalekovoda. Ovo pove}anje cene zavisi od za za{titu od nejonizuju}ih zra~enja pod nazivom In-
naponskog nivoa i pribli`no iznosi: ternacionalna komisija za za{titu od nejoniziraju}ih
za 110 kV: 7 do 10 % zra~enja (International Commission for Non-Ioni-
za 220 kV: 9 do 16 % zing Radiation Protection ICNIRP). One predsta-
za 400 kV: 20 do 25 % (Portalni stubovi se zbog vljaju stanovi{te struke za podru~je za{tite ljudi od
svojih dimenzija obi~no ne koriste u zonama pove- {tetnog delovanja elektromagnetskih polja i postale
}ane osetljivosti.) su referentni dokument na koji se oslanja {ira stru~-
Pove}anje cene izgradnje dalekovoda u zavi- na i politi~ka javnost.
snosti od naponoskog nivoa prikazano je i na slede- Na osnovu ovih direktiva Me|unarodne komisi-
}em dijagramu: je, Savet Evropske unije doneo je preporuke osnov-
nih ograni~enja i referentnih grani~nih nivoa izlaga-
nja elektromagnetnim poljima ekstremno niskih
u~estanosti (dokument br. 1999/519/ES 12. 07.
1999. godine). Ove vrednosti su navedene u drugom
redu tabele 9 i odnose se na podru~ja javne bezbed-
nosti i bazirana su na kratkotrajnim efektima nejoni-
zuju}ih zra~enja.
Ve}i broj evropskih zemalja, a i druge zemlje u
svetu, usvojio je preporuke Saveta Evropske unije.
Tu su pre svega Nema~ka, Francuska, Velika Brita-
nija, Finska, ^e{ka, Belgija, Malta, Irska, Portugal,
Ju`na Afrika, Ju`na Koreja, Australija. Dalje, u tabe-
li 9 navedene su samo zemlje ~ije se propisane vred-
nosti referentnih grani~nih nivoa elektromagnetnih
polja razlikuju od preporu~enih.
Tabela 7.
Promena parametara za DV 220 kV

Naponski nivo 220 kV


Tip stuba Jela Bure Y
Povr{ina Povr{ina Povr{ina
Parametri stuba Visina Te`ina Visina Te`ina Visina Te`ina
za otkup za otkup za otkup
Pove}anje 17 % 14 % 13 % 37 % 33 % 39 % 26 % 18 % 22 %

Tabela 8.
Promena parametara za DV 400 kV

Naponski nivo 400 kV


Tip stuba Y Portalni
Povr{ina Povr{ina
Parametri stuba Visina Te`ina Visina Te`ina
za otkup za otkup
Pove}anje 65 % 46 % 66 % 65 % 30 % 117 %
232 Leli} A. Dragoslav i drugi: Promena pristupa u projektovanju nadzemnih vodova visokog napona u zonama pove}ane osetljivosti...
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 227234

Iz na{eg bli`eg okru`enja pomenute preporuke u vrha stuba 48,1 m. Podaci su dati za projektovani,
celosti su usvojile Austrija, Ma|arska, Italija, [vaj- jo{ neizgra|en DV 400 kV u okolini Beograda.
carska i Slovenija, s tom razlikom da za nove dale- Na taj na~in se znatno pove}avaju tro{kovi iz-
kovode, italijanski, {vajcarski i slovena~ki propisi gradnje dalekovoda, kao i zna~ajniji vizuelni uticaj
ograni~avaju srednju 24~asovnu vrednost magnetne DV u okru`enju zbog znatnog pove}anja visine stu-
indukcije (to su vrednosti date u zagradama). bova.
S obzirom na to da su DV 400 kV neophodni za
Tabela 9. napajanje ve}ih gradova, neophodno je da se blago-
Vrednosti referentnih grani~nih nivoa vremeno planiraju koridori DV 400 kV i da se u tim
elektromagnetnih polja propisane regulativama koridorima ne planiraju zone pove}ane osetljivosti.
raznih zemalja (izvor: internet sajt Potrebno je uskladiti zakonsku regulativu za iz-
Svetske zdravstvene organizacije) gradnju DV-a sa zakonima iz oblasti neojnizuju}ih
Redni E B zra~enja i utvrditi i referentne grani~ne nivoe izla-
Zemlja ganja stanovni{ta izvorima nejonizuju}eg zra~enja
broj (kV/m) (T)
1.
Me|unarodna institucija
5 100
za oblasti izvan zona pove}ane osteljivosti.
(ICNIRP)
2. Evropska unija 5 100 5. PRILOG
100 Dijagrami elektri~nog i magnentog polja za raz-
3. [vajcarska 5
(1)
100
li~ite tipove stubova, za visinu provodnika 7,0 m
4. Italija 5
(0,5) 2
5. Bugarska 25 1 200
10 100
6. Slovenija
(0,5) (10)
Elektri~no polje (kv/m)

7. Holandija 8 120
8. Gr~ka 4 80
9. Japan 3 /
10. Argentina 3 25
11. Hrvatska 2 40 1
12. SAD (zavisno od dr`ave) 1,69 1520
13. Rusija 1 50
14. Poljska 1 48

4. ZAKLJU^AK

Kod projektovanja nadzemnih vodova visokog


0
napona uo~ena je tendencija pove}anja visine pro- -20 -15 -10 -5 0 5 10 15 20
vodnika iznad tla i objekata u odnosu na Pravilnik Prenos (m)
za izgradnju nadzemnih vodova iz 1988.
Pove}anje visine provodnika po~elo je sa uva`a- 20
vanjem starenja provodnika i dodavanjem rezerve od 19
18
oko 2 m na propisanu sigurnosnu visinu, bez obzira 17
Magnetno polje (uT)

na zonu kojom dalekovod prolazi. Slede}e pove}a- 16


nje, u zonama pove}ane osetljivosti, usledilo je uvo- 15
14
|enjem granica za elektri~no i magnetno polje, {to je 13
u~inila Svetska zdravstvena organizacija 1998. 12
Pravilnikom o granicama izlaganja izvorima 11
nejonizuju}eg zra~enja u zonama pove}ane osetlji- 10
9
vosti iz 2009. godine dodatno se pove}avaju sigur- 8
nosne visine na dalekovodima. 7
Kao {to se vidi iz prethodno prilo`enih tabela, 6
5
ovo pove}anje sigurnosnih visina, za DV 110 kV je 4
minimalno, dok za DV 220 kV i 400 kV ima znatnu 3
vrednost. 2
-20 -15 -10 -5 0 5 10 15 20
Tako, na primer, da bi se zadovoljili svi uslovi iz Prenos (m)
novog pravilnika, visine nose}ih stubova (400 kV)
do provodnika iznose 40,0 m, do rigle 44,0 m, a do Dijagrami elektri~nog i magnetnog polja
za stub tipa Jela
Leli} A. Dragoslav i drugi: Promena pristupa u projektovanju nadzemnih vodova visokog napona u zonama pove}ane osetljivosti... 233
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 227234

3 21
20
19
18
Elektri~no polje (kv/m)

Magnetno polje (uT)


17
16
15
2 14
13
12
11
10
9
1 8
7
6
5
4
3
2
0 1
-20 -15 -10 -5 0 5 10 15 20 -20 -15 -10 -5 0 5 10 15 20
Prenos (m) Prenos (m)

Dijagrami elektri~nog i magnetnog polja za stub


35 tipa Bure za povoljniji redosled faza (048-840)

30 3
Magnetno polje (uT)

25
Elektri~no polje (kv/m)

20
2
15

10
1
5

0
-20 -15 -10 -5 0 5 10 15 20
Prenos (m)
0
-20 -15 -10 -5 0 5 10 15 20
Dijagrami elektri~nog i magnetnog polja Prenos (m)
za stub tipa Portal
35

30
Magnetno polje (uT)

2
25
Elektri~no polje (kv/m)

20

15

1 10

0
-20 -15 -10 -5 0 5 10 15 20
Prenos (m)
0
-20 -15 -10 -5 0 5 10 15 20 Dijagrami elektri~nog i magnetnog polja za stub Bure
Prenos (m) za najnepovoljniji redosled faza (048-804)
234 Leli} A. Dragoslav i drugi: Promena pristupa u projektovanju nadzemnih vodova visokog napona u zonama pove}ane osetljivosti...
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 227234

Iz prilo`enih dijagrama mo`e se videti koliko se NA OD 1 KV DO 400 KV (Sl. list SFRJ br. 65/88
vrednost elektromagnetnog polja, za istu visinu pro- i Sl. list SRJ, br. 18/92)
vodnika iznad tla (7 m) menja u zavisnosti od tipa [4] IS 37 TRAJNO DOZVOLJENE STRUJE FAZNIH
stuba (rasporeda provodnika u glavi stuba), kao i u PROVODNIKA NADZEMNIH VODOVA NA-
zavisnosti od redosleda faza na dvostrukom daleko- ZIVNIH NAPONA 400 kV, 220 kV I 110 kV,
vodu. JP Elektroprivreda Srbije, 2003, http://www.ems.rs
[5] STUDIJA UTICAJA NADZEMNIH VODOVA
6. LITERATURA 110 kV-400 kV NA OKOLINU I MERE ZA[TITE
STUDIJA br. 310942, Elektrotehni~ki institut
[1] PRAVILNIK O GRANICAMA IZLAGANJA IZ-
Nikola Tesla
VORIMA NEJONIZUJU]EG ZRA^ENJA (Sl.
[6] GUIDELINES FOR LIMITING EXPOSURE TO
glasnik RS, br. 104/2009)
[2] PRAVILNIK O IZVORIMA NEJONIZUJU]IH TIME-VARYING ELECTRIC, MAGNETIC, AND
ZRA^ENJA OD POSEBNOG INTERESA, VR- ELECTROMAGNETIC FIELDS (up to 300 ghz)
STAMA IZVORA, NA^INU I PERIODU NJIHO- ICNIRP Guidelines Health Physics Society 74 (4):
VOG ISPITIVANJA (Sl. glasnik RS, 494522; 1998.
br. 104/2009) [7] GUIDELINES FOR LIMITING EXPOSURE TO
[3] PRAVILNIK O TEHNI^KIM NORMATIVIMA TIME-VARYING ELECTRIC AND MAGNETIC
ZA IZGRADNJU NADZEMNIH ELEKTRO- FIELDS (1 HZ TO 100 KHZ) Health Physics
ENERGETSKIH VODOVA NAZIVNOG NAPO- Society 99(6):818836; 2010.

Dora|en rad STK B214 30. savetovanje CIGRE Srbija je primljen u uredni{tvo 15. 06. 2011. godine
Rad odobrilo uredni{tvo 17. 06. 2011. godine

Dragoslav A. Leli} ro|en je 1958. u Kopru. Osnovnu i srednju {kolu zavr{io je u Beo-
gradu. Diplomirao je 1982. godine na Elektrotehni~kom fakultetu u Beogradu na Energet-
skom odseku. Zaposlen je u firmi Elektroistok in`enjering iz Beograda. Predmet intereso-
vanja su projektovanje, izgradnja i eksploatacija visokonaponskih nadzemnih vodova.

Ivan M. Milanov ro|en je 1978. godine u Beogradu. Osnovnu i srednju {kolu zavr{io je
u Smederevu. Diplomirao je 2005. godine na Elektrotehni~kom fakultetu u Beogradu na
Energetskom odseku. Zaposlen je u firmi Elektroistok in`enjering iz Beograda. Predmet in-
teresovanja je projektovanje nadzemnih vodova naponskog nivoa preko 1 kV, kao i stru~na
problematika u vezi sa projektovanjem viskonaponskih vodova.

Du{an M. Radoj~i} ro|en je1947. u Slavonskom Brodu. Osnovnu i srednju {kolu zavr-
{io je u Beogradu . Diplomirao je 1970. godine na Elektrotehni~kom fakultetu u Beogradu na
energetskom odseku. Zaposlen je u firmi Elektroistok, Projektni biro iz Beograda. Predmet
interesovanja su mu projektovanje i konsultantske usluge nadzemnih vodova naponskog ni-
voa preko 1 kV.
Jankovi} P. Stanko i Salamon D. Dragutin: Uticaj zemljovodnog uzeta u prora~unu struje jednopolnog zemljospoja 235
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 235240

Uticaj zemljovodnog uzeta u prora~unu


struje jednopolnog zemljospoja
Stanko P. Jankovi}1, Dragutin D. Salamon2
1
JP Elektromre`a Srbije", Vojvode Stepe 412, 11 000 Beograd, Srbija
2
Elektrotehni~ki fakultet, Univerzitet u Beogradu, Bulevar kralja Aleksandra 73, 11 120 Beograd, Srbija

Stru~ni rad
UDK: 621.3.053; 621.316.99

Rezime
Prora~un struje jednopolnog zemljospoja jedan je od osnovnih prora~una prilikom projektovanja uze-
mljiva~kih sistema. Uobi~ajena praksa u prora~unu struje jednopolnog zemljospoja je da se vodovi mode-
luju kao redne impedanse, pri ~emu se zanemaruje uticaj zemljovodnog u`eta. U radu je ura|ena kompa-
rativna analiza prora~una struje jednopolnog zemljospoja kada su vodovi modelovani na osnovu vrednosti
parametara usvojenih iz tehni~ke dokumentacije i kada su vodovi modelovani geometrijski. Svi prora~uni
su ura|eni u programskom paketu DIgSILENT PowerFactory.
Klju~ne re~i: jednopolni zemljospoj, model voda, zemljovodno u`e, struja kroz zvezdi{te transformatora

GROUND WIRE IMPACT IN THE PHASE-TO-CURRENT FAULT CALCULATION

Abstract

Phase-to-current fault calculation represents one of the essential calculations during the grounding
systems design. A common practice in the phase-to-current fault calculation involves line modelling as se-
rial impedance in mathematics models, while neglecting the ground wire impact. The paper includes the
comparative analysis between two methods of calculation when the lines are modelled based on parameter
values indicated in the technical documents and when they are modelled geometrically. All calculations ha-
ve been done in the DIgSILENT PowerFactory software package.
Key words: Phase-to-current fault, Overhead line model, Ground wire, Transformer neutral point current

1. UVOD prvi pristup se odnosi na klasi~an prora~un, sa pa-


rametrima nadzemnog voda dobijenim iz tehni~ke
Ovaj rad ima za cilj da analizira uticaj razli~itih dokumentacije voda;
na~ina modelovanja nadzemnog voda u prora~uni- drugi pristup je slo`eniji od prvog po{to se u nje-
ma struje jednopolnog zemljospoja u elektroenerget- mu kompletno prora~unavaju sve potrebne impe-
skom sistemu (EES). U radu je analizirano da li i u danse na osnovu podataka o geometriji voda i ras-
kojoj meri zemljovodno u`e uti~e na vrednost struje poreda provodnika u glavi stuba. Ovaj na~in mo-
zemljospoja. U dosada{njoj praksi zemljovodno u`e delovanja voda naziva se geometrijsko modelova-
nije uzimano u obzir u prora~unima struja kroz ele- nje, {to podrazumeva modelovanje svakog faznog
mente EES usled jednopolnog zemljospoja. Da bi se i zemljovodnog u`eta zasebno. Pri tome se defini-
ispitao ovaj uticaj, u radu su kori{}ena dva pristupa: {e visina ve{anja svakog u`eta, kao i maksimalni

Kontakt sa autorom preko elektronske adrese: stanko.jankovic@ems.rs


236 Jankovi} P. Stanko i Salamon D. Dragutin: Uticaj zemljovodnog uzeta u prora~unu struje jednopolnog zemljospoja
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 235240

ugib fazne i zemljovodne u`adi elektromagnetno spektivno. Ako se uva`i skin efekat, unutra{nja im-
spregnute. pedansa provodnika postaje funkcija u zavisnosti od
Tema rada je obra|ena u okviru dva dela. U pr- frekvencije i izra~unava se pomo}u Besselovih
vom delu su data potrebna teorijska obja{njenja ve- funkcija:
zana za prora~un parametara nadzemnog voda, dok J0 j ( )
je u drugom delu izvr{ena uporedna analiza primene 1
(
Z Int = RDC j ) (4)
razli~itog na~ina modelovanja nadzemnog voda pri
prora~unima struje jednofaznog zemljospoja na pri- pri ~emu je:
2 J1 j ( )
meru jednog realnog voda. Radi postizanja {to ve}e
r 0
preciznosti, svi prora~uni su ura|eni primenom me- =r = r m (5)
toda superpozicije [1, 2]. U radu je ispitan i uticaj
na~ina modelovanja nadzemnog voda na struju kroz
( 1) x
k n+ 2k

zvezdi{te energetskog transformatora u slu~aju jed- J n (x ) = (6)
nopolnog zemljospoja. Vi{e informacija o na~inu k = 0 k ! (n + k )! 2
modelovanja voda i upotrebi programskog paketa
DIgSILENT PowerFactory mo`e se na}i u [36]. r 0
m=r (7)

2. PARAMETRI NADZEMNIH VODOVA Parametar m u (5) predstavlja odgovaraju}u re-
cipro~nu vrednost kompleksne dubine prodiranja
Impedansa nadzemnog voda se sastoji od tri struja u tlo po apsolutnoj vrednosti. Izraz (5) napi-
komponente [3]: san kao funkcija otpornosti RDC je oblika
unutra{nje impedanse Zint = Rint() + jLint(),
r 0
koja se ra~una na osnovu pada napona usled rezi- = (8)
stanse provodnika i magnetnog polja unutar pro- RDC
vodnika. Zbog skin efekta i reaktansa i rezistansa Relativna permabilnost r zavisi od geometrije
su frekvencijski zavisne; provodnika (r = 1 za pun provodnik i r 1 za ce-
geometrijske impedanse ZG, koja predstavlja im- vasti provodnik), za provodnik izra|en od magnet-
pedansu idealnog provodnika bez magnetnog po- nog materijala je r > 1.
lja unutar provodnika i zemlje sa idealnom pro- Geometrijska impedansa ra~una se pomo}u sle-
vodno{}u. Geometrijska impedansa je frekvencij- de}ih izraza:
ski nezavisna;
0
izraza za korekciju usled uticaja zemlje = j
Z Gii N ii (9)
ZE = Rt() + jLt(), frekvencijski zavisan izraz 2
koji razmatra kona~nu provodnost zemlje i efekte
0
blizine. Ovaj izraz zavisi od otpornosti zemlje i = j
Z Gik Nik (10)
geometrije voda (razli~iti koeficijenti za sopstve- 2
nu i me|usobnu impedansu). gde se frekvencijsko nezavisni koeficijent N ra~una
Zanemarenjem skin efekta unutra{nja impedan- pomo}u izraza:
sa se ra~una pomo}u slede}eg izraza 2hi
N ii = ln (11)
= RInt
Z Int + j LInt (1) ri
dik
N ik = ln (12)
= RDC
RInt (2) dik
gde su parametri hi, dik, dik i ri definisani na slici 1.
0
8
pun provo
pun provodnik Ako je provodnik izveden u snopu, vrednost po-
lupre~nika ri u (5) dobija se iz izraza:
LInt = (3)
0 q4 r
ln
3q 2 r 2 cilindri~an
rB = n n r R n 1 (13)
q 4 (r 2 q 2 ) provodnik
cilindria
2 (r 2 q 2 )2

gde je r polupre~nik individualnog provodnika u
U (2) je RDC podu`na otpornost provodnika pri snopu, n broj provodnika u snopu i R polupre~nik
jednosmernoj struji u /km, dok su r i q spolja{nji i snopa (izra~unat na osnovu rastojanja a u snopu, kao
unutra{nji polupre~nik cilindri~nog provodnika, re- {to je prikazano na slici 2).
86-8:Boskovic za 2.2010. (I-VI).qxd 5.9.2011 13:42 Page 237

Jankovi} P. Stanko i Salamon D. Dragutin: Uticaj zemljovodnog uzeta u prora~unu struje jednopolnog zemljospoja 237
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 235240

Izraz za korekciju usled uticaja zemlje pomo}u


i ri koga se dobija imedansa petlje koja se zatvara kroz
rk zemlju ra~una se prema Carsonovim redovima da-
k tim pomo}u izraza:
hi
dik hk (15)

Izrazi P i Q su visokofrekvencijski zavisni i iz-


ra~unavaju se pomo}u slede}ih izraza:

k
i

a)

(16)
hmin hstub

b)

Slika1a)Prora~ungeometrijskihkoeficijenata
b)Rasponvodaizme|udvastuba

2r
(17)

U navedenim izrazima je:

R za sopstvenu impendansu (18)

a za me|usobnu impendansu (19)

(20)

(21)
Slika2.Simetri~nisnoppolupre~nikaRsanprovodnika,
provodnicisuname|usobnomrastojanjua
(22)
Visina hi predstavlja srednju visinu provodnika i
od zemlje. Ako je linija provodnika parabola, za ra-
spone manje od 500 m srednja visina iznad zemlje je:
(23)
(14)

gde je hmin visina provodnika na sredini raspona, a (24)


hstuba visina stuba kao {to je prikazano na slici 1.
238 Jankovi} P. Stanko i Salamon D. Dragutin: Uticaj zemljovodnog uzeta u prora~unu struje jednopolnog zemljospoja
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 235240

1 Ukupna du`ina voda:


Elektri~ni parametri:
k= + ln 2 C = 0.61593
, (25) 48 km
2 Ukupan broj stubova: Rd = 3,8
Direktna rezistansa
125
n 1
C = lim ln n = 0.577215
, (26) Du`ina izolatorskog
Direktna reaktansa Xd = 20,09
n
=1 lanca: 1,87 m
Nulta rezistansa R0 = 14,840
Nulta reaktansa X0 = 57,12
3. PRORA^UN STRUJE
JEDNOFAZNOG ZEMLJOSPOJA Direktna Bd = 123,33 S
susceptansa
Nulta susceptansa B0 = 94 S
3.1. Opis kori{}enog modela
Za prora~une u kojima je primenjeno geometrij-
Model slo`enog EES kori{}en za prora~une sa- sko modelovanje voda usvojena je pretpostavka da
stoji se od modela EES Srbije koji obuhvata preno- su svi stubovi i svi rasponi du` trase voda isti. Visi-
snu mre`u (vodovi 400, 220 i 110 kV, transformaci- na stuba je 20,5 m, dok su ostali podaci o stubu dati
je 400/220/x, 400/110/x i 220/110/x kV/kV/kV), ge- na slici 3.
neratorske jedinice povezane na mre`u preko svojih Za uporednu analizu ura|eni su prora~uni struje
blok-transformatora i potro{nje direktno vezane na jednopolnog zemljospoja kada je vod modelovan kao:
sabirnice 110 kV. Potro{nja je modelovana kao po- 1) ekvivalentna {ema ~iji elektri~ni parametri
tro{a~i konstantne snage. Usvojeni re`im za prora- redne i oto~ne grane odgovaraju vrednostima pa-
~une je re`im vr{nog optere}enja u zimu 2009. go- rametara R, X i B iz dokumentacije, tip voda Li-
dine. Za taj re`im usvojene su slede}e pretpostavke: ne Type (TypLne);
TE-TO u Novom Sadu, Beogradu i Zrenjaninu ni- 2) geometrijski modelovan vod kod koga su zane-
su u pogonu; marena oba zemljovodna u`eta, tip voda Tower
procenjeni konzum Kosova i Metohije je 11,7 % Geometry Type (TypGeo);
od ukupnog konzuma Srbije, tj. za vr{no optere}e- 3) geometrijski modelovan vod sa jednim zemljo-
nje od 6 965 MW iznosi oko 815 MW; vodnim u`etom, tip voda Tower Geometry Type
nivoi razmene EES Srbije sa susednim EES dati su (TypGeo);
u tabeli 1. 4) geometrijski modelovan vod sa dva zemljovodna
u`eta, tip voda Tower Geometry Type (TypGeo);
Tabela1. 5) geometrijski modelovan vod kod koga su zane-
O~ekivani nivoi razmene na granicama EES Srbije marena oba zemljovodna u`eta, tip voda Tower
sa susednim EES u normalnom radnom re`imu Type (TypTow);
Pravac Rumunija Bugarska Ma|arska Hrvatska
6) geometrijski modelovan vod sa jednim zemljovod-
nim u`etom, tip voda Tower Type (TypTow);
Razmena (MW) -300 -170 -500 140 7) geometrijski modelovan vod sa dva zemljovodna
Pravac BiH Albanija CG Makedonija
u`eta, tip voda Tower Type (TypTow).
U prora~unu 1) vod je modelovan rednom im-
Razmena (MW) 120 -150 -30 240 pedansom ~iji su parametri jednaki vrednostima R i
X u direktnom i nultom redosledu dobijeni iz doku-
Modelovani uvoz EES Srbije u ovom re`imu je, mentacije voda, dok su parametri oto~ne grane od-
ra~unaju}i sa HE Piva, pribli`no 400 MW. Svi govaraju}e susceptanse u direktnom i nultom redo-
prora~uni su obavljeni po metodu superpozicije, pri sledu. Ovakav na~in modelovanja dalekovoda se
~emu su vodovi modelovani sa skoncentrisanim pa- naj~e{}e koristi u analizama ustaljenih stanja.
rametrima. U prora~unima od 2) do 7) vod je modelovan ge-
Da bi se ispitao uticaj zemljovodnog u`eta na pro- ometrijski. Za geometrijsko modelovanje vodova pro-
ra~un struje jednopolnog zemljospoja, bilo je potrebno gramski paket DIgSILENT PowerFactory nudi dve
adekvatno modelovati vod koji pored tri fazna provod- mogu}nosti, Tower Geometry Type (TypGeo) i
nika sadr`i i zemljovodno u`e. Za uporednu analizu Tower Type (TypTow). Razlika izme|u ova dva tipa
izabran je vod 220 kV Kraljevo 3 Kru{evac 1. U je ta {to se u Tower Geometry Type (TypGeo) unose
okviru analize izvr{eni su prora~uni struje jednopol- podaci geometrijskog mesta svih modelovanih pro-
nog zemljospoja u fazi a du` dalekovoda u razmaci- vodnika u glavi stuba i direktno se unosi `eljeni tip
ma od po 20 % du`ine, kre}u}i se u pravcu od provodnika. Za razliku od ovog tipa, u Tower Type
TS Kraljevo 3 prema TS Kru{evac 1. Podaci o (TypTow) unose se jedino podaci geometrijskog me-
DV 220 kV Kraljevo 3 Kru{evac 1 su slede}i: sta modelovanih provodnika, dok se tip provodnika
Jankovi} P. Stanko i Salamon D. Dragutin: Uticaj zemljovodnog uzeta u prora~unu struje jednopolnog zemljospoja 239
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 235240

defini{e kroz druge prozore u programu. U tipu pro- transformatorskih stanica za svaki simuliran kratki
vodnika unose se parametri vezani za karakteristike sa- spoj na vodu. Pri tome su date vrednosti struja kroz
mog provodnika nezavisni od polo`aja provodnika u zvezdi{ta energetskih transformatora iz susednih
odnosu na druge provodnike na stubu, zemlju ili druge transformatorskih stanica. Svi prora~uni su pono-
vodove. Prednost Tower Geometry Type (TypGeo) vljeni za razli~ite na~ine modelovanja nadzemnog
jeste mogu}nost uno{enja podatka o maksimalnom voda i razli~it broj modelovane zemljovodne u`adi.
ugibu provodnika, za razliku od slu~aja kada je vod Prvi na~in modelovanja je pomo}u tima TypLne,
modelovan pomo}u Tower Type (TypTow), gde nije tj. pomo}u parametara R, X i B dobijenih iz doku-
mogu}e uneti taj podatak. Za modelovan dalekovod ti- mentacije voda. Za ovakav na~in modelovanja nije
pa Tower Geometry Type (TypGeo) u analizama je mogu}e uva`iti uticaj zemljovodnog u`eta. Slede}e
usvojena pretpostavka da je maksimalni ugib faznog tri simulacije odnose se na slu~aj kada je vod mode-
provodnika i zemljovodnog u`eta 2/3 visine ve{anja. lovan pomo}u tipa TypGeo kada nije modelovana
Sa ovakvim modelom ne mogu se dobiti vrednosti Tabela 2.
struja kroz zemljovodnu u`ad. Da bi se dobile vredno- Suptranzijentna struja na mestu kvara i
sti struja kroz zemljovodnu u`ad, potrebno je definisa- kroz zvezdi{ta transformatora
ti dva provodnika, od kojih jedan predstavlja model fa-
Model Mesto Struja kroz zvezdi{te
zne u`adi, dok drugi provodnik predstavlja model ze- voda i kvara Struja kvara (kA)
transformatora (kA)
mljovodnog u`eta. Prilikom pokretanja funkcije za broj ze- od TS
mljo- Kralje- Na Iz TS Iz TS TS Kraljevo TS Kru{evac
elektromagnetno sprezanje ova dva provodnika po- mestu Kralje- Kru{e- 3 1
vodne vo 3
trebno je izabrati Tower Type (TypTow) kao tip mo- u`adi (%) kvara vo 3 vac 1 T1 T2 T1 T2
dela voda definisan kao dvosistemski vod. Jedan si- 0 7,093 5,062 2,050 1,149 0,964 0,339 0,334
stem ~ini fazna u`ad, dok drugi sistem predstavlja ze- 20 6,155 3,942 2,231 0,866 0,726 0,423 0,423
40 5,733 3,248 2,502 0,683 0,573 0,518 0,518
mljovodno u`e. Kod geometrijski modelovanog voda TypLne
60 5,654 2,782 2,887 0,553 0,464 0,634 0,634
koriste se podaci faznog provodnika tipa Al/^ 360/57 80 5,891 2,457 3,449 0,450 0,377 0,788 0,788
i zemljovodnog u`eta tipa ^ 50. 100 6,537 2,231 4,318 0,359 0,301 1,017 1,017
0 7,047 5,064 2,010 1,152 0,966 0,322 0,322
3.2. Rezultati prora~una 20 6,060 3,896 2,187 0,857 0,719 0,412 0,412
TypGeo 40 5,622 3,187 2,456 0,672 0,564 0,508 0,508
0 60 5,544 2,718 2,844 0,541 0,453 0,625 0,625
Rezultati prora~una prikazani su u tabelama 2 i 3. 80 5,797 2,394 3,417 0,437 0,367 0,782 0,782
U prora~unima je simuliran kratak spoj u fazi a na 100 6,483 2,175 4,319 0,346 0,290 1,020 1,020
220 kV vodu TS Kraljevo 3 TS Kru{evac 1, pri ~e- 0 7,174 5,070 2,129 1,120 0,939 0,381 0,381
20 6,378 4,056 2,344 0,876 0,734 0,461 0,461
mu je ispitivan uticaj kada se mesto kvara pomera za TypGeo 40 6,000 3,388 2,631 0,711 0,596 0,548 0,548
po 20 % du`ine voda od TS Kraljevo 3 prema 1 60 5,919 2,919 3,016 0,590 0,495 0,653 0,653
TS Kru{evac 1. U tabeli 2 date su vrednosti struja na 80 6,111 2,574 3,550 0,494 0,415 0,791 0,791
mestu kvara i struje uticaja koje dolaze iz susednih 100 6,635 2,316 4,328 0,412 0,345 0,985 0,985
0 7,248 5,073 2,200 1,101 0,923 0,416 0,416
20 6,537 4,131 2,428 0,882 0,740 0,488 0,488
TypGeo 40 6,189 3,488 2,719 0,730 0,612 0,568 0,568
2 60 6,107 3,023 3,100 0,617 0,517 0,666 0,666
80 6,272 2,672 3,612 0,527 0,442 0,792 0,792
100 6,725 2,400 4,334 0,451 0,378 0,964 0,964
0 7,129 5,128 2,025 1,084 0,909 0,306 0,306
20 6,094 3,923 2,193 0,802 0,673 0,400 0,400
TypTow 40 5,632 3,196 2,455 0,627 0,526 0,497 0,497
0 60 5,537 2,718 2,836 0,503 0,422 0,613 0,613
80 5,774 2,389 3,399 0,407 0,341 0,770 0,770
100 6,439 2,165 4,284 0,322 0,270 1,004 1,004
0 7,197 5,138 2,077 1,071 0,898 0,337 0,337
20 6,113 3,917 2,214 0,795 0,666 0,413 0,413
TypTow 40 5,638 3,199 2,458 0,626 0,525 0,498 0,498
1 60 5,548 2,738 2,828 0,512 0,429 0,606 0,606
80 5,808 2,436 3,389 0,426 0,357 0,756 0,756
100 6,528 2,252 4,292 0,356 0,298 0,986 0,986
0 7,199 5,141 2,073 1,073 0,900 0,337 0,337
20 6,115 3,919 2,213 0,796 0,667 0,413 0,413
TypTow 40 5,640 3,201 2,458 0,627 0,526 0,498 0,498
2 60 5,551 2,740 2,829 0,512 0,429 0,606 0,606
Slika 3 . Skica stuba sa potrebnim podacima o stubu, 80 5,812 2,439 3,391 0,427 0,358 0,757 0,757
dokumentacija 100 6,531 2,251 4,299 0,356 0,299 0,989 0,989
240 Jankovi} P. Stanko i Salamon D. Dragutin: Uticaj zemljovodnog uzeta u prora~unu struje jednopolnog zemljospoja
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 235240

zemljovodna u`ad, kada je modelovano jedno ze- zemljospoja. U radu su svi prora~uni obavljeni po me-
mljovodno u`e i kada su modelovana oba zemljo- todu superpozicije zato {to je ovaj metod precizniji od
vodna u`eta. Poslednje tri simulacije su ponovljene metoda po standardu IEC 60909. Gre{ka koja nastaje
kao prethodne tri samo {to je umesto tipa TypGeo ukoliko se ne uva`i uticaj zemljovodnog u`eta na stru-
kori{}en tip TypTow, pri ~emu su posmatrane i ju na mestu kvara mo`e dosti}i vrednost oko 2 %. Gre-
struje kroz jedno u`e ili oba zemnjovodna u`eta u {ka koja nastaje ukoliko se ne uva`i uticaj zemljovod-
zavisnosti od modelovanog broja. Vrednosti struja nog u`eta na struju koja prolazi kroz zvezdi{te tran-
kroz zemljovodnu u`ad date su u tabeli 3. sformatora mo`e dosti}i vrednost oko 25 %. U pro-
gramskom paketu DIgSILENT PowerFactory ukoliko
Tabela 3. je potrebno, mogu}e je dobiti struju i kroz zemljovod-
Vrednost suptranzijentne struje kroz zemljovodnu no u`e ali se pri tom prora~unu ne mo`e uzeti u raz-
u`ad matranje maksimalni ugib provodnika. Prilikom pro-
Mesto TypTow, TypTow, 2
ra~una struja jednopolnog zemljospoja za potrebe
kvara 1 zemljovodno u`e zemljovodna u`eta planiranja uzemljiva~kih sistema potrebno je uzeti u
od TS Struja kroz zemljovodno u`e Struja kroz zemljovodno u`e obzir uticaj zemljovodnog u`eta.
Kralje- (kA) (kA)
vo 3
(%) TS Kraljevo 3 TS Kru{evac 1 TS Kraljevo 3 TS Kru{evac 1 5. LITERATURA
0 0,450 0,451 0,271 0,272
20 0,207 0,208 0,125 0,125 [1] S. Jankovi}, D. Popovi} Milovanovi}, V. Mili},
40 0,031 0,0317 0,018 0,019 UTICAJ TERCIJERA U PRORA^UNU STRUJE
60 0,130 0,129 0,078 0,078 KRATKOG SPOJA U RA^UNARSKOM MODE-
80 0,303 0,302 0,182 0,182
LU, 29. savetovanje CIGRE Srbija, Zlatibor, maj-
100 0,528 0,527 0,321 0,320
jun 2009. godine
Iz tabele 2 mo`e se videti da gre{ka koja nastaje [2] DIgSILENT PowerFactory Version 14.0,
ukoliko se ne uva`i uticaj zemljovodnog u`eta na PowerFactory Users Manual, DIgSILENT GmbH
struju na mestu kvara mo`e dosti}i vrednost oko 2 %, Gomaringen, Germany 2008
dok gre{ka koja nastaje ukoliko se ne uva`i uticaj [3] Overhead Line Parameters, DIgSILENT Technical
zemljovodnog u`eta na struju koja prolazi kroz zve- Documentation, DIgSILENT GmbH, May 2009
zdi{te energetskog transformatora mo`e dosti}i [4] Overhead Line Models, DIgSILENT Technical Do-
vrednost oko 25 %. cumentation, DIgSILENT GmbH, May 2009
[5] Short-Circuit Calculations, Training Course Docu-
4. ZAKLJU^AK ments, DIgSILENT GmbH, June 2003
[6] PowerFactory Manual, DIgSILENT PowerFactory
U programskom paketu DIgSILENT Po- Version 13.2, DIgSILENT GmbH, 2007
werFactory mogu}e je uraditi uporednu analizu utica- [7] Electromagnetic Transients Analysis, DIgSILENT
ja zemljovodnog u`eta na prora~un jednopolne struje Workshop, Documentation, Gomaringen, May 2010

Dora|en rad STK B309 30. savetovanje CIGRE Srbija`1 je primljen u uredni{tvo 27. 06. 2011. godine
Rad odobrilo uredni{tvo 07. 06. 2011. godine

Stanko P. Jankovi} (1980) diplomirao je 2006. godine na Elektrotehni~kom fakultetu u


Beogradu, na Energetskom odseku. Trenutno je upisan na doktorske studije na istom fakulte-
tu, na izbornom podru~ju Elektroenergetske mre`e i sistemi. Od 2006. godine je zaposlen u
JP Elektromre`a Srbije", Beograd, u Slu`bi za razvoj prenosne mre`e. ^lan je organizacije
IEEE od 2009. godine i komiteta C1 organizacije CIGRE Srbija od 2010. godine. Autor je
nekoliko stru~nih radova.
Dragutin D. Salamon ro|en je u Vukovaru, Republika Hrvatska, 1949. godine. Na Elek-
trotehni~kom fakultetu Univerziteta u Beogradu diplomirao je 1973. godine, magistrirao
1978, a doktorirao 1992. godine. Na Elektrotehni~kom fakultetu u Beogradu zaposlen je od
diplomiranja, trenutno u zvanju vanrednog profesora. Na osnovnim studijama predaje pred-
mete iz oblasti elektri~nih merenja na Energetskom odseku, na master studijama iz oblasti
elektromagnetne kompatibilnosti, a na doktorskim studijama iz oblasti mernih transformato-
ra i uzemljenja postrojenja. Bavi se problematikom merenja u elektroenergetici i projektova-
nja, eksploatacije i odr`avanja elektroenergetskih postrojenja i mre`a.
Vukosavi} N. Slobodan i Despotovi} V. @eljko: Iskustva u eksploataciji hibridnog napajanja elektrostati~kih izdvaja~a na TE Morava 241
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 241249

Iskustva u eksploataciji hibridnog


napajanja elektrostati~kih izdvaja~a
na TE Morava
Slobodan N. Vukosavi}1, @eljko V. Despotovi}2
1
Elektrotehni~ki fakultet, Bulevar kralja Aleksandra, 11 000 Beograd, Srbija,
2
Institut Mihajlo Pupin, 11 000 Beograd, Srbija

Stru~ni rad
UDK: 697.942; 621.314.21

Rezime
U radu su prikazani topologija i na~in upravljanja i opisana implementacija hibridnog napajanja elek-
trostati~kih izdvaja~a. Zadr`ava se jedinica transformator/ispravlja~ klasi~nog tiristorski regulisanog 50
Hz-nog sistema, ali se umesto tiristorskog pretvara~a za regulaciju sekundarnog napona ugra|uje H-most
sa IGBT prekida~ima. IGBT pretvara~ se upravlja iz DSP kontrolera u kojem je implementiran namenski
algoritam koji omogu}uje da konvencionalna T/R jedinica ispravno i pouzdano funkcioni{e u sklopu sa
IGBT pretvara~em, koji radi sa komutacionim u~estanostima reda 10 kHz. Pored komutacione u~estanosti,
spektar napona i struja sadr`i i komponentu na ni`oj, takozvanoj osnovnoj u~estanosti. Osnovna u~estanost
struja i napona koji postoje na primaru T/R jedinice je u opsegu 10 Hz500 Hz, dok je prekida~ka u~esta-
nost IGBT prekida~a 5 kHz20 kHz. Kao krajnji efekat dobija se promena visokog napona bliska oblicima
koje daje VF napajanje, {to dovodi do zna~ajnog uve}anja efikasnosti ~i{}enja postoje}ih elektroda. Neli-
nearni zakon upravljanja primarnim naponima i strujama, kao i pasivni primarni filtar omogu}uju ispra-
van i pouzdan rad standardne T/R jedinice u spoju sa IGBT pretvara~em, bez o{te}enja ili ubrzanog stare-
nja 50 Hz transformatora. Hibridno re{enje mo`e biti zna~ajno u slu~aju retrofita ESP u kome se `ele za-
dr`ati T/R jedinice i istovremeno uve}ati efikasnost izdvajanja. Na kraju rada dati su eksperimentalni re-
zultati dobijeni tokom dvogodi{nje eksploatacije hibridnog napajanja na elektrofiltarskom postrojenju u TE
Morava u Svilajncu. Kra}a ekonomska analiza ukazuje da se smanjenje emisije mo`e ostvariti uz mini-
malnu investiciju.
Klju~ne re~i: elektrostati~ki izdvaja~, korona, preskok, hibridno napajanje, IGBT pretvara~, DSP kontroler

EXPERIENCE WITH THE HYBRID ELECTROSTATIC PRECIPITATOR POWER SUPPLY


IN THE MORAVA TPP

Abstract

This paper presents the topology, controls and implementation details of a hybrid ESP power supply,
comprising a 10 kHz IGBT converter and a conventional T/R set, normally used in conjunction with 50 Hz
thyristor controlled solution. This solution is convenient for retrofitting, wherein the user dESPres benefits
from high frequency ESP power supply, yet he also wants to minimize the cost and retain the conventional
50 Hz transformer with diode rectifier (T/R set). A dedicated control algorithm is developed and applied,
focused on tailoring the voltage and current waveform. This allows usage of T/R sets in conjunction with
10 kHz IGBT power converter. At the same time, the system has a custom LCLC network that help fulfilling
the abovementioned task. Finally, the obtained result boosts up the ESP performance up to the level

Kontakt sa autorom preko elektronske adrese: boban@etf.rs


242 Vukosavi} N. Slobodan i Despotovi} V. @eljko: Iskustva u eksploataciji hibridnog napajanja elektrostati~kih izdvaja~a na TE Morava
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 241249

normally obtained with high frequency ESP power supply. Experimental verification was performed at the
Morava TPP in Svilajnac, where the hybrid solution ETF DBS-180 was tested. It has demonstrated that
emission is reduced by half compared to conventional T/R sets.
Key words: Electrostatic precipitator, Corona, Spark, Retrofit power, IGBT converter, DSP controller

1. UVOD pajanju, elektrodni sistem ESP koristi se svega 23 ms


u svakoj poluperiodi koja traje 10 ms. Stoga gradnja
Izvori kontrolisanog jednosmernog napona reda ovakvog izdvaja~a zahteva vrlo velike povr{ine elek-
100 kV i snage od 100 kW200 kW klju~na su kom- troda i samim tim veliku te`inu anga`ovanog ~elika.
ponenta u tehnologijama i sistemima za otpra{ivanje U novije vreme se na tehnolo{kom tr`i{tu ESP
dimnog gasa u termoelektranama i industrijskim po- sve vi{e radi na razvoju visokofrekventnih (VF) pre-
strojenjima. kida~kih izvora napajanja. Oni se postepeno uvode u
Konvencionalno re{enje se oslanja na T-I jedini- sisteme napajanja ESP po prihvatljivoj ceni i posta-
ce sa tiristorskom regulacijom [14]. Tiristorski regu- ju veoma konkurentni u odnosu na setove transfor-
lator kontroli{e napajanje elektrostati~kih izdvaja~a mator/ispravlja~ (T/R) i tiristorsku kontrolu koja se
(ESP) posredstvom 50 Hz-nog visokonaponskog tran- ve} dugo godina koristi u industriji. Novi VF preki-
sformatora (VNT) i odgovaraju}eg visokonaponskog da~ki izvori obezbe|uju vrlo razli~ite performanse i
ispravlja~a (VNI). Proteklih godina ova topologija se fizi~ke karakteristike ESP od tiristorskih izvora na-
pokazala veoma efikasnom, ali je ostvarila relativno pajanja, koji }e u najskorije vreme biti potisnuti iz
mali progres u ESP sistemima. I pored toga {to je po- upotrebe. Primenjeni u ovim aplikacijama, novi VF
menuta tiristorska topologija veoma robusna, jedno- prekida~ki pretvara~i zna~ajno uti~u na izdvaja~ke
stavna i fleksibilna, ona ima dosta ozbiljnih mana, od sisteme, i to s aspekata konstrukcije, rada i odr`ava-
kojih su najzna~ajnije: lo{ kvalitet ulazne struje, nizak nja [56]. Najkriti~nija i najzahtevnija komponenta
faktor snage, spor odziv, niska efikasnost, zna~ajne di- u ovim sistemima je visokonaponski VF transforma-
menzije i te`ina VN opreme. Konvencionalna re{enja tor ~iji dizajn i realizacija zahtevaju re{avanje broj-
tako|e dovode do vrlo brzog otkaza sistema usled ero- nih problema, koji su detaljno nazna~eni i obra|eni
zije elektroda i niske efikasnosti izdvajanja ~estica. u [78]. Primena VFVN napajanja je najbolje re{e-
Budu}i da se ~estice izdvajaju zahvaljuju}i naelektri- nje kada se grade nova filterska postrojenja ili se ra-
sanjima stvorenim efektom korone, efikasnost ~i{}e- di remont postoje}ih ESP u okviru koga se planira i
nja zavisi od njenog intenziteta. Korona se javlja pri uklanjanje postoje}ih T/R jedinica.
naponima koji dosti`u 95 % probojnog napona emisi- U nekim aplikacijama su veoma popularna hi-
onih elektroda. Usled toga, pri konvencionalnom na- bridna re{enja pretvara~a koja kombinuju dobre

VN transformator -HV
HV-
0,4 kV/60 kV, 50 Hz
IDC
3x380 V, 50 Hz IGBT H most T1
Pasivni
Q1 Q2 filtar R1 = 100 M
L1 L0
UESI I = 1 mA
L2 VDC ESI
U = 100 kV
L3 C0
IDC Q4 Q3

IESI 10 k V(UESI)
2X 2X HV+
Rsh
Vn ispravlja~
IDC UDC Uq1 Uq2 Uq3 Uq4 U I
IMref (A)
IMref2
V(IESI)
IMref1 IESI
t
DSP kontroler
fref (Hz)
t VESI

0200 Hz

Slika 1. Blok-{ema realizovanog hibridnog napajanja elektrostati~kog izdvaja~a


Vukosavi} N. Slobodan i Despotovi} V. @eljko: Iskustva u eksploataciji hibridnog napajanja elektrostati~kih izdvaja~a na TE Morava 243
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 241249

osobine VF izvora i postoje}ih 50/60 Hz-nih tran- U~estanost struje kojom se napaja primar T/R
sformatora. U ovim slu~ajevima se primarni namo- jedinice je u opsegu 10 Hz500 Hz, dok je prekida~-
taji VNT napajaju strujom relativno niske u~estano- ka PWM u~estanost IGBT prekida~a 5kHz-20 kHz.
sti [910]. Motivacija za razvojem hibridnog napa- Kriterijumi za izbor u~estanosti napajanja primara
janja nastala je zato {to ve}ina ESP postrojenja na 10 Hz500 Hz bazirani su na kompromisu izme|u
TE u okviru EPS-a ima grupe transformator/ispra- postizanja {to manje valovitosti napona na DC stra-
vlja~ za 50 Hz, tako da je na elektrodama ESP mo- ni i {to manjeg optere}enja 50 Hz-nog transformato-
gu}e posti}i brzo upravljiv napon male talasnosti, sa ra koji radi u strujnom re`imu razli~itom od 50 Hz i
svim pozitivnim efektima koje ovo prouzrokuje. koji karakteri{u izra`eni vi{i harmonici struja. Sam
Realizovanim hibridnim re{enjem postignuto je DSP algoritam koji odre|uje spektralni sastav je u
nekoliko zna~ajnih pobolj{anja u odnosu na konven- fazi patentne za{tite i o~ekuje se uskoro publikova-
cionalni tiristorski 50 Hz-ni sistem. Prvo, dobijena nje patenta. Ne-50 Hz napajanje ima propratne efek-
je mnogo br`a i preciznija kontrola radnih parame- te i negativno se odra`ava na rad transformatora.
tara ESP. Dalje, mogu}e je ostvariti brz porast napo- Rad 50 Hz-nog transformatora u nESPnusoidalnom
na i vrlo brz odziv na promene optere}enja, kao i re`imu je dobro pokriven literaturom i efekti su po-
modulaciju izlaznog napona u sinhronizmu sa faza- znati. Svrha primenjenog DSP algoritma je da se oni
ma otresanja. Upravljanje naponom omogu}ava po- umanje koliko god je to mogu}e. Kriterijumi za iz-
bolj{anje punjenja ~estica pra{ine/gasa naelektrisa- bor prekida~ke PWM u~estanosti bazirani su na
njem i njihovo efikasnije sakupljanje. kompromisu izme|u postizanja {to manjeg napon-
skog stresa izolacije sa takozvanim dV/dt, s jedne
2. OPIS HIBRIDNOG NAPAJANJA strane, i {to br`e reakcije samog izvora, s druge.
ELEKTROSTATI^KIH IZDVAJA^A Sam algoritam koji re{ava ove probleme je tako|e u
fazi patentne za{tite.
Principijelna {ema predlo`enog hibridnog napa- Namenski dizajniran pasivan filtar koji je u fazi
janja ESP data je na slici 1. IGBT pretvara~ koristi patentiranja postavlja se izme|u izlaza IGBT pretva-
se za napajanje primara 50 Hz-nog VNT. Napajanje
ra~a i primara VNT. Njegova osnovna funkcija je
IGBT pretvara~a se ostvaruje iz mre`e 3 x 380 V,
prilago|enje 50 Hz-nog VNT radu sa VF pretvara-
50 Hz preko trofaznog diodnog ispravlja~a i LC fil-
~em. On tako|e potiskuje potencijalno {tetne oblike
tra u DC me|ukolu. Osnovni upravlja~ki blok je ba-
ziran na DSP kontroleru sa implementiranom kon- napona i struje koji mogu ugroziti T/R jedinicu, po-
trolom izlaznog napona i broja preskoka u minutu na gotovu kada su u njoj integrisane spore diode.
elektrodama ESP. Pobudni signali za upravlja~ka Za potrebe strujne regulacije koriste se povrat-
kola IGBT prekida~a u H-mostu dobijaju se iz DSP ne sprege po signalima koji su na slici 1 ozna~eni cr-
strujnog kontrolera. venom bojom: struja primara pasivnog filtra, kao i
Ovi pobudni signali su galvanski odvojeni od struja i napon jednosmernog DC me|ukola. Pored
samog IGBT mosta optokaplerima. Pobuda prekida- ovih signala za potrebu regulacije izlaznog napona i
~a u H-mostu je ostvarena preko inteligentnih po- broja preskoka koriste se povratne sprege po naponu
budnih kola integrisanih u samom IGBT modulu, i struji ESP.
kao {to je pokazano na slici 2. U drajverskom kolu U okviru DSP kontrolne jedinice je implemen-
su integrisana prekostrujna i nadtemperaturna za{ti- tiran namenski algoritam upravljanja, koji je tako|e
ta modula. u fazi patentiranja, a kojim se obezbe|uje optimalno
kori{}enje pasivnog filtra, kao i samog VNT. Zada-
vanje svih kontrolnih parametra se ostvaruje preko
V1 C operatorskog panela koji je preko serijske komuni-
Rref
kacije RS-485 vezan sa DSP kontrolnom jedinicom.
VCC
Rfo TEMP
FO FO
OUT1 AMP
3. PODE[AVANJE NAPONA
Rg
SR SR OUT2 NA ELEKTRODAMA
SENS ELEKTROSTATI^KOG IZDVAJA^A
O IN
Ci SINK
GND
VC Visokofrekventni rad IGBT prekida~a implicira
VF talasne oblike struja i napona VNT. Osnovna
E
ideja hibridnog napajanja je u{teda novca uz zadr`a-
vanje T/R jedinice. VF izlazni napon pretvara~a u
spektru pored 50 Hz komponente ima i VF kompo-
Slika 2. Interna arhitektura kori{}enih IGBT modula nente. Ovakav rad mo`e dovesti do dodatnih napre-
244 Vukosavi} N. Slobodan i Despotovi} V. @eljko: Iskustva u eksploataciji hibridnog napajanja elektrostati~kih izdvaja~a na TE Morava
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 241249

Iout
Ip
Ip model Is N
Namenski VNT
pasivni filtar
L 1:N Iout
Ip N Rp
Cp
t Uout
L
50 Hz
f Rd Cd
50 Hz
VNI

model ESI

Slika 3. Model hibridnog napajanja elektrodnog sistema elektrostati~kog izdvaja~a

zanja VNT u T/R jedinici, kao i do naprezanja dioda ve parazitne kapacitivnnosti. U realnom slu~aju je
u VNI, koje su predvi|ene za rad na relativno niskim L >> L. Aktivni gubici u namotaju su modelirani
u~estanostima. Stoga je za analizu rada sistema for- otporno{}u RT. U realnom slu~aju je ova otpornost
mirano ekvivalentno kolo koje ~ini osnovu modela veoma mala ( 20 mW). Model ESP dat je ekviva-
sistema. lentnim elektri~nim kolom koje je predlo`io
Budu}i da je sam ESP prete`no kapacitivno op- Oglesby [11]. Dinami~ka otpornost korona pra`nje-
tere}enje, napajanjem njegovog elektrodnog sistema nja je ozna~ena sa RP, dok je kapacitivnost izdvaja-
konstantnom strujom mogu}e je posti}i pode{avanje ~a ozna~ena sa CP.
izlaznog jednosmernog napona. Principijelno kolo Otpornost je nelinearna i odre|uje se teorijski iz
strujno napajanog elektrodnog sistema ESP prikaza- strujno-naponske karakteristike ESP [12], dok se ka-
no je na slici 3. pacitet odre|uje iz op{tepoznate formule [11], i za-
Po{to je kolo sa slike 3 predvi|eno za VF rad, visi od geometrije elektroda ESP i dielektri~ne per-
model VN transformatora je predstavljen induktiv- mitivnosti prostora unutar njega. Pored ovog na~ina
no{}u rasipanja induktivno{}u magne}enja i ideal- ove parametre je mogu}e identifikovati i odrediti
nim transformatorom podiza~em napona, prenosnog merenjem struje i napona ESP kori{}enjem mirnog
odnosa. U ovom razmatranju su zenemareni aktivni re`ima rada [1314]. Dinami~ka impedansa sloja
gubici u magnetnom jezgru transformatora i njego- praha predstavljena je parametrima Rd i Cd.

20 ms (50 Hz) Uout2 > Uout1


Ip1 Iout1
IMref1 t
Uout1
t
t

Ip2
Iout2
IMref2
t
fsw = 10 kHz t Uout2

Uout2 > Uout1


TSW t

Slika 4. Karakteristi~ni talasni oblici za dve referentne vrednosti struje


Vukosavi} N. Slobodan i Despotovi} V. @eljko: Iskustva u eksploataciji hibridnog napajanja elektrostati~kih izdvaja~a na TE Morava 245
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 241249

Kao rezultat iskustva u eksploataciji i primeni sagleda okolnost da su klju~ni svetski proizvo|a~i
sofisticiranih mernih metoda, ovde }e biti date neke opreme za elektrofiltre povla~ili svoje proizvode sa
tipi~ne vrednosti parametara koji figuri{u u modelu tr`i{ta usled otkaza u IGBT pretvara~kom stepenu.
predstavljenom na slici 3. Tako je, na primer, dina- U ovom poglavlju su predstavljeni eksperimen-
mi~ka otpornost korona pra`njenja mnogo ve}a od talni rezultati dobijeni tokom eksploatacionih ispiti-
dimani~ke otpornosti sloja praha Rd. U toku eksplo- vanja i pode{avanja hibridnog napajanja u TE Mo-
atacionih istra`ivanja dobijene su vrednosti otporno- rava, Svilajnac.
sti Rp = 50 k. Tako|e je kapacitet elektrodnog si- Na slici 5 prikazani su osciloskopski snimci ta-
stema ESP mnogo ve}i od dinami~ke kapacitivnosti lasnih oblika struje i napona primara VNT pri punoj
sloja praha Cd. Ina~e je utvr|eno da je opseg prome- snazi, pri ~emu je amplituda referentne vrednosti
ne kapacitivnosti od 20 nF do 40 nF. struje iznosila 150 A, a njena u~estanost 20 Hz. Ko-
Na slici 4 dati su karakteristi~ni talasni oblici ri{}eni senzor struje je u ovom slu~aju bio LEM mo-
struje primara VNT i struje i napona ESP, za dve re- dul LT300 . Na slici 6 prikazani su isti talasni obli-
ferentne vrednosti amplitude struje primara VNT. ci, ali pri u~estanosti reference od 50 Hz. U ovom
Ovim vrednostima odgovaraju struje punjenja ekvi- slu~aju za merenje struje je kori{}ena strujna sonda
valantne kapacitivnosti ESP, odnosno trenutne vred- FLUKE za opsege 60 A/300 A.
nosti izlaznog napona na elektrodama ESP.
Sa ovih dijagrama se uo~ava kona~an porast
struje pri promeni reference sa negativne na pozitiv-
nu vrednost i obrnuto. Ovaj efekat je posledica ra-
sipnih induktivnosti samog VNT ali i induktivnosti
namenski dizajniranog pasivnog filtra. Kao posledi-
ca ovoga struja na visokonaponskoj DC strani ima
veoma uzane propade do nulte vrednosti, {to bit-
nije ne uti~e na talasnost izlaznog napona, koji u
ovom slu~aju kvalitativno veoma podse}a na napon-
ske talasne oblike koji se imaju pri rezonanatnim i
multirezonanatnim VF napajanjima.
U nastavku rada bi}e prezentirani eksperimen-
talni rezultati dobijeni u okviru eksploatacionih ispi-
tivanja hibridnog (retrofit) napajanja u sklopu VF
postrojenja elektrostati~kih izdvaja~a na TE Mora-
va Svilajnac.
Slika 5. Talasni oblici struje i napona primara VNT za
slu~aj u~estanosti referentnog signala struje od
4. EKSPERIMENTALNI REZULTATI 20 Hz; CH1 napon (1 V/mV), CH2 struja (50 A/V)

Razvijeno hibridno napajanje je primenjeno na


elektrofiltarskom postrojenju na TE Morava i in-
tegralni je deo VN ispravlja~a koji se koristi za po-
budu talo`nih elektroda ESP radi odvajanja ~estica
dima i ~a|i.
Pretvara~ sa IGBT tranzistora ima vr{nu snagu od
300 kW i dozvoljenu snagu trajnog rada od 120 kW. U
potpunosti je razvijen i projektovan na Elektroteh-
ni~kom fakultetu (ETF) u Beogradu, u Laboratoriji
za digitalno upravljanje energetskim pretvara~ima i
pogonima. Tehnologija IGBT pretvara~a koju je raz-
vio ETF u Beogradu prihva}ena je i koristila se {i-
rom EU tokom prethodne dve decenije, prvenstveno
u primenama elektroprivrede i kod industrijskih ro-
bota u automobilskoj industriji. Pouzdanost IGBT
pretvara~a sa ETF tehnologijom je u praksi dokaza-
na i daje MTBF (srednje o~ekivano vreme izme|u Slika 6. Talasni oblici struje i napona primara VNT za
dva kvara) od 18 godina. Zna~aj pouzdanosti IGBT slu~aj u~estanosti referentnog signala struje od 50 Hz;
pretvara~a u oblasti elektrofiltara je jasniji ukoliko se CH1 napon (1 V/mV), CH2 struja (1 A/mV)
246 Vukosavi} N. Slobodan i Despotovi} V. @eljko: Iskustva u eksploataciji hibridnog napajanja elektrostati~kih izdvaja~a na TE Morava
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 241249

Na slici 7 dati su osciloskopski snimci struje i optere}enja. Uo~ava se da je struja pri kojoj je delo-
napona VNT pri delovanju integralne za{tite od pre- vala za{tita oko 250 A i da je nakon 20 s do{lo do
potpunog isklju~enja IGBT prekida~a u mostu.
Na slici 8 prikazana je emisija ~estica za inter-
val vremena od 8 h u toku koga su logovani podaci
u recirkulacionom vodu postrojenja ESP na TE
Morava. U ovom intervalu je blok radio sa pribli-
`no konstantnom snagom od oko 90 MW i sa pribli-
`no istim kvalitetom uglja. Merenja su obavljena za
tri karakteristi~na slu~aja napajanja desne grane fil-
tarskog postrojenja na TE Morava ( leva grana je
napajana sa 2 x 50 Hz napajanje): 50 Hz + retrofit,
isklju~eno napajanje, 2 x 50 Hz. Uo~ava se da je u
prvom slu~aju (50 Hz + retrofit) izlazna koncentra-
cija 300 mg/m3, dok je u slu~aju napajanja 2 x 50 Hz
oko 500 mg/ m3. Pri isklju~enom napajanju dostig-
nut je limit mernog sistema (2 000 mg/m3).
Treba napomenuti da je rezultat dobijen na slici
8 daleko izvan zakonskog limita o grani~nim vred-
Slika 7. Talasni oblici struje i napona primara VNT pri
delovanju za{tite od preoptere}enja; CH1 napon (1 nostima emisija od 50 mg/m3. Uzrok ovakvog rezul-
V/mV), CH2 struja (30 A/V) tata prvo je postoje}i elektrodni sistem na ESP po-
strojenju na TE Morava, projektovan 1970. godi-
2 000 ne i za nominalnu vrednost ~i{}enja od 150 mg/m3.
Opisanim hibridnim sistemom je postignut napon na
Emisija (mg/m3)

1 500 ESP od 40-45 kV, {to predstavlja za dato rastojanje


elektroda od 300 mm u samom izdvaja~u, apsolutno
1 000 maksimalnu vrednost. Pri ovome su dobijene vred-
nosti struja ESP od oko 1 000 mA. Ve}i napon i pre-
500 ma tome efikasnije izdvajanje mogli bi biti postig-
nuti uz primenu adekvatnog VNT, razmicanjem
0
14:00 16:00 18:00 20:00 22:00 elektrodnog sistema, {to bi predstavljao krupan za-
Vreme (h) hvat i rekonstrukciju u mehani~kom delu sistema.
Slika 8. Pore|enje emisije dimnog gasa u recirkulacio- No i pored ovoga zna~ajan efekat izdvajanja je po-
nom vodu elektrofiltarskog postrojenja na TE Mora- stignut uskla|ivanjem izdvajanja ~estica i njihovog
va. (a) hibridno napajanje , (b) 50 Hz-no napajanje
otresanja sa talo`nih i sa emisionih elektroda.
Na slici 9 dato je pore|enje
800
emisija dimnog gasa u toku vremen-
skog intervala od 1 h i 30 min. U de-
snoj grani ESP postrojenja je u pr-
600
Emisija (mg/m3)

vih 40 minuta bilo aktivno retrofit


napajanje i VF rezonantno napaja-
80 mg/m3 nje, ali sa uskla|enim otresanjem.
400
Postignuta koncentracija u recirku-
400 mg/m 3 laciji je iznosila 80 mg/m3, {to pred-
200 stavlja zna~ajno manju vrednost od
one dobijene upotrebom 2 x 50 Hz
jedinicama u istoj grani ES postro-
0 jenja (400 mg/m3). Dobijeni rezultat
17:20 17:30 17:40 17:50 18:00 18:10 18:20 18:30 18:40 18:50 je veoma optimisti~ki i predstavlja
Vreme (h) najmanju vrednost koncentracije
dobijene na ovom postrojenju ESP.
Slika 9. Pore|enje emisije dimnog gasa u recirkulacionom vodu Treba napomenuti da je i ova vred-
elektrofiltarskog postrojenja na TE Morava; Pore|ena napajanja
postavljena u jednoj grani ESP postrojenja;. (a) hibridno +VF napajanje, nost iznad zakonskog limita. Ovaj
(b)50 Hz-no napajanje rezultat je predstavljen da bi se po-
Vukosavi} N. Slobodan i Despotovi} V. @eljko: Iskustva u eksploataciji hibridnog napajanja elektrostati~kih izdvaja~a na TE Morava 247
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 241249

kazao relativni uticaj hibridnog napajanja na efekat Uzimaju}i pun iznos takse za emisiju lete}eg pe-
izdvajanja u odnosu na klasi~ni 50 Hz-ni sistem. pela koji iznosi 533 EUR/t (~lan 27, Sl. glasnik
Izgled i mesto ugradnje hibridnog napajanja u RS, 113/05, od 6/07), dnevna u{teda u TE Mo-
realnom okru`enju VF postrojenja na TE Morava rava iznosi 2 132 EUR.
prikazani su na slici 9. Period povratka investicije mo`e se proceniti na
24 000/2 132 dana.
U radu je prikazano hibridno re{enje za napaja-
nje ESP, kojim se zadr`ava jedinica transforma-
tor/ispravlja~ (T/R) klasi~nog tiristorski regulisanog
sistema. Umesto tiristorskog pretvara~a za regulaci-
ju sekundarnog napona VNT ugra|uje se H-most sa
IGBT prekida~ima koji na svom izlazu ima namen-
ski dizajniran pasivni filtar. Osnovu upravlja~kog si-
stema ~ini implementirani algoritam prilago|enja 50
Hz-nog VNT 10 kHz-nom radu IGBT pretvara~a.
Kao rezultat primenjenog hardvera i upravlja~kog
algoritma dobijaju se talasni oblici visokog napona,
koji daje ~isto VF napajanje, {to tako|e dovodi do
uve}anja efikasnosti ESP. Razvijeni algoritam je
fleksibilan po{to daje korisniku mogu}nost za sva-
1 VF Rezonantni pretvara~i 3 x 0,4kV, 50 Hz/70 kVDC/1 A , kakvu modifikaciju i unapre|enje rada ESP. Tehni~-
proizvodnje NWL (2 kom) ko re{enje hibridnog napajanja ESP pod komercijal-
2 VF rezonantni pretvara~ AR70/1000, 3 x 0,4kV, nim nazivom ETF_DBS_180 u fazi je patentiranja.
50 Hz/70 kV DC/1 A, proizvodnje ETF-Beograd (1 kom.)
3 VNVF transformator podiza~ napona 0,4 kV/70 kV u
Procenjeni period povratka investicije u hibridno re-
sklopu napajanja AR70/1000, {enje je oko 2 meseca.
4 Hibridno napajanje ETF DBS 180/340, 3 x 0,4 kV,
50 Hz/70 kV DC, prilago|eno postoje}em VN 6. ZAKLJU^AK
transformatoru 50 Hz.
5 Postoje}i VN transformator u~estanosti 50 Hz, 0,4/55 kV,
prividne snage 55 kVA.
U radu je prikazano hibridno re{enje za napa-
janje ESP kojim se zadr`ava jedinica transforma-
Slika 9. Izgled hibridnog napajanja u VF postrojenju tor/ispravlja~ (T/R) klasi~nog tiristorski regulisanog
ESP na TE Morava sistema. Umesto tiristorskog pretvara~a za regulaci-
ju sekundarnog napona VNT ugra|uje se H-most sa
5. TEHNOEKONOMSKA ANALIZA IGBT prekida~ima koji na svom izlazu ima namenski
dizajniran pasivni filtar. Osnovu upravlja~kog siste-
Kada se hibridno re{enje primenjuje tako da se ma ~ini implementirani algoritam prilago|enja 50
zadr`i 50 Hz T/R jedinica, jedina investicija je na- Hz-nog VNT 10 kHz-nom radu IGBT pretvara~a.
bavka i ugradnja IGBT tranzistorskog pretvara~a sa Kao rezultat primenjenog hardvera i upravlja~kog
kontrolerom, koji se ugra|uje na mesto tiristorskog algoritma dobijaju se talasni oblici visokog napona,
regulatora, a ovaj je naj~e{}e u zatvorenoj prostoriji koji daje ~isto VF napajanje, {to tako|e uve}ava efi-
pred 6 kV transformatora za napajanje elektrofiltra. kasnost ESP. Razvijeni algoritam je fleksibilan po{to
Nema nikakvih izmena na krovu postrojenja, gde se daje korisniku mogu}nost za svakakvu modifikaciju
naj~e{}e nalaze T/R jedinice, jer se mogu koristiti i unapre|enje rada ESP. Tehni~ko re{enje hibridnog
svi postoje}i kablovi i nije potrebno ugra|ivati nove. napajanja ESP pod komercijalnim nazivom
radi tehnoekonomske analize, prou~en je slu~aj TE ETF_DBS_180 u fazi je patentiranja.
Morava.
Ukupna snaga ESP u TE Morava je 300 kW (ov- 7. LITERATURA
de se misli na ostvarivu snagu nakon ugradnje no-
vog re{enja). [1] K. Parker, ELECTRICAL OPERATION OF ELEC-
Neto nabavna cena IGBT pretvara~a sa ESP kon- TROSTATIC PRECIPITATORS, The Institution of
trolerom za ove snage je oko 80 EUR/kW. Electrical Engineers, London, 2003.
Novac koji je potrebno ulo`iti u nabavku opreme [2] N. V. P. R Durga Prasad, T. Lakshminaray, J. R. K
se procenjuje na 300 x 80 = 24 000 EUR. Narasimham, T. M. Verman and C. S. R Kirshnam
Dnevno umanjenje emisije pepela se na osnovu Raju, AUTOMATIC CONTROL AND MANAGE-
raspolo`ivih merenja procenjuje na 3 t. MENT OF ELECTROSTATIC PRECIPITATOR,
248 Vukosavi} N. Slobodan i Despotovi} V. @eljko: Iskustva u eksploataciji hibridnog napajanja elektrostati~kih izdvaja~a na TE Morava
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 241249

IEEE Trans. on Industry Applications, Vol. 35, No. [9] Norbert Grass, Werner Hartmann, Michael Kloc-
3, May/June 1999, pp.561-567. kner: APPLICATION OF DIFFERENT TYPES OF
[3] P. Boyle, G. Paradiso, P. Thelen, PERFORMANCE HIGH-VOLTAGE SUPPLIES FOR ELECTRO-
IMPROVEMENTS FROM USE OF LOW RIPPLE STATIC PRECIPITATORS, IEEE Transactions on
THREE PHASES POWER SUPPLY FOR ELEC- Industry Applications, Vol. 40, No 6, 2004.
TROSTATIC PRECIPITATOR, Proceedings of [10] Norbert Grass: 150/300 kV HIGH VOLTAGE
American Power Conference-Vol.61-1, Illinois In- SUPPLY WITH IGBT INVERTER FOR LARGE
stitute of Technologies, Feb.1999, Chicago , USA. INDUSTRIAL ELECTROSTATIC PRECIPITA-
[4] I. Stevanovi}, R. Prole, D. Jevti}, M. Ostoji}, D. Ar- TORS, Industry Applications Conference, 2007,
nautovi}, ANALIZA RADA TROFAZNOG TIRI- 42nd IAS Annual Meeting, Conference Record of
STORSKOG NAPAJANJA ELEKTROSTATI^- the 2007 IEEE, 23/10/2007; DOI:
KIH FILTERA, ELEKTROPRIVREDA,Vol. 62, br. 10.1109/IAS.2007.127, New Orleans, LA, Septem-
3, str. 59-66, 2009. ber 2007.
[5] R. Reyes, B. Wallgren, A. Wramdemark, A Novel: [11] V. Dimi}, B. Buha, M. Ili}, IMPULSNO NAPAJA-
AND VERSATILE SWITCHED MODE POWER NJE I NJEGOVA PRIMENA NA POSTOJE]IM I
SUPPLY FOR ESPS, Proceedings of the Internatio- NOVOINSTALIRANIM ELEKTROSTATI^KIM
nal Conference-Electrostatic Precipitators, 1998, IZDVAJA^IMA, Studija br. 21-92-01 Elektroteh-
Kyongju, Korea. ni~ki institut Nikola Tesla, Beograd, 1990.
[6] @. Despotovi}, S. Vukosavi}, D. Arnautovi}, I. Steva- [12] C. Buccella: QUASI-STATIC AND DYNAMICAL
novi}: VISOKOFREKVENTNO NAPAJANJE I NJE- COMPUTATION OF V-I CHARACTERISTICS
GOV UTICAJ NA KVALITET RADA ESP, ELEK- OF A DUST LOADED PULSE-ENERGIZED
TROPRIVREDA,Vol. 4, str. 132-143, Dec. 2008. ELECTROSTATIC PRECIPITATOR, IEEE Trans.
[7] John C. Fothergill, Philip W. Devine, and Paul W. on Industry Applications, Vol.35, No. 2,
Lefley, A Novel: PROTOTYPE DESPGN FOR A March/April 1999, pp. 366-372.
TRANSFORMER FOR HIGHVOLTAGE, HIGH [13] J. Macan, EKSPLOATACIONA ISPITIVANJA RE-
FREQUENCY, HIGH POWER Use in: IEEE Trans. GULISANIH ISPRAVLJA^A ZA NAPAJANJE
on Power Delivery, vol. 16, no. 1, January 2001, pp. ELEKTROSTATI^KIH OTPRA[IVA^A, VI sim-
89-98. pozijum Energetska elektronika Ee 86, Subotica
[8] @. Despotovi}, S. Vukosavi}: RAZVOJ PROTOTI- (YU), jun 1986, pp.382-392.
PA VISOKONAPONSKOG VISOKOFRE- [14] Z. Stojiljkovi}, @. Despotovi}: REGULISANI IS-
KVENTNOG TRANSFORMATORA ZA NAPA- PRAVLJA^ ZA NAPAJANJE ELEKTROSTATI^-
JANJE ELEKTROSTATI~KIH IZDVAJA^A, KIH FILTARA, XII SIMPOZIJUM ENERGET-
ELEKTROPRIVREDA, Godina: LXIII Vol. 2, str. SKA ELEKTRONIKA EE03, N. Sad, 5-7. nov.
107-116, Septembar 2010. 2003, Vol. T1-2.1, pp.1-5.

ZAHVALNICA

Eksperimetalna potvrda predlo`enog na~ina upravljanja i merenje efikasnosti ~i{}enja ostvareni su


merenjima na realnom pilot postrojenju ESP na TE Morava. Realizaciju ovog projekta finansirao je
PD TENT Obrenovac, kao i Ministarstvo za nauku Republike Srbije u okviru Projekta tehnolo{kog raz-
voja ZS-21007: Razvoj i primena visokonaponske visokofrekventne ekolo{ke opreme za otklanjanje ae-
rozaga|enja u industriji i elektroprivredi. Zaposleni u PD TENT i TE Morava u~estvovali su u svim
fazama projekta i pru`ili stru~nu i tehni~ku pomo} bez koje projekat ne bi bio realizovan. Zahvaljujemo
i kompanijama Vickers-Electric i MOOG, korisnicima na{ih projektantskih usluga, koje su obezbedile
polufabrikate i razmenjiva~e toplote ~ija bi proizvodnja u Srbiji bila vrlo skupa.

Dora|e rad STK B404 30. davetovanje CIGRE Srbija je primljen u uredni{tvo 18. 07. 2011. godine
Rad odobrilo uredni{tvo 07. 06. 2011. godine

Slobodan N. Vukosavi}, diplomirani in`enjer elektrotehnike, redovni je profesor Elek-


trotehni~kog fakulteta Univerziteta u Beogradu i {ef Odseka za energetiku ETF, ~lan je save-
ta Univerziteta, saveta ETF, komisije IEC TC9 i drugih me|unarodnih i nacionalnih stru~nih
tela. Autor je tehni~kih re{enja i pronalazaka za{ti}enih me|unarodnim patentima.
Rukovodio je istra`iva~korazvojnim timovima korporacija Emerson, Vikers i MOOG i di-
zajnirao hardver i softver sistema za upravljanje kretanjem robota za proizvodnju automobi-
Vukosavi} N. Slobodan i Despotovi} V. @eljko: Iskustva u eksploataciji hibridnog napajanja elektrostati~kih izdvaja~a na TE Morava 249
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 241249

la, koji se i danas koriste u fabrikama evropskih proizvo|a~a. Za tehni~ka re{enja i publikacije dobija Te-
slinu nagradu, Diplomu Privredne komore Beograda i druge.
Na ETF dr`i nastavu iz predmeta Elektri~ne ma{ine, Elektri~na vozila i Digitalno upravljanje pretva-
ra~ima i pogonima. Na postdiplomskim studijama predaje tri specijalisti~ka kursa. Seminare i predavanja
odr`ava na fakultetima univerziteta u Banjaluci, Liverpulu, Torinu, Novom Sadu i \enovi, kao i na Univer-
zitetu North-Eastern u Bostonu, gde je 2003. izabran za pridru`enog profesora. Govori engleski, italijanski
i ruski jezik.
Autor je velikog broja nau~nih radova, me|unarodnih patenata, ud`benika i monografija. Osnovao je La-
boratoriju za mikroprocesorsko upravljanje pri ETF, koja se bavi primenom DSP tehnologija u elektroener-
getici. Rukovodio je timom studenata saradnika Laboratorije koji je odneo prvu nagradu na svetskom takmi-
~enju studenata elektrotehnike, odr`anom u ^ikagu 2005. Za sobom ima 21 me|unarodni projekat i 23 pro-
jekta nacionalnog zna~aja, me|u kojima i projekat upravljanja elektrofiltrima u termoelektranama u Srbiji.

@eljko V. Despotovi} ro|en je 13. 12. 1964. godine u Prijepolju. Osnovnu i srednju {ko-
lu zavr{io je u Novoj Varo{i. Elektrotehni~ki fakultet Energetski odsek u Beogradu upisao je
1984. godine. Diplomirao je aprila 1990. godine na Energetskom odseku iz oblasti energet-
skih pretvara~a. Magistrirao je novembra 2004, a doktorirao novembra 2007. godine na
Elektrotehni~kom fakultetu Smer energetski pretvara~i i pogoni, Univerziteta u Beogradu.
Po diplomiranju, zaposlio se u Institutu Mihajlo Pupin, gde i sada radi na poziciji sa is-
tra`iva~kim zvanjem nau~ni saradnik.
U toku svog stru~nog, istra`iva~kog i nau~nog rada rukovodio i bio anga`ovan kao u~esnik na vi{e zna-
~ajnih nau~nih projekata od interesa za elektroprivredu, procesnu industriju, vodoprivredu i vojnu industri-
ju. Bavio se istra`ivanjem iz oblasti upravljanja hidrauli~kih i hidrodinami~kih sistemima, kontrolom vibra-
cija, razvojem industrijskih kontrolera, upravljanjem energetskih pretvara~a i elektromotornih pogona. U`a
specijalnost su mu energetska elektronika, industrijska elektronika i mehatronika.
Na osnovu pomenutih istra`ivanja objavio je kao autor ili koautor preko 50 nau~nih radova. Autor ili
koautor je vi{e od 50 tehni~kih re{enja koja su dobila potvrdu u konkretnim prakti~nim primenama. Radio
je i kao projektant i odgovorni projektant na vi{e investicionih projekta vezanih za elektroprivredu i proce-
snu industriju. Poseduje licence In`enjerske komore Srbije: odgovorni projektant elektroenergetskih insta-
lacija niskog i srednjeg napona i odgovorni projektant upravljanja elektromotornim pogonima automati-
ka, merenje i regulacija.
^lan je vi{e doma}ih nau~nih i stru~nih udru`enja. ^lan je me|unarodnih in`enjerskih udru`enja:
IEEE Industrial Electronics Society, IEEE Industry Applications Society, IEEE Power Electronics Society i
IEEE ASME-Mechatronics Society.
Stru~ni recenzent je u presti`nom me|unarodnom ~asopisu IEEE Transactions on Industrial Electro-
nics.
Trenutno radi na razvoju visokonaponskih visokofrekventnih pretvara~a i ekolo{ke opreme, koji se pri-
menjuju u postrojenjima elektrostati~kih izdvaja~a na termoelektranama i toplanama.
Profesor je na Visokoj {koli elektrotehnike i ra~unarstva strukovnih studija VISER, u Beogradu, na
predmetima Elektri~ni pretvara~i snage, Elektri~na vu~a i Relejna za{tita.
250 Triji} B. Desimir: Analiza rada diferencijalne za{tite transformatora u pogonu koji napaja elektrolu~ne pe}i
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 250255

Analiza rada diferencijalne za{tite


transformatora u pogonu
koji napaja elektrolu~ne pe}i
Desimir B. Triji}
JP Elektromre`a Srbije, Rovinjska 14, 11 000 Beograd, Srbija

Stru~ni rad
UDK: 669.187; 621.314

Rezime
Elektrolu~ni pogon se sastoji od pe}i i specijalnog transformatora koji se napaja od strane mre`nog
transformatora. Energija za topljenje posledica je elektri~nog luka ime|u grafitnih elektroda i {ar`e. Sa sta-
novi{ta elektri~nog napajanja, tehnologija rada elektrolu~ne pe}i podrazumeva mno{tvo uzastopnih kratkih
spojeva, koji s nelinearno{}u elektri~nog luka prouzrokuju velika strujna izobli~enja, koja se prenose i na
mre`ni transformator. Tokom eksploatacije dolazilo je do vi{e neselektivnih prorada diferencijalne za{tite
mre`nog transformatora, koje su posledica rada elektrolu~nog pogona.
U radu su analizirani uzroci nepravilnog rada za{tite, kao i mere i postupci za otklanjanje uo~enih
problema.
Kljucne reci: diferencijalna za{tita, TDIFF, IED, EAF, LF, strujno zasi}enje, struje magnetizacije

Abstract

ANALYSIS OF DIFFERENTIAL PROTECTION OPERATION OF TRANSFORMERS SUPPLYING


THE ELECTRIC ARC FURNACE

Electric arc facility comprises a furnace and a special transformer powered by a power transformer.
Melting energy occurs as a result of an electrical arc between the graphite electrodes and the batch. From
the power supply viewpoint, electric arc furnace operation technology involves consecutive short circuits,
which together with the nonlinear arc produce large current distortions transmitted to the power transformer.
Throughout the operation, a few non-selective activations of the power transformer differential protection
have occurred, being the effects of the electrical arc furnace operation.
This paper analyses the irregular operation causes, together with the measures and procedures used to
eliminate the perceived problem.
Key words: differential protection, IED, EAF, LF, current saturation, inrush current

1. UVOD sve mre`ne (prenosne) i distributivne transformato-


re iznad 8 MVA. Analiziramo rad diferencijalne za-
1.1. Opis postrojenja {tite tronamotajnog transformatora koji slu`i za na-
pajanje fabrike s elektrolu~nim pogonom. Pogon se
Diferencijalna za{tita transformatora je osnovna sastoji od dva postrojenja: EAF za topljenje metal-
za{tita energetskih transformatora. Primenjuje se za nog otpada i LF postrojenja u kome se nastavlja ob-

Kontakt sa autorom preko elektronske adrese: desimir.trijic@ems.rs


Triji} B. Desimir: Analiza rada diferencijalne za{tite transformatora u pogonu koji napaja elektrolu~ne pe}i 251
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 250255

rada istopljenog metala. Principijelna jednopolna {e- mljena zvezdi{ta ni na 110 kV i 20 kV strani. Tan-
ma data je na slici 1. sformator T1 napaja LF postrojenje na 20 kV strani
deklarisane snage 7 MVA, i sopstevenu potro{nju
preko 6 kV strane, deklarisane snage 3 MVA. Tran-
Pe} (LF) sformator T2 napaja EAF postrojenje na 20 kV de-
Ubrizgavanje Grafitne klarisane snage 21 MVA. Na iste sabirnice je priklju-
praha elektrode
~ena kondenzatorska baterija od 27 Mvar, koja slu`i
kao filter vi{ih harmonika. Postrojenje EAF sastoji
Dodatak Ekstrakcija dima se od specijalnog transformatora Y-D/d (open), opse-
Hoper ga snage 43 00019 190 kVA, induktivnog reaktora i
elektrolu~ne pe}i. Postrojenje LF sastoji se od speci-
jalnog transformatroa D /d (open), opsega snage
33 00011 730 kVA i elektrolu~ne pe}i. Snage pe}i
prevazilaze nominalnu snagu transformatora. Kori-
snik je svestan ove ~injenice i deklarisanu snagu re-
guli{e preko regulacione preklopke pe}nih transfor-
matora tako {to ograni~ava napon praznog hoda na
sekundaru. Sa stanovi{ta mre`e, elektrolu~ni pogon
je nelinearni potro{a~ koji prouzrokuje amplitudne
nesimetrije, harmoni~ka izobli~enja, lo{ faktor snage
i sli~no (slika 3.) Nelinearnost proisti~e iz same pri-
rode elektri~nog luka koji se razvija izme|u elektro-
Argon
da i {ar`e. Elektri~ni luk mo`e da se sasvim ugasi,
{to prestavlja prekid toka elektri~ne struje, dok u
drugom momentu otpornost mo`e postati toliko ma-
Slika 1. LF pe}
la da zapravo predstavlja kratki spoj. U~estanost pro-
mena amplitude struje je takva da se u svakoj polu-
periodi amplituda zna~ajno razlikuje od prethodne.
Tokom probnog rada ovog postrojenja dolazilo
E1 je do vi{e prorada diferencijalne za{tite transforma-
tora E2 (T1). Svi ispadi su se de{avali kod transfor-
matora koji napaja LF postrojenje i sopstvenu potro-
{nju fabrike. Pregledom je ustanovljeno da nije bilo
E2 E3 kvarova unutar zone za{tite, odnosno ispadi su bili
neselektivni. Ve}i problem je predstavljao ispad
sopstvene potro{nje jer se time prekidao i zapo~eti
6 kV tehnolo{ki proces u livnici, {to je prouzrokovalo za-
20 kV 20 kV stoj proizvodnje i pove}avalo tro{kove.
W1 CT IL2/A

L3
J2 J5

L2
J3 J4 J6
TV1 TV2 Slika 3. Prikaz talasnog oblika struje faze L2
Mv_Aux
LF EAF CAP tokom rada pogona

Slika 2. Principijelna jednopona {ema postrojenja 1.2. Analiza ispada

E1 je polje dalekovoda DV1231. E2 i E3 su Kao za{titni ure|aji za mre`ne transformatore


110 kV polja energetskog transformatora T1 i T2, E2 i E3 koriste se savremeni multifunkcionalni ure-
slede}ih karakteristika Yy0d11, 126/23,5/6,2 kV |aji RET670. Ovaj tip ure|aja spada u grupu Intii-
30/25/10 MVA sa regulacijom napona u opsegu gent Electronic Device IED. Osnovna za{tita tran-
111,8 kV do 140,4 kV. Transformatori nemaju uze- sformatora je tronamotajna diferencijalna za{tita ko-
252 Triji} B. Desimir: Analiza rada diferencijalne za{tite transformatora u pogonu koji napaja elektrolu~ne pe}i
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 250255

ju predstavljaju za{titna funkcija T3WDIFF i ~itav

W2 CT IL2/kA W2 CT IL1/kA
set prekostrujnih i kratkospojnih funkcija za svaki
naponski nivo. Za analizu ispada kori{}eni su com-
trade snimci ispada iz samog IED ure|aja.
Analizirani su ispadi u vremenskom periodu od
6. 11. 2010. do 18. 11. 2010. U comtrade snimku
snimaju se analogne vrednosti diferenicijalne i sta-
bilizacine struje, ~ije su vrednosti u momentu ispada
date u tabeli I.

Tabela 1.

W2 CT IL3/kA
Vrednosti Id i Ibias u momentu ispada
Id Ibias
datum vreme isklju~enje faza
(A) (A)
18/11/2010 13:29:58 DIFF TRIP L2 75 240
18/11/2010 12:20:06 DIFF TRIP L2 112 352 DIFF TRIP
18/11/2010 9:05:39 DIFF TRIP L3 54 215 DIFF TRIP RES
18/11/2010 7:41:21 DIFF TRIP L3 51 200 DIFF TRP UNRES
TRIP NS UNRES
16/11/2010 9:24:44 DIFF TRIP L2 62 237
TRIP NS SENS
8/11/2010 10:26:48 DIFF TRIP L2, L3 59 201 DIFF STL1
6/11/2010 3:56:51 DIFF TRIP L2 48,6 208 DIFF STL2
DIFF STL3
Analizom snimaka ispada uo~eno je da je prili- DIF I2BLCK L1
kom svih ispada veliko izobli~enje strujnih signala, DIF I2BLCK L2
DIF I2BLCK L3
sa dominantnom jednosmernom komponentom i vi-
{im harmonicima, odnosno kvar izvan zone za{tite
Slika 6. Prikaz strujnih i binarnih signala
pra}en je velikim strujnim zasi}enjem.
U radu je prezentovana detaljna analiza kvara I za druge ispade sli~na su zapa`anja, osim {to
od 18. 11. 2010. u 12:20:06 jer ima najve}e struje je kvar bio u drugoj fazi a i vrednosti struja bile su
kvara. Grafi~ki prikaz harmonijskog spektra faze druga~ije.
IL2 na primaru i sekundaru u momentu ispada dat je Ostaje pitanje {ta je uzrok pojave strujnog izob-
na slikama 4 i 5. li~enja. Da li je zasi}enje strujnih mernih transfor-
matora izazvanih proticanjem velike struje ili je to
W1 CT IL2/A

struja magnetizacije transformatora LF?

1.3. Re{avanje problema

Svi kvarovi sa stanovi{ta diferencijalne za{tite


Slika 4. Harmonijski spektar IL2 faze na primaru (W1) (funkcije) bili su izvan zone za{tite, odnosno bili su
prolazni. Za takve kvarove diferencijalna za{tita treba
W1 CT IL2/A

da je stabilna. Op{te je poznato da velike struje prola-


znih kvarova mogu da dovedu do pojave strujnog za-
si}enja mernih transformatora. Zasi}enja dovode do
la`ne pojave diferencijalne struje jer je velika gre-
{ka u amplitudi i fazi sekundarne struje u odnosu na
Slika 5. Harmonijski spektar IL2 faze na sekundaru (W2) primarnu struju. Algoritam diferencijalne funkcije na
Na slici 6 dat je prikaz analognih i binarnih sig- osnovu tvrdnje proizvo|a~a ima ~itav niz dodatnih
nala iz comtrade zapisa za posmatrani ispad. funkcija koji treba da prepoznaju stanja strujnog izob-
Diferencijalna za{tita se prora|uje kada ampli- li~enja (zasi}enja) i da pravilno odrede mesto kvara.
tuda strujnih signala po~inje da se smanjuje, odno- Me|utim, ispadi su se de{avali, i to u svim fazama
sno kada prestane harmoni~ka blokada drugim har- tehnolo{kog procesa, tako da se nije mogla prona}i
monikom. Signal DIFF STL2 predstavlja start dife- uzro~nost zbog koje odre|ena faza tehnolo{kog pro-
rencijalne za{tite, {to zna~i da je radna ta~ka u zoni cesa izaziva porast struje a samim tim ispad.
prorade na karakteristici delovanja (slika 6). Signal Na osnovu sprovedene analize pristupilo se re-
DIFF TRIP predstavlja odradu diferencijalne za{tite. {avnju problema kroz slede}e korake:
Triji} B. Desimir: Analiza rada diferencijalne za{tite transformatora u pogonu koji napaja elektrolu~ne pe}i 253
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 250255

1. Provera pode{enja diferencijalne funkcije 88


Provera radnih parametra koji defini{u zonu pro-
77
rade diferencijalne funkcije
Obavljena je provera stabilizacije diferencijalne 66
funkcije kroz proveru strujnih mernih transformato-
ra i pripadaju}ih sekundarnih kola (prenosnog odno- 55
sa, polariteta, uzemljenih krajeva). Tako|e je prove-
ren ogled kratkog spoja sa sni`enim naponom, koji 44
je pokazao ispravna pode{enja. Ure|ajem za ispiti- 33
vanje snimljena je karakteristika delovanja koja od-
govara pode{enju. Zatim su tokom rada pogona o~i- 22
tane trenutne vrednosti diferencijalne struje sa HMI
IED ure|aja, koji su pokazali malu diferencijalnu 11
struju u odnosu na stabilizacionu. Na osnovu ovih 00 0
provera zaklju~eno je da su pode{enja koji defini{u 0 11 22 33 44 55 66 77 88
rad i stabilizaciju diferencijalne funkcije ispravna. Slika 7. Karakteristike delovanja diferencijalne funkcije
Nova diferencijalna karakteristika delovanja
Proradne ta~ke iz tabele 1 prikazane su na gra-
fiku diferencijalne karakteristike delovanja Id = f(Ib) tar Idmin = 0,3 (prorada prvog segmenta karakteristi-
(slika 7). Donja linija DIFF predstavlja diferencijal- ke) pode{an je na osnovu postoje}ih preporuka za
nu karakteristiku delovanja koja je definisala ranije, proradu diferencijalne za{tite kod regulacionog tran-
odnosno postoje}e pode{enje tokom ispada. sformatora, koja iznosi 30 % nominalne struje.
Proizvo|a~ je preporu~io da se podigne prag
Tabela 2. delovanja diferencijalne funkcije prvog segmeta i da
Pode{enja diferencijalne karakteristike se podesi maksimalni nagib (slope) za drugi i tre}i
segment, pri }emu je promenio granice segmeta.
postoje}e preporu~eno Drugi segment je od 0,9 do 1,3 Ib. a tre}i od 1,3 pa
DIFF Diff new
pode{enje pode{enje nadalje.
Operate-Restrain Operate-Restrain II harmonik
Characteristic Characteristic Diferencijalna za{tita ima algoritme za detekci-
Idmin 0,3 Idmin 0,5 ju vi{ih harmonika, posebno II i V. Kada se u mer-
nom signalu detektuje harmonijska komponenta iz-
EndSection1 1,25 EndSection1 0,9
nad pode{ene granice, dolazi do privremene blokade
EndSection2 3 EndSection2 1,3 diferencijalne funkcije, pod uslovom da postoji start
SlopeSection2 40 SlopeSection2 50 (pobuda) diferencijalne za{tite. Blokada je fazno se-
lektivna. Osnovna namena ove blokade je da spre~i
SlopeSection3 80 SlopeSection3 100 neselektivna isklju~enja prilikom energizacije tran-
IdUnre 10 IdUnre 10 sformatora, {to prouzrokuje struja magnetizacije (in-
rush current). Blokada je aktivna i tokom pogona.
Oblast iznad linije predstavlja zonu prorade di- Na slici 6 vidi se da se u jednom momentu blo-
ferencijalne funkcije, a oblast ispod zonu blokade. kada drugim harmonikom otpusti, {to dalje prouzro-
Vidi se da su svi ispadi grupisani u oblasti tik iznad kuje nalog za isklju~enje. Po{to se kvar ne mo`e eli-
prvog kolena krakteristike, {to je nametnulo ideju da minisati dok se prekida~i ne isklju~e, na snimku se
se defini{e nova karakteristika, ~ime bi se zagrubi- dalje vidi da blokada postaje vi{e puta aktivna, pa
la postoje}a pode{enja. potom neaktivna. Ovo ukazuje da je trenutna vred-
Snimci ispada prosle|eni su proizvo|a~u IED nost II harmonika oko granice pode{ene vrednosti.
ure|aja radi analize. U svom odgovoru proizvo|a~ Pode{ena vrednost je bila 20 % od vrednosti osnov-
je tako|e sugerisao da se promeni, odnosno zagru- nog harmonika. Kada se pogleda harmonijski spek-
bi karakteristika. Pode{enja koja defini{u karakteri- tar za primarnu i sekundarnu struju u momentu ispa-
stiku delovanja za nova pode{enja gornja linija i da (slike 4 i 5), vidi se da II harmonik u primarnoj
ranija pode{nja donja linija navedena su u tabeli 2. struju IL2 iznosi 16,2 % osnovnog harmonika a u
Ranija pode{enja su uzeta na osnovu dosada{nje sekundarnoj struji 23,4 % od osnovnog harmonika,
prakse, iskustava i preporuka. Parametri koji defini- {to je iznad pode{enog praga pa se mo`e o~ekivati
{u sekcije karateristike sa nagibom uzeti su po defa- da diferencijalna funkcija bude blokirana. Me|utim,
ultu, odnosno preporu~io ih je proizvo|a~. Parame- ova merenja treba uzeti s izvesnom rezervom jer je
254 Triji} B. Desimir: Analiza rada diferencijalne za{tite transformatora u pogonu koji napaja elektrolu~ne pe}i
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 250255

za analizu harmonijskog spektra kori{}en program- I uslov


ski paket Sigra, na osnovu comtrade snimka ispada.
Isn Sr
[ta je zapravo merila diferencijalna funkcija i kako Eal Ealreq = 30 Int Rct + Rl + 2
je definisala blokadu zavisi od samog IED ure|aja, Ipn Ir
odnosno od algoritma koji nije dostupan korisnici- II uslov
ma. Proizvo|a~ ure|aja je preporu~io da se blokada Isn Sr
drugog harmonika podesi na 10 %. Eal Ealreq 2 = 2 Itf Rct + Rl + 2
Ipn Ir
Vremensko zatezanje isklju~enja gde je:
Uobi~ajena je praksa da se vreme isklju~enja od Eal nazivna sekundarna grani~na ekvivalentna elek-
diferencijalne za{tite vremenski ne zate`e, odnosno tromotorna sila u saglasnosti sa standardom
da se isklju~uje sa sopstvenim vremenom delovanja. IEC60044-6 [2]; Int nominalna struja energetskog
Tipi~na vremena isklju~enja savremenih IED ure|aja transformatora; Itf maksimalna prolazna struja krat-
merena na izlaznom kontaku su od 20 ms do 30 ms. kog spoja koja proti~e kroz oba SMT; Ipn nazivna
Na slici 6 vidi se da postoji vi{e kratkih impulsa primarna struja SMT; Isn nazivna sekundarna struja
DIFF_TRIP, prvi svega 4 ms, ali on je dovoljan za is- SMT; Ir nazivna struja IED ure|aja; Rct sekundar-
klju~enje jer se generi{e iz takozvanog TRIP bloka, na otpornost jezgra SMT; Rl otpornost sekundarnih
koji svaku proradu za{tite minimalno produ`ava na veza; Sr potro{nja analognih ulaza IED ure|aja.
150 ms. Vi{e kratkotrajnih impulsa DIFF_TRIP na- Na osnovu sprovedenog prora~una pri struji
metnulo je ideju da se vreme odrade ipak vremenski kratkog spoja 12,83 kA na 6 kV strani jezgro tipa
zategne. Sam funkcionalni blok T3WDIFF nema mo- 5P15 15 VA koje se koristi za diferencijalnu funkci-
gu}nost vremenskog zatezanja, pa je za tu namenu is- ju ne ispunjava zahteve. Ako bi se umesto tog jezgra
kori{}en softverski eksterni tajmer u konfiguraciji koristilo drugo jezgro istog SMT karakteristika
IED ure|aja. Izabrano vremensko zatezanje je 50 ms. kl.0,5&5P30; 30 VA (koje je fabri~ki iskori{}eno za
prekostrujnu za{titu same dovodne }elije), dobijaju
2. PROVERA ZAHTEVA se slede}i podaci:
STRUJNIH MERNIH TRANSFORMATORA Eal = 151 V > Ealreg = 95,34 V,
odnosno:
Zbog izra`enog zasi}enja u strujnim signalima Eal = 151 V > Ealreq2 = 87,25 V (ispunjava zahteve).
pristupilo se proveri izbora strujnih mernih transfor- Prilikom analize comtrade zapisa maksimumi
matora (SMT). Proizvo|a~ IED ure|aja u svojim struja na 6 kV strani su u nivou nominalne struje
uputstvima za svaku tipsku za{titnu aplikaciju daje (oko 1 kA u fazi L3). Talasni oblik ovih struja tako-
zahteve za izbor SMT [1]. U konkretnom slu~aju ovi |e ima velika izobli~enja jer se tercijer koji je spre-
zahtevi su dati slede}im izrazima. gunut u trougao pona{a kao kompezacioni namotaj.
Tabela 3.
Provera ispunjenosti zahteva za SMT

Bazni napon 110 kV


ZESS S,Mitrovica 7,35 ohm
Zvoda 2,24 ohm
110 kV 23,5 kV 6,2 kV
Impedanse kratkog spoja Z12T1 = 62,53 ohm Z13T1 = 91,09 ohm
bazni napon 130 kV Z12T1 = 62,73 ohm Z13T1 = 91,26 ohm
I3pks svedeno na W1 6,63 kA 0,881 kA 0,631 kA
I3pks na W2 4,73 kA
I3pks na W3 12,83 kA
Nominalna struja ET 137,5 A 615 A 932 A
Strujni merni transformator 2x200/1/1/1/1 A 2500/5/5/5 A 1200/5/5/5 A
I: kl,0,5; Fs10; 5 VA I: kl,5; Fs5; 10 VA I: kl,5; Fs5; 10 VA
II:5P20; 30 VA II: kl,0,5&5P10; 15 VA II: kl,0,5&5P30; 30 VA
III: 5P20: 30 VA II: 5P15; 15 VA III: 5P15; 15 VA
Uslov: ISPUNJAVA ISPUNJAVA NE ISPUNJAVA
Eal Ealreq 640 V>59,18 V 105 V>44,69 V 75,75 V<95,34 V
Eal Ealreq2 640 V>25,31 V 105 V>22,93 V 75,5 V<87,25 V
Triji} B. Desimir: Analiza rada diferencijalne za{tite transformatora u pogonu koji napaja elektrolu~ne pe}i 255
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 250255

Mo`e se uo~iti da prilikom ispada vrednosti 4. ZAKLJU^AK


struje na 6 kV strani nisu imale toliku vrednost da bi
izazvale zasi}enje SMT. Me|utim, treba uva`iti ~i- Pogon s elektrolu~nim pe}ima sa stanovi{ta po-
njenicu da prora~un zahteva za SMT na 6 kV za po- de{enja ure|aja relejne za{tite veoma je specifi~an,
stoje}e izvedeno stanje ne zadovoljava, odnosno da tako da ustaljenu praksu i preporuke za pode{enje
se razmotri mogu}nost da se drugo jezgro iskoristi treba uzimati s rezervom. Kao re{enje za uo~ene
za diferencijalnu za{titnu funkciju. probleme izabrano je zagrubljivanje karakteri-
Provera izbora SMT ra|ena je za ra~unske vred- stike diferencijalne za{tite. Tim re{enjem su smanje-
nosti kratkih spojeva na izvodima transformatora, od- ne osetljivost i zona za{tite jer eventualni kvar koji
nosno nije uzeta impedansa LF specijalnog transfor- je blizu zvezdi{ta transformatora mo`e da ima ma-
matora D d (open) koja iznosi 1,396, kao i impedansa
nju struju od minimalne struje odrade Idmin, koja iz-
kablova. U realnom slu~aju struja kvara iza LF tran-
nosi oko 70 A. Da bi se pove}ala ukupna osetljivost
sformatra je manja od vrednosti navedenih u tabeli 3,
{to zna~i da SMT na 110 kV i 20 kV strani imaju do- za{titnog sistema, potrebno je razmotriti i mogu}-
voljnu rezervu u pogledu zahteva za rad diferencijal- nost uvo|enja ograni~ene zemljospojne za{tite, koja
ne funkcije. Ostaje druga mogu}nost, tj. da je struja zahteva direktno uzemljenje zvezdi{ta transformato-
izobli~enja zapravo posledica uklju~enja specijalnog ra ili pak uvo|enje ku}i{ne za{tite, koja zahteva izo-
transformatora LF, odnosno njegova struja magnetiza- lovanje suda transformatora. Tako|e treba izvr{iti
cije (inrush). U prilog tome ide i ~injenica (slika 6) da analizu mo`e li se umesto postoje}eg tipa diferenci-
struja u sve tri faze ima vrednost nula pre naglog sko- jalne za{tite iskoristiti visoko impedantni tip koji je
ka amplitude, {to se mo`e objasniti time da LF tran- manje osetljiv na strujna izobli~enja.
sformator nije bio optere}en ili ~ak nije bio energizo- Korisniku pogona postavlja se pitanje da li mo-
van. Tako|e, talasni oblik struja na 20 kV strani sli~an `e bolje da se reguli{e proces rada same pe}i u smi-
je tipi~nom talasnom obliku struja uklju~enja transfor- slu da se ograni~e ili smanje radne struje. Elektro-
matora jer se sastoji od dela gde je aplituda velika i lu~ni pogon je izvor prljanja napojne mre`e vi{im
dela gde je amplituda konstantna i relativno mala za harmonicima, tako da ostaje pitanje ugradnje odgo-
sve tri faze. Drugim re~ima, najverovatnije se LF tran- varaju}ih filtera.
sformator preko svog prekida~a uklju~ivao u rad dok Projektant bi trebalo da tokom izrade projekta
su mu elektrode bile u istopljenom metalu. posebnu pa`nju posveti izboru strujnih mernih
transformatora, i to tako {to }e da uva`i rezultate
3. VERIFIKACIJA NOVIH PODE[ENJA sprovedenih prora~una i, kao {to je u konkretnom
REPRODUKCIJOM COMTRADE slu~aju, iskoristi jezgro koje ima bolje karakteristike
ZAPISA ISPADA
za diferencijalnu za{titu. Po{to se tokom energizaci-
je pe}nih transformatora javljaju velike jednosmer-
Diferencijalna funkcija je prepode{ena prema
razmatranjima navedenim u ta~ki 1. Potom se pri- ne struje, potrebno je i tu ~injenicu uzeti u obzir pri-
stupilo proveri rada reprodukcijom comtrade zapisa. likom izbora strujnih mernih transformatora.
Za reprodukciju zapisa kori{}eni su Omicron
CMC256 ure|aji i Advanced transplay softverski 5. LITERATURA
paket. Jedan ure|aj ima maksimum 6 strujnih kana- [1] Application manual Transformer protection IED
la, tako da su kori{}ena dva ure|aja: jedan sa 6 ka- RET670, Document No: 1MRK 504 051-UEN Is-
nala a drugi sa 3 kanala. Da bi se sihronizovali ure- sued: January 2006., Revision: A
|aji, kori{}en je GPS modul ta~nosti 1 s. Vi{e puta [2] IEC 60044-6, 1992.
su reprodukovani razli~iti snimci ispada i pri svakoj [3] Network Protection & Automation Guide, Alstom,
proveri nije bilo delovanja diferencijalne funkcije. 2002.

Dora|en rad STK B518 30. savetovanje CIGRE Srbija je primljen u uredni{tvo 14. 06. 2011. godine
Rad odobrilo uredni{tvo 07. 06. 2011. godine

Desimir Triji} (1975), diplomirao je 2000. godine na Elektrotehni~kom fakultetu u Beo-


gradu. Od 2002. godine zaposlen je u JP Elektromre`a (raniji naziv Elektroistok). Trenutno
radi na mestu rukovodioca Slu`be relejne za{tite u Sektoru za sisteme relejne za{tite i upra-
vljanje objektima prenosne mre`e. Bavi se poslovima izrade planova pode{enja, konfigurisa-
nja, ispitivanja i analize rada za{titnih sistema u EES Srbije.
256 \uri{i} R. @eljko i ostali: Analiza karakteristika vetra u Ju`nom Banatu i uslovi integracije vetroelektrana u EES Srbije
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 256270

Analiza karakteristika vetra


u Ju`nom Banatu i uslovi integracije
vetroelektrana u EES Srbije
@eljko R. \uri{i}1, Branislav I. \uki}2, Nenad N. [ijakovi}2,
Dragan T. Balkoski2, Dejana J. Popovi} Milovanovi}2
1
Elektrotehni~ki fakultet, Univerzitet u Beogradu, Bulevar kralja Aleksandra 73, 11 000 Beograd, Srbija,
2
JP Elektromre`a Srbije, Vojvode Stepe 412, 11 040 Beograd, Srbija
Stru~ni rad
UDK: 621.854.4; 551.553; 62854

Rezime
U radu su analizirani tipi~ni profili proizvodnje perspektivnih vetroelektrana u ju`nom Banatu dobije-
ni na osnovu vi{egodi{njih namenskih merenja brzine vetra u ciljnom regionu i realnih karakteristika sna-
ge vetroagregata. Analiziran je stepen korelisanosti izme|u prose~nih dnevnih dijagrama potro{nje u elek-
troprivredi Srbije i dijagrama proizvodnje vetroelektrana. Posebno su analizirani uslovi balansiranja ener-
gije u sistemu pri naglim promenama brzine vetra u ciljnom regionu. Tako|e su, kroz statisti~ku analizu
mernih podataka o brzini vetra, analizirane verovatno}e pojave ispada vetroelektrana u ciljnom regionu
zbog prejakog vetra. Sprovedene analize }e omogu}iti sagledavanje klju~nih tehni~kih problema integraci-
je vetroelektrana u elektroenergetskom sistemu Srbije i pomo}i u proceni realnih kapaciteta vetroelektrana
koje sistem mo`e prihvatiti.
Klju~ne re~i: Ju`ni Banat, vetroelektrane, tokovi snaga, balansiranje snage

ANALISYS OF WIND CHARACTERISTICS IN THE SOUTH BANAT REGION AND CONDITIONS


ASSOCIATED WITH WIND POWER INTEGRATION IN THE SERBIAN POWER SYSTEM

Abstract

The paper analyses typical generation profiles of the perspective wind plants in the South Banat Re-
gion obtained on the basis of multiannual dedicated wind speed measurements in the target region and re-
alistic wind generator capacity characteristics. In addition to this, it analyses the correlation level between
the average EPS daily load diagrams and the wind plant generation diagrams. It also considers the energy
balancing conditions within the system under abrupt wind speed changes in the target region. On the basis
of the statistic analysis of the wind speed data, it examines the wind plant outage probability within the tar-
get region due to strong wind. Executed analyses will provide for the consideration of the technical issues
occurring during wind plant integration into the Serbian power system and aid the assessment of realistic
wind plant capacities acceptable by the system.
Key words: South Banat Region, wind plants, power flows, power balancing

1. UVOD projekata vetroelektrana u ovom regionu ~ija je zbir-


na instalisana snaga preko 1 000 MW. Idejno re{enje
Vetroelektrane su zna~ajan perspektivan izvor jedne od tih elektrana opisano je u literaturi [2].
elektri~ne energije u Srbiji [1]. U toku je razvoj vi{e Evakuacija proizvedene elektri~ne energije ovih ve-

Kontakt sa autorom preko elektronske adrese: djurisic@etf.rs


\uri{i} R. @eljko i ostali: Analiza karakteristika vetra u Ju`nom Banatu i uslovi integracije vetroelektrana u EES Srbije 257
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 256270

troelektrana zna~ila bi injektiranje 0 1 000 MW 2. GODI[NJI I DNEVNI PROFIL


snage u jednom ~vori{tu u elektroenergetskom siste- PROIZVODNJE VETROELEKTRANA U
mu (TS Pan~evo 2, slika 1), pri ~emu je ta snaga di- JU@NOM BANATU
rektno uslovljena karakteristikama vetra u ovom re-
gionu. S obzirom na topografske karakteristike regi- 2.1. Model i metodologija
ona, mikrolokacije perspektivnih vetroelektrana u
ju`nom Banatu karakteri{e vrlo sli~na klimatologija U ovoj analizi pretpostavljeno je da je ukupna
u pogledu vetra, {to je i potvr|eno namenskim me- instalisana snaga vetroelektrana u ju`nom Banatu
renjima brzine vetra koja se sprovode u ovom regi- 800 MW i da su priklju~ene na prenosnu mre`u u
onu. TS Pan~evo 2. Pretpostavljeno je da su vetroelektra-
S obzirom na sli~ne karakteristike vetra i prak- ne realizovane sa vetroturbinama Vestas V90, 2 MW
ti~no jedinstvenu ta~ku priklju~enja ne prenosnu koje su postavljene na stubove na visini od 105 m.
mre`u, s aspekta uticaja na elektroenergetski sistem Prora~un proizvodnje elektri~ne energije vetro-
(EES) vetroelektrane u ju`nom Banatu mogu}e je eletkrane procenjivan je na osnovu krive snage ve-
agregirati i posmatrati kao jedinstvenu vetroelektra- troturbine i brzine vetra. Kriva snage se obi~no za-
nu. Priklju~enje ove vetroelektrane zna~i injektira- daje za fiksnu gusitnu vazduha (standardno je to
nje snage u jednom ~vori{tu koje direktno zavisi od 0 = 1,225 kg/m3). Da bi se odredila snaga proizvod-
karakteristika vetra. U ovakvim uslovima menjaju nje vetroturbine za proizvoljan desetominutni inter-
se tokovi snaga u prenosnoj mre`i, pa se menja i ni- val, potrebno je poznavati aktuelnu gustinu vazduha
vo gubitaka, kao i prenosni kapaciteti na interko- i brzinu vetra na visini postavljanja vetroturbine
nektivnim dalekovodima. U ovakvim uslovima ge- (105 m). U ovoj analizi pretpostavljeno je da merni
nerisanja potrebno je na nivou sistema organizovati podaci sa mernog stuba u Bavani{tu mogu biti repre-
termohidrovetar koordinaciju koja }e obezbediti zentativni za proizvodnju agregirane vetroelektrane.
optimalno balansiranje snage vetroelektrana u ju- Za svaki desetominutni interval vr{en je prora~un
`nom Banatu i minimizovati gubitke snage u siste- odgovaraju}e brzine vetra Vi na visini stuba H vetro-
mu. Radi odr`avanja stabilnosti sistema potrebno je turbine prema relaciji:
obezbediti dodatne regulacione kapacitete u sistemu i
H
i postaviti ograni~enja u pogledu gradijenta prira- Vi = V0i (1)
{taja proizvodnje vetroelektrana. H0

Slika 1. Vetroelektrane u analiziranom ciljnom regionu sa nazna~enom ta~kom priklju~enja na prenosnu mre`u
i potencijalom energije vetra na visini od 105 m
258 \uri{i} R. @eljko i ostali: Analiza karakteristika vetra u Ju`nom Banatu i uslovi integracije vetroelektrana u EES Srbije
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 256270

gde je V0i brzina vetra u i-tom destominutnom inter- stanice Vr{ac za period od 1978. do 2010, mereni na
valu na referentnoj visini H0 koja odgovara najvi{oj visini od 10 m i 60 m mernog stuba na lokaciji Ba-
ta~ki merenja (za analizirani merni stub u Bavani{tu vani{tansko polje. Ustanovljena je dobra korelacija
je H0 = 60 m). Koeficijent smicanja vetra (i) ra~u- izme|u ove dve merne stanice. Zbog nelinearne za-
nat je za svaki desetominutni interval primenom me- visnosti snage vetra od brzine, kao i nelinearne ka-
toda minimuma sume kvadrata na jedna~inu (1). Za- rakteristike snage vetroagregata, ne mo`e se egzakt-
tim je izvr{en prora~un odgovaraju}e efektivne brzi- no prora~unati godi{nji profil proizvodnje vetro-
ne vetra prema slede}oj relaciji: elektrane na osnovu poznavanja godi{njeg profila
1 brzine vetra. Ipak, iskustva vode}ih instituta (RISO)
3 pokazuju da se izme|u profila proizvodnje vetro-
Veff i = (1 ) Vi i (2)
elektrane i profila brzine vetra mo`e uspostaviti is-
0
kustvena relacija [3]:
gde je i aktuelna gustina vazduha na visini osovine P V
vetroturbine koja je ra~unata na osnovu merenja pri- = f , f 2 (4)
tiska i temperature, a je relativno smanjenje brzi- P V
ne vetra zbog efekta zavetrine (wake), koje je u ovoj gde je:
analizi pretpostavljeno kao: = 0,04. Estimacija P odstupanje snage proizvodnje od srednje sna-
elektri~ne snage proizvodnje vetroagregata (Pi) za ge P na analiziranom vremenskom horizontu,
svaki desetominutni interval vr{ena je prema slede- V odstupanje brzine vetra od srednje vrednosti V
}oj relaciji: na analiziranom vremenskom horizontu.
Na osnovu prora~unate o~ekivane godi{nje pro-
Pi = Ppower curve (Veffi ) (3) izvodnje vetroelektrane i prora~unatih srednjih me-
se~nih brzina vetra koriste}i relaciju (10) izvr{en je
gde je Ppowercurve(Peffi) standardna kriva snage vetro-
prora~un proizvodnje vetroelektrane po mesecima.
turbine za fiksnu gusitnu vazduha 0 = 1,225 kg/m3.
Kriva snage za odabrani test vetroagregat data je na Prose~na neto snaga injektiranja agregirane vetro-
slici 2. elektrane u ta~ki priklju~enja (Pan~evo 2) prikazana
je na slici 3.
3.2. Godi{nji profil proizvodnje vetroelektrana Uporednom analizom godi{njeg dijagrama po-
u ju`nom Banatu tro{nje elektri~ne energije u EES Srbije i godi{njeg
dijagrama proizvodnje elektri~ne energije vetroelek-
Za procenu godi{njeg profila proizvodnje vetro- trana u ju`nom Banatu mo`e se zaklju~iti da su oni
elektrane kori{}eni su i podaci iz hidrometeorolo{ke u dobroj meri u korelaciji.

2 000

1 800

1 600

1 400
Elektri~na snaga (kW)

1 200

1 000

800

600

400

200
brzina vetra (m/s)
0
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25

Slika 2. Karekteristika snage vetroagregata Vestas V90, 2 MW za standardnu gustinu vazduha


\uri{i} R. @eljko i ostali: Analiza karakteristika vetra u Ju`nom Banatu i uslovi integracije vetroelektrana u EES Srbije 259
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 256270

350

300

250
Prose~na snaga (MW)

200

150

100

50

0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Meseci

Slika 3. Prose~na neto snaga proizvodnje elektri~ne energije vetroelektrana u ju`nom Banatu
(ukupne instalisane snage 800 MW) u ta~ki priklju~enja po mesecima

2.3. Dnevni profil proizvodnje vetroelektrana U pogledu proizvodnje vetroelektrane razlikuju


u ju`nom Banatu se dva godi{nja periodu: ko{avski (oktobar april) i
vanko{avski (maj septembar). Odgovaraju}i dnevni
Na osnovu prora~unatih desetominutnih snaga dijagrami proizvodnje prikazani su na slikama 5 i 6.
proizvodnje izvr{en je prora~un srednjih satnih sna- Analizom dnevnih dijagrama proizvodnje ve-
ga proizvodnje vetroelektrana u ju`nom Banatu. Od- troelektrana u ju`nom Banatu mogu se dati slede}i
govaraju}i prose~ni dnevni dijagram snage agregira- zaklju~ci.
ne vetroelektrane na godi{njem nivou prikazan je na Snaga proizvodnje je zna~ajno ve}a u toku ko{av-
slici 4. skog perioda (oktobar april), nego u toku vanko-
300

250
Snaga na pragu elektrane (MW)

200

150

100

50

0
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
Vreme (h)

Slika 4. Dnevni dijagram proizvodnje vetroelektrana u ju`nom Banatu (ukupne instalisane snage 800 MW)
za prose~an dan u godini
260 \uri{i} R. @eljko i ostali: Analiza karakteristika vetra u Ju`nom Banatu i uslovi integracije vetroelektrana u EES Srbije
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 256270

300

250
Snaga na pragu elektrane (MW)

200

150

100

50

0
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
Vreme (h)

Slika 5. Dnevni dijagram proizvodnje vetroelektrana u ju`nom Banatu (ukupne instalisane snage 800 MW)
za prose~an dan u ko{avskom periodu godine (oktobar april)

{avskog perioda (maj septembar). Prose~na sna- Bantu (koli~nik minimalne i maksimalne srednje
ga u ta~ki priklju~enja agregirane vetroelektrane satne snage proizvodnje) za ko{avski period je
(ukupne instalisane snage 800 MW) u ko{avskom 0,72, a za ne ko{avski 0,52. Ovakav dnevni profil
periodu je 279 MW, a u vanko{avskom 185 MW. proizvodnje je posledica dnevnih promena stabil-
Snaga proizvodnje je zna~ajno ve}a u toku no}nih nosti atmosfere. U toku dana atmosfera je obi~no
sati nego danju. Prose~ni faktor neravnomernosti nestabilna i nju karakteri{e slab prira{taj brzine
dijagrama proizvodnje vetroelektrana u ju`nom vetra sa visinom. U toku no}nih sati atmosfera je
300

250
Snaga na pragu elektrane (MW)

200

150

100

50

0
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
Vreme (h)

Slika 6. Dnevni dijagram proizvodnjevetroelektrana u ju`nom Banatu (ukupne instalisane snage 800 MW)
za prose~an dan u neko{avskom periodu godine (maj septembar)
\uri{i} R. @eljko i ostali: Analiza karakteristika vetra u Ju`nom Banatu i uslovi integracije vetroelektrana u EES Srbije 261
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 256270

po pravilu stabilna i nju karakteri{e jak prira{taj ve}anjem izvoza iz prenosnog sistema
brzine vetra sa visinom. Nestabilnost atmosfere je Srbije i 50 % balansirana linearnim
naro~ito izra`ena u toku letnjih dana, pa je i nerav- smanjenjem proizvodnje u ostalim elek-
nomernost dijagrama proizvodnje izra`ena u let- tranama EES Srbije. Regionalni model
njim mesecima. Jugoisto~ne Evrope nakon promene iz-
balansiran linearnom promenom forsi-
3. UTICAJ VETROELEKTRANA U ranih tokova snaga po x-~vorovima.
JU@NOM BANATU NA TOKOVE SNAGA I Scenario 3: Model sa injektiranjem vetroelektrana u
GUBITKE U PRENOSNOJ MRE@I SRBIJE TS 400 kV Pan~evo 2. Proizvodnja ak-
tivne snage u EES Srbije usled ulaska
Priklju~enjem vetroelektrana na prenosni si- vetroelektrana je 100 % balansirana li-
stem menjaju se tokovi snaga kroz elemente preno- nearnim smanjenjem proizvodnje u
snog sistema. U ovakvim uslovima tokovi snaga za- ostalim elektranama EES Srbije.
vise od snage proizvodnje vetroelektrana, odnosno S obzirom na nelinearnu zavisnost gubitaka
od brzine vetra. U ovom radu je bilo zna~ajno pro- snage i tokova snaga za procenu srednjih gubitaka
ceniti uticaj vetroelektrana na promenu gubitaka snage na godi{njem nivou odabrani su reprezenta-
snage na prenosnim vodovima i transformatorima u tivni dani. Metodologija i rezultati odabira reprezen-
odnosu na stanje pre priklju~enja. tativnih dana za procenu sistemskih gubitaka dati su
u literaturi [4]. Reprezentativni dani u pogledu pro-
3.1. Model i metodologija izvodnje vetroelektrana u ju`nom Banatu prikazani
su u literaturi [5]. U tabeli 3.1 dat je prikaz karakte-
Uticaj proizvodnje planiranih vetroelektrana u risti~nih dana i odgovaraju}ih podataka za analizira-
oblasti TS 400 kV Pan~evo 2 analiziran je kvantita- ne scenarije za odabrani vremenski interval.
tivno pore|enjem rezultata tokova snaga u slu~aju U prora~unima su kori{}eni modeli mre`e Jugo-
~etiri razli~ita scenarija. isto~ne Evrope, i to za period maj septembar model
Scenario 0: Model u osnovnom stanju, bez vetro- za sredu (tre}a sreda u mesecu) 15. 7. 2009. u 10:30
elektrana. (CET), a za period oktobar april model za sredu
Scenario 1: Model sa injektiranjem vetroelektrana u (tre}a sreda u mesecu) 21. 1. 2009. u 10:30 (CET).
TS 400 kV Pan~evo 2. Proizvodnja ak-
tivne snage u EES Srbije usled ulaska 3.2. Rezultati i analiza
vetroelektrana je 100 % balansirana po-
ve}anjem izvoza iz prenosnog sistema U narednoj tabeli prikazani su sumarni podaci
Srbije. Regionalni model Jugoisto~ne snaga generisanja, potro{nje, razmene i sistemskih
Evrope nakon promene izbalansiran li- gubitaka u EES Srbije za bazno stanje i sva tri sce-
nearnom promenom forsiranih tokova narija balansiranja snage vetroelektrana za odabrane
snaga po x-~vorovima. reprezentativne dane.
Scenario 2: Model sa injektiranjem vetroelektrana u Rezultati simulacionih anlaliza pokazuju da }e
TS 400 kV Pan~evo 2. Proizvodnja ak- se priklju~enjem vetroelektrana gubici u prenosnom
tivne snage u EES Srbije usled ulaska sistemu neznatno pove}ati. Treba napomenuti da bi
vetroelektrana je 50 % balansirana po- se optimalnim anga`ovanjem agregata u sitemu u

Tabela 1.
Prikaz podataka o snagama generisanja i razmene za analizirane scenarije
za odabrane karakteristi~ne vremenske intervale
Srednja satna proizvodnja vetro- Pove}anje Linearno
Datum Vreme Scenario elektrana izvoza smanjenje proizvodnje
(MW) (MW) (MW)
21. 1. 2009. 10:30 (CET) Scenario 0 0,00 0,00 0,00
21. 1. 2009. 10:30 (CET) Scenario 1 284,00 284,00 0,00
21. 1. 2009. 10:30 (CET) Scenario 2 284,00 142,00 142,00
21. 1. 2009. 10:30 (CET) Scenario 3 284,00 0,00 284,00
15. 7. 2009. 10:30 (CET) Scenario 0 0,00 0,00 0,00
15. 7. 2009. 10:30 (CET) Scenario 1 230,00 230,00 0,00
15. 7. 2009. 10:30 (CET) Scenario 2 230,00 115,00 115,00
15. 7. 2009. 10:30 (CET) Scenario 3 230,00 0,00 230,00
262 \uri{i} R. @eljko i ostali: Analiza karakteristika vetra u Ju`nom Banatu i uslovi integracije vetroelektrana u EES Srbije
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 256270

Tabela 2.
Sumarni podaci snaga generisanja, potro{nje, razmene i sistemskih gubitaka
u elektroenergetskom sistemu Srbije za bazno stanje i sva tri scenarija za odabrane reprezentativne dane

Proizvodnja Potro{nja Gubici Izvoz/uvoz Tranzit


Datum Vreme Scenaria aktivne snage aktivne snage aktivne snage aktivne snage aktivne snage
(MW) (MW) (MW) (MW) (MW)
21. 1. 2009. 10:30 (CET) Scenario 0 5 803,60 5 976,10 187,90 -360,40 960 00
21. 1. 2009. 10:30 (CET) Scenario 1 6 087,70 5 976,10 190,41 -79,00 1 050,40
21. 1. 2009. 10:30 (CET) Scenario 2 5 945,80 5 976,10 189,16 -219,50 1 010 00
21. 1. 2009. 10:30 (CET) Scenario 3 5 803,60 5 976,10 188,12 -360,60 968,30
15. 7. 2009. 10:30 (CET) Scenario 0 4 046,70 4 004,90 112,88 -71,10 859,70
15. 7. 2009. 10:30 (CET) Scenario 1 4 276,80 4 004,90 116,18 155,60 775,60
15. 7. 2009. 10:30 (CET) Scenario 2 4 151,70 4 004,90 114,41 32,50 856,90
15. 7. 2009. 10:30 (CET) Scenario 3 4 048,30 4 004,90 113,05 -69,60 858,90

uslovima vetrogenrisanja gubici mogli i smanjiti u vrednost brzine uklju~enja kod trokrakih vetrotur-
odnosu na stanje bez vetrogenerisanja jer se per- bina je Vmin = (2,5 4) m/s;
spektivne vetroelektrane nalaze u blizini relativno nominalna radna brzina vetra vn (nominal wind
velikih potro{a~kih centara. speed) je minimalna brzina vetra pri kojoj vetro-
U pogledu promene tokova snaga po vodovima agregat dosti`e svoju nominalnu snagu. Nominal-
prenosne mre`e glavni uticaj priklju~enja vetroelek- na brzina kod vetroagregata za manje vetrovite lo-
trana je na smanjenje tokova snaga na vodu RP Mla- kacije je Vn = (10 13) m/s, a za vetrovite lokaci-
dost TS Beograd 8, koje za karakteristi~an zimski je je Vn = (14 17) m/s;
dan (10:30) iznosi 130 do 150 MW u zavisnosti od maksimalna radna brzina vetra Vmax (cut-out wind
scenarija balansiranja. Pored ovog pozitivnog efekta, speed) je brzina vetra pri kojoj se vetroturbina zau-
priklju~enjem vetroelektrana pove}avaju se tokovi stavlja. Brzina isklju~enja je obi~no Vmax = 25 m/s
snaga na dalekovodu TS Pan~evo 2 TS Beograd 8, mada postoje vetroagregati sa Vmax > 30 m/s. Ve-
koje za karakteristi~an zimski dan (10:30) iznosi troturbina je mehani~ki projektovana da u zako~e-
150 do 170 MW u zavisnosti od scenarija balansira- nom stanju izdr`i i ekstremno velike brzine vetra
nja snaga vetroelektrana. U pogledu uticaja vetro- (survival wind speed) od (60 70) m/s.
elektrana na tokove snaga po interkonektivnim dale- S obzirom na to da se vetar kao primarni ener-
kovodima mo`e se dati generalna ocena da vetro- gent ne mo`e akumulirati, kao kod klasi~nih izvora
elektrane u ju`nom Banatu pozitivno uti~u na tran- (akumulacionih hidroelektrana i termoelektrana), ra-
sfer elektri~ne energije prema isto~nim susedima i di odr`avanja balansa snaga proizvodnje i potro{nje
neznatno pove}avaju tokove snaga prema zapadnim neophodno je vr{iti balansiranje snage proizvodnje
susedima. vetroelektrana.

4. USLOVI BALANSIRANJA SNAGE 4.1. Uslovi balansiranja snage vetroelektrana


VETROELEKTRANA pri stabilnim uslovima vetra
U JU@NOM BANATU
U normalnim uslovima vetar je kvazistaciona-
Snaga proizvodnje vetroagregata je direktno ran, tako da je proizvodnja elektri~ne energije vetro-
uslovljena brzinom vetra i krivom snage vetroagre- elektrana tako|e kvazistacionarna. Predikcija proiz-
gata. Promena brzine vetra uslovljava promenu sna- vodnje vetroelektrana u stabilnim uslovima vetra
ge generisanja vetroagregata, tako da proizvodnja klju~ni je parametar za odre|ivanje balansnih kapa-
vetroelektrana direktno zavisi od brzine vetra. citeta u sistemu. Iz tog razloga potrebno je razviti od-
Vetroagregat normalno radi u odre|enom opse- govaraju}e sisteme (softvere) za kratkoro~nu i dugo-
gu brzine vetra. Taj opseg je definisan sa tri karakte- ro~nu predikciju proizvodnje vetroelektrana u ju-
risti~ne brzine vetra (koje se defini{u kao srednje de- `nom Banatu. Ovi sistemi treba da obezbede kratko-
setominutne vrednosti) za svaki vetroagregat: ro~nu predikciju proizvodnje vetroelektrana sa pet-
minimalna radna brzina vetra Vmin (cut-in wind naestominutnom rezolucijom (do pet sati unapred),
speed) je brzina vetra pri kojoj vetroagregat po~i- predikciju proizvodnje za 24 sata unapred sa satnom
nje proizvodnju elektri~ne energije. Za brzine ve- rezolucijom, kao i predikciju proizvodnje na nedelj-
tra V < Vmin vetroturbina je zako~ena. Tipi~na nom horizontu. Ovakav sistem predikcije obezbedio
\uri{i} R. @eljko i ostali: Analiza karakteristika vetra u Ju`nom Banatu i uslovi integracije vetroelektrana u EES Srbije 263
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 256270

bi optimalno dimenzionisanje i alokaciju balansnih prognozu generisanja elektri~ne energije razvijeni su


kapaciteta u sistemu i optimalnu hidro?termo?vetar u Norve{koj, Americi, Nema~koj, Japanu i Irskoj.
koordinaciju. Gre{ka u proceni proizvodnje defini{e Neki metodi za predikciju ne zasnivaju se na re-
potrebnu snagu balansiranja, odnosno balansnu re- {avanju fizi~kih jedna~ina ve} na statistici, neural-
zervu snage u sistemu. Iz tog razloga ta~nost sistema nim mre`ama ili fuzzy logici. Njihova prednost u
za predikciju proizvodnje je od klju~ne va`nosti za odnosu na standardne metode za predikciju je ta {to
organizovanje sistema balansiranja snage vetroelek- mogu da u~e iz iskustva. Mana im je ta {to zahte-
trane i optimalno anga`ovanje agregata u sistemu. vaju uve`bavanje obradom velikog broja podata-
Zahtevi koji se odnose na predikciju proizvod- ka pre po~etka njihove primene u praksi.
nje elektri~ne energije razlikuju se od dr`ave do dr- U Danskoj, metod (program) Wind Power Pre-
`ave i ne zavise toliko od tehni~kih mogu}nosti i diction Tool (WPPT) koji je razvio Univerzitet Ko-
ograni~enja pojedinih sistema koliko od specifi~no- penhagen koristi operator prenosnog sistema na za-
sti tr`i{ta elektri~ne energije, kao i prostorne raspo- padu Danske Eltra, dok operator prenosnog siste-
dele vetroelektrana u pojedinim dr`avama. ma na istoku Danske Elkraft koristi sli~an metod
U Francuskoj je tr`i{te elektri~ne energije tako koji je sam razvio.
koncipirano da se zahteva predikcija proizvodnje U Nema~koj energetske kompanije E.ON,
elektri~ne energije za dan-unapred, kao i za nedelju RWE Net i VET koriste alat Advanced Wind Power
dana unapred, dok se u Velikoj Britaniji proizvodnja Prediction Tool (AWPT), koji je razvio institut ISET
prognozira za dva sata unapred. U Danskoj i Ne- i pomo}u kojeg se prognozira proizvodnje 95 % ne-
ma~koj tr`i{te diktira poznavanje generisane elek- ma~kih vetroelektrana.
tri~ne energije samo za dan-unapred. Dosada{nja iskustva zemalja koje imaju zna~aj-
[to se ti~e uticaja prostorne raspodele vetroelek- ne instalisane kapacitete u vetroelektranama ([pani-
trana, u Danskoj i Nema~koj vetroagregati su raspro- ja) pokazuju da je srednja relativna gre{ka u predik-
stranjeni gotovo po celoj teritoriji, pa se zbog toga ciji satne proizvodnje na nivou 24 h unapred reda
proizvodnja elektri~ne energije prognozira za velike 20 %, dok je srednja normalizovana kvadratna gre-
{ka oko 5 %.
oblasti pojedina~no. U Americi i [paniji vetroagre-
Nivo gre{ke proizvodnje elektri~ne energije iz
gati su skoncentrisani u okviru nekoliko ve}ih vetro-
vetroelektrana na nivou sistema uveliko zavisi od
elektrana, usled ~ega se generisanje elektri~ne ener-
prostorne disperzije vetroelektrana. Ukoliko vetro-
gije prognozira posebno za svaku vetroelektranu.
elektrane pripadaju razli~itim klimatskim podru~ji-
Meteorolo{ki instituti ve}eg broja zemalja raz- ma, onda se gre{ke u proizvodnji mogu delom kom-
vili su brojne metode za kratkoro~nu predikciju sna- penzovati, tako da se gre{ka na sistemskom nivou
ge vetra. Riso nacionalna laboratorija za odr`ivu smanjuje. U ju`nom Banatu vetroelektrane pripadaju
energiju (Ris Nationallaboratoritet for Bredygtig istoj klimatologiji u pogledu vetra, tako da se gre{ke
Energi) i Tehni~ki univerzitet Danske (Danmarks u proceni proizvodnje pojedina~nih vetroelektrana
Tekniske Universitet) prvi su po~eli rad na razvoju prakti~no algebarski sabiraju. Na slikama 7 i 8 prika-
ovih metoda. Koristili su detaljne trodimenzionalne zani su uporedo vremenski dijagrami promene sred-
modele terena i numeri~ke modele za prognozu vre- njih desetominutnih brzina vetra na visini od 60 m
menskih prilika kao {to su HiRLAM (High Resolu- (slika 7) i smera vetra (slika 8) za dva merna stuba na
tion Limited Area Model), UK MESO (UK Meteoro- lokacijama u blizini Kovina i Zrenjanina za period od
logical Office Meso-scale model) i LM (Lokal-Mo- nedelju dana (20. 12. do 26. 12. 2009). Merne lokaci-
dell Nema~ke meteorolo{ke slu`be). je su udaljene 60 km u smeru jugoistokseverozapad.
Metodi za predikciju proizvodnje elektri~ne Na osnovu datih dijagrama mo`e se zaklju~iti
energije iz vetroelektrana funkcioni{u sli~no kao me- da vetroelektrane u ju`nom Banatu pripadaju istoj
todi za prognozu vremena, osim {to kao izlazne in- klimatologiji vetra za oba dominantna smera vetra
formacije daju brzinu i smer duvanja vetra za sve ve- (jugoisto~ni i severozapadni) i da se o~ekuje velika
troelektrane u odre|enoj oblasti. Na osnovu tih infor- sli~nost u vremenskom dijagramu proizvodnje elek-
macija, kori{}enjem programa kao {to je WAsP trana, tako da je opravdana pretpostavka da se sve
(Wind Atlas Analysis and Application Program) re{a- elektrane u ju`nom Banatu mogu posmatrati kao je-
vaju se fizi~ke jedna~ine koje kao re{enje daju izla- dinstvena (agregirana) elektrana s aspekta profila
znu snagu pojedinih vetroelktrana. Ovakvim metodi- proizvodnje. Gre{ka u predikciji proizvodnje vetro-
ma mogu}e je vr{iti predikciju proizvodnje i do 48 elektrana u ju`nom Banatu bi}e kumulativna, tako
sati unapred. Metodi za predikciju koriste prvenstve- da se mo`e o~ekivati da bude ve}a od uobi~ajene
no energetske kompanije koje u vlasni{tvu imaju vrednosti u zemaljama kod kojih postoji disperzova-
zna~ajne kapacitete vetroelektrana. Sli~ni metodi za nost vetroelektrana. Tako|e je potrebno ispitati ko-
264 \uri{i} R. @eljko i ostali: Analiza karakteristika vetra u Ju`nom Banatu i uslovi integracije vetroelektrana u EES Srbije
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 256270

18

16 Zrenjanin
Kovin
14

12
Brzina vetra (m/s)

10

0
0 6 12 18 24 30 36 42 48 54 60 66 72 78 84 90 96 102 108 114 120 126 132 138 144 150 156 162168
Vreme (20. 1226. 12. 2009)

Slika 7. Vremenski dijagrami promene srednjih desetominutnih brzina vetra na visini od 60 m


za dva merna stuba na lokacijama u blizini Kovina i Zrenjanina za period od nedelju dana

relaciju gre{ke u predikciji proizvodnje vetroelek- 4.2. Uslovi balansiranja snage


trana i gre{ke u predikciji potro{nje konzuma u pri jakim vetrovima
EES-u Srbije jer je vetar ulazni parametar za predik-
ciju potro{nje. Budu}i da se zna~ajan konzum, Pri jakim vetrovima (Vn < V < Vmax) vetroelek-
uklju~uju}i i Beograd, nalazi u ko{avskom podru~- trana }e generisati nominalnu snagu, tako da gre{ka
ju, uticaj vetra na gre{ku potro{nje mo`e biti zna~a- u predikciji brzine vetra u ovoj oblasti ne}e dovesti
jan. Gre{ka potro{nje i gre{ka proizvodnje su su- do gre{ke u predikciji proizvodnje. Me|utim, kada
protnog znaka, tako da je ovo pozitivan efekat u po- su vetrovi vrlo jaki (V > Vmax), vetroagregat se is-
gledu zahtevane balansne snage. klju~uje iz siguronosnih razloga tako da se snaga ve-

400
Zrenjanin
350 Kovin

300

250
Smer vetra ()

200

150

100

50

0 6 12 18 24 30 36 42 48 54 60 66 72 78 84 90 96 102 108 114 120 126 132 138 144 150 156 162168

Vreme (20. 1226. 12. 2009)

Slika 8. Vremenski dijagrami promene srednjih desetominutnih smerova vetra na visini od 60 m za dva merna stuba
na lokacijama u blizini Kovina i Zrenjanina za period od nedelju dana
\uri{i} R. @eljko i ostali: Analiza karakteristika vetra u Ju`nom Banatu i uslovi integracije vetroelektrana u EES Srbije 265
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 256270

troelektrane naglo smanjuje. Isklju~enje agregata ni- kriterijumu verovatno}a isklju~enje vetroturbina, od-
je trenutno, ali je gradijent gubitka snage u sistemu nosno gubitaka snage proizvodnje veoma mala.
vrlo veliki, pa se ovakav scenario mo`e tretirati kao Na slici 10 prikazan je dijagram brzina vetra
ispad elektrane iz sistema {to, s obzirom na pretpo- dobijen na osnovu srednjih dvosekundnih mernih
stavljenu snagu agregirane vetroelektrane, mo`e podataka merenih na razli~itim visinama na mernom
predstavljati ozbiljan poreme}aj u EES-u, koji mo`e stubu u Bavani{tanskom polju za dan sa najja~im
ugroziti dinami~ku stabilnost sistema. udarem vetra u dvogodi{njem periodu merenja ve-
Potrebno je detaljnije analizirati uslove isklju- tra. Na osnovu datog dijagrama mo`e se zaklju~iti
~enja vetroagregata usled prejakog vetra, odnosno da je u analiziranom kriti~nom danu u pogledu uda-
objasniti pojam prejakog vetra. [to se ti~e sistema ra vetra srednja dvosekundna brzina vetra na visini
za kontrolu isklju~enja vetroturbina usled prejakog od 105 m bila oko 33 m/s. Srednja trosekundna br-
vetra, postoje tri refernetne brzine vetra prema IEC zina vetra, merodavna za isklju~enje vetroturbine
standardu: usled udara vetra, mo`e se proceniti na oko 30 m/s.
cut out brzina vetra se kod svih vetroturbina odno- To zna~i da je i po ovom kriterijumu verovatno}a is-
si na srednju desteominutnu brzinu vetra na visini klju~enje vetroturbina, odnosno gubitaka snage pro-
osovine vetroturbine (tipi~no je 25 m/s), izvodnje veoma mala.
srednja 1 minutna brzina vetra na visini osovine Generalni zaklju~ak ovih analiza je da ekstrem-
vetroturbine (tipi~no je 28 m/s) i ni vetrovi u ju`nom Banatu ne}e izazivati velike is-
srednja 3 s brzina vetra na visini osovine vetrotur- pade snaga perspektivnih vetroelektrana. Na osnovu
bine (tipi~no je 30 m/s). slike 7 mo`e se zaklju~iti da u ciljnom regionu oko
Na slici 9 prikazan je dijagram brzina vetra dobi- 15 % vremena na godi{njem nivou duvaju jaki ve-
jen na osnovu srednjih desetominutnih mernih poda- trovi (V >10 m/s na visini 60 m). To zna~i da }e oko
taka merenih na razli~itim visinama na mernom stu- 1 300 sati godi{nje vetroelektrane raditi sa nominal-
bu u Bavani{tanskom polju za najvetrovitiji dan (dan nom snagom (800 MW).
u kojem je izmerena najve}a srednja desetominutna
vrednost brzine vetra) u dvogodi{njem periodu mere- 4.3. Uslovi balansiranja snage vetroelektrana
nja vetra. Na osnovu datog dijagrama mo`e se zaklju- pri naglim promenama brzine vetra
~iti da ni u jednom destominutnom intervalu u toku
dvogodi{njeg perioda merenja brzina vetra na pretpo- Vremenski dijagram promene brzine vetra je
stavljenoj visini osovine vetroturbine (105 m) nije uveliko stohasti~an, tako da se nagle promene brzi-
pre{la vrednost od 25 m/s. To zna~i da je po ovom ne vetra uglavnom ne mogu predvideti, ~ak ni u
26
24
22
Srednja desetominutna brzina vetra (m/s)

20
18
16
14
12
10 105 m (ekstrapolirano)
8 60 m (mereno)
40 m (mereno)
6 10 m (mereno)
4
2
0
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
Vreme (10. 3. 2010)

Slika 9. Dijagram srednjih desetominutnih brzina vetra na razli~itim visinama


za dan sa najve}om izmerenom brzinom vetra u analiziranom dvogodi{njem periodu merenja
266 \uri{i} R. @eljko i ostali: Analiza karakteristika vetra u Ju`nom Banatu i uslovi integracije vetroelektrana u EES Srbije
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 256270

34
32
30
28
Srednja dvosekundna brzina vetra (m/s)

26
24
22
20
18
16
14
12
10
8
6
4
2
00 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
Vreme (22. 5. 2009)

Slika 10. Dijagram maksimalnih dvosekundnih brzina vetra na razli~itim visinama


za dan sa najve}im izmerenim udarom vetra u analiziranom dvogodi{njem periodu merenja

kratkoro~nim prognozama. Zbog relativno male Na slici 11 prikazane su promene srednjih dese-
inertnosti sistema vetroagregata promene brzine ve- tominutnih brzina vetra na visini od 60 m za dve
tra se mogu relativno brzo odraziti na promenu izla- udaljene merne lokacije u ju`nom Banatu za karak-
zne snage. Ove promene su nepredvidive i potrebno teristi~an vremenski period od dva dana. Na osnovu
je da sistem ima mehanizme balansiranja ili ograni- ovog dijagrama mo`e se potvrditi da i pri nestabil-
~enja naglih promena snage vetroelektrane. nim vetrovima postoji velika sli~nost u profilu brzi-
16
15
Zrenjanin
14 Kovin
13
12
11
10
Brzina vetra (m/s)

9
8
7
6
5
4
3
2
1
0
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 2021 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 4344 45 46 47 48

Vreme (2930. 8. 2010)

Slika 11. Promene srednjih desetominutnih brzina vetra na visini od 60 m za dve udaljene merne lokacije
u ju`nom Banatu za karakteristi~an vremenski period (dva dana) sa velikim gradijentom porasta i pada brzine vetra
\uri{i} R. @eljko i ostali: Analiza karakteristika vetra u Ju`nom Banatu i uslovi integracije vetroelektrana u EES Srbije 267
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 256270

18
Zrenjanin
16 Kovin
Srednja desetominutna brzina vetra (m/s)

14

12

10

0
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
Vreme (31. 3. 2010)

Slika 12. Promene srednjih desetominutnih brzina vetra na visini od 60 m za dve udaljene merne lokacije
u ju`nom Banatu za karakteristi~an dan sa kratkotrajnim udarnim talasom vetra

ne vetra u ciljnom regionu. Za analizirani karakteri- ~voru TS Pan~evo 2 bila bi oko P = 800 MW, sa
sti~an dan u vetroelektrane bi u preiodu izme|u 16 i gradijentom od oko 30 MW/minuti. Vetroelektrana
18 h radila sa minimalnom snagom jer je brzina ve- bi radila sa nominalnom snagom oko 5 sati, a zatim
tra VVcut in = 3 m/s, u periodu od nekoliko desetina bi se naglo smanjila snaga na oko 200 MW sa gradi-
minuta nakon 18 h vetroelektrana bi dostigla nomi- jentom od oko -30 MW/minuti.
nalnu snagu jer je brzina vetra naglo porasla na no- Na slici 12 prikazan je karakteristi~an dan u ko-
minalnu vrednost. Promena snage injektiranja u jem bi vetroelektrana iz re`ima minimalne snage
800
a=0,1 p.j./min
a=0,07 p.j./min
Snaga na pragu agregirane vetroelektrane (MW)

700 a=0,05 p.j./min

600

500

400

300

200

100

0
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
Vreme (31. 3. 2010)

Slika 12. Promene srednjih desetominutnih brzina vetra na visini od 60 m za dve udaljene merne lokacije
u ju`nom Banatu za karakteristi~an dan sa kratkotrajnim udarnim talasom vetra
268 \uri{i} R. @eljko i ostali: Analiza karakteristika vetra u Ju`nom Banatu i uslovi integracije vetroelektrana u EES Srbije
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 256270

800
a=0,1 p.j./min
a=0,07 p.j./min
Snaga na pragu agregirane vetroelektrane (MW)

700 a=0,05 p.j./min

600

500

400

300

200

100

0
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
Vreme (31. 3. 2010)

Slika 13. Promene snage vetroelektrane za karakteristi~ni dan,


P
prikazan na slici 11, za razli~ite vrednosti a =
T max
pre{la u re`im nominalne snage za period od nekoli- glo pala snaga na minimalnu vrednost sa gradijen-
ko minuta. Gradijent promene snage bio bi u ovom tom od oko -40 MW/minut.
slu~aju > 80 MW/minut. Vetroelektrana bi radila sa Ovakve promene snage te{ko su predvidljive i
nominalnom snagom oko 20 minuta, a zatim bi na- zahtevaju velike rezerve balansnih snaga u sistemu
100

90

80
efikasnost vetroelektrane (%)

70

60

50

40

30

20

10

0
0 0,01 0,02 0,03 0,04 0,05 0,06 0,07 0,08 0,09 0,1
a (r.j./minut)

Slika 14. Procene smanjenja efikasnosti proizvodnje vetroelektrana u ju`nom Banatu


P
na godi{njem nivou za razli~ite vrednosti faktora a =
T max
\uri{i} R. @eljko i ostali: Analiza karakteristika vetra u Ju`nom Banatu i uslovi integracije vetroelektrana u EES Srbije 269
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 256270

koje moraju biti vrlo fleksibilne (hidroelektrane). jednom ~vori{tu, koja direktno zavisi od karakteri-
Kompenzacija nepredvidivih promena (porasta) stika vetra.
snage vetroelektrana je naro~ito nezgodna u jutar- Analizom dnevnih dijagrama proizvodnje vetro-
njim satima kada elektrane rade na tehni~kom mini- elektrana u ju`nom Banatu mogu se dati slede}i za-
mumu i dalje potiskivanje snage elektrana prakti~no klju~ci.
nije mogu}e. Iz tog razloga potrebno je definisati Snaga proizvodnje je zna~ajno ve}a u toku ko{av-
grani~ne vrednosti gradijenta porasta snage vetro- skog perioda (oktobar april), nego u toku vanko-
elektrana koje su prihvatljive za EES. Ograni~enje {avskog perioda (maj septembar). Prose~na sna-
promene snage zadaje se svakoj vetroelektrani sa ga u ta~ki priklju~enja agregirane vetroelektrane
fiksnom vredno{}u maksimalnog gradijenta porasta (ukupne instalisane snage 800 MW) u ko{avskom
P periodu je 279 MW, a u vanko{avskom 185 MW.
snage a = . Snaga proizvodnje je zna~ajno ve}a u toku no}nih
T max
sati nego danju. Prose~an faktor neravnomernosti
Na slici 13 prikazane su promene snage vetro- dijagrama proizvodnje vetroelektrana u ju`nom
lektrane za karakteristi~ni dan prikazan na slici 12 Banatu (koli~nik minimalne i maksimalne srednje
P satne snage proizvodnje) za ko{avski period je
za razli~ite vrednosti a = . 0,72, a za neko{avski 0,52.
T max
U pogledu promene tokova snaga po vodovima
Limitiranjem gradijenta porasta snage proiz- prenosne mre`e glavni uticaj priklju~enja vetroelek-
vodnje vetroelektrane posti`e se pozitivan efekat u trana je na smanjenje tokova snaga na vodu
smislu smanjenja udara snage proizvodnje. Negati- RP Mladost TS Beograd 8, koje za karakteristi~an
van efekat smanjuje efikasnosti vetroelektrane, od- zimski dan (10:30) iznosi 130 do 150 MW u zavisno-
nosno godi{nju proizvodnju. Na slici 14 prikazane sti od scenarija balansiranja. Pored ovog pozitivnog
su procene smanjenja efikasnosti proizvodnje vetro- efekta, priklju~enjem vetroelektrana pove}avaju se
elektrana u ju`nom Banatu na godi{njem nivou za tokovi snaga na dalekovodu TS Pan~evo 2 TS Be-
P ograd 8, koje za karakteristi~an zimski dan (10:30)
razli~ite vrednosti faktora a = .
T max iznosi 150 do 170 MW u zavisnosti od scenarija ba-
lansiranja snaga vetroelektrana. U pogledu uticaja
Na osnovu sprovedene analize mo`e se zaklju-
vetroelektrana na tokove snaga po interkonektivnim
~iti da se uvo|enjem limitiranja gradijenta prira{taja
dalekovodima mo`e se dati generalna ocena da ve-
proizvodnje vetroelektrane smanjuje njena efika-
troelektrane u ju`nom Banatu pozitivno uti~u na
snost. Smanjenje efikasnosti je manje od 5 % za fak-
tore limitiranja a > 0,04 p. j./minuti. transfer elektri~ne energije prema isto~nim i neznat-
Radi optimizacije rada vetroelektrane mogu}e no pove}avaju tokove snaga prema zapadnim suse-
je uvesti promenljivo limitiranje u zavisnosti od ras- dima.
polo`ivih uslova balansiranja snage. Mogu}e je u ra- U radu su analizirani uslovi balansiranja snage
nim jutarnjim satima uvesti stro`i zahtev za balansi- perspektivnih vetroelektrana u ju`nom Banatu u
ranjem, a kada je mogu}e potiskivanje hidroelektra- normalnim uslovima vetra, jakih vetrova i u uslovi-
na u sistemu, pove}ati grani~ni faktor a. Tako|e, u ma nestabilnog vetra. Zaklju~eno je da je neophod-
uslovima limitiranog faktora a, vetroelektrana mo`e no razvijati softvere za kratkoro~nu i dugoro~nu
posedovati izvesnu rezervu u proizvodnji, tako da je predikciju proizvodnje vetroelektrana i da je nepo-
mogu}e tu rezervu uklju~iti u primarnu regulacionu voljan element {to }e gre{ka u proizvodnji vetroelek-
rezervu u sistemu. trana u ju`nom Banatu biti kumulativna. Merenja
vetra pokazuju da ekstremni vetrovi u ju`nom Bana-
5. ZAKLJU^AK tu ne}e izazivati velike ispade snaga perspektivnih
vetroelektrana.
S obzirom na topografske karakteristike regio- U radu je analiziran efekat limitiranja brzine po-
na, mikrolokacije perspektivnih vetroelektrana u ju- rasta snage vetroelektrana na uslove balansiranja
`nom Banatu karakteri{e vrlo sli~na klimatologija u snaga. Zaklju~eno je da se uvo|enjem limitiranja gra-
pogledu vetra, {to je i potvr|eno namenskim mere- dijenta prira{taja proizvodnje vetroelektrane smanju-
njima brzine vetra koja se sprovode u ovom regionu. je njena efikasnost. Smanjenje efikasnosti je manje od
S aspekta uticaja na elektroenergetski sistem, vetro- 5 % za fakotore limitiranja a > 0,04 p. j./minuti. Radi
elektrane u ju`nom Banatu je mogu}e agregirati i optimizacije rada vetroelektrane mogu}e je uvesti
posmatrati kao jedinstvenu vetroelektranu. Priklju- promenljivo limitiranje u zavisnosti od raspolo`ivih
~enje ove vetroelektrane zna~i injektiranje snage u uslova balansiranja snage.
270 \uri{i} R. @eljko i ostali: Analiza karakteristika vetra u Ju`nom Banatu i uslovi integracije vetroelektrana u EES Srbije
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 256270

6. LITERATURA WASP, Vindkraftnet meeting 14th Jan 2009, Su-


zlon, Arhus.
[1] D. Miki~i}, @. \uri{i}, B. Radi~evi}: VETROGE- [4] Trifunovic J., Mikulovic J., Djurisic Z., Djuric M., Ko-
NERATORI PERSPEKTIVNI IZVORI ELEK- stic M.,: REDUCTIONS IN ELECTRICITY CON-
TRI^NE ENERGIJE, pregledan rad, Elektroprivre- SUMPTION AND POWER DEMAND IN CASE OF
THE MASS USE OF COMPACT FLUORESCENT
da, br. 4, 2002. str. 517.
LAMPS, Energy 34 (2009), Pages 13551363.
[2] \uri{i} @, Obradovi} M., Arsenijevi} N.: USLOVI
[5] Stojanovi} M., [ijakovi} N., Mikulovi} J., Djurisic
RAZVOJA PROJEKTA VETROPARKA BAVA- Z., IMPACT OF LARGE SCALE WIND FARM
NI[TANSKO POLJE SNAGE 188 MW, Saveto- INTEGRATION TO ACTIVE POWER LOSSES
vanje CIGRE, Zlatibor, 2009. IN TRANSMISSION NETWORK OF SERBIA,
[3] Rathmann O, Mortensen NG, UNCERTAINTIES Proc. of European Wind Energy Conference
WHEN PRODUCTION ESTIMATING WITH (EWEC 2010), Warsaw, Poland, April, 2010.

Dora|en rad STK C104 30. savetovanje CIGRE Srbije je primljen u uredni{tvo 27. 07. 2011. godine
Rad odobrilo uredni{tvo 07. 06. 2011. godine

@eljko R. \uri{i} (djurisic@etf.rs) ro|en je 1972. godine u selu Babino, Berane. Diplo-
mirao je i magistrirao na Elektrotehni~kom fakultetu u Beogradu (1999. i 2006). Radi kao
asistent na Katedri za elektroenergetske sisteme Elektrotehni~kog fakulteteta u Beogradu,
gde dr`i ra~unske ve`be iz predmeta: Mehanika, Elementi elektroenergetskih sistema, Elek-
trane, Razvodna postrojenja, Obnovljivi izvori energije, Kvalitet elektri~ne energije i Digital-
ne relejne za{tite. Radi i kao honorarni predava~ na Elektrotehni~kom fakultetu Univerziteta
u Isto~nom Sarajevu, gde predaje Kvalitet elektri~ne energije. Koautor je dve knjige i preko
100 stru~nih i nau~nih radova iz oblasti elektroenergetike. U`e specijalnosti su mu: vetroelektrane, fotona-
ponske elektrane, elektri~ne ma{ine i nadzemni vodovi.

Branislav I. \uki} (branislav.djukic@ems.rs) ro|en je 1971. godine u [apcu. Diplomi-


rao je 2000. godine na Elektrotehni~kom fakultetu. Radi kao direktor Direkcije za upravlja-
nje prenosnim sistemom u JP Elektromre`a Srbije. Autor je nekoliko stru~nih radova iz obla-
sti elektroenergetike. U`e specijalnosti su mu: upravljanje elektroenergetskim sistemom, me-
hanizmi za upravljanje zagu{enjima i obra~un kompenzacija me|unarodnih tranzita elektri~-
ne energije, planiranje rada i razvoja prenosnog sistema.
Dragan T. Balkoski (dragan.balkoski@ems.rs) ro|en je 1953. godine u Beogradu. Di-
plomirao je i magistrirao na Elektrotehni~kom fakultetu u Beogradu (1976. i 2001). Radi kao
koordinator za poslove priklju~enja u JP Elektromre`i Srbije. Autor je ve}eg broja stru~nih i
nau~nih radova iz oblasti elektroenergetike. U`e specijalnosti su mu: planiranje rada i raz-
voja prenosnog sistema i distributivnog sistema, razvoj aplikativnih softvera u oblasti plani-
ranja razvoja prenosnog sistema.

Nenad N. [ijakovi} (nenad.sijakovic@ems.rs) ro|en je 1980. godine u Beogradu. Diplo-


mirao je i magistrirao na Elektrotehni~kom fakultetu u Beogradu (2004. i 2011). Radi kao ru-
kovodilac slu`be za planiranje razvoja prenosnog sistema u Elektromre`i Srbije. Autor je ve-
}eg broja stru~nih i nau~nih radova iz oblasti elektroenergetike. U`e specijalnosti su mu: pla-
niranje rada i razvoja prenosnog sistema, upravljanje zagu{enjima, mehanizam obra~una i
kompenzacije me|unarodnih tranzita elektri~ne energije, razvoj aplikativnih softvera u obla-
sti planiranja rada i razvoja prenosnog sistema.

Dejana J. Popovi} Milovanovi} (dejana.popovic@ems.rs) ro|ena je 1972. godine u Be-


ogradu. Diplomirala je 1997. godine na Elektrotehni~kom fakultetu. Radi kao glavni in`enjer
za planiranje razvoja prenosne mre`e u Direkciji za upravljanje prenosnim sistemom u
JP Elektromre`a Srbije. Autor je nekoliko stru~nih radova iz oblasti elektroenergetike. U`e
specijalnosti su joj: analiza rada i planiranje razvoja prenosnog sistema.
Jakupovi} S. Goran i ostali: Uvo|enje termoagregata iz TENT A u sistem sekundarne regulacije frekvencije i snage razmene (LFC) 271
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 198206

Uvo|enje termoagregata iz TENT A


u sistem sekundarne regulacije frekvencije i
snage razmene (LFC)
Goran S. Jakupovi}1, Ninel V. ^ukalevski1, Ljubi{a M. Mihailovi}2,
Zvezdan N. Kara}2, Nemanja D. Samard`i}2, Nikola M. Obradovi}3 i Mirela M. \ur|evi}3
1
Institut Mihajlo Pupin, Univerzitet u Beogradu, Volgina 15, 11 000 Beograd, Srbija,
2
JP EPS, Privredno dru{tvo Termoelektrane Nikola Tesla, Bogoljuba Uro{evi}a Crnog b.b.,
11 500 Obrenovac, Srbija, 3EMS Elektromre`a Srbije, Vojvode Stepe 412, 11 000 Beograd, Srbija
Stru~ni rad
UDK: 621.3.018.2

Rezime
Za potrebe sekundarne (AGC/LFC) regulacije frekvencije i snage razmene Elektroprivreda Srbije je de-
cenijama uspe{no koristila isklju~ivo hidroelektrane (HE \erdap 1, HE Bistrica, HE Bajina Ba{ta i RHE
Bajina Ba{ta). Kako je odziv hidroelektrana na regulacione zahteve sistema tipi~no zna~ajno br`i od onog
koji obezbe|uju termoelektrane a njihovo uvo|enje u sekundarnu regulaciju zna~ajno jednostavnije, nije se
doskora javljala potreba za uvo|enjem termolektrana u sistem sekundarne regulacije Elektroenergetskog
sistema Srbije.
Me|utim, tokom godina se pokazalo da postoje eksploatacione situacije u kojima regulacija, isklju~i-
vo sa hidrojedinicama, nije dovoljna. Primer za to je stanje visokog dotoka kada hidroelektrane rade na
maksimumu da bi izbegle prelivanje, {to za posledicu ima nedostatak regulacione rezerve i nemogu}nost vr-
{enja sekundarne regulacije. Kao logi~na posledica navedenog pojavio se i zahtev za uvo|enjem neke od
termoelektrana u regulaciju. Kako je u TENT A prethodnih godina izvr{ena modernizacija lokalnih upra-
vlja~kih (SCADA/DCS) sistema na svim blokovima, ~ime je obezbe|ena potrebna lokalna hardverska i soft-
verska podr{ka, moglo se pristupiti realizaciji navedenog sistema, u cilju zadovoljenja postavljenog zahte-
va. Sam proces uvo|enja termoblokova TENT A u sekundarnu regulaciju aktivne snage (LFC) i pri tome
dobijeni rezultati tema su ovog rada.
Klju~ne re~i: AGC, LFC, SCADA, DCS

NIKOLA TESLA A TPP INTRODUCTION OF TERMAL POWER PLANT NIKOLA TESLA A


INTO THE AUTOMATIC GENERATION CONTROL (AGC) SYSTEM

Abstract

For the purpose of secondary (AGC/LFC) load frequency control Electric Power Industry of Serbia
(EPS) for decades successfully used only the hydropower plants (\erdap 1 HPP \erdap 1, HPP Bistrica
HPP, HPP Bajina Ba{ta HPP and RHPP Bajina Ba{ta PSHPP). Since dynamical response of hydro power
plants to control inputs is significatlysignificantly faster than those od of thermal power plants (TPP), and
since their introduction in the secondary control of hydro power plants (HPP) is significantly easier, there
were was no need for introductionto introduce of thermal power plants in secondary control was observed.
But However, over the years it was observed that there are situations in which regulation with only hydro
power units only is not enoughsufficient. An example of one of these situations is a state of high water when
the hydroelectric hydropowerpower plants operate at maximum to avoid the overflow which may lead to
lack of regulatory reserves and inability to perform secondary control. A logical solution to this problem is

Kontakt sa autorom preko elektronske adrese: goran.jakupovic@pupin.rs


272 Jakupovi} S. Goran i ostali: Uvo|enje termoagregata iz TENT A u sistem sekundarne regulacije frekvencije i snage razmene (LFC)
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 271278

introduction ofto introduce some of the thermal power plants (TPP) in regulation. Since modernization of
local (SCADA/DCS) control systems in the TPP Nikola Tesla AA TPP was recently performed, providing
necessary local hardware and software support for the introduction of this plant in secondary control, the
Nikola Tesla A TPP Nikola Tesla A became an obvious candidate for secondary control role. This paper
deals with the Nikola Tesla A TPP introduction process.Process of introducing TPP Nikola Tesla A is the
topic of this paper.
Key words: AGC, LFC, SCADA, DCS

1. UVOD Standardni AGC/LFC algoritmi vr{e minimiza-


ciju tzv. regulacione gre{ke oblasti (ACE). Unutar
Automatsko upravljanje proizvodnjom (AGC svake regulacione oblasti neophodno je da se regu-
Automatic Generation Control), a posebno njegova laciona gre{ka kontinualno svodi na nultu vrednost.
komponenta automatskog upravljanja frekvencijom Standardni izrazi za regulacionu gre{ku oblasti i vr-
i snagom razmene (LFC Load Frequency Con- ste regulacije dati su izrazima (1):
trol), ima vrlo va`nu ulogu u obezbe|enju kontinu-
alnog i pouzdanog rada povezanih elektroenerget- 2. SEKUNDARNA REGULACIJA
skih sistema. Stoga je AGC esencijalna komponenta FREKVENCIJE I AKTIVNE SNAGE
EMS (Energy Management System) sistema u dispe- U SRBIJI
~erskim centrima elektroprivreda, odnosno operate-
ra prenosne mre`e (TSO). Kontinualni rad elektroe- Sekundarna regulacija u Elektroprivredi Srbije
nergetskog sistema zahteva od operatera sistema da, ima dugu istoriju. Sa uvo|enjem sistema sekundar-
u realnom vremenu, obezbedi stalni balans proiz- ne regulacije je zapo~eto je 70-ih godina pro{log ve-
vodnje elektri~ne energije i zahteva potro{nje. Pro- ka u sklopu priprema za povezivanje elektroenerget-
mene, odnosno odstupanja proizvodnje od potro{nje skog sistema (EES) SFRJ sa UCPTE interkonekci-
mogu se pratiti merenjem frekvencije sistema i toko- jom. Sistem sekundarne regulacije bio je hijerarhij-
va snaga na interkonektivnim dalekovodima. U izo- ski organizovan sa centralnim regulatorom za celu
lovanom sistemu pove}ana potro{nja }e uticati na Jugoslaviju i po jednim regulatorom za svaku repu-
pad frekvencije, a smanjena na porast. Kod poveza- bliku. Prvi sistem sekundarne regulacije u Srbiji za-
nih sistema deo pada (pove}anja) frekvencije }e biti snivao na analognom ra~unarskom sistemu koji je
kompenzovan (ne`eljenom) promenom tokova sna- proizvela firma Leeds & Northrop. Od samih po~e-
ga na interkonektivnim dalekovodima. Obaveza je taka teret sekundarne regulacije bio je na hidrojedi-
operatera prenosne mre`e da balansira sistem odr- nicama.
`avaju}i frekvenciju sistema i neto tokove snaga Tokom 2009. godine zapo~eo je proces revitali-
razmene {to je bli`e mogu}e zadatim vrednostima. zacije HE \erdap 1 i HE Bajina Ba{ta skoro istovre-
Ovaj proces je poznat kao sekundarna regulacija fre- meno. Po{to ove dve elektrane obezbe|uju tehni~ku
kvencije i snage razmene (LFC). LFC odr`ava ba- osnovu sekundarne regulacije u Srbiji, a broj jedini-
lans izme|u proizvodnje i potro{nje unutar pojedi- ca dostupnih za sekundarnu regulaciju je tokom pro-
na~nih regulacionih oblasti. Vi{e regulacionih obla- cesa revitalizacije smanjen, problemi sa obezbe|e-
sti je me|usobno povezano interkonektivnim dale- njem regulacione rezerve su vrlo verovatni tokom
kovodima, pri ~emu je svaka oblast zadu`ena za perioda visoke vode. Logi~no re{enje za navedeni
odr`avanje frekvencije sistema i snaga razmene sa problem je uvo|enje u sekundarnu regulaciju neke
susednim oblastima. Sekundarna regulacija frekven- od termojedinica.
cije i snage razmene vr{i se promenom proizvodnje U Srbiji je za sekundarnu regulaciju zadu`en
aktivne snage elektrana koje u~estvuju u sekundar- operater prenosne mre`e, odnosno JP Elektromre`e
noj regulaciji (regulacione elektrane). Srbije (u daljem tekstu EMS). Srpski elektoroener-

(P0 P1 ) + BF ( f1 f 0 ) regulacija
regulacija frekvencije
frekvencijei isnage
snagerazmene
razmene
(1)
(P0 P1 ) regulacija
regulacija snage
snagerazmene
razmene
ACE = BF ( f1 f 0 ) regulacija
regulacija frekvencije
frekvencije (1)
regulaciona grekadobijena
regulaciona gre{ka dobijenaiziznadre|enog
nadre enog
centra (koordinatora
ACE POOL regulacionog bloka)
centra (koordinatora regulaci onog bloka)
Jakupovi} S. Goran i ostali: Uvo|enje termoagregata iz TENT A u sistem sekundarne regulacije frekvencije i snage razmene (LFC) 273
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 271278

getski sistem je deo UCTE/ENTSO-E SMM (Ser- kundarni AGC regulator SMM bloka). Ovaj sistem
bia, Macedonia, Montenegro) regulacionog bloka, je, u razli~itim, postepeno unapre|ivanim verzijama,
~iji je koordinator EMS. To zna~u da je EMS nadle- u upotrebi od 1996. godine.
`an za dva hijerarhijska nivoa sekundarne regulaci- Oba pomenuta sistema su osposobljena za rad
je, nivo regulacionog bloka i lokalnu sekundarnu re- sa termojedinicama u regulaciji, mada ta dva AGC
gulaciju elektroenergetskog sistema Srbije. Na ni- sistema koriste algoritme koji se razlikuju po pristu-
vou regulaciong SMM bloka prora~unava se regula- pu regulaciji sa termojedinicama. IMP AGC 5.0 re-
ciona gre{ka bloka i svih ~lanica bloka, kao i prora- gulator ~injenicu da su termojedinice tipi~no sporije
~uni vezani za penalizacije i pla}anja vezana za re- od hidro jedinica uzima u obzir tako {to za termoje-
gulaciju. Na nivou bloka se ne vr{i direktno upra- dinice koristi du`i regulacioni ciklus (tipi~no 30 s)
vljanje regulacionim elektranama ve} se regulacione nego za hidrojedinice (tipi~no 4 s). Regulaciona gre-
gre{ke i drugi podaci u realnom vremenu prosle|uju {ka ACE deli se na dva dela, od kojih se jedan deo
podre|enim nacionalnim dispe~erskim centrima ~la- dodeljuje termo, a drugi hidrojedinicama na bazi po-
nica bloka, ~iji sekundarni regulatori upravljaju svo- desivih koeficijenata participacije. U Areva e-terra-
jim regulacionim jedinicama na bazi regulacionih generation sistemu nema separacije regulacije na hi-
gre{aka dobijenih od regulatora bloka. dro i termojedinice, ve} se dinamika jedinica uzima
U nacionalnom dispe~erskom centru (NDC) u obzir modelovanjem odziva u sklopu regulacionog
EMS-a, pored sistema za koordinaciju sekundarne algoritma. Za modelovanje odziva je zadu`en tzv.
regulacije SMM bloka, instalirana su dva sistema regulator elektrane (plant controller), ~iji se parame-
sekundarne (AGC) regulacije namenjena upravlja- tri eksperimentalno pode{avaju za svaku regulacio-
nju EES Srbije. Glavni AGC sistem je eterra-gene- nu jedinicu. U cilju optimalnog pode{avanja rada
ration (poznat i kao RTGEN), instaliran u sklopu regulatora elektrane bilo je potrebno izvr{iti kali-
AREVA e-terra SCADA/EMS sistema, koji je u braciju impulsa i pode{avanja, {to je opisano u
upotrebi od 2007. godine. Rezervni sistem je IMP odeljku 4. ovog rada.
AGC 5.0 sistem koji radi u sprezi sa VIEW 6000 Va`no je napomenuti da, mada su oba AGC si-
SCADA sistemom (u sklopu ovog sistema radi i se- stema i regulacione elektrane u stanju da vr{e regu-

Slika 1. Upro{}eni prikaz strukture lokalnog upravlja~kog sistema TE Nikola Tesla A


274 Jakupovi} S. Goran i ostali: Uvo|enje termoagregata iz TENT A u sistem sekundarne regulacije frekvencije i snage razmene (LFC)
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 271278

laciju na bazi poslatih postavnih vrednosti, upravlja- stema procedura pode{avanja se sastoji od slede}a
nje se zasniva na primeni regulacionih impulsa vi- ~etiri koraka ili faze:
{e/ni`e fiksne du`ine. 1. verifikacije merenja i upravlja~kih signala,
2. testiranja odziva jedinica,
3. LOKALNI UPRAVLJA^KI SISTEM 3. pode{avanja parametara regulatora elektrane
(SCADA/DCS) U TE NIKOLA TESLA A (plant controller) i
4. pode{avanje globalnih paramatera AGC-a na ni-
Globalna struktura lokalnog upravlja~kog siste- vou regulacione oblasti.
ma u TE Nikola Tesla A prikazana je na slici 1. Verifikacija merenja i upravlja~kih signala
Kao {to se mo`e videti na slici, sva komunikacija sa izvr{ena je pomo}u direktne telefonske veze sa oso-
NDC EMS ostvaruje se preko jednog RTU (RTU bljem na elektrani. Merenja prikazana na SCADA
AT32). Upravlja~ki zahtevi poslati iz NDC distribi- displejima u NDC EMS upore|ena su sa odgovara-
ju}im vrednostima zabele`enim u lokalu na elektra-
uiraju se SCADA/DCS sistemima odgovaraju}ih je-
ni. Relevantna merenja i statusi koji se akviziraju na
dinica, gde se impulsi vi{e/ni`e konvertuju u odgo-
elektrani uklju~uju slede}e:
varaju}e inkremente/dekremente referenci aktivnih
merenja aktivne snage generatora u MW,
snaga agregata. Regulacioni zahtev zatim izvr{avaju merenja aktivne snage na visokonaponskoj (VN)
lokalni koordinisani regulatori koji uzimaju u obzir strani blok-transformatora u MW,
sve relevantne procesne varijable (pritisak pare, `e- indikaciju da je jedinica uklju~ena u sekundarnu
ljenu i stvarnu aktivnu snagu itd.). regulaciju,
vrednost maksimalnog gradijenta aktivne snage
4. TESTIRANJE ODZIVA JEDINICA I KALI- jedinice u MW/minutu
BRACIJA REGULACIONIH IMPULSA lokalno izra~unatu postavnu vrednost jedinice
(setpoint) u MW.
Pode{avanje AGC regulatora vr{i se posmatra- Upravljanja (regulacioni impulsi vi{e/ni`e) ru~-
njem odziva jedinica i sistema na AGC komande i no su zadavana iz NDC EMS-a, a rezultuju}e akcije
modifikovanjem parametara radi optimizacije per- na daljinskim stanicama (RTU) elektrane su saop-
formasi. U sklopu Areva e-terra-generation AGC si- {tavane od strane osoblja elektrane. Na ovaj na~in je

Slika 2. Excel worksheet koji se koristi za kalibraciju regulacionih impulsa


Jakupovi} S. Goran i ostali: Uvo|enje termoagregata iz TENT A u sistem sekundarne regulacije frekvencije i snage razmene (LFC) 275
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 271278

provereno da li sti`e ispravan broj impulsa, da li su SCADA displejima. Excel spreadsheet (videti sli-
pravog smera i trajanja. ku 2. za primer sa rezultatima snimljenim tokom te-
Testiranje odziva jedinice se sprovodi u otvo- stiranja TENT A4) kori{}en je za bele`enje podata-
renoj sprezi, ru~nim slanjem upravlja~kih signala i ka za svaki test (niz poslatih impulsa). Na bazi po-
zatim bele`enjem odziva jedinice. Za jedinice koje slatih impulsa, zabele`ene po~etne snage, po~etnog
se upravljaju impulsima vi{e/ni`e u ovoj fazi se vremena, kona~ne snage, trenutka kada je jedinica
standardno odre|uju slede}i parametri: dostigla kona~nu snagu, kao i trenutka kada je jedi-
kalibracija impulsa koristi se za utvr|ivanje ko- nica dostigla priblizno 0,63 kona~ne vrednosti snage
ja inkrementalna promena aktivne snage odgovara odre|eni su navedeni parametri. U trenutku pisanja
poslatom impulsu; ovog rada testiranja su zavr{ena samo za blok 4 TE
maksimalna i minimalna du`ina impulsa u slu~a- Nikola Tesla A i dobijeni su slede}i rezultati: efek-
ju TE Nikola Tesla A koriste se impulsi fiksnog tivna promena snage (merenja na visokonaponskoj
trajanja od 500 ms, pa su ove vrednosti bile una- strani blok-transformatora) iznosi 0,91 MW po 500
pred zadate; ms impulsu, a procenjeno ka{njenje odziva je 352 s.
ka{njenje odziva ovaj parametar defini{e o~eki- Pode{avanja parametara regulatora elek-
vano ka{njenje u odzivu jedinice posle izdatog im- trane (plant controller) sprovodi se u zatvorenoj
pulsa. sprezi ru~nim zadavanjem `eljene snage regulacione
Ovaj test je sproveden slanjem nekoliko serija jedinice, na koju je automatski navodi regulator
impulsa vi{e/ni`e (svi impulsi u nizu moraju biti elektrane i posmatranjem odgovaraju}eg odziva.
istog smera) i posmatranjem odziva jedinice na Eksperiment se ponavlja vi{e puta i pri tome se po-

Slika 3. Parametri regulatora elektrane


276 Jakupovi} S. Goran i ostali: Uvo|enje termoagregata iz TENT A u sistem sekundarne regulacije frekvencije i snage razmene (LFC)
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 271278

Slika 4. Primer odziva regulacione jedinice na niz regulacionih impulsa

de{avaju razli~iti parametri. Cilj ovih pode{avanja je na kada se zavr{e ostala pode{avanja za sve 4 jedi-
dobijanje {to je mogu}e br`eg odziva jedinice, bez nice (A3 A6) TE Nikola Tesla A predvi|ene za
zna~ajnijih preskoka ili oscilatornog odziva. Parame- uvo|enje u sistem sekundarne regulacije, i kada te
tri su uspe{no pode{eni, uz konstataciju da je zbog jedinice budu uvedene u sistem upravljanja u zatvo-
dosta konzervativnog pode{enja maksimalnog gradi- renoj povratnoj sprezi.
jenta promene aktivne snage na lokalnom regulatoru
bloka, dobijen sporiji odziv. Na slici 3 prikazan je 5 ZAKLJU^AK
ekran regulatora elektrane (plant controller) sa pa-
rametrima kako su pode{eni na kraju testa. Prvi testovi sa blokom A4 TE Nikola Tesla A
Generalno zabele`eni odziv jedinice je bio za- radi uvo|enja u sekundarnu regulaciju aktivne sna-
dovoljavaju}i. Lokalna regulacija bloka A4 (koordi- ge dali su zadovoljavaju}e rezultate. Mada su testo-
nisano upravljanje) radila je dobro i blok je uvek do- vi pokazali da je ta termojedinica o~ekivano zna~aj-
veden do `eljene vrednosti aktivne snage. Primer no sporija u odzivu od hidrojedinica koje se trenutno
odziva jedinice A4 na niz impulsa prikazan je na sli- koriste u sekundarnoj regulaciji, pokazalo se da je
ci 4. Glavni problem se pojavio tokom testiranja je A4 svejedno potpuno sposobna za rad u sekundarnoj
nedostupnost jedinice u situacijama kada je raspolo- (AGC) regulaciji. Naredni koraci su testiranje i po-
`ivi ugalj lo{eg kvaliteta i kada je jedinica posledi~- de{avanje preostalih jedinica TE Nikola Tesla A
no radila ispod donjeg limita za upotrebu u sekun- predvi|enih za rad u sekundarnoj regulaciji (A3, A5
darnoj regulaciji. Takve situacije su mogu}e u sva- i A6), kao i njihovo testiranje u zajedni~kom radu.
kodnevnom radu i treba ih uzeti u obzir kod planira- Tako|e, u trenutnku pisanja ovog rada, predsto-
nja regulacione rezerve. ji uklju~enje bloka A4 u probni rad u sekundarnoj
Cilj pode{avanja globalnih parametara regulaciji zajedno sa hidrojedinicama. Tokom prob-
AGC-a je analiza ukupnih upravlja~kih akcija koje nog rada pra}ene performanse jedinice i biti izvr{e-
je izvr{io AGC sistem u razli~itima uslovima, radi na ponovna pode{avanja parametara ako se za tim
utvr|ivanja da li su sveukupne upravlja~ke akcije uka`e potreba. O~ekuje se da ako sve 4 jedinice bu-
adekvatne u svim uslovima. Ovo pode{avanje je ori- du kori{}ene istovremeno u regulaciji, da }e sveu-
ginalno izvr{eno tokom instalacije i prijema Areva kupne performanse, odnosno brzina odziva, elektra-
SCADA/EMS sistema, ali samo sa hidrojedinicama ne biti pribli`nije onima kod hidrojedinica. Br`i od-
koje su tada jedine bile dostupne za potrebe sekun- ziv se mo`e dobiti i manje konzervativnim pode{ava-
darne regulacije. Ova pode{avanja }e biti ponovlje- njem gradijenta aktivne snage u lokalnom regulato-
Jakupovi} S. Goran i ostali: Uvo|enje termoagregata iz TENT A u sistem sekundarne regulacije frekvencije i snage razmene (LFC) 277
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 271278

ru bloka. Ovaj parametar je trenutno pode{en dosta FORMANCE, UCTE Operation Handbook, rev. 1.9
konzervativno, na stranu sigurnosti. level E, June 2004.
[4] E-TERRAGENERATION PROGRAMMER/ANA-
6. LITERATURA LYST GUIDE, AREVA T&D Energy Automation &
Information Corporation, September 2004
[1] Jakupovi} Goran, ^ukalevski Ninel, Obradovi} Ni-
kola, \ur|evi} Mirela, IMPLEMENTATION AND [5] Goran Jakupovi}, Ninel ^ukalevski, Nikola
TESTING OF AUTOMATIC GENERATION Obradovi} i Ismar Sinanovi}: RAZVOJ, IMPLE-
CONTROL SOFTWARE PACKAGE FOR SER- MENTACIJA I ISKUSTVA IZ UPOTREBE AGC
BIAN ELECTRIC POWER SYSTEM, CIGRE REGULATORA SMM BLOKA, ~asopis Elektro-
Black-Sea El-Net Regional Meeting, Suceava, Ro- privreda 42008, str. 616.
mania, 1014 June, 2001. [6] Sa{a Mini}, Tijana Janji}, Miloje M. Kosti}, Milan
[2] UCTE OPERATION HANDBOOK POLICY 1:
Ivanovi}, Branislav ^upi} i Maja Markovi}: NA-
LOAD-FREQUENCY CONTROL AND PERFOR-
MANCE, UCTE Operation Handbook, rev. 2.2 le- PONSKO-REAKTIVNE PRILIKE, U PRENOS-
vel E, July 2004 NOJ MRE@I SRBIJE I EFEKTI MERA ZA NJI-
[3] UCTE OPERATION HANDBOOK APPENDIX HOVO POBOLJ[ANJE, ~asopis Elektroprivreda
1 LOAD-FREQUENCY CONTROL AND PER- 32007, str. 1425.

Dora|en rad STK C209 30. savetovanje CIGRE Srbija je primljen u uredni{tvo 19. 07. 2011. godine
Rad odobrilo uredni{tvo 07. 06. 2011. godine

Goran S. Jakupovi} ro|en je u Beogradu 1971. godine. Diplomirao je i magistrirao na


Odseku za elektroniku, telekomunikacije i automatiku Smer upravljanje sistemima, Elektro-
tehni~kog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Oblasti njegovog profesionalnog interesovanja
uklju~uju: projektovanje sistema automatskog upravljanja, upravljanje elektroenergetskim si-
stemima, SCADA/EMS tehnologije, sisteme za upravljanje u realnom vremenu i primenu u fa-
zi logike i inteligentnih sistema u automatskom upravljanju. Zaposlen je u Institutu Mihaj-
lo Pupin od 1995. godine, prvo u odeljenju za inteligentne sisteme laboratorije za automa-
tiku, a od 1996. godine radi u odeljenju za upravljanje EES. ^lan je studijskog komiteta C2 srpskog naci-
onalnog komiteta CIGRE.

Ninel V. ^ukalevski ro|en je 1949. godine u Beogradu, gde je i diplomirao 1972, magi-
strirao 1983. i doktorirao 1990. godine na Elektrotehni~kom fakultetu. Od 1977. godine ne-
prekidno je zaposlen u Institutu Mihajlo Pupin, gde je 1986. godine formirao odeljenje za
upravljanje EES. Do sada je radio na brojnim problemima primene informacionih tehnolo-
gija u elektroenergetici, kao i na problemima analize, planiranja i upravljanja savremenim
elektroenergetskim sistemima. Kao autor ili koautor objavio je ukupno preko 130 radova u
zemlji i inostranstvu (42) i realizovao brojna (20) tehni~ka re{enja (pre svega u domenu in-
formacionih sistema, baza podataka i aplikativnih programskih paketa i upravljanja EES). Pored toga, u~e-
stvovao je u realizaciji zna~ajnog broja studija i projekata (vi{e od 60). Tokom 1984. godine bio je na vi-
{emese~nom studijskom usavr{avanju na Washington University, SAD. Godine 1998. izabran je za profe-
sora za predmet Klijent-server sistemi na Smeru za Nove ra~unarske tehnologije Vi{e elektrotehni~ke {ko-
le u Beogradu (sa nepunim radnim vremenom,) na kojoj je dr`ao nastavu do 2010. godine. Od 2010. godi-
ne je anga`ovan na doktorskim studijama na ETF u Beogradu kao profesor za predmet Primena IT u elek-
troenergetici. U zvanje nau~nog savetnika je izabran 2003. godine. ^lan je me|unarodne organizacije IE-
EE Power Engineering Society od 1986. godine, IEEE Computer Society od 2000. godine, kao i ~lan SC
C2 (Operation and Control) CIGRE, Pariz. U okviru me|unarodne organizacije CIGRE Pariz, od juna
2009. rukovodi radom WG C2.33 i ~lan je radne grupe C4.112. ^lan je Nacionalnog komiteta CIGRE Sr-
bija i udru`enja ETRAN-a. Od 2011. godine predsednik je STK C2 Cigre Srbija. Dobitnik je ugledne na-
grade Technical Committee Award me|unarodne organizacije CIGRE Pariz za 2007. godinu.
278 Jakupovi} S. Goran i ostali: Uvo|enje termoagregata iz TENT A u sistem sekundarne regulacije frekvencije i snage razmene (LFC)
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 271278

Zvezdan N. Kara} ro|en je u Zenici, 1964. Diplomirao je na Elektrotehni~kom fakulte-


tu Univerziteta u Beogradu. Zaposlen je u TE Nikola Tesla Obrenovac od 1996. godine.
Trenutno je na poziciji vode}eg in`enjera odeljenja za procesni IT i odr`avanje. Glavne obla-
sti profesionalnog interesovanja su mu sistemi upravljanja, merna instrumentacija, organiza-
cija rada i projekt-menad`ment.

Ljubi{a M. Mihailovi} ro|en je 1951. godine u Murga{u. Zavr{io je osnovnu {kolu i kla-
si~nu gimnaziju u Obrenovcu. Diplomirao je na Elektrotehni~kom fakultetu Univerziteta u
Beogradu 1978. godine na Odseku za elektroenergetiku. Zaposlen je u TENT od 1980. godi-
ne, prvo kao pripravnik, a zatim kao mla|i in`enjer u odseku za proizvodnju. Od 1984. godi-
ne radi u Odseku za tehni~ko upravljanje kao tehnolog za upravljanje i za{tite, a zatim radi
na istim poslovima u Odseku za odr`avanje TENT A. Posle toga je radio kao koordinator za
upravljanje i za{titu sistema za proizvodnju u odeljenju investicija. Trenutno je zamenik di-
rektora za proizvodnju TENT.

Nemanja D. Samard`i} ro|en je u Beogradu, 1979. godine. Diplomirao je na Elektro-


tehni~kom fakultetu Univerziteta u Beogradu, Odsek energetika. Zaposlen je u Termoelektra-
ni Nikola Tesla A u Obrenovcu od 2006. godine. Trenutno radi u Slu`bi odr`avanja na me-
stu in`enjera za regulaciju i upravljanje turbinom i njenim pomo}nim sistemima.

Nikola M. Obradovi} ro|en je u Beogradu 1963. godine. Diplomirao je i magistrirao na


Elektrotehni~kom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Bavi se upravljanjem i modelovanjem
elektroenergetskih sistema, a posebno automatskom regulacijom u~estanosti i aktivne snage.
Radio je u Zajednici jugoslovenske elektroprivrede (JUGEL), JP Elektroprivredi Srbije (JP
EPS), a sada je zaposlen u JP Elektromre`a Srbije (JP EMS).

Mirela M. \ur|evi} ro|ena je u Boru, 1970. godine. Diplomirala je na Elektrotehni~-


kom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Radila je u HE \erdap, Elektroprivredi Srbije, a
trenutno radi u JP Elektromre`a Srbije. Bavi se odr`avanjem i implementacijom SCADA/EMS
sistema od 1998. godine.
Olja~a V. Mi}o i drugi: Racionalizacija savremenih re{enja kori{}enja biomase u doma}instvima 279
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 279286

Racionalizacija savremenih re{enja


kori{}enja biomase u doma}instvima
Mi}o V. Olja~a1, Sne`ana I. Ilja~a1, Mirko M. Nedi}1, Kosta B. Gligorevi}1,
Aleksandra A. ^anak Nedi}2, Marjan M. Dolen{ek3
1
Poljoprivredni fakultet, Univerzitet u Beogradu, Nemanjina 6, 11 080 Zemun, Srbija,
2
Elektroprivreda Srbije, sektor za za{titu `ivotne sredine, Vojvode Stepe 412, 11 000 Beograd, Srbija,
3
Poljoprivredno-{umarski zavod, si-8000 Novo Mesto, Slovenija

Stru~ni rad
UDK: 662.6; 6266

Rezime
Analiza potencijalne mogu}nosti pribavljanja drvne biomase koja se mo`e koristiti za proizvodnji to-
plotne energije u doma}instvima treba da uzme u obzir drvnu biomasu iz {uma, biomasu sa poljoprivrednih
povr{ina i povr{ina u po{umljavanju, kao i otpatke iz drvne industrije. Za vlasnika ili korisnika toplotne
energije od klju~ne va`nosti je realna procena koli~ina drvne biomase i na~in pripreme. Potencijali ne za-
vise samo od prirodnih uslova (nadmorska visina, reljef) i od strukture poseda (povr{ina {ume, poljopri-
vredne povr{ine, pilane) nego i od izabrane tehnologije pripreme i upotrebe drvne biomase (razni tipovi pe-
leta ili klasi~no pripremljena drva za ogrev). Savremene tehnologije pripreme, a zatim i sagorevanja drvne
biomase imaju visoku efikasnost, minimalne emisije CO2 i veliku komfornost upotrebe za grejanje. Prepre-
ke za uvo|enje ovakvog na~ina kori{}enja su visoki tro{kovi investicija, pa su neophodne intervencije iz jav-
nih finansijskih sredstava dr`ave Srbije.
Klju~ne re~i: drvna biomasa, ma{ine, tehnologija pripreme, upotrebe drvne biomase

RATIONALISATION OF MODERN BIOMASS USAGE SOLUTIONS IN HOUSEHOLDS

Abstract

Wood biomass potential analysis could include wood biomass from forests, wood biomass from agri-
cultural areas and areas undergoing forestation and waste wood from the wood processing industry. A re-
alistic assessment of permanently available biomass is of vital importance for heat owners or consumers.
The available potential does not exclusively depend from the natural conditions (altitude, terrain, etc.)
and structure (such as forest and agricultural areas, sawmill, etc.), but also from the wood biomass prepa-
ration and usage technology (different types of wood pellets or classic firewood). Modern burning and pre-
paration technologies enable highly efficient energy usage, minimum emissions of harmful substances and
comfortable heating in houses. Their introduction is hindered by high investment costs, thus requiring the
Serbian government subsidies.
Key words: Wood Biomass, Machines, wood biomass preparation and usage technologies

1. UVOD proizvodnji toplote na seoskim imanjima i kod vla-


snika {uma u Srbiji, a njegovo mesto su zauzela fo-
Prema mnogobrojnim istra`ivanjima [5], [6] dr- silna goriva. Uzrok je u neekonomi~nosti upotrebe
vo je u proteklom razdoblju izgubilo svoje mesto u drveta u pore|enju s drugim izvorima energije. Po-

Kontakt sa autorom preko elektronske adrese: omiko@agrif.bg.ac.rs


280 Olja~a V. Mi}o i drugi: Racionalizacija savremenih re{enja kori{}enja biomase u doma}instvima
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 279286

red cene fosilnih goriva (koja se promenila nekoliko mulj (kanalizacioni mulj od komunalnog ili indu-
puta u poslednjih nekoliko godina), va`an uzrok su i strijskog ~i{}enja vode, papirni mulj), i
zastarele tehnologije pripreme i sagorevanja bioma- otpaci od prerade hrane.
se (velika potro{nja vremena, manuelan ru~ni rad).
Danas na tr`i{tu postoje savremene tehnologije za 2. METODI
pripremu i energetsko kori{}enje drvne biomase u
doma}instvima. 2.1. Potencijal i vrednost drvne biomase
Prvi izvor biomase je drvo {uma. Drvo za ener-
getsku upotrebu mo`e se ubrojiti u sporedne proiz- Metodi [2] i postupci za merenje i procenu po-
vode {ume. Zna~ajan potencijal su ostaci primarne, tencijala (i kalorijske mo}i) drvne biomase omogu-
sekundarne i tercijarne prerade drveta. Ostaci sekun- }uju pojedinim posedima ili farmama (korisnicima
darne i tercijarne prerade drveta mogu se koristiti sa- toplotne energije) i pore|enje s drugim vrstama
mo ako nisu kontaminirani bojama, sredstvima za energenata (tabela 1).
impregnaciju i lepkom. Preporu~eni metodi i postupci su deo saveta
Drugi zna~ajan izvor su poljoprivredne i urba- vlasnicima {uma za efikasnu energetsku upotrebu i
nizovane povr{ine (drvo i `bunje gradskih parkova, pripremu drvne biomase. Za odre|ivanje potencijala
iz {uma koriste se podaci o planiranoj i realizovanoj
u okolini vodenih povr{ina i vodotokova, saobra}aj-
se~i drvne mase, podaci o planiranim i realizovanim
nica, kao i ostaci rezidbe u vo}njacima i sli~no.). Dr-
postupcima nege {uma (npr. prore|ivanje stabala,
vo je obnovljiv energetski izvor (uz po{tovanje prin- sanitarna se~a stabala) i drugi podaci (zalihe drveta,
cipa pravilnog gospodarenja {umama). Sagorevanje prirast drvne mase) iz planova {umarske javne slu-
drveta ne pove}ava emisija CO2, zbog zatvorenog `be [1]. Iz tih podataka se mo`e proceniti letnji po-
kruga drvosagorevanjedrvo. Isto tako je va`an tencijal za energetsku upotrebu drvne biomase (ko-
kao dostupan lokalni izvor energije. Njegova upo- li~ina biomase).
treba ja~a lokalnu ekonomiju.
Neki od naj~e{}ih izvora biomase su: 2.2. Tehnologije savremene energetske (toplotne)
arborikulturalna biomasa (iz javnih parkova i {u- upotrebe drvne biomase
ma),
biomasa dobijena prilikom razre|ivanja {uma, Na osnovu doma}ih i stranih podataka [1], [2],
otpaci drveta iz industrije (iz pilana), [3] i prakti~nog iskustva u pro{lim godinama, kod
ostaci iz ba{ta i vo}njaka, uvo|enja savremenih tehnologija pripreme i upotre-
poljoprivredni i `ivotinjski ostaci, be drvne biomase u energetske svrhe (proizvodnja
vegetacija koja se uzgaja za potrebe dobijanja toplote u doma}instvima), pripremljen je pregled tih
energije (energetski usevi: vrbe, topole, konoplje i tehnologija i upore|ena njihova ekonomi~nost sa fo-
miscanthus), silnim gorivima.

Tabela 1.
Uporedni pokazatelji i karakteristike upotrebe razli~itih energenata, [8]

Toplotna Koeficijent Cena energije


Redni Jedinica Neto toplot- Cena energije
Vrsta goriva mo} iskori{}enja dinara/jedinica Indeks cena
broj mere na mo} (MJ) dinara/100MJ
(MJ) energije mere

1. Prirodni gas m3 33,34 0,92 30,67 12,00 39,13 112


2.1 Kolubara kg 8,00 0,75 6,00 2,10 35,00 99
2.2 Ugalj Pljevlja kg 15,00 0,75 11,25 5,50 48,89 140
2.3 Banovi}i kg 18,00 0,75 13,50 5,50 40,74 116
Zelena zona
3.1 kWh 3,60 0,98 3,53 2,77 78,47 224
350 kWh
Elektri~na
3.2 Plava zona kWh 3,60 0,98 3,53 4,15 117,56 336
energija
Crvena zona
3.3 kWh 3,60 0,98 3,53 9,83 278,47 795
>1 601 kWh
4. Drvo kg 15,70 0,60 9,42 3,57 37,89 108
5. Biobriketbeleti kg 17,14 0,75 12,85 4,5 35,02 100
Olja~a V. Mi}o i drugi: Racionalizacija savremenih re{enja kori{}enja biomase u doma}instvima 281
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 279286

3. TEHNI^KO-TEHNOLO[KA RE[ENJA Potrebno je napomenuti da na procenu mogu}ih


PRIKUPLJANJA BIOMASE DRVETA izvora drvne biomase uti~e i tehnologija upotrebe-
na~in lo`enja drveta (klasi~ni oblik ili peleti) i mini-
3.1. Potencijali drvne biomase malna debljina drveta.

Potencijali drvne biomase [3] iz svih mogu}ih 3.2. Tehnologije savremene energetske upotrebe
izvora prikazani su na slici 1. Ovi potencijali se mo- drvne biomase proizvodnja toplote
gu sumirano prikazati kao:
5 Upotreba drvne biomase za proizvodnju toplote
P = F + A + C + I mo`e biti realizovana na vi{e na~ina:
1
daljinski sistemi (toplane nazivne snage iznad
gde je: 1 MW),
F1 od redovne godi{nje se~e grupni (za nekoliko ku}a, selo, nazivne snage do
F2 od neplanirane godi{nje se~e 1 MW),
F3 iz nege {ume (npr. prore|ivanje) individualni (pojedina~ne, ku}e sa povezanim
F4 od odr`avanja saobra}ajne infrastrukture u {u- objektima, nazivne snage od 100 do 200 kW).
mi Savremeni kotlovi na drvnu biomasu imaju ko-
F5 sa povr{ina u po{umljavanju risnost iznad 90 %, a emisije {tetnih materija u dimu
A sa poljoprivrednih povr{ina su na nivou lo`-ulja ili gasa ili ~ak manje, prema po-
C drvni otpaci (npr. stari name{taj) dacima sa grafika (slika 3), koji prikazuje pad emi-
I ostaci prerade drveta u industriji (npr. strugotina) sije CO kod testiranih kotlova u periodu od 20 godi-
na.
25 000
25000

F 20 000
20000

A
CO (mg/Nm3)

15 000
CO (mg/Nm 3)

15000

C
I 10 000
10000

5 000
5000

00
1980. 1982. 1984. 1986. 1988. 1990. 1992. 1994. 1996. 1998. 2000.
Slika 1. Potencijali drvne mase Godina

Slika 3. Smanjenje emisija CO


kod testiranih kotlova na drvo [3]
uma
[uma

Savremeni kotlovi su podeljeni prema obliku


drveta za lo`enje, na:
Pou
ostaci

A) kotlove (slika 4) koji koriste isitnjene komade


Po{umljene
otpaci i iostaci

(sitno seckano drvo sekanci), sa automatskim


mljene povr{ine

transportom drvne mase u kotao,


B) kotlove (slika 5) koji koriste klasi~no pripremlje-
Drvniotpaci

Izvori lesne
Izvori lesne
biomase
no drvo (oblice),
povrine

biomase C) kotlove koji koriste pelete (presovani drvni osta-


Drvni

ci razli~itih oblika i veli~ina).


Sve tri vrste kotlova mogu se primeniti za indi-
vidualne sisteme u doma}instvima. Za daljinske i
grupne sisteme koriste se samo kotlovi na sekance.
U seoskim doma}instvima Slovenije (koji imaju {u-
Poljoprivredne pov rine
Poljoprivredne povr{ine me), na primer, koriste se kotlovi na sekance ili na
klasi~no drvo. Kotlovi koji koriste kao gorivo pele-
te alternativa su fosilnim gorivima u urbanim sredi-
Slika 2. Potencijali i mogu}i izvori drvne biomase
nama (kupovina peleta), [1].
282 Olja~a V. Mi}o i drugi: Racionalizacija savremenih re{enja kori{}enja biomase u doma}instvima
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 279286

Za pripremu sekanca koristi se ma{ina sa sitnje-


nje drveta, koja ima zadatak da drvo sitni na koma-
di}e odre|ene dimenzije, tako da ih pu`ni transporter
mo`e transportovati u kotao. Dimenzije sekanca za-
vise od mogu}nosti transportnog sistema, a ve}ina
komadi}a drveta ima dimenzije u proseku do 20 mm.
Ma{ine za sitnjenje drveta (slika 7) razli~itih su
Slika 4. Princip rada savremenog individualnog kotla veli~ina i kapaciteta, od malih, koje u prijemni ko{
na sekance primaju oblice do 150 mm, do onih koje mogu da
prime oblice od 700 mm i vi{e. Pogon ovih ma{ina
mo`e biti izveden preko priklju~nog vratila traktora
ili mogu imati zaseban motorni pogon. Za seckanje
drveta potro{i se ekvivalent energije u iznosu do 5 %
energije koju sadr`i ise~eno drvo.

Slika 7. Ma{ine za sitnjenje prikupljene biomase drveta


[4] , [13]

Cena seckanja drveta [1], [2], po nasutom kub-


nom metru drvne mase (nm3) smanjuje se sa pove}a-
njem kapaciteta ma{ine. To je grafi~ki prikazano na
slici 8, gde su u prora~unu cene sumirani tro{kovi
ma{ine za sitnjenje, traktora, odnosno pogonskog
motora i radnika.
Slika 5. Princip rada savremenog individualnog kotla 8
8
na oblice drveta
7
7
6
6
3.3. Tehnologije savremene energetske upotrebe
drvne biomase 5
5
/nm 3
evra/nm
3

4
4

Za spremanje drvne mase iz {ume, individualni 3


3
2
2
vlasnici naj~e{}e koriste motornu testeru, vitla za
1
1
vu~u i obi~ne traktorske prikolice za prevoz. Savre-
0
meniji sistem je prikolica sa utovariva~em (hidrau- 8 9 10 11 12 13 14 15 30 40 50
li~na ruka sa dvodelnom re{etkastom ka{ikom), ko- nm /h3

jim se obavi najte`i deo rada, a to je podizanje deba-


la na prikolicu (slika 6). Slika 8. Kretanja cena seckanja drveta
u zavisnosti od kapaciteta ma{ine, [1]

Drva za lo`enje (oblice) pripremaju se na vi{e


na~ina. Tradicionalni na~in je cepanje komada drve-
ta du`ine 1 m, {to se mo`e izvesti ru~no ili ma{inski
(ma{inama sa vertikalnim radnim organima za ma-
nje kapacitete ili horizontalnim za ve}e kapacitete,
slika 9), zatim su{enje i posle toga rezanje motor-
nom testerom ili kru`nim cirkularom testerom na
Slika 6. Izvla~enje drveta vitlom, i transport prikolicom
odre|enu du`inu od 330 mm.
Olja~a V. Mi}o i drugi: Racionalizacija savremenih re{enja kori{}enja biomase u doma}instvima 283
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 279286

i pneumatskim transporterima direktno ubacuju u


skladi{ta doma}instava i koriste u procesu sagoreva-
nja u kotlovima (slika 13).

Slika 13. Postupak transporta, skladi{tenja i upotrebe


peleta u doma}instvima [4]
Slika. 9. Vertikalna i horizontalna ma{ina za
cepanje drva du`ine do 100 cm [1]
3.4. Ekonomika i subvencije za investicije kori-
Drugi sistem pripreme drvne mase je rezanje i {}enja biomase kao energije
cepanje stabla drveta (slika 10) na kona~nu du`inu
sa kombinovanim alatom koji se~e i cepa drvenu ob- Investicija u savremeni kotao na drvnu biomasu
licu u vi{e komada, koji se posle ove operacije su{e (npr. sekance) i do pet puta je ve}a od investicije u
na vazduhu. kotao na lo`-ulje (tabela 2), prema [1]. Zbog toga
sve ostale prednosti (upotreba vlastitog energetskog
izvora, automatizovano lo`enje, mehanizovana pri-
prema sekanaca) nisu dovoljne da bi se investitori
~e{}e odlu~ivali za ovakve sisteme.
Iskustva iz pojedinih dr`ava (Austrija, Finska,
[vedska, Danska) [1], [3], [5] govore da su subvenci-
je u visini 30 do 40 % investicije nu`ne da bi investi-
tori po~eli da ugra|uju sisteme za lo`enje na drvnu
Slika 10. Ma{ina za rezanje i cepanje drva biomasu (u Sloveniji trenutno do 15 % investicije).
do pre~nika od 35 cm [1]
Tabela 2.
Peleti (briketi) predstavljaju presovane valjka- Tro{kovi goriva i investicije razli~itih sistema pro-
ste komade drveta ili sli~nih materijala du`ine do izvodnje toplote, primer: 15 kW: nazivna snaga ko-
20 mm i pre~nika do 6 mm. Izrada peleta [4], danas tla (porodi~na ku}a 200 m2, savremena gradnja sa
je industrijski postupak (slika 11). Glavni deo za iz- termoizolacijom) cene novembar 2008 [1]
radu peleta je kru`na presa, koja pelete istiskuje pod
Vrsta gori- Gori- Investici-
visokom pritiskom kroz matricu. Peleti (briketi) mo- va/energije
Koli~ina Cena
vo/godina ja
gu se izraditi i od ostataka industrije name{taja (drv-
Oblice 13 pm 3
60 /m3 800 9 000
ni prah, piljevina, granje i sli~no).
Sekanci 30 nm3 15 /m3 450 15 000
Peleti briketi 6 000 kg 0,22 /kg 1 400 11 000
Lo` ulje 3 000 l 0,849 /l 2 130 3 000

4. ZAKLJU^AK

Slika 11. Razli~ite prese za izradu peleta ili briketa Upotreba drvne mase kao obnovljivog energet-
od drveta i sli~nih materijala [4] skog izvora toplote ima svoju budu}nost. Tu su obave-
ze smanjenja emisije CO2, planovi EU, ve}i udeo sop-
stvenih izvora energije, zadr`avanje stanovnika mar-
ginalnih ruralnih podru~ja, spre~avanje po{umljava-
nja poljoprivrednih povr{ina, iskori{}avanje ostataka
prerade drva i ve}i obim iskori{tavanja {uma.
Savremene tehnologije kori{}enja drvne bioma-
se imaju veliku efikasnost, male emisije {tetnih ma-
Slika 12. Oblici peleta ili briketa [4] terija u dimu i potpuno su automatizovani. Tro{kovi
investicija u ovakve kotlove su ve}i od investicija u
Peleti ili briketi se na kraju ciklusa pripreme bi- kotlove na fosilna goriva, pa su zbog toga nu`ne
omase transportuju kamionskim cisternama [1], [4], subvencije.
284 Olja~a V. Mi}o i drugi: Racionalizacija savremenih re{enja kori{}enja biomase u doma}instvima
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 279286

Biomasa (drvo) mo`e se smatrati strategijskim UPORABNIKIH, str. 2029, http://www.au-


potencijalom ne samo zbog toga {to je obnovljiv iz- re.gov.si/eknjiznica/prirocnik_izob_svet_LB.pdf,
vor energije ve} i zbog toga {to je {iroko rasprostra- 2004.
njena i sveprisutna i mo`e da obezbedi proizvode od [2] Poga~nik N.: OCENJEVANJE POTENCIALOV
`ivotnog zna~aja za sektore privrede koji zna~ajno LESNE BIOMASE IZ GOZDOV IZKORISTLJI-
zavise od uvoza (gorivo za saobra}aj, elektri~nu VE V ENERGETSKE NAMENE. EGES 3/99,
energiju, hemijske proizvode i sli~no). str. 7780, 1999.
Osim toga, doprinosi za{titi `ivotne sredine i [3] Lasselsberger L.: STAND DER TECHNIK. PRE-
socijalnoekonomskom razvoju, posebno u seoskim ZENTACIJA, 39. str. 2001.
podru~jima (Slovenija, Srbija, Austrija), stvaranjem [4] Olja~a V. M.: PRIMENA SAVREMENIH MA[I-
uslova za novu proizvodnju i privredni razvoj uz NA I TEHNOLOGIJA U ODR@AVANJU I EKS-
istovremeno o~uvanje kvaliteta `ivotne sredine. PLOATACIJI REKULTIVISANIH POVR[INA
U ruralnim podru~jima, zbog poznatih energet- KOPOVA RB KOLUBARA, Predavanje po pozivu,
skih te{ko}a, kako zbog udaljenosti od gradskih cen- Prezentacija, Lazarevac, 2007.
tara, i neizgra|enih puteva i saobra}ajnica, stabilne [5] Olja~a Sne`ana, Olja~a M., Kova~evi} D., Glamo~-
elektromre`e i sli~no, proizvodnju toplotne energije lija \.: EKOLO[KE POSLEDICE UPOTREBE
na opisani na~in treba posebno stimulisati dodatnim BILJAKA ZA DOBIJANJE ENERGIJE, Poljopri-
finansijskim sredstvima u okviru razvoja seoskog tu- vredna tehnika, No 4, str. 9197, Beograd, 2007.
rizma i farmi sa organskom proizvodnjom, gde se to- [6] D`eletovi} @., Dra`i} Gordana, Glamo~lija \., Mi-
plotna energija uspe{no proizvodi i koristi na opisa- hailovi} Nevena: PERSPEKTIVE UPOTREBE BI-
nim principima. LJAKA KAO BIOENERGETSKIH USEVA, Poljo-
Svetska kretanja u oblasti kori{}enja obnovlji- privredna tehnika, No 3, str. 5967, Beograd, 2007.
vih izvora energije pokazuju da se sve razvijene ze- [7] Jacquelyn A. Ottman: GREEN MARKETING, OP-
mlje ubrzano orijenti{u na intenzivno kori{}enje PORTUNITZ FOR INNOVATION, NTC-McGraw-
svih raspolo`ivih obnovljivih izvora energije. Evrop- Hill, 1998.
ska unija je izmenila u ovoj oblasti svoje planove, [8] Jovanovi} M., Ki{ F., POLJOPRIVREDA KAO
propisuju}i da do 2010 . godine udeo biomase u pro- PROIZVO\A^ ENERGIJE, SPT (2004), No 1,
izvodnji komercijalne energije poraste od planira- str.171181.
nih 6 % na 12 %. [9] Stability Pact Watch Group: ARRESTED DEVE-
Novi Zakon o energetici u Srbiji podr`ava kori- LOPMENT, ENERGY EFFICIENCY AND RENE-
{}enje obnovljivih izvora energije i predvi|a povla- WABLE ENERGY IN THE BALCANS, 2005.
stice za proizvo|a~e energije koji koriste ove izvore. [10] Inforse, SUSTAINABLE ENERGY NEWS, de-
Me|utim, u Srbiji se i dalje ozbiljno ne razmatra cember 2004.
prelazak na alternativne izvore energije. Zbog viso- [11] Branislav \or|evi}: PRILOG OBJEKTIVNIJEM
kih po~etnih ulaganja ceo proces se smatra neispla- VREDOVANJU OBNOVLJIVIH ENERGIJA (I),
tivim. ~asopis Elektroprivreda 42001, str. 315.
Na`alost, u Srbiji ne postoji nijedna elektrana ili [12] Branislav Dordevic: PRILOG OBJEKTIVNIJEM
toplana koja koristi bilo koji od postupaka opisanih VREDOVANJU OBNOVLJIVIH ENERGIJA (II),
u ovom radu. Ali treba o~ekivati da }e uskoro ovaj ~asopis Elektroprivreda 12002, str. 313.
vid proizvodnje energije biti realizovan i u Srbiji. [13] www.vermer.co
[14] www.biopolitics.gr
5. LITERATURA [15] www.endemit.org.yu

[1] Dolen{ek M.: PRIDOBIVANJA, PREDELAVE IN


RABE LESNE BIOMASE PRI INDIVIDUALNIH

Dora|en rad STK C306 30. savetovanje CIGRE Srbija je primljen u uredni{tvo 14. 07. 2011. godine
Rad odobrilo uredni{tvo 07. 06. 2011. godine

Mi}o V. Olja~a, doktor biotehni~kih nauka Univerziteta u Beogradu, redovni profesor


Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu. Nau~na oblast istra`ivanja: kori{}enje i za{tita resur-
sa zemlji{ta i voda u poljoprivrednoj proizvodnji, radne i specijalne ma{ine za ure|enje, odr-
`avanje i kori{}enje terena i zemlji{ta posebnih namena, tehni~ki sistemi u irigaciji zemlji{ta,
uzroci i posledice nesre}a u poljoprivredi, za{tita i mere kontrole zdravlja ljudi u kori{}enju
poljoprivredne tehnike, tehnologije obnovljivih izvora energije. Objavio 220 nau~nih radova
Olja~a V. Mi}o i drugi: Racionalizacija savremenih re{enja kori{}enja biomase u doma}instvima 285
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 279286

ili publikacija, i u~estvovao u 12 nau~nih projekta Ministarstva za nauku i tehnolo{ki razvoj, i drugih mi-
nistarstva Republike Srbije. Napisao 3 monografije i jedan univerzitetski ud`benik. Mentor je
2 doktorske disertacije, a u~estvovao kao ~lan komisije u odbrani 2 doktorske disertacije i 4 magistarska
rada. Ima 3 registrovana patenta (Zavod za patente, Beograd, RS) iz oblasti unapre|enja konstrukcije ala-
ta meliorativnih ma{ina. Jedan od dobitnika Grand Prix nagrade za pronalaske na me|unarodnoj izlo-
`bi Pronalaza{tvoBeograd 2007, kao i nagrade Privredne komore Beograda za 2007. godinu. Od 2002.
godine je predava~ za Obrazovni program za srpske farmere Budi bolji; za Projekat obuke za poljopri-
vredne proizvo|a~e Uvo|enje integralne i organske biljne proizvodnje i dobre poljoprivredne prakse,
oblast Mikroirigacione tehnike, u okviru kursa Organske poljoprivrede i organskog ratarstva; Projekat
obuke za poljoprivredne proizvo|a~e: Spre~avanje doga|anja nesretnih slu~ajeva u poljoprivredi Srbije,
gde je organizator Ministarstvo poljoprivrede, {umarstva i vodoprivrede Republike Srbije.

Sne`ana I. Ilja~a, doktor biotehni~kih nauka Univerziteta u Beogradu, redovni profesor


Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu. Nau~na oblast istra`ivanja: agroekologija, za{tita `i-
votne sredine u poljoprivredi, ekologija, agroekosistemi, organska poljoprivreda. Objavila
162 nau~na rada ili publikacija, i u~estvovala u 10 nau~nih projekta Ministarstva za nauku i
tehnolo{ki razvoj, i drugih ministarstva Republike Srbije. Bila je rukovodilac ~etiri nau~na
projekta. U~estvovala je kao ekspert na 5 projekata koje je finansirala Evropska agencija za
rekonstrukciju i Svetska banka.
Kao gostuju}i profesor odr`ala je kurs Organic Farming, from Production to Marketing na master
studijama pod nazivom Sustainable development of Agricultural and Rural areas of the Adriatic-Ionian
Basin na Univerzitetu u Bolonji, Italija (2006). Napisala jednu monografiju, praktikum i ud`benik, men-
tor je dve doktorske disertacije i u~estvovala, kao ~lan komisije, u odbrani jedne doktorske disertacije i dva
magistarska rada.
Dobitnik je bronzane medalje FAO za doprinos bezbednosti hrane povodom Svetskog dana hrane 2009.
^lan je Upravnog odbora Nacionalnog udru`enja za organsku poljoprivredu Serbia Organica u Beo-
gradu.

Mirko M. Nedi} ro|en je 1958. godine u Zemunu. Maturirao je u Parizu u Academie de


Paris 1978. Diplomirao je na Poljoprivrednom fakultetu 1984. godine. Magistrirao je na
istom fakultetu 1991, a doktorirao 2007. godine.
Od 1988. do 1992. godine radio je na problemima navodnjavanja zemlji{ta u Institutu
Agroekonomik Beograd.
Tokom 1990. godine bio je na specijalizaciji u Francuskoj, u INRA, u Centre de Recher-
ches des Toulouse, gde je radio na problemima primerne radiometrije i termografije u poljo-
privredi. Od 1992. godine zaposlen je na Poljoprivrednom fakultetu, gde predaje predmete Konzervacija
zemlji{ta i voda i Ure|enje poljoprivrednog zemlji{ta.

Gligorevi} B. Kosta, diplomirani in`injer poljoprivrede odr`avanja i eksploatacije me-


hanizacije, asistent Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu. Nau~na oblast istra`ivanja: me-
hanizacija biljne proizvodnje, tehni~ki sistemi u irigaciji zemlji{ta, uzroci i posledice nesre}a
u poljoprivredi. U~estvovao u realizaciji 4 projekta koje je finansiralo Ministarstvo za nauku
i tehnolo{ki razvoj RS, a tako|e permanentno u~estvuje u istra`iva~kim aktivnostima nastav-
nika i saradnika Instituta za poljoprivrednu tehniku Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu.
Jedan je od dobitnika Grand Prix nagrade za pronalaske na me|unarodnoj izlo`bi
Pronalaza{tvo Beograd 2007, kao i nagrade Privredne komore Beograda za 2007. godinu za pronala-
zak Linija ma{ina za ure|enje zemlji{ta po povr{ini i dubini . Kao autor i koautor objavio je 50 nau~nih
radova, jednu monografiju. Ima registrovan jedan patent (Zavod za patente, Beograd, RS) iz oblasti una-
pre|enja konstrukcije alata meliorativnih ma{ina.
286 Olja~a V. Mi}o i drugi: Racionalizacija savremenih re{enja kori{}enja biomase u doma}instvima
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 279286

Aleksandra A. ^anak Nedi}, ro|ena je 1961. godine. Gimnaziju je zavr{ila 1980. u Be-
ogradu. Diplomirala je na Poljoprivrednom fakultetu 1984, a magistrirala na istom fakulte-
tu 2009. U periodu 19851988. bila je zaposlena u INEP-u, gde je radila na problematici re-
kultivacije, konzervaciji deponija pepela i jalovine i za{titi `ivotne sredine; 1988-1993. godi-
ne bila je zaposlena u INI Agroekonomik, gde se bavila problemima za{tite `ivotne sredi-
ne i rekultivacije.
Od 1993. godine zaposlena je u Javnom preduze}u Elektroprivreda Srbije, u Sektoru za
za{titu `ivotne sredine.
Na mestu sekretara novoformiranog komiteta STK C3: Perfomanse za{tite `ivotne sredine JUKO
CIGRE bila je 20042007. godine, a od 2007. godine i predsednik komiteta CIGRE SRBIJA.

Marjan M. Dolen{ek, poljoprivredni in`injer i magistar biotehni~kih nauka Univerzite-


ta u Beogradu. Savetodavac za poljoprivrednu tehniku, Poljoprivredno-{umarskog zavoda,
Novo Mesto, Slovenija. Stru~ne oblasti rada: tehnika i tehnologija mehanizacije poljopri-
vredne proizvodnje, ekonomika upotrebe poljoprivredne i {umarske mehanizacije, spre~ava-
nje udesa i sigurnost kod rada u poljoprivredi i {umarstvu, obnovljivi izvori energije. Obja-
vio je vi{e od 700 stru~nih radova iz razli~itih oblasti rada u stru~nim ~asopisima i oko 20
nau~nih radova. Najvi{e nau~nih radova objavio u Sloveniji, Srbiji, a po nekoliko radova u
Austriji, Hrvatskoj, [vajcarskoj i Nema~koj. Spoljni je saradnik [umarskog instituta Slovenije u razli~itim
projektima energetskog kori{tenja drvne biomase u okviru EU programa: Intelligent energy Europe. ^lan
je austrijskog udru`enja za poljoprivrednu tehniku (Osterreichische Kuratorium fur Landtechnik). Kao
predstavnik Slovenije ~lan je savetodavnog odbora sekcije za poljoprivredu kod me|unarodnog udru`enja
za socijalnu sigurnost (ISSA International Social Security Association). Predstavnik je Slovenije za po-
ljoprivredu kod evropske agencije za sigurnost i zdravlje u radu (European Agency for Safety and Health
at Work) i predstavnik je Slovenije u evropskom udru`enju ma{inskih krugova (EMR Association of the
European National MR-Federations). Stru~ni je saradnik, konsultant Ministarstva poljoprivrede, saobra-
}aja, finansija i socijalne slu`be Slovenije kod pripremanja propisa iz oblasti saobra}aja, poreza i sigur-
nosti rada.
Stojanovi} N. Zoran i Stojkovi} M. Zlatan: Procena stanja metaloksidnog odvodnika prenapona primenom harmonijske analize struje... 287
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 287295

Procena stanja
metaloksidnog odvodnika prenapona
primenom harmonijske analize struje
odvo|enja pri radnom naponu mre`e
Zoran N. Stojanovi}, Zlatan M. Stojkovi}
Elektrotehni~ki fakultet, Univerzitet u Beogradu, Bulevar kralja Aleksandra 73, 11 120 Beograd, Srbija
Stru~ni rad
UDK: 621.316.933; 621.3.015.3; 537.52

Rezime
U radu je razmatrana procena stanja metaloksidnog odvodnika prenapona primenom metoda zasnova-
nog na harmonijskoj analizi struje odvo|enja pri radnom naponu mre`e. Upore|ene su slede}e varijante ovog
metoda: 1) metod harmonijske analize ukupne struje odvo|enja; 2) metod na bazi tre}eg harmonika rezistiv-
ne komponente struje odvo|enja; 3) metod gubitaka aktivne snage; 4) metod kompenzacije kapacitivne kom-
ponente struje odvo|enja; 5) metod direktnog odre|ivanja maksimalne vrednosti rezistivne komponente stru-
je odvo|enja. Za navedene metode uvedeni su odgovaraju}i indikatori za procenu stanja metaloksidnog od-
vodnika prenapona ~ija je mogu}nost primene analizirana u zavisnosti od prisustva vi{ih harmonika radnog
napona metaloksidnog odvodnika prenapona. Prora~uni su sprovedeni primenom programa MATLAB na
upro{}enoj ekvivalentnoj {emi metaloksidnog odvodnika prenapona sa nelinearnim elementom modelovanim
stepenom funkcijom. Na osnovu rezultata prora~una izvr{ena je gradacija primenljivosti pojedinih indikatora
za procenu stanja metaloksidnog odvodnika prenapona, koja ukazuje na posebnu prednost primene osnovnog
harmonika rezistivne komponente struje odvo|enja i osnovnog harmonika snage aktivnih gubitaka.
Klju~ne re~i: metaloksidni odvodnik prenapona, struja odvo|enja, monitoring, dijagnostika, harmonici

EVALUATION OF METAL-OXIDE SURGE ARRESTER CONDITION USING THE HARMONIC


ANALYSIS OF LEAKAGE CURRENT

Abstract

This paper presents the evaluation of metal-oxide surge arrester condition using the method based on
the harmonic analysis of leakage current. A comparison is made between the following variants of this met-
hod: 1) The method based on harmonic analysis of the total leakage current; 2) The method based on third
order harmonic of the resistive leakage current; 3) The method of power loss; 4) The capacitive current com-
pensation method; 5) The method based on direct measurement of the amplitude of the resistive leakage cur-
rent. For these methods the appropriate indicators are introduced for the evaluation of the MOSA condition.
The application of these methods is analyzed depending on the presence of higher harmonics of the metal-
oxide surge arrester operating voltage. Calculations were conducted using the program MATLAB on a sim-
plified equivalent circuit of a metal-oxide surge arrester with a non-linear element modeled using the degree
function. Based on the calculation results, a gradation was made for the applicability of individual indica-
tors for the evaluation of the metal-oxide surge arrester condition which indicates a special advantage for
using the basic harmonic of the resistive component of leakage current and the basic harmonic of power loss.
Key words: Metal-oxide surge arrester, leakage current, monitoring, diagnostics, harmonics

Kontakt sa autorom preko elektronske adrese: stojanovic@etf.rs


288 Stojanovi} N. Zoran i Stojkovi} M. Zlatan: Procena stanja metaloksidnog odvodnika prenapona primenom harmonijske analize struje...
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 287295

1. UVOD nik snage aktivnih gubitaka (P1). Posebno je razmo-


tren uticaj tre}eg, petog i sedmog harmonika napona
Pouzdano i kvalitetno snabdevanje elektri~nom na struju odvo|enja, a potom i njihovo zajedni~ko
energijom predstavlja osnovni zahtev koji pred elek- dejstvo. Analiza je ura|ena za dozvoljene vrednosti
troenergetski sistem (EES) postavljaju potro{a~i vi{ih harmonika napona u zavisnosti od naponskog
elektri~ne energije. Ovaj zahtev EES mora ispuniti nivoa prema relevantnim standardima [12, 13], od-
po svim funkcionalnim nivoima proizvodnje, preno- nosno normi [14]. Svi prora~uni sprovedeni su pri-
sa i distribucije elektri~ne energije. Na pouzdanost menom programskog alata MATLAB [15]. Na osno-
rada EES-a u znatnoj meri uti~e stanje metaloksid- vu rezultata prora~una izvedeni su odgovaraju}i za-
nog odvodnika prenapona (MOP), koji danas pred- klju~ci u vezi s primenljivo{}u pojedinih indikatora
stavljaju osnovne ure|aje za za{titu od prenapona na za procenu stanja MOP-a. Posebnu pa`nju potrebno
svim naponskim nivoima. Karakteristike MOP-a to- je posvetiti osnovnom harmoniku rezistivne kompo-
kom eksploatacije nepovratno se menjaju usled vi{e nente struje odvo|enja i osnovnom harmoniku sna-
faktora, od kojih su najva`niji: nepravilan izbor, sta- ge aktivnih gubitaka kao najboljim indikatorima za
renje usled radnog napona, ubrzano starenje usled procenu stanja MOP-a.
strujnog naprezanja, prodor vlage u ku}i{te, kao i
uticaj atmosferskih prilika i hemijskih reakcija. 2. UTICAJ VI[IH HARMONIKA
Stanje MOP-a generalno se mo`e proceniti na RADNOG NAPONA
osnovu metoda koji zahtevaju prekid pogona (off-li-
ne metodi) i metoda koji ne zahtevaju prekid pogona Dozvoljene vrednosti vi{ih harmonika napona u
(on-line metodi). Off-line metodi omogu}avaju bolji zavisnosti od naponskog nivoa definisane su u rele-
uvid u stanje MOP-a, ali njihova primena uzrokuje vantnim standardima [12, 13], odnosno normi [14].
visoke tro{kove demonta`e, transporta i laboratorij- U analizi je kori{}en upro{}en model MOP-a, zna-
skih ispitivanja. Ekonomski najprihvatljiviji metodi ~aja, za metode bazirane na struji odvo|enja [9]. Pri-
za procenu stanja MOP-a su on-line metodi. Iako tom je nelinearna karakteristika varistora MOP-a
manje pouzdani, njihova primena mo`e dati prelimi- predstavljena izrazom:
narnu sliku o stanju MOP-a na osnovu koje se pred-
I mr U m
uzimaju dalji koraci, odnosno sprovode terenska i/ili = (1)
laboratorijska ispitivanja. Metodi na bazi struje od- I ref U ref
vo|enja pri radnom naponu mre`e (u daljem tekstu: gde je:
struja odvo|enja) [14], metodi na bazi temperature Imr amplituda rezistivne komponente struje od-
MOP-a [5, 6] i metodi na bazi elektromagnetskog vodnika,
polja oko MOP-a [7, 8] predstavljaju on-line metode Um amplituda napona odvodnika, Iref,
za procenu njegovog stanja. Najstariji i ujedno najra- Uref referentna struja i referentni napon koji defi-
sprostranjeniji metodi za procenu stanja MOP-a za- ni{u jednu ta~ku na U-I karakteristici,
snovani su na analizi struje odvo|enja. Uticaj kole- a koeficijent nelinearnosti.
banja radnog napona MOP-a na primenljivost poje- Pod pretpostavkom da primenjen napon pored
dinih metoda detaljno je razmotren na upro{}enom osnovnog harmonika sadr`i i n-ti harmonik, on se
modelu MOP-a sa nelinearnim elementom modelo- mo`e predstaviti relacijom [16]:
vanim stepenom funkcijom [9, 10, 11].
U radu je prikazan postupak procene stanja u (t ) = 2 U 1 cos( t ) + 2 U n cos(n t + n ) (2)
MOP-a, zasnovan na harmonijskoj analizi struje od-
vo|enja. Za navedene varijante metoda uvedeni su gde je:
slede}i indikatori za procenu stanja MOP-a: efektiv- Un efektivna vrednost n-tog harmonika napona,
na vrednost tre}eg harmonika ukupne struje odvo|e- kru`na u~estanost osnovnog harmonika
nja (It3), efektivna vrednost tre}eg harmonika rezi- (314 rad/s),
stivne komponente struje odvo|enja (Ir3), efektivna t vreme,
vrednost rezistivne komponente struje odvo|enja n red harmonika,
(Ir), amplituda rezistivne komponente struje odvo- n po~etna faza n-tog harmonika.
|enja (Imr) i ukupna snaga aktivnih gubitaka (P). Po- Kapacitivna komponenta ic ukupne struje odvo-
red pomenutih indikatora, koji proisti~u iz metoda |enja it sadr`i pored osnovnog i n-ti harmonik koji
baziranih na struji odvo|enja, uvedeni su i novi in- je posledica postojanja istog harmonika u naponu:
dikatori koje pomenuti metodi dosad nisu tretirali:
efektivna vrednost osnovnog harmonika rezistivne ic = ic1 + icn (3)
komponente struje odvo|enja (Ir1) i osnovni harmo-
Stojanovi} N. Zoran i Stojkovi} M. Zlatan: Procena stanja metaloksidnog odvodnika prenapona primenom harmonijske analize struje... 289
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 287295

Rezistivna komponenta ir ukupne struje odvo- rakteristike MOP-a modelovane su primenom (1) za
|enja it tako|e se sastoji od osnovnog i vi{ih harmo- slede}e usvojene vrednosti: Iref = 1 mA, Uref = 1 r.j.,
nika. Budu}i da svi metodi tretiraju struju odvo|enja n = 4,7 za nov MOP, i a = 3,4 za degradiran
najvi{e do tre}eg harmonika, dovoljno je posmatrati MOP [9]. Primenom diskretne Fourierove transfor-
samo pomenute harmonike u rezistivnoj komponen- macije dobija se harmonijski sadr`aj pojedinih veli-
ti, odnosno: ~ina za razli~ite vrednosti po~etne faze tre}eg har-
monika napona 3 za slu~ajeve novog i degradiranog
ir1 = ir' 1 + ir''1 (4) MOP-a. Na osnovu ovako odre|enih indikatora mo-
gu}e je sprovesti analizu primenljivosti svakog od
pomenutih metoda za monitoring i dijagnostiku
ir 3 = ir' 3 + ir''3 (5) MOP-a kada napon sadr`i tre}i harmonik.
Na slikama 1a i 1b prikazana je zavisnost tre}eg
gde je: harmonika rezistivne komponente Ir3 od tre}eg har-
ir1 osnovni harmonik rezistivne komponente koji monika napona U3 i po~etne faze tre}eg harmonika
je posledica nelinearne karakteristike MOP-a, 3 za slu~aj novog i degradiranog MOP-a. Tre}i har-
ir1 osnovni harmonik rezistivne komponente koji monik napona U3 kre}e se u intervalu od 0 do 5 % a
je posledica vi{ih harmonika napona, po~etna faza tre}eg harmonika 3 je varirana od
ir3 tre}i harmonik rezistivne komponente koji je -180 do 180. Zavisnost osnovnog harmonika rezi-
posledica nelinearne karakteristike MOP-a, stivne komponente Ir1 od tre}eg harmonika napona
ir3 tre}i harmonik rezistivne komponente koji je U3 i po~etne faze tre}eg harmonika 3 za slu~aj no-
posledica vi{ih harmonika napona. vog i degradiranog MOP-a ilustrovana je na slikama
Amplitude komponenata ir1 i ir3 zavise od 2a i 2b. Zavisnost osnovnog harmonika snage gubi-
vrednosti Un, n, kao i od po~etne faze n. Po{to su taka P1 od tre}eg harmonika napona U3 i po~etne fa-
za procenu stanja MOP-a merodavne samo kompo- ze tre}eg harmonika 3 za slu~aj novog i degradira-
nente ir1 i ir3, u delu koji sledi bi}e analiziran uticaj nog MOP-a prikazana je na slikama 3a i 3b. Zbog
komponenata ir1 i ir3, koje su posledica vi{ih har- ograni~enog prostora nisu dati grafi~ki prikazi osta-
monika napona. Pritom je akcenat stavljen na nepar- lih indikacionih veli~ina.
ne harmonike, naro~ito tre}i, peti i sedmi kao najza- Grafici prikazani na slikama 13 prikazuju kva-
stupljenije harmonike. Parni harmonici nisu tretirani litativnu promenu navedenih indikatora u funkciji
zbog zanemarljivog uticaja. tre}eg harmonika napona U3 i po~etne faze tre}eg
harmonika 3 za slu~aj novog i degradiranog MOP-a.
2.1. Uticaj tre}eg harmonika napona U analizi indikatora potrebno je uzeti u obzir najne-
povoljniji slu~aj koji se mo`e javiti budu}i da je po-
Za analizu uticaja tre}eg harmonika napona na ~etna faza tre}eg harmonika napona 3 slu~ajne pri-
mogu}nost primene dijagnosti~kih metoda, U-I ka- rode, te se na nju ne mo`e uticati. Imaju}i ovo u vi-

(a) (b)

55 80
50
70
45
Ir3 (A)

Ir3 (A)

40 60
35
50
30
25 40
5 5
4 180 4 180
3 90 3 90
2 0 2 0
1 -90 1 -90
U3 (%) 0 -180 3 () U3 (%) 0 -180 3 ()

Slika 1. Zavisnost tre}eg harmonika rezistivne komponente Ir3 od tre}eg harmonika napona U3 i
po~etne faze tre}eg harmonika 3 za slu~aj novog (a) i degradiranog (b) MOP-a
290 Stojanovi} N. Zoran i Stojkovi} M. Zlatan: Procena stanja metaloksidnog odvodnika prenapona primenom harmonijske analize struje...
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 287295

(a) (b)

100 165
95 160
Ir1 (A)

Ir1 (A)
90
155
85
80 150

75 145
5 5
4 180 4 180
3 90 3 90
2 0 2 0
1 -90 1 -90
U3 (%) 0 -180 3 () U3 (%) 0 -180 3 ()

Slika 2. Zavisnost osnovnog harmonika rezistivne komponente Ir1 od tre}eg harmonika napona U3 i
po~etne faze tre}eg harmonika 3 za slu~aj novog (a) i degradiranog (b) MOP-a

(a) (b)

70 115

65 110
P1 (r.j.)

P1 (r.j.)

60 105

55 100

50 95
5 5
4 180 4 180
3 90 3 90
2 0 2 0
1 -90 1 -90
U3 (%) 0 -180 3 () U3 (%) 0 -180 3 ()

Slika 3. Zavisnost osnovnog harmonika snage gubitaka P1 od tre}eg harmonika napona U3 i


po~etne faze tre}eg harmonika 3 za slu~aj novog (a) i degradiranog (b) MOP-a

du, sa grafika na slikama 13 mo`e se uo~iti da in- ti u koloni za U3 = 0 % odnose se na slu~aj kada ne-
dikatori posti`u ekstremne vrednosti pri 3 = 180 ma tre}eg harmonika.
ili 3 = 0. Najnepovoljniji slu~aj dobija se ako se Na osnovu rezultata prikazanih u tabeli 1 mogu
posmatraju maksimalna vrednost indikatora novog se izvesti zaklju~ci o upotrebljivosti pojedinih indi-
MOP-a i minimalna vrednosti odgovaraju}eg indi- katora za procenu stanja MOP-a u prisustvu tre}eg
katora degradiranog MOP-a. Ove vrednosti su odre- harmonika napona. Za NNM SNM, gde je maksi-
|ene za vrednost tre}eg harmonika napona 5 %, {to malna dozvoljena vrednost tre}eg harmonika napona
odgovara maksimalnoj dozvoljenoj vrednosti u ni- 5 %, dobijaju se maksimalna vrednost indikatora It3
skonaponskoj mre`i (NNM) i srednjonaponskoj novog MOP-a od 168,4 A i minimalna vrednost in-
mre`i (SNM), odnosno za vrednost tre}eg harmoni- dikatora It3 degradiranog MOP-a od 71,3 A. Kada
ka napona 2 %, {to odgovara maksimalnoj dozvolje- je posredi VNM, gde je dozvoljeni nivo tre}eg har-
noj vrednosti u visokonaponskoj mre`i (VNM) (ta- monika 2 %, vrednost indikatora It3 varira od maksi-
bela 1). Boldirane vrednosti defini{u najnepovoljni- malne vrednosti 91,7 A kod novog MOP-a, do mi-
ji slu~aj koji se mo`e javiti pri analizi uticaja tre}eg nimalne vrednosti 5,7 A kod degradiranog MOP-a.
harmonika napona na indikacione veli~ine. Rezulta- Kako je u svim pomenutim slu~ajevima vrednost in-
Stojanovi} N. Zoran i Stojkovi} M. Zlatan: Procena stanja metaloksidnog odvodnika prenapona primenom harmonijske analize struje... 291
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 287295

Tabela 1.
Ekstremne vrednosti indikacionih veli~ina za razli~ite naponske nivoe pri dejstvu tre}eg harmonika napona

U3 = 0 % VNM (U3 = 2 %) NNM SNM (U3 = 5 %)


Indikator nov degradiran nov degradiran
nov degradiran
max min max min max min max min
It3
40,7 56,7 91,7 10,3 107,9 5,7 168,4 86,7 184,8 71,3
(A)
Ir3
40,7 56,7 45,6 35,9 63,3 50,1 53,2 29,1 73,4 40,3
(A)
Ir
94,2 161,5 100,2 88,7 167,8 155,8 110,3 81,5 178,1 148,3
(A)
Imr
187,1 297,4 205,3 170,1 318,1 277,7 235,3 147,0 351,1 249,8
(A)
Ir1
84,6 151,2 88,6 81,0 155,2 147,5 95,3 76,2 161,8 142,6
(A)
P
59,2 105,8 62,3 56,2 109,5 102,6 68,6 52,3 115,7 98,4
(r.j.)
P1
59,2 105,8 62,0 56,7 108,7 103,3 66,7 53,3 113,3 99,8
(r.j.)

dikatora It3 novog MOP-a nekoliko puta ve}a od od- re kvalifikuje za kori{}enje u proceni stanja MOP-a.
govaraju}e vrednosti indikatora degradiranog MOP-a, Indikator P predstavlja dobar pokazatelj stanja
zaklju~uje se da je metod zasnovan na indikatoru It3 MOP-a, ali je ne{to osetljiviji na prisustvo tre}eg
neupotrebljiv za procenu stanja MOP-a u uslovima harmonika napona, pa je za ocenu stanja MOP-a bo-
postojanja tre}eg harmonika napona. lje koristiti indikator P1.
Maksimalna vrednost indikatora Ir3 za NNM U tabeli 2 prikazani su procentualni prira{taji
SNM iznosi 53,2 A za nov, odnosno 40,3 A za de- indikacionih veli~ina za najnepovoljniji slu~aj koji
gradiran MOP, {to ukazuje na neupotrebljivost ovog potvr|uju prethodne konstatacije. Na osnovu vred-
indikatora u navedenim mre`ama. U VNM je situaci- nosti iz tabele 2 indikatori se mogu rangirati po~ev-
ja povoljnija jer je maksimalna vrednost indikatora {i od najboljeg na slede}i na~in: Ir1 ili P1, P, Ir, Imr,
Ir3 novog MOP-a (45,6 A) ni`a od minimalne vred- Ir3 i na kraju It3.
nosti indikatora Ir3 degradiranog MOP-a (50,1 A).
Ovaj rezultat ukazuje na manju osetljivost ovog indi- Tabela 2.
katora u pore|enju sa It3, ali je prira{taj nedovoljan Procentualni prira{taji indikacionih veli~ina
za pouzdan zaklju~ak o stanju MOP-a. Kada je re~ o za razli~ite naponske nivoe pri dejstvu
indikatoru Ir mo`e se zaklju~iti da se on mo`e kori- tre}eg harmonika napona
stiti za procenu stanja MOP-a u svim mre`ama s ob- VNM NNM SNM
Indikator U3 = 0 %
zirom na to da je maksimalna vrednost ovog indika- (U3 = 2 %) (U3 = 5 %)
tora za nov MOP ni`a od minimalne vrednosti indika- It3 (%) 39,3 -93,8 -57,7
tora za degradiran MOP (110,3 A prema 148,3 A Ir3 (%) 39,3 9,9 -24,2
za NNM SNM, odnosno 100,2 A prema 155,8 A Ir (%) 71,4 55,5 34,5
za VNM). Situacija je nepovoljnija za indikator Imr Imr (%) 59,0 35,3 6,2
jer su prira{taji manji, naro~ito za NNM SNM Ir1 (%) 78,7 66,5 49,6
(235,3 A prema 249,8 A za NNM SNM mre`u, P (%) 78,7 64,7 43,4
odnosno 205,3 A prema 277,7 A za VNM). P1 (%) 78,7 66,6 49,6
Zaklju~ak o primenljivosti indikatora Ir1 za pro-
cenu stanja MOP-a u navedenim mre`ama je jo{ iz- 2.2. Uticaj petog harmonika napona
razitiji s obzirom na odnos maksimalne vrednosti
ovog indikatora za nov MOP i minimalne vrednosti Po{to je peti harmonik napona u SNM i VNM
za degradiran MOP. Taj odnos iznosi 95,3 A prema zastupljeniji od tre}eg harmonika jer ga sprega ener-
142,6 A za NNM SNM, odnosno 88,6 A prema getskog transformatora Dy ne filtrira, potrebno je is-
147,5 A za VNM. Iz tabele 1 mo`e se uo~iti da su pitati uticaj i ovog harmonika na primenljivost me-
u svim mre`ama vrednosti indikatora P i P1 novog toda za procenu stanja MOP-a. Postupak je identi-
MOP-a ni`e od odgovaraju}ih vrednosti ovih indi- ~an kao i u analizi uticaja tre}eg harmonika napona.
katora degradiranog MOP-a, {to navedene indikato- U tabeli 3 prikazane su ekstremne vrednosti indika-
292 Stojanovi} N. Zoran i Stojkovi} M. Zlatan: Procena stanja metaloksidnog odvodnika prenapona primenom harmonijske analize struje...
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 287295

Tabela 3.
Ekstremne vrednosti indikacionih veli~ina za razli~ite naponske nivoe pri dejstvu petog harmonika napona

U5 = 0 % VNM (U5 = 2 %) NNM SNM (U5 = 6 %)


Indikator nov degradiran nov degradiran
nov degradiran
max min max min max min max min
It3
40,7 56,7 43,9 37,6 60,4 53,1 50,6 31,7 67,8 45,9
(mA)
Ir3
40,7 56,7 43,9 37,6 60,4 53,1 50,6 31,7 67,8 45,9
(mA)
Ir
94,2 161,5 96,9 92,2 163,4 160,3 104,5 90,8 169,4 160,2
(mA)
Imr
187,1 297,4 205,3 170,1 318,1 277,7 246,0 147,8 362,6 250,7
(mA)
Ir1
84,6 151,2 85,5 84,1 151,6 151,2 88,2 84,2 153,2 152,1
(mA)
P
59,2 105,8 60,0 58,9 106,2 105,9 62,7 59,3 108,2 107,2
(r.j.)
P1
59,2 105,8 59,8 58,9 106,1 105,8 61,8 59,0 107,2 106,5
(r.j.)

cionih veli~ina za razli~ite naponske nivoe pri dej- Tabela 4.


stvu petog harmonika napona. Boldirane vrednosti Procentualni prira{taji indikacionih veli~ina
defini{u najnepovoljniji slu~aj koji se mo`e javiti pri za razli~ite naponske nivoe pri dejstvu
analizi uticaja petog harmonika napona na indikaci- petog harmonika napona
one veli~ine.
VNM NNM SNM
Na osnovu rezultata prikazanih u tabeli 3 formi- Indikator U5 = 0 %
(U5 = 2 %) (U5 = 6 %)
rana je tabela 4 sa procentualnim prira{tajima indika-
It3 (%) 39,3 21,0 -9,3
cionih veli~ina za najnepovoljniji slu~aj. Prema tabe-
Ir3 (%) 39,3 21,0 -9,3
li 4 mo`e se konstatovati da jedino indikatori It3 i Ir3
Ir (%) 71,4 65,4 53,3
imaju negativne prira{taje, i to kod NNM i SNM. Po
svim ostalim pozicijama indikatori imaju pozitivne Imr (%) 59,0 35,3 1,9
prira{taje. Pritom, najmanju osetljivost na prisustvo Ir1 (%) 78,7 76,8 72,4
petog harmonika napona pokazuju veli~ine Ir1 i P1, P (%) 78,7 76,5 71,0
potom slede pokazatelji P, Ir i Imr, respektivno. P1 (%) 78,7 76,9 72,3

Tabela 5.
Ekstremne vrednosti indikacionih veli~ina za razli~ite naponske nivoe pri dejstvu sedmog harmonika napona
U7 = 0 % VNM (U7 = 2 %) NNM SNM (U7 = 5 %)
Indikator nov degradiran nov degradiran
nov degradiran
max min max min max min max min
It3
40,7 56,7 41,4 40,0 56,9 56,5 42,7 39,3 57,3 56,2
(mA)
Ir3
40,7 56,7 41,4 40,0 56,9 56,5 42,7 39,3 57,3 56,2
(mA)
Ir
94,2 161,5 95,1 94,1 162,0 161,8 98,0 95,5 164,1 163,6
(mA)
Imr
187,1 297,4 205,3 170,1 318,1 277,7 235,3 170,5 351,1 278,1
(mA)
Ir1
84,6 151,2 84,8 84,8 151,4 151,3 85,8 85,7 152,3 152,1
(mA)
P
59,2 105,8 59,4 59,4 106,1 106,0 60,5 60,4 107,2 107,1
(r.j.)
P1
59,2 105,8 59,4 59,4 106,0 105,9 60,1 60,0 106,6 106,5
(r.j.)
Stojanovi} N. Zoran i Stojkovi} M. Zlatan: Procena stanja metaloksidnog odvodnika prenapona primenom harmonijske analize struje... 293
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 287295

2.3. Uticaj sedmog harmonika napona pokazuju pozitivne promene po svim pozicijama.
Drugim re~ima, {to je red naponskog harmonika ve-
Pored petog harmonika napona sprega energet- }i, to je njegov uticaj na indikacione veli~ine manji.
skog transformatora Dy ne filtrira ni sedmi harmonik
napona. Stoga }e biti analiziran uticaj i ovog harmo- 2.4. Uticaj kombinovanog dejstva tre}eg, petog i
nika na mogu}nost primene dijagnosti~kih metoda za sedmog harmonika napona
procenu stanja MOP-a. U tabeli 5 prikazane su eks-
tremne vrednosti indikacionih veli~ina za razli~ite na- Na kraju je sprovedena i analiza istovremenog
ponske nivoe pri dejstvu sedmog harmonika napona. dejstva tre}eg, petog i sedmog harmonika napona na
Boldirane vrednosti defini{u najnepovoljniji slu~aj primenljivost indikatora za procenu stanja MOP-a.
koji se mo`e javiti pri analizi uticaja sedmog harmo- Radi postizanja najnepovoljnijeg slu~aja koji se od-
nika napona na indikacione veli~ine, kao {to je to ura- nosi na maksimalnu vrednost indikacione veli~ine
|eno i pri analizi uticaja tre}eg i petog harmonika na- novog MOP-a i minimalnu vrednost indikacione ve-
pona. Na osnovu ovih vrednosti formirana je tabela 6 li~ine degradiranog MOP-a, primenjeni su naponi sa
sa procentualnim prira{tajima indikacionih veli~ina. razli~itim po~etnim fazama vi{ih harmonika za nov
Brojne vrednosti iz tabele 6 jasno pokazuju da je i degradiran MOP. Kada je re~ o amplitudama poje-
uticaj sedmog harmonika napona na primenljivost di- dina~nih komponenata, one su odabrane tako da se
jagnosti~kih metoda za procenu stanja MOP-a najma- ukupno harmonijsko izobli~enje dovoljno pribli`i
nji u pore|enju sa uticajem tre}eg i petog harmonika. dozvoljenim vrednostima datim u [12, 13]. Imaju}i
Na takav zaklju~ak ukazuju i indikatori It3 i Ir3 koji prethodno u vidu, usvojeni su slede}i harmonijski
sastavi: U3 = 1,5 %, U5 = 2 %, U7 = 1,5 % za VNM;
Tabela 6. U3 = 4 %, U5 = 5 %, U7 = 4 % za NNM SNM.
Procentualni prira{taji indikacionih veli~ina Vrednosti indikacionih veli~ina za razli~ite na-
za razli~ite naponske nivoe pri dejstvu ponske nivoe pri jednovremenom dejstvu tre}eg, pe-
sedmog harmonika napona tog i sedmog harmonika napona i ukupnog harmo-
nijskog izobli~enja napona THDU date su u tabeli 7.
Indikator U7 = 0 %
VNM NNM SNM Brojne vrednosti date u tabeli VII ne obe}avaju
(U7 = 2 %) (U7 = 5 %) mnogo, s obzirom na to da se vrednosti iz kolona
It3 (%) 39,3 36,5 31,6 nov i degradiran ozbiljno pribli`avaju, smanjuju-
Ir3 (%) 39,3 36,5 31,6 }i na taj na~in kredibilitet pomenutih metoda. Me|u-
Ir (%) 71,4 70,1 66,9 tim, usvojene vrednosti vi{ih harmonika napona iako
Imr (%) 59,0 35,3 18,2 odgovaraju standardima, retko se mogu javiti u po-
Ir1 (%) 78,7 78,4 77,3 menutim mre`ama. Ovo se naro~ito odnosi na SNM i
P (%) 78,7 78,5 77,0 VNM gde se dijagnostika MOP-a i sprovodi. Konsta-
P1 (%) 78,7 78,3 77,2 tacija da u pomenutim mre`ama sprega distributivnih
Tabela 7.
Vrednosti indikacionih veli~ina za razli~ite naponske nivoe pri jednovremenom dejstvu tre}eg, petog i
sedmog harmonika napona i ukupnog harmonijskog izobli~enja napona THDU

THDU = 0 % THDU = 2,92 % (VNM) THDU = 7,55 % (NNM?SNM)


Indikator
nov degradiran nov degradiran
It3
40,7 56,7 61,6 61,5 119,6 107,8
(mA)
Ir3
40,7 56,7 48,4 48,3 63,2 36,2
(mA)
Ir
94,2 161,5 103,0 157,0 124,8 155,6
(mA)
Imr
187,1 297,4 235,3 253,9 332,2 263,8
(mA)
Ir1
84,6 151,2 88,9 148,8 99,3 147,1
(mA)
P
59,2 105,8 63,1 103,8 73,0 103,5
(r.j.)
P1
59,2 105,8 62,2 104,1 69,5 102,9
(r.j.)
294 Stojanovi} N. Zoran i Stojkovi} M. Zlatan: Procena stanja metaloksidnog odvodnika prenapona primenom harmonijske analize struje...
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 287295

transformatora Dy filtrira tre}i harmonik napona do- ko bi odgovaraju}i strujni harmonik iza{ao iz
bija jo{ vi{e na va`nosti budu}i da je prethodna ana- nekog, unapred definisanog opsega vrednosti, to
liza pokazala da najve}i uticaj na indikatore za proce- bi se moglo iskoristiti kao pokazatelj prisustva
nu stanja MOP-a ima upravo tre}i harmonik napona. vi{ih harmonika u mre`nom naponu. U takvim
slu~ajevima primenjen metod bi trebalo tretirati
3. ZAKLJU^AK kao nedovoljno pouzdan, a rezultati koje on da-
je prihvatiti s rezervom.
Na osnovu analize rezultata prora~una mogu se 3.4. Predmet daljih istra`ivanja bi}e usmeren na verifi-
izvesti slede}i zaklju~ci. kaciju pomenutih zaklju~aka na realnim odvodnici-
3.1. Sprovedena analiza pokazala je veliki uticaj vi{ih ma, kako u laboratorijskim uslovima, tako i u po-
harmonika radnog napona na primenljivost di- strojenjima. Merenjem napona i struje za odre|en
jagnosti~kih metoda. Me|utim, usvojene vredno- tip metaloksidnog odvodnika prenapona mogu se
sti vi{ih harmonika napona, iako odgovaraju kreirati realni korekcioni faktori po naponu i vi{im
standardima, retko se mogu javiti u pomenutim harmonicima koji bi omogu}ili utvr|ivanje jasnih
mre`ama. Ovo se naro~ito odnosi na srednje na- granica i kriterijuma do koje mere se metaloksidni
ponsku mre`u i visoko naponsku mre`u gde se di- odvodnik prenapona mo`e bezbedno i pouzdano ko-
jagnostika metaloksidnog odvodnika prenapona ristiti. Zavr{ni korak u verifikaciji zaklju~aka omo-
i sprovodi. U ovim mre`ama sprega distributiv- gu}i}e periodi~na merenja na metaloksidnom
nih transformatora Dy filtrira tre}i harmonik na- odvodniku prenapona u pogonu {to bi, uz implemen-
pona. Ova konstatacija dobija jo{ vi{e na va`no- taciju predlo`enih algoritama, omogu}ilo efikasan
sti budu}i da najve}i uticaj na primenu metoda postupak monitoringa i dijagnostike stanja metalok-
za procenu stanja metaloksidnog odvodnika pre- sidnog odvodnika prenapona tokom eksploatacije.
napona ima upravo tre}i harmonik napona.
3.2. Kod metoda koji pored merenja struje zahtevaju 4. LITERATURA
i merenje napona, a to su metod gubitaka aktiv-
ne snage i metod kompenzacije kapacitivne kom- [1] S. Shirakawa, F. Endo, H. Kitajima, S. Kobayashi,
ponente struje odvo|enja, mogu}e je smanjiti K. Kurita, K. Goto, M. Sakai, MAINTENANCE
uticaj vi{ih harmonika napona, odnosno pobolj- OF SURGE ARRESTER BY A PORTABLE AR-
{ati pouzdanost procene stanja metaloksidnog RESTER LEAKAGE CURRENT DETECTOR, IE-
odvodnika prenapona. S obzirom na to da ve} EE Transactions on Power Delivery, Vol. 3, No. 3,
postoji merenje napona, mo`e se utvrditi i sadr- July 1988
`aj vi{ih harmonika, kao i odgovaraju}ih po~et- [2] J. Lundquist, L. Stenstrom, A. Schei, B. Hansen,
nih faza. Na osnovu njih mogu se uvesti korekci- NEW METHOD FOR MEASUREMENT OF THE
oni faktori ili koeficijenti koji bi smanjili uticaj RESISTIVE LEAKAGE CURRENT OF METAL-
vi{ih harmonika na primenljivost razmatranih OXIDE SURGE ARRESTERS IN SERVICE, IEEE
dijagnosti~kih metoda. Situacija je jo{ povoljni- Transactions on Power Delivery, Vol. 5, No. 4, No-
ja ako se kao indikacione veli~ine koriste osnov- vember 1990
ni harmonici, budu}i da su oni najmanje osetlji- [3] L. T. Coffeen, J. E. McBride, HIGH VOLTAGE AC
vi na prisustvo vi{ih harmonika napona. Kod RESISTIVE CURRENT MEASUREMENTS
metoda gubitaka aktivne snage umesto ukupne USING A COMPUTER BASED DIGITAL WATTS
snage gubitaka P treba koristiti osnovni harmo- TECHNIQUE, IEEE Transactions on Power Deli-
nik P1, dok kod metoda kompenzacije kapacitiv- very, Vol. 6, No. 2, April 1991
ne komponente struje umesto amplitude (Imr) ili [4] X. Yan, Y. Wen, X. Yi, STADY ON THE RESISTI-
efektivne vrednosti (Ir) treba koristiti osnovni VE LEAKAGE CURRENT CHARACTERISTIC
harmonik rezistivne komponente struje (Ir1). OF MOV SURGE ARRESTERS, IEEE/PES, Tran-
3.3. Metodi koji se baziraju samo na merenju struje smission and Distribution Conference and Exhibiti-
odvo|enja mnogo su ugro`eniji vi{im harmoni- on, Vol. 2, Asia Pacific, 610 October 2002
cima napona. Re{enje problema je definisanje [5] Ch. Heinrich, V. Hinrichsen, DIAGNOSTICS AND
uslova pri kojima se ovi metodi mogu koristiti. MONITORING OF METAL-OXIDE SURGE AR-
Umesto da se prate samo osnovni i tre}i harmo- RESTERS IN HIGH-VOLTAGE NETWORKS-
nik struje odvo|enja, u analizu treba uvesti i COMPARISON OF EXISTING AND NEWLY DE-
harmonike vi{eg reda (peti, sedmi, deveti itd.). VELOPED PROCEDURES, IEEE Transactions on
Ovi harmonici struje nisu dobri pokazatelji sta- Power Delivery, Vol. 16, No. 1, January 2001
nja metaloksidnog odvodnika prenapona, ali su [6] V. Hinrichsen, G. Scholl, M. Schubert, Th. Ostertag,
zato osetljivi na vi{e harmonike napona. Ukoli- ONLINE MONITORING OF HIGH-VOLTAGE
Stojanovi} N. Zoran i Stojkovi} M. Zlatan: Procena stanja metaloksidnog odvodnika prenapona primenom harmonijske analize struje... 295
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 287295

METAL-OXIDE SURGE ARRESTERS BY WI- [11] Z. Stojkovi}, A. Miri, G. Mitri}, PRORA^UN PO-
RELESS PASSIVE SURFACE ACOUSTIC WAVE RASTA POTENCIJALA METALNOG OKLOPA
(SAW) TEMPERATURE SENSORS, High Voltage GASOM SF6 IZOLOVANOG POSTROJENJA IZA-
Engineering, Eleventh International Symposium ZVANOG SKLOPNIM OPERACIJAMA RASTA-
(Conference Publication No. 467), Vol. 2, London, VLJA^EM, Elektroprivreda, Br. 2, 2003, str. 5459.
2227 August 1999 [12] IEC 61000-2-2, Electromagnetic compatibility
[7] J. H. Shaw, N. V. Holmgren, CHARACTERISTICS (EMC) Part 2-2: Environment Compatibility le-
WHICH CAN BE USED TO DETECT DEFECTI- vels for low-frequency conducted disturbances and
VE DISTRIBUTION SURGE ARRESTERS, IEEE signalling in public low-voltage power supply
Transaction on Power Apparatus and Systems, Vol. systems, Ed. 2.0, March 2002.
PAS-104, No. 1, January 1985 [13] IEC/TR 61000-3-6, Electromagnetic compatibility
[8] K. L. Wong, ELECTROMAGNETIC EMISSION (EMC) Part 3-6: Limits Assessment of emission
BASED MONITORING TECHNIQUE FOR PO- limits for the connection of distorting installations
LYMER ZNO SURGE ARRESTERS, IEEE Tran- to MV, HV and EHV power systems, Ed. 2.0, Fe-
sactions on Dielectrics and Electrical Insulation, bruary 2008.
Vol. 13, No. 1, February 2006 [14] EN 50160, VOLTAGE CHARACTERISTICS OF
[9] Z. Stojanovi}, Z. Stojkovi}, PROCENA STANJA ELECTRICITY SUPPLIED BY PUBLIC DISTRI-
METALOKSIDNOG ODVODNIKA PRENAPO- BUTION NETWORKS, September 2007.
NA PRIMENOM METODA ZASNOVANIH NA [15] MATLAB The Language of Technical Compu-
ANALIZI STRUJE ODVO\ENJA PRI RADNOM ting, Version 7.10.0 (R2010a), The Math Works
NAPONU MRE@E, 29. Savetovanje CIGRE Srbija, Inc., 2010.
Ref. C4-04, Zlatibor, 31. maj6. jun 2009. [16] H. Zhu, M. R. Raghuveer, INFLUENCE OF HAR-
[10] A. M. Miri, Z. Stojkovi}, ELEKTROMAGNETNI MONICS IN SYSTEM VOLTAGE ON METAL-
PRELAZNI PROCESI U SEKUNDARNIM KOLI- OXIDE SURGE ARRESTER DIAGNOSTICS,
MA MERNIH TRANSFORMATORA U SF6 PO- Conference on Electrical Insulation and Dielectric
STROJENJU, Elektroprivreda, Br. 4, 1999, str. 6166. Phenomena, Vol. 2, Austin, 1720 October 1999.

ZAHVALNICA

Autori zahvaljuju Ministarstvu za nauku i tehnolo{ki razvoj Republike Srbije koje je u okviru Pro-
jekta integralnih i interdisciplinarnih istra`ivanja omogu}ilo pripremu i prezentaciju ovog rada. Drugi
autor zahvaljuje Fondaciji Alexander von Humboldt, Bon, SR Nema~ka, na celokupnoj podr{ci nje-
govom nau~noistra`iva~kom radu.

Dora|en rad STK C404 30. savetovanje CIGRE Srbija je primljen u uredni{tvo 09. 06. 2011. godine
Rad odobrilo uredni{tvo 07. 06. 2011. godine

Zoran Stojanovi} (1979) diplomirao je 2003. i magistrirao 2009. godine na Elektroteh-


ni~kom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Od 2003. do 2004. godine radio je kao projektant
u Energoprojektu Hidroin`enjering A.D. Od kraja 2004. godine radi na Elektrotehni~kom
fakultetu Univerziteta u Beogradu pri Katedri za elektroenergetske sisteme kao asistent.
Oblasti njegovog interesovanja su relejna za{tita i monitoring visokonaponske opreme.

Zlatan Stojkovi} (1960) diplomirao je 1984, magistrirao 1991. i doktorirao 1995. godi-
ne na Elektrotehni~kom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Od 1984. do 1993. godine radio
je kao projektant u Energoprojektu Hidroin`enjering A.D. Od 1993. godine radi na Elek-
trotehni~kom fakultetu Univerziteta u Beogradu pri Katedri za elektroenergetske sisteme, ~i-
ji je {ef od 2006. godine. Kao stipendista Fondacije Alexander von Humboldt, Bon, SR Ne-
ma~ka, boravio je na posledoktorskom usavr{avanju u institutima za elektroenergetske siste-
me i visok napon univerziteta u Karlsrueu, [tutgartu i Rostoku, SR Nema~ka. Autor i koautor
je 3 monografije nacionalnog zna~aja i jednog praktikuma, 75 radova u me|unarodnim i doma}im ~asopi-
sima i konferencijama. U~estvovao je u realizaciji 65 projekata i 6 programskih alata. Recenzent je 11 knji-
ga i monografija, kao i me|unarodnih i doma}ih ~asopisa, odnosno konferencija. Nagra|en je za 7 rado-
va objavljenih na doma}im konferencijama.
296 Jankovi} M. Vladimir i drugi: Prakti~ni aspekti spajanja tr`i{ta elektri~ne energije
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 296302

Prakti~ni aspekti spajanja tr`i{ta


elektri~ne energije
Vladimir M. Jankovi}, Milo{ B. Mladenovi} i Dejan S. Stoj~evski
JP Elektromre`a Srbije, Vojvode Stepe 412,
11 040 Beograd, Srbija

Stru~ni rad
UDK: 621.311.16; 339.1

Rezime
U radu je predstavljen algoritam spajanja dan-unapred tr`i{ta elektri~ne energije koji se zasniva na
maksimizaciji ukupne dru{tvene dobrobiti na zajedni~kom, spojenom tr`i{tu elektri~ne energije. Pomo}u
ovog algoritma mo`e se spojiti vi{e tr`i{ta bez obzira na strukturu fizi~kih veza izme|u njih. Na primeru
spajanja tr`i{ta zapadne Evrope i nordijskih zemalja kao prvog uspe{nog multiregionalnog povezivanja pri-
kazane su slo`enost i fleksibilnost koncepta spajanja dan-unapred tr`i{ta elektri~ne energije.
Klju~ne re~i: spajanje tr`i{ta elektri~ne energije, implicitne aukcije prenosnih kapaciteta,
dru{tvena dobrobit, optimizacija

PRACTICAL ASPECTS OF ELECTRICITY MARKET COUPLING

Abstract

This paper presents the day-ahead electricity market coupling algorithm. This algorithm is based on
maximization of the total social welfare in a common, coupled electricity market. By using this algorithm it
is possible to couple several markets regardless of the structure of physical connections between the mar-
kets. Complexity and flexibility of the day-ahead electricity market coupling is shown using the example of
market coupling between Central-West Europe and Nordic countries as the first successful multi-regional
market coupling.
Key words: electricity market coupling, implicit capacity auctions, social welfare, optimization

1. UVOD pling). Smatra se da to predstavlja ne samo najefika-


sniji na~in dodele prenosnih kapaciteta izme|u dve
Operatori prenosnih sistema i berze elektri~ne zone ve} da se time obezbe|uju i efikasni ekonom-
energije zajedni~ki su razvili implicitne aukcije pre- ski signali za sve u~esnike na tr`i{tu elektri~ne ener-
kograni~nih prenosnih kapaciteta kao na~in dodele gije. Zbog toga se spajanje tr`i{ta elektri~ne energi-
kapaciteta na dan-unapred tr`i{tu elektri~ne energi- je smatra i delatno{}u u dru{tvenom, odnosno op-
je. Kod implicitnih aukcija se istovremeno trguje i {tem interesu.
elektri~nom energijom i pravima na kori{}enje pre- Osnovni kriterijumi na osnovu kojih se mo`e
nosnih kapaciteta izme|u dve zone [1], tj. vr{i se proceniti da li je spajanje tr`i{ta u dru{tvenom inte-
spajanje tr`i{ta elektri~ne energije (market cou- resu su slede}i [2].

Kontakt sa autorom preko elektronske adrese: vladimir.jankovic@ems.rs


Jankovi} M. Vladimir i drugi: Prakti~ni aspekti spajanja tr`i{ta elektri~ne energije 297
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 296302

1. Da li se posti`e maksimizacija ukupne dru{tvene ski period) prikupljaju naloge za prodaju i kupovinu
dobrobiti na tr`i{tu dan-napred kori{}enjem pre- koje re|aju po veli~ini u obliku krive ponude PS (MS)
nosnih kapaciteta izme|u zona koje se spajaju? i krive potra`nje PD(MD). Prese~na ta~ka ovih dveju
2. Da li se prenosni kapaciteti dodeljuju na objekti- krivih daje prese~nu cenu (MCP) i koli~inu kupljene,
van, transparentan i nediskriminatoran na~in? odnosno prodate (MCV) energije po toj ceni (slika 1).
3. Da li se u~esnicima na tr`i{tu {alju efikasni eko- Ukoliko berza elektri~ne energije nije spojena s
nomski signali kao {to su ujedna~avanje cena iz- drugim berzama, ukupna koli~ina energije koju je u
me|u susednih zona i izbegavanje pojave suprot- nekom satu kupilo K kupaca bi}e jednaka koli~ini
nih komercijalnih tokova energije (kada tokovi energije koju im je prodalo J proizvo|a~a, tj. va`i
idu od tr`i{ta sa ve}om cenom ka tr`i{tu sa ma- slede}a relacija:
njom cenom elektri~ne energije)? K J
MCV = M D ,k = M S , j (4)
k =1 j =1
2. UKUPNA DRU[TVENA DOBROBIT
cena

U teoriji se ukupna dru{tvena dobrobit defini{e EUR/
(evra/
MWh)
MWh) kriva ponude

kao zbir dobitaka proizvo|a~a i kupaca na nekom tr- PPSS(M
( SS))
`i{tu [3].
Dobitak kupaca CS defini{e se kao razlika iz-
me|u cene koju je taj kupac bio spreman da plati za
neki proizvod (npr. PD je cena po kojoj je spreman
MCP
MCP
da kupi koli~inu elektri~ne energije MD) i tr`i{ne ce-
ne po kojoj je taj proizvod kupio (npr. cena elektri~-
kriva

ne energije koja se posti`e na dan-unapred tr`i{tu potra`nje
PD
elektri~ne energije MCP). Ako imamo ukupno K ku- PD(MD)
paca, njihov zajedni~ki dobitak je jednak:
MCV koli~ina (MWh)
CS = (PD ,k MCP ) M D ,k
K
(1)
k =1 Slika 1. Krive ponude i potra`nje u jednoj zoni
za jedan obra~unski period
Dobitak proizvo|a~a PS defini{e se kao razlika
izme|u tr`i{ne cene po kojoj je njegov proizvod ku-
pljen (postignuta cena elektri~ne energije na dan- Na osnovu (3) i (4) dobije se da vrednost ukup-
-unapred tr`i{tu MPC) i cene kojom pokriva tro{ko- ne dru{tvene dobrobiti u jednoj izolovanoj zoni ne
ve proizvodnje tog proizvoda (cena PS po kojoj je zavisi od tr`i{ne cene MCP i da iznosi:
bio spreman da proda koli~inu energije MS na dan-- K J
unapred tr`i{tu). Ako imamo ukupno J proizvo|a~a, W = CS + PS = PD ,k M D ,k PS , j M S , j (5)
k =1 j =1
njihov ukupni dobitak je:
Na osnovu (5) dru{tvena dobrobit se mo`e gra-
( )
J
PS = MCP PS , j M S , j (2) fi~ki intepretirati kao {rafirana povr{ina izme|u kri-
j =1 ve potra`nje i krive ponude (slika 2).
Ove definicije va`e na idealnom (savr{enom) cena

tr`i{tu gde nalozi za prodaju proizvo|a~a i nalozi za EUR/
(evra/
kupovinu kupaca koje oni daju na dan-unapred tr`i- MWh)
MWh) kriva
ponude

PPSS(M
( S)
{tu realno odslikavaju marginalne tro{kove proiz-
vodnje, odnosno potro{nje.
Sabiranjem dobitaka svih proizvo|a~a i svih
kupaca dobija se vrednost ukupne dru{tvene dobro-
MCP
MCP
biti koja iznosi:

W = CS + PS = (PD ,k MCP ) M D , k +
K kriva
potra`nje

k =1 PD(MDP)D

( )
J
+ MCP PS , j M S , j (3) MCV koli~ina (MWh)
j =1

Berze elektri~ne energije [4] kao pravna lica koja Slika 2. Grafi~ka interpretacija ukupne dru{tvene dobiti
organizuju dan unapred tr`i{te, za svaki sat (obra~un- kao povr{ine izme|u krive ponude i krive potra`nje
298 Jankovi} M. Vladimir i drugi: Prakti~ni aspekti spajanja tr`i{ta elektri~ne energije
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 296302

3. OPTIMIZACIJA SPOJENIH TR@I[TA naloga za kupovinu mora biti jednak zbiru prihva}e-
ELEKTRI^NE ENERGIJE nih naloga za prodaju. To ograni~enje se mo`e iska-
zati kao:
Najjednostavniji slu~aj spajanja tr`i{ta je spaja- K J
nje samo dva tr`i{ta ili spajanje vi{e tr`i{ta koja su Cons Z ,t : X D , Z ,t ,k = X S , Z ,t , j = MCVZ ,t (7)
linijski povezana. Prilikom ovakvog spajanja mogu k =1 j =1

se primeniti jednostavniji algoritmi za spajanje koji U slu~aju spajanja tr`i{ta, mo`e do}i do razme-
se svode na popunjavanje prekograni~nog preno- ne energije zone Z sa Y susednih zona NZ, pa se
snog kapaciteta izme|u dve zone dokle god se mo- ograni~enje vezana za bilans u svakoj zoni Z i u sva-
gu upariti ni`e ponude za prodaju iz jedne s vi{im kom satu t mo`e iskazati kao:
ponudama za kupovinu iz druge zone. Koliko }e se K J
ponuda me|usobno upariti na ovaj na~in zavisi od Cons Z ,t : X D , Z ,t , k X S , Z , t , j +
vrednosti kapaciteta, kao i od cena iz naloga za ku- k =1 j =1

povinu i prodaju iz obe zone. Ovaj algoritam je opi- Y Y


san u [5] i on kao rezultat daje ili potpuno spojena + Exp Z NZ ,t I mp NZ Z ,t = 0 (8)
tr`i{ta (s istom cenom u obe zone) ili dva odvojena NZ =1 NZ =1
tr`i{ta kod kojih su se cene pribli`ile nakon spajanja pri ~emu su sa ExpZNZ i ImpNZZ ozna~eni izvoz u
i izme|u koji je u celosti popunjen prekograni~ni susednu zonu, i uvoz iz susedne zone.
prenosni kapacitet. Razmena energije izme|u zona u jednom sme-
U slu~aju spajanja vi{e tr`i{ta sa slo`enijom ru ograni~ena je vredno{}u raspolo`ivog prenosnog
strukturom nije mogu}e primeniti jednostavni algo- kapaciteta (ATC) za taj smer i obra~unski period, pa
ritam ve} je neophodno primeniti neki slo`eniji po- je u tom smislu neophodno uvesti dodatno ograni~e-
stupak. Za taj slu~aj razvijen je optimizacioni postu- nje, npr. za uvoz energije iz jedne zone (A) u drugu
pak ~ija je su{tina istovremeno maksimiziranje zonu (B) u satu t:
ukupne dru{tvene dobrobiti u svim tr`i{nim zonama Y
bez obzira na na~in kako su te zone me|usobno fi- Cons NTC , A B ,t : Exp A B ,t ATC A B ,t (9)
zi~ki povezane. NZ =1

Matemati~ka formulacija ovog postupka je sle- Dodatna ograni~enja se ti~u slo`enih naloga za
de}a. Istovremeno se maksimira ukupna dru{tvena kupovinu, odnosno prodaju energije. U praksi, na
dobrobit u svim zonama Z (npr. postoji ukupno svim berzama elektri~ne energije pored satnih nalo-
N zona) i u svim obra~unskim periodima t unutar tr- ga mogu}e je davati i vi{esatne blok-naloge za kupo-
`i{nog dana (npr. za sva 24 sata u toku jednog dana vinu, odnosno prodaju energije. Ovi nalozi se izvr{a-
ako je obra~unski period t = 1 sat). Odgovaraju}a vaju ili u potpunosti (npr. vrednost bloka je MBlock za
ciljna funkcija za optimizaciju tada se mo`e izkaza- ceo period bloka koji ~ini uzastopni niz od nint obra-
ti kao: ~unskih perioda, tj. sati) ili se u potpunosti odbacuju.
N 24 K Da bi se i ovakvi nalozi mogli uklju~iti u optimizaci-
OBJ : max (PD , Z ,t ,k MCPZ .t ) X D , Z ,t , k + oni postupak, neophodno je uvesti binarnu promen-
Z =1 t =1 k =1
ljivu B koja mo`e imati vrednost ili 1 ili 0 i kojom se
mo`e iskazati da li je blok-nalog prihva}en u celosti
( )
J
+ MCPZ ,t PS , Z ,t , j X S , Z ,t , j (6) (B = 1) ili je u celosti odbijen (B = 0).
j =1 Uvo|enjem blok-naloga ciljna funkcija se pro{i-
U ovoj funkciji XD i XS predstavljaju prihva}e- ruje sa dva dodatna sabirka koji se odnose na blok-
ne koli~ine iz satnih naloga za kupovinu, odnosno -naloge za kupovinu (vrednost bloka MBlockD sa ce-
prodaju koje se optimiziraju. U zavisnosti od tr`i- nom PBlockD u periodu koji obuhvata nint,BlockD obra-
{nih pravila nalozi se mogu prihvatiti i u celosti (kao ~unskih intervala) i blok-naloge za prodaju (vrednost
MD i MS) ili delimi~no, tj. XD i XS mogu imati vred- bloka MBlockS sa cenom PBlockS u periodu koji obu-
nosti od nule do maksimalne vrednosti. Kona~ne hvata nint,BlockS obra~unskih intervala). U zoni Z ima
vrednosti XD i XS dobijaju se kao rezultat optimiza- ukupno M blok-naloga za prodaju i L blok-naloga za
cionog postupka. kupovinu. Ciljna funkcija sada ima slede}i oblik:
Uz ciljnu funkciju potrebno je uva`iti i odre|e- N 24 K
na ograni~enja. Osnovna ograni~enja koja se mora- OBJ : max (PD, Z ,t ,k MCPZ .t ) X D , Z ,t , k +
ju uva`iti prilikom optimizacije dru{tvene dobrobiti Z =1 t =1 k =1

odnose se na bilans energije unutar svake zone.


( )
J
Ako se tr`i{ta ne spajaju, u svakoj zoni Z i u + MCPZ ,t PS , Z ,t , j X S , Z ,t , j
svakom satu t zbir koli~ina energije iz prihva}enih j =1
Jankovi} M. Vladimir i drugi: Prakti~ni aspekti spajanja tr`i{ta elektri~ne energije 299
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 296302

M da po nekom dalekovodu (obi~no je re~ o jedno-


+ BBlockD , Z ,m PBlockD , Z ,m M BlockD, Z ,m n BlockD, Z ,m smernom prenosu elektri~ne energije) postoji
m
(10) ograni~enje koliko se mo`e pove}ati tok energije u
L

BBlockS , Z ,l PBlockS , Z ,l M BlockS ,Z ,l n BlockS , Z ,l jednom satu u odnosu na prethodni sat.
l Optimizacioni zadatak opisan sa ciljnom funk-
cijom (10) i ograni~enjima (9) i (11) defini{e se kao
Optimizacija se vr{i po MCP, XD, XS, BBlockD i zadatak me{ovitog celobrojno-kvadratnog progra-
BBlockS u svakoj zoni, u svakom satu i na nivou da- miranja.
na. Satni nalozi se mogu odbiti, prihvatiti delimi~no Kada ne bi bilo blok-naloga (uvedenih preko bi-
ili u potpunosti, dok se blok-nalozi mogu odbiti ili narnih promenljivih), ovaj zadatak bi se sveo na za-
prihvatiti u potpunosti. datak kvadratnog programiranja koji bi se mogao re-
Sa uvo|enjem blok-naloga mora se promeniti i {avati i putem komercijalno dostupnog optimizacio-
ograni~enje (8) koje se odnosi na bilans u zoni i ono nog alata.
je sada: Zbog postojanja vi{e vrsta blok-naloga svaka
K J M berza elektri~ne energije je u zavisnosti od potrebe
Cons Z ,t : X D , Z ,t ,k X S , Z ,t , j + BBlockD , Z ,m razvila posebne alate za re{avanje navedenog opti-
k =1 j =1 m mizacionog zadatka. Oni se svi zasnivaju na tzv.
L branch and bound algoritmu za re{avanje zadatka
M BlockD , Z , m BBlockS , Z ,l (11) me{ovitog celobrojno-kvadratnog programiranja.
l
Kao rezultat optimizacionog postupka za svaku
Y Y
zonu dobijaju se cena koja va`i za tu zonu, vredno-
+ ExpZ NZ ,t I mp NZ Z ,t = 0 sti prihva}enih ili delimi~no prihva}enih satnih na-
NZ =1 NZ =1 loga, kao i prihva}eni ili odbijeni blok-nalozi. Tako-
Pored navedenih ograni~enja mogu}e je uvesti |e, mogu se izra~unati i neto komercijalni tokovi
jo{ nekoliko dodatnih: energije izme|u svih zona (saldo razmene energije
da se u slu~aju pojave zagu{enog kapaciteta izme- izme|u dve zone gde su me|usobno kompenzovani
|u dve zone (kada je izra~unati tok energije jednak istovremeni komercijalni tokovi u oba smera), kao i
raspolo`ivom prenosnom kapacitetu) mora javiti neto pozicija svake zone (da li ta zona uvozi ili izvo-
razlika izme|u cena u zonama povezanim tim ka- zi energiju, ili je u balansu).
pacitetom i da tok energije mora i}i od zone s ni- Va`no je napomenuti da se pri spajanju tr`i{ta
`om ka zoni s vi{om cenom; ukupna dru{tvena dobrobit pove}ava na ra~un sma-

Cenovna zona iz koje se Cenovna zona u koju se Prekograni~ni prenosni


izvozi uvozi kapacitet
dobitak cena
kupaca MCP

1 uvozne zone
izvozne zone
12
1
2
12
2

koli~ina
izvoz dodatni dobitak uvoz izvoz/uvoz
proizvo|a~a usled
dobitak izvoza dodatni dobitak dobitak TSO
proizvo|a~a kupaca usled zbog zagu{enja
a) b) uvoza c)

Slika 3. Preraspodela dobitka kod u~esnika na tr`i{tu nakon spajanja tr`i{ta koje je izvr{eno pomo}u algoritma
maksimizacije ukupne dru{tvene dobrobiti dvostruko {rafirana povr{ina ( 1 2 ) odgovara preraspodeljenom
dobitku izme|u kupaca i proizvo|a~a prilikom spajanja tr`i{ta
300 Jankovi} M. Vladimir i drugi: Prakti~ni aspekti spajanja tr`i{ta elektri~ne energije
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 296302

njenja dobitka nekog od u~esnika na tr`i{tu. U dru- hodno je potrebno definisati pojmove kao {to su tr-
gim privrednim granama se ~esto pove}anje ukupne `i{ni regioni, tr`i{ne oblasti i cenovne zone.
dru{tvene dobrobiti ograni~ava time da nema sma- Tr`i{na oblast je oblast koju pokriva jedna ber-
njenja dobitka ni za jednog u~esnika na tr`i{tu. Ovo za elektri~ne energije, tj. jedno pravno lice. Unutar
ograni~enje se ne mo`e uvesti u slu~aju spajanja tr- jedne tr`i{ne oblasti mo`e biti jedna ili vi{e cenov-
`i{ta elektri~ne energije. nih zona, tj. zona za koju je na osnovu ponude i po-
Na slici 3 prikazana je preraspodela dobitka iz- tra`nje u toj zoni mogu}e odrediti jedinstvenu cenu.
me|u u~esnika na tr`i{tu u slu~aju spajanja dva tr`i- Dve ili vi{e tr`i{nih oblasti mogu ~initi tr`i{ni re-
{ta [2]. gion kada se tr`i{ne oblasti spoje preko nekog algo-
U zoni (grafik a) gde je posle spajanja do{lo do ritma za spajanje (npr. onog opisanog u poglavlju 3).
skoka cene elektri~ne energije zbog izvoza, deo do- Prethodnih godina u EU je stvoreno nekoliko
bitka kupaca je predat proizvo|a~ima koji pored to- razli~itih organizacionih struktura po pitanju tr`i{nih
ga imaju i dodatno pove}anje dobitka usled izvoza regiona, tr`i{nih oblasti i cenovnih zona.
odre|enih koli~ina energije u drugu zonu. Dvostru- U zemljama severne Evrope kao jednom tr`i-
ko {rafirana povr{ina ( 1 2 ) odgovara preraspode- {nom regionu stvorena je jedna tr`i{na oblast (koju
ljenom dobitku, tj. iznosu koji su izgubili kupci, a pokriva berza elektri~ne energije Nord Pul Spot
dobili proizvo|a~i, a tamno obojena povr{ina odgo- Nord Pool Spot) sa vi{e cenovnih zona (po jedna zo-
vora dodatnom dobitku proizvo|a~a. na za [vedsku i Finsku, dve zone za Dansku i tri ili
U zoni (grafik b) gde je do{lo do smanjenja ce- vi{e zona za Norve{ku). Nord Pul Spot odre|uje ce-
ne zbog uvoza, deo dobitka proizvo|a~a je predat ne za svaku zonu i komercijalne tokove energije iz-
kupcima koji su dodatno profitirali i od uvoza elek- me|u zona koriste}i optimizacioni postupak razdva-
tri~ne energije iz druge zone. Dvostruko {rafirana janja tr`i{ta (market splitting) kojim se maksimizira
povr{ina ( 1 2 ) odgovara preraspodeljenom dobit- dru{tvena dobrobit uz uva`avanje niza ograni~enja.
ku, tj. iznosu koji su izgubili proizvo|a~i, a dobili To se radi za dan-unapred, za svaki sat u tom danu.
kupci, a tamno obojena povr{ina odgovora dodat- U tr`i{nom regionu centralnozapadne Evrope
nom dobitku kupaca. (kako se zvani~no naziva ovaj region u okviru tzv.
Posebno, kada dolazi do zagu{enja prenosnog regionalnih inicijativa za integraciju evropskog tr`i-
kapaciteta izme|u zona, javlja se i dobitak operato- {ta elektri~ne energije) postoje tri tr`i{ne oblasti:
ra prenosnih sistema koji je srazmeran razlici u ce- Belgija (koju pokriva berza Belpex), Holandija
nama u obe zone (grafik v). I ovaj dobitak ulazi u (APX/ENDEX) i Francuska/Nema~ka (koju pokriva
ukupnu dru{tvenu dobrobit jer su aktivnosti operato- Epexspot). U zajedni~koj francusko-nema~koj tr`i-
ra prenosnih sistema po pravilu regulisane i sav do- {noj oblasti postoje dve cenovne oblasti (Francuska
bitak se mora vratiti korisnicima mre`e, tj. u~esnici- i Nema~ka). Ove tri tr`i{ne oblasti su spojene u tr`i-
ma na tr`i{tu. {ni region preko algoritma za spajanje koji se spro-
Kako je krajnji cilj liberalizacije tr`i{ta stvaranje vodi u zajedni~koj kompaniji EMCC. Sam algori-
unutra{njeg tr`i{ta elektri~ne energije u EU, tj. tr`i{ta tam se sli~no kao i kod Nord Pul Spota, zasniva na
bez granica gde koristi od jeftinije energije u jednom maksimiziranju dru{tvene dobrobiti uz uva`avanje
delu Evrope treba da imaju svi potro{a~i u Evropi, niza ograni~enja.
preovla|uju}e mi{ljenje u politi~kim, regulatornim i Na slici 4 data je struktura tr`i{nih i cenovnih
poslovnim krugovima je da navedeni na~in spajanja oblasti u zemljama zapadne Evrope i nordijskim ze-
tr`i{ta zadovoljava sve kriterijume po pitanju dru- mljama.
{tvenog interesa navedene u poglavlju 1. Stoga je U cilju ispunjenja zacrtanog modela dan-una-
spajanje tr`i{ta putem implicitnih aukcija prenosnih pred tr`i{ta postavilo se pitanje na koji na~in je mo-
kapaciteta i prihva}eno kao ciljni, krajnji model dan- gu}e spojiti vi{e razli~ito organizovanih tr`i{nih re-
-unapred tr`i{ta elektri~ne energije za celu EU. giona, tj. spojiti tr`i{ni region centralnozapadne
Evrope sa tr`i{nim regionom severne Evrope [2].
4. SPAJANJE TR@I[NIH REGIONA U vezi s osnovnim tr`i{nim konceptom spoje-
CENTRALNOZAPADNE I nih tr`i{ta otvorila su se dva pitanja.
SEVERNE EVROPE Jedno od pitanja ticalo se hijerarhijskog modela
gde je bilo potrebno re{iti da li da se algoritam za
Od po~etka liberalizacije tr`i{ta elektri~ne ener- spajanje poveri nekoj novoj me|uregionalnoj orga-
gije u EU je do{lo do stvaranja ve}eg broja razli~i- nizaciji (multiregionalni pristup) uz zadr`avanje po-
tih organizacionih struktura s aspekta organizacije stoje}ih odnosa i struktura u svakom od tr`i{nih re-
dan-unapred tr`i{ta elektri~ne energije. Da bi se mo- giona ili da se taj zadatak poveri jednoj od postoje-
gle opisati trenutne organizacione strukture, pret- }ih organizacija (npr. Nord Pul Spotu ili EMCC), {to
Jankovi} M. Vladimir i drugi: Prakti~ni aspekti spajanja tr`i{ta elektri~ne energije 301
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 296302

janje tr`i{ta, od kojih je ~etiri pri-


cenovna zona (jedna cena) menljivo u praksi.
1. Multiregionalno labavo spajanje
tr`i{na oblast (jedna berza) NO2 NO3 po koli~ini koristi se minimalni
granica tr`i{nih regiona skup podataka, izlaz iz algoritma
za spajanje su neto komercijalni
BE NL NO1 SE FI
tokovi izme|u tr`i{nih regiona.
2. Multiregionalno ~vrsto spajanje
po koli~ini koristi se kompletan
skup podataka, izlaz iz algoritma
FR DE DK1 su neto komercijalni tokovi izme-
|u tr`i{nih regiona.
DK2
3. Jednoregionalno ~vrsto spajanje
po koli~ini koristi se kompletan
skup podataka, izlaz iz algoritma
su neto tokovi izme|u tr`i{nih re-
giona, ali i neto komercijalni to-
Slika 4. Tr`i{ne i cenovne oblasti u dva tr`i{na regiona
(regionu severne Evrope i regionu centralnozapadne Evrope) kovi izme|u cenovnih zona unu-
tar svakog od tr`i{nih regiona.
je zahtevalo i promenu u ve} uspostavljenim regio- 4. Jednoregionalno spajanje po ceni i koli~ini ko-
nalnim strukturama (jednoregionalni pristup). risti se kompletan skup podataka, izlaz iz algorit-
Drugo pitanje se odnosilo na izbor jednog od tri ma su neto komercijalni tokovi izme|u tr`i{nih
mogu}a tipa spajanja tr`i{nih regiona: regiona, neto komercijalni tokovi izme|u cenov-
1. spajanje po ceni i koli~ini (price coupling), nih zona unutar tr`i{nih regiona, odnosno tr`i{nih
2. ~vrsto spajanje po koli~ini (tight volume cou- oblasti, kao i cene u svim zonama.
pling) i Iako je o~igledno da je krajnji cilj i evropskog
3. labavo spajanje po koli~ini (loose volume cou- modela dan-unapred tr`i{ta jednoregionalno spaja-
pling).
nje po ceni i koli~ini (price coupling), takva vrsta
Kod spajanja po ceni i koli~ini pomo}u algorit-
spajanja nije mogu}a iz komercijalnih, organizacio-
ma za spajanje odre|uju se cene u svakoj zoni u oba
tr`i{na regiona, odabiraju se blok-ponude u svakoj nih, regulatornih i politi~kih razloga. Stoga je, kao
zoni i odre|uju se neto komercijalni tokovi energije kompromisno prelazno re{enje, izabrano multiregio-
izme|u svih zona (koji predstavljaju saldo razmene nalno ~vrsto spajanje po koli~ini. Ovo re{enje omo-
energije izme|u dve zone gde su me|usobno kom- gu}ava da postoje}e, ve} ustaljene strukture tr`i{ta u
penzovani istovremeni komercijalni tokovi u oba zapadnoj i severnoj Evropi i dalje funkcioni{u na
smera). Spajanje po ceni i koli~ini zahteva da se kao postoje}i na~in, a da se istovremeno izvr{i maksi-
ulaz u algoritam daju svi tr`i{ni podaci (tj. iz svih malno mogu}a integracija tih struktura kroz zajed-
cenovnih zona) i da se u potpunosti ugrade tr`i{na ni~ko kori{}enje svih tr`i{nih podataka.
pravila iz svih zona (npr. u vezi sa svim postoje}im
vrstama blok-naloga). 5. ZAKLJU^AK
Kod spajanja po koli~ini pomo}u algoritma za
spajanje odre|uju se samo neto komercijalni tokovi Odabrani ciljni model dan-unapred tr`i{ta elek-
izme|u cenovnih zona, tr`i{nih oblasti ili izme|u tr- tri~ne energije u EU i Energetskoj zajednici je spa-
`i{nih regiona, a cene u svakoj zoni/oblasti/regionu janje tr`i{ta elektri~ne energije po ceni i koli~ini.
i blok-ponude biraju se po pravilima lokalnih berza Ovakvo spajanje je mogu}e izvr{iti kori{}enjem al-
elektri~ne energije. Razlika izme|u ~vrstog i laba- goritma koji se zasniva na maksimizaciji ukupne
vog povezivanja je u obimu tr`i{nih podataka koji se dru{tvene dobrobiti. Uspe{no su razra|eni optimi-
koriste u algoritmu za spajanje. Kod ~vrstog spaja- zacioni postupci koji omogu}avaju spajanje tr`i{ta
nja koristi se isti skup podataka kao kod spajanja po elektri~ne energije sa razli~itim strukturama i razli-
ceni i koli~ini (kompletni skup tr`i{nih podataka), ~itim produktima. Glavni problemi koji se jo{ mora-
dok se kod labavog spajanja koristi minimalni skup ju re{iti odnose se na plan harmonizacije i promene
podataka nephodan za spajanje. ve} uspostavljenih tr`i{nih struktura, kao i usposta-
Kombinacijom dva tipa hijerarhijskog modela i
vljanje regulatornog i politi~kog okvira za spajanje
tri vrste spajanja tr`i{ta dobija se {est opcija za spa-
tr`i{ta kao aktivnosti od op{teg interesa.
302 Jankovi} M. Vladimir i drugi: Prakti~ni aspekti spajanja tr`i{ta elektri~ne energije
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 296302

Neophodno je ubrzati pripreme za uspostavlja- [2] E. Bridge, ANALYSIS OF COUPLING SOLUTI-


nje berze elektri~ne energije u Srbiji da bi se doma- ONS FOR THE CWE REGION AND THE NOR-
}e tr`i{te elektri~ne energije moglo uspe{no i pravo- DIC MARKET, final version, September 2009
vremeno integrisati u unutra{nje tr`i{te EU. Oda- [3] H. J. Haubrich, TECHNICAL ISSUES REGAR-
brani koncept uspostavljanja berze u Srbiji treba da
DING OPEN MARKET COUPLINGOMC, Aac-
je takav da omogu}i {to br`e i jednostavnije spaja-
nje doma}eg tr`i{ta sa tr`i{tima susednih i drugih hen University, April 2006
evropskih zemalja. [4] M. Mladenovi}, N. Lap~evi}, V. Jankovi}, KON-
CEPCIJA USPOSTAVLJANJA BERZE ELEK-
6. LITERATURA TRI^NE ENERGIJE U SRBIJI, Elektroprivreda,
br. 3/2009, str. 103115
[1] S. Mijailovi}, Z. Vujasinovi}, M. Apostolovi},
[5] V. Jankovi}, D. Stoj~evski, M. Mladenovi}, DE-
PREGLED AKTUELNIH METODA ZA UPRA-
VLJANJE ZAGU[ENJIMA U PRENOSNOJ CENTRALIZOVANE IMPLICITNE AUKCIJE
MRE@I U EVROPI, Elektroprivreda, br. 1/2004, PREKOGRANI^NIH PRENOSNIH KAPACITE-
str. 4055. TA, 29. Savetovanje CIGRE Srbija, R C5-12, 2009

Dora|en rad STK C512 30. savetovanje CIGRE Sbija je primljen u uredni{tvo 26. 07. 2011. godine
Rad odobrilo uredni{tvo 07. 06. 2011. godine

Vladimir M. Jankovi} ro|en je 1964. u ^a~ku. Na Energetskom odseku Elektrotehni~-


kog fakulteta u Beogradu diplomirao je 1991. Tokom studija proveo je 12 meseci na student-
skoj praksi u kompaniji ABB Power Systems u [vedskoj (19881989). Od 1991. bio je zapo-
slen u Elektroprivredi Srbije u Direkciji za upravljanje elektroenergetskim sistemom, gde je
radio na poslovima operativnog dispe~era (19911994), in`enjera za analizu stati~ke sigur-
nosti elektroenergetskog sistema (19942001) i pomo}nika direktora direkcije za deregulaci-
ju tr`i{ta elektri~ne energije (20012005). Magistrirao na Elektrotehni~kom fakultetu u Beo-
gradu na Smeru za elektroenergetske mre`e i sisteme 2001. sa temom Stati~ki pristup analizi naponske sta-
bilnosti u elektroenergetskim sistemima. Kao ~lan niza radnih grupa i projektnih timova aktivno je u~estvo-
vao u izradi i prakti~noj primeni koncepcije liberalizacije tr`i{ta elektri~ne energije u Srbiji i u regionu Ju-
goisto~ne Evrope. Od 2005. radi u JP Elektromre`a Srbije, gde obavlja du`nost direktora Direkcije za po-
slove tr`i{ta elektri~ne energije. Objavio je preko 30 radova na doma}im i me|unarodnim konferencijama.

Milo{ B. Mladenovi} ro|en je 1968. u Beogradu. Zavr{io je ET[ Nikola Tesla, a 1995.
godine diplomirao na Elektrotehni~kom fakultetu u Beogradu, Odsek elektroenergetski siste-
mi. Od 1998. radi u JP EPS, a zatim u JP EMS kao dispe~er NDC na poslovima upravljanja
elektroenergetskim sistemom, od 2006. kao rukovodilac slu`be za razvoj tr`i{ta elektri~ne
energije, od 2008. kao pomo}nik generalnog direktora za upravljanje i tr`i{te, a od 2010. kao
izvr{ni direktor za upravljanje i tr`i{te. Kao predstavnik JP EPS, a kasnije JP EMS u SETSO
TF i Atinskom forumu, od 2004. godine aktivno u~estvuje na poslovima vezanim za imple-
mentaciju regionalnog tr`i{ta elektri~ne energije, a trenutno je predstavnik JP EMS u Komitetu za tr`i{te
ENTSO-E i predsednik ENTSO-E regionalne grupe za tr`i{te Jugoisto~ne Evrope. Koautor je vi{e zapa`e-
nih radova na nacionalnim CIGRE savetovanjima.

Dejan S. Stoj~evski ro|en je 1967. u Beogradu. Diplomirao je 1994. godine na Elektro-


tehni~kom fakultetu u Beogradu, Odsek elektroenergetski sistemi. Od 1996. do 2005. godine
radio je u Elektroenergetskom koordinacionom centru kao in`enjer na poslovima koordina-
cije rada interkonekcije Druge UCTE sinhrone zone, analizama sigurnosti elektroenerget-
skog sistema, kvalitetu rada primarne i sekundarne regulacije, energetskim obra~unima i
pravljenju dnevnih planova rada prekograni~ne razmene elektri~ne energije. Od 2005. godi-
ne zaposlen je u JP Elektromre`a Srbije, gde trenutno obavlja du`nost rukovodioca Sektora
za razvoj i administraciju tr`i{ta elektri~ne energije.
Mini} S. Sa{a i ostali: Specifi~nosti analize mogu}nosti priklju~enja vetroparkova na distributivnu mre`u 303
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 303310

Specifi~nosti analize mogu}nosti


priklju~enja vetroparkova
na distributivnu mre`u
Sa{a S. Mini}, Maja R. Markovi}, Milan V. Ivanovi}
Elektrotehni~ki institut Nikola Tesla, Univerzitet u Beogradu, Koste Glavini}a 8a, 11 000 Beograd, Srbija

Stru~ni rad
UDK: 621.311.245; 621.548; 62854; 551.556.3

Rezime
U radu su prikazane osnovne specifi~nosti analize mogu}nosti priklju~enja vetroparkova snage do
10 MW na distributivnu mre`u. Analizirane su mogu}nosti priklju~enja s aspekta primene postoje}e Tehni~-
ke preporuke br. 16 Direkcije za distribuciju Elektroprivrede Srbije i izmenjene Tehni~ke preporuke br. 16,
~ije su usvajanje o~ekuje, a koja je uskla|ena s primenom tehnolo{ki unapre|enih vetrogeneratora i savre-
menim evropskim standardima vezanim za kvalitet elektri~ne energije vetrogeneratora povezanih na mre`u.
Prezentirani su i analizirani efekti na distributivnu mre`u u pogledu naponskih prilika u kriti~nim stanjima
i gubitaka u distributivnoj mre`i u slu~aju priklju~enja vetroparka na dva razli~ita na~ina, u zavisnosti od
toga da li se primenjuju stari ili novi kriterijumi.
Klju~ne re~i: distributivna mre`a, vetropark, priklju~enje

SPECIFIC CHARACTERISTICS OF WIND FARM CONNECTION POTENTIAL ANALYSIS TO THE DI-


STRIBUTION NETWORK

Abstract

This paper presents the basic characteristics of analysis of wind farm (up to 10 MW capacity) connec-
tion potentials to the distribution network. Connection potentials are analyzed on the basis of the existing
Technical Recommendation No. 16 developed by the Electricity Distribution Department of the Electric
Power Industry of Serbia, and the updated Technical Recommendation No. 16 to be adopted in the near fu-
ture. This Recommendation is harmonized with the technological developments in this area and the current
European standards regarding power quality characteristics of grids connected to wind turbines. Distribu-
tion network effects are presented and analyzed, especially considering critical network states, voltage con-
ditions and network losses, for two wind farm connection types at the same location, depending on the ap-
plied criteria.
Key words: distribution network, wind farm, connection

1. UVOD prvim godinama XXI veka, zahvaljuju}i napretku


tehnologije konverzije energije, ovaj ~isti izvor ener-
Me|u obnovljivim izvorima elektri~ne energije gije u ekolo{kom smislu dobija sve ve}i zna~aj. Do
specifi~ne su vetroelektrane. Posle skoro 100 godina sredine 2010. godine, prema Svetskom udru`enju za
u kojima je zna~aj vetra kao izvora energije opao, u energiju vetra (World Wind Energy Association),

Kontakt sa autorom preko elektronske adrese: saminic@ieent.org


304 Mini} S. Sa{a i ostali: Specifi~nosti analize mogu}nosti priklju~enja vetroparkova na distributivnu mre`u
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 303310

ukupna instalisana snaga vetrogeneratora na svetu kriterijum dozvoljene snage male elektrane (ta~ka
iznosila je 175 000 MW, {to je za oko 16 000 MW 5.4),
vi{e nego na kraju 2009. godine, a ukupna proizvod- kriterijum flikera (ta~ka 5.5),
nja u toku 2009. godine procenjena je na 340 milio- kriterijum dozvoljenih struja vi{ih harmonika (ta~-
na MWh [1]. Pet najve}ih proizvo|a~a elektri~ne ka 5.6) i
energije iz vetroparkova u 2009. godini (SAD sa kriterijum snage kratkog spoja (ta~ka 5.7).
22,1 %, Kina sa 16,3 %, Nema~ka sa 16,2 %, [pani- Kriterijum flikera i dozvoljenih struja vi{ih har-
ja sa 11,5 % i Indija sa 6 %) zauzimali su oko 73 % monika mo`e se proveriti samo za konkretan vetro-
ukupnog svetskog instalisanog kapaciteta u proiz- generator na osnovu parametara koje daje proizvo-
vodnji elektri~ne energije i vetra. |a~, odnosno ovla{}ena nezavisna institucija, poseb-
Dakle, zna~aj vetra kao izvora energije postaje no za svaki generator i elektranu kao celinu, na
sve ve}i i u svetu, a i u Evropi. U Srbiji je proizvod- osnovu atesta o tipskom ispitivanju male elektrane
nja elektri~ne energije iz vetroparkova na samom koja ima iste ili sli~ne karakteristike kao mala elek-
po~etku, delimi~no i zbog regulative koja nije bila trana koja se gradi. Nakon zavr{ene gradnje vetro-
prilago|ena tehnolo{kom napretku u ovoj oblasti, i parka i priklju~enja na distributivni sistem mere-
ne do kraja definisanih i razra|enih procedura za bu- njem mora da se potvrdi vrednost parametara na
du}e proizvo|a~e elektri~ne energije iz energije ve- osnovu kojih su izvr{ene provere uslova priklju~e-
tra. Naravno, poseban zna~aj za budu}u ekspanziju nja. Analiza unapre|enja kriterijuma dozvoljenih
proizvodnje elektri~ne energije iz energije vetra ima struja vi{ih harmonika ne}e biti predmet ovog rada.
i povla{}ena cena od 9,5 c/kWh za period od 12 Za neke druge tipove obnovljivih izvora energi-
godina, definisana uredbom [2] Vlade Republike Sr- je (npr. za male hidroelektrane) ne proveravaju se
bije. drugi i tre}i uslov. To je posledica ~injenice da ve-
U ovom radu }e se analizirati specifi~ne mo- troparkovi rade intermitentno, ~ime prouzrokuju po-
gu}nosti priklju~enja na distributivnu mre`u elektra- vremene periodi~ne propade napona (flikere), a s
na na vetar snage do 10 MW. Analiza }e biti izvr{e- druge strane, odre|eni tipovi vetrogeneratora prou-
na s aspekta postoje}ih uslova priklju~enja u okviru zrokuju zna~ajno utiskivanje struja vi{ih harmonika
Tehni~ke preporuke br. 16 Direkcije za distribuciju u mre`u.
Elektroprivrede Srbije (EPS) [3], kao i s aspekta iz-
menjene Tehni~ke preporuke br. 16, ~ije su usvaja- 2.1. Kriterijum snage kratkog spoja
nje o~ekuje, a koja je uskla|ena sa primenom tehno-
lo{ki unapre|enih vetrogeneratora i savremenim Imaju}i u vidu navedene ~injenice, osnov za
evropskim standardima vezanim za kvalitet elektri~- proveru tehni~kih uslova za priklju~enje malih elek-
ne energije vetrogeneratora povezanih na mre`u [4]. trana je provera kriterijuma dozvoljene snage male
Predmet analize bi}e svi kriterijumi osim kriteriju- elektrane. Ovaj kriterijum garantuje da, u prelaznim
ma dozvoljenih struja vi{ih harmonika. re`imima, promena napona na mestu priklju~enja na
Vetroparkovi priklju~eni na distributivnu mre`u mre`u elektrodistribucije (ED) ne}e prekora~iti
mogu razli~ito uticati na funkcionisanje ove mre`e. vrednost um = 2 %. Mala elektrana mo`e da se pri-
U radu }e biti sagledan uticaj na dva realna primera klju~i na mre`u ED po kriterijumu dozvoljene snage
sa zna~ajnim razlikama u pogledu uticaja na gubitke ako je ispunjen slede}i uslov:
u distributivnoj mre`i. Tako|e }e se prezentirati me- S ks
todologija analize uticaja vetroparka na naponske S NGM (1)
prilike u distrubituvnoj mre`i u stacionarnim re`imi- 50 k
ma. gde je:
SNGM najve}a vrednost jedini~ne snage generatora
2. TEHNI^KI USLOVI ZA PRIKLJU^ENJE u maloj elektrani, odnosno ukupna snaga vi-
VETROPARKA NA DISTRIBUTIVNU {e generatora ako se jednovremeno priklju-
MRE@U I POSLEDICE ~uju na mre`u, u MVA
NJIHOVE PRIMENE Sks stvarna vrednost snage trofaznog kratkog spo-
ja na mestu priklju~enja na mre`u, u MVA
Osnovni tehni~ki uslovi za priklju~enje malih k = Ip/In koeficijent odre|en koli~nikom maksi-
elektrana, pa i vetroparkova, na distributivnu mre`u malne polazne struje Ip (struje uklju~enja)
definisani su Tehni~kim preporukama Direkcije za i nazna~ene struje generatora In, i ima
distribuciju EPS [3] i Pravilima o radu distributiv- vrednosti:
nog sistema [5]. Kriterijumi za priklju~enje vetro- k = 1 za sinhrone generatore i invertore
parka na distributivnu mre`u su: k = 2 za asinhrone generatore
Mini} S. Sa{a i ostali: Specifi~nosti analize mogu}nosti priklju~enja vetroparkova na distributivnu mre`u 305
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 303310

k = 8 kada nije poznat podatak o pola- u analiziranom slu~aju obara maksimalnu snagu ve-
znoj struji Ip. trogeneratora na svega 1,5 MVA, a ukoliko je napoj-
Kod malih elektrana sa vi{e generatora priklju- ni vod duga~ak samo 1 km, na oko 1,9 MVA. Uobi-
~enje narednog generatora na mre`u ED sme da se ~ajene snage agregata koje su ekonomi~ne za prime-
izvede najmanje dva minuta posle priklju~enja pret- nu na podru~ju Srbije kre}u se od 1,5 do 3 MVA, pa
hodnog generatora. U suprotnom, ove generatore je jasno da se te{ko mo`e o~ekivati mogu}nost pri-
treba tretirati kao da se priklju~uju jednovremeno. klju~enja ovih agregata na mre`u srednjeg napona,
Prema [3], navodi se jo{ jedan kriterijum za (jedno- a da to zadovoljava postavljeni kriterijum. Naime,
vremeno) priklju~enje male elektrane na mre`u ED: ukoliko je mesto priklju~enja svega jedan kilometar
S ks du` voda Al~e 50 mm2 udaljeno od TS 35/10 kV/kV
S NGM (2) sa transformatorima snage 8 MVA, a koja se napa-
50 k ja vodom du`ine 1 km, jedini~na snaga agregata
gde je sa SMEL ozna~ena ukupna instalisana snaga koji se mo`e priklju~iti pada na svega 1,3 MVA.
svih generatora u maloj elektrani. Uobi~ajeni uslovi u mre`i su zna~ajno lo{iji od
Mogu}nosti za priklju~enje malih elektrana na analiziranih, pa se pod uslovima definisanim kriteri-
distributivnu mre`u obi~no se analiziraju pod pret- jumom 5.4 u okviru [3] ne mo`e o~ekivati da vetro-
postavkom da u razmatranoj maloj elektrani postoji park ekonomski prilago|en vetru u na{im uslovima,
mogu}nost pojedina~nog priklju~enja generatora na zadovolji uslove priklju~enja na mre`u 10 kV, a ~e-
mre`u ED. Stoga se kriterijum (2) obi~no ne razma- sto ni na mre`u 35 kV.
tra, po{to je znatno stro`i od kriterijuma (1). S druge strane, tehnolo{ki napredak omogu}io
Posledice primene postavljenog kriterijuma je primenu indukcionih generatora kao vetrogenera-
mogu se sagledati ukoliko se analiziraju najpovolj- tora, koji su na mre`u vezani preko AC-DC-AC
niji (ali uobi~ajeni) slu~ajevi s gledi{ta veli~ine sna- konvertora (generatori sa punom konverzijom), ~i-
ge kratkog spoja primenjene na sinhroni vetrogene- me su varijacije napona pri uklju~enju minimizira-
rator (k = 1). ne. Vi{e o mogu}nostima ovakvih vrsta generatora
Maksimalna vrednost struje kratkog spoja mre`e dato je u [6].
110 kV je oko 24 kA, {to zna~i da je snaga kratkog Naime, predstavljeni kriterijum dozvoljene sna-
spoja oko 5 000 MVA (na ovu vrednost se maksimal- ge male elektrane vezan je za ograni~enje napona u
no dimenzioni{e oprema 110 kV u transformatorskoj toku prelaznog procesa uklju~enja elektrane, kao
stanici (TS) 110/X kV/kV na podru~ju Srbije). posledica procesa sinhronizacije elektrane na mre`u.
Ukoliko bi se vetropark priklju~io na sabirnice Ra~una se da se tokom priklju~enja elektrana pove-
35 kV u TS 110/35 kV/kV sa dva transformatora sna- zuje sa mre`om dok jo{ postoji odstupanje frekven-
ge 31,5 MVA (mada se pri prora~unu ra~una sa jed- cije, napona i faznog ugla generatora od vrednosti
nim transformatorom), maksimalna snaga jednog koje diktira mre`a na mestu priklju~enja. Kada se na
agregata iznosi ne{to vi{e od 5,8 MVA. Ukoliko bi mre`u priklju~uju vetrogeneratori sa punom konver-
struja kratkog spoja odgovarala najni`im vrednosti- zijom, nema direktnog kontakta generatora sa mre-
ma u mre`i Srbije (oko 3 kA), maksimalna snaga `om, ve} se vr{i najpre AC/DC konverzija, a zatim
agregata koji se mo`e priklju~iti je oko 4,3 MVA, a DC/AC konverzija uz dva regulatora koji upravljaju
ukoliko bi za tu snagu kratkog spoja instalisan bio bar celim procesom i minimiziraju polaznu struju (tzv.
jedan transformator 110/35 kV/kV snage 20 MVA, IGBT PWM konvertori insulated gate bipolar
maksimalna snaga bi pala na oko 3,15 MVA. transistors pulse-width modulated converters [6]).
Po{to su vetroparkovi locirani na vangradskim Zbog navedenog slu~aja, standard IEC 61400-21
podru~jima, mogu} je priklju~ak i na vod 35 kV, [4] defini{e maksimalnu o~ekivanu promenu napona
bilo u nekoj TS 35/10 kV/kV na 35 kV strani, bi- na mestu priklju~enja zbog pokretanja vetrogenera-
lo na postoje}e, bilo na novoformirano razvodno tora kao:
postrojenje (RP) 35 kV. Obi~no se TS ili RP 35 kV U max S
napajaju nadzemnim vodom 35 kV. Naj~e{}i pre- d max = 100 = 100 ku ( k ) nom (3)
sek u distributivnim mre`ama Srbije je Al~e 95 Un Sk
mm2, a prvi kilometar ovog voda smanjuje jedini~- iz koje se jednostavno prelazi u formulu (1) defini-
nu snagu agregata koju je mogu}e priklju~iti za sana u [3].
oko 140 kVA. Deseti kilometar voda smanjuje U formuli je ku definisan kao faktor promene
snagu na oko 3,1 MVA u najpovoljnijem slu~aju napona (voltage change factor) koji odgovara fakto-
(IKS = 24 kA, SnomTR = 31,5 MVA). ru k u [3], a zavisi od vrednosti faznog ugla impe-
Najve}u redukciju snage unosi transformator danse kratkog spoja koju vidi generator na mestu
35/10 kV/kV. Na primer, transformator snage 8 MVA priklju~enja. Ostale veli~ine u formuli su:
306 Mini} S. Sa{a i ostali: Specifi~nosti analize mogu}nosti priklju~enja vetroparkova na distributivnu mre`u
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 303310

dmax maksimalna o~ekivana promena napona na vrednosti ku(k) ne}e usvajati za unapred definisane
mestu priklju~enja zbog pokretanja vetroge- generatore (kao u [3]) ve} }e se merenjem odrediti
neratora, u %, pod unapred definisanim uslovima, a zatim }e se iz-
Umax maksimalna o~ekivana promena napona na merene vrednosti koristiti za analize mogu}nosti
mestu priklju~enja zbog pokretanja vetro- priklju~enja u realnim uslovima u mre`i.
generatora, u kV Posledice izmene kriterijuma mogu se sagleda-
Unom nominalna vrednost napona mre`e u ta~ki ti ukoliko se analiziraju navedeni slu~ajevi, s gledi-
priklju~enja, u kV {ta veli~ine snage kratkog spoja i parametara mre`e.
Sk vrednost snage trofaznog kratkog spoja na me- Pritom su za analizu usvojene procenjene vrednosti
stu priklju~enja na mre`u ED, u MVA parametara (koje idu na stranu sigurnosti) za genera-
Snom vrednost snage generatora u maloj elektrani tor snage 3 MVA (slika 1).
koja se jednovremeno priklju~uje na mre`u Vetrogenerator jedini~ne snage 10 MVA sa karakte-
ED, u MVA ristikama prikazanim na slici 1 mogao bi se priklju-
k ugao impedanse kratkog spoja u ta~ki priklju~e- ~iti na sabirnice 35 kV bilo koje TS 110/35 kV/kV.
nja, u : U najnepovoljnijem slu~aju priklju~enja na sabir-
nice TS 110/35 kV/kV sa instalisanih 1x20 MVA i
X ks
kk = arg (Z ks ) = arctan (4) strujom kratkog spoja na 110 kV strani od 3 kA,
Rks
dmax dostiglo bi vrednost 1,7 %, {to je manje od
2 %.
Zks kompleksna vrednost impedanse kratkog spoja
Vod 35 kV preseka Al~e 95 mm2 du`ine 10 km
u ta~ki priklju~enja svedena na nominalni na- ograni~ava jedini~nu snagu generatora sa karakte-
pon mre`e u ta~ki priklju~enja, u , ristikama kao na slici 1 na oko 5 MVA.
Xks reaktantska kratkog spoja u ta~ki priklju~enja Najve}u redukciju snage unosi transformator
svedena na nominalni napon mre`e u ta~ki pri- 35/10 kV/kV. Na primer, transformator snage
klju~enja, u , 8 MVA u analiziranom slu~aju obara maksimalnu
Rks rezistansa kratkog spoja u ta~ki priklju~enja snagu vetrogeneratora na 3,3 MVA, a ukoliko je
svedena na nominalni napon mre`e u ta~ki pri- napojni vod duga~ak samo 1 km, na oko 5,7 MVA.
klju~enja, u . Ukoliko je mesto priklju~enja jedan kilometar du`
Jasno je da je, ukoliko se defini{e vrednost voda Al~e 50 mm2 udaljeno od TS 35/10 kV/kV sa
maksimalne dozvoljene promene napona na mestu transformatorima snage 8 MVA, a koja se napaja
priklju~enja vetrogeneratora, mogu}e jednostavno vodom 35 kV du`ine 1 km, jedini~na snaga agre-
do}i do maksimalne dozvoljene snage vetrogenera- gata koji se mo`e priklju~iti pada na 4,1 MVA.
tora koju je jednovremeno mogu}e priklju~iti na Usvajanje novog kriterijuma dozvoljene snage
mre`u. Standard [4] defini{u uslovi pod kojima se za analizu mogu}nosti priklju~enja vetroparka, u
obavlja laboratorijsko merenje faktora promene okviru izmenjene Tehni~ke preporuke br. 16, obez-
napona ku(k) i vrednosti ugla k za koje se odre|u- be|uje priklju~enje zna~ajno ve}ih jedini~nih snaga.
je ova vrednost. Dakle, ra~una se na ~injenicu da se U odre|enom broju slu~ajeva to }e zna~iti i mogu}-

Tabela 1.
Prikaz procenjenih vrednosti elektri~nih karakteristika i performansi vetrogeneratora

Ugao faze mre`nog impedansa, k () 30 50 70 85


Godi{nji prosek brzine vetra, va (m/s) Koeficijent treperenja, c (k, va)
va = 6,0 m/s 3 3 3 3
va = 7,5 m/s 3 3 3 3
va = 8,5 m/s 3 3 3 3
va = 10,0 m/s 3 3 3 3

Slu~aj prebacivanja poslovanja Po~etak pri nominalnoj ili ve}oj brzini vetra
Maksimalan broj prebacivanja, N100m 3
Maksimalan broj prebacivanja, N120m 35
Ugao faze mre`nog impedansa, k () 30 50 70 85
Korak faktora treperenja, ki(k) 0,4 0,35 0,3 0,25
Promena faktora napona, ku(k) 1,1 0,85 0,5 0,25
Mini} S. Sa{a i ostali: Specifi~nosti analize mogu}nosti priklju~enja vetroparkova na distributivnu mre`u 307
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 303310

nost priklju~enja vetroparkova na mre`u srednjeg stributivni sistem merenjem mora da se potvrdi da
napona ukoliko je ona u blizini vetroparka i relativ- koeficijenti flikera cf1 (pojedina~no za svaki genera-
no je blizu napojne TS 35/10 kV/kV. Za sve uobi~a- tor) i cfmel (za celu malu elektranu) ne prelaze vred-
jene situacije u mre`i 35 kV, vetropark sa uobi~aje- nosti koje su garantovane atestom o ispitivanju.
nom snagom jedini~nih agregata (1,5 3 MVA) bi- Ovakav na~in provere kriterijuma bio je definisan u
}e mogu}e priklju~iti na najbli`u ta~ku u mre`i okviru [3].
35 kV, {to primenom do sada va`e}eg kriterijuma ni- Da bi se dodatno proverili flikeri u izmenjenim
je uvek bilo mogu}e. Osnovni kriterijum koji ogra- preporukama (na osnovu nema~kih preporuka [7]),
ni~ava priklju~enje vetroparka ne}e vi{e biti ograni- dugotrajni faktor brojnosti flikera potrebno je prora-
~enje varijacije napona u prelaznom, ve}, verovatno, ~unati i na slede}i na~in:
naponske prilike u stacionarnim re`imima (pre sve- 0.31
,
8 n ,
Plt = N 120,i (k f ,i S n ,i ) 0.46
3.2
ga pri minimalnom optere}enju mre`e i maksimal- , (7)
nom anga`ovanju vetroparka). S k i =1
gde je:
2.2. Uticaj tehnolo{ki unapre|enih Sk vrednost snage trofaznog kratkog spoja na me-
vetrogeneratora na zadovoljenje stu priklju~enja na mre`u, u MVA,
kriterijuma flikera n broj generatora u maloj elektrani,
kf,i koeficijent flikera (u zavisnosti od vrednosti
Zbog intermitentnog rada pojava flikera mo`e faznog ugla impedanse kratkog spoja koju vi-
biti veliki problem kod rada vetrogeneratora. Kriteri- di generator na mestu priklju~enja, u ) koji
jum flikera ocenjuje se pomo}u faktora smetnji (Alt) daje proizvo|a~ vetrogeneratora,
male elektrane, izazvanih flikerom dugog trajanja N120,i maksimalni broj sklopnih operacija koje se
(preko dva sata). Mala elektrana sa n generatora mogu izvr{iti na jedinici i tokom perioda od
ukupne instalisane snage: Smel = Sn mo`e da se pri- 120 min,
klju~i na distributivni sistem ako je ispunjen uslov: Sn,i nazivna snaga i-tog generatora, u MVA.
3 3 Pokazuje se, me|utim, da savremeni vetrogene-
S c f 1 S mel
Alt = c fmel mel = 0.1
, (5) ratori u kojima su indukcioni generatori preko
Sk n S k AC/DC/AC konvertora vezani na mre`u, uglavnom
odnosno: bez problema zadovoljavaju uslove flikera. Za kon-
Smel kretni generator ~ije su procenjene vrednosti (ina~e,
Plt = c fmel 0.46
, (6) zna~ajno ve}e od realnih) prikazane na slici 1, za
Sk kriti~an slu~aj priklju~ka generatora snage 3,1 MVA
gde je: (na 10 kV vod preseka Al~e 50 mm2, na rastojanju
Alt dugotrajni faktor smetnji prouzrokovaih flike- 1 km od napojne TS 35/10 kV/kV sa transformato-
rima, rom 1 x 8 MVA koja se napaja iz TS 110/35 kV/kV
Plt dugotrajni faktor brojnosti (emisije) flikera, 1 x 20 MVA vodom 35 kV preseka Al~e 95 mm2 i
n broj generatora u maloj elektrani, du`ine 10 km) vrednost dugotrajnog faktora brojno-
cfmel koeficijent flikera male elektrane sa n ge- sti flikera je 0,344 na osnovu jedna~ine (6). Me|u-
neratora, tim, primena formule (7) zadovoljavaju}u vrednost
cf1 koeficijent flikera male elektrane s jednim ge- od 0,46 daje tek za tri generatora snage 2,4 MVA, ili
neratorom, ~etiri generatora snage 2,2 MVA.
Sk vrednost snage trofaznog kratkog spoja na me- U realnim situacijama, kada se priklju~ak jedi-
stu priklju~enja na mre`u, u MVA nica ove snage planira na mre`u 35 kV (jer vod Al~e
Smel ukupna instalisana snaga u maloj elektrani, u 50 mm2 nema kapacitet za prenos snage nijednog
MVA, generatora snage 3 MVA), obe provere za tri jedi-
Sn snaga pojedina~nog generatora u maloj elektra- nice snage 3 MVA daju zadovoljavaju}e rezultate.
ni, u MVA. Ipak, mo`e se zaklju~iti da kriterijum flikera u
Koeficijent flikera cf ozna~ava osobinu male analiziranoj situaciji predstavlja faktor ograni~enja
elektrane da proizvodi flikere. Vrednost koeficijenta za snagu koja se mo`e priklju~iti na mre`u.
flikera cf daje proizvo|a~, odnosno ovla{}ena neza-
visna institucija, posebno za svaki generator i elek- 2.3. Kriterijum snage kratkog spoja
tranu kao celinu, na osnovu atesta o tipskom ispiti-
vanju male elektrane koja ima iste ili sli~ne karakte- Zbog priklju~enja male elektrane (pa i vetropar-
ristike kao mala elektrana koja se gradi. Nakon za- ka) snage do 10 MW na distributivnu mre`u ne sme
vr{ene gradnje male elektrane i priklju~enja na di- do}i do pove}anja struje kratkog spoja iznad vred-
308 Mini} S. Sa{a i ostali: Specifi~nosti analize mogu}nosti priklju~enja vetroparkova na distributivnu mre`u
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 303310

nosti za koje je dimenzionisana oprema u postroje- stanja, a provera se vezuje za nazivne napone gene-
njima 10, 20, 35 i 110 kV. ^injenica da su vetropar- ratora u ME.
kovi locirani u vangradskim zonama i da se priklju- Da bi se prevazi{li problemi vezani za proveru
~uju na mre`u u objektima koji se napajaju relativno ovog kriterijuma, u izmenjenoj preporuci [3] defini-
dugim vodovima 35, 20 ili 10 kV umnogome relak- san je opseg dozvoljenih vrednosti napona u stacio-
sira ograni~enja koja name}e ovaj kriterijum. U re- narnom re`imu na mestu priklju~enja elektrane za
alnim situacijama u kojima je proverena mogu}nost bilo koji re`im njenog rada. Ovaj opseg je vezan za
priklju~enja vetroparkova snage do 10 MW na elek- naponska ograni~enja pri planiranju mre`a definisa-
trodistributivnu mre`u 35 kV, snaga kratkog spoja u na u okviru [5] i dat je u narednoj tabeli.
TS 35/10 kV/kV na strani 35 kV bila je manja od Naravno, funkcionisanje mre`e u stacionarnom
150 MVA, {to je zna~ajno manje od vrednosti re`imu zavisi od napona na pragu distributivne mre-
750 MVA za koju se oprema projektuje. Doprinos `e (npr. na 35 kV strani u napojnoj TS 110/35 kV),
pove}anju snage kratkog spoja savremenih vetroge- koji mo`e varirati u relativno {irokom opsegu i ni-
neratora ~ija je ukupna snaga do 10 MW, a priklju- voa i rasporeda optere}enja. Primereno je analizira-
~uju se na mre`u na lokaciji vetroparka kre}e se do ti varijacije napona u napojnoj ta~ki u razumnim
30 MVA (zbog ograni~enja polazne struje koju na- granicama jer nije mogu}e o~ekivati da se bilo koji
me}u konvertori, suptranzijentna reaktansa ovih ge- vetropark prilagodi varijacijama napona u ovoj ta~-
neratora ima zna~ajno ve}u vrednost). Ukoliko bi se ki u naj{irim mogu}im granicama (npr. u opsegu
usvojila i kriti~no niska vrednost suptranzijentne re- 31,538 kV). S druge strane, vetropark se u pogledu
aktanse vetrogeneratora od 10 %, doprinos pove}a- napona mora prilagoditi svim nivoima optere}enja u
mre`i. Iz tog razloga za proveru kriterijuma u izmenje-
nju snage kratkog spoja je manji od 100 MVA, {to u
noj preporuci za priklju~ak elektrane na mre`u 35 kV
realnim slu~ajevima ne bi trebalo da bude problem
analizirana su dva stanja: 1) stanje sa minimalnim
pri priklju~enju na mre`u 35 kV.
optere}enjem, naponom 36 kV na pragu distributiv-
U realnim analiziranim slu~ajevima priklju~enja
ne mre`e i maksimalnim anga`ovanjem elektrane,
doprinos vetroparkova snage oko 9 MVA pove}anju 2) stanje sa maksimalnim optere}enjem, naponom
snage kratkog spoja na 35 kV strani TS 35/10 kV/kV 35 kV na pragu distributivne mre`e i neanga`ova-
koje su u blizini mesta priklju~enja (ili predstavljaju nom elektranom.
mesto priklju~enja) iznosio je svega oko 20 MVA i Zahvaljuju}i unapre|enom na~inu sistematiza-
ni na koji na~in ne ugro`ava postoje}u opremu. cije podloga opisanom u [8], danas je mogu}e brzo
proveriti funkcionisanje mre`e u oba stanja u svim
3. FUNKCIONISANJE VETROGENERATO- distributivnim preduze}ima u Srbiji. Ukoliko se u
RA U USTALJENIM RADNIM STANJIMA oba stanja u svim ta~kama mre`e dobiju naponi u
granicama definisanim tabelom I, pri ~emu je mogu-
3.1. Kriterijum varijacije napona }e koristiti i dispe~erske akcije (sezonsku promenu
u stacionarnom re`imu prenosnog odnosa transformatora, ili sezonsko is-
klju~enje neoptere}enih transformatora), smatra se
Prema preporuci [3], u stacionarnom stanju, naj- da vetropark zadovoljava uslove rada u stacionar-
ve}e dozvoljeno odstupanje napona na mestu priklju- nom re`imu.
~enja u odnosu na nazivne napone generatora u mini
elektrani (ME) iznosi Um = 5 % ako se ME priklju- 3.2. Uticaj rada vetroparka na gubitke
~uje na mre`u srednjeg napona (SN), odnosno u distributivnoj mre`i
Um = 5% 10 % ako se ME priklju~uje na mre`u
niskog napona (NN). Provera ovog kriterijuma nije Ne mo`e se doneti generalni zaklju~ak o utica-
jednostavna jer nisu definisani uslovi stacionarnog ju rada vetroparka na gubitke u distributivnoj mre`i

Tabela 2.
Naponska ograni~enja pri planiranju mre`a

Minimalni napon u normalnom Minimalni napon u havarij- Maksimalni napon u normal-


Nominalni napon ~vori{ta
radnom re`imu skom radnom re`imu nom radnom re`imu
110 kV 99 kV 99 kV 121 kV
35 kV 31,5 kV 31,5 kV 38 kV
20 kV 19 kV 18 kV 21,4 kV
10 kV 9,5 kV 9 kV 10,7 kV
Mini} S. Sa{a i ostali: Specifi~nosti analize mogu}nosti priklju~enja vetroparkova na distributivnu mre`u 309
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 303310

jer gubici zavise od dispozicije optere}enja u odre- tehnolo{ka unapre|enja vetrogeneratora koja sama
|enom trenutku, naponskih prilika na pragu distri- po sebi omogu}uju stabilno funkcionisanje mre`e.
butivne mre`e, konfiguracije mre`e na koju funkci- Evropski standardi (npr. [4]) ispratili su ova tehno-
onisanje vetroparka mo`e da uti~e, polo`aja vetro- lo{ka unapre|enja kroz mogu}nost da se parametri
parka u mre`i i naravno proizvodnje vetroparka u koji su do tada ra~unski proveravani, mere u labo-
odre|enom trenutku. Dosada{nja iskustva ukazuju ratorijskim uslovima, i na bazi toga donose zaklju~-
na to da se pre mo`e o~ekivati pove}anje nego sma- ci o mogu}nosti zadovoljenja postoje}ih kriterijuma.
njenje gubitaka iz nekoliko razloga. Ekonomi~nije Izmena preporuke [3] ide u tom pravcu, a u radu su
je graditi vetroparkove snaga pribli`nijih maksimal- analizirane posledice izmena primenjene na realnim
nim i u zonama u kojima vetar omogu}uje rad u re- primerima.
`imu maksimalnog generisanja u {to du`em periodu. Pokazuje se da primena izmenjenih preporuka
S druge strane, vetroparkovi su obi~no locirani u ne- omogu}uje priklju~ak generatora zna~ajno ve}ih
naseljenim zonama, odnosno u zonama sa malom snaga na mre`u s gledi{ta kriterijuma promene na-
gustinom optere}enja, a i malim ukupnim konzu- pona u prelaznom re`imu, tako da kriterijum funkci-
mom, pa se naj~e{}e mo`e o~ekivati da elektrana onisanja vetroparka u stacionarnom re`imu, i krite-
vra}a snagu do napojne ta~ke za distributivnu mre- rijum flikera postaju odlu~uju}i za izbor na~ina pri-
`u, nego da smanji tokove snaga po napojnim vodo- klju~enja.
vima. S druge strane, primena izmenjenih kriterijuma
Na primeru elektrane u zoni Podunavlja u Srbi- omogu}uje ve}u fleksibilnost u na~inu priklju~enja,
ji, snage od oko 9 MW, pokazuje se, me|utim, da tako da postoji mogu}nost zna~ajnog pobolj{anja
uticaj mo`e biti i pozitivan. Me|utim, taj uticaj za- rada distributivne mre`e u nekim situacijama koje
visi od na~ina priklju~enja (pravca plasmana snage), ne bi bile mogu}e kroz primenu postoje}ih kriteriju-
koji je uslovljen kriterijumima koji }e biti primenje- ma priklju~enja. Prikazani primer pokazuje da pri-
ni za priklju~enje (postoje}im ili izmenjenim). Nai- mena izmenjenih kriterijuma pri izboru na~ina pri-
me, u slu~aju da se primene postoje}i kriterijumi, klju~enja mo`e omogu}iti smanjenje gubitaka od
mogu}e je priklju~iti vetropark sa jedini~nom sna- skoro 600 kW pri maksimalnim optere}enjima, {to
gom generatora od 1,8 MW, pri ~emu vetropark ko- donosi zna~ajan pozitivan finansijski efekat distri-
ji se sastoji od pet generatora snagu treba da plasira butivnom preduze}u.
u pravcu jedne TS 110/35 kV/kV. Na ovaj na~in gu-
bici u mre`i bi se u maksimalnom re`imu smanjili za 5. LITERATURA
oko 100 kW.
U slu~aju primene izmenjenih kriterijuma, jedi- [1] World Wind Energy Report 2009, World Wind
ni~na snaga generatora u okviru vetroparka mo`e da Energy Association WWEA, March 2010.
bude i ve}a (usvojene su ~etiri jedinice snage [2] UREDBA O MERAMA PODSTICAJA ZA PRO-
2,3 MW), pri ~emu se snaga plasira u pravcu druge IZVODNJU ELEKTRI^NE ENERGIJE KORI-
napojne TS 110/35 kV/kV. U drugom slu~aju gubici []ENJEM OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE I
u maksimalnom re`imu smanjuju se za skoro KOMBINOVANOM PROIZVODNJOM ELEK-
600 kW u maksimalnom re`imu. Ukoliko bi ekviva- TRI^NE I TOPLOTNE ENERGIJE, Slu`beni gla-
lentno vreme trajanja anga`ovanja maksimalne sna- snik RS, 99/2009, 2009.
ge vetroparka bilo oko 2 000 sati (za male vetropar- [3] Tehni~ka preporuka br. 16, OSNOVNI TEHNI^KI
kove bi trebalo da bude i ve}e da bi bili ekonomi~ni ZAHTEVI ZA PRIKLJU^ENJE MALIH ELEK-
za izgradnju), o~ekivana u{teda u nabavci elektri~ne TRANA NA MRE@U ELEKTRODISTRIBUCIJE
energije bila bi godi{nje ve}a od 15 000 evra. Dakle, SRBIJE, JP-EPS Direkcija za distribuciju,
izmenjeni kriterijumi pru`aju fleksibilnost u izboru maj 2003.
na~ina priklju~enja koja omogu}uje izbor re{enja [4] IEC 64100-21 WIND TURBINES PART 21: ME-
koja najvi{e odgovaraju radu distributivne mre`e u ASUREMENT AND ASSESSMENT OF POWER
stacionarnom re`imu. QUALITY CHARACTERISTICS OF GRID CON-
NECTED TO WIND TURBINES (Merenje i proce-
4. ZAKLJU^AK na karakteristika kvaliteta elektri~ne energije vetro-
generatora povezanih na mre`u), Edition 2.0, 2008
Rigidnost postoje}e preporuke [3] u zna~ajnoj [5] Pravila o radu distributivnog sistema (verzija 1.0),
meri ote`avaju mogu}nost prilju~enja vetroparkova JP EPS, 2009.
na distributivnu mre`u. Izvesna konzervativnost u [6] Ion Boldea, THE ELECTRIC GENERATORS
pogledu za{tite stanja u distributivnoj mre`i mora HANDBOOK, VARIABLE SPEED GENERA-
da postoji, ali postoje}e preporuke ne uva`avaju TORS, CRC Press, Taylor & Francis Group, 2006.
310 Mini} S. Sa{a i ostali: Specifi~nosti analize mogu}nosti priklju~enja vetroparkova na distributivnu mre`u
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 303310

[7] Generating Plants Connected to Medium Voltage [9] Milan ]alovi} i Miodrag Mesarovi}: VETROE-
Network, Guideline for generating plants connec- LEKTRANE U SAVREMENIM ELEKTRO-
tion to and parallel operation with the medium-vol- ENERGETSKIM SISTEMIMA, ~asopis Elektro-
tage network, Bundesverband der Energie- und
privreda 12009, str. 316.,
Wasserwirtschaft e.V., 2008.
[10] MOGU]NOSTI U PRIMENI ELEMENATA GEO-
[8] Rade M. ]iri} i Nikola Rajakovi}: ANALIZA RA-
DA NISKONAPONSKIH MRE@A SA SINHRO- GRAFSKOG INFORMACIONOG SISTEMA U
NIM GENERATORIMA, ~asopis Elektroprivre- ELEKTRODISTRIBUTIVNIM PREDUZE]IMA,
da 12010, str. 3948. Elektroprivreda, No. 3, 2010, str. 242252.

Dora|en rad STK C609 30. savetovanje CIGRE Srbije <None>je primljen u uredni{tvo 27. 06. 2011. godine
Rad odobrilo uredni{tvo 07. 06. 2011. godine

Sa{a Mini} ro|en je 1971. godine. Diplomirao 1994. godine. na Elektrotehni~kom fa-
kultetu u Beogradu, Smer elektroenergetski sistemi. Od 1994. godine zaposlen u Elektroteh-
ni~kom institutu Nikola Tesla u Beogradu. Bavi se analizom rada i planiranjem razvoja
prenosnih i distributivnih elektri~nih mre`a. Rukovodio izradom ve}eg broja studija razvoja
mre`a.

Maja R. Markovi} (1980) diplomirala je 2006. godine na Elektronskom fakultetu u Ni-


{u na Smeru za industrijsku energetiku. Po diplomiranju se zaposlila u Elektrotehni~kom in-
stitutu Nikola Tesla u Beogradu. Sara|ivala na izradi vi{e studija analiza rada prenosne
mre`e i planiranja razvoja distributivnih mre`a. Rukovodila je izradama studija koje su tre-
tirale dugoro~ni razvoj mre`e na podru~ju ED Vranje i ED Loznica.

Milan Ivanovi} ro|en je 1978. godine u Boru. Zavr{io Elektrotehni~ki fakultet u Beo-
gradu 2004. godine. Magistrirao je 2010. godine. Zaposlen u Elektrotehni~kom institutu
Nikola Tesla od 2005. godine. Saradnik i rukovodilac na vi{e studija i projekata iz obla-
sti analize i planiranja distributivnih mre`a i analize rada i stabilnosti funkcionisanja pre-
nosne mre`e.
Radosavljevi} Lj. Radovan i drugi: Povi{enje nivoa {uma kod solarnih }elija usled povi{enja temperature i radijacionih o{te}enja 311
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 311316

Povi{enje nivoa {uma kod solarnih }elija


usled povi{enja temperature i
radijacionih o{te}enja
Radovan Lj. Radosavljevi}1,
Milo{ R. Zdravkovi}1, Bojan B. Cavri}1, Koviljka \. Stankovi}1 i Aleksandra I. Vasi}2
1
Elektrotehni~ki fakultet, Univerzitet u Beogradu, Bulevar kralja Aleksandra 73, 11 000 Beograd, Srbija
2
Ma{inski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Kraljice Marije 16, 11 000 Beograd, Srbija

Stru~ni rad
UDK: 621.385.51; 523.9; 612.014.44

Rezime
Rad u ote`anim uslovima kao {to su povi{ena temperatura i zra~enje mogu zna~ajno pogor{ati osnov-
ne karakteristike fotodetektora (na primer, solarnih }elija). Iako mehanizmi i procesi degradacije mogu bi-
ti razli~iti, svi oni, manje ili vi{e, pove}avaju nivo {uma u ure|aju i pove}avaju prag detekcije i ograni~a-
vaju funkcionisanje ure|aja. To je veoma izra`eno kod solarnih }elija, zbog njihovog specifi~nog dizajna i
stalne izlo`enosti sun~evom zra~enju. U ovom radu istra`ivanja su usmerena na analizu uticaja povi{ene
temperature i radijacionih o{te}enja na nivo {uma u solarnim }elijama.
Klju~ne re~i: nivo {uma, solarne }elije, radijaciona o{te}enja

INCREASED NOISE LEVEL IN SOLAR CELLS CAUSED BY THE INCREASED TEMPERATURE AND
RADIATION DAMAGE

Abstract

Difficult working conditions such as increased temperature and radiation could significantly deterio-
rate main characteristics of photo-detectors (e.g. solar cells). Though degradation mechanisms and proces-
ses could be various, they all, more or less, increase the noise level in the device, thus resulting in the rise
of the detection threshold, and limitation of device functioning. This is particularly prominent in the case of
solar cells, because of their specific design, and constant exposure to solar irradiation. Investigations in
this paper are directed to analyzing the influence of the increased temperature and radiation damage on no-
ise level in solar cells.
Key words: noise level, solar cells, radiation damage

1. UVOD ga je sni`avanje nivoa {uma veoma va`an preduslov


za dobijanje kvalitetnih detektora, te su istra`ivanja
Jedna od osnovnih karakteristika svih detektora fizi~kih osnova razli~itih tipova {uma neophodna za
je energetska rezolucija koja prvenstveno zavisi od
njihovu optimizaciju. Bez obzira na kvalitet detekto-
{uma. Negativan uticaj {uma na funkcionisanje de-
tektora ogleda se u {irenju spektralne linije signala i ra, {um postoji u svim detektorima i zavisi od funda-
podizanju praga detekcije, {to predstavlja glavni mentalnih fizi~kih procesa tokom proizvodnje i to-
ograni~avaju}i faktor za rad detektora [1]. Zbog to- kom rada ure|aja.

Kontakt sa autorom preko elektronske adrese: radosavljevic@etf.rs


312 Radosavljevi} Lj. Radovan i drugi: Povi{enje nivoa {uma kod solarnih }elija usled povi{enja temperature i radijacionih o{te}enja
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 311316

U poluprovodnicima je naro~ito zna~ajan ni- laca naelektrisanja. Iz tih razloga se sprovode opse-
skofrekventni elektri~ni {um, kao {to su 1/f {um i `na istra`ivanju radi razvijanja poluprovodni~kih
praskavi {um. Obe vrste {uma se manifestuju kao ure|aja koji mogu pouzdano da rade u uslovima po-
slu~ajna fluktuacija struje ili napona na izlazu i sni- ve}anog zra~enja [1214]. Sa tehnolo{kog stanovi-
`avaju efikasnost ure|aja. Iako jo{ nije teorijski do- {ta je veoma va`no da se utvrde promene izlaznih
kazano, mnogi eksperimentalni rezultati ukazuju na karakteristika ure|aja (struje, napona i efikasnosti)
to da poreklo 1/f {uma i praskavog {uma mogu da usled izlo`enosti zra~enju koje mogu da uti~u na
budu fluktuacije broja slobodnih nosilaca naelektri- njegov rad.
sanja povezane sa zamkama lokalizovanim u blizini Cilj ovog rada je da istra`i povi{enje nivoa {u-
ili direktno u oblasti spoja, ili fluktuacije pokretlji- ma kod solarnih }elija usled povi{enja temperature i
vosti nosilaca naelektrisanja [24]. U oba slu~aja radijacionih o{te}enja radi proizvodnje pouzdanih i
ove fluktuacije proizlaze iz interakcije nosilaca sa kvalitetnih ure|aja.
defektima, povr{inskim stanjima i ne~isto}ama na-
stalim ili tokom procesa proizvodnje ure|aja, ili 2. EKSPERIMENTALNA PROCEDURA
usled nepovoljnih uslova rada (zra~enje, povi{ene
temperature, vla`nost) [5]. To je naro~ito izra`eno Prou~avanje temperaturske zavisnosti 1/f {uma
kada ure|aji imaju veliki odnos povr{ina/zapremina, u silicidima obavljeno je za TiN/Ti/Si uzorke. Za sve
kao {to su solarne }elije. U tim slu~ajevima se o~e- uzorke je ura|ena jonska implantacija As+ jonima,
kuje da su povr{inski efekti glavni uzrok pojave odgrevanje i karakterizacija elektri~nih osobina. Do-
niskofrekventnog {uma, pa su visokokvalitetni kon- ze implantacije su se kretale od 5 x 1 015 jona/cm2
takti od izuzetnog zna~aja. S obzirom na to da silici- do 1 x 1 016 jona/cm2. Uzorci su izlagani termi~kom
di imaju dobru temperaturnu stabilnost i malu otpor- tretmanu na razli~itim temperaturama 20 minuta. Za
nost, oni se vrlo ~esto koriste za proizvodnju razliku od drugih merenja sli~nog tipa, ova merenja
pouzdanih kontakata. Formiranje silicida je veoma su bila bazirana na temperaturnoj zavisnosti nivoa
slo`en proces jer uklju~uje nano{enje tankih metal- {uma u silicidima na dve temperature: 21 C i 50 C.
nih slojeva na poluprovodnik, odgrevanje i jonsku Nivo {uma je meren standardnom ORTEC opremom
implantaciju, tako da kvalitet silicida, a samim tim i (za automatsku kalibraciju je kori{}en MAESTRO
nivo {uma, zavise od mnogo povezanih faktora II kod).
(temperature, doze implantacije itd.). Eksperimentalna merenja promena izlaznih ka-
Drugi uzrok {uma koji se naj~e{}e povezuje s rakteristika solarnih }elija su vr{ena na komercijal-
ote`anim uslovima rada je zra~enje. Prilikom inter- no dostupnim solarnim }elijama baziranim na enkap-
akcije sa materijalom, zra~enje mo`e da deponuje suliranom polikristalnom silicijumu. Strujno-napon-
veliku koli~inu energije koja izaziva razli~ite efekte ska merenja su kori{}ena za karakterizaciju izlaznih
[6]. Defekti u poluprovodnicima poizvedeni zra~e- veli~ina solarnih }elija. Kori{}ena je standardna
njem povezani su sa lokalizovanim energetskim sta- merna oprema za merenje I-V krive za razli~ite ni-
njima [79] koja menjaju koncentraciju i pokretlji- voe osvetljenja (izme|u 40 i 350 W/m2).
vost nosilaca naelektrisanja. Naime, osnovna karak- Solarne }elije su ozra~ivane Co-60 gama izvo-
teristika detektora je {irok opseg koncentracija nosi- rom razli~itih doza. Ozra~ivanje je izvr{eno kroz
laca naelektrisanja, bilo usled postojanja ne~isto{a i staklo u kontrolisanim uslovima. Pre i posle svakog
defekata, bilo usled povi{ene temperature. Lokalizo- koraka ozra~ivanja merene su strujno-naponske ka-
vana energetska stanja u kristalu naj~e{}e su tako- rakteristike u strogo kontrolisanim uslovima na sob-
zvani rekombinacioni centri a ne~isto}e sa dubokim noj temperaturi. Za sva merenja, kombinovana mer-
ili vi{estrukim energetskim nivoima u znatnoj meri na nesigurnost je bila manja od 5 %.
stimuli{u proces rekombinacije. Defekti izazvani
zra~enjem ispunjavaju ove uslove i mogu da pred- 3. REZULTATI I DISKUSIJA
stavljaju rekombinacione centre. Glavni efekat koji
zra~enje izaziva je pove}anje struje zasi}enja gene- 3.1. Merenja nivoa {uma u silicidima
risane unutar povr{ine osiroma{ene oblasti ili na
njoj. Trajna o{te}enja ure|aja su pouzrokovana su- Iako je o~ekivano da je u uslovima povi{ene
darima upadnog zra~enja s atomima kristalne re{et- temperature termi~ki {um dominantan u celokup-
ke, {to mo`e da dovede do njihovog izme{tanja i nom {umu u poluprovodni~kim ure|ajima, u ovom
stvaranja defekata [10, 11]. Generaciono-rekombi- radu je prime}eno pove}anje i 1/f {uma. Spektri fre-
nacioni {um mo`e da bude prozveden fluktuacijama kventno zavisnog {uma na ni`oj (21 C) i vi{oj
gustine nosilaca naelektrisanja proizvedene sponta- (50 C) temperature prikazani su na slikama 1 i 2,
nim fluktuacijama generacije i rekombinacije nosi- respektivno. Iako se smatra da su stabilni i pouzda-
Radosavljevi} Lj. Radovan i drugi: Povi{enje nivoa {uma kod solarnih }elija usled povi{enja temperature i radijacionih o{te}enja 313
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 311316

ni kao kontakti, defekti i ne~isto}e u osnovnom ma- Ova temperaturno zavisna merenja ukazuju na
terijalu silicida mogu tokom vremena da proizvedu veoma zna~ajnu ~injenicu da jonska implantacija mo-
neke negativne efekte. `e da obezbedi temperaturnu stabilnost silicida kada
To je naro~ito izra`eno ako se ta stanja nalaze je posredi 1/f {um. Naime, sa slika 1 i 2 mo`e da se
unutar energetskog procepa i aktiviraju se tokom ra- vidi da uzorci implantirani dozama od 5 x 1 015 jo-
da u nepovoljnim uslovima kao {to je povi{ena tem- na/cm2 imaju najni`i nivo {uma i veoma dobru tem-
peratura. U tom slu~aju ona postaju zamke za paro- peraturnu stabilnost, pa se mo`e re}i da ova doza
ve elektron{upljina i na taj na~in smanjuju broj ko- implantacije dovodi do homogenije silicidacije i
lektovanih nosilaca naelektrisanja, proizvode}i {um stvaranja Ti-Si faze sa najni`om koncentracijom kri-
u ure|aju. stalnih defekata (posle odgrevanja). Tako|e, raniji
Me|utim, prime}eno pove}anje 1/f {uma mo`e rezultati su pokazali [4] da je nivo {uma najni`i za
da se, u izvesnoj meri, stabilizuje kontrolisanom jon- uzorke implantirane posle odgrevanja. To ukazuje
skom implantacijom, kao {to se mo`e videti na slika- na ~injenicu da termi~ka obrada dovodi do relaksa-
ma 1 i 2. Strukturalna RBS analiza je pokazala da cije kristalne re{etke i pobolj{anja kristalne struktu-
jonska implantacija ne izaziva redistribuciju kompo- re silicida, kao i pobolj{anja elektri~nih karakteristi-
nenata kada su posredi ni`e doze implantacije, ali je ka ure|aja baziranih na silicidima kao kontaktima
za vi{e doze implantacije (1 x 1 016 jona/cm2) prime- (na primer solarnim }elijama).
}ena razru{ena struktura, a tako|e i vi{i nivo {uma.
75 3.2. [um u solarnim }elijama
T = 21 C proizveden zra~enjem
70 U = +1 V
Nivo frekventnog {uma (keV)

65 Kao {to je moglo i da se o~ekuje, zra~enje ima


60 veliki uticaj na izlazne karakteristike solarnih }elija
55 neimplantiran (struju, napon, efikasnost). Poznato je da se, u zavi-
50
5x1015 snosti od energije gama zra~enja, njegova interakci-
1x1016` ja sa materijalom svodi na jonizaciju kroz fotoefekat
45 i Komptonov efekat. Tako|e, usled neizbe`nog pri-
40 sustva povr{inskih energetskih stanja (kao rezultat
35 defekata re{etke, dislokacija, ne~isto}a i sl.), brzina
30 povr{inske rekombinacije i gustina povr{inskih stra-
nja rastu posle izlaganja silicijuma zra~enju. Ova
0 50 100 150 200 250 300 350
f (kHz) stanja mogu da predstavljaju veoma efikasne re-
kombinacione centre za nosioce naelektrisanja. Ge-
Slika 1. Nivo frekventnog {uma za dva implantirana i
neracija parova elektron{upljina usled jonizacionih
jedan neimplantiran uzorak na 21 C efekata obi~no pove}ava {um i smanjuje izlaznu
struju, kao {to mo`e da se vidi sa slike 3. Ovo sma-
njenje je izra`eno bez obzira na nivo osvetljenja ia-
600
ko je pad strmiji za ni`e doze zra~enja.
T = 50 C Postojanje promena u materijalu izazvanih zra-
U = +1 V ~enjem potvr|eno je merenjima redne otpornosti so-
500
Nivo frekventnog {uma (keV)

larnih }elija (slika 4).


Nagli rast redne otpornosti prime}en je za obe
400
doze, ali je za vi{u dozu zra~enja redna otpornost
neimplantiran imala istu vrednost za oba nivoa osvetljenja, {to
300
5x1015 ukazuje da je za vi{e doze zra~enja uticaj zra~enja
1x1016 dominantan u odnosu na uticaj osvetljavanja. Ovaj
200
porast redne otpornosti negativno uti~e na ostale iz-
lazne karakteristike solarnih }elija, prvenstveno na
100
faktor ispune i kona~no na efikasnost. Na slici 5 pri-
kazan je taj uticaj, gde je uo~ljiv pad efikasnosti.
0
0 50 100 150 200 250 300 350 [to se zavisnosti Jsc ti~e, opadanje je strmije za
f (kHz) prvu dozu zra~enja, {to ukazuje da najve}e razru{e-
nje strukture i transportnih mehanizama koji dovode
Slika 2. Nivo frekventnog {uma za dva implantirana i do povi{enja {uma nastaje na po~etku. Tako|e, kao
jedan neimplantiran uzorak na 50 C {to na slici 5 mo`e da se vidi, opadanje efikasnosti
314 Radosavljevi} Lj. Radovan i drugi: Povi{enje nivoa {uma kod solarnih }elija usled povi{enja temperature i radijacionih o{te}enja
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 311316

2
J]SC (mA/cm2) 255 2
W/m 2
255 W/m ne zavisi od nivoa osvetljenja. Vrednosti efikasnosti
89 338 2
W/m 2
338 W/m su manje-vi{e iste za oba nivoa osvetljenja, {to uka-
8 zuje da zra~enje vi{e uti~e na proizvodnju i transport
7
7
nosilaca naelektrisanja nego osvetljenje. Sa stanovi-
{ta principa rada solarne }elije to mo`e da bude va-
6 `an ograni~avaju}i faktor.
6
5 Mo`e se re}i da zajedni~ki uticaj povi{enja 1/f i
54 praskavog {uma usled o{te}enja izazvanog zra~e-
3 njem ima negativan uticaj na glavnu karakteristiku
4 solarnih }elija, efikasnost.

3 4. ZAKLJU^AK
00 11000
000 22000
000 33000
000 44000
000 55000
000 66000
000 S obzirom na ~injenicu da je degradacija elek-
D (kGy)
D [kGy] tri~nih i opti~kih karakteristika pri povi{enoj tempe-
Slika 3. Zavisnost gustine izlazne struje JSC raturi jedan od glavnih ograni~avaju}ih faktora za
od doze zra~enja za dva nivoa osvetljenja rad solarnih }elija, merenja i sni`enje nivoa {uma je
RS ()
veoma zna~ajno za pobolj{anje karakteristika solar-
1,4
1.4 nih }elija. Temperaturna zavisnost 1/f {uma u kon-
taktnim slojevima pokazala je da, iako je termi~ki
1,3
1.3
{um dominantan na vi{im temperaturama, postoji i
1,2
1.2 zna~ajno povi{enje 1/f {uma. Utvr|eno je da doza
1,1
1.1 implantacije ima uticaj i na fizi~ke i na elektri~ne
1,0
1.0 255
255 W/m
W/m
22 osobine kori{}enih silicida. S druge strane, pove}e-
338
338 W/m
W/m
22 nje redne otpornosti usled izlaganja gama zra~enju
0,9
0.9
je tako|e potvrdilo da o{te}enja izazvana zra~enjem
0,8
0.8 pove}avaju nivo {uma u poluprovodni~kim ure|aji-
0,7
0.7 ma. Fluktuacije struje i napona i njihovo smanjenje
0,6
0.6 posledica su uticaja zra~enja na generaciju i tran-
0,5
0.5
sport nosilaca naelektrisanja. Sve to neizbe`no do-
vodi do smanjenja rezolucije fotodetektora, sni`ava-
0,4
0.4
ju}i efikasnost solarnih }elija, pa se karakteristike
00 11000
000 22000
000 33000
000 44000
000 55000
000 6 000
6000 ure|aja moraju kontinualno pratiti, naro~ito ukoliko
D
D (kGy)
[kGy] su solarne }elije izlo`ene nepovoljnim uslovima ra-
Slika 4. Zavisnost redne otpornosti da.
od doze gama zra~enja za dva nivoa osvetljenja
5. LITERATURA
(%)
12
12
255
255W/m
W/m
2 [1] C. F. G. Delaney, E. C. Finch, RADIATION DE-
11
11
338 2
W/m 2
338W/m TECTORS PHYSICAL PRINCIPLES AND AP-
10
10 PLICATIONS, Oxford Univ. Press, New York,
99 1992.
[2] P. V. V. Jayaweera, P. K. D. D. P. Pitigala, A. G. U.
8
Perera, K. Tennakone, 1/F NOISE AND DYE-SEN-
7 SITIZED SOLAR CELLS, Semiconductor Science
6 Technology 20 (2005) L40-L42.
5 [3] P. V. V. Jayaweera, P. K. D. D. P. Pitigala, M. K. I.
Senevirante, A. G. U. Perera, K. Tennakone, 1/F
4
NOISE IN DYE-SENSITIZED SOLAR CELLS
3 AND NIR PHOTON DETECTORS, Infrared
22 Physics & Technology 50 (2007) 270273.
00 11000
000 22000
000 33000
000 44000
000 55000
000 66000 000 [4] M. Stojanovi}, A. Vasi}, C. Jeynes, ION IMPLAN-
DD (kGy)
[kGy]
TED SILICIDES STUDIES BY FREQUENCY
Slika 5. Zavisnost efikasnosti od doze gama zra~enja NOISE LEVEL MEASUREMENTS, NIM B 112
za dva nivoa osvetljenja (1996) 192195.
Radosavljevi} Lj. Radovan i drugi: Povi{enje nivoa {uma kod solarnih }elija usled povi{enja temperature i radijacionih o{te}enja 315
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 311316

[5] J. L. Barth, C. S. Dyer, E. G. Stassinopoulos, SPA- [11] E. Barnes, THE EFFECTS OF RADIATION ON
CE, ATMOSPHERIC, AND TERRESTIAL RADI- OPTOELECTRONIC DEVICES, in Proc. SPIE Fi-
ATION ENVIRONMENTS, IEEE Trans. Nucl. Sci. ber Optics in Adverse Enviroments, vol. 721 (1986)
50 (2003)466482. 1825.
[6] S. Stankovi}, R. Ili}, P. Osmokrovi}, B. Lon~ar, A. [12] N. Horiushi, T. Nozaki, A. Chiba, IMPROVE-
Vasi}, COMPUTER SIMULATION OF GAMMA
MENT IN ELECTRICAL PERFORMANCE OF
IRRADIATION ENERGY DEPOSITION IN
RADIATION-DAMAGED SILICON SOLAR
MOSFET DOSIMETERS, IEEE Trans. Plasma Sci.
34 (2006) 17151718. CELLS BY ANNEALING, NIM A 443 (2000)
[7] G. Holmes-Siedle, L. Adams, HANDBOOK OF 186193.
RADIATION EFFECTS, 2nd Ed., Oxford [13] M. Alurralde, M. J. L. Tamasi, C. J. Bruno, M. G.
University Press, 2002. Martinez Bogado, J. Pla, J. Fernandez Vasquez, J.
[8] K. F. Galloway, HIGH-IMPACT PAPERS PRE- Duran, J. Shuff, A. A. Burlon, P.Stoliar, A. J. Krei-
SENTED AT THE IEEE NUCLEAR AND SPACE ner, EXPERIMENTAL AND THEORETICAL RA-
RADIATION EFFECTS CONFERENCE: THE DIATION DAMAGE STUDIES ON CRYSTALLI-
VIEW IN 2003, IEEE Trans. Nucl. Sci. 50 (2003) NE SILICON SOLAR CELLS, Solar Energy Mate-
457465.
rials & Solar Cells 82 (2004) 531542.
[9] D. R. Alexander, TRANSIENT IONIZING RADI-
[14] Khan, M. Yamaguchi, Y. Ohshita, N. Dharmaraso,
ATION EFFECTS IN DEVICES AND CIRCUITS,
IEEE Trans. Nucl. Sci. 50 (2003) 565582. K. Araki, V. T. Khanh, H. Itoh, T. Ohshima, M. Ima-
[10] T. Takagi, J. Noda, GAMMA-RAY IRRADIATION izumi, S. Matsuda, STRATEGIES FOR IMPRO-
EFFECTS IN LIGHT-EMITTING DIODE AND VING RADIATION TOLERANCE OF Si SPACE
PHOTODIODES FOR FIBER OPTICS, IEEE SOLAR CELLS, Solar Energy Materials & Solar
Trans. Nucl. Sci. NS-32 (1985) 44534459. Cells 75 (2003) 271276.

ZAHVALNICA

Rad je ura|en pod pokroviteljstvom Ministarstva za nauku i tehnolo{ki razvoj Republike Srbije u
okviru projekta 171007.

Dora|en rad STK D102 30. savetovanje CIGRE Srbija je primljen u uredni{tvo 20. 06. 2011. godine
Rad odobrilo uredni{tvo 07. 06. 2011. godine

Radovan Lj. Radosavljevi} ro|en je 1949. u Kraljevu. Diplomirao je, magistrirao i dok-
torirao na Elektrotehni~kom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1972, 1987. i 1994. godine,
respektivno. Zaposlen je na Elektrotehni~kom fakultetu Univerziteta u Beogradu u zvanju
vanrednog profesora.

Milo{ R. Zdravkovi} ro|en je 1976. godine u Beogradu. Osnovne i diplomske akadem-


ske studije zavr{io je na Elektrotehni~kom fakultetu Univerziteta u Beogradu 2007. i 2010.
godine, respektivno. Trenutno je student doktorskih studija na Elektrotehni~kom fakultetu u
Beogradu i zaposlen je u JP Putevi Srbije.

Bojan B. Cavri} ro|en je 1985. godine u Beogradu. Osnovne studije zavr{io je na Elek-

trotehni~kom fakultetu Univerziteta u Beogradu 2010. godine. Trenutno je student diplomskih

akademskih studija na Elektrotehni~kom fakultetu u Beogradu.


316 Radosavljevi} Lj. Radovan i drugi: Povi{enje nivoa {uma kod solarnih }elija usled povi{enja temperature i radijacionih o{te}enja
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 311316

Koviljka \. Stankovi} ro|ena je 1979. godine u Zemunu. Osnovne i diplomske akadem-

ske studije zavr{ila je na Elektrotehni~kom fakultetu Univerziteta u Beogradu 2007. i 2008.

godine, respektivno. Asistent je na Elektrotehni~kom fakultetu Univerziteta u Beogradu.

Aleksandra I. Vasi} ro|ena je 1966. godine u Beogradu. Diplomirala je, magistrirala i


doktorirala na Elektrotehni~kom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1991, 1999. i 2002. go-
dine, respektivno. Zaposlena je na Ma{inskom fakultetu Univerziteta u Beogradu u zvanju
vanrednog profesora.
Milinkovi} V. Bojan i drugi: Telekomunikacione veze Drinsko-limskih hidroelektrana 317
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 317322

Telekomunikacione veze
Drinsko-limskih hidroelektrana
Bojan V. Milinkovi}, Jasmina S. Mandi} Luki} i Maja M. Stefanovi} Glu{ac
Energoprojekt Entel,
Bulevar Mihaila Pupina 12, 11 070 Novi Beograd, Srbija

Stru~ni rad
UDK: 621.395

Rezime
Telekomunikaciono povezivanje objekata Drinsko-limskih hidroelektrana i njihovo uklju~ivanje u tele-
komunikacioni sistem Elektroprivrede Srbije realizovano je kori{}enjem IP i SDH tehnologija. U jedinstve-
ni telekomunikacioni sistem povezano je 19 objekata Drinsko-limskih hidroelektrana, a obezbe|ena je i ve-
za s upravnim zgradama elektrodistribucija u Bajinoj Ba{ti, Malom Zvorniku i ^a~ku. Obezbe|ena je tele-
komunikaciona mre`a za potrebe prenosa poslovnih podataka, poslovne telefonije, SCADA-e, sistema obez-
be|enja i tehnolo{kog video-nadzora, kao i nadzor i upravljanje telekomunikacionim sistemom. Predvi|e-
no je maksimalno kori{}enje postoje}eg opti~kog sistema prenosa elektroprivrede Srbije, kao i aktivne opre-
me u ~vori{tima magistralne mre`e.
Klju~ne re~i: TK povezivanje, IP i SDH tehnologija, Drinsko-limske HE

COMMUNICATION LINKS OF DRINSKO-LIMSKE HYDROPOWER PLANTS

Abstract

Telecommunications network between the Drinsko-Limske HPPs facilities and integration of these
facilities into the EPS telecommunications network is realized by using IP and SDH technologies. Nineteen
facilities of the Drinsko-Limske HPPs are integrated into one telecommunications system, while connec-
tions with electricity distribution companies in Bajina Basta, Mali Zvornik and Cacak have also been pro-
vided. Telecommunications network is used for business data and telephony transmission, SCADA, video
monitoring of technology processes and security system. Furthermore, this network will be used to super-
vise and control the telecommunications system. It is envisaged to use the existing EPS optical transmission
system and active equipment in the main network nodes.
Key words: Telecommunications network, IP and SDH technology, Drinsko-Limske HPPs

1. UVOD 4. Hidroelektrane Elektromorava, ^a~ak.


Navedene hidroelektrane su prostorno raspore-
Drinsko-limske hidroelektrane (HE) ~ine ~etiri |ene u krugu polupre~nika 100 km sa centrom u Ba-
celine:
1. Hidroelektrane Bajina Ba{ta, Peru}ac; jinoj Ba{ti, a u jedinstveni telekomunikacioni sistem
2. Limske hidroelektrane, Nova Varo{; povezano je ukupno 19, u proizvodno-tehnolo{kom
3. Hidroelektrana Zvornik, Mali Zvornik; smislu najzna~ajnijih objekata.

Kontakt sa autorom preko elektronske adrese: jmlukic@ep-entel.com


318 Milinkovi} V. Bojan i drugi: Telekomunikacione veze Drinsko-limskih hidroelektrana
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 317322

Hidroelektrane Bajina Ba{ta, Peru}ac u svom sko-limskih HE i bi}e realizovana u tri ravni: pri-
sastavu imaju: marna, sekundarna i tercijarna.
HE Bajina Ba{ta Primarna ravan }e obuhvatati slede}e objekte:
Reverzibilnu HE Bajina Ba{ta sa pripadaju}im RHE Bajina Ba{ta
objektima: vodostanska zatvara~nica, TS Metalj- HE Bistrica
ka, gornja ulazno-izlazna gra|evina (GUIG), bra- HE Zvornik
na Kru{~ica i filtersko postrojenje, brana Lazi- HE Ov~ar banja.
}i, pumpno postrojenje \uri}i, brana Grad i Centar mre`e za nadzor i upravljanje telekomu-
brana Lipovica. nikacionom mre`om bi}e sme{ten u RHE Bajina
Mini HE Vrelo Ba{ta, a rezervni centar upravljanja u HE Bistri-
Upravnu zgradu Drinsko-limskih HE ca. Svako ~vori{te sistema predstavlja}e pristupnu
Magacine i objekte voznog parka. ta~ku telekomunikacionoj mre`i za odre|enu grupu
Hidroelektrana Zvornik, Mali Zvornik u objekata i ure|aja. Svi objekti koji TK mre`i pristu-
svom sastavu ima: paju preko ~vori{ta primarne ravni ~ini}e sekundar-
HE Zvornik nu ravan telekomunikacionog sistema.
Mikro HE Radaljska banja Sekundarna ravan Drinsko-limskih HE obuhva-
Razvodno postrojenje 110 kV. ta}e ~etiri celine:
Hidroelektrane Elektromorava u svom sasta-
vu imaju: 1. Sekundarna ravan HE Bajina Ba{ta sa pripada-
HE Ov~ar banja ju}im objektima:
HE Me|uvr{je HE Bajina Ba{ta
Upravnu zgradu HE Elektromorava. Upravna zgrada Drinsko-limskih HE (Uprava
Predlo`eno je telekomunikaciono povezivanje DLHE)
pomenutih objekata Drinsko-limskih HE u jedin- Mini HE Vrelo
stvenu telekomunikacionu mre`u, kao i povezivanje Vodostanska zatvara~nica
s upravnim zgradama elektrodistribucija u Bajinoj TS Metaljka
Ba{ti, Malom Zvorniku i ^a~ku. Limske HE ne ob- Magacini i objekti voznog parka.
ra|uju se ovim re{enjem. Ovaj rad je izvod iz idej-
nog projekta [1]. 2. Sekundarna ravan Limskih HE sa pripadaju}im
objektima:
2. RE[ENJE HE Bistrica
TELEKOMUNIKACIONIH VEZA HE Kokin brod
HE Potpe}
Re{enje transmisionih puteva bazira se na mak- HE Uvac
simalnom iskori{}enju mogu}nosti, kapaciteta i in- Brana Radoinja
frastrukture telekomunikacionih (TK) mre`a Elek- Upravna zgrada u Novoj Varo{i.
troprivrede Srbije (EPS), prvenstveno opti~kih ka-
blova postavljenih u zemljovodnom u`etu (OPGW) 3. Sekundarna ravan HE Zvornik sa pripadaju}im
i opti~kih kablova polo`enih u zemlju, a zatim i po- objektima:
laganju novoprojektovanih opti~kih kablova na rela- Razvodno postrojenje 110 kV
cijama gde je to neophodno. Mikro HE Radaljska banja.
Re{enje u smislu tehnike i aktivne opreme za
prenos podataka zasniva se na kori{}enju SDH teh- 4. Sekundarna ravan HE Elektromorava sa pripa-
nike i IP tehnike. SDH tehnika je pouzdana tehnika daju}im objektima:
kada je posredi istovremeni prenos razli~itih tipova HE Me|uvr{je
signala i primenjena je u realizaciji magistralne mre- Upravna zgrada HE Elektromorava u ^a~ku.
`e EPS-a. IP tehnika je {iroko rasprostranjena, sa- Svi objekti koji TK mre`i pristupaju preko ~vo-
vremena i op{teprihva}ena tehnika, koja pru`a veli- ri{ta sekundarne ravni ~ini}e tercijarnu ravan teleko-
ke kapacitete prenosa. munikacionog sistema. Tercijarna ravan Drinsko-
limskih HE obuhvata}e objekte koji u funkcional-
2.1 . Tehni~ko re{enje nom smislu pripadaju RHE Bajina Ba{ta, a ta~ka
pristupa TK mre`i bi}e TS Metaljka. Tercijarna ra-
Telekomunikaciona mre`a bi}e organizovana van obuhvata}e objekte:
kao funkcionalno i tehnolo{ki jedinstvena celina Gornja ulazno-izlazna gra|evina (GUIG)
na ~itavoj teritoriji koja je pod nadle`no{}u Drin- Brana Kru{~ica i filtersko postrojenje
Milinkovi} V. Bojan i drugi: Telekomunikacione veze Drinsko-limskih hidroelektrana 319
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 317322

Brana Lazi}i 12. MHE Radaljska banja


Pumpno postrojenje \uri}i 13. Upravna zgrada HE Elektromorava
Brana Grad 14. HE Me|uvr{je
Brana Lipovica. Svi~evi treba da zadovolje slede}e zahteve:
Tehni~ko re{enje telekomunikacione mre`e pre- Da su upravljivi (da ima podr{ku za SNMPv3 i
nosa predvi|a maksimalno kori{}enje postoje}eg SSHv2 protokole)
opti~kog sistema prenosa EPS-a, prvenstveno opti~- Da imaju neblokiraju}u unutra{nju strukturu
kih kablova postavljenim u zemljovodnom u`etu Da imaju 48 elektri~nih 10/100/1000 BaseT inter-
(OPGW) i aktivnu opremu u ~vori{tima magistralne fejsa
mre`e. Pored ovoga, tehni~kim re{enjem se predla- Da imaju dva GE opti~ka interfejsa za povezivanje
`e postavljanje novoprojektovanih opti~kih sistema s ostatkom mre`e
prenosa prvenstveno opti~kih kablova polo`enih u Da imaju podr{ku za VLAN-ove (prema standar-
zemlju, samonosivih opti~kih kablova (ADSS) i du 802.1Q)
OPGW-a. Da podr`avaju agregaciju na portovima
Telekomunikaciona mre`a bi}e realizovana ko- Da podr`avaju QoS.
ri{}enjem SDH i IP tehnike. Aktivna oprema }e obu- Adresni plan interfejsa na aktivnoj opremi u
hvatati: SDH multipleksere, dva tipa svi~eva, serve- mre`i Drinsko-limskih HE odre|en je prema proce-
re, radne stanice itd. Princip povezivanja prikazan je duri dodele adresa u EPS-u i obuhvata}e opseg adre-
na slici 1. sa od 192.168.200.0/24 do 192.168.219.0/24,
Postoje}i SDH i fleksibilni multiplekseri u tj. ukupno 20 podopsega.
HE Bajina Ba{ta, Limskim HE, TS Po`ega i
TS ^a~ak 3 koristi}e se i za potrebe ovog projekta, 2.2. Povezivanje sa telekomunikacionim
dok }e u HE Zvornik biti instalirani po jedan novi sistemom Elektroprivrede Srbije
SDH i fleksibilni multiplekser.
Tehni~kim re{enjem se predla`e kori{}enje dva Za potrebe povezivanja HE Bajina Ba{ta sa
tipa aktivne IP opreme: magistralnom mre`om EPS-a koristi}e se postoje}i
1. Svi~ tipa 1 SDH i fleksibilni multiplekseri instalirani u server
2. Svi~ tipa 2. sali u RHE Bajina Ba{ta.
Svi~ tipa 1 predstavlja mre`ni ure|aj koji se po- Za potrebe povezivanja Limskih HE sa magi-
stavlja na distributivnim mestima kao koncentrator stralnom mre`om EPS-a koristi}e se postoje}i SDH
saobra}aja iz objekata sekundarne i tercijarne ravni. i fleksibilni multiplekseri instalirani u HE Potpe},
Tehni~kim re{enjem se predvi|a instalacija svi~a ti- HE Bistrica, HE Kokin brod, TS Nova Varo{,
pa 1 u objektima: HE Uvac i Upravnoj zgradi Limskih HE.
1. RHE Bajina Ba{ta Za potrebe povezivanja HE Zvornik sa magi-
2. HE Zvornik stralnom mre`om EPS-a koristi}e se novoprojekto-
3. HE Ov~ar banja vana SDH oprema koja }e biti instalirana u
4. TS Metaljka. HE Zvornik. Povezivanje }e biti organizovano ta-
Svi~ tipa 1 treba da ima redundantni kontrolni ko da se signali kriti~nih servisa prosle|uju do Fast
procesor, redundantno napajanje, modularnu struk- Ethernet interfejsa SDH multipleksera, gde }e se
turu i softversku toleranciju na otkaz. mapirati u STM-1 signal.
Svi~ tipa 2 mre`ni je ure|aj koji se postavlja na Za potrebe povezivanja HE Elektromorava sa
pristupnim mestima kao koncentrator saobra}aja od magistralnom mre`om EPS-a koristi}e se postoje}a
krajnjih ure|aja. Predlo`ena je upotreba ovog svi~a SDH oprema instalirana u TS ^a~ak 3 i TS Po`ega.
na slede}im lokacijama: Povezivanje }e biti organizovano tako da se signali
1. HE Bajina Ba{ta kriti~nih servisa prosle|uju do Gigabit Ethernet in-
2. Upravna zgrada DLHE terfejsa SDH multipleksera, gde }e se mapirati u
3. Vodostanska zatvara~nica STM-1 signal.
4. Gornja ulazno-izlazna gra|evina (GUIG) Za potrebe priklju~enja na postoje}u multiplek-
5. Filtersko postrojenje snu opremu potrebno je instalirati po jednu dodatnu
6. Pumpno postrojenje \uri}i karticu sa GE interfejsom u SDH multiplekserima.
7. Brana Grad
8. Brana Lipovica 2.3 . Realizacija telefonskog sistema
9. MHE Vrelo
10. Magacini Tehni~kim re{enjem predla`e se izgradnja tele-
11. Razvodno postrojenje u Malom Zvorniku fonske mre`e bazirane na IP tehnologiji, koja }e pru-
320 Milinkovi} V. Bojan i drugi: Telekomunikacione veze Drinsko-limskih hidroelektrana
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 317322

Slika 1. Princip povezivanja

`ati telefonski servis u svim objektima Drinsko-lim- 1. Za HE Bajina Ba{ta pozivni broj je 607
skih HE. 2. Za HE Bistrica pozivni broj je 62
Realizacija telefonskog saobra}aja }e se zasni- 3. Za HE Zvornik pozivni broj je 61.
vati na povezivanju s elektroprivrednom telefon- Navedene cifre predstavljaju karakteristi~ne
skom mre`om i kori{}enju centralnog komutatora brojeve centrala. Kompletan broj se formira dodava-
(softswitcha) iz EPS-ove mre`e za upravljanje tele- njem cifara koje odre|uju korisni~ki broj.
fonskim saobra}ajem.
RHE Bajina Ba{ta je trenutno preko access 3. PREDLOG FAZNE REALIZACIJE
rutera povezana u elektroprivrednu telefonsku mre- RE[ENJA
`u, a planira se i zamena AVAYA telefonske centra-
le sa Voice gatewayom. U prvoj fazi realizacije predla`u se nabavka i
Limske HE direktno su uklju~ene u elektropri- postavljanje linijskih ure|aja i opti~kih kablova po-
vrednu telefonsku mre`u putem dva Voice gatewaya trebnih za realizaciju primarne ravni. Nakon toga
instalirana u HE Bistrica. predla`e se postavljanje aktivne mre`ne opreme na
HE Zvornik je komutaciono ~vori{te u elek- lokacijama u primarnoj ravni i njihovo konfigurisa-
troprivrednoj telefonskoj mre`i i uklju~i}e se u elek- nje.
troprivrednu telefonsku mre`u putem dva voice U drugoj fazi predla`u se nabavka i postavljanje
gatewaya. linijskih ure|aja i opti~kih kablova potrebnih za re-
HE Ov~ar banja, HE Me|uvr{je i Upravna alizaciju sekundarne ravni i povezivanje s elektrodi-
zgrada Elektromorava nisu komutaciona ~vori{ta stribucijama u Zvorniku i ^a~ku. Nakon toga pred-
u elektroprivrednoj telefonskoj mre`i. la`u se postavljanje aktivne mre`ne opreme na loka-
Prema planu numeracije Elektoprivrede Srbije cijama u sekundarnoj ravni i njihovo konfigurisanje.
pozivni brojevi u telefonskom sistemu za delove Izuzetak je povezivanje MHE Radaljska banja,
Drinsko-limskih HE su slede}i: koje treba da se realizuje u tre}oj fazi, s obzirom na
Milinkovi} V. Bojan i drugi: Telekomunikacione veze Drinsko-limskih hidroelektrana 321
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 317322

udaljenost i mali broj podataka koje je potrebno sla- [2] Glavni projekti za sme{taj i instalaciju telekomuni-
ti sa te lokacije u HE Zvornik. kacione opreme u ~vori{tima magistralne mre`e
U tre}oj fazi predla`u se nabavka i postavljanje EPS, JP EPS, Beograd 2006. godine, Energopro-
linijskih ure|aja i opti~kih kablova potrebnih za po- jekt-ENTEL a.d.
vezivanje objekata tercijarne ravni, kao i poveziva- [3] Idejni projekat za izgradnju opti~kog kabla na rela-
nje MHE Radaljska banja u jedinstvenu TK mre-
ciji RHE Bajina Ba{ta spoljni objekti RHE
`u Drinsko-limskih HE. Nakon toga predla`u se po-
stavljanje aktivne mre`ne opreme na ovim lokacija- (TS Metaljka), jun 2007, Telefonija AD.
ma i njihovo konfigurisanje. [4] Idejni projekat Telekomunikacioni sistem Lim-
U ~etvrtoj fazi predla`u se realizacija redun- skih hidroelektrana, maj 2009, Energoprojekt-EN-
dantnog centra u HE Bistrica i postavljanje redun- TEL.
datne aktivne opreme u RHE Bajina Ba{ta. [5] J. Mandi}Luki}, M. Stefanovi}Glu{ac, Prof. N.
Peta faza obuhvata realizaciju redundantnih ve- Simi}: PRIKAZ RE[ENJA TELEKOMUNIKACI-
za i mo`e da se podeli u tri me|ufaze. ONOG SISTEMA RUDARSKOG BAZENA KO-
1) Realizacija redundantnih veza u HE Bajina Ba-
LUBARA, 28. Savetovanje JUKO CIGRE , Zlati-
{ta nabavka i postavljanje linijskih ure|aja i
opti~kih kablova i postavljanje redundantne ak- bor, 31. maj 6. juni 2009.
tivne mre`ne opreme na lokacijama. [6] J. Mandi}Luki}, M. Stefanovi}Glu{ac, N. Kraj-
2) Realizacija redundantnih veza u HE Zvornik novi}: MULTISERVISNA IP MRE@A ZA POTRE-
nabavka i postavljanje linijskih ure|aja i opti~kih BE SIGURNOSNIH SERVISA U KATAR PETRO-
kablova i postavljanje redundantne aktivne mre- LEUMU, Kolokvijum STK C2/ STK D2 Upra-
`ne opreme na lokacijama. vljanje i eksploatacija EES, Beograd, 2728. maj
3) Nabavka i postavljanje redundantne aktivne mre- 2010, rad D2 I2.
`ne opreme u HE Elektromorava.
[7] M. Stefanovi}Glu{ac, J. Mandi}Luki}, @. Vasilje-
4. ZAKLJU^AK vi}: TEHNOEKONOMSKO PORE\ENJE RE-
[ENJA TK MRE@E U SDH I IP TEHNICI ZA PD
Predlo`enim re{enjem bi se osavremenio teleko- ELEKTROSRBIJA KRALJEVO, Kolokvijum
munikacioni sistem Drinsko-limskih hidroelektrana STK C2/ STK D2 Upravljanje i eksploatacija
u pogledu me|usobnog povezivanja objekata, kao i EES, Beograd, 2728. maj 2010, rad D2 I4.
u pogledu uklju~enja u telekomunikacioni sistem [8] Sr|an Latinovi}, Jasmina Mandi}Luki}, Bojan
Elektroprivrede Srbije. Milinkovi} SISTEM VIDEO NADGLEDANJA U
IP TEHNOLOGIJI ZA POTREBE DRIN-
5. LITERATURA
SKOLIMSKIH ELEKTRANA, 30. savetovanje
[1] Idejni projekat telekomunikacione mre`e prenosa CIGRE SRBIJA, Zlatibor, 29. maj 3. juni 2011.
EPS, JP EPS, Beograd 2005. godine, Institut Mihaj- [9] http://www.cisco.com/
lo Pupin. [10] http://www.alcatellucent.com/

Dora|en rad STK D202 30. savetovanje CIGRE Srbija je primljen u uredni{tvo 14. 06. 2011. godine
Rad odobrilo uredni{tvo 07. 06. 2011. godine

Bojan V. Milinkovi} (1980) diplomirao je 2008. na Elektrotehni~kom fakultetu u Beo-

gradu. Zaposlen je u Energoprojekt-ENTEL-u kao projektant telekomunikacionih sistema.

Trenutno radi na planiranju i projektovanju mikrotalasnih radio-veza u zemlji i inostranstvu.

Jasmina S. Mandi} Luki} ro|ena je 1953. u Beogradu. Diplomirala je 1977. i magistri-


rala 1983. na Elektrotehni~kom fakultetu u Beogradu. Od 1988. je zaposlena u ENERGO-
PROJEKT Entel.a.d., gde je radila na poslovima projektovanja i konsaltinga telekominikaci-
onih i informacionih sistema, prvenstveno za potrebe elektoprivrede, ali i za potrebe gasne i
naftne industrije, vodoprivrede i drugih komunalnih sistema. Od 2001. rukovodilac je biroa
za telekomunikacije. Na nekoliko ve}ih projekata bila je [ef projekta na poslovima na Bli-
322 Milinkovi} V. Bojan i drugi: Telekomunikacione veze Drinsko-limskih hidroelektrana
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 317322

skom istoku (Katar), uglavnom za Katar Petroleum kao investitora. Od 2005. do 2011. u~estvovala je na
projektima za Ministarstvo za nauku i tehnolo{ki razvoj, u saradnji sa Elektrotehni~kim fakultetom, sa te-
mom vezanom za primenu PLC tehnologije u pristupnim mre`ama prenosa, kao i u smart grid sistemi-
ma.
Maja M. Stefanovi} Glu{ac (1977) diplomirala je 2004. na Elektrotehni~kom fakultetu

u Beogradu. U Energoprojekt-ENTEL radi od 2007. kao projektant telekomunikacionih siste-

ma. U`a specijalnost su joj mre`ne tehnologije i opti~ki sistemi prenosa.


Babi} J. Milun: Prikaz knjige Energetika Srbije ju~e, danas i sutra 323
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 323-324

Prikaz monografije

Energetika Srbije ju~e, danas i sutra


Autori: prof. dr Nenad J. \aji}

Prof. dr Milun J. Babi}


Ova zaista vredna i sadr`ajna monografija, ~iji ne za njen sadr`aj, razmatrana va`nost energetike i
je izdava~ Srpska in`enjerska akademija nauke, na- date osnovne definicije i pojmovi kori{}eni u mono-
pisana je na 238 stranica B4 formata. U njoj su, u grafiji.
okviru sedam poglavlja, slede}i strogu nau~nu me- U drugom poglavlju koje nosi naziv Stanje i
todologiju, obra|eni razvojni problemi i izazovi razvoj energetike sveta, izvr{ena je analiza dosada-
energetskog sektora u Republici Srbiji, i mo`e biti {njeg razvoja energetike u svetu i dat kra}i prikaz
korisna kako energetskim stru~njacima, tako i stu- postoje}eg stanja. U nastavku su prikazane korelaci-
dentima master i doktorskih studija na univerziteti- je izme|u razvoja dru{tva, privrede i energetike i
ma, ali i dr`avnim planerima razvoja energetike. scenariji razvoja svetske energetike u XXI veku.
U prvom poglavlju ove monografije obra|ene Tre}e poglavlje Energetski izvori Srbije obu-
su uvodne definicije i metodolo{ke napomene veza- hvata analize autora koje se odnose uobi~ajene indi-

Kontakt sa autorom preko elektronske adrese: djajic@rgf.bg.ac.rs


324 Babi} J. Milun: Prikaz knjige Energetika Srbije ju~e, danas i sutra
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 323-324

katore i trendove u oblasti kori{}enja konvencional- tike Srbije i na Strategiju prostornog razvoja Repu-
nalnih i obnovljivih izvora energije (potencijali blike Srbije, u ~ijim je izradama i sam u~estvovao.
uglja, nafte i prirodnog gasa, hidropotencijala, uljnih U sedmom poglavlju Zaklju~na razmatranja
{kriljaca, nuklearnih sirovina, obnovljivih i novih autor je izneo svoje preporuke i predloge mera za
izvora energije), pri ~emu je autor izneo obilje naj- dalji uspe{an i odr`iv razvoj energetike Srbije.
novijih podataka iz raspolo`ive literature. Na kraju monografije naveden je spisak litera-
Razvoj energetike Srbije do 2000. godine prika- ture, u kome su, najve}im delom, citirana autorova
zan je u istoimenom ~etvrtom poglavlju. U ovom sopstvena istra`iva~ka dela (preko 100 naslova od
poglavlju autor je istakao i analizirao stanje energet- 1990. godine), koja su bila i osnovna gra|a za ovu
skog sektora u tri bitna razvojna perioda Republike monografiju.
Srbije: u periodu do 1990. godine i u vreme raspada U zaklju~ku prikaza ove monografija za na{
SFR Jugoslavije (u okviru tzv. stare Jugoslavije), za- eminemtni nau~no-stru~ni ~asopis Elektroprivre-
tim u periodu od 1990. do 1995. godine i od 1995 do da mo`e se ista}i da ona predstavlja veoma kvali-
2000. godine (period sankcija me|unarodne zajedni- tetno nau~no delo, jer su u njemu sabrana iskustva i
ce prema Srbiji, period ekonomske blokade Srbije i znanja koje je prof. dr Nenad \aji} stekao u toku
vreme bombardovanja Srbije). svog vi{egodi{njeg nau~no-istra`iva~kog i univerzi-
Peto poglavlje, koje nosi naziv Energetika Sr- tetskog opusa, ali i kao dugogodi{nji funkcioner
bije po~etkom XXI veka posve}eno je periodu raz- Svetskog saveta za energiju i u~esnik brojnih doma-
voja energetskog sektora u Srbiji u periodu od 2000. }ih i svetskih kongresa energetske privrede.
do 2009. godine, pri ~emu su posebni osvrti dati na Da bi prikaz dela bio celovit, osvrnu}u se i sa
sektore uglja, nafte, gasa, elektroprivrede, elektro- nekoliko re~enica na autora. Prof. dr Nenad \aji} je
prenosa, obnovljivih izvora, komunalne i industrij- jedan od osniva~a i vi{egodi{nji generalni sekretar
ske energetike. Srpske in`enjerske akademije nauka, koji se preko
Budu}em razvoju energetike Srbije posve}eno 40 godina aktivno i veoma rezultativno bavi proble-
je {esto poglavlje. Sva razmatranja u ovom pogla- mima energetike. U toj oblasti on je ostvario brojne
vlju utemeljena su na savremenom konceptu odr`i- i kredibilne rezultate. Autora mnogi uva`avaju kao
vog razvoja. U nastavku je data propagacija odr`i- jednog od na{ih najpoznatijih energeti~ara i zbog to-
vog razvoja energetike kroz vreme, sve do 2021. go- ga je bio rado i ~esto anga`ovan kao autor ili recen-
dine. Autor se u toku svojih analiza ~vrsto oslanjao zent mnogih strategija, studija i projekata energetike
na postoje}u Strategiju dugoro~nog razvoja energe- u na{oj zemlji.

Rad je primljen u uredni{tvo 12. 09. 2011. godine


Rad je odobren 07. 06. 2011. godine
Uputstvo autorima za saradnju u stru~nom ~asopisu Elektroprivreda 325
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 325326

Uputstvo
autorima za saradnju
u stru~nom ~asopisu Elektroprivreda
U stru~nom ~asopisu se objavljuju kategorisani ~lanci:
originalni nau~ni radovi, prethodna saop{tenja, pregledni radovi i stru~ni radovi
iz oblasti elektroprivrede, odnosno energetike.

Pismo: }irilica ili latinica. Na po~etku se navode tora, naziv referata, puni naziv konferencije, broj re-
imena i prezimena autora sa srednjim slovom, naziv ferata, mesto i vreme odr`avanja konferencije.
preduze}a, odnosno dela preduze}a ili ustanove sa Rad ne treba da prelazi 15 kucanih strana forma-
adresom, kao i naslov rada (na srpskom i engleskom ta A4 sa marginama od 3 cm. Tabele, slike i fotogra-
jeziku). Rezime rada (na srpskom i engleskom jeziku) fije treba obele`iti po redosledu i uklju~iti u tekst.
sadr`i kratko izlo`enu osnovnu strukturu i sadr`aj ra- Radovi autora iz susednih zemalja i zemalja u
da, i ne treba da sadr`i vi{e od 200 re~i. Klju~ne re~i okru`enju objavljiva}e se na srpskom ili engleskom
se takodje navode na srpskom i engleskom jeziku. jeziku. Ukoliko je rad dostavljen na engleskom jezi-
Treba izbegavati celovita matemati~ka izvo|enja ku objavi}e se i prevod na srpski jezik naziva rada,
vezana za relacije koje optere}uju pra}enje rada. rezimea, klju~nih re~i i zaklju~ka.
Neophodna matemati~ka izvodjenja mogu se dati, Autor mo`e dati predlog kategorizacije rada u
po potrebi, kao celine u vidu jednog ili vi{e priloga. skladu sa Uputstvom za ure|ivanje ~asopisa (orgi-
Treba obavezno koristiti SI sistem jedinica i op{te nalni nau~ni rad, prethodno sop{tenje, pregledni
prihva}ene pojmove. ~lanak i stru~ni ~lanak). Autor ne mo`e istu ili sli~-
Jedna~ine treba numerisati uz desnu marginu nu verziju rada istovremeno ponuditi drugim ~aso-
teksta u malim (okruglim) zagradama. Pozivanje na pisima radi objavljivanja.
jedna~ine u tekstu vr{i se pomo}u malih zagrada, a Autor dostavlja rad u elektronskom obliku na di-
pozivanje na literaturu pomo}u srednjih (uglastih) sketi, CDu ili elektronskom po{tom i tri kopije na
zagrada. Zna~enje skra}enice objasniti pri njenom papiru. Za elektronski oblik rada preporu~uje se au-
prvom kori{}enju u tekstu. Strane re~i se prevode na toru da koristi program za pisanje teksta Word i tip
srpski, a original se pi{e u zagradi iza prevoda. Na- slova Times New Roman (font 12, a razmak 1,5).
pomena u tekstu treba da bude {to manje, a ukoliko Za objavljeni rad autor dobija honorar. Autor i
ih ima, treba da budu kratke. Napomene se ozna~a- koautori dobijaju besplatno po jedan primerak ~a-
vaju rednim arapskim brojevima i navode se na dnu sopisa u kome je objavljen njihov rad.
stranice kao fusnote. Napomene u tabelama ozna~a- U slu~aju bilo kakvih nejasno}a ili razli~itih sta-
vaju se malim slovima i navode se odmah ispod ta- vova kod koautorskog rada, prihvataju se samo sta-
bele. Na kraju rada prila`e se spisak kori{}ene lite- vovi koje iznese prvi autor.
rature. Za ~lanke, navode se prezimena i po~etna Rad se {alje na adresu:
slova imena svih autora, naslov rada, puni naziv ~a- JP EPS
sopisa, broj i godina publikovanja i prvi i poslednji Direkcija za strategiju i investicije
broj stranice. Za knjige, navode se prezimena i po- Za glavnog urednika ~asopisa Elektroprivreda
~etna slova imena svih autora, naslov knjige, izda- Vojvode Stepe 412, 11 000 Beograd,
va~ i godina izdanja. Za referate sa konferencija, elektronski oblik rada na e-mail:
navode se prezimena i po~etna slova imena svih au- branislav.boskovic@eps.rs
326 Uputstvo autorima za saradnju u stru~nom ~asopisu Elektroprivreda
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 325326

Instructions
to Authors for Cooperation
in the Expert Magazine Elektroprivreda
The following categorised articles are published in the expert magazine:
original scientific papers, preliminary notices, summary papers and expert papers
from the field of electric power industry, i.e. energy

Alphabet: Cyrillic or Latin. Names and surnames pers, surnames and first letter of authors names, pa-
of authors should be indicated in the beginning with per title, full name of the conference, paper number
the middle name, name of the company, i.e. part of the and time period of the conference.
company or institution with the address, as well as The paper should not exceed 15 typed pages A4
the paper title (in Serbian and English). Summary (in format with 3cm margins. Tables, figures and photos
Serbian and English) should contain briefly presen- should be labelled according to their sequence and
ted basic structure and contents of the paper and it included in the text.
should not contain more than 200 words. Key words Papers of authors from the neighbouring countri-
should also be indicated in Serbian and English. es will be published in Serbian or English. If the pa-
Complete mathematical derivations related to re- per was submitted in English, Serbian translation of
lations affecting the reading of the paper should be the paper title, summary, key words and conclusion
avoided. Necessary mathematical derivations may be will be published.
provided completely if necessary as one or more The author may propose the paper categorisation
annexes. SI system of units should be used together in accordance with the Instructions for Magazine
with generally accepted terms. Editing (original scientific paper, preliminary notice,
Equations should be numbered along the right text summary article and expert article). The author may
margin in small (round) brackets. References to equ- not offer the same or similar version of the paper
ations should be made by means of small brackets, simultaneously to other magazines for publishing.
while references to literature should be made by me- The author should submit the paper in electronic
ans of medium (square) brackets. Meaning of abbre- form on a floppy disk, CD or by e-mail and three
viations should be explained when it is first mentio- hardcopies. In case the paper is submitted in electro-
ned in the text. Foreign words should be translated nic form, the author is recommended to use MS Offi-
into Serbian, while the original should be written af- ce Word, font Times New Roman (12 pt, space 1.5).
ter the translation. There should be as less as possi- The authors will receive a fee for the published pa-
ble textual notes, and in case there are some, they per. The author and co-authors will each receive a
should be brief. Notes should be labelled with ordinal free of charge copy of the magazine in which their pa-
Arabic numbers and indicated at the end of the page per was published.
as footnotes. Notes in tables should be labelled in In case of any ambiguities or different positions in
small letters and indicated right below the table. The the co-authors paper, only positions stated by the
list of used literature should be specified at the end of author will be recognised.
the paper. The following is indicated in case of artic- Papers should be sent to the following address:
les, surnames and first letter of authors names, artic- JP EPS
le title, full name of the magazine, number and year Direkcija za strategiju i investicije
of publishing and the first and the last page number. Za glavnog urednika ~asopisa Elektroprivreda
In case of books, the following is indicated, surnames Vojvode Stepe 412, 11 000 Beograd,
and first letter of authorsnames, book title, publisher elektronski oblik rada na e-mail:
and the year of publishing. In case conference pa- branislav.boskovic@eps.rs
Kriterijumi za kategorizaciju radova u stru~nom ~asopisu Elektroprivreda 327
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 327

Kriterijumi
za kategorizaciju radova
u stru~nom ~asopisu Elektroprivreda

ORIGINALNI NAU^NI RAD

U ovu kategoriju svrstavaju se radovi, koji sadr`e originalne rezultate istra`ivanja, interesantne za {i-
ri krug stru~njaka u podru~ju koje je predmet rada. Primena dobijenih rezultata treba da bude prikazana
na realnim primerima iz in`enjerske prakse. Ovi radovi treba da su napisani tako, da je na osnovu izlo`e-
nih sadr`aja i informacija, mogu}e prakti~no primeniti saop{tene rezultate i proveriti ura|ene primere.

PRETHODNO SAOP[TENJE

Kao prethodno saop{tenje svrstava se rad koji sadr`i elemente originalnosti, ali koji nisu dovoljni da
bi se rad mogao smatrati u potpunosti originalnim nau~nim radom iz jednog ili vi{e navedenih razloga:
doprinosi su manjeg zna~aja
nisu obuhva}eni neki od zna~ajnih ~inilaca
nema primene na realnom primeru
re{enje nije realizovano (kada je re~ o novom ure|aju, mernoj metodi ili objektu)

PREGLEDNI RAD

Ovi radovi sadr`e celoviti prikaz stanja i tendencija razvoja pojedinih oblasti nauke i tehnologije. Ra-
dovi ove kategorije obavezno sadr`e kriti~ki osvrt i ocenu onoga {to je razmatrano. Citirana literatura u
radu treba da bude dovoljno obuhvatna, kako bi se na osnovu nje omogu}io {to {iri i bolji uvid u predmet-
ne sadr`aja. Obavezno je citiranje relevantnih referenci autora, koje se odnose na razmatranu problemati-
ku, ~ime se potvr|uje kompetentnost sa pisanje radova iz ove kategorije. Ukupan broj razmatranih citata
ne bi trebalo da bude manji od 15 i trebalo bi prete`no da bude iz vode}ih svetskih publikacija.

STRU^NI RAD

Ovi radovi mogu da sadr`e prikaz re{enja nekog ure|aja, sklopa ili instrumenta koje je originalno u
doma}im uslovima, kao i prikaz zna~ajnih prakti~nih realizacija, projekata, studijskih analiza i sl. Radovi
ove kategorije mogu da sadr`e doprinose primeni poznatih metoda i nau~nih rezultata i njihovom prilago-
|enju potrebama aktuelne prakse.

REDAKCIJA
~asopisa Elektroprivreda
328 CIP Katalogizacija u publikaciji
ELEKTROPRIVREDA, GODINA LXIV, BROJ 3, 2011, 328

You might also like