Sluaj: Arhitekti informacione ere

Plaketa (ukrasna ploa) koja je bila postavljena na vanjskom zidu, dvije oronule porodine kue koje se
nalaze na broju 367 u Addison St. u Palo Alto, Calif., identificirana u praini jedne automobilske garae u
njenom pravom znaenju predstavlja simbol/mjesto roenja silikonske doline. To je takoer mjesto gdje su
Dave Packard i Bill Hewlett, u poetku svoje karijere, uspostavili prodavnicu 1938 me, mada to mjesto
predstavlja vie i od navedenog znaenja. Ovo je mjesto roenja sasvim novog pristupa menadmentu;
Zapadna obala i nain organiziranja biznisa na tom prostoru je postala alternativa za tradicionalnu
hijerarhijski ureenu korporaciju. ezdeset pet godina kasnije, metode koje su uveli Hewlett i Packard ostaju
dominantni DNA za tehnoloke kompanije i glavni razlog zbog ega je Amerika najmoniji svjetski predvodnik
u informacionoj eri.
Partnerstvo je poelo kada su se ova dva ovjeka upoznali kao studenti na Stanford University. Packard,
kao tvrdoglava atletska zvijezda, iz ozloglaenog grada Pueblo, Colo., koji je imao domininantnu ulogu u
njegovom izgledu okarakterisanim sa dobrom tjelesnom graom i visinom od 6 stopa i 5 ina. Hewlett, iji je
tehniki genij bio nepoznat i zamagljen za nastavnike zbog nedijagnosticirane disleksije (nemogunosti
itanja), najee je sluio za zbijanje ala na njegov raun u spavaonicama studentskog doma i
predstavljao je sinonim za nesposobnog studenta. Dok su njih dvojica zaista bili razliitog
temperamenta, oni su brzo otkrili da imaju zajedniku pasiju za kampovanjem i ribarenjem i
zajeniku sklonost za pretvaranje inenjerske teorije u praktine proizvode.
Rezultat ovog susreta je bio jedna od najutjecajnijih kompanija dvadesetog stoljea. Hewlett Packard Co.
(oni su bacili novi da bi odluili ije e ime biti prvo u nazivu kompanije), i od tada se pokrenula poluga koja
je izazvala meavu elektronskih alata, koji su bili krucijalni za otkrivanje radara, kompjutera i drugih
elektronskih uda. Ali, ova dvojica velikih inovatora su prije svega bili
menaderi/preduzetnici/poduzetnici, ne tehniari. Od njihovih prvih dana rada u garai, oni su nastojali
da kreiraju kompaniju koja e privui kreativne tehniare koji su imali miljenje slino njihovom. Oni su
izbjegavali rigidnu kompanijsku hijerarhiju sa istoka u korist sistema egalitrizma i decentralizacije po kojoj je
postao poznat HPov nain. Sutinska ideja je bila, izuzetno radikalna za to vrijeme, da su upravo
zaposleni sa velikim intelektualnim potencijalom najvaniji resurs date kompanije.
Da bi ovu ideju sproveli u stvarnosti, mladi preduzetnici/poduzetnici su institucionalizirali mnotvo pionirskih
praktinih postavki. Poevi od 1942 ve godine, oni su odobravali velike bonuse za sve uposlene kada bi
njihova kreativnost doprinijela tome da kompanija popravi svoju produktivnost. Takav nain djelovanja je
evoluiralo prvo u ovoj kompaniji a poslije je veina drugih kompanija, uvidjevi efekte toga, inila isto a to je
bilo poznato kao profit-sharing plan uee uposlenika u profitu. Kada je HP postao javna kompanija
1957 me godine, (primjedba - drugi roendan ove kompanije, kada je izvrila primarnu emisiju dionica)
osnivai su dali dionice svim uposlenim. Kasnije, oni su bili meu prvima koji su ponudili kolarine
svojim uposlenicima, a takoer i fleksibilno radno vrijeme i sistem podjele posla.
ak i uredi u kompaniji HP su bili neuobiajeni. Da bi ohrabrili slobodne tokove ideja, zaposleni su radili u
otvorenim pregradama (odjeljenjima). ak i ormarii za garderobu su drani otvorenim. Jedanput, Hewlett je
istesterisao bravu na gardaroberu i stavio natpis: HP ima povjerenje u svoje uposlenike.
Ako je HP politika bila progresivna, nije bilo nita to bi dovelo do razmaenosti ljudi. Do njegove smrti 1996
te godine, Packard je bio strahovit paragon korporativnog moralnog integriteta. On je bio uven po
tome to je letio u udaljene filijale kompanije da se obrauna sa menaderima koji su naruavali etike
kodekse. Nijedan od ljudi nije oklijevao da poniti odreen posao ako taj posao nije ostavrivao predviene
profitne ciljeve. Rezultat je: HP je rastao skoro 20 % godinje pedeset godina bez gubitaka.
Danas, ponaanje osnivaa ostaje svojevrstan obrazac benchmarking ovog posla. Hewlett, koji je umro
2001 ve godine, i Packard oekuju da zaposleni doniraju dio njihovog vremena za svoju graansku
dunost odanja poasti osnivaima. I oni su faktiki dali 95% svog bogatstva iz milosra. Moj otac i
gospodin Packard su osjeali da su napravili ovaj novac tako to su ispunjavali sebe, kae Hewlett ov sin
Walter. Ako nita, zaposleni su zasluni za ovaj uspjeh vie nego oni sami. Ovo je jedan kratki osvrt na
one pronicljive ljude koji su izmjenili korporativnu Ameriku i ivot radnika bilo gdje da se nalazili. Hewlett i
Packard su upravljali organizacijom i tehnologijom bez hijerarhije.

Pitanja:

1. ta je motiviralo osnivae HP korporacije u njihovom radu?

2. Kakvu organizacionu klimu su stvarali osnivai korporacije HP?
3. Koje su inovacije za motiviranje zaposlenih pionirski uvedene u korporaciji HP i kako bi se one
mogle primjeniti u BiH?