Modul 2 Gradjansko Pravo

Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine
Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee Bosne i Hercegovine

High Judicial and Prosecutorial Council of Bosnia and Herzegovina
Javna ustanova Centar za edukaciju sudija i tuilaca u F BiH

Javna ustanova Centar za edukaciju sudaca i tuitelja u F BiH

Public Institution Centre for Judicial and Prosecutorial Training of F BiH
Javna ustanova Centar za edukaciju sudija i tuilaca u RS

Javna ustanova Centar za edukaciju sudaca i tuitelja u RS

Public Institution Centre for Judicial and Prosecutorial Training of RS
POETNA OBUKA
MODUL 2
GRAANSKA OBLAST
Modul priredile:
Bogdanka Dabi-Jovii, Okruni sud Istono Sarajevo

ida Jaarspahi, Sud Bosne i Hercegovine
Sarajevo, 2009
SADRAJ:
UVODNE NAPOMENE 4
PODMODUL I POKRETANJE POSTUPK .. 7
1. UVODNE NAPOMENE 7
2. STRANKE U POSTUPKU (L.291). 7
PODMODUL II TUBA . 13
1. UVODNE NAPOMENE.................................................................................... 13
2. PODNOENJE TUBE..................................................................................... 14
2.1. Posljedice podnoenja tube............................................................................ 14
2.2. Vrste tubi........................................................................................................ 15
3. NAELA PARNINOG POSTUPKA.............................................................. 19
4. SADRAJ TUBE............................................................................................. 22
4.1. Stvarna nadlenost.......................................................................................... 24
4.2. Mjesna nadlenost (l. 19).............................................................................. 26
4.3. Supsidijarna ili pomona nadlenost............................................................. 30
4.4. Sporovi sa meunarodnim elementom........................................................... 31
4.5. Sporazum o mjesnoj nadlenosti (l.52)......................................................... 32
4.6. Sukob nadlenosti ........................................................................................... 32
4.7. Delegacija sudova .......................................................................................... 33
4.8. Tubeni zahtjev ............................................................................................... 33
4.9. injenice i dokazi ............................................................................................ 36
4.10. Vrijednost spora 38
4.11. Pravni osnov.................................................................................................. 39
4.12. Podnesak........................................................................................................ 39
4.13. Isprave 41
5. POSTUPANJE PO TUBI................................................................................ 42
5.1. Pripremanje glavne rasprave ......................................................................... 43
5.2. Ispitivanje tube................................................................................................ 43
5.3. Blagovremenost tube ..................................................................................... 43
5.4. Odluke suda ..................................................................................................... 45
6. PREINAENJE TUBE...................................................................................... 46
7. POVLAENJE TUBE..................................................................................... 50
7.1. Odricanje od tubenog zahtjeva ..................................................................... 51
8.SUPARNIARI 51
8.1.Materijalni suparniari .. 52
8.2. Formalni suparniari 54
9. UMJEA .. 55
PODMODUL III -ODGOVOR NA TUBU . 58
1.UVODNE NAPOMENE.......................................................................... 58
2. DOSTAVLJANJE ................................................................................... 58
2.1. Fizikim licima (l.345):....................................................................... 60
2.2. Dostavljanje pravnim licima (l.349)................................................... 63
2.3. Ako je stranka u inostranstvu a nema punomonika ........................... 64
2.4. Dostava od strane stranaka.................................................................. 65
Modul 2-Graanska oblast 2
3. ODGOVOR NA TUBU......................................................................... 65
3.1. Dostavljanje odgovora na tubu............................................................ 65
3.2. Sadraj odgovora na tubu.................................................................... 67
3.3. Preboj potraivanja( kompenzacija) .................................................... 68
4. PROTIVTUBA (L.74)......................................................................... 69
PODMODUL IV - PRIPREMNO ROITE .......................................... 71
1.UVODNE NAPOMENE............................................................................ 71
2. ZAKAZIVANJE PRIPREMNOG ROITA........................................... 72
3. TOK PRIPREMNOG ROITA............................................................... 75
3.1. Ispitivanje pretpostavki za pripremnog roita......................................... 75
3.2. Izlaganja .................................................................................................... 76
3.3. Raspravljanje............................................................................................. 76
3.4. Rjeenja koja sud donosi i na pripremnom roitu;.................................. 76
3.5. Spajanje i razdvajanje postupka (l.83) .................................................... 78
4. ZAKAZIVANJE GLAVNE RASPRAVE ................................................... 78
5. JAVNOST POSTUPKA................................................................................ 78
6. JEZIK U POSTUPKU................................................................................... 79
7. IZUZEE SUDIJE ....................................................................................... 80
8. ALTERNATIVNO RJEAVANJE SPORA................................................. 80
REZIME ........................................................................................................... 85
A N E K S I .. 87
ANEKS 1 - Rjeenje kojim se poziva tuitelj na ispravku tube zbog nedostatka
stranake sposobnosti....................................................................................... 87
ANEKS 2 - Rjeenje kada se sud oglaava stvarno nenadlenim..................... 88
ANEKS 3 - Rjeenje kada se sud oglaava mjesno nenadlenim ..................... 89
ANEKS 4 - Rjeenje kojim se poziva tuitelj na ispravku tube zbog netane
adrese ............................................................................................................... 89
ANEKS 5 - Jedna uredna tuba ........................................................................ 90
ANEKS 6 - Podnesak kojim se preinaava tuba ............................................. 91
ANEKS 7 - Rjeenje kojim se tuba smatra povlaenom(fikcija povlaenja tuba)
.......................................................................................................................... 92
ANEKS 8 - Rjeenje kojim se prima na znanje povlaenje tube nakon odgovora
na tubu ............................................................................................................ 92
ANEKS 9 - Dostavljanje tube tuenom na odgovor ........................................ 93
ANEKS 10 - Prozivtuba .................................................................................... 94
ANEKS 11 - Poziv za pripremno roite .......................................................... 94
ANEKS 12 - Jedan zapisnik sa pripremnog roita ......................................... 95
ANEKS 13 - Zapisnik sa sudskim poravnanjem ............................................... 96
PODMODUL V GLAVNARASPRAVA 97
1. UVOD 97
2. ZAKAZIVANJE GLAVNE RASPRAVE...................................................... 97
3. TOK GLAVNE RASPRAVE ........................................................................ 100
3.1. Ope napomene........................................................................................... 100
3.2. Otvaranje glavne rasprave.......................................................................... 102
3.3. Odvijanje glavne rasprave .......................................................................... 103
3.4. Zakljuenje glavne rasprave ...................................................................... . 106
4. ODGODA, ODLAGANJE I NASTAVAK GLAVNE RASPRAVE.............. 109
4.1. Opte napomene........................................................................................... 109
4.2. Odgoda roita ............................................................................................ 110
4.3. Odlaganje roita........................................................................................ 110
4.4. Nastavak
roita.......................................................................................... 111
5. JAVNOST GLAVNE RASPRAVE............................................................... 113
PODMODUL VI DOKAZIVANJE................................................................ 122
1. DOKAZI I IZVIENJE DOKAZA -OPTE NAPOMENE ........................... 122
2. UVIAJ............................................................................................................ 123
3. ISPRAVE......................................................................................................... 124
4. SVJEDOCI....................................................................................................... 126
5. VJETAENJE............................................................................................... 127
6. SASLUANJE PARNINIH STRANAKA.................................................... 130
7. OSIGURANJE DOKAZA ............................................................................... 131
PODMODUL VII - SUDSKE ODLUKE............................................................ 132
1. PRESUDE .......................................................................................................... 132
2. PRESUDA NA OSNOVU PRIZNANJA .......................................................... 133
3. PRESUDA NA OSNOVU ODRICANJA ........................................................ 134
4. PRESUDA ZBOG PROPUTANJA ................................................................ 135
5. DONOENJE PRESUDA.................................................................................. 137
6. PISMENA IZRADA PRESUDA........................................................................ 137
7. DOSTAVA PRESUDE...................................................................................... 140
8. DOPUNSKA PRESUDA . 141
9. ISPRAVLJANJE PRESUDE .............................................................................. 142
11. PRAVOMONOST PRESUDE........................................................................ 143
12. RJEENJA........................................................................................................ 145
ANEX I OKVIRNA EMA ODRAVANJA GLAVNE RASPRAVE ....................... 145
1. Zakazivanje glavne rasprave ............................................................................. 145
2. Do zakljuenja glavne rasprave stranke su ovlaene da:................................. 145
3. Do zakljuenja glavne rasprave sud je ovlaten da:.. 146
ANEX I I ................................................................................................................... 146
1.ema toka glavne rasprave................................................................................... 146
2. Odgaanje rasprave............................................................................................. 147
3. Odlaganje ve zapoete glavne rasprave............................................................ 147
4. Nastavak glavne rasprave................................................................................... 147
ANEX III.................................................................................................................. 147
PRIMJERI I OBRASCI IZ SUDSKE PRAKSE ZA OBLAST GLAVNE RASPRAVE 147
ANEX IV................................................................................................................... 158
JAVNOST GLAVNE RASPRAVE U VEZI SA MEDIJSKIM PRAENJEM SUDSKIH
POSTUPAKA. 158
ANEX V...................................................................................................................... 160
PRIMJERI I OBRASCI IZ SUDSKE PRAKSE ZA OBLAST DOKAZIVANJA.. 160
ANEX VI .....................................................................................................................167
PRIMJERI I OBRASCI IZ SUDSKE PRAKSE U POGLEDU SUDSKIH ODLUKA
.. 167
ANEXVII.............................................................................................................. 180
EMA NAINA IZRADE PRESUDE I SADRAJ OBRAZLOENJA. 180
UVODNE NAPOMENE
Kategorije Modul 2 obuhvatit e najvanije Osnovne i Opte odredbe Zakona
o parninom postupku (u daljem tekstu ZPP) na nain da e se
pojediniinstituti vezivati uz radnje iz modula, jer je namjera da se
obuhvate svi znaajniji institutu i radnje propisane
Zakonom.Obuhvatit emo i dio materijanih normi koje se odnose
nastvarnu nadlenost sudova.
Materiju ovog modula u Bosni i Hercegovini reguliu etiriZakona

i to Zakon o parninom postupku pred Sudom BiH, udaljem tekstu
ZPP BiH, u lanovima od 64 do 169, Zakon oparninom postupku
Federacije BiH, u daljem tekstu ZPP FBiH, u lanovima od 97 do
202, Zakon o parninom postupkuRepublike Srpske, u daljem
tekstu ZPP RS, u lanovima od 97do 202 i Zakon o parninom
postupku Brko Distrikta BiH, udaljem tekstu ZPP BD BiH, u
lanovima od 226 do 272 i 156do 207.
Kljune rijei za pretraivanje su: zastupnici,

punomonici,suparniar, umjea, trei , nadlenost, litispedencija,
resiudicata, posljedice, vrste, preinaenje, povlaenje,
sadraj,zahtjev, injenice, dokazi, vrijednost, podnesak,
postupanje,rjeenja, dostava, odgovor, preboj, protivtuba,
pripremno,konsultacije, javnost, izuzee, zakazivanje, tok,
medijacija,nagodba, glavna rasprava, tok glavne rasprave, odgoda,
odlaganjei nastavak glavne rasprave, javnost glavne rasprave,
dokazi, presu-de, presude na osnovu priznanja, presude na osnovu
odricanja, presude zbog proputanja, prismena izrada presude,
dopunske presude, ispravljanje presuda, pravomonost presuda i
rjeenja, sporovi male vrijednosti, ravnopravnost polova.
U okviru modula bit e obuhvaena teoretska i praktinapitanja

znaajna za pravilnu primjenu Zakona kao i dileme koje
postoje u primjeni istih.ZPP RS i FBiH je u gotovo u potpunosti
istovjetan jedandrugom osim nekih minornih razlika koje bitno ne
mijenjajuprimjenu Zakona.
Ove oblasti emo usporediti sa ZPP-om pred Sudom Bosne
iHercegovine i ZPP-om Brko Distrikta BiH.
Trajanje Za obradu ovog modula potrebana su dva radna dana.
Oblik Predstavljanje modula je predvieno u obliku videoprezentacije,
predavanja, panel diskusija i radionice, hipotetiki sluaj i uenje
na problemu.
Ciljevi edukacije Moemo podijeliti u kategorije opih i pojedinanih.

Kao opte ciljeve smatramo:
Upoznavanjestrunih saradnika - savjetnika
sa reformiranim procesnim Zakonima
o parninom postupku na teritoriji cijele
BIH, njenih Entiteta i Brko Distrikta,
Sticanje svestranih iskustava iz prakse, etinosti
profesije i sagledavanje vanosti uloge i znaaja
profesije sudije u tuioca u drutvu
Kao posebne ciljeve smatramo:

Obuiti strune saradnike savjetnike za posao
koji trenutno rade u sudovima i tuilatvima
Obuiti strune saradnike savjetnike za posao
buduih sudija i tuilaca,
Stvoriti kvalitetnu bazu za izbor buduih sudija i tuilaca
Progresivan pristup ravnopravnosti polova od svih
nosilaca pravosudnih funkcija u BiH
Opis Predmetni modul obrauje dio Zakona o parninom postupku
kojim se zapoinje parnini postupak.
Tuba, izloit emo posljedice podnoenja
tube, naela postupka, sadraj tube, postupanje po tubi,
odluke, preinaenje tube i povlaenje tube.
Odgovor na tubu , obradit emo dostavljanje,
dostavljanje odgovora na tubu, sadraj odgovora na tubu,
preboj i protivtubu.
Pripremno roite- obradit emo zakazivanje
pripremnog roita, tok pripremnog roita,odluke, zakazivanje
glave rasprave, javnost postupka, jezik u postupku, izuzee
sudije, i alternativno rjeavanje spora.
Budui da je u ovoj fazi prvostepenog postupka mogue da sud
po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranaka odluuje o
nadlenosti suda, stranakoj sposobnosti, svojstvu suparniara
ili sudjelovanju treih osoba u postupku, ovlatenjima za
zastupanje, prigovorima u pogledu koritenja jezika i
dostavljanja, te da je nakon zavretka ove faze postupka
ogranieno isticanje tih prigovora(osim za stranaku
sposobnost i pravilnost zastupanja na koje sudovi paze po
slubenoj dunosti u toku cijelog postupka) to je vano prilikom
obrade ovog modula obuhvatiti navedene institute.
Znaaj ovog modula je izraeniji u primjeni novog ZPP-a u
odnosu na raniji ZPP jer je novim ZPP-om reducirano naelo
materijalne istine na nain da je teret iznoenja injenica i
predlaganja dokaza iskljuivo na strankama a sud u tom smislu
moe djelovati samo kada iz rezultata rasprave proizilazi da
stranke idu za tim da raspolau zahtjevima kojima ne mogu
raspolagati(l.7 u vezi l.3 ZPPa).
Stoga je vano da u pripremi glavne rasprave sud pravilnim
voenjam postupka omogui potpunu pravnu zatitu te da
stranke na vrijeme upozori na posljedice blagovremenog
poduzimanja radnji.
Iako je naputeno naelo poduavanja neuke stranke iz ranijeg
ZPPa,novimZakonom je predvieno nekoliko
izuzetaka u fazi ispitivanja tubi, odgovora na tubu
i pripremnog roita na koje emo ovim modulm posebno ukazati.
Zbog tenje za ubrzanjem i pojednostavljenjem postupka
odredbama zakona kojim se reulie glavna rasprava je ukinuta
mogunost iznoenja novih injenica i dokaza tokom cijele glavne
rasprave jer se iste mogu predlagati samo na pripremnom roitu.
Strankama je data znatno aktivnija uloga u postupku, sutinska
uloga sudije je promijenjena u tom smislu da se on sada samo
obavezuje da vodi rauna da se glavna rasprava vodi pravilno i
ne odlae bezpotrebno.Posebno se daje znaaj raspravnom nelu I
stranke su dune da dokau injenice na kojima zasnivaju svoj
zahtjev.
Novim ZPP-om drugostepenom i revizijskom sudu je znaajno

suena mogunosti da preispita prvostepenu presudu poslubenoj
dunosti jer je ta mogunost svedena samo naprimjenu
materijalnog prava i povrede postupka koje se odnosena stranaku
sposobnost i zastupanje.Predlaganje novih dokaza u kasnijoj fazi
postupka nakonpripremnog roita predpostavlja odreene uslove
to takoerupueje na znaaj spoznaje stranaka i suda da se ve u
tubi a najkasnije na pripremnom roitu predloe svi dokazi .
Ako stranka nije u svom pravnom lijeku istakla prigovore
upogledu npr.apsolutne nadlenosti, odluke suda o pravu
nakoritenje svog jezika, povreda u dostavljanju zbog nezakonitog
postupanja suda, ili prigovora presuene stvari ili je odlueno
ozahtjevu o kome ve tee parnica, to je u praksi sporno da livii
sud moe sam po slubenoj dunosti paziti na rjeenja potim
prigovorima ako to pravni lijek ne ukazuje.U tom smisluemo
ukazati na razliita stajalita.
To znai da se u pripremanju postupka koji emo predstaviti
uovom modulu trebaju pokuati otkloniti dileme ili na isteukazati a
koje mogu usporiti okonanje postupka i dovesti dosituacije da se
npr.donese presuda koju e zatim vii sudukinuti i u toj fazi
postupka odbaciti tubu.Kod zakazivanja pripremnog roita novi
ZPP predviakonsultacije sa strankama to je zajedno sa normama
kojima sepredvia mogunost suda da po slubenoj dunosti uputi
strankena medijaciju, takoer primjena naela ekonominosti u
rjeavanju spora i znaajna novena u odnosu na raniji ZPP.
Stoga e predmetni modul obraditi teorjiski prikaz spornihpitanja u
primjeni novog Zakona, a zatim i praktinointeraktivnim radom i
radom u grupama na seminaru izvritiprovjeru pitanjima ili na
konkretnom hipotetikom sluaju.
U modulu e se posbno naglasiti na vanost ravnopravnosti polova

i progresivan pristup ravnopravnosti polova od strane svih nosilaca
pravosudnih funkcija a posebno iznosei hipotetiki problem koji
se odnosi na primjenu ravnopravnosti polova u gradjanskom
posutpku.
Mogui Vodei expert, konsultanti i ostali

predavai/edukatori predavai/edukatori Centra.
Dnevni red modula: Dnevni red modula se nalazi kao dio modula ili e biti kreiran
od strane Centra na bazi potreba za pojedinani modul.
Vii savjetnik Bogdanka Dabi Jovii

PODMODUL I POKRETANJE POSTUPKA
1. UVODNE NAPOMENE
Pravilna primjena prava proizilazi iz pravilnog tumaenja zakonskih normi, pa je
poznavanje normi preduslov za primjenu prava.
Stoga e se u ovom podmodulu razraditi odredbe Zakona o parninom postupku koje se
odnose na tubu i neke institute vezane za postupanje po tubi, postojanje parnice, vrste
tubi, elementi tube, preinaku tube, povlaenje tube.
Takoer e se obraditi Osnovne odredbe koje se odnose na principe parninog postupka i
nadlenost suda, kao i Ope odredbe iz koje se odnose na stranke i njihove zakonske
zastupnike, o punomonicima, javnosti u postupku, jeziku u postupku,izuzee
sudije i pravila o dostavi.
2. STRANKE U POSTUPKU (l.291)

Tuba je prva parnina radnja kojom se pokree parnini postupak za zatitu
odreenog subjektivnog graanskog prava.
Tuilac se obraa sudu sa zahtjevom da sud donese odluku kojom tuitelju prua
odreenu pravnu zatitu, u odnosu na tuenog za koga tvrdi da se prema njemu
nalazi u odreenoj graansko pravnoj obavezi koju nee da dobrovoljno ispuni ili u
odnosu na koga tvrdi da je u svoju korist traiti autoritativno utvrenje sadraja
nekog pravnog odnosa ili proizvoenje neke promjene u pravnim odnosima.
Podnoenjem tube zasniva se dvostrani procesni odnos izmeu tuitelja i suda, a
dostavljanjem tube tuenom zasniva se trostrani procesni odnos. Stranke u parnici
oznaavaju se kao tuilac i tueni.
Odnosi stranaka i suda:
tuilac tueni
sud
tuilac-stranka koja trai zatitu svog prava,

tueni-stranka prema kojoj se taj zahtjev ostvaruje.
1.izuzetak od pravila da se parnica pokree kada postoje suprotni interesi stranaka jeste:
kada za primjenu prava ili pravnog odnosa nije dovoljna saglasnost stranaka ve je
nuna odluka suda,
Primjer:
-brani sporovi kada su obe stranke saglasne (razvod braka ili ponitaj braka).
2.izuzetak kada tree lice moe pokrenuti postupak, ako je u nekom pravnom odnosu sa
strankama.
Primjer:
-u branim sporovima trea lica mogu imati neposredan pravni interes da se poniti
brak.
Dakle postupak se pokree tubom ali se ne moe pokrenuti po slubenoj dunosti
ve iskljuivo na zahtjev stranke.
Ve kod podnoenja tube dolazi do izraaja znaaj NAELA
DISPOZITIVNOST (l.2) kao jednog od osnovnih naela parninog postupka. Ovo
naelo je ogranieno samo na procesne dispozicije a ne i na materijalnopravne.
Tako stranka moe traiti izuzee sudije, oslobaanje od plaanja trokova postupka,
izbora mjesno nadlenog suda, obezbjeenje dokaza, kumulaciju zahtjeva.
U skladu sa ovim naelom je i pravo stranke da raspolae sa svojim zahtjevom (l.3) ali
ne i nedoputenim raspolaganjima, koja sud nee uvaiti.
Primjer:
Ako je za punovanost ugovora o prometu nekretnina, ortakluka u izgradnji porodine
stambene zgrade ili ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljita, propisana obavezna
pismena forma, ovjera potpisa ili registrovanje ugovora kod nadlenog upravnog organa,
onda sud ne moe usvojiti zahtjev stranaka, ako ovi uslovi nisu ispunjeni, bez obzira to
tueni priznaje zahtjev u parnici ili to je ugovor faktiki izvren, ili to stranke hoe da o
takvom zahtjevu zakljue sudsko poravnanje.
Stranka se moe i odrei od tubenog zahtjeva, priznati zahtjev protivnika, sklopiti
sudsko poravnanje i time utjecati i na materijalnopravne posljedice .
Ovo naelo dolazi do izraaja i u odredbi Zakona koja propisuje (l.2 st.1) da sud
raspravlja samo u granicama zahtjeva iz tube (protivtube).
To znai da se stranki ne moe dosuditi vie od onoga to ona zahtjeva. Kada se u
postupku desi da sud dosudi vie od zahtjeva stranke, sud je prekoraio tubeni
zahtjev.
Na tu povredu drugostepeni sud ne pazi po slubenoj dunosti ali e po prigovoru
protivne stranke, preinaiti odluku prvostepenog suda u dijelu kojim je prekoraen
tubeni zahtjev.
Moe se desiti da sud ne odlui o svim zahtjevima i tada sud nije rijeio o zahtjevu
stranke, pa se moe donijeti dopunska presuda o dijelu zahtjeva o kojem nije odlueno.
Iz sudske prakse:
Sud ne odluuje u granicama tubenog zahtjeva kad bez zahtjeva stranaka utvrdi da je
nitav kupoprodajni ugovor, a propusti da odlui o zahtjevu tuioca da se raskine taj
ugovor koji je bio predmet spora.
Sud je odluio u granicama tubenog zahtjeva upravljnog na isplatu u YU dinarima,
kada je obavezao tuenog na isplatu u BH dinarima, nakon konverzije i denominacije
utuene trabine.
Sud nee donijeti presudu na osnovu priznanja ugovora o prometu nepokretnosti ako
ugovor nije zakljuen u pismenoj formi.
Postupak zapoinje kada se podnese tuba tuitelja.U postupku uestvuju stranke i

njihovi zakonski zastupnici koje mogu ovlastiti punomonika za zastupanje.
Stranka moe biti svako fiziko i pravno lice, a posebnim propisom se odreuje ko osim
fizikih i pravnih lica moe biti stranka u postupku.
Stranke u parnici oznaavaju se kao tuilac i tueni.
Umjea u postupku nije stranka ali im zakon priznaje odreena procesna ovlatenja
koja pripadaju strankama.
Na strani tuilake i tuene strane moe uestvovti i vie lica to zovemo
suparniarstvo.
stranka
fiziko lilce pravno lice
drugi oblici udruivanja
Stranka u postupku mora imati stranaku i parninu sposobnost.
Stranaka sposobnost je sposobnost lica da bude stranka u postupku.To je procesna

predpostavka za voenje postupka.Onaj ko nema stranaku sposobnost ne moe podnijeti
tubu niti poduzimati druge parnine radnje. Sa takvom osobom sud ne smije raspravljati
niti donosti meritorne odluke. Meutim sud e raspravljati sa takvom osobom samo u
pogledu ispitivanja predpostavki za njegovu stranaku sposobnost.
Stranaka sposobnost mora biti permanentna kvaliteta stranke.
Stranaka sposobnost se stie kod fizikih lica roenjem, a kod pravnih lica kada je
odreena materijalnim propisom i upisana u registar pravnih lica.
Kada sud utvrdi da da osoba koja se pojavljuje kao stranka ne moe biti stranka u
postupku, a taj nedostatak se moe otkloniti, pozvat e tuioca da izvri potrebne
ispravke u tubi ili e poduzeti druge mjere da bi se postupak mogao nastaviti sa osobom
koja moe biti stranka u postupku (295 st.1).
Sud e takvoj stranci odrediti rok da otkloni takav nedostatak, a ako stranka to ne
uini u roku, sud e rjeenjem ukinuti provedene radnje ako su zahvaene tim
nedostatkom i odbaciti tubu ako su nedostatci takve prirode da spreavaju daljnje
voenje postupka.
Na rjeenje kojim se poziva stranka da otkloni nedostatke nije dozvoljena alba.

Primjer: ANEKS 1
Stranaka sposobnost (l.291)
- Sposobnost lica da bude stranka u postupku priznata svim fizikim i pravnim

licima koji po pravilima materijalnog prava mogu biti nosioci
prava i obaveza
-moe izuzetno i oblici udruivanja koji nemaju stranaku sposobnost ako
ispunjavaju bitne uslove za sticanje stranake sposobnosti i raspolau imovinom na
koju se moe sprovesti izvrenje
Fizika lica to svojstvo stiu u momentu roenja, a izuzetno ve od momenta zaea pod
uslovom da se dijete rodi ivo( pravo nasljea priznato je djetetu koje je u
momentubotvaranja nasljea bilo zaeto, pod uslovom da se ivo rodi).
Stranaku sposobnost imaju pravna lica: drava BiH, entiteti-Federacija i Republika
Srpska, Distrikt Brko, svih 10 kantona, opine, privredna drutva, agencije kojima je to
svojstvo priznato materijalnopravnim propisom i dr. Pravno lice gubi svojstvo stranke
brisanjem upisa u registru pravnih lica.
Primjeri:
1. Zakonom o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave, u Federaciji
BiH propisuje da samo federalne upravne organizacije u sastavu federalnih ministarstava
imaju svojstvo pravne osobe ako je to zakonom propisano.
Meutim federalna ministarstva nemaju svojstvo pravnog lica.
2. Zakonom o pravobranilatvu RS, BiH i Zakonom o Federalnom pravobranilatvu, te
Zakonima o Kantonalnim pravobranilatvima, utvreno je da je pravobranilatvo dravni
organ koji vri poslove pravne zatite imovinskih prava i interesa Republike - Drave,
Federacije, Kantona i optina i njihovih organa, drugih organa i organizacija koji se
finansiraju iz budeta, i druge poslove i iste predstavlja, rukovodi njihovim radom i vri
druga prava i ovlatenja - pravobranilac. Pravobranilac moe ovlastiti zamjenika za
zastupanje pred sudovima i drugim organima. Dakle i pravobranilatvo nema svojstvo
pravnog lica.
Ako do gubitka stranake sposobnosti doe tokom postupka zbog smrti stranke ili zbog
prestanka pravne osobe, nastupa ex lege prekid postupka( osim ako je fizika osoba imala
punomonika u parnici) pa e se postupak nastaviti kada nasljednici, staratelj ostavine ili
pravni sljednik pravne osobe nastave postupak ili kad ih sud, na prijedlog protivnika,
pozove da to uine.
Parnini sud moe, izuzetno, s pravnim dejstvom samo u odreenoj parnici, priznati
svojstvo stranke i onim oblicima udruivanja koji nemaju stranaku sposobnost, ako
utvrdi da s obzirom na predmet spora, u sutini ispunjavaju bitne uslove za sticanje
stranake sposobnosti, naroito ako raspolau imovinom na kojoj se moe sprovesti
izvrenje (l.291 st.3). Protiv rjeenja kojim se priznaje svojstvo stranke nije dozvoljena
posebna alba.
Primjer:
1. Sudska praksa je ve od ranije u radnim sporovima priznavala svojstvo stranke sudu
kao dravnom organu, polazei od prirode predmeta spora da sud zasniva radni odnos sa
slubenicima suda i moe izvriti presudu koja se odnosi na takav spor.
Meutim u imovinko-pravnim sporovima opinski ili osnovni i kantonalni sudovi nemaju
svojstvo pravnog lica i stranka moe biti samo kanton i Republika Srpska, koje
finansiraju sudove opinskog i kantonalnog nivoa, odnosno sve nivoe sudova u RS.
U takvim sporovima iz rada vrhovnih sudova stranka moe biti samo Republika Srpska
ili Federacija BiH.
2. Kada su u pitanju sudije i njihova prava, stranka u postupku moe biti samo Visoko
sudsko i tuilako vijee BiH koje ima svojstvo pravnog lica.
Iz sudske prakse:
Ukoliko Frizerski salon Zinda G. nije upisan u sudski registar i nema svojstvo
pravnog lica, on ne moe biti stranka u postupku, ve to u kontretnoj parnici moe biti
samo njen vlasnik T.Z. kao fizika osoba, dok je Frizerski salon samo ime pod kojim
obrt posluje.
Osnovni sud nema svojstvo pravnog lica, pa dakle nema ni stranaku sposobnost u
smislu odredbe lana 291. stav 1. ZPP-a , jer osnovni sud nema svojstvo pravnog lica pa
nemoe imati polaaj tuene u parninom postupku, jer to moe imati samo entitet -
Republika Srpska ili Federacija BiH, zastupan po zakonskom zastupniku. Kako je u
prvostepenom postupku kao tueno uestvovalo lice koje ne moe biti stranka u
postupku, to je dolo do povreda odredbe parninog postupka (apsolutno bitna povreda),
zbog ega je prvostepenu presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovni postupak
Prema odredbama lana 3, 4 i 10 Zakona o zanatsko preduzetnikoj djelatnosti ( Sl
glasnik RS broj 16/02 ) fiziko lice koje obavlja preduzetnikiu djelatnost i koje za
potrebe obavljana te djelatnosti osniva radnju, je preduzetnik koji ima isti drutveno
ekonomski poloaj i ista prava i obaveze kao i drugi privredni subjekti, pa stoga tuilac u
ovoj pravnoj stvari moe biti samo fiziko lice, sa naznakom da je lice i osniva
radnje, pa prema tome kao takav treba biti oznaen i u tubi. Nedostatak tube koji se
sastoji u pogrenom oznaavanju tuioca posmatra se kao nedostatak zbog kojeg se po
tubi nemoe uredno postupati.
Parnina sposobost je sposobnost stranke da sama poduzima procesne radnje u
postupku.Tu sposobnost imaju sva lica kojima graansko pravo priznaje sposobnost za
smostalno sticanje prava i obaveza na podruju graanskopravnih odnosa.
Parnina sposobnost(l.292)
-Sposobnost stranke da punovano poduzima radnje u postupku i da radnje

protivne stranke i suda imaju dejstva prema njoj
-kod fizikih lica ova sposobnost je izjednaena sa poslovnom sposobnou
Parnina sposobnost je sadrajno ua od stranake sposobnosti jer je stranaka

sposobnost predpostavka parnine sposobnosti.
Svaka osoba koja je stranaki sposobna nije i parnino sposobna, ali svaka osoba koja je
parnino sposobna jeste stranaki sposobna.
Osobe kojima poslovna sposobnost nije ograniena parnino su sposobne. To su fizike
osobe sa 18 godina, kao i maloljetnici koji su po odobrenju suda stupili u brak prije
osamnaeste godine ivota osobe.
l.292 st.1.je propisano:
STRANKA KOJA JE POTPUNO POSLOVNO SPOSOBNA MOE SAMA VRITI
RADNJE U POSTUPKU (parnina sposobnost).
st.2 propisuje:
PUNOLJETNO LICE KOME JE DJELIMINO OGRANIENA POSLOVNA
SPOSOBNOST PARNINO JE SPOSOBNO U GRANICAMA SVOJE POSLOVNE
SPOSOBNOSTI.
Stranka koja ima parninu sposobnost moe vriti sve radnje u postupku, a stranka koja
ima stranaku a ne i potpunu parninu sposobnost, u pravilu radnje za nju vri zakonski
zastupnik.
Parnina sposobnost punoljetnog lica koje je lieno poslovna sposobnost cijeni se prema
ogranienjima koje je utvrdio nadleni sud u vanparninom postupku donoenjem
rjeenja o oduzimanju djelimino poslovne sposobnosti ili pak potpunog oduzimanja
poslovne sposobnosti.
Djelimino lieni poslovne sposobnosti nisu bez ikakve poslovne sposobnosti na
podruju onih graanskopravnih odnosa s obzirom na koje im je poslovna sposobnost
ograniena. Oni mogu zakljuivati pravne poslove s uvjetnom vanou-ako ih naknado
odobri njihov zakonski zastupnik,a ako je to potrebno i organ starateljstva. Meutim
takva uvjetna poslovna sposobnost nije i uvjetna parnina sposobnost.
Pa stranke kojeimaju ogranienu poslovnu sposobnost nemaju nikakvu parninu

sposobnost u odnosuna sporove koji se tiu ovlatenja i obaveza u odnosu na koje im je
poslova sposobnostograniena. U takvim sporovima poslovno ograniene osobe moe
zastupati samozakonski zastupnik.
Primjer:
-Osoba koja je zbog prekomjernog uivanja alkohola, djelimino liena
sposobnosti, pa ne moe samostalno raspolagati svojom imovinom, moe samostalno
zakljuiti brak, pa stoga i samostalno, kao parnino sposobna, uestvovati u svojstvu
stranke u branim
sporovima.
Parnina sposobnost maloljetnog lica koji nije stekao potpunu poslovnu sposobnost, a
kojem se posebnim materijalnim propisom ustanovljava djelimina poslovna sposobnost,
kao to su zasnivanje radnog odnosa sa 15 godina (Zakon u radu), sastavljanje testamenta
sa 16 godina (Zakon o Nasljeivanju), se ograniava na zastupanje prava i interesa u
okviru prava i obaveza koja su mu ustanovljena tim materijalnim propisom. To znai da
zakon ne dozvoljava da maloljetnik koji nije stekao potpunu poslovnu sposobnost stekne
parninu sposobnost.
U pogledu parnine sposobnosti pravnih lica pravna teorija je podjeljena. Po jednima
pravna lica nemaju parninu sposobnost jer ne mogu neposredno stvarati prava i obaveze
ve uvijek za njih to radi zastupnik, a po drugima pravna lica imaju parninu spobnost jer
preuzimaju prava i obaveze.
Meutim preovladava miljenje o pravnim licima kao parnino sposobnim licima.
Otvaranjem postupka likvidacije kao ili donoenje zabrane rada pravnom licu od strane
nadlenog organa, pravno lice gubi parninu sposobnost, pa ta pravna lica zastupa u
parnici likvidator ili zastupnik sui generis.
Parnina sposobnost stranih dravljana pred sudovima u BiH prosuuje se po njihovim
nacionalnim zakonima. No strani dravljanin koji nije parnino sposoban po
domovinskom zakonu(zakonu svoje zemlje), a bio bi sposoban po naem zakonu, moe
sam poduzimati radnje u postupku.Na strane dravljane moe se dakle, primjeniti zakon
koji je povoljniji.
Poslovna sposobnost u FBiH i RS procjenjuje se po zakonima tih entiteta (Porodini
Zakon FBiH i RS).
Ova sposobnost je izjednaena sa parninom sposobnosti kod fizikih lica u pravnom
prometu.
Potpuna poslovna sposobnost je sposobnost lica da stie prava ili obaveze u pravnom
prometu ili da na drugi nain uestvuje u nekom pravnom poslu ili pravnom odnosu.
Poslovna sposobnost fizikih lica moe biti potpuno ograniena ili nesposobna (do 14
god ivota) i djelimino ograniena ili sposobna (do 18 god. ivota) i potpuno
poslovno sposobna stim da punoljetno lice moe biti djelimino ili potpuno lieno
poslovne sposobnosti.
Postulaciona sposobnost je svojstvo odreene parnino sposobne osobe da moe sama
bez punomonika neposredno poduzimati parnine radnje pred sudom sa
procesnopravnim uinkom.
Ovaj oblik sposobnost stranke ne dolazi do izraaja novim zakonskim rjeenjima jer se ne
primjenjuje princip obaveznog zastupanja stranke po profesionalnim
punomonicima.
Iz sudske prakse:
-Protiv ovjeka koji nije iv parnica se ne moe pokrenuti, a ako bude pokrenuta sud e
tubu odbaciti.
-Kad je umjesto pravne osobe (grada) tuena fizika osoba (predsjednik gradske
skuptine), sud ne treba pozvati tuitelja na ispravku tube, jer tuenik kao fizika osoba
moe biti stranka u postupku.
To iz razloga to pitanje pasivne legitimacije je pitanje materijalnog a ne procesnog
prava,pa je prvostepeni sud pravilno postupio kada je tubeni zahtjev odbio.
Stvarna legitimacija
Za razliku od stranake i parnine sposobnosti koje su procesna legitimacija, postoji
graanskopravna legitimacija koja se zove STVARNA LEGITIMACIJA stranaka.
To je materijalo pravni odnos stranaka prema predmetu spora i odnosi se samo na

subjekte graanskopravnog odnosa. Moe biti aktivna i pasivna legitimacija.
Tuilac je aktivno legitimiran ako je on nosilac prava koje je predmet spora, a tueni je
pasivno legitimiran ako na njemu lei obaveza koja odgovara tom pravu. O stvarnoj
legitimaciji sud vodi rauna i po slubenoj dunosti, osim u sluaju kada
tueni prizna tubeni zahtjev, jer stvarna legitimacija zavisi od materijalnog prava koje se
primjenjuje na odreeno injenino stanje, a sud u toku cijelog postupka po pazi na
pravilnu primjenu materijalnog prava.
Stranke mogu istai prigovor nedostatka (aktivne ili pasivne) legitimacije.
Treba razlikovati:
poslovnu sposobnost
stranaku sposobnost
parnina sposobnost,
Posebno u odnosu na:

legitimaciju stranaka.
U sluaju nedostatka bilo koje legitimacije o zahtjevu se meritorno odluuje i zahtjev se
presudom odbija, izuzev u sporu zbog smetanja posjeda u kome se meritorno odluuje
rjeenjem.
Nedostatak stvarne legitimacije ne predstavlja procesnu smetnju kao to je to sluaj sa
nedostatkom stranake sposobnosti.
No u savremenom pravu stvarna legitimacija se priznaje i treima koji nisu subjekti
graanskopravnog odnosa.To su oni na koje na posredan ili neposredan nain tui
graanskopravni odnos reflektira.
Primjer:
Ako koja od stranaka u toku parnice otui stvar ili pravo o kome parnica tee, to ne
spreava da se parnica meu istim strankama dovri. Ako je do otuenja parnina stranka
bila graanskopravno legitimirana, nakon otuenja to vie nije, sada je to trei, na koga je
pravo preneseno otuenjem.Unato tome, parnina stranka zadrava ovlatenje da o
ovom tuem graanskopravnom odnosu i dalje vodi parnicu.
Iz sudske prakse:
Prigovor pomanjkanja aktivne legitimacije materijalnopravne je prirode pa njegovo
usvajanje dovodi do odbijanja tubenog zahtjeva, a ne do odbacivanja tube.
VANO!
Stranaka sposobnost je procesna pretpostavka, a aktivna legitimacija je

materijalnopravna pretpostavka.
Aktivna legitimacija proizilazi iz materijalno pravnog odnosa i odluka koja se donosi

povodom ove pretpostavke je uvijek meritorna (presuda ili rjeenje kod smetanja
posjeda), dok je odluka o procesnopravnim prigovorima uvijek procesna (rjeenja kojim
se odbacuje podnesak i sl.)
PODMODUL II TUBA
1. UVODNE NAPOMENE
Ovim podmodulom emo obraditi sve bitne radnje u vezi sa tubom kao to su:posljedice
podnoenja tube, vrste tubi, naela postupka, sadraj tube sa nadlenostima (stvarnom
i mjesnom,sukob, delegacija), postupanje po tubi (pripremanje glavne
rasprave,ispitivanje tube,blagovremenost,odluke suda), preinaenje i povlaenje tube.
2. PODNOENJE TUBE
S obzirom na svoj oblik, tuba je podnesak , koji moe u pravilu zamjeniti usmena izjava
dana na zapisnik pred parninim sudom.
Osnovna pravila o podnesku vae i za tubu, jer tuba u pravilu ima znaaj pripremnog
podneska, izuzetno i konanog.
2.1. Posljedice podnoenja tube
Tuba je podnesak kojim se pokree parnini postupak. Njom se pokree mehanizam za
ostvarivanje pravne zatite u graanskopravnim sporovima.
Meutim parnica poinje tei tek dostavljanjem tube na odgovor.
Postojanje parnice naziva se LITISPEDENCIJA, pa isticanje prigovora litispedencije
znai da se prigovara da je ve pokrenuta takva parnica ili da je u toku ili da je
pravomono presueno.
Primjer:
1.Imovinskopravni zahtjev postavljen u krivinom postupku, spreava da se povodom
istog zahtjeva, zasnovanog na izvrenju krivinog dijela, odluuje u parnici koja je
kasnije pokrenuta.
Na postojanje identine parnice pazi sud po slubenoj dunosti u toku cijelog
postupka, ali je Zakon obavezao i stranke da o takvoj parnici obavijeste sud. Pri tome
novina je da se na litispedenciju pazi kada su u pitanju postupci i odluke sudova na
teritoriju cijele BiH, a ne samo entiteta kako je to bilo ranijim Zakonom definisano.
Zakon nema odredbe o utjecaju identine litispedencije pred stranim sudom.Smatra se da
takva litispedencija spreava pokretanje identine parnice pred domaim sudom ako bi se
pravosnana presuda stranog suda mogla u naoj zemlji priznati, odnosno izvriti.
Ukoliko je pravomono presueno o ostoj pravnoj stvari onda se radi o RES
IUDICATA tj. presuena stvar. I na ovo sud pazi u toku cijelog postupka po
slubenoj dunosti.
Iz sudske prakse:
-U toku postupka je na osnovu podneska Optinskog suda Ruma pos.br.IV P-394/04 od
23.12.2004 god. utvreno da je od strane tuenog S.B. pred navedenim sudom takoer
pokrenut spor za razvod braka protiv tuiteljice S.J, tubom od 2.4.2004 god, te kako su
se po ocjeni ovog suda ispunili uslovi iz l.60 st.3 ZPP-a, za odbacivanje tube u ovoj
pravnoj stvari,jer je parnica pred Optinskim sudom Ruma ve tekla u vrijeme
podnoenja tube za razvod braka kod ovog suda,pa je sud ocijenio da se ne moe u
pogledu istog zahtjeva pokrenuti nova parnica meu istim strankama. Drugostepeni sud
je ovu odluku ukinuo i predmet vratio na ponovno suenje iz sljedeih razloga:
Odredbama l.61 st 1 taka 2 Zakona o rjeavanju sukoba zakona sa propisima drugih
zemalja u odreenim odnosima,u vezi l.st.2 l.458 ZPP-a,propisano je da nadlenost
suda u BiH postoji u sporovima radi utvrivanja postojanja ili nepostojanja
braka,ponitavanja braka ili razvoda braka(brani sporovi)I kada tuilacnema prebivalite
u BiHako je tuilac dravljanin BiH I ima prebivalite u BiH,dok iz podataka sadranih u
spisima ovog predmeta nesumljivo proizilazi da je tuiteljica dravljanin BiH,pa kod
takvog stanja stvari prvostepeni sud nije ni imao zakonskog osnova za donoenje
pobijanog rjeenja
Radi se o pravomono presuenoj stvari kad tuitelj, nakon to je pravomonom
presudom ukinuta tuenikova obaveza da mu plaa mjesenu rentu,ponovno tubom
zatrai rentu temeljei to na istoj injeninoj osnovi.
injenica da je u ranijoj pravomonoj presudi rijeeno o odtetnoj odgovornosti kao
predhodnom pitanju nije zapreka da u drugoj presudi koju donese glede istih stranaka I
istog tetnog dogaaja sud ponovno odlui o odtetnoj odgovornosti.To predhodno
pitanje, naime, koje je rijeeno ranijom odlukom(djeliminom presudom) nije bilo
predmet izreke pa u tom dijelu(o odgovornosti) ne stie svojstvo pravomonosti I ne
vezuje sud prilikom odluivanja o ostalim zahtjevima za naknadu tete iz istog tetnog
dogaaja.
Podnoenje tube i pokretanje postupka za stranku proizvodi odreene procesnopravne I
materijalnopravne posljedice:
Procesno pravne posljedice:
- od momenta kad parnica poinje da tee izmedju istih stranaka ne moe se pokrenuti
nova parnica u pogledu istog zahtjeva( litispedencija);
- okolnost to je neka stranka otuila stvar ili pravo o kome tee parnica, ne spreava da
se parnica meu istim strankama dovri;
- uslovljenost preinaenja tube pristankom tuenog(l.57 i 58),
- nemogunost povlaenja tube bez pristanka tuenog (l.59),
- podnoenjem tube prema injenicama odreuje se stvarna nadlenost suda, sudska
nadlenost, iskljuiva mjesna nadlenost a po prigiovoru tuenog I opta mjesna
nadlenost.
- umjea se mora prdruiti nakon nastupanja litispedencije;
- obavijetavanje tree osobe o parnici vri se kad parnica poinje tei;
Materijalno pravne posljedice:
prekid prekluzivni rokovi za podnoenje tube,

prekid rokova zastarjelosti i dospjelosti,
prvo izbora kod alternativnih obaveza se iscrpljuje,
savjesni dralac postaje nesavjestan;
2.2. Vrste tubi
Tube e dijele na graanskopravne i procesnopravne.

Tubeni zahtjev u pravilu se opravdava normama graanskog prava, izuzetno normama
procesnog prava(npr: tuba za ponitaj presude izbornog suda, tuba u izvrnom
postupku)
S obzirom na tip i sadraj pravne zatite tube mogu biti:
kondemnatorne ili obavezujue

deklaratorne ili utvrujue
konstitutivne ili preobraajne
a) Kondemnatorne ili obvezujue
Ovom vrstom tube trai se ispunjenje obaveze tuenog da neto uini, trpi ili propusti.
Odatle se ove tube zovu jo osuujue ili tube na injenje.U ovoj tubi nije potrebno da
tuitelj dokazuje pravni interes.
Svoj zahtjev na osudu tuenog tuilac zasniva na tvrdnji da je tueni svojim ponaanjem
povrijedio odreeno tuioevo subjektivno graansko pravo, pa da je duan da prema
tuiocu izvri odreeno injenje, da tako reperira tetne posljedice svog protupravnog
dranja.
Da bi sud mogao ocijeniti opravdanost tuiteljevog traenja da tuenog osudi na izvrenje
odreene inidbe, potrebno je da predhodno utvrdi kakvo jest stanje u odnosima meu
strankama, te kakvo bi ponaanje tuenog trebalo da bude pa da doe u skladu sa
sadrajem.
Svakom osuujuem dispozitivu presude predhodi jedan deklaratorni preambul- koji se u
pravilu ne unosi u dispozitiv presude, ve u obrazloenje presude, koji treba da poslui
kao opravdanje za odluku suda kojom tuenog osuuje na usklaivanje faktikih odnosa
sa pravnom normom.
Izricanjem konstitutivne presude tuitelju se ne prua definitivna pravna zatita. Ovom
presudom se tuenom samo nalae da svoje ponaanje uskladi sa pravnom normom, a ako
to ne uini stiu se predpostavke da se u izvrnom postupku nalog suda prinudno ostvari.
Zato je kod ovakvih tubi nuno tuenom ostaviti rok za dobrovoljno ispunjenje obaveze.
Primjeri:
-Zahtjev koji proizilazi iz graansko pravnog odnosa ugovora o djelu.
Obavezuje se tueni M.M iz B. da tuitelju P.P. iz S. izradi namjetaj i to trpezarijski,
stol dimezija 1,2o m x 2.20 m, od materijala tuitelja drvo hrastovina, u roku od 30
dana od dana donoenja odluke, u protivnom tuitelj e angaovati tree lice da izvri
predmetnu obavezu o troku tuenog, kao da nadoknadi trokove parninog postupka, sa
zakonskom zateznom kamatom poev od presuenja pa do konane isplate pod
prijetnjom prinudnog izvrenja.
-Zahtjev koji proizilazi iz graansko pravnog odnosa deliktne odgovornosti, kada je
odgovornost tuenog utvrena u krivinom postupku, zbog nanoenja lake tjelesne
povrede tuiteljici.
Tueni T. B, sin D. iz Banja Luke, selo D. duan je tuiteljici D.S. iz Banja Luke, selo
D., na ime naknade nematerijalne tete po osnovu pretrpljenih fizikih bolova isplatiti
iznos od 5.000,00 KM, sa zateznom zakonskom kamatom poev od dana donoenja
odluke, pa do konane isplate, te da nadoknadi trokove parninog postupka, sve u roku
od 30 dana od dana donoenja presude, pod prijetnjom prinudnog izvrenja.
- Zahtjev kojima se trai osuda na proputanje, a koji u svom dosuujuem dijelu sadri
pored obaveze i deklaratorni karakter.
Tueni . U. iz Slatine je smetao tuiteljicu A.N. iz Banja Luke u posljednjem
faktikom i mirnom posjedu nekretnina upisanih u ZK.UL.br.388 k.o.Slatina, to po
novom premjeru odgovara nekretninama upisanim u PL.421.k.o. Malo Blako, na taj
nain to je dana 12.6.2004.godine razvalio ulaznu kapiju odvaljivanjem letve sa
katancem i traktorom ulazio u posjed prevozei sijeno preko njezinih nekretnina a sve
bez njenog odobrenja pa mu se nalae da prestane sa ovakvim i slinim smetanjem u roku
od 48 sati, pod prijetnjom izricanja novane kazne
b) Deklaratorne ili utvrujue
Ovom tubom se trai utvrivanje sadraja nekog prava ili pravnog odnosa. Kod ovakvih
tubi dolazi do intervencije suda prije nanoenja povrede prava ili pravnog odnosa, ali u
oekivanju da bi do povrede moglo doi, sa zadatkom da se povreda unaprijed sprijei.
Ove tube se jo nazivaju i prejudicijelne tube.
Ako tueni nakon pravosnanosti presude kojom je utvrena deklaratorna obaveza ne
postupi u skladu sa deklaracijom o sadraju njegovih dunosti, tuitelj e biti primoran da
protiv tuenog podnese novu, ovaj put kondemnatornu tubu.U novom postupku sud e
uzeti u obzir pravomoni deklaratorni judikat,jer je vezan njegovim sadrajem, ne
uputajui se u ponovno ispitivanje sadraja pravnog odnosa iz kojeg tuilac crpi svoje
ovlatenje na traenje kondemnatorne zatite.
O ovoj vrsti tube ZPP posebno propisuje uslove njenog podnoenja i to:
- kada je to posebnim propisom predvieno, (to e biti u sluaju podnoenja tubi u
izvrnom postupku, za utvrivanje valjanosti ili nevaljanosti testamenta, kada ostavinski
ili steajni sud uputi stranku na parnicu i sl.)
- kada tuilac ima pravni interes da sud utvrdi postojanje ili nepostojanje nekog prava ili
pravnog odnosa ili istinitost ili neistinitost neke isprave, prije dospjelosti zahtjeva za
inidbu iz tog istog odnosa.
Postojanje pravnog interesa je veoma vano, jer ako sud u pripremnoj fazi postupka ili na
glavnoj raspravi utvrdi da ova procesna predpostavka ne postoji, odbaciti e tubu.
Interes je pravni kad od utvrenja odreenog sadraja izvjesnog pravnog odnosa zavisi
neko drugo pravo ili pravom priznati interes osobe koja podnosi tubu.Zato je dunost
suda da utvrdi da li je pravno opravdano i neophodno da se uzme u razmatranje zahtjev
tuitelja za pruanje deklaratorne sudske zatite.
Pravni interes ne postoji kada se isti rezultat spora moe postii obavezujuom tubom.
Meutim Zakon dozvoljava da se ovakav zahtjev postavi i u parnici koja je pokrenuta
povodom druge stvari ako je to pitanje u toku te parnice postalo sporno. Takvo isticanje
zahtjeva ne smatra se preinakom.
Kako se ovom vrstom tube samo konstatuje odreeno stanje, ona ne moe biti predmet
prinudnog izvrenja.
Tubom za utvrenje ne moe se traiti utvrenje pravno relevantnih injenica.
Primjeri:
-Utvrenje postojanja braka u sluaju kada su matine knjige unitene, ili kada brani
suprunici za vrijeme ivota oba suprunika nisu zakljuili graanski brak, te se
zahtjevom trai:
Utvruje se da je tuiteljica B.ro. P. M., ki B.i C., roena dana 29. 04.1928.godine,
sada nastanjena u B.L., na dan 29.10.1946.godine, zakljuila brak u mjestu Z., sa sada
pokojnim B.R. sin . i M. ro. S., roenog 28.06.1924.godine, to su tueni duni
priznati i trpjeti da se postojanje braka izmeu tuiteljice i prednika tuenih uvede u
Matine knjige vjenanih kod Matinog ureda optine Z., a sve na temelju ove presude.
Ovom tubom se moe traiti utvrenje nepostojanja odreenog pravnog odnosa.
-Tuitelj se osjea ugroenim u svom pravnom poloaju, te postoji opravdana potreba da
se putem suda ta nesigurna situcija rijei, a nesigurnost mu potjee usljed donoenja
upravnog akta Izvrnog odbora optine da se kompenzira dug tuitelja prema tuenoj na
ime zakupnine i kamata, tako to bi se predmetne nekretnine prenijele u korist tuenog, te
tuitelj svojim zahtjevom od suda trai slijedee:
Utvruje se da ne postoji pravno valjan ugovor o kompenzaciji, niti ugovor o prenosu
prava raspolaganja i korienja izmeu tuitelja MTP K i tuene Grad B.L., kojim
ugovorom je tuitelj prenio pravo raspolaganja i koritenja na objektu u Banja Luci u Ul.
Srpskoj, leei na k..13/36 upisan u ZK.UL.br.188 k.k. B.Luka, a to po novom
premjeru odgovara k..3641 upisano u P.L. br.2113 Banja Luka VII, u korist tuene, a u
cilju otpisa dugovanja tuitelja po osnovu zakupnine i kamata.
Da tuitelj ima pravnog interesa za ovakvu deklaratornu tubu koju su niestepeni
sudovi prihvatili i donijeli utvrujuu presudu prihvatio je i Vrhovni sud R.S.
svojom presudom Rev-334/03 od 22.4.2005.godine.
Iz sudske prakse:
Tubom za utvrenje moe se traiti da se utvrdi istinitost ili neistinitost isprave, a to
znai da se utvrdi samo da isprava potjee ili ne potjee od lica koje je oznaeno kao njen
izdavalac.
Traei tubenim zahtjevom da se utvrdi da su tuitelji 1.01.1991 god. uloili kod

tuenog na jednake dijelove osnovna sredstva, obrtna sredstva i novana sredstva u
ukupnom iznosu od 15.044.773,00 YU dinara, tuitelji, zapravo,trae utvrenje injenica,
to se ne moe traiti tubom.
Tubeni zahtjev tuiteljice kojem je udovoljeno pobijanom presudom, bio je da se utvrdi
da je nitav ugovor o koritenju spornog stana zakljuen izmeu prvo i drugo tuenih
12.04.1994,te da ostaje na snazi ugovor o koritenju stana zakljuen izmeu tuiteljice i
drugotuenog 19.01.1971 god.Da bi se predmetna tuba smatrala tubom za utvrenje
mora ispunjavati odreene uslove, na koje sud, kao na procesne pretpostavke pazi po
slubenoj dunosti. Prvostepeni sud je proputajui da utvrdi postojanje pravnog interesa
tuiteljice za voenje ovog spora povrijedio odredbe l.187 ranijeg ZPP-a, to je utjecalo
na zakonitost pobijane presude.
Kako iz utvrenja prvostepenog suda proizilazi da je tueni prije godinu i po dana
prodao cirkular. Kod ovakvog stanja stvari, tuilac nema vie pravnog interesa za
utvrenje da je tueni upotrebom cirkulara proizvodio buku koja je utjecala kako on to
tvrdi na njegovo stanovanje i ometanje normalnog koritenja dvorita, kada se
bezpredmetnim pokazuje zahtjev da se tueni obavee da prestane sa takvim
uznemiravanjem tuioca, pa se ne moe ni prihvatiti tvrdnja albe da prodaja cirkulara
nije relevantna injenica za ovaj spor.
c) Konstitutivna ili preobraajna
Ovom tubom se trai ustanovljenje nekog pravnog odnosa ili izricanje promjene
sadraja nekog pravnog odnosa ili njegovo razvrgnue. Dakle za razliku od deklaratorne i
kondemnatorne tube koje su u osnovi deklaratorne naravi, konstitutive tube
konstituiraju, tj. stvaraju nove pravne odnose koji do tada nisu postojali- bilo da
proizvode nove, bilo da preinaavaju postojee pravne odnose, ili ukidaju postojee
pravne odnose. Stranka trai preinaenje sadraja pravnog odnosa a sud je duan da ispita
da li postoje predpostavke za traenje pravne promjene, pa ako utvrdi da postoje, da
donese presudu kojom e postojee stanje izmjeniti ili sasvim ukinuti I tako uskladiti sa
zahtjevima pravnog poredka.
Ove tube se zasnivaju na odredbama imovinskog ili (to je najee) porodinog prava.
Zato na podnoenje ovih tbi ovlatene su samo osobe kojima to prvo z a k o n izriito
propisuje.
Primjer:
-Konstitutivnom parnicom tuitelj trai izmenu odluke o povjeravanju mldb. djeteta na
brigu i vaspitanje tuitelju, jer je u postupku razvoda braka sud povjerio mldb. dijete na
brigu i vaspitanje tuenoj ili trai izmjenu odluke o izdravanju usljed izmijenjenih
okolnosti koje utiu da se obaveza smanji ili povea, kao i da se potpuno ukine. Nakon
utvrenja sadraja pravnih odnosa sud odbija tubeni zahtjev neosnovanim presudom
koja predstavlja presudu negativnog utvrenja, jer tuitelj nije dokazao da se okolnosti
koje su postojale na strani roditelja prilikom odredjivanja kod koga e djete ostati na
zatiti i vaspitanju i na osnovu kojih je u predhodnom postupku doneena odluka, nisu
objektivno promjenjene da bi promijenjene prilike opravdale svrhu promjene odluke o
povjeravanju malodobnog djeteta drugom roditelju, a da ista odluka bude prvenstveno u
interesu mldb. djeteta, a obzirom na uzrast djeteta uvaavajui I izraenu elju istog.
Jedan graanskopravni odnos moe pruiti osnovu za traenje dvije ili tri vrste
pravne zatite.
Primjer:
Deklaratorni zahtjev:
Utvruje se da je pravno valjan Ugovor o zamjeni nekretnina zakljuen u Banjaluci,
dana 11.8.1995. godine izmeu tuitelja B.N. i pravnog prednika tuene V. D. i
prvotuene V. Lj. kojim ugovorom je izvrena zamjena nekretnina upisanih u zk ul. br 78
i zk.ul..278 k.o. Smrtii za nekretnine iz k.p. br. 194 i k.p.br. 304 k.o. Presnae I k.p. 484
k.o. Debeljaci
Kondemantorni zahtjev
Tueni V. Lj., V. .i V. A. duni su priznati i tuitelju Blagojevi Neeljku izdati
valjanu ispravu podobnu za uknjibu prava vlasnitva, posjeda i koritenja nad
predmatnim nekretninama, u suprotnom ova presuda e koristiti kao pravni osnov
tuitelju B.N. za upis prava vlasnitva, posjeda i koritenja na nekretninama upiisanim u
k.p.br. 194 i 304 k.o. Presnae i k.p.br.484 k.o. Debeljaci u roku od 30 dana pod
3. NAELA PARNINOG POSTUPKA
Naela su direktive, smjernice, osnovna pravila za rad usmjeren odreenom cilju.

Poznavanje osnovnih naela od odlunog je znaaja za stvaroca pravne norme i za onog
koji je primjenjuje. Za zakonodavca naela su okosnica za razradu pravnog sistema.
Primjenjivau pravnih pravila, voditelju parninog postupka, osnovna naela
predstavljaju putokaz u interpretaciji pravnih pravila, naroito kada u tekstu pravnog
pravila nema direktnog odgovora na postavljeni problem, ili kad gramatika i logika
interpretacija nisu dovoljne za pronalaenje rjeenja koje e biti u skladu sa opim duhom
odreenog pravnog sistema.
Pored objektivne nemogunosti da zakonodavac unaprijed predvidi sve sluajeve I odredi
klju za njihovo rjeavanje, poznavanje osnovnih naela procesnog prava neophodan je
oslonac za svakog koji ga primjenjuje.
Zakon propisuje slijedea osnovna naela:
-naelo zakonitosti(l 1);
-naelo dispozicije(l. 2 st.1 i l.3)
-naelo oficioznosti(l.2 st.2);
-naelo usmenosti(l.4);
-naelo neposrednosti(l.4);
-naelo javnosti (l.4);
-naelo kontradiktornosti(l.5);
-naelo ravnopravnosti jezika svih konstitutivnih naroda(l.6);
-raspravno naelo (l.7 i 8);
-naelo traenja istine(l.7 st.2);
-naelo savjesnosti (l.9);
-naelo ekonominosti (l.10);
-naelo koncentracije postupka na dva roita(l.11);

-naelo rjeavanja predhodnog pitanjal.12);
Naelo zakonitosti
Organima sudske vlasti povjereno je, izmeu ostalog, da u graanskopravnim stvarima
pruaju pravnu zatitu povrijeenim ili ugroenim subjektivnim graanskim pravima, u
skladu sa ZPP-om ako to nije posebnim zakonom drugaije odreeno.
Ostvarenje ovog zadatka zavisi od pravilne primjene zakona na pravilno utvreno
injenino stanje.
Ovo naelo znai strogu primjenu zakona.
U tom domenu je i naelo ustavnosti jer svi zakoni moraju biti u skladu sa ustavima.
U tom smislu znaajno je naglasiti da u BiH postoji 13 Ustava( Ustav BIH, 2 Ustava
entiteta i 10 Ustava kantona).
Parnini postupak je zakonom regulirana aktivnost suda i ostalih procesnih subjekata. Sve
parnine radnje m o r a j u se zasnivati na zakonu. Zakon pravno regulira sve aktivnosti
procesnih subjekata. to u procesnom zakonu nije predvieno, to u parninom postupku u
pravilu nije doputeno.
Sud kojem se povjerava provoenje parninog postupka mora poznavati procesna pravila
kojima se regulira parnini postupak.
Sud nije ovlaten da postupak provodi po naelima pravinosti.
Dakle ovaj princip propisuje strogi legalitet u postupku.
Diskreciona ovlatenja suda u odabiranju efikasnog puta za ostvarenje pravne zatite
mogu se kretati samo u granicama koje zakon predvia.
Naelo dispozicije
Pokretanje parnice, postavljanje zahtjeva, njeno odravanje u toku, prestanak parnice,
raspolaganje predmetom spora iskljuivo zavisi od volje stranaka.
Stranke mogu imati procesnu dispoziciju koja se odnosi na odreene procesne radnje( da
trai izuzee sudije, oslobaanje trokova postupka, obezbjeivanje dokaza i sl.).
Ali stranka ima i dispoziciju koja se odnosi na sadraj i sudbinu zahtjeva( odricanje od
tubenog zahtjeva, povlaenje tube, sudsko poravnanje i sl.).
Naelo oficioznosti
Odreene radnje meutim sud sam poduzima po slubenoj dunosti.To se odnosi samo
na procesne radnje( ispitivanje tube, dostavljanje tube na odgovor, pozivanje stranaka,
pravilno primjeniti pravo i sl.).
Ali sud ne moe pokrenuti parnicu, promjeniti zahtjev, iznositi injenice, predlagati
dokaze.
Jedini izuzetak u pravu raspolaganja zahtjevom stranaka sud ne smije dozvoliti po
slubenoj dunosti kada stranke ele raspolagati sa zahtjevima koji su u suprotnosti sa
prinudnim propisima.
Naelo usmenosti
Osnovi nain poduzimanja procenih radnji pred sudom je usmeni(neposredni) nain.To
podrezumjeva da se sve znaajne radnje u toku postupka trebaju obavljati na roitima na
osnovu usmene rasprave. Sud sudi samo na osnovu rezultata rasprave, a raspravljati se
moe samo usmeno.
Meutim zakon propisuje i pismeni nain u vidu podnesaka koje stranka moe dostaviti
sudu, ali na nain propisan zakonom.
Dokazi sasluanjem svjedoka, stranaka pa i vjetaenja provode na glavnoj raspravi
usmenim izlaganjem.
Naelo neposrednosti
Naelo neposrednosti je radni princip parninog postupka, direktiva o metodi prikupljanja
procesnog materijala radi utvrivanja relevantnih injenica.
Ovaj princip takoe dolazi do izraaja kod izvoenja dokaza kao faze postupka.
To podrazumjeva da sud stupi u direktan kontakt sa strankama i dokaznim sredstvima; da
izmeu suda i izvora informacija ne bude posrednika, da sud svojim vlastitim ulima
stvara zapaanja o prirodi i sadrini dokaznih sredstava.
Naelo javnosti postupka
Ovo je naelo koje omoguava svakome nesmetana mogunost prisustvovanja
raspravljanju pred sudom.
Ovim naelom se omoguava iroj javnosti da prati rad suda i promatraju praktinu
primjenu zakona.Takoer se ovim naelom obezbjeuje javna kontrola sudova I spreava
samovolja u primjeni naela slobodne ocjene dokaza.
Zakon propisuje samo u odreenim sluajevima ogranienja u primjeni ovog principa.
Naelo ravnopravnosti jezika
Podrazumjeva princip da stranka moe sa jednakim uinkom upotrebljavati bilo koji jezik
i pismo konstitutivnih naroda( bonjaka, srba i hrvata). Ovo je ustavni princip koji je
izmjenjen u entitetskim zakonima i u ovom dijelu je novina ZPP-a.
Naelo kontradiktornosti
Ovo naelo se jo naziva i naelo obostranog sasluanja stranaka.
Njime se obezbjeuje pravo svake stranke u postupku da se izjasni na navode druge
stranke, da se omogui svakoj stranci jednako pravo na poduzimanje procesnih radnji u
postupku pa je jedno od metodskih procesnih pravila.
Ovo naelo je jedno od znaajnijih jer omoguavanjem da se svaka stranka izjasni na
izjave protivnika, sud dolazi do potunog rasvjetljavanja relevantnih injenica da bi
pravilno primjenio materijano pravo.
Raspravno naelo
Raspravno naelo propisano je u odredbama koje nalau strankama da imaju svu
inicijativu za prikupljanje procesnog materijala.U tom dijelu sud je pasivni promatra
njihovih raspravljanja i obavezan je da na osnovu tih raspravljanja donese odluku.
Svoje zakljuke sud moe stvarati samo na temelju grae koju su prikupile stranke.
A koje injenice e uzeti kao dokazane sud odluuje na osnovu s l o b o d n e o c j e n
e d o k a z a. Ta ocjena dokaza mora biti savjesna i briljiva i to svaki dokaz zasebno I
sve dokaze zajedno.
Raspravno naelo novim zakonom dolazi vie do izraaja jer zakon propisuje obavezu
stranaka da same iznose injenice i svoje zahtjeve i izvode svoje dokaze.Ovo je znaajna
novina u odnosu na raniju zakonsku regulativu.
Naelo traenja istine
Za razliku od ranijeg zakona koji je propisivao traenje materijalne istine, novi zakon
propisuje traenje f o r m a l n e istine.To je istina koja je u postupku dokazana a koja ne
mora biti i materijalna istina. Ako stranka nije iznijela neku odlunu injenicu I
predloila relevantan dokaz u postupku i zbog toga izgubila pravo, nema pravo to
naknadno predlagati u pravnom lijeku(odnosno to je pravo uslovljeno), jer sud ne pazi po
slubenoj dunosti na to da li su stranke iznijele sve relevantne injenice i predloila sve
relevantne dokaze.
Sud vie ne nije duan da utvruje i injenice koje stranka nije iznijela a koje su
bitne za pravilnu primjenu materijalnog prava.
Jedini izizetak kada sud moe utvrivati i neke injenice koje stranke nisu iznijele ako iz
rezultata rasprave i dokazivanja proizilazi da stranke idu za tim da raspolau sa
zahtjevima kojima ne mogu raspolagati.
I ovo je znaajna novina u novom zakonu koja u bitnom mijenja poloaj suda u odnosu
na utvrivanje injenica i predlaganje dokaze.
Ranijim zakonom sud je u cilju traenja materijalne istine bio duan da utvruje injenice
i izvodi dokaze.
Naelo savjesnosti
Ovo naelo onemoguava da se stranka koristi svojim procesnim ovlatenjima u cilju
ikaniranja protivnika ili spreavanja suda da ostvari svoj objektivni drutveni zadatak.
Parnini postupak, kao instrument za pruanje zakonite pravne zatite, ne smije se
prometnuti u svoju suprotnost- u instrument za ostvarivanje nemoralnih ciljeva.
Zloupotreba prava je takvo koritenje pravnih ovlatenja koje se vri s jednim ciljem da
se drugome nanese teta; ili sa ciljem koji je protivan dobrim obiajima, s povjerenjem i
potenjem u prometu.
Naelo savjesnosti ili zabrane zloupotrebe prava predstavlja u savremenim pravnim
sistemima ope usvojeni pravni princip.
Naelo ekonominosti
Ovim naelom se trai da se sa to manje utroka vremena, drutveno korisnog rada I
materijalnih sredstava, postigne to povoljniji rezultat.
Ekonomino postupanje korisno je i za sud i za stranke.Sudovi dolaze u mogunost da
racionalnom upotrebom snaga i sredstava koncentriraju svoju panju na rjeavanje onih
sporova koji su socijalno prei i znaajniji. Stranke imaju mnogo vie od pravne zatite
do koje dou brzo i uz neznatno troenje svojih snaga i novaca.
Novim zakonom je ovo naelo pojaano dolo do izraaja uvoenjem principa samo
dva roita, ogranienjem u odlaganju i odgodi rasprave te zabranom odlaganja I
odgaanja roita na neodreeno.
Naelo koncentracije postupka na dva roita
Ovim naelom uvedena je obaveza suda da u pravilu prvostepeni postupk provodi na
samo dva roita i to pripremnom i jednom roitu za glavnu raspravu.
Ovo je znaajna novina ZPP-a koja umoguava efikasno provoenje postupka.
Zakon propisuje i izuzetke od ovog pravila ali je dakle osnovno pravilo koncentracija
prvostepenog postupka na samo dva roita.
Raniji zakon je propisivao naelo jedinstva glavne rasprave ali je dozvoljavao da se takva
rasprava vodi na vie roita te da se odlae na neodreeno i sl.
Naelo rjeavanja predhodnog pitanja
Predhodno pitanje je pitanje koje je pravne prirode a od kojeg u cjelini ili djelimino
zavisi odluka suda u parnici i koje kao takvo ini pravnu cjelinu koja moe biti
samostalan predmet odreenog postupka pred sudom ili upravnim organom.
Mogunost da se pristupi rjeavanju predhodnog pitanja se ogleda u tome da o njemu jo
uvijek odluku nije donio sud ili drugi nadleni organ i da posebnim propisom nije
iskljuena mogunost da se o odreenom pravu ili pravnom odnosu rjeeva od strane
nadlenog suda kao o predhodnom pitanju.
Ako je meutim o predhodnom pitanju ve rijeio nadleni organ pravosnano, parnini
sud je vezan takvom odlukom u granicama njene pravosnanosti.
Ako je postupak pred organom pokrenut ali nije zavren sud nije duan prekidati
postupak dok se zavri taj postupak, ve bi trebao sam da rjei to pitanje.
Predhodna pitanja mogu biti procesnog karaktera( kao pitanje od kojeg zavisi da li
stranka ima stranaku sposobnost) i materijalnopravne prirode(da li je stranka kao lan
porodinog domainstva prenio stanarsko pravo na sebe).
Novina Zakona je naputanje naela pouavanja stranaka, osim u pojedinim sluajevima
koje Zakon propisuje.
4. SADRAJ TUBE
Odreujui elemente sadraja tube svi procesni Zakoni koje primjenjuju sudovi u BiH,
osim Distrikta Brko koji je zadrao staru formulaciju treba propisuju da, tuba
MORA sadravati slijedee elemente:
tuba mora sadravati
osnov za nadlenost vrijednost spora
tubeni zahtjev pravni osnov
injenice i dokazi podatke kao podn.
Osnov za nadlenost
Ovaj element tube je novina ZPP-a i odnosi se na odreivanje samo mjesne nadlenosti,
budui da na stvarnu nadlenost sud pazi po slubenoj dunosti tokom cijelog postupka.
Ranijim ZPP-om ovaj elemenat je mogao ali nije morao da se navede
u tubi.
Osnova za nadlenost
odnosi se na mjesnu nadlenost

moe proizilaziti iz sadrine tube
Pravila o sudskoj nadlenosti nadlenost dijeli na apsolutnu i relativnu, to znai da

nadlenost suda moe biti razliito odreena na ostala dravna tijela i osobe sa javnim
ovlatenjima (apsolutna) ili kada se nadlenost odreuje u okviru sudskog sistema po
predmetu spora i strankama (relativna).
nadlenost suda
apsolutna relativna
stvarna mjesna
opta izberiva iskljuiva

Procesna pravila o razgranienju sudske nadlenosti izmeu domaih i inozemnih sudova

i drugih odgovarjuih organa nazivaju se i pravila o meunarodnoj sudskoj nadlenosti
O apsolutnoj nadlenosti suda izriito je propisano:
l.16:
SUD TOKOM CIJELOG POSTUPKA, PO SLUBENOJ DUNOSTI, PAZI SPADA

ILI RJEAVANJE SPORA U SUDSKU NADLENOST. KADA SUD TOKOM
POSTUPKA USTANOVI DA ZA RJEAVANJE SPORA NIJE NADLEAN SUD
NEGO DRUGO TIJELO VLASTI, OGLASIT E SE NENADLENIM, UKINUTI
PROVEDENE RADNJE U POSTUPKU I ODBACITI TUBU.
Dileme:
- Da li i drugostepeni i reviziski sud paze na apsolutnu nadlenost po slubenoj dunosti
ili ne, odnosno ta znai cijeli postupak?
Mogui odgovor:
- Po jednom miljenju sud pazi po slubenoj dunosti na apsolutnu nadlenost, jer se pod
cijelim postupkom smatra i postupak po redovnim i vanrednim pravnim lijekovima, a da
zakonsko uporite proizilazi iz obaveze drugostepenog i reviziskog suda da paze po
slubenoj dunosti na pravilnu primjenu materijalnog prava, iz koji odredbi i proizilazi
apsolutna nadlenost suda ili nekog drugog tijela vlast;
- Drugi misle da se ova odredba odnosi samo na prvostepeni postupak jer u odredbama
kojima je propisana obaveza drugostepenog i reviziskog suda da po slubenoj dunosti
paze na odreene povrede postupka, nije predviena i ova povreda.
Iz sudske prakse:
Okolnost da je nekretnina tek nakon podnoenja tube proglaena privremeno
naputenom nije od znaaja za ocjenu zakonitosti rjeenja kojim se prvostepeni sud
proglasio apsolutno nenadlenim, jer ukoliko u bilo kom stadiju postupka otpadne
zakonska osnova za sudsku nadlenost, odnosno ukoliko umjesto dosadanje sudske
nadlenosti, bude zakonom propisana nadlenost drugog tijela, sud pred kojim se u tom
momentu postupak vodi duan se proglasiti apsolutno nenadlenim, ukinuti sve
provedene radnje i tubu odbaciti. .
Relativna nadlenost suda se cijeni na osnovu navoda tube i injenica koje su sudu
poznate. Promjena okolnosti u toku postupka na osnovu kojih je utemeljena nadlenost
suda, ne utjee na promjenu nadlenosti suda.
Relativna nadlenost tj.nadlenost izmeu sudova moe biti stvarna i mjesna.
4.1. Stvarna nadlenost

Pravila o stvarnoj nadlenosti razgraniavaju djelokrug poslova izmeu razliitih vrsta
sudova domaeg suskog sistema, te izmeu sudova razliitog ranga u okviru iste vrste
sudova.
Na nivou drave formirani su: Ustavni sud BiH i Sud BiH.
Ustavom BiH ustanovljen je Ustavni sud BiH, a Zakonom o sudu BiH osnovan je Sud
BiH.
Sud BiH, Ustavni sud BiH i Ustavni sudovi Federacije BiH i Republike Srpske su sudovi
posebne nadlenosti.
Ustavni sudovi ispituju ustavnost Zakona, propisa i odluka, te ocjenjuju povrede ljudskih
prava zagarantovanih Ustavom.
Iz sudske prakse:
Ustavni sud nije mjerodavan vriti provjeru utvrenih injenica I naina na koji su
sudovi protumaili pozitivno-pravne propise, osim ukoliko odluke niih sudova kre
ustavna prava. To e biti sluaj kada odluka redovnog suda ne ukljuuje ili pogreno
primjenjuje ustavno pravo, kada je primjena pozitivno-pravnih propisa bila oito
proizvoljna, kada je relevantni zakon sam po sebi neustavan ili kada je dolo do povrede
temeljnih procesnih prava, kao to su pravo na pravian postupak, pravo na pristup sudu,
pravo na efektivan pravni lijek i u drugim sluajevima.
Sud BiH je nadlean za :
imovinske sporove izmeu:

-drave BiH i entiteta,
-drave BiH i Brko Distrikta,,
-izmeu entiteta,
-izmeu entiteta i Brko Distrikta,
-izmeu institucija BiH koje vre javna ovlatenja
sporova proistekle iz tete koja je nastala pri vrenju poslova organa uprave BiH
i slubenih lica tih organa i institucija.
Brko Distrikt BiH ima osnovi i apelacioni sud.
Sudovi u entitetima sude u tri nivoa( instance):
Prvi stepen-osnovni i opinski sudovi

- sudi sudija pojedinac osim u postupku pred Sudom BiH gdje sudi vijee od trojice
sudija (prvostepeno vijee)
Drugi stepen-okruni i kantonalni sudovi

-sudi vijee od trojice sudija
Trei stepen-Vrhovni sud FBiH i RS

- sudi vijee od trojice sudija
Funkcionalna ili instanciona nadlenost predstavlja podvrstu stvarne nadlenosti.Opa

pravila o stvarnoj nadlenosti odreuje koji je sud, s obzirom na vrstu i rang, nadlean da
postupa u prvostepenom postupku u odreenoj pravnoj stvari. Ovaj sud nije, meutim,
nadlean da u toj stvari odluuje tokom cijelog postupka. Odluivanje o pravnim
lijekovima i o nekim drugim pitanjima u toku parnice povjerava se nekim drugim
sudovima , u pravilu sudovima iste vrste ali vieg ranga. Zadatak je pravila o
funkcionalnoj nadlenosti da odrede koji e sud biti stvarno nadlean za rjeavanje
pravnog lijeka ako je odreeni predmet stavljen u prvostepenu stvarnu nadlenost suda
odreene vrste i ranga.Na taj nain, jednom ustanovljena prvostepena stvarna nadlenost
suda odreene vrste i ranga implicira angairanje u istoj stvari i postupanje odreenih
sudova vieg ranga, prema unaprijed utvrenoj shemi.
Primjer:ANEKS 2
Svaki sud tokom postupka pazi, po slubenoj dunosti na svoju stvarnu
nadlenost.
Ako je tueni ve dao odgovor na tubu, vii sud prvog stepena se ne moe ni u povodu
prigovora, ni po slubenoj dunosti oglasiti stvarno nenadlenim za predmete iz
nadlenosti nieg suda prvog stepena.(l.17)
Iz sudske prakse:
Nadlenost sudova za postupanje u zemljino-knjinim predmetima radi upisa prava
svojine na nekretninama moe postojati samo u sluaju da voenje zemljine knjige nije
preneseno sa sudova na opinske organe uprave za geodetske poslove i katastar
nekretnina. Kako iz spisa nedvosmisleno proizilazi da Opinski sud u B. ne obavlja I
zemljino-knjine poslove, ve da su ti poslovi preneseni u nadlenost Opinske slube
za geodetske imovinsko-pravne poslove Opine B., na ijem podruju se i nalaze
nekretnine u odnosu na koje je usmjeren tubeni zahtjev tuioca za uknjibu prava
vlasnitva,to se u konkretnom sluaju nije ni mogla zasnovati nadlenost suda za
postupanje po tako postavljenom tubenom zahtjevu. Slijedi da ostvarenje takvog
zahtjeva tuilac moe traiti samo u upravnom postupku.
-Dakle, novi Zakon o sudovima regulie stvarnu nadlenost za postupke po zahtjevu za
naknadu tete zbog klevete od dana stupanja na snagu, za sve postupke pokrenute od tog
dana i zapoete ukoliko se kantonalni sud nije upustio u raspravljanje tj. nije dostavio
tubu tuenom na odgovor.
To iz razloga to je lanom 17. stav 2. vaeeg Zakona o parninom postupku propisuje
izriitu zabranu da se vii sud prvog stepena ni u povodu prigovora, ni po slubenoj
dunosti ne moe oglasiti stvarno nenadlenim za predmete iz nadlenosti nieg suda
prvog stepena, ako je tueni ve dao odgovor na tubu. Dakle, u konkretnom sluaju
budui da je Kantonalni sud u Sarajevu bio sud prvog stepena koji se upustio u
raspravljanje o predmetu spora, ne bi se moglo prihvatiti ispravnim da odredbe lana 80.
stav 2. Zakona o sudovima FBiH, odnose i na sluajeve kada se kantonalni sud kao
prvostepeni sud upustio u raspravljanje o meritumu spora.
Istina kantonalni sud prema navedenim zakonskim odredbama danom stupanja na snagu
Zakona o sudovima FBiH vie nije sud prvog stepena za predmete po zahtjevu za
naknadu tete zbog klevete, ali budui da prelaznim i zavrnim odredbama nije rijeeno
pitanje postupaka koji su ve zapoeti, miljenje je da je u cilju ekonominosti I
efikasnosti postupka valjalo primjeniti navedeni stav.
-Ne postoji bitna povreda odredaba parninog postupka kada je u sporu iz nadlenosti
osnovnog suda sudio vii sud.
Kada sud do donoenja odluke o glavnoj stvari utvrdi da bi postupak trebalo provesti po
pravilima vanparninog postupka, rjeenjem e obustaviti parnini postupak, a po
pravosnanosti tog rjeenja postupak e se nastaviti po pravilima
vanparninog postupka. (l.18 ZPP-a)
U toj situaciji sve radnje koje je proveo parnini sud kao to su uviaji, vjetaenja,
sasluanja svjedoka, kao i odluke koje je donio parnini sud, nisu bez vanosti.
Pitanje:
-Kakve pravne posljedice ima zakonska formulacija nisu bez vanostkad raspravno
naelo i naelo neposrednosti zahtjevaju da se dokazi izvode neposredno pred sudeim
sudijom?
Mogui odgovor:
Nakon obustave parninog postupka radnje koje je proveo parnini sud nisu bez vanosti
za vanparnini postupak.
Vanparnini sud ih moe koristiti u rasvjetljavanju vanparnine stvari, pa i ukoliko
stranke ne prihvate da se proita odreeni izvedeni dokaz u parnici, jer prema pravilima
vanparninog postupka naelo materijalne istine je jedno od osnovnih naela, dakle sud
po slubenoj dunosti utvruje injenice, na bazi ovog naela slobodnom ocjenom
dokaza ima ovlaenja da cijeni dokaz koji je izveden po pravilima parninog postupka.(
npr. miljenje vjetaka medicinske struke u postupku oduzimanja i vraanja poslovne
sposobnosti).
4.2. Mjesna nadlenost (l. 19)

Mjesna nadlenost je nadlenost suda prema odreenom teritoriju.Izuzetno zakon
dozvoljava da se pojedine radnje poduzmu i na podruju drugog suda.
Pravila o mjesnoj nadlenosti odreuju koji e t e r i t o r i j a l n o odreeni sud, koji je
s obzirom na vrstu i rang stvarno nadlean za podnesenu tubu, ovlaten da odluuje u
konkretnom tubenom zahtjevu.
po slubenoj dunosti samo do podnoenja odgovora na tubu

stranka najkasnije u odgovoru na tubu
O mjesnoj nadlenosti sud po slubenoj dunosti moe odluiti samo kada postoji
iskljuiva mjesna nadlenost drugog suda (u sporovima o nekretninama, avionu i brodu,
izvrnom i steajnom postupku), ali najkasnije do podnoenja odgovora na tubu.
Stranka moe istai prigovor mjesne nadlenosti najkasnije u odgovoru na tubu, to je
novina ZPP-a u odnosu na raniji kada je taj prigovor bilo mogue podnijeti i na
pripremnom roitu.
Jednom ustanovljena mjesna nadlenost ne moe se tokom postupka mijenjati.
Primjer:ANEKS 3
Iz sudske prakse:
-U smislu odredbe l.19 ZPP-a sud se moe proglasiti mjesno nenadlenim bilo po
slubenoj dunosti bilo po prigovoru tuenog, ali se ne moe proglasiti mjesno
nenadlenim po prigovoru tuitelja.
-Prigovor tuitelja uinjen povodom protivtube da je meu strankama ugovorena
mjesna nadlenost, nije od znaaja, jer taj isti tuitelj nije koristio ugovorenu odredbu o
mjesnoj nenadlenosti pri podnoenju tube, kojom je odnosni spor zapoet.
-Sve i da je tueni u odgovoru na tubu istakao prigovor mjesne nenadlenosti suda u
Tuzli po l.44 st.2 ranijeg ZPP-a, prvostepeni sud se ni po takvom prigovoru ne bi mogao
oglasiti mjesno nenadlenim, jer je navedenom zakonskom odredbom propisana izberiva
nadlenost suda prema mjestu prebivalita, odnosno boravita tuitelja radi zatite
tuitelja koji je osoba sa tekim tjelesnim povredama i kojem treba maksimalno olakati
da doe do eventualne pravine novane naknade za pretrpljenu tetu, to je u ovoj vrsti
sporova motivirano socijalnim i etikim razlozima,a prvostepeni sud o svemu tome nije
dovoljno vodio rauna.
-Iz spisa slijedi da su tane albene tvrdnje da je prvostepeni sud prije donoenja
oalbenog rjeenja odrao est roita za glavnu raspravu, da je tueni tokom postupka
osporio osnov i visinu tubenog zahtjeva i istakao prigovor zastare, dok je prigovor
mjesne nenadlenosti prvostepenog suda istakao tek nakon toga na etvrtom po redu
roitu.
U konkretnom sluaju sud se nije mogao proglasiti mjesno nenadlenim ni po prigovoru
tuenog, a ni po slubenoj dunosti, bez obzira to se u sporu radi o iskljuivoj mjesnoj
nadlenosti po odredbi l.54 ZPP-a.
-Iz sadraja spisa slijedi da se potraivanje tuitelja odnosi na naplatu dospjelih iznosa
mjesene naknade za koritenje gradskog graevinskog zemljita, dakle rente propisane
l.73 Zakona o graevinskom zemljitu. Prema st.4 l.73 istog Zakona ova naknada se
odreuje rjeenjem koje donosi opinski organ uprave nadlean za komunalne poslove
odnosno organizacija kojoj Skuptina opine povjeri ovlatenja za obavljanje tih poslova,
a stavom 5 je propisano da to rjeenje, kada suobveznici graani, izvrava opinski
organuprave za drutvene prihode prema odredbama Zakona o porezima graana.
Zato je prvostepeni sud postupajui suprotno navedenim Zakonskim odredbama te
odluujui o zahtjevu za koji je bio apsolutno nenadlean, prilikom donoenja svoje
odluke poinio bitnu povredu odredaba parninog postupka, zbog ega je valjalo albu
uvaiti, prvostepenu presudu ukinuti i tubu odbaciti
Dileme:
ta e uiniti sud u jednom od entiteta kada dobije predmet u kojem je predviena
iskljuiva nadlenost ali suda na podruju drugog entiteta?
Mogui odgovori:
U graansko-pravnim sporovima u kojima je podnesena tuba kod osnovnih sudova u

Republici Srpskoj, a postoji mjesna nadleanost suda na podruju Federacije BiH
(iskljuiva nadlenost, izberiva ili ugovorena nadlenost, opta nadlenost) , a tuba je
podneena sudu na teritoriji Republike Srpske, sud u Republici Srpskoj nee primjenjivati
odredbu lana 16 stav 3 Zakona o parninom postupku oglaavanjem nenadlenim i
odbacivanjem tube, ve e se oglasiti mjesno nenadlenim po prigovoru stranke ili po
slubenoj dunosti, u zavisnosti o kojoj vrsti mjesne nenadlonosti se radi, i predmet
ustupiti mjesno i stvarno nadlenom sudu na podruju federacije BiH. (Zakljuak sa
seminara sudija Republike Srpske na temu primjena Zakona o parninom postupku u
sudovima RS)
Kako je iz predmetnog spisa vidljivo da su u ovoj pravnoj stvari i tuilac i tueni sa
sjeditem van teritorije RS, a nema ni uslova da se odredi koji je sud u RS nadlean za
suenje u ovom sporu odnosno da njegova nadlenost proizilazi iz odredbi ZPP-a, sud je
naao da su se stekli uslovi za ustupanje predmetnog sppisa na nadlenost Opinskom
sudu Graanica kao stvarno i mjesno nadlenom sudu.
Ali ima i drugaijih stavova:
Postupajui po tubi sud je utvrdio da za rjeavanje spora po istoj nije nadlean sud u
Republici Srpskoj, obzirom da se radi o tuiocu i tuenom koji nemaju sjedite na
teritoriji RS, a iz priloga uz tubu se ne moe zakljuiti da se radi o vrsti spora kad
nadlenost ovog suda proizilazi iz odredbi ZPP-a o mjesnoj nadlenosti, a uz tubu nije
dostavljen ni pismeni dokaz o ugovorenoj nadlenosti ovog suda,iz ega proizilazi da bi u
ovom sluaju kao stvarno i mjesno nadlean sud trebao postupiti nadlean sud u
privrednim sporovima u Federaciji BiH kojem pripada po teritoriji mjesto T. kao
oznaeno sjedite tuenog.
Obzirom na izneseno, sud se po slubenoj dunosti oglasio nenadlenoim za postupanje u

ovoj pravnoj stvari i odbacio tubu tuioca.
prigovoru mjesne nadlenosti sud odluuje rjeenjem kada se po prigovoru oglasi
mjesno nenadlenim sa pravom albe na isto rjeenje viem sudu, a ukoliko ne prihvati
prigovor mjesne nenadlenosti, o tome rjeava zajedno sa odlukom o glavnoj stvari.
ukoliko sud donese odluku o glavnoj stvari, a tueni i u albi istakne prigovor mjesne
nenadlenosti suda, a drugostepeni sud u albenom postupku isti prigovor smatra kao
osnovanim kakva e odluka biti donesena od strane drugostepenog suda?
Mogui odgovor:
Odbijanjem prigovora mjesne nenadlenosti od strane prvostepenog suda, sud je poinio

povredu postupka koja se ne moe otkloniti pred drugostepenim sudom, to e sud kod
ovakve povrede postuka donijeti odluku na temelju odredbe lana 227 taka 1 stav 2
ZPP-a.
Mjesna nadlenost moe biti opta,zberiva i iskljuiva.
Opta mjesna nadlenost je nadlenost suda na ijem podruju tueni ima prebivalite,
odnosno ako je pravno lice stranka, sjedite.
Optajesna nadlenost odreuje se za fizika lica po mjestu prebivalita tuenog, a ako
ga nema onda boravita, a ako ima i prebivalite i boravite ali prema okolnostima se
moe predpostaviti da e u mjestu boravita biti najmanje godinu dana od dana
podnoenja tube.
Za pravna lica opta mjesna nadlenost odreena je prema sjeditu zakonodavnih tijela ili
vijea, kada je tuena Federacija, RS, kanton, okrug, grad i opina.
Kada je tuena druga pravna osoba opte mjesno nadlean je sud na ijem se
podruju nalazi njihovo sjedite. Sjedite pravne osobe se utvruje na osnovu upisa u
registar drutava.
Za dravljane FBiH i RS koji koji stalo ive u inostranstvu, optee mjesno nadlean je
sud njegova posljednjeg prebivalita.
Opta mjesna nadlenost(l.28)
za fizika lica po mjestu prebivalita ili

boravita tuenog
za pravna lica prema sjeditu pravnog lica
Izberiva mjesna nadlenost je nadlenost koja omoguava tuitelju da izabere kojem e

sudu, izmeu vie mjesno nadlenih sudova, podnijeti tubu.
To e biti u situacijama kada zakon omoguava tuitelju da bira mjesnu nadlenost suda
izmeu suda ope mjesne nadlenosti za tueng i jo nekog drugog suda.
To pravo tuitelj iscrpljuje podnoenjem tube.
Izberiva mjesna nadlenost(l.32-41)
sporovi za naknadu tete

na osnovu jemstva proizvoaa
za zakonsko izdravanje
u branim sporovima
utvrivanje ili osporavanje oinstva ili materinstva
po mjestu gdje se nalazi poslovna jedinica
iz nasljednih odnosa
po mjestu plaanja
iz radnih odnosa
zbog smetanja posjeda
Ova nadlenost je propisana:
1.U sporovima za naknadu tete:

- u sporovima o izvanugovornoj odgovornosti za tetu i u sporovima o regresnim
zahtjevima po osnovu naknade tete protiv regresnih dunika osim suda ope mjesne
nadlean je i sud na ijem je podruju tetna radnja poinjena ili sud na ijem je podruju
tetna posljedica nastupila.
- ako je teta nastala zbog smrti ili teke tjelesne povrede, nadlean je pored suda iz
predhodne odredbe, i sud na ijem podruju tuitelj ima prebivalite ili boravite.
- predhodne odredbe se mogu primjenjivati i u sporovima protiv drutva za osiguranje
radi naknade tete treim osobama na temelju propisa o neposrednoj odgovornosti
drutva za osiguranje.
Iz sudske prakse:
Za potraivanje po osnovu osiguranja motornih vozila prema tuenom osiguravajuem
zavodu,bilo po kasko, bilo po obaveznom osiguranju,mjesna nadlenost suda moe se
upraviti i po l.46 ZPP-a. Izberiva mjesna nadlenost po mjestu nastanka tete
2.U sporovima radi zatite prava na osnovu jamstva proizvoaa:
- osim suda ope nadlenosti za tuenog, nadlean je i sud ope mjesne nadlenosti za
prodavaa koji je prilikom prodaje stvari uruio kupcu pismeno jemstvo proizvoaa.
3.u sporovima za zakonsko izdravanje:
- ako je tuitelj osoba koja trai izdravanje, nadlean je pored suda ope mjesne
nadlenosti i sud na ijem podruju tuitelj ima prebivalite odnosno boravite.
4.u branim sporovima:
- osim suda ope nadlenosti i sud na ijem podruju su brani drugovi imali posljednje
zajedniko prebivalite.
5.u sporovima utvrivanja i osporavanja oinstva ili materinstva:
- ako je tuitelj dijete onda osim suda ope mjesne nadlenosti i sud na ijem podruju
tuitelj ima prebivalite odnosno boravite.
6.po mjestu u kojem se nalazi poslovna jedinica pravne osobe:
- ako je spor protiv pravne osobe koja ima poslovnu jedinicu izvan sjedita, a spor
proizilazi iz poslovnog odnosa te jedinica, pored suda ope mjesne nadlenosti nadlean
je i sud na ijem podruju je ta poslovna jedinica.
7.u sporovima iz nasljednopravnih odnosa:
- dok ostavinski postupak nije pravomono zavren,za suenje u ovim sporovima osim
suda ope mjesne nadlenosti, mjesno je nadlean i sud na ijem podruju se nalazi sud
koji provodi ostavinski postupak.
8.po mjestu plaanja:
- u sporovima imatelja eka ili mjenice protiv potpisnika, nadlean je pored ope mjesne
nadlenosti i sud mjesta plaanja,
9.iz radnih odnosa:
- ako je tuitelj zaposlenik,osim ope mjesne nadlenosti nadlean je i sud na ijem se
podruju rad obavlja ili se obavljao, morao obavljati ili zasnovan radni odnos,
10.zbog smetanja posjeda na pokretninama:
-pored suda ope nadrenosti i sud na ijem podruju se dogodilo smetanje.
Iskljuiva mjesna nadlenost
Odredbe o iskljuivoj mjesnoj nadlenosti eliminiraju opu mjesnu nadlenost, ali

stranka moe ugovorom o prorogaciji otkloniti primjenu i ovih pravila.
Iskljuiva mjesna nadlenost(l.42-45)
u sporovima o nekretninama
o avionu i brodu
u izvrnom i steajnom postupku
1.nadlenost u sporovima o nekretninama,

-u sporovima o pravu vlasnitva i drugim stvarnim pravima na nekretninama,u sporovim
a zbog smetanja posjeda na nekretnini, sporovima iz zakupnih ili najamnih odnosa na
nekretnini, ili iz ugovora o koritenju stana ili poslovnih prostorija, iskljuivo je nadlean
sud na ijem se podruju nalazi nekretnina.
Ako se nekretnina nalazi na podruju vie sudova, nadlean je svaki od tih sudova.
2.u sporovima o avionu i brodu,

-u sporovima o pravu vlasnitva i drugim stvarnim pravima, kao i o sporovima iz
zakupnih odnosa na avionima i brodovima, iskljuivo je nadlean sud na ijem podruju
se vodi registar u koji je avion ili brod upisan,
-ako je spor zbog smetanja posjeda na avionu ili brodu,pored suda registra nadlean je I
sud na ijem podruju se dogodilo smetanje.
3. u sporovima u izvrnom i steajnom postupku,
-u sporu koji nastane u toku i povodom izvrnog postupka (sudskog ili administrativnog
izvrenja) ili u toku i povodu steajnog postupka, mjesno je iskljuivo nadlean sud na
ijem podruju se provodi izvrni ili steajni postupak, odnosno administrativno
izvrenje.
4.3. Supsidijarna ili pomona nadlenost
Supsidijarna nadlenost(l.46-48)
nadlenost za suparniare
za osobe za koje ne postoji opa mjesna nadlenost u entitetu
po mjestu gdje se nalazi zastupnitvo strane osobe u entitetu
Nadlenost za suparniare se odreuje tako da se tuitelj odlui na sud nadlean za

jednog od tuenika, pa tuitelj moe da bira koji mjesno nadlean sud po mjestu
prebivalita nekog od tuenih e voditi postupak. Dakle pravilo o atrakciji nadlenosti se
odnosi samo na materijalne suparniare. Nadlenost za osobe za koje ne postoji opa
mjesna nadlenost u Federaciji ili RS je tako propisana da se tuba moe podnijeti:
- sudu na ijem se podruju nalazi kakva imovina te osobe ili predmet koji se tubom
trai,
-ako nadlenost postoji suda u FBiH ili RS zato to je obaveza nastala tokom boravka
tuenog na tom podruju,mjesno je nadlean su na ijem podruju je obaveza nastala,
-za osobe koje su tuene a ne postoji opa nadlenost,koje imaju ispuniti neku
obavezu,nadlean je sud na ijem podruju tu obavezu treba ispuniti.
Nadlenost po mjestu gdje se nalazi zastupnitvo strane osobe u FBiH ili RS propisuje
mogunost podnoenja tube:
-za pravnu osobu koja ima sjedite u inostranstvu,u pogledu obaveza zasnovanih
u FBiH ili RS ili im se ovdje moraju ispuniti, sudu u FBiH ili RS na ijem podruju se
nalazi njeno zastupnitvo ili sjedite tijela kome je povjereno njeno poslovanje.
Iz sudske prakse:
Ako su tuenici formalni suparniari, sud kome je podnesena tuba razdvojit e

postupak i tubu upravljenu protiv onih tuenika za koje on nije mjesno nadlean,ustupit
e nadlenom sudu uz rjeenje o nenadlenosti
Za postojanje meunarodne nadlenosti hrvatskog suda u smislu navedene odredbe nije
dovoljno da tueni na podruju RH ima svoje zastupnitvo, ve je neophodno i to da se
radi o obavezi koja je nastala u toj dravi ili na njenom podruju.
4.4. Sporovi sa meunarodnim elementom
U sporu sa meunarodnim elementom postoji:
opa meunarodna nadlenost

posebna meunarodna nadlenost
sporazum o meunarodnoj nadlenosti
Ova oblast je regulisana odredbama l.25 i 26 ZPP-a, odnosi se na postupke u kojima je

stranka stranac koji uiva pravo imuniteta u BiH, strana drava ili meunarodna
organizacija, na koje se primjenjuju pravila meunarodnog prava kao to su
meunarodni ugovori:
-Konvencija o privilegijama i imunitetima UN,
-Beka konvencija o diplomatskim odnosima,
-Beka konvencija o konzularnim odnosima....
Izuzetak od pravila o imunitetu su sporovi koji su u iskljuivoj nadlenosti BiH,
Federacije BiH i meunarodnim ugovorom.
U rjeavanju ovih sporova sudovi su obavezni primjeniti Zakon o rjeavanju
sukobuzakona sa propisima drugih zemalja u odreenim odnosima preuzetog Uredbom sa
zakonskom snagomo preuzimanju i primjenjivanju saveznih zakona koji se u BiH
primjenjuju kao republiki.
Posebna meunarodna nadlenost odreena je pravilima za posebne postupke. Ukoliko za
konkretan spor sa meunarodnim elementom nije propisana iskljuiva nadlenost
domaeg suda i da je jedna od stranaka strani dravljanin ili pravno lice sa sjeditem
izvan BiH, Zakon o rjeavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u odreenim
odnosima,dozvoljava da se stranke sporazumiju o nadlenosti suda.
Iz sudske prakse:
Pod nastankom tete podrezumijeva se ozljeda tijela, smrt ili oteenje stvari.Zato ako se
tetni dogaaj u kojem je smrtno stradala osoba zbog ije smrti tuitelj trai odtetu,zbio
u inozemstvu, tamo je i nastala teta, bez obzira na to to su trokovi pogreba te osobe
nastali u Republici Hrvatskoj.
4.5. Sporazum o mjesnoj nadlenosti (l.52)

.
samo u pismenoj formi
da su ga potpisale sve stranke
ako se tie odreenog spora ili vie
sporova koji prizilaze iz istog pravnog
odnosa
Obaveza stranaka da u tubi naznae nadlenost suda je u cilju primjene naela
ekonominosti postupka, odnosi se u principu na mjesnu nadlenost, jer je
entitetskim Zakonima o sudovima odreeno da u prvom stepenu u gotovo svim
sporovima sude opinski odnosno osnovni sudovi, a u drugom kantonalni ili okruni
sudovi.
4.6. Sukob nadlenosti

Sukob nadlenosti postoji kada sud kojem je ustupljen predmet kao nadlenom, smatra
da je nadlean sud koji mu je predmet ustupio ili drugi sud, kada sud dostavlja predmet
nadlenom sudu na rjeavanje sukoba nadlenosti. (l.21 ZPP-a) Sukob nadlenosti
rjeavaju:
U Federaciji:
- opinskih sudova istog kantona rjeava kantonalni sud,
- opinskog i kantonalnog rjeava Vrhovni sud FBiH,
- opinskih sudova sa podruja dva ili vie kantona rjeava Vrhovni sud
FBiH,
- opinskog suda sa podruja jednog kantona i kantonalnog sa podruja drugog kantona
rjeava Vrhovni sud FBiH,
- Vrhovnog suda i opinskog ili kantonalnog suda rjeava Vrhovni sud na opoj sjednici.
U Republici Srpskoj:
- zajedniki neposredno vii sud,
- Vrhovnog suda RS i osnovnog odnosno okrunog suda rjeava Vrhovni sud RS na
opoj sjednici.
Poslije prijema tube sud ocjenjuje da li je nadlean,pa ako se u toku postupka promjene
okolnosti na kojima je zasnovana nadlenost suda,sud koji je bio nadlean u vrijeme
podnoenja tube ostaje I dalje nadlean iako bi zbog tih promjena bio nadlean drugi sud
(l.15).
4.7. Delegacija sudova
Zakon propisuje mogunost da vii sud odredi drugi mjesno nadlean sud za rjeavanje u
pojedinim predmetima.
Delegacija moe biti :
-nuna delegacija(l.49)- kada sud koji je mjesno nadlean po zakonu, nije u mogunosti
da postupa u konkretnom predmetu(zbog izuzea sudija i sl.);
-svrsishodna delegacija(l.50)-kada nije svsishodno da u tom predmetu sudi mjesno
nadleni sud po zakonu( ako je sudija stranka u postupku i sl.);
-generalna delegacija-ovlatenje da se u svim sporovima odreene vrste da ovlatenje za
odreene sudove(u naem postojeem zakonskom rjeenju to nije predvieno).
Iz sudske prakse:
Razlozi za delegiranje drugog drugostepenog suda moraju biti iznimnog znaaja, jer
samo takvi opravdavaju odstupanje od Ustavom FBiH razgraniene teritorijalne
nadlenosti sudova u kantonalnom ureenju sudske vlasti u FBiH
Okolnost da je dokaz uviajem i vjetaenjem potrebno izvesti izvan podruja
nadlenog suda, ne opravdava delegaciju drugog suda.Ti se dokazi mogu, naime, izvesti i
pred zamoljenim sudom.
Kada je nezakonitu radnju, od koje se trai zatita, uinio nadleni sud, postoji vaan
razlog za delegaciju drugog suda.
Kantonalni odnosno okruni sud odluuje o delegaciji opinskih ili osnovnih sudova, a
Vrhovni sudovi FBiH i RS o delegaciji kantonalnih sudova ili okrunih sudova.
Vrhovni sud odluuje i o mjesnoj nadlenosti kada se ne moe ustanoviti koji je sud
mjesno nadlean, kada to ne proizilazi iz zakona.
4.8. Tubeni zahtjev
Predstavlja jedan od osnovnih elemenata tube jer predstavlja traenje tuitelja (dvije
teorije) da sud pravosnano odlui o jednoj pravnoj posljedici ili tvrdnja o pravnoj
posljedici o kojoj sud treba da donese odluku. To je dakle, procesnopravni zahtjev za
pruanje pravne zatite. budui da se tubenim zahtjevom trai pruanje pravne zatite
odreenog sadraja, zahtjev mora biti konkretan i svestrano odreen- u subjektivnom Uu
pogledu stranaka) I objektivnom smislu(u pogledu predmeta spora).
Primjer:
-U kondemnatornom tubenom zahtjevu trai se da sud naloi tuenom da u korist
tuitelja neto odreeno uini ili trpi.inidba mora biti do tog stupnja substancirana I
specifizirana, da iskljui mogunost zamjenjivanja za neku drugu;
U kondemnatornom tubenom zahtjevu obino se navodi paricioni rok, kao i klauzula o
izvrenju naloga pod prijetnjom prinudnog izvrenja.Dok je paricionog roka u pravilu
opravdano, naroito kad je sud ovlaten da odredi njegovo trajanje, navoenjen sankcije
prinudnog izvrenja nije potrebno, jer pravomone presude nakon proteka paricionog
roka imaju znaaj izvrnog naslova ex lege.
U deklaratornim tubama treba konkretizirati sadraj pravnog odnosa , ije se utvrenje
trai.Ovdje e biti potrebno navoenje svih elemenata od kojih zavisi pravna kvalifikacija
pravnog odnosa, jer od toga zavisi osnovanost tubenog zahtjeva.
( Npr.ako tuilac trai da se utvrdi njegovo pravo vlasnitva s obzirom na odreenu stvar,
a sud nae da tuitelju pripada samo ovlatenje iz zakupnog odnosa, tubeni zahtjev e
kao neosnovan biti odbijen.)
Tubeni zahtjev m o r a biti:
Odreen
-da bi sud ocijenio procesne pretpostavke

-da bi tueni mogao dati odgovor na tubu
Stvar koja se trai mora u tubenom zahtjevu biti dovoljno individualizirana da otpadne
sumnja o predmetu spora.
Zato se i ne moe postaviti zahtjev za povrat kunog namjetaja, poljoprivrednnog
alata, stada ovaca i sl., ve pojedinano odreene stvari kao: stolica klasina zelena,
krava arulja u dobi od dvije godine, 20 knjiga sabranih dijela M.K. izdanja 1960
To podrazumijeva da zahtjev ima glavno i sporedno potraivanje to je mogue preciznije
oznaen ali u svakom sluaju mora biti odreen.
Glavno potraivanje se odnosi na zahtjev iz kojeg se vidi koju vrstu i obim zatite tuitelj
trai.
Sporedna potraivanja se odnose na zahtjeve za ugovorenu kaznu, zateznu kamatu I
trokove postupka.
Kada u postupku tuitelj predloi da sud utvrdi postojanje pravnog odnosa od ijeg
postojanja ili nepostojanja zavisi odluka o prvobitno postavljenom zahtjevu, to je
incidentni ili prejudicijarni zahtjev.
Osporavanjem ovog odnosa javlja se i kao predhodno pitanju o kojem sud, da bi odluio
o tubenom zahtjevu, mora odluiti.
Odluka o predhodnom pitanju ulazi samo u obrazloenje presude ne i u izreku, a
odluka o incidentnom zahtjevu ulazi i u izreku presude ali proizvodi pravni uinak
samo na konkretnu parnicu.
Stoga tuitelj ima pravni interes incidentnog ili prejudicijarnog zahtjeva jer se odluuje o
osporenom pravnom odnosu u izreci presude.
Isticanje ovog zahtjeva nije preinaka tube.
U tubi tuilac moe istaknuti vie tubenih zahtjeva protiv tuenog. Ovo iz razloga
ekonominosti postupka, koncentracije postupka, racionalnog jednokratnog vrenja
procesnih radnji za potrebe rjeavanja vie sporova, razlozi pravne sigurnosti ujednaene
primjene zakona, te mogunost da se u jednom jedinstvenom postupku integralno rijee
svi sporni odnosi meu odreenim strankama.
O kumuliranim tubenim zahtjevima sud moe odluiti jednom presudom.
Suparniarstvo samo po sebi predstavlja ujedno i objektivnu kumulaciju tubenih
zahtjeva.
I isticanje sporednih zahtjeva samo po sebi predstavlja objektivnu kumulaciju.
Vie zahtjeva (l.55)
vie zahtjeva povezanih istom injeninom i pravnom osnovom

vie zahtjeva koji nisu povezani injeninom i pravnom osnovom
vie zahtjeva koji su u meusobnoj vezi i trai da su usvoji slijedei:
-alternativna obaveza
-facultas alternativa
a) objektivna kumulacija:
- ako su svi zahtjevi povezani istom injeninom i pravnom osnovom,

-ako zahtjevi nisu povezani istom injeninomi pravnom osnovom ali je isti sud nadlean
za svaki od tih zahtjeva u istoj vrsti postupka, a sud ocijeni da isticanje takvih zahtjeva u
jednoj tubi doprinosi ekonominosti postupka,
Ako sud odbije prijedlog jer zahtjevi nisu povezani istom injeninom I pravnom
osnovom a ni isti sud nije nadlean, sud e najkasnije na pripremnom roitu donijet e
rjeenje o razdvajanju postupka.
Primjer:
-Nema osnova kumulaciji branog spora s imovinskopravnim sporom zasnovanim na
injenici postojanja branog odnosa, jer se ovi sporovi vode po bitno razliitim
postupcima.
Izuzetno, unato razlikama u vrsti postupka i stvarnoj i mjesnoj nadlenosti suda, na
osnovu izriite zakonske odredbe, s branim sporom mogu se spojiti samo sporovi o
zakonskom izdravanju branog druga, a moraju se spojiti sporovi o uvanju, odgoju I
uzdravanju zajednike djece branih drugova.
b.Eventualna kumulacija
Tuilac moe kumulirati zahtjeve koji su u meusobnoj vezi i na taj nain da zatrai od
suda da slijedei od istaknutih zahtjeva usvoji tek ako ustanovi da onaj koji je prije njega
istakao nije osnovan.
I za ovu eventualnu kumulaciju uslov je da isti sud bude stvarno nadlean za sve zahtjeve
i da se svi rjeavaju po istoj vrsti postupka.
Ako utvrdi da je prvi zahtjev osnovan o drugom zahtjevu nee ni odluivati presudom,jer
je daljnje raspravljanje o njemu bespredmetno.
Ako utvrdi da da je prvi zahtjev neosnovan, a drugi osnovan, odbie presudom prvi
zahtjev a usvojiti drugi.
Primjer:
-zahtjev za vraanje stvari i (ako je stvar propala) zahtjev za naknadu tete prouzroene
propau te iste stvari,
-zahtjev za ispunjenje ugovora i zahtjev za vraanje iznosa datog radi ispunjenja ugovora;
Iz sudske prakse:
-Tueni je istakao dva protivtubene zahtjeva koji se nalaze u takvom meusobnom
odnosu da se moe usvojiti samo jedan od njih, a onaj drugi samo za sluaj da prvo
zahtjev bude odbije, jer se istaknuti zahtjevi meusobno iskljuuju.
Takav je prvi zahtjev tuenog da se utvrdi da je sa tuiteljem zakljuio valjan ugovor o
kupoprodaji nepokretnosti u odnosu na drugi njegov zahtjev da se tuitelj obavee da mu
vrati udvostruenu kaparu u iznosu od 15.000,00 KM, pa iako je oba ova zahtjeva tueni
mogao istai u istoj protivtubi, u istoj parnici, sud po odredbi l.173 st.2 ranijeg ZPP-a
moe prihvatiti slijedei zahtjev samo u sluaju da tueni bude pravomono odbijen
prema zahtjevu kojeg je u protivtubi naveo prije njega, tj.pravomono odbijanje
predhodnog zahtjeva je predpostavka za meritorno odluivanje o sljedeem, predhodnom
zahtjevu. Zato je rezonovanje albe tuenika da je prvostepeni sud trebao istovremeno
odluiti o oba zahtjeva iz protivtube ne ekajui pravomonost oalbene presude u dijelu
kojim je odbijen njegov prvi zahtjev,pogreno i neprihvatljivo.
-Tuitelj je u tubi postavio tubeni zahtjev da mu tueni vrati oduzete pokretne stvari to
predstavlja zahtjev iz osnova stvarnog prava, ali je postavio i eventualni zahtjev da mu se
u sluaju otuenja tih stvari nadoknadi teta, koji je obligacione prirode.
Prvostepenom presudom je odbijen zahtjev zahtjev tuitelja pa je po njegovoj albi

drugostepeni sud ukinuo prvostepenu presudu zbog bitne povrede.
Ovako postavljen tubeni zahtjev tuitelja zbog odsustva i konkretnog oznaenja svake
individualneo odreene pokretne stvari iji povrat je traen, kao i odsustvo oznaenja
visine tete, nije bio jasan i odreen, te se stoga po istom nije moglo ni postupati. Zato je
prvostepeni sud morao pozvati tuitelja da uredi svoj tubeni zahtjev tako to e tano
oznaiti stvari iju predaju trai odnosno oznaiti visinu tete iju naknadu trai
eventualnim zahtjevom, kako bi se kroz ocjenu sadraja ponuenih i provedenih dokaza
tokom postupka moglo cijeniti i pitanje potpune ili djelimine osnovanosti odnosno
neosnovanosti tog zahtjeva
- alternativna obaveza.
Alternativna obaveza (l.55 st.4 ZPPa) proizilazi iz graanskopravnog odnosa stranaka:

-kada je tuilac ovlaten da od tuenog trai samo jedan od odreeni od vie predvienih
naina ispunjenja obaveze (pravo izbora tuioca),
-kada tuilac istakne vie zahtjeva s tim to se tueni moe osloboditi obaveze
ispunjenjem bilo kojeg od tih zahtjeva( pravo izbora tuenog).
Kako se u ovom sluaju radi samo o razliitim mogunostima ispunjenja jednog zahtjeva,
nema u sutini objektivne kumulacije zahtjeva.
Iz sudske prakse:
Predmetnim ugovorom prednik tuitelja obavezao se dati tuenom svoje putniko
motorno vozilo,karakteristika poblie opisanih u ugovoru,a tueni se obavezao da e njoj
za uzvrat kupiti isto vozilo,tehniki ispravno kad se za to stvore uslovi,tj.kada se ukae
takva potreba,ili e joj za uzvrat dati u vlasnitvo zemljite zv.Ramin do,pa iz takve
sdrine ugovora slijedi da se radi o neimenovanom ugovoru kojim je za dunika
ugovorena alternativna obaveza u smislu l.403 ZOO,pa pravo izbora,budui da nije
drugaije ugovoreno,ima dunik a obaveza prestaje kada on bude predao predmet
obaveze koji je izabrao.
-facultas alternativa
To je procesna mogunost tuitelja, da ako je ovlaten da trai samo jednu inidbu, moe
istovremeno sa podnoenjem tube ili do zakljuenja glavne rasprave, tuenom ponuditi
da mu umjesto predaje stvari ili izvrenja odreene inidbe, isplati odreni iznos
novca.(l.178 ZPP-a).
Dakle tuilac u ovom sluaju prema tuenom istie samo jedan zahtjev, pa se zapravo ne
radi o kumulaciji zahtjeva.
Sud, ako nae da je tubeni zahtjev osnovan, u presudi navodi da e se tueni isplatom
novanog iznosa osloboditi obaveze.
4.9. injenice i dokazi
Tuba mora sadravati injeninu osnovu na kojoj tuitelj zasniva svoju tvrdnju da mu
pripada pravo na odreenu pravnu zatitu.
injenini osnov ine pravno relevantne injenice iz kojih proizilazi pravna
posljedica koja se tubom trai.
Obim tih injenica je odreen obimom koji omoguuje individualizaciju zahtjeva
tuitelja.
Premet dokazivanja su t v r d nj e parninih stranaka o postojanju ili nepostojanju

injenica od kojih zavisi primjena mjerodavnog materijalnog prava u konkretnoj parnici.
Pored tvrdnji stranaka o pravnorelevantnim injenicama, predmet dokazivanja mogu biti i
teze suda o postojanju odreenih injenicama, da stranke o tim injenicama nisu iznijele
nikakvih tvrdnji, kad je to potrebno radi ispitivanja da li stranke idu za tim da u parnici
raspolau zahtjevima kojima po zakonu ne mogu raspolagati.
Zadatak dokazivanja je da se provjeri istinitost teza o postojanju i sadraju relevantnih

injenica
Zato to predmet dokazivanja nisu injenice ve tvrdnje o injenicama, mogue je da
posredan predmet dokazivanja budu i tzv. n e g a t i v n e injenice- tanije tvrdnje da
injenice odreenog sadraja ne postoje.
Provjeravanje istinitosti ovakve tvrdnje mogue je samo posrednim putem-utvrivanjem
postojanja odreene injenice koja svojim sadrajem iskljuuje mogunost istovremenog
postojanja osporavane injenice.
Primjer:
Tueni osporava da je primio odreeni iznos novca od tuitelja u Zagrebu dana 5.4.2003,
a to dokazuje tvrdnjom da je tog dana bio u Ljubljani.
Stoga tuitelj u tubi iznosi injenice koje potkrepljuje dokazima o tvrdnji da mu pripada
odreena pravna zatita.
injenice i dokazi se mogu predloiti i nakon podnoenja tube ali najkasnije na
pripremnom roitu, bez dokazivanja zato ih ranije nije predloio.
injenice i dokazi
najkasnije do pripremnog roita
na glavnoj raspravi samo:
-ako uini vjerovatnim da ih bez svoje krivnje nije mogao ranije iznijeti ili predloiti
Novina Zakona je koncept novog zakona zahtjeva da se injenice iznesu u to ranijoj fazi
postupka, pa se to pravo strankama ograniava do pripremnog roita, a na glavnoj
raspravi samo ako uine vjerovatnim da ih bez svoje krivnje nisu bili u mogunosti
iznijeti ili predloiti na pripremnom roitu (l.102 st 2 ZPP-a).
Ovaj koncept zakona stoga obavezuje stranke da sve injenice izloe u prvoj fazi
postupka to je u skladu sa naelom efikasnosti ali i raspravnim naelom kojim se
omoguuje protivnoj stranci da se na ove injenice i izjasni.
Osim toga znaajna novina ovog zakona jeste reduciranje NAELA MATERIJALNE
ISTINE(l.7), samo na iznoenje injenica i izvoenje dokaza od strane stranaka samih
dok se uloga suda ograniava samo na utvrivanje injenica koje stranke nisu iznijele,
ako sud posumlja da stranke raspolau zahtjevima kojima ne mogu raspolagati.
U ovoj fazi postupka sud moe samo da iz navoda tube utvrdi da li su u tubi iznijete
pravnorelevantne injenice iz kojih proizilazi pravna posljedica koja se trai tubom, te
da li su predloeni pravnorelevantni dokazi na te injenice.
To meutim ne znai da u tubi moraju biti iznijete sve injenice ili svi dokazi. Isto
pravilo vai i za dokaze koji moraju biti predloeni najkasnije na pripremnom roitu a
na glavnoj raspravi samo ako se dokae da stranka koja predlae dokaze nije iste mogla
predloiti ranije.
Meutim dokazivanje se ne provodi kada su istaknute opepoznate (notorne) injenice.To

su injenice koje su poznate jednom irem krugu ljudi u sredini u kojoj se suenje
obavlja.
Takoer se ne dokazuju ni priznate injenice, ali samo ako je priznanje uinjeno u toku
parnice pred prvostepenim sudom.Priznanje uinjeno u vrijeme litispedencije, ali izvan
parnice na koju se odnosi, pa makar i u nekom drugom sudskom postupku, nema
procesnopravni znaaj priznanja koje ini izlinim dokazivanje.
Priznanje moe biti dato pismeno ili usmeno, izvan roita ili na roitu, ali kako Zakon
ne trai da priznanje bude dato izriito, to se o priznanju moe zakljuiti konkludentno,
na temelju ostalog dranja stranke u parnici.
Tako je Zakon za sluaj pasivnosti tuenog propisao mogunost donoenja presude zbog
proputanja.
Meutim proputanje osporavanja injenica protivnika ne oslobaa stranku dunosti da
njihovu istinitost utvruje dokazivanjem.
Iz navedenih razloga jasno proizilazi zato su ovi elementi obavezni u tubi, budui da je
raniji ZPP ostavljao mogunost strankaman da i na glavoj raspravi iznose nove
injenice i predlau nove dokaze.
Ispitivanje tube od strane suda u pogledu injenica na kojima tuilac zasniva tubeni
zahtjev, a da sud smatra da u tom djelu nema dovoljno injenica pozvae tuitelja da
otkloni nedostatke iz tube s tim to ukoliko smatra da i pored otklanjanja tih nedostataka
o tom pitanju moe donijeti odluku i naknadno, nakon prijema odgovora na tubu
odnosno po zakazivanju pripremnog roita, ali u svakom sluaju ukoliko postoji
minimum injenica na kojima tuitelj zasniva svoj zahtjev sud bi trebao primjeniti
odredbe o donoenju meritum odluke.
4.10. Vrijednost spora
Kao kriterij za odreivanje trokova postupka,vrste postupka i prava na reviziju kao

vanredni pravni lijek, mjerodavna je vrijednost spora.
Ranijim zakonom je vrijednost spora odreivala stvarnu i mjesnu nadlenost suda u
nekim predmetima to je novim zakonima naputeno jer sva prvostepena nadlenost
pripada opinskim ili osnovnim sudovima.
U skladu sa opim pravilima o ustaljivanju nadlenosti, sud utvruje vrijednost spora s
obzirom na okolnosti koje su postojale u vrijeme podnoenja tube sudu.
Sud je vezan u pravilu za podatke koje je tuilac naveo u tubi, pa je samo izuzetno
ovlaten da na brz i pogodan nain provjeri tanost navedene vrijednostii to ako je o I g
l e d n o da je tuilac suvie visoko ili nisko oznaio vrijednost predmeta spora.No to e
sud moi samo ako je predmet spora nenovano potraivanje i to najkasnije na
pripremnom roitu.
vrijednost spora (l.316-322)

vrijednost novanog zahtjeva
zbir buduih davanja, najvie za pet god.
zbir vrijednosti vie zahtjeva-ako su iz iste injenine i pravne osnove
vrijednost svakog zahtjeva-ako nisu iste injenine i pravne osnove
jednogodinja najamnina ili zakupnina
za nenovana potraivanja koju je u tubi oznaio
Oznaka vrijednosti spora je takoer obavezan elemenat tube osim u sluajevima kada se
vrijednost spora ne moe izraziti u novcu.
Pri tome uzima se u obzir samo vrijednost glavnog zahtjeva a ne i vrijednost kamate,
ugovorene kazne kada ne ine glavni zahtjev.
Ovaj elemenat je bitan radi odreivanja:

1.sudske takse,
2.odreivanja nagrade advokatu kao punomoniku,
3.utvrivanja vrste parninog postupa(postupak male vrijednosti iz l.429 ZPP-a) a
posebno je znaajno radi
4.odreivanja prava na vanredni pravni lijek- reviziju.
Naime l. 237 st.2 ZPPa Federacije BiH i Republike Srpske, kao i ZPP-om Suda BiH,
doputena je reviziju samo ako vrijednost pobijanog dijela pravosnane presude prelazi
10.000,00 KM. u ZPP-u Brko Distrikta taj cenzus je 30.000,00 KM.
Sporovi u kojima se vrijednost ne moe izraziti u novcu su porodini, radni i dr. statusni
sporovi.
Po novom zakonu doputenost revizije se procijenjuje na osnovu vrijednosti pobijanog
dijela pravomone presude i za novane i za nenovana potraivanja,Uto je novina) pa
je u odnosu na dosueni iznos novanog potraivanja mogue da se vrijednost ne
podudara sa onom iz tube, ali kod nenovanih potraivanja je jedino mogue ocijeniti
doputenost revizije prema vrijednosti oznaenoj u tubi.
Iz sudske prakse:
Sud je duan samo pravno kvalificirati sporni odnos, a nije odluno kako je tuitelj
pravno ocijenio spor. Prema tome, drugostepeni sud je pravilno primjenio materijalo
pravo kada je u ovom sluaju preinaio prvostepenu presudu, obvezavi tuenika na
naknadu novonastale nematerijalne tete zbog daljnih duevnih boli zbog smanjenja
tuiteljeve ivotne aktivnosti,a ne na naknadu materijalne tete plaanjem rente.
4.11. Pravni osnov
pravni osnov jeste obavezan element tube ali e sud postupiti po tubi i kada nije
naveden
Sud u postupku nije vezan pravnim osnovom kojeg je tuilac u tubi oznaio. U tom
smislu propust tuitelja da oznai pravni osnov ne moe imati za posljedicu vraanje
tube na ispravku.
4.12. Podnesak
Podnesci su procesne radnje poduzete u pismenom obliku van rasprave. To su pismena

kojima se stranke obraaju sudu ili preko suda protivnoj stranci sa odreenim zahtjevima,
prijedlozima ili obavijestima, vrei svoja procesna ovlatenja.
Ova definicija podneska koja je prihvaena u pravnoj teoriji i praksi, u ZPP-u je
prepoznatljiva u institutu tube, odgovora na tubu, protutubi, odgovoru na protivtubu,
pravinim lijekovima i dr. izjavama, prijedlozima i saopenjima koja se daju van rasprave.
l.53 st.2 ta.7 propisuje da tuba mora sadravati:
druge podatke koje u skladu sa odredbom l.334 ovog zakona koje ima svaki podnesak.
Svaki podnesak osim sporazuma o mjesnoj nadlenosti, u postupku je do donoenja

novog Zakona mogla zamjeniti usmena izjava dana izvan roita na zapisnik parninog
suda. Meutim ukidanjem uredovnog dana, kao oblika pomoi strankama tu radnju e
obavljati slube za bezplatnu pravnu pomo.
Za valjanost svog podneska beznaajno je kako e stranka nazvati svoj podnesak jer e ga
sud tretirati s obzirom na njen sadraj.
Primjer:
stranka dostavi prigovor na prvostepenu presudu ali sud e isti podnesak tretirati kao
albu.
U teoriji procesnog prava podnesci se s obzirom na svrhu zbog kojeg se podnose, obino
dijele na pripremne i dispozitivne.
U pripremnom podnesaku navode se injenice na kojima se zasniva zahtjev i dokazi
samo koliko je to potrebno da poslui korisnoj orijentaciji suda i stranaka, za njihovo
pripremanje za usmenu raspravu o najavljenom zahtjevu( npr: podnesak za pripremno
roite ili glavnu raspravu);
Dispozitivni ili konani podnesci predstavljaju definitivnu osnovu za donoenje
odluke(npr. alba, revizija).
A svaki podnesak mora biti razumljiv i sadravati slijedee elemente:
Elementi podneska(l.334)
Oznaka suda
Ime i prezime stranaka
Prebivalite ili boravite odnosno sjedite
stranaka,zakonskogzastupnika ili punomonika
Predmet spora
Sadraj izjave
Potpis podnositelja
Ako podnesak sadri kakav zahtjev (kao to je tubeni zahtjev, odgovor na tubu ili
protivtubeni zahtjev i dr.) u podnesku se moraju navesti i injenice i predloiti dokazi,
na kojima temelji svoj zahtjev.
Podnesci se mogu dostavljati elektronskom potom, to je svojevrsna novina ZPP-a, ali
takav podnesak mora biti ovjeren eletronskim potpisom.
Eletronski potpis je potpis korisnika elektronske usluge (putem PCa-kompjutera) koji je
pohranjen i oznaen posebnim kodom u datoteku podataka, a prema internacionalnim
standardima na osnovu kojih se vri identifikacija ili utvrivanje autentinosti potpisa.
Podnesci s prilozima koji se dostavljaju protivnoj stranci, predaju se sudu u dovoljnom
broju primjeraka.
Podnescima se stranke oituju o injenicama i dokazima ali i o procesnim pitanjima,
pitanju ureenja tube ili odgovora na tubu.
Meutim konceptom novog ZPP-a, podneskom se samo nagovjetava koja e se radnja
poduzeti, i time podnesak doprinosi pripremanju roita, ali shodno naelu usmenosti,
podnesak ne moe zamjeniti usmene radnje.
Nerazumljiv podnesak ili podnesak koji ne sadri sve to je potrebno da bi se po
njemu moglo postupiti, sud e vratiti radi ispravke ili dopune, uz navode ta treba
ispraviti ili dopuniti i odredit e rok za ispravku ili dopunu podneska koji ne moe
biti dui od osam (8) dana.(l.336 st1 ZPP-a).
Ako stranka postupi po nalogu suda smatra se da je uredan i potpun podnesak podnesen
sudu kada je prvi put bio podnesen.
Ali ako stranka ne vrati podnesak ispravljen ili dopunjen u odreenom roku, ODBACIT
E GA.
Primjer:ANEKS 4
Dileme:
1.Ako stranka nakon sudskog roka podnese traene primjerke podneska, a sud nije
rjeenjem podnesak odbacio kao neuredan u smislu odredbe lana 66 i 67 Zakona o
parninom potupku ili pak donio rjeenje kojim se podnesak smatra poveen?
Mogui odgovor:
Obzirom da rokovi kojima sud nalae otklanjanje nedostataka iz podneska nisu
prekluzivni ve se radi o instruktivnim rokovima sud e ispravljeni podnesak uvaiti.
Postoji i drugo razmiljanje da ovakav podnesak sud moe prihvatiti samo uz prethodni
zahtjev strane koja trai produenje ovog roka.
2. Da li u ovakvim sluajevima strana koja je propustila ovaj rok moe podnijeti prijedlog
za povraaj u preanje stanje obzirom da sud nije donio rjeenje kojim se tuba odbacuje
ili smatra povuenom?
Mogui odgovor:
Prijedlog za povraaj u preanje stanje treba podnijeti tek kada nastupe pravne
posljedice proputanja roka, a to je donoenja rjeenja od strane suda kojim se tuba
odbacije, odnosno smatra povuenom. Dakle ako sud nije donio rjeenje kojim e
odbaciti tuu ili dr.podnesak,a naknadno dobije traene podatke, nema zapreke da te
podatke smatra dopunom podneska i nastavi postupak.
Iz sudske prakse:
Kada sud u fazi ispitivanja tube da je na strani tuene oznaeno samo jedno fiziko ili
pravno lice, a da se tueni u odnosu na ostala lica nalaze u poloaju jedinstveni
suparniara ( lan 336 ZPP-a), a ista nisu oznaena ni kao tuitelji ni kao tueni, sud e
tuitelja u smislu odredbe lana 293 i 295 stav 1 ZPP-a, pozvati tuitelja da uredi tubu,
jer se nuni suparniari imaju smatrati kao jedna parnina stranka, pa ukoliko u
ostavljenom roku tuilac tano ne oznai parninu stranku na strani tuenih ili e isti
pristupiti tubi, sud e tubu u smislu odredbe lana 53 ZPP-a tubu odbaciti kao
neuredn, jer tano oznaenje tuitelja i tuenog su i obavezni elementi tube.
4.13. Isprave
Uz podneske se prilau isprave kao dokazno sredstvo koje mogu biti u:

- izvorniku,
-prepisu i
-presliku(fotokopiji).
Uz konane podneske se prilau samo isprave u izvorniku.
Ako stranka priloi izvornik isprave, sud e ispravu zadrati, a protivniku dopustiti da je
razgleda.Kad prestane potreba da se takva isprava dri u sudu, vratit e se podnosiocu na
njegov zahtjev, ali sud moe traiti od podnositelja da sudu priloi prepis ili preslik.
Kada se takvom ispravom dokazuje potraivanje prepis ili preslik trebaju biti ovjereni.
Iz sudske prakse:
Isprave u graanskom procesnom pravu jesu predmeti na kojima su pismom zabiljeene
neke misli koje pruaju podatke o injenicama.
Procesno pravo nema odredbi kojima bi se ograniavala mogunost upotrebe isprava u
svrhu dokazivanja.
Prednost isprava kao dokaznog sredstva jeste pouzdanost i treih lica u njihov sadraj u
odnosu na osobna dokazna sredstva kao to su svjedoci.Mogue je, meutim I
osporavanje sadraja isprave i to se obino vri dokazivanjem putem vetaka( rukopisa).
Pravljenje lane isprave ili preinaenje prave isprave u namjeri da se upotrijebi kao prava,
te upotreba lane isprave , predstavlja krivino dijelo falsifikata.
A ako se odluka zasniva na falsifikovanoj ispravi to je osnova za varedni pravni lijek
ponavljanje postupka.
Isprave mogu biti:

1.javne isprave ako su izdane od dravnog organa ili ustanove u granicama svoje
nadlenosti;
2.privatne isprave su sve one koje ne izdaje javni organ, dakle ne samo one koje je izdala
fizika osoba; ili mogu biti obzirom na mjesto izdanja na:
1.domae isprave;
2.strane isprave;
Ako meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno, inozemne javne isprave koje su
propisno ovjerene imaju , pod uvjetima uzajamnosti, istu dokaznu snagu kao i domae
javne isprave.
Dok je u parnici uvijek doputeno dokazivati da su u javnoj ispravi injenice neistinito
utvrene, ne moe se u parninom postupku podvrgnuti preispitivanju pravilnosti pravnih
dispozicija registriranih u javnoj ispravi. Njen pravni sadraj moe se dovesti u pitanje
samo po pravilima procesnog prava koje vai za postupak u kome je isprava izdana.
Odsustvo zakonske presumpcije o dokaznoj snazi privatnih isprava ne daje sudu
ovlatenje da ga prihvati ili ne kao dokazno sredstvo, ali ga moe prihvatiti ko sugestij
da, odluujui o teretu dokazivanja autentinosti (porijekla) privatne isprave, naloi
dokazivanje onome koji osporava autentinost teksta iako priznaje autentinost potpisa.
Ako se protivnik stranke koja se poziva na privatnu ispravu osporava njenu sadrinu ,
teret dokazivanja trebalo bi da bude na stranci koja se na ispravu poziva.
Ovjera potpisa na privatnoj ispravi nema istu pravnu snagu kao kod javne isprave.
Na privatnoj ispravi se ovjerava samo potpis a ne i sadraj, dok klauzula nadlenog
organa na javnoj ispravi potvruje i njen sadraj.
Pitanja:
-Da li izjavu koju je potpisao svjedok, koji nije u mogunosti pristupiti na glavnu
raspravu, treba smatrati kao privatnu ispravu ili podnesak i da li se takva izjava moe
koristiti kao dokaz u postupku?
Mogui odgovor:
-Po jednima to jeste privatna isprava koja se moe koristiti kao dokaz, jer je to priznato i
pismenim nalazima vjetaka koje je stranka angairala.
-Po drugima to je samo podnesak koji nema snagu dokaza jer Zakon nije predvidjeo
ovakav oblik privatnih isprava kao dokaz, za razliku od nalaza vjetaka koji po Zakonu
dostavlja struni nalaz i to ima snagu dokaza. Meutim, Zakon precizno odreuje da e
svjedok biti sasluan, bilo na roitu bilo kod kue ako je bolestan, ali na nain koji je
striktno propisan(sa upozorenjima na prava i obaveze).Stoga se ne bi moglo prihvatiti kao

dokaz pismena izjava svjedoka koja je data van sudskog postupka.
U prilog ovom gleditu jeste i primjena naela kontradiktornosti i neposrednosti ija
primjena u odnosu na takav dokaz bi bila potpuno onemoguena.
5. POSTUPANJE PO TUBI
5.1. Pripremanje glavne rasprave
Odmah nakon prijema tube zapoinje pripremanja glavne rasprave kao faza
prvostepenog postupka.Te pripreme obuhvataju:
Pripremanje glavne rasprave
Predhodno ispitivanje tube(l.66-69)

Dostava tube tuenom na odgovor(l.70-
73)
Postupak po protivtubi(l.74)
Pripremno roite(l.75-85)
Zakazivanje glavne rasprave(l.94-96)
U toku pripremanja glavne rasprave stranke mogu upuivati podneske u kojima e

navesti injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve, te predloiti dokaze kojima se
utvruju te injenice.
5.2. Ispitivanje tube
Nakon prijema tube, sud poinje pripreme za glavnu raspravu. Te pripreme obuhvataju
predhodno ispitivanje tube kao obavezan podstadij pripremanja glavne rasprave.
U ovoj fazi postupka zadatak je suda da ispita postojanje nekih procesnih predpostavki I
da rijei naka incidentna procesna pitanja koja se ve u ovoj fazi parnice mogu javiti.
Zakon ne odreuje redosljed ispitivanja tube, no smatra se da bi bilo svrsishodno I
logino da otpone s ispitivanjem urednosti tube, a zatim nastaviti s ispitivanjem sudske
i druge nadlenosti i sastava suda, objektivnosti sudije, blagovremenosti tube,
sposobnosti stranaka i njihovih zastupnika.
Predhodno ispitivanje tube

razumljivost i potpunost(l-53 st.2 i 334
st.2)
stvarna nadlenost(l.16)
razlozi za izuzee(l.357)
Stranaku,parnina sposobnost i
pravilnost zastupanja(l.66 i 295)
Blagovremenost podnoenja(67)
Ako sud nae da se nedostatci u pogledu tube, sposobnosti stranaka i njihovih

zastupnika, mogu otkloniti, sud e poduzeti potrebne mjere radi otklanjanja nedostataka.
Ako nema jurisdikcije domaih sudova ili ako je tuba podnesena neblagovremeno kada
je to posebnim propisom odreeno, sud e tubu odbaciti. Ako utvrdi relativnu
nenadlenost proglasit e se nenadlenim i predmet ustupiti drugom sudu. Do
odbacivanja e doi i kada nastojanja suda otkloni u naelu otklonjive nedostatke,ostanu
bez uspjeha. Osim ovih faza koje spadaju u pripremanje glavne rasprave, ZPP Distrikta
Brko predvia prije zakazivanja glavne rasprave i roite za posredovanje.
5.3. Blagovremenost tube
Kada je posebnim materijanim propisom odreen rok za podnoenje tube u odreenom

pravnom odnosu, sud mora ispitati blagovremenost takve tube. Od neblagovremenosti
tube, koja predstavlja procesnu smetnju, treba razlikovati zastarjelost potraivanja, koja
u smislu Zakona o obligacionim odnosima, predstavlja materijalnopravni nedostatak.
Primjeri:
O neblagovremenosti tube u radnom sporu kada je rok za podnoenje tube utvrena
zakonom o radu, prekluzivni rok sud moe odluiti tek nakon dostavljanja tube na
odgovor ukoliko iz odgovora na tubu i priloenih dokaza jasno proizilazi da je tuba
neblagovremena te sud istu, u fazi ispitivanja tube prije odravanja pripremnog roita
moe kao takvu odbaciti kao neblagovremenu a prije dostavljanja odgovora na tubu
samo u situacijama kad sam tuitelj u injeninim navodima iz tube i dokazima koji su
priloeni uz tubu dovoljno daje podataka na osnovu kojih sud moe utvrditi ovu
injenicu.
U parnicama zbog smetanja posjeda obzirom da sud prua pravnu zatitu tuitelju koji
je podnio tubu u roku koji je utvren Zakonom o osnovnim svojinsko pravnim odnosima
tuba se moe odbaciti u fazi ispitivanja tube ukoliko sud smatra da ima dovoljno
injenica za donoenje takve odluke.
Iz sudske prakse:
Pogreno je postupio prvostepeni sud kada je na konkretan sluaj primjenio odredbu
l.103 st. 3 Zakona o radu, prema kojoj zaposlenik moe podnijeti tubu pred nadlenim
sudom zbog povrede prava iz radnog odnosa u roku od jedne godine od dostave odluke
kojom je povrijeeno njegovo pravo odnosno od saznanja za povredu prava iz radnog
odnosa, jer primjena ove zakonske odredbe, odnosi se samo na povrede prava radnika o
kojima se odluuje pojedinanim aktom poslodavca, a ne i na ostvarenje dospjelih a
neisplaenih novanih potraivanja zaposlenika, jer za ova potraivanja ima se primjeniti
zastarni rok od tri godine propisan l.106 Zakona o o radu.
Sud je ovlaten donijeti rjeenje o odbaaju tube koja je podnesena nepravovremeno,
ako je posebnim propisima odreen rok za podnoenje tube,u fazi predhodnog
ispitivanja tube, no nakon uputanja tuenika u raspravljanje ,takvo rjeenje predsjednik
vijea vie nije ovlaten donijeti izvan roita.
Tuba mora biti uredna, razumljiva i potpuna da bi sud mogao o njoj raspravljati.
Uredna tuba
Sadri :
-elemente podneska(334)
-elemente tube(53)
-da im stranaku i parninu
sposobnost(292st 1)
-da parninonesposobnu stranku zastupa

zakonski zastupnik
-da zakonski zastupnik i punomonik
imaju ovlatenje(293 st.3 i 309 st.1)
Primjer: ANEKS 5
.
Potpuna tuba
Koja ima:
-oznaku suda
-ime i prezime odnosno naziv pravnog lica
-prebivalite ili boravite ili sjedite
-predmet spora
-sadraj izjave
-potpis podnositelja
Kada utvrdi da tuba nije uredna sud e:
vratiti tubu podnositelju

naznaiti ta treba ispraviti ili dopuniti
dati rok ne dui od osam dana(l.336)
Ako tuitelj u zadanom roku ne otkloni nedostatke na koje mu ukazuje sud,sud e

donijeti rjeenje kojim e tubu tuitelja odbaciti.
Procesne pretpostavke se razlikuju od materijalnopravnih injenica iz razloga to od
prvih zavisi doputenost tube a od drugih osnovanost tubenog zahtjeva.
Opte procesne predpostavke koje moraju biti ispunjene u svakoj parnici su:
- koje se tiu suda (sudska nadlenost, stvarna i mjesna nadlenost a po nekima I pravilan
sastav suda i objektivnost sudije),
- koje se tiu stranaka (postojanje stranaka, njihova stranaka sposobnost, parnina
sposobnost, uredno zastupanje, procesno ovlatenje za voenje parnice od strane
punomonika),
- koje se tiu predmeta spora (urednost tube, odsustvo dvostruke litispedencije,
pravomono presuena stvar, odricanje od tubenog zahtjeva, postojanje sudske nagodbe
i postojanje pravnog interesa).
Posebne procesne predpostavke koje se odnose na neke vrste sporova su:
- rok za pokretanje parnice,
- polaganje obezbjeenja parninih trokova.
Sud vodi rauna o procesnim predpostavkama po slubenoj dunosti u toku cijelog
postupka, ali naelo ekonominosti nalae da se procesni nedostatci otklone u to ranijoj
fazi postupka, prije poduzimanja drugih radnji.
Ako ispunjava sve procesne pretpostavke, sud e nastaviti postupak pripremanja glavne
rasprave, ali ako utvrdi nepostojanje procesnih pretpostavki ili procesne smetnje, postupit
e na slijedei nain:
a) poduzeti mjere za otklanjanje smetnji za dalji postupak (l.66)
b) ako stranka ne otkloni smetnje,odbacit e tubu (l.67)

c) ako je predmet iz nadlenosti drugog suda,oglasit e se nenadlenim.
Otklanjanj smetnji sud e poduzeti uvijek ako je tuba neuredna odnosno nerazumljiva ili
nepotpuna.
Iz sudske prakse:
Sud moe odbaciti tubu kao neurednu u sluaju kada tuilac tubu nije potpisao, a
punomonik koji se javi sudu u odreenom roku nije dostavio punomo za vrenje
parninih radnji.
5.4. Odluke suda
Sud moe u ovoj fazi postupka, donijeti slijedea odluke o upravljanju postupkom I
rjeenja kojim odbacuje tubu:
Rjeenja o upravljanju postupkom se odnose na:

- stupanju predhodnika u parnicu;
- sudjelovanju umjea;
- osiguranju dokaza;
- preinaenju tube;
- spajanju i razdvajanju postupka;
- povraaju u preanje stanje;
-oslobaanju stranke od plaanja trokova postupka;
- obezbjeenju parninih trokova;
- postavljanju privremenog zastupnika;
- mjerama za ispravljanje podnesaka;
- zakazivanju pripremnog roita i roita za glavnu raspravu;
- odreivanju koje e se injenice i dokazi izvesti na glavnom roitu;
- odreivanje vjetaka;
Na ova rjeenja stranka uglavom nema pravo na posebnu albu osim ako to zakon ne
propisuje, ali ih moe pobijati u albi na konanu odluku.
Rjeenja o upravljanju postupkom sud donosi a na prijedlog stranke.
Rjeenja kojim se tuba odbacuje (l.67)
da sud nije nadlean

da je tuba neblagovremena
o povlaenju tube
da o istom zahtjevu tee parnica
da je postupak pravomono zavren
da je sklopljena sudska nagodba
da se tuilac pred sudom odrekao tubenog zahtjeva
da ne postoji pravni interes za tubu za utvrenja
Ranijim zakonom je bilo predvieno da se rjeenje o odbacivanju tube zbog

litispedencije, presuene stvari, zakljuenog poravnanja ili odricanja od tubenog
zahtjeva, te ne postojanja pravnog interesa za tubu na utvrenje, mogu donijeti tek na
pripremnom roitu. Novina je da Zakon daje tu mogunost data i ranije u fazi ispitivanja
tube.
Tuba u parnici ne moe biti odbaena kao preuranjena, ve sud o istoj donosi meritornu
odluku.
To su najee situacije kada stranke trae pravo koje jo nije regulisano
pozitivnopravnim odredbama, npr. restitucija, ili nije dospjelo potraivanje.
To je i jedini sluaj kada nema litispedencije a donesena je ranije presuda, i stranke koje
su odbijene sa takvim tubenim zahtjevom, jer nije donesen zakon, ili nije dospjelo
potraivanje, imaju mogunost da ponovo podnesu istu tubu kada se donese
pozitivnopravni propis ili kada dospije potraivanje.
Urednu tubu sud dostavlja tuenom na odgovor i kada tueni primi tubu na odgovor,
parnica poinje tei.
6. PREINAENJE TUBE
objektivno - ako se odnosi na tubeni zahtjev,

subjektivno - ako se odnosi na stranke.
U toku postupka tuba moe biti PREINAENA. Tuba se smatra preinaenom kad se u
njoj izmjeni neki od bitnih elemenata, tako da izmjenjena tuba vie nije istovjetna sa
onom prvobitnom.
To stranka moe uraditi najkasnije do zakljuenja pripremnog roita ili do poetka
glavne rasprave ako pripremno roite nije odrano.
Nakon toga samo:
- ako sud ocijeni da preinaka nije usmjerena na odugovlaenje postupka,
- i ako tueni na to pristana,a smatra se da je pristao ako se upustio u raspravljanje.
Smatrat e se da postoji pristanak tuenog na preinaku tube ako se on upusti u
raspravljanje o glavnoj stvari po preinaenoj tubi, a nije se prije toga protivio preinaci .
Ako tueni ne pristane na preinaku Zakon predvia mogunost da se preinaka ipak
prihvati od strane suda ali pod slijedeim uslovima:
1.da tuilac bez svoje krivnje nije mogao tubu ranije preinaiti,
2.da je tueni u mogunosti da raspravlja po preinaenoj tubi bez odlaganja rasprave.
Protiv rjeenja kojim se usvaja ili odbija preinaka tube nije dozvoljena posebna alba.
Ovo je novina u odnosu na raniji zakon koji je doputao albu i na ovakva rjeenja. ZPP
Distrikta Brko koji to pravo doputa do zakljuenja glavne rasprave uz iste uslove nakon
dostave tube tuenom.
U odnosu na raniji ZPP pootren je kriterij ogranienjem do pripremnog roita to je
novina.
I ovom odredbom je naglaeno naelo dispozitivnosti jer je na tuenom da on odredi da li
e pristati na preinaenje ili ne nakon pripremnog roita.
Ali novina Zakona osim pristanka potrebno je da i sud ocijeni da preinaenje nije
usmjereno na odugovlaenje postupka. To je iz razloga da se sprijei sporazum stranaka
kojim bi se odgaalo roite.
Iz sudske prakse:
-Na roitu odranom dana 19.05.2003 god. tuitelj je preinaio tubu tako to je
povodom izvrenog vjetaenja poveao postojei tubeni zahtjev na iznos od 11.647,20
KM. Kako je tuba preinaena na roitu na kojem tueni nije bio prisutan,sud je bio
duan odgoditi roite i dostaviti tuenom prepis zapisnika sa tog roita(l.175 st 2

ranijeg ZPPa), ali prvostepeni sud nije tako postupio, ve je na istom roitu na kojem je
tuba preinaena zakljuio glavnu raspravu i donio presudu kojom je udovoljio
preinaenom tubenom zahtjevu.
Navedeno proputanje ima karakter nezakonitog postupanja kojim je tuenom
onemogueno da raspravlja o tubenom zahtjevu tuitelja, a to je postupanje bilo od
utjecaja na donoenje zakonite i pravilne odluke.
-U postupku po tubi tuitelja protiv tuenog radi raskida ugovora, prvostepeni sud je
donio presudu kojom je odbio njegov zahtjev. Tuitelj se ali i navodi da je u toku
postupka preinaio tubu na ponitaj ugovora. Drugostepeni sud u svojoj odluci navodi:
Tano je to tuitelj u albi navodi da sud nije vezan za pravni osnov tubenog zahtjeva
navedenog u tubi,ali je vezan za injenine navode tube. Da bi sud po tubi mogao
postupiti i odluiti o postavljenom tubenom zahtjevu, tuitelj u tubi mora navesti
pravno relevantne injenice na kojima zasniva zahtjev i dokaze kojima se utvruju te
injenice (l.171 ranijeg ZPP-a). Meutim, injenice na kojima je zasnovao zahtjev za
ponitenje ugovora zbog prekomjernog oteenja,tuitelj nije naveo u tubi koju je
podnio 16.07.1987 god.,ve tek na roitu od 21.11.1989 god., kada je zapravo
promjenom injenine osnove tubenog zahtjeva, objektivno preinaio tubu (l.176
ranijegZPPa).
Institut preinake tube ima samo procesnopravni uinak u smislu da se po preinaenoj
tubi moe raspravljati i odluivati u okviru postuka pokrenutog prvobitnom tubom, dok
se materijalnopravne predpostavke zahtjeva istaknutog u preinaenoj tubi prosuuju
prema momentu njenog preinaenja,a ne momentom podnoenja prvobitne tube. Stoga
se i rok iz l.139 st.2 ZOO-a za ponitenje ugovora zbog prekomjernog oteenja,
suprotno albenim rezonovanju, ne moe raunati od 16.7.1987, kada je tuitelj podnio
tubu, ve se taj rok rauna od 21.11.1989 god, kada je tuitelj istakao prigovor
prekomjernog oteenja, ime je formiran novi kompleks injenica koji je objektivno
doveo do takve pravne kvalifikacije tubenog zahtjeva tuitelja koja je rezultirala
odbijanjem tubenog zahtjeva primjenom l.139 st.2 ZOO.
-Kada tuilac u toku parnice umesto drutvenog preduzea kao tuenog oznaava
Deoniko drutvo sa istom firmom i adresom, to ne predstavlja preinaenje tube, ve
ispravku kada istom nije potrebna saglasnost tuenog u toku parnice.
Preinaenje tube moe biti objektivo i subjektivno ovisno o tome koji elemnti tube se
mijenjaju..
Objektivno preinaenje tube (l.56)
promjena istovjetnosti zahtjeva

proirenje postojeeg
isticanje drugog zahtjeva
Promjena istovjetnosti tubenog zahtjeva dolazi kada tuilac umjesto postavljenog

tubenog zahtjeva istakne neki drugi, nezavisno da li se promjena opravdava istom ili
drugaijom injeninom osnovom.
Promjena moe nastupiti i kada tuilac povea tubeni zahtjev, to najee dolazi kod
zahtjeva za isplatu novanih vrijednosti.
Meutim ne smatra se preinaenjem tube kada tuilac snizi tubeni zahtjev to je

posljedica primjene naela ekonominosti postupka.
Kada se istakne novi zahtjev parnica u pogledu ranijeg se gasi, ali rezultati raspravljanja
ostvareni do preinaenja se mogu koristiti i u ovoj novoj parnici.U odnosu na povueni
dio tubenog zahtjeva treba koristiti pravila o povlaenju tube.
Meutim tuilac moe iz postojei istai i novi zahtjev to takoer predstavlja
preinaenje.
Pitanja:
-Da li i preinaenje tubene osnove predstavlja preinaenje?
Mogui odgovor:
Kad tuilac izmjeni osnovu tube (drugaijim injeninim stanjem, historiskom
zbivanju), moe biti preinaenje tube ako se promjenio predmet spora. Ako je predmet
spora unato promjenama ostao isti ne radi se o preinaenju tube.
Primjer:
Tubeni zahtjev koji glasi na isplatu zajma a zatim tuilac u postupku prinai tubu na
naknadu tete.
Primjer: ANEKS 6
Kada tuilac umjesto prvobitno tuenog tui drugu osobu tada je tuilac subjetivno
preinaio tubu. Novi tueni stupa u parnicu a dotadanji tuilac prestaje biti stranka u
postupku, pa u odnosu na njega ovo preinaenje predstavlja povlaenje tube. Novi
tueni preuzima parnicu na mjesto dotadanjeg tuenog, pa se efekti podnoenja tube I
litispedencije protiv prvobitnog tuenog odnose na novog tuenog. Procesne radnje na
koje je ve nastala prekluzija novi tueni nee moi naknadno poduzeti.
Subjektivno preinaenje nastupa i kada uz tuitelja pristupa novi tuilac ili kada tuba
bude proirena na novog tuenog, ili kad umjea stupi u parnicu umjesto stranke kojoj se
pridruio, kad imenovani predhodnik stupi u parnicu umjesto tuenog I sl.
Ova radnja je ograniena na tako da se moe pristupiti tubi i proirenju tube najkasnije
do zajkljuenja pripremnog roita.Novi tuitelj prima parnicu u stanju u kojem je
zateena. Zakon ne propisuje obavezu da se tueni saglasi sa pristupanjem ali pravna
teorija zastupa miljenje da je pristanak tuenog potreban. Sudska praksa je zauzela stav
da je pristanak tuenog potreban samo kad se umjesto prvobitno oznaenog tuitelja
pojavljuje drugi. Pristupanje novog tuitelja podrazumijeva da se mijenja samo
subjekivni dio tube a kada novi tuitelj postavlja i novi zahtjev,to je podnoenje nove
tube. Rjeenje o preinaenju tube sud donosi na zapisniku.
Subjektivno preinaenje (l.58)
kada tuilac pored ranije oznaenog tuenog oznai drugog

kada tuilac umjesto prvobitno oznaenog tuenog oznai drugo lice
Novi tueni mora pristati da stupi u parnicu umjesto prvobitno tuenog i prihvati parnicu
u onom stanju u kojem se ona nalazi u trenutku kada u nju stupa. Pristanak od prvobitnog
tuenog je potreban ako se on upustio u raspravljanje o glavnoj stvari.
Iz sudske prakse:
Slijedei stav bi se mogao primjeniti i na sadanje odredbe.
Tano je da je za proirenje tube na novog tuenog potreban njegov pristanak. Smisao
je te odredbe u tome da se onemogui pogoranje procesnog poloaja novog tuenog s
obzirom na to da on preuzima parnicu u onom stanju u kakvom se ona nalazi u trenutku
kada u nju stupa. Meutim, kada je novi tueni jo prije proirenja stupio u tu parnicu kao
sporedni umjea(osiguravatelj) na strani prvotuenog (vlasnika vozila,obavezno
osiguranje od odgovornosti,koje je pprouzroilo teteu), pa je prema tome imalo
mogunosti istaknuti sve prigovore, to je uinio, tako da se njegova procesna situacija
nije pogorala, jer je glede procesnih prava bio u istoj situaciji kao da nije bio tuen,
osnovano je zakljuiti da ta povreda odredaba parninog postupka iz l.184 st 2 ZPP-a
nije u konkretnom sluaju bitno utjecala na donoenje pravilne odluke U ovom dijelu
postoji razlika izmeu objektivnog i subjektivnog preinaenja jer se pristanak tuenog
kod objektivnog preinaenja predpostavlja ako se upustio u raspravljanje o glavnoj stvari
po preinaenoj tubi, a kod subjektivnog preinaenja pristanak prvobitnog tuenog ako se
upustio u raspravlajnje se trai i predstavlja uslov subjektivnog preinaenja.
Novina i razlika od objektivnog preinaenja je u tome da nakon pripremnog roita ili do
poetka glavne rasprave ako pripremno roite nije odrano, nije mogue ni pod kakvim
uslovima subjektivno preinaiti tubu.
Razlika izmeu objektivnog i subjektivnog preinaenja je i u posljedicama podnoenja
tube i litispedencije, jer kod objektivnog preinaenja te posljedice nastupaju isticanjem
novog zahtjeva tj.dostavljanjem na odgovor, dok kod subjektivnog preinaenja te
posljedice nastupaju od podnoenja prvobitne tube.
Subjektivna kumulacija doputena je ako postoji stvarna nadlenost istog suda za
svakog tuenog, a u sluaju prigovora mjesne nadlenosti ili iskljuive, sud e
postupke razdvojiti i oglasiti se mjesno nenadlenim za formalne suparniare za
koje sud nije mjesno nadlean i predmet ustupiti mjesno nadlenom sudu.
Sud nee dozvoliti objektivno preinaenje tube uz postavljanje zahtjeva uz prvobitno
postavljeni posesorni zahtjev (tuba za smetanje posjeda), tako to tuitelj trai I naknadu
tete ili utvrenje prava vlasnitva, jer se radi o zahtjevima koji zahtijevaju razliita
pravila postupka.
Pitanja:
-Da li e sud dozvoliti preinaenje, ako je tuitelj podnio tubu protiv tuenih radi
vraanja duga na osnovu usmenog ugovora o zajmu kojeg je zakljuio prije 20 godina sa
prednikom tuenih. Nakon istaknutog prigovora o zastari, u odgovoru na tubu tuitelj
preinauje tubu tako to zahtjevom trai da se utvrdi pravo slunosti prolaza preko
parcele tuenih K.. 12 k.o. Banja Lika duine 50 m, irine 3m, kao poslunog dobra, u
korist parcele tuitelja k..122 k.o.B.L. kao poslunog dobra, a sve prema skici vjetaka
geometra koja je sastavni dio odluke.
Mogui odgovor:
U konkretnom sluaju se radi o bitnoj promjeni elemenata tube u pogledi injeninog
istorijata tube koja objektivno dovodi do promjene tubenog zahtjeva ( preinaenje u
pravom smislu, objektivno preinaenje) prva postavljena tuba se povlai, ali kako nije
dolo do subjektivnog prinaenjau odnosu na tuitelje i tuene sud je prihvatio ovakvo
preinaenje i dostavio novu tubu na odgovor, jer je tuitelj iskoristio mogunost
preinaenja prije odravanja pripremnog roita.
Iz sudske prakse:
Kada tuitelj tubom trai naplatu kupoprodajne cijene, a u toku spora preinauje tubu i
trai naknadu za sasvim drugu vrstu robe, onda se radi o dva razliita spora i nije
cjelishodno ovakvo preinaenje za konano rjeenje odnosa meu parninim strankama
pa ga treba odbiti.
7. POVLAENJE TUBE
U toku parninog postupka tuilac moe jednostranom izjavom POVUI TUBU I

odustati od zahtjeva za pruanje pravne zatite u konkretnoj parnici, to je u skladu sa
naelom dispozitivnosti tj.pravom stranaka da raspolau sa svojim zahtjevom.Takva
izjava ne znai i odustanak od prava na odreenu sudku zatitu uope. Izjava o
povlaenju proizvodi neposredan procesnopravni uinak u pravilu u asu predaje
sudu.Rjeenje suda o povlaenju tube je deklaratorne naravi.Povuena tuba smatra se
kao da nije ni podnesena,pa se moe ponovo podnijeti.
Tuba se moe povui u cijelosti ili samo djelimino.
Kada zakonski zastupnik izjavi da povlai tubu sud e cijeniti ovu njegovu izjavu
obzirom na interes stranke koju zastunik zastupa. Punomonik koji nije advokat mora
imati izriito ovlatenje da povue tubu.Umjea ne moe povui tubu. ali pod
sljedeim uslovima:
Povlaenje tube (l.59)

bez pristanka tuenog-prije nego se tuba dostavi tuenom na odgovor
uz pristanak tuenog-sve do zakljuenja glavne rasprave
Tuba se ne moe povui nakon zakljuenja glavne rasprave, osim u sporovima za razvod
braka.
Naime u sporovima za razvod braka i do zakljuenja glavne rasprave moe se povui
tuba bez pristanka tuenog, a do pravosnanosti presude uz pristanak tuenog po l.412
ranijeg ZPP-a FBiH koji se primjenjuje po l.459 vaeeg ZPP-a ili l.71 porodinog
zakona RS.
Zakonska presumpcija da je tueni dao svoj pristanak postoji kada se tueni u roku od
osam dana od dana kada je primio obavijest o povlaenju tube, ne izjasni.
Pravne posljedice povlaenja tube su da se smatra kao da tuba nije bila ni podnesena i
moe se ponovno podnijeti.
Rjeenje o povlaenju tube ima deklaratorni karakter.
Za razliku od izjave o povlaenju tube procesni zakoni poznaju tzv. presumpcija ili
fikcija povlaenja tube.
To e biti kada tuilac ne doe na pripremno roite a uredno je obavijeten i ne opravda
svoj izostanak,osim ako tueni ne zahtjeva da se roite odri.(l.84 st.1)
Ova odredba je sankcija tuitelju za nedolazak na roite dok u sluaju nedolaska tuenog
roite e se odrati osim ako su ispunjeni drugi zakonski uslovi (presuda zbog
proputanja).
Meutim ako tuitelj uredno obavijesti sud o razlozima izostanka i time opravda
izostanak, sud moe odgoditi roite po l.111.
Novina ovog zakona u odnosu na raniji jeste to je ranijim zakonom bilo potrebno da
tuitelj izostane sa dva roita, osim sporovima male vrijednosti, da bi nastupila ova
pravna fikcija povlaenja tube.
Primjer:ANEKS 7 i 8
7.1. Odricanje od tubenog zahtjeva
Kada tuilac do zakljuenja glavne rasprave izjavi da se definitivno odrie prava na

pruanje pravne zatite odreenog sadraja (formuliranog u tubi); da mu pravo na
traenu zatitu ne pripada; da je njegov zahtjev neosnovan, tuilac se odrekao tubenog
zahtjeva pa sud moe donijeti presudu zbog odricanja (l.181).
Odluka kojom se tuilac odrekao tubenog zahtjeva ima uinak pravomone presude
negativnog utrenja, pa tuilac ne moe ponovno podnijeti istu tubu.
8. SUPARNIARI
Pod suparniarima podrazumijevamo vie lica koja u jednoj tubi uestvuju kao tuitelji
ili tueni.To je procesna situacija kada se u istoj stranakoj ulozi pojavljuje vie
procesnih subjekata.Zbog mnoine subjekata suparniarstvo se naziva jo I subjektivna
kumulacija.
Suparniarstvo moe biti aktivno, ako vie lica uestvuje na strani tuitelja i pasivno, ako
vie lica uestvuje na strani tuenih.
Suparniarstvo moe biti:
- materijalno, formalno, obino, jedinstveno, nuno, zakonsko, prvobitno,

sukcesivno, eventualno, supsidijarno.
suparniari (l.362):
Materijalni (jedinstveni,nuni)-kada je vie lica u pogledu predmeta spora u

pravnoj zajednici ili im prava i obaveze potiu iz istog injeninog i pravnog osnova
Formalni(obini)-kada je predmet spora iste vrste,zasnovani na bitno istovrsnom
injeninom i pravnom osnovu i kada je nadlean isti sud
Ako je to drugim zakonom odreen
8.1. Materijalini suparniari
Odredbom lana 362 stav 1 ZPP-a utvreno je da su materijalni suparniari vie lica koji
mogu jednom tubom tuiti ili biti tueni ako su u pogledu spora u pravnoj zajednici ili
ako njihova prava, odnosno obaveze proistiu iz istog injeninog i pravnog osnova.
Ovo podrazumijeva da su materijalni suparniari oni koji se i prije i izvan parnice nalazili
u odreenoj pravnoj ili stvarnoj vezi s obzirom na predmet spora. Subjekti ovog
suparniarstva se nalaze u pravnoj zajednici ako su nezavisno od parnice uesnici nekog

graanskopravnog odnosa(npr.suvlasnici, sunasljednici, brani drugovi).
Stvarna izvanprocesna povezanost subjekata zasniva se na bitno istom injeninom stanju
na kome se zasnivaju tubeni zahtjevi, s time da i ti zahtjevi treba da budu zasnovani na
bitno istoj pravnoj osnovi. Identitet injenine osnove po prirodi stvari ne moe biti
potpun; bitno je da unato nunim odstupanjima osnovni elementi ipak ukazuju na
jedinstvenost stvarnog osnova iz kojeg potjeu.
Takvi su npr.tueni saizvrioci nekog delikta, ili oteeni tuioci iz jedne saobraajne
nezgode.Njih povezuje isti dogaaj u kome su uestvovali, te ista pravna osnova zahtjeva
o kojima se u parnici raspravlja.
Za materijale suparniare karakteristino je da se po sili zakona ili zbog prirode spornog
odnosa spor u kome sudjeluju moe rijeiti samo na jednak nain prema svima, tubeni
zahtjev moe biti usvojen prema svima ili odbijen u odnosu na sve njih.
Procesne radnje ovih suparniara poduzete od strane jednog imaju pravno dejstvo u
odnosu na sve.
Ako za sve suparniare ne postoji mjesna nadlenost istog suda, nadlean sud koji je
mjesno nadlean za jednog od tuenih ( atrakcija),a ako meu njima ima glavnih i
sporednih obveznika,onda sud mjesno nadlean za kojeg od glavnih.
Iz sudske prakse:
Materijalni suparniari su dvije osiguravajue organizacije tuene jednom tubom radi
naknade tete, a tubeni zahtjev se temelji na tvrdnji da oba tuenika odgovaraju u vezi s
jednim te istim tetnim dogaajem
Obino suparniarstvo je karakteristino da se protiv svakog od suparniara moe
donijeti sadrajno razliita presuda.Svi formalni suparniari su i obini suparniari.
Ali postoje situacije kada i materijalno suparniarstvo moe biti obino.To je u situaciji
kada je poloaj obinog materijalnog suparniara samostalan u odnosu na poloaj ostalih
suparniara. Posljedice procesnih radnji obinog materijalnog suparniara djeluje smo u
odnosu na njega, rokovi se raunaju samo u odnosu na njega, a odluka suda moe biti
sadrajno razliita.
Primjer:
1. tuitelji su zakonski nasljednici iza umrlog oteenog pa podnose tubu protiv
osiguravajueg drutva radi naknade nematerijalne i materijalne tete zbog smrti svog
prednika.
Tuitelji imaju poloaj obinih materijanih suparniara tako da svaki od njih moe ali ne
mora podnijeti tubu, a i odluka se donosi pojedinano u odnosu na svakog pojedinano.
Svaki od njih ima pravo ali ne mora podnijeti pravni lijek na presudu u odnosu na njegov
dio zahtjeva.
Ali kada tuitelj ponitava ugovor o poklonu kojeg je sainio umrli ostavitelj onda svi
zakonski nasljednici darovatelja imaju status nunih i jedinstvenih materijalnih
suparniara.
2. suvlasnici u nekoj vlasnikoj parnici;
4. glavni dunik i jemac u parnici koju protiv njih vodi vjerovnik;
5. solidarni dunici iz jednog ugovornog odnosa;
Materijalno suparniarstvo moe biti, s obzirom na prirodu njihovog uzajamnog odnosa,
jedinstveno suparniarstvo. Karakteristika ovog suparniarstva jeste da se ili po zakonu
ili zbog prirode spornog odnosa u kome uestvuju, moe rijeiti samo na j e d n a k nain.
Jedinstvena povezanost u graanskopravnom odnosu uvjetuje i njihov jedinstveni tretman
u parnici.
Jedinstveni su samo neki materijalni suparniari a formalni suparniari ne mogu biti

jedinstveni.
Rokovi kod jedinstvenih suparniara se raunaju istodobno, a istiu kada je rok bilo
kojeg od suparniara, poeo najkasnije tei.
Od procesnih radnji koje utjeu na tok postupka pojedini jedinstveni suparniar moe
jedino samostalno povui tubu, kao to se i u odnosu na pojedinog od njih moe tuba
povui, a da kod toga pravni efekat ove radnje ne prelazi i na druge (osim ako se ne radi o
nunom suparniarstvu). Ali zbog naela nepovoljnijeg karaktera svih radnji kojima se
disponira istaknutim tubenim zahtjevom u procesu, jedan jedinstveni suparniar ne
moe samostalno sa pravnim uinkom priznati tubeni zahtjev, odrei se tubenog
zahtjeva, ili zakljuiti sudsku nagodbu.
Svaki jedinstveni suparniar moe samostalno podnositi prijedloge koji se tiu toka
parnice(npr: prijedlog za produenje sudskog roka, za odgodu roita, za dosvolu za
povraaj u preanje stanje, za izvoenje dokaza, za nastavak prekinutog postupka, za
donoenje odreene presude);
Meutim kada su te radnje meusobno suprotne primjenjuje se princip da vae samo one
radnje koje su za sve njih najpovoljnije.tetne radnje ne djeluju ni prema kome pa ni
prema onom koji ih je poduzeo,osim ako su ih poduzeli svi.
Primjer:
1.Jedan suparniar priznaje zahtjev a drugi ga osporava.
U takvoj situaciji se smatra da obojica osporavaju tubeni zahtjev. Zbog naelno
nepovoljnog efekta izjave kojom jedan suparniar priznaje tubeni zahtjev u odnosu na
drugog koji isti zahtjev osporava, primjenjuje se princip povoljnijeg rjeenja koji uz to
omoguava jednak tretman svih suparniara.
2.Ako jedan suparniar stvori uslove za donoenje presude zbog proputanja a drugi doe
na raspravu i izjavi da priznaje tubeni zahtjev i stvori uslove za presudu zbog priznanja,
sud nee moi izrei ni jednu od njih, jer tek fikcija o neopredjeljenom stavu prema
iznesenim injenicama i tubenom zahtjevu, bez prava na donoenje presude zbog
proputanja, omoguuje povlaenje procesnih i graanskopravnih konsekvencija koje e
oba suparniara dovesti u p o t p u n o j e d n a k pravni poloaj.
Tubeni zahtjev ili moe biti usvojen prema svima ili odbijen u odnosu na sve
suparniare.
Budui da imaju jedinstveni poloaj stranke u postupku (odredbe lana 366 ZPPa),
a na stranaku sposobnost sud pazi po slubenoj dunosti u smislu odredbe lana
295 Zakona o parninom postupku i ukoliko nisu obuhvaeni kao stranka, sud e uz
prethodni nalog shodno odredbi lana 295 u vezi l.66 i l.67 ZPP-a, rjeenjem
tubu odbaciti kao neurednu.
Primjer:
1.suvlasnici poslunog dobra u parnici o slunostima na tim nekretninama, jer su
slunosti nedjeljive;
2.brani drugovi u parnici za ponitaj braka, jer je brani odnos nedjeljiv;
3. u paternitetskom sporu jer je ovaj statusni odnos nedjeljiv;
4.zakonski nasljednici u parnici kojom se osporava valjanost testamenta.
5.traioci izvrenjau iju je korist zaplijenjena trabina u parnici radi postojanja ili visine
trabine;
6.steajni ili likvidacioni vjerovnici u parnici o postojanju,visini i isplatnom redu
osporene steajne trabine;
Iz sudske prakse:
-Tuitelj je jedan od nasljednika koji tui drugog brata radi utvrivanja pravne valjanosti
ugovora o poklonu. Ostavinski sud je prekinuo ostavinski postupak i na parnicu uputio
ostale zakonske nasljednike radi utvrenja pravne valjanosti ugovora, ali je parnicu
pokrenuo samo jedan od nasljednika protiv drugog nasljedika koji posjeduje spornu
nekretninu.
Drugostepeni sud je ukinuo prvostepenu dosuujuu presudu iz sljedeih razloga:
Budui da se radi o zakonskim nasljednicima koji su u nedjeljivoj pravnoj zajednici I
zbog ega se pojavljuju kao jedinstveni suparniari, te da se spor moe rijeiti samo na
jednak nain prema svima( l.201 ZPP-a) prvostepeni sud je pogrijeio kada je
raspravljao i meritorno odluio o podnesenoj tubi.
Suparniarstvo je procesnopravna kategorija i to u pravilu fakultativna.Ipak se u doktrini
spominje poseban tip tzv. n u n o suparniarstvo kod koga tuioci ,ako ele da njihova
tuba bude prihvaena kao doputena ,moraju zasnovati aktivno ili pasivno
suparniarstvo.Potreba obuhvaanja svih subjekata proizilazi iz graanskopravnog a ne
procesnog propisa.
Takvi graanskopravni odnosi moraju biti rjeavani jedinstveno i ovlatenje na
raspolaganje pripada samo svim uesnicima pravnog odnosa zajedniki, pa odsustvo
samo jednog uesnika predstavlja nedostatak procesne legitimacijeza voenje
parnice,zbog ega tubu treba odbaciti , ako tuilac ne obuhvati sve sve one koji tek
zajedno predstavljaju jednu stranu.
Ako bi tuba bila povuena u odnosu na jednog od nunih suparniara, nastalo bi
pomanjkanje procesne legitimacije, zbog ega bi opet bilo mjesta odbaaju tube.
Primjer:
1.kada trea osoba pokree tubu za ponitaj braka;
2.kada jedan suvlasnik pokrene postupak za diobu suvlasnitva;
3.utvrivanje prava slunosti na nekretninama u pogledu suvlasnika poslunog dobra;
8.2. Formalni suparniari
Formalni suparniari su oni meu kojima izvan parnice nema ni pravne zajednice niti
njihova prava i obaveze proistiu iz istog injeninog i pravnog odnosa. Njih vee samo
parnica formirana dispozicijom tuitelja, pa je stoga to procesna zajednica.
Uslov za ovaj oblik suparniarstva je:

-predmet spora ili zahtjev mora biti iste vrste(naknada tete,isplata duga i sl.)
-bitno istovrsna injenina i pravna osnova
-da je sud stvarno i mjesno nadlean za svaki zahtjev i za svakog tuenog.
Formalno suparniarstvo je uvijek i o b i n o suparniarstvo.
1. vie tuenih za isplatu dugovane stanarine svaki za svoj stan;
2. vie tuenih u regresnim tubama po osnovu saobraajne odgovornosti koja nije
pokrivena ugovorom o osiguranju, a svaka teta u odnosu na tuene nije u uzronoj vezi;
3.vie lica odgovornih za tetu prouzokovanu motornim vozilom;
Iz sudske prakse:
-Kada je vie osoba tueno radi naknade tete uzrokovane motornim vozilom,one nisu
jedinstveni suparniari.Nema smetnji da se spor rijei na razliite naine prema
suparniarima.
-Osiguravatelj i tetnik kao solidarni obveznici naknade tete nemaju poloaj
jedinstvenih suparniara.
Suparniarstvo je na strani tuenog (pasivno) a zasniva se na istovrsnom injeninom I
pravnom dogaaju, tj. tetnom dogaaju.
Ovo suparniarstvo se moe ustanoviti kada tuitelj nije siguran u pasivnu legitimaciju
nekog od tuenih pa tui vie njih.
Pravna teorija poznaje jo oblika suparniarstva kao to su: prvobitno i naknadno (ovisno
u kojoj fazi postupka se ustanovljava suparniarstvo); eventualni ili supsidijarno (kada se
trai da tubeni zahtjev bude usvojen koji je u tubi naveden prije njega); suparniarstvo
na osnovu zakona( kada to procesni zakon izriito propisuje kao npr. glavi dunik i jemac
ako to nije u suprotnosti sa sadrajem ugovora).
9. UMJEA
Umjea je osoba koja ima pravni interes da u parnici koja tee meu drugim
osobama , jedna od stranaka uspije, moe se pridruiti toj stranci.
Na strani jedne od stranaka, Zakon dozvoljava da uestvuje tree lice kao umjea
(l.369 ZPPa), a preuzetim ZPP-om je bilo to doputeno drutvenom pravobraniocu I
javnom tuiocu. Raniji Zakon je dozvoljavao ombdusmenima da mogu da se umjeaju u
parnicu.
Novina Zakona je naputanje takvog koncepta i dozvoljavanje samo umjeau da
uestvuje u parnici i to u toku cijelog postupka sve do pravomonosti, stim to prima
parnicu u onom stanju u kakvom se nalazi u trenutku kada se umjea u parnicu.
Iz sudske prakse:
Umjeau treba dostavljanjem poziva i odluka suda omoguiti poduzimanje svih
procesnih radnji u postupku pogodnih da pomognu uspjehu stranke kojoj se pridtruio,pa
kad je sud propustio tako postupiti, ne moe se prema umjeau, s uspjehom, isticati
intervenciski efekt parnice.To u konanom rezultetu znai da u regresnoj parnici tetnik
moe istaknuti sve prigovore za koje smatra da su odluni za pitanje osnovanosti
tubenog zahtjeva.
Umjea nema pravo na svoje posebne rokove,ve radnje u postupku mora poduzimati u
rokovima u kojima bi te radnje mogla poduzeti stranka kojoj se pridruio: Zakon
dozvoljava da stranka sudu predloi da sud pozove tree lice da uestvuje u parnici to
je propisana l.372 ZPP-a i time otvara mogunost da stranka sama disponira sa tim
pravom. ZPP Brko Distrikta BiH i dalje ima odredbu koja propisuje pravo Ombudsmenu
BiH da se umjea u parnicu koja je u toku, kada u vrenju poslova iz svoje nadlenosti,
nae da je to potrebno.
Iz sudske prakse:
Aktivni materijalni suparniar nije ovlaten da albom pobija rjeenje o primanju na
znanje povlaenje tube drugog suparniara.
Tueni moe imati pravni interes da se protivi povlaenju tube ako se ve upustio u
raspravljanje o glavnoj stvari, jer on ima pravo na to da se raspravljanje u sporu okona i
da se donese odluka kojom e se stvar meritorno rjeiti, pa se tuitelju ne moe dozvoliti
da, bez pristanka tuenog, stvori sebi takvu procesnu situaciju koja e mu omoguiti da
tuenika vie puta primorava na uestvovanje u postupku u istoj pravnoj stvari. Kako
prvostepeni sud u konkretnom sluaju pristanak tuenika na povlaenje tube nije traio,
poinio je bitnu povredu odredaba parninog postupka iz l.336 st.1 u vezi l.178 st.2
ZPP-a koja je mogla biti od utjecaja na donoenje zakonite i pravilne
VJEBA 1 GRUPA PRVA
1.Tuitelj pravno lice je podnio tubu protiv tuene Mjesne zajednice radi priznanja
prava vlasnitva na zgradi koju tuitelj koristi ve 30 god.
U tubi navodi da se MZ u zemljinoj knjizi vodi kao korisnik i nosilac prava
raspolaganja na predmetnoj nekretnini.
Pitanje:
-da li Mjesna zajednica ima stranaku sposobnost?
2.Tuitelj na pripremnom roitu istie prigovor mjesne nenadlenosti suda.
Pitanje:
-ta e sud uraditi?
3.Grupa graana iz zgrade Mali niz:R.R.,S.T.,H.G.,J.Z.,N.G.,P..,D.G., iz Z. podnose
tubu protiv Opine Z. radi obavljanja radova izmjene krova na zgradi ili naknade
novanog iznosa. Graani navode da je zgrada sagraena jo 1957 god,da je krov na
dijelu na kojem se nalaze njihovi stanovi potpuno oteen,pa su oni pozivali Opinu da
izvri popravke ali se ona na to ogluila.
Pitanje:
-Da li ovakva tuba ima nedostatke?
4. Tuitelj podnosi tubu radi utvrenja da mu nije prestao radni odnos dana 23.12.2002
god. i trai da se tueni obavee da ga rasporedi na njegovo radno mjesto ili drugo, prema
njegovim kvalifikacijama.U tubi navodi da je u toku 2000 god bio na bolovanju,a zatim
po zakljuenju bolovanja tj.26.8.2000 kada je doao na posao, njegov rukovodilac mu je
rekao da je rasporeen na ekanje posla.Nikakvo rjeenje nije dobio.Povremeno se
javljao rukovodiocu ali je ovaj njemu isto govorio.
Pitanje:
-Paljivo ocijenite da li postoje procesni razlozi za voenje postupka?
5.Tuitelj je fiziko lice koje tui preduee Fabrio sa sjeditem u Kalesiji radi isplate
duga od 100.000,00KM.
Sud je poslao tubu tuenom na odgovor,ali dostava nije uredna jer na dostavnici pie da
tueni ne postoji na adresi iz tube.
Pitanje:
-ta e sud uiniti?
6.Tuitelj je podnio tubu protiv tuenog preudzea u steaju radi isplate duga u iznosu
od 50.000,00 KM.U tubi je oznaeno da tuenog zastupa direktor preduzea.
Pitanje:
-Da li je uredna tuba?
7.Tuitelj je podnio tubu u radnom sporu protiv Drave BiH, Federacije BIH,
Ministarstva finansija ZD Kantona.
Pitanje:
-ta e sud uraditi kada dobije takvu tubu?
10.Nakon to je vraena dostavnica za drugotuenog uz napomenu da isti ne stanuje na

datoj adresi, sud uz dopis vraa tubu tuitelju i nalae mu da dostavi tanu adresu
drugotuenog u roku od 5 dana od prijema dopisa.
Tuitelj dostavlja sudu podnesak bez tube i navodi da je adresa iz tube tana a da pota
ne radi svoj posao kako treba, prilae potvrdu Policiske uprave L.da je adresa prebivalita
drugotuenog iz tube.
Pitanje:
-ta e sud uiniti?
11.Tuitelj podnosi tubu protiv tuenog radi isplate duga sudu mjesta njegovog
sjedita.U tubi navodi da je ugovorena mjesna nadlenost suda u mjestu njegovog a ne
tuenikovog sjedita i prilae zakljunicu.
Pitanje:
-Da li je zakljuen u propisanom obliku sporazum o mjesnoj nadlenosti ako je
prorogaciona klauzula odtampana na zakljunici bono na margini prije potpisa?
VJEBA 1 GRUPA DRUGA
1.Nakon ne dolaska tuitelja na pripremno roite sud donodi rjeenje o povlaenju

tube.Tuitelj podnosi prijedlog za povraaj u prijanje stanje uz napomenu da u sluaju
odbijanja prijedloga isti podnesak treba smatrati albom.Sud nakon roita o prijedlogu
za povrat u prijanje stanje donosi rjeenje i odbija prijedlog. Tuitelj ne podnosi albu na
ovo rjeenje.
Pitanje:
-Da li je postupak okonan ili ga treba dostaviti drugostepenom sudu na daljnje
rjeavanje?
2.Tuitelj pravno lice tui kao tuenog Opinski sud T.radi isplate duga po osnovu
potronje struje.
Pitanje:
-Da li tueni u ovom sporu ima stranaku sposobnost?
3.U odgovoru na tubu tueni osporava tubeni zahtjev i navodi injenice i predlae
dokaze.Uz to prigovara da tuitelj nije oznaio vrijednost spora.
Pitanje:
-ta e sud uraditi?
4.Za tuitelja tubu podnosi advokat G.H.iz Trogira.Uz tubu prilae i punomo.
Pitanje:
-Da li moe advokat iz druge drave zastupati graane iz BiH pred sudom kao advokat?
5.Tuitelj je tuio Opinu B.L.radi isplate duga.U tubi nije oznaio zastupnika tuene.
-Kako e sud postupiti?
6.U rad vam je dodjeljena parnica zbog smetanja posjeda.U toku predhodnog ispitivanja
tube utvrdili ste da nije oznaena vrijednost postupka.
Pitanje:ta ete uraditi?
7.Tuitelj je u tubi iznio sve bitne injenice i predloio dokaze.Meutim ni jedan dokaz
nije i priloen uz tubu.
Pitanje:
-ta ete uraditi?
8.Tuitelj je upa Svetog Ante Padovanskog iz B. podnosi tubu protiv fizikih lica koji
su zakonski nasljednici svetenika iza kojeg je ostala imovina.Tuitelj trai utvrenje da
je ta imovina njihovo vlasnitvo jer se prednik tuenih ulaskom u red sveenika odrekao
sve imovine.
Pitanje:
-Da li tuitelj ima stranaku sposobnost i da li mogu pravila kanonskog prava biti osnova
za potaivanje pred sudom.
9.Tueni je istakao prigovor mjesne nenadlenosti ureujueg suda.Sud je na
pripremnom roitu donio rjeenje kojim je odbio prigovor tuenog.Tueni trai pismeni
otpravak rjeenja.
Pitanje:
-Da li e sud postupiti po zahtjevu tuenog?
10.Podnijeta je tuba sudu prema sjeditu tuitelja na osnovu sporazuma o mjesnoj
nadlenosti. Sporazum je zakljuen samo sa prvotuenim ali ne i sa ostala dva tuena.
Pitanje:
-Kako e postupiti sud u ovom sluaju budui da se ne radi o materijalnom
suparniarstvu?
VJEBA 1 TREA GRUPA

Tuitelj . M. iz Sarajeva, Patriotskih liga br. 7, podnio je dana 5.7.2003. godine tubu
protiv Sarajevostana d.d. Sarajevo, ulica Brae Kulenovi b.b., I.R. iz Sarajeva ulica
Olimpijska br. 4, i D.K. iz Sarajeva Titova br. 7. Tuitelj navodi da je na temelju
sklopljenog ugovora o kupoprodaji od 7.12.1999. godine sa prvotuenom Sarajevostan
d.d., kupio jedan trosoban stan koji se nalazi u Sarajevu, Dobrovoljaka br. 7, stan br. 34.
Stan nije upisan u zemljine knjige pa trai da mu prvotueni izda tabularnu ispravu radi
upisa u Knjizi poloenih ugovora u Zemljino knjinom uredu kod Opinskog suda u
Sarajevu.
U odnosu na drugotuenog istie da je 5.7.2000. godine sklopio ugovor o kupoprodaji
putnikog vozila marke Audi 6 reg. oznake 723-J-345, te predlae da se utvrdi da je on
vlasnik predmetnog vozila, te da se izvri prenos prava vlasnitva. U odnosu na
treetuiteljicu .R. predlae da se prizna valjanost ugovora koji su sklopljeni sa
prvotuenim i drugotuenikom.
Uz tubu su priloeni kupoprodajni ugovori pa tuitelj druge dokaze ne predlae.
Tuitelj trai trokove parninog postupka ali predlae da se oslobodi plaanja sudske
takse zbog loeg imovinskog stanja.
Pitanje:
1. Paljivo proitati istorijat tube i utvrditi da li ista ima nedostatke
PODMODUL III -ODGOVOR NA TUBU
1.UVODNE NAPOMENE
Odgovor na tubu je vana procesna radnja kojom se u punoj mjeri primjenjuje naelo
kontradiktornosti ili raspravno naelo, zatim dispozitivnosti i efikasnosti postupka. Zato
je znaajno posvetiti panju ovoj oblasti Zakona koja ne obuhvata mnogo odredbi, ali je u
praksi postavljeno mnogo pitanja u vezi sa primjenom ovih odredaba.
Ovim podmodulom emo pribliiti oblast odgovora na tubu sa nekim opim odrebama
koje se odnose i na ovu fazu postupka.
Tako emo obraditi dostavljanje kao radnju kojom se tuenom omoguava da primi tubu
sa poukom ta treba da uradi u vezi sa tim, sadraj odgovora na tubu, ta sa neurednim
odgovorom na tubu, postupanje suda kada primi odgovor na tubu ili kada ga ne primi,
te budui da se moe podnijeti najranije u odgovoru na tubu i institute protivtube,

sadraj iste, postupanje po protivtubi i odgovor na protivtubu.
2. DOSTAVLJANJE
Prvostepeni sud kada ocijeni da je tuba uredna, istu zajedno sa prilozima dostavlja
tuenom na odgovor.
Ova obaveza suda je u skladu sa NAELOM SASLUANJA STRANAKA I
KONTRADIKTORNOSTI(l.5).Time se obezbjeuje ravnopravnost stranaka u
postupku.Dostavljanjem se omoguava svakoj stranci u postupku da sazna za mjesto I
vrijeme poduzimanja parninih radnji i za njihov sadraj.
Osim dostavljanja tube na odgovor, ovo naelo se prepoznaje i u obavezi stranaka da
sve podneske dostavljaju u dovoljnom broju primjeraka za protivnu stranu,na roitima se
stranke mogu izjanjavati na navode i ponuene dokaze protivne strane, pravni lijekovi se
dostavljaju protivnoj strani i sl. Koliki je znaaj pravovremeno i pravilno obavjetavanje
stranaka vidi se iz odredbe po kojoj ako je proputenjem dostavljanja nekoj stranci
onemogueno da raspravlja pred sudom, to predstavlja povredu postupka zbog koje se
moe podnijeti i vanredni pravni lijek- ponavljanje postupka koji je pravomono zavren.
Pravila o dostavi (l.337) propisuju mogunost da se dostava izvri:
Dostava
putem pote
ovlatena pravne lica registrirane za obavljanje poslova dostave
ovlatene slubena lica suda
Ove odredbe su izmjenjene u odnosu na raniji ZPP, koji je propisivao da se dostava vri
preko pote ili nadlene slube opine ili neposredno u sudu od strane radnika suda.
Novina je ustanovljenje ovlatenih pravnih osoba registriranih za obavljanje poslova
dostave. Zakon precizno propisuje proceduru dostavlja jer od te injenice zavisi
mogunost stranke da raspravlja.
Dostava putem pote se obavlja:
1.preporuenom pismenom poiljkom s povratnicom;
2.obinom pismenom poiljkom, u kojoj se nalazi i obrazac o potvrdi primitka, koju
osoba koja prima poiljku mora potpisati;
Razlika u ovim nainima slanja putem pote, ogledaju se u sljedeem:
-kada poiljku alje stranka preporueno sa povratnicom, dan predaje poti smatra
se danom predaje sudu,
-kada poiljku alje obinom potom dan prijema poiljke u sud je datum kada je
stigla poiljka sudu.
Ova razlika u posljedicama je veoma vana radi ispunjavanja rokova kojima stranka ima
pravo na poduzimanje neke radnje,pa ako je rok pri kraju onda najbolji efekat
sigurmnosti imaju preporuene poiljke.
Naini dostave su:
osobama ili ustanovama u inostranstvu ili strancima sa pravom imunitetadiplomatskim
putem,ako meunrodnim ugovorom ili zakonom nije drugaije odreeno,
dravljanima BiH u inostranstvu-putem pote ili nadlenog konzularnog ili
diplomatskog predstavnitva BiH u toj dravi,
fizikim licima-predajom pismena osobi kojoj se dostava ima obaviti,ako zakonom nije
drugaije odreeno,
tijelima vlasti i pravnim osobama-predajom pismena osobi ovlatenoj za primanje
pismena,ili ako se takva osoba ne zatekne u kancelariji ili poslovnoj
prostoriji,zaposleniku koji se tu zatekne,
zakonskom zastupniku odnosno punomoniku-kada stranku zastupaju,(a ako stranka
ima vie njih onda samo jednom od njih),
advokatu-dostavom advokatu ili zaposleniku u njegovoj advokatskoj kancelariji,
vojnim osobama,policiji,pripadnicima kopnenog,rijenog,pomorskog i zranog
prometa-putem nihova sjedita ili neposrednog starjeine,
osobama lienim slobode-preko uprave zatvora,odnosno uprave ustanove za izvrenje
krivinih i prekrajnih sankcija,
Sud moe dostavu izvriti i na nain da:
pravnoj osobi- putem njene poslovne jedinice ako je spor iz pravnog odnosa te jedinice,
pravnoj osobi sa sjeditem u inostranstvu- putem zastupnitva ili
predstavnitva u BiH.
Pitanja:
-Kako se dostava vri diplomatskim putem?
Mogui odgovor:
Da bi se dostava uredno izvrila diplomatskim putem pismeno s dostavlja odreenom
diplomatskom ili konzularnom predstavnitvu preko Ministarstva civilnih poslova BiH.
U praksi je uoeno mnogo problema kod neposredne dostave potom u inostransto, jer
dostavljai u inostranstvu ne poznaju pravila dostave po naim zakonima, ali i pored toga
sud moe dostavu u propisanim sluajevima vriti i na taj nain.
Dostava preko ovlatene pravne osobe ili ovlatene slubene osobe suda
2.1. Fizikim licima (l.345):
Dostava fizikim licima(l.345)
na adresu a ako se ne zatekne u stanu:

-kome od odraslih lanova domainstva,
-kuepazitelju ili komiji ako na to pristanu,
na radnom mjestu, a ako se ne zatekne:
-osobi koja na isto mjestu radi ako na to pristane
Stranci poslati obavijest o izvrenoj dostavi drugom licu
Izuzetak je dostava pismena drugim licima ako to drugo lice uestvuje u parnici kao
protivnik, kada dostava nije doputena.
Dostavlja koji pismeno ne urui lino stranci ve ga ostavi kod drugih osoba, duan je
stranci poslati obavijest o izvrenoj dostavi.
Iz sudske prakse:
Odrasli lan domainstva je svaka osoba sposobna za rasuivanj, odnosno osoba koja je
u stanju shvatiti znaaj svoje zakonske obaveze,to treba procijeniti u svakom
konkretnom sliaju. Prema stajalitu domae sudske prakse odraslim lanom primateljeva
domainstva kojemu se moe uruiti poziv smatra se meu ostalima I osoba stalno
zaposlena u kuanstvu, a koju predstavlja svaka osoba starija od 15 god.koja je zaposlena
u primateljevom kuanstvu
Ako stanuje na adresi a izbjegava poiljku (l.346)
a dostavlja je pokuao dostavu, lanovima porodice,kuepazitelju ili komiji,a ako

takva dostava nije bila mogua
dostavlja ostavlja obavijest u stanu ili radnoj prostoriji,da e pismeno biti
ostavljeno u sudu I da ga moe podii u roku od 15 dana od dana pokuaja dostave
obavijest alje i potom
dostava izvrena preuzimanjem ili istekom roka
Ako iz nekog razloga dostavlja nije u mogunosti da dostavu izvri na nain propisan u
l.345 ,dostavlja e:
ustanoviti da li lice stanuje na toj adresi,
ostavit e u stanu ili prostoriji gdje radi obavijest,

ili pribiti na vrata stana ili prostorije obavijest,
Obavijest e sadravati obavijetenje da stranci:
- da e pismeno biti ostavljeno u sudu i
- da ga ta osoba tamo moe preuzeti u roku od 15 dana od dana pokuaja dostave.
Osim obavijesti koja je ostavljena u stanu ili prostoriji,ili na vratima stana I
prostorije,dostavlja e istog dana ili slijedeeg,pismenu obavijest poslati preko pote
obinom potom.
Dostava je obavljena :
1.kada osoba kojoj je pismeno dostavljeno preuzme isto ili
2.protekom roka za preuzimanje pismena iz pismene obavijesti.
Ova pravila o dostavljanju u pogledu obavijetenja su novina ZPPa.
Tuba se dostavlja na adresu iz tube i u pravilu je predviena lina dostava,a ako se

tueni ne zatekne na adresi dostavlja e:
Dostava tube(l.347)
Ako se ne zatekne u stanu:
-dostavlja e se obavijestiti kada i gdje bi mogao zatei tuenog

-kod jedne od osoba iz l.345 st 2 i 3 ili na vrata prostorija ili stana ostaviti obavijest
da radi prijema tube bude u odreeni dan i sat u stanu ili radnom mjestu
Ako ni tada ne zatekne:ostavit e nekom od lica iz l.345 i 346

Ako je stranka privremeno odsutna
Ako je privremeno odsutna (l.348 st 1)

Vratit e pismeno u sud uz naznaku gdje se osoba nalazi
Ponovo izvriti dostavu u odgovarajue vrijeme
Ako se ustanovi da je osoba kojoj se dostavljanje vri privremeno odsutna i da joj osobe
iz l.345 st 2 i st.3 ne mogu na vrijeme pismeno dati,vratit e pismeno sudu uz naznaku
gdje se osoba nalazi,pa e se dostava ponovo pokuati u odgovarajue vrijeme.
Ako stranka ne stanuje na adresi
Ako ne stanuje na adresi (l.348 st.2 i 3)

Vratit e pismeno sudu
Sud e od stranke zatraiti tanu adresu a ako ne moe nai adresu sud e:
-objaviti pismeno na oglasnoj ploi
-objaviti najmanje u jednim dnevnim novinama u entitetu
15 dana od objave smatra se dostava obavljena
Ako dostavlja utvrdi da lice uope ne stanuje na datoj adresi:

-vratit e pismeno sudu,
-sud e od stranke zatraiti tanu adresu.
Ako stranka ne moe nai novu adresu protivne stranke, sud e:
-objavljiviti pismeno na oglasnoj ploi suda i najmanje jednim dnevim novinama u
Federaciji odnosno RS.
-na adresu njenog posljednjeg boravita,poslati obavijest o objavljivanju,
-trokove objavljivanja predujmljuje tuitelj.
Dostava se smatra u tom sluaju obavljena protekom roka od 15 dana od objavljivanja.
Pitanja:
-Od koje dostave e se raunati da je dostava izvrena kada se dostava vri i oglasnom
ploom i u dnevnim novinama?
Mogui odgovor:
Smatra se da je rok od kojeg se rauna da je dostava izvrena poinje tei zadnjom
izvrenom objavom.
Ako dostavlja ustanovi tanu adresu obavit e dostavu na naknadno ustanovljenu adresu.
Ako stranka promjeni adresu
Promjena adrese(l.352)
od podnoenja tube pa 6 mjeseci po pravosnanosti postupka stranka je duna

svaku promjenu adrese prijaviti sudu.
ako je izjavljana revizija taj rok se produava za 6 mjeseci od dostave revizijske
odluke
Ako ne obavijeste sud svaka dostava e se vriti objavljivanjem na oglasnoj ploi

suda,a 15 dana po objavi se smatra da je dostava izvrena
l.352 ZPP-a
AKO STRANKA ILI NJEN ZASTUPNIK U TOKU POSTUPKA ILI PRIJE PROTEKA
ROKA OD EST MJESECI NAKON PRAVOMONOG OKONANJA POSTUPKA
PROMJENE ADRESU NA KOJU SE DOSTAVA OBAVLJA,DUNI SU O TOME
ODMAH OBAVIJESTITI SUD.
Ova odredba je novina Zakona. Ovaj rok se produava ako bude izjavljena revizija ili
prijedlog za ponavljanje postupka i to sve dok na protekne 6 mjeseci od dostave odluke u
povodu revizije ili prijedloga za ponavljanje postupka.Ovo je novina u ZPPu u odnosu na
raniji zakon,koji je obavezu stranaka da sud obavijeste o promjeni adrese vezivao za
donoenje drugostepene odluke.
Ako se u povodu vanrednog pravnog lijeka pravomona odlika ukine i predmet vrati na
ponovno suenje,smatrat e se da rok od 6 mjesei nije ni poeo tei.
AKO STRANKA ILI NJEN ZASTUPNIK NE OBAVIJESTE ODMAH SUD O
PROMJENI ADRESE, SUD E ODREDITI DA SE DALJNJE DOSTAVE U PARNICI
OBAVLJAJU OBJAVOM PISMENA NA OGLASNOJ PLOI SUDA, SVE DOK
STRANKA ILI NJEN ZASTUPNIK NE OBAVIJESTE SUD O SVOJOJ NOVOJ
ADRESI.
U toj situaciji dostava se smatara obavljenom protekom 15 dana od objave dostave na

oglasnoj ploi.
Odbijanje prijema
Odbijanje prijema pismena (l.350)
ostavit e pismeno u prostoriji gdje se dostava obavlja ili

e pismeno pribiti na vrata prostorije
na dostavnici e zabiljeiti dan,sat,i razlog odbijanja primitka,te mjesto gdje je
pismeno ostavljeno
Kada stranku zastupa zakonski zastupnik ili punomonik, dostava se obavlja

zakonskom zastupniku ili punomoniku( l.340).
Iz sudske prakse:
Pravila o dostavljanju punomoniku a ne stranci, kogentne je naravi pa ni stranke ne

mogu izbjei njegovu primjenu klauzulama u punomoi.
-Kad je pismeno dostavljeno i stranci i njezinom punomoniku, rok za izjavljivanje
revizije poeo je tei od dana kad je prijepis presude dostavljen punomoniku, jer se ,
prema odredbi l.340 ZPP-a, stranci koja ima punomonika dostava obavlja
punomoniku.
2.2. Dostavljanje pravnim licima (l.349)
Dostava pravnim licima koja su na adresi (l.349)
predajom pismena osobi ovalatenoj za primanje pismena a ako se ne zatekne

zaposleniku koji se zatekne u toj prostoriji a ako ni to nije mogue
ostavit e obavijest da e pismeno biti ostavljeno u sudu i da ga mogu preuzeti u
roku od 15 dana,a istakom roka se smatra dostava izvrena
Pravnim osobama dostavu vre samo:

-ovlatena pravna osoba registrirana za obavljanje poslova dostave i
-ovlatena slubena osoba suda.
Dostava tijelima vlasti i pravnim osobama obavlja se predajom pismena osobi ovlatenoj
za primanje pismena, ili ako se takva osoba ne zatekne u kancelariji, zaposleniku koji se
tu zatekne. Ako se dostava ne moe ni tako izvriti, a sjedite tijela ili pravne osobe je na
datoj adresi,ostavit e u kancelariji ili poslovnoj prostoriji pismenu obavijest da e
predmetno pismeno biti ostavljeno u sudu i da ga tamo moe preuzeti u roku od 15 dana
od pokuaja dostave. A ako se kancelarije ili poslovne prostorije ne nalaze na datoj adresi
primjenit e se odredbe l.348 st.3 i st.7.
Dostava pravnim licimakoja nisu na adresi
vratit e pismeno sudu

sud e pozvati tuitelja da dostavi pravu adresu sjedita a ako ovaj ne nae novu
adresu:
-objavit e na oglasnoj ploi suda
-objavit e u dnevnim novinama
Dostava se smatra obavljenom 15 dana od objavljivanja
Ako stranka ODBIJE primiti pismeno, dostavlja e pismeno ostaviti u prostoriji, ili e
ga pribiti na vrata prostorije-
Na dostavnici e zabiljeiti dan, sat i razlog odbijanja,te mjesto gdje je pismeno
ostavljeno i time se smatra da je pismeno dostavljeno.
Dostava se obavlja svaki dan, u bilo koje vrijeme a nain dostave ovisi od osobe kojoj se
pismeno dostavlja.
Kada se pismeno dostavlja linim uruenjem,moe se obaviti na bilo kojem mjestu.
Dostavnica je potvrda(dokaz) o obavljenoj dostavi, a potpisuju je primatelj I
dostavlja(l.351).
U sluaju da je primatelj nepismen ili je nije u stanju potpisati,dostavlja e napisati
slovima dan primitka, ime stranke i prezime, u kom svojstvu prima pismeno te e staviti
naznaku zato primatelj nije stavio svoj potpis.
Ako primatelj odbije potpisati dostavnicu,dostavlja e to zabiljeiti na dostavnici I
ispisati dan predaje i time se smatra da je dostava obavljena.
Ako se dostava tube vri licu koje se nije zateklo u stanu,pa dostavlja pismeno ostavlja
nekom od lica iz l.347 st 1, na dostavnici e pored potvrde o primitku naznaiti da je
predhodila pismena obavijest. kada se dostava vri predajom pismena drugoj osobi,na
dostavnici e se naznaiti odnos tih osoba.
Kada se dostava vri po l.346,navest e se dan i sat kada je dostava pokuana i mjesto
gdje je ostavljena obavijest.
Iz sudske prakse:
Za injenice navedene na dostavnici vai presumpcija istinitosti dok se ne dokae
suprotno.
2.3. Ako je stranka u inostranstvu a nema punomonika
Punomonik za prijem pismena (l.353 i 354)
Ako tuitelj ili tueni borave u inostranstvu

Ako vie osoba zajedniki tue a nemaju zajednikog punomonika
Kada je tuitelj ili njegov zastupnik u inostrenstvu,a nemaju punomonika u BiH,duni su

ve pri podnoenju tube imenovati PUNOMONIKA ZA PRIMANJE PISMENA.
A ako to sami nisu uradili,sud e ih pozvati da u odreenom roku imenujun punomonika
za primanje pismena uz upozorenje da e u suprotnom tubu odbaciti (l.353 st.1). Kada
se tueni ili njegov zastupnik nalaze u inostranstvu,a nemaju punomonika u BiH,sud e
prilikom dostave prvog poziva pozvati ga da u primjerenom roku postave punomonika
za prijem pismena,uz upozorenje da e sud u suprotnom, na tuenikov troak postaviti
zastupnika za primanje pismena. Kada stranaka opozove punomonika za prijem
pismena, a istovremeno ne postavi drugog, sud e dostavu obavljati objavom pismena na
oglasnoj ploi suda ,dok stranaka ne postavi novog.
Kada punomonik za prijem pismena stranci otkae punomo,a stranaka ne imenuje
drugog u roku od 30 dana,sud e stranci na njen troak imenovati zastupnika za primanje
pismena.Sredstva predujmljuje tuitelj.
Kada vie osoba zajedniki tue,a nemaju zajednikog zakonskog zastupnika ili
punomonika,sud ih MOE pozvati da u odreenom roku imenuju zajednikog
punomonika za primanje pismena.A ako sami tuitelji to ne urade u roku,sud e jednog
od njih odrediti za zajednikog punomonika za primanje pismena,I o tome obavijestiti
stranke.To se odnosi I na jedinstvene suparniare I na tuitelje I tuene.(l.354).
2.4. Dostava od strane stranaka

U cilju ekonominosti postupka predviena je novina ZPPa u oblasti dostave podnesaka
protivnoj stranci.To pravo je dato strankama osim kada su predmet dostave:
- tuba,
-protutuba i
-pravni lijekovi.
Kada stranka dostavi jedan podnesak drugoj stranci,drugi takav podnesak e dostaviti
sudu sa napomenom I dokazom da je dostava drugoj stranci ve obavljana.
Ista zakonska rjeenja propisana su i ZPP-om pred Sudom BiH.
Meutim ZPP Brko Distrikta je zadrao ranija rjeenja.Tako je ovim Zakonom
predviena dostava samo u pravilu preko pote,a moe i preko radnika suda ili
neposredno u sudu(l.81). Osim toga dostava pismena koja se moraju lino
uruiti(tuba,presuda,pravni lijek) dostavljaju se stranci lino ili njenom punomoniku,

a ako ga nema i stranka nije na adresi,dostavlja ostavklja obavijest kada bi i na kojem
mjestu bi mogao tu osobu zatei i tu obavijest ostaviti kod nakog od odraslih lanova
porodinog domainstva, a ako I njega nema onda kod kuepazitelja ili susjeda,ako na to
pristanu. Ako i nakon ostavljene obavijesti dostavlja ne zatekne lice kojem treba izvriti
dostavu,ostavit e pismeno kod lana porodinog domainastva,ili kuepazitelja ili
susjeda ako ovi na to pristanu.
Ako je lice odsutno sa adrese, vratit e pismeno uz napomenu gdje se lice nalazi
Ako lice odbije da primi pismeno ,dostavlja e ga ostaviti u stanu ili prostoriji gdje ta
osoba radi ili e pismeno pribiti na vrata stana ili prostorije,a na dostavnici e zabiljeiti
dan, sat i razlog odbijanja prijema i mjesto gdje je pismeno ostavljeno.
Ako stranka do donoenja drugostepene odluke promjeni adresu duna je o tome
obavijestiti sud,a ako to ne uini a promjeni adresu i dostavlja ne mogne saznati novu
adresu,sve daljnje dostave e se vriti putem oglasne ploe suda.Dostava se smatra
izvrenom 8 dana od stavljanja pismena na oglasnu plou suda.
Ovim Zakonom je zadrana i obaveza suda da nastoji od nadlenog organa Distrikta ili na
drugi nain dobiti potrebne podatke ako stranka sama nije u mogunosti saznati adresu
lica kojem se pismeno treba dostaviti.
U ovom dijelu se znaajno razlikuje Zakon Distrikta Brko od ostalih Zakona( FBiH, RS
i Suda BiH) koji su potpuno napustili obavezu suda da trai adresu stranke u bilo kojem
sluaju.
3. ODGOVOR NA TUBU
3.1. Dostavljanje odgovora na tubu
Odgovor na tubu(l.70-73)
Tueni je duan po prijemu tube dostaviti odgovor na tubu

Rok za tu radnju je najkasnije 30 dana
Sud je duan pouiti tuenog o ovim obavezama i posljedicama nedostavljanja
Nakon prijema tube sa prilozima, tueni je duan najkasnije u roku od 30 dana dostaviti
sudu pismeni odgovor na tubu.(l.70). Meutim prilikom dostavljanja tube tuenom,
SUD je duan pouiti tuenog:
-o obavezi dostavljanja odgovora na tubu,
-o tome ta treba da sadri odgovor na tubu,
-o posljedicama nedostavljanja odgovora na tubu.
Sadraj odgovora na tubu je pojmovno ogranien na zahtjeve istaknute u tubi i na
procesna pitanja koja se pojavljuju u vezi sa tim zahtjevom .
U odgovoru na tubu tueni ne moe isticati svoje meritorne zahtjeve protiv tuioca osim
zahtjeva za naknadu parninih trokova i prigovora radi k o m p e n z i r a nj a u parnici,
jer takvi zahtjevi predstavljaju novu tubu, ne odnose se na tubeni zahtjev. Ali tueni
moe u odgovoru na tubu podnijeti protivtubu.
Novina u ovoj odredbi u odnosu na raniji ZPP jeste to je novim ZPP-om davanje
odgovora na tubu OBAVEZNO, a ranije to davanje bilo fakultativno.
Kada iz nekog razloga tueni ne dostavi odgovor na tubu postavlja se pitanje da li zbog
toga trpi posljedice.
Zakon to predvia samo kada je tuitelj predloio donoenje presude zbog
proputanja(l.182 st.1), kada sud moe iz razloga ne dostavljanja odgovora na tubu u
zakonskom roku i kada tubeni zahtjev nije oigledno neosnovan, donijeti presudu zbog
proputanja.
Ne dostavljanje odgovora na tubu
Mogunost donoenja presude zbog proputanja ako je donoenje ove presude

predloio tuitelj u tubi
Drugih posljedica nema
S druge strane dostavljanjem odgovora na tubu:
Tueni se uputa u raspravljanje to ima za posljedicu:
-treba pristanak tuenog za subjektivno preinaenje

-vii sud prvog stepena ne ne moe oglasiti
nenadlenim za predmete iz nadlenog nieg suda
-tueni ne moe vie isticati prigovormjesne nenadlenosti a ni sud po sl.du.
Ovakva novina Zakona imala je za cilj da se tueni aktivno ukljui u postupak u ranoj
fazi ime je pripremanje glavne rasprave kao faza postupka dobila veliki znaaj za dalji
tok postupka.
3.2. Sadraj odgovora na tubu
Odgovor na tubu sadri:
Elemente podneska
Procesne prigovore
Izjanjenje o zahtjevu
Protivtubeni zahtjev
L.71. U ODGOVORU NA TUBU, TUENI E ISTAI MOGUE PROCESNE

PRIGOVORE I IZJASNITI SE DA LI PRIZNAJE ILI OSPORAVA POSTAVLJENI
TUBENI ZAHTJEV,TE NAVESTI I DRUGE PODATKE KOJE U SKLADU SA
ODREDBOM L.334 OVOG ZAKONA MORA IMATI SVAKI PODNESAK.
Procesni prigovori i pravni osnov odgovora na tubu su fakultativni elementi( kao kod
tube), jer se mogu istai samo ako postoje, ali ako postoje i oni su obavezan elemenat
kao i ostali (izjanjenje, sadraj podneska, razloge osporavanja, injenice i dokaze).
AKO TUENI OSPORAVA TUBENI ZAHTJEV, ODGOVOR NA TUBU MORA

SADRAVATI I RAZLOGE IZ KOJIH SE TUBENI ZAHTJEV OSPORAVA,
INJENICE NA KOJIMA TUENI ZASNIVA SVOJE NAVODE, DOKAZE
KOJIMA SE UTVRUJU TE INJENICE, TE PRAVNI OSNOV ZA NAVODE

TUENOG.
Izjanjenje o zahtjevu(l.71)
ako osporava mora navesti:

-razloge iz kojih se osporava
-injenice na kojima zasniva navode
-dokaze kojima se utvruju te injenice
-pravni osnov za navode
Kod izjanjenja da li priznaje ili osporava tubeni zahtjev,tueni se zapravo uputa u

meritum spora, a time se tueni onemoguuje da isticanjem procesnih prigovora
odugovlai izjanjenje o meritumu dok se ne rjee procesni prigovori.
Ovo je znaajna novina ZPPa jer u velikoj mjeri onemoguuje odugovlaenje postupak u
ranoj fazi.
Uputanje tuenog u meritum spora ima znaaja:
-kod subjektivnog preinaenja tube.
Ranijim ZPPom to je bilo znaajno i zbog prigovora mjesne i stvarne nadlenosti kao I
kod povlaenja tube, ali novim zakonom to sada nije od znaaja jer se ti procesni
prigovori veu za dostavljanje tube na odgovor i podnoenja odgovora na tubu. Tueni
u odgovoru na tubu moe priznati tubeni zahtjev i u tom sluaju sud e donijeti presudu
na osnovu priznanja po l.180 ZPP-a,osim ako se radi o nedoputenim raspolaganjima.
Ako tueni osporava zahtjev tube duan je navesti koji dio tubenog zahtjeva
osporava ili cijeli zahtjev,osporava li osnov i visinu ili samo jedno od njih,te svoje
navode potkrijepiti injenicama i dokazima.
Primjer:ANEKS 9
Kada je odgovor na tubu nerazumljiv ili nepotpun sud e radi otklanjanja tih
nedostataka postupiti po l.336:
-vratiti podnesak radi ispravke ili dopune,
-navesti ta sve treba ispraviti ili dopuniti,
-odrediti rok koji ne moe biti dui od 8 dana.
Ako odgovor na tubu ne bude vraen u roku smatrat e se POVUEN.
Ako odgovor na tubu bude vraen ali bez ispravke ili dopune ODBACIT e se,to e sud
uraditi i ako nije podnesen u dovoljnom broju primjeraka.
Ista Zakonska rjeenja propisana su ZPPom pred Sudom BiH. Meutim ZPP-om Brko
Distrikta BiH je propisano da e sud od tuenog zatraiti da podnese odgovor na
tubu,sa rokom od najvie 15 dana od dostave tube.Ako u tom roku tueni ne dostavi
odgovor na tubu sud e zakazati pripremno roite. Iz ovakvog rjeenja se vidi razlika u
odnosu na ostala procesna rjeenja, jer je u ostalim Zakonima predviena obaveza
tuenog da podnese odgovor na tubu.
3.3. Preboj potraivanja( kompenzacija)
U odgovoru na tubu tueni moe istai prigovor p r e b o j a potraivanja.

To e se desiti kada dva pravna subjekta steknu jedan prema drugome egzistentna,
istovrsna i dospjela potraivanja.
Meutim u pravnoj teoriji i praksi preovladava miljenje da sam susret navedenih
potraivanja nema konstitutivan znaaj, ve je potrebno da jedan od partnera
jednostranim graanskopravnim poslom- izjavom volje, saopenom protivniku, prouzroi
navedeni konstitutivni uinak. Ali gaenje uzajamnih potraivanja ne nastupa tek od
saopenja volje o kompenzaciji protivniku, ve od asa kad su se uzajamna potraivanja
odreenih svojstava r e a l n o s r e l a(ex tunc).
Ako su potraivanja razliita po visini, ovlateniku veeg iznosa pripada pravo na
ostvarenje vika prema svom partneru.
Kompenzacijom su prestala ovlatenja obiju stranaka, pa tueni moe samo poricati
osnovanost tuiteljeve tvrdnje o postojanju potraivanja prema tuenom i predloiti da se
njegov zahtjev odbije.
Ovdje sud u presudi treba da odgovori samo na tubeni zahtjev tuitelja, jer tuenikovog
nema, pa nema mjesta primjeni odredbe o dunosti odluivanja(u izreci presude) i o
postojanju tuenikovog potraivanja istaknutog radi prebijanja.
Sud je duan da brine i o izvanprocesnoj kompenzaciji koja predstavlja jedan od naina
uzajamne isplate, bez obzira na to od koje je stranke za to saznao. Zakon predvia u
odredbi l.191 st.3 da izreka presude sadri odluku o postojanju ili nepostojanju trabine
istaknute radi preboja. Kada se u postupku istakne prigovor kompenzacije i trai da se
izvri uzajamno prebijanje potraivanja, prigovor ta potraivanja konstitutivno ne gasi, on
tek stvara osnovu za kompenzaciju konstitutivnom odlukom suda.
Prigovor kompenzacije se bi mogao istai nakon pripremnog roitu kao i drugi
materijalnopravni prigovori( zastara potraivanja i sl.).To iz razloga to sud po novom
Zakonu na pripremnom roitu odluuje o kojim pitanjima e se raspravljati na glavnoj
raspravi, a jedno o takvih pitanja bi bilo i pitanje kompenzacije.
Dok je prigovor o kompenzaciji pendentan, ne moe se o tom zahtjevu pokrenuti
druga parnica meu istim strankama.
Ali ako do kompenzacije nije dolo ili prigovor kompenzacije nije istaknut u parnici,
pravomonost odluke o tubenom zahtjevu ne obuhvaa i tuenikovo potraivanje prema
tuitelju.
Kad sud povodom prigovora radi kompenzacije u parnici ne bi presudom utvrdio da
takvo potraivanje postoji, ve bi samo utvrdio da takvo potraivanje ne postoji, ve bi
samo usvojio tuiteljev tubeni zahtjev , tueni bi naknadno u novoj parnici mogao
isticati isti zahtjev protiv dosadanjeg tuitelja, jer o njemu nije odlueno.Da se to sprijei
umjesno je, to zakon odreuje da sud mora presudom odluiti i o potraivanju
istaknitom radi preboja.82
Iz sudske prakse:
Sud je duan u izreci presude odluiti o postojanju, odnosno nepostojanju trabine
istaknute u preboju, a ne samo o zahtjevu protivtube, kad je tueni do nespornog iznosa
tube stavio prigovor preboja, a za preostali iznos svoje trabine podnio protivtubu
4. PROTIVTUBA (l.74)
Kada tueni u parnici koju je pokrenuo tuitelj protiv njega, istakne samostalan zahtjev
protiv tuitelja, pred istim sudom, radi se o PROTIVTUBI.
Protivtuba je tuba tuenog protiv tuitelja iz parnice koju je ovaj protiv
tuenog ranije pokrenuo. Njome tueni ostvaruje pred istim sudom protiv tuitelja jedan
svoj samostalan tubeni zahtjev.
Za protivtubu u pogledu sadraja i forme vai sve ono to vai i za tubu. Tueni nije
duan da svoj zahtjev ostvaruje u protivtubi, pa to moe uiniti i u jednoj samostalnoj
parnici. Protivtuba je samo mogunost a ne i dunost za tuenog.
Uslovi za podnoenje protivtube su:
da je podnesena najkasnije u odgovoru na tubu ili na pripremnom roitu,
ako je stvarno nadlean isti sud i da:
- je zahtjev protivtube u vezi sa tubenim zahtjevom ili
- se zahtjevi mogu prebiti ili
- protivtubeni zahtjev glasi na utvrenje nekog prava ili pravnog odnosa o ijem
postojanju ili nepostojanju zavisi u cjelosti ili djelimino odluka o tubenom zahtjevu.
Protivtuba(l 74)
ako je zahtjev u vezi sa tubenim zahtjevom ili

ako se ti zahtjevi mogu prebiti ili
ako se trai utvrenje nekog prava ili pravnog odnosa od kojeg zavisi odluka o
tubenom zahtjevu
S obzirom na odnos zahtjeva istanutih u tubi protivtubi imaju tri vrste

protivtubi:
1. koneksna protivtuba- ako je zahtjev protivtube u vezi sa tubenim zahtjevom,

obino iz istog pravnog odnosa;
2.kompenzaciona protivtuba- ako tuitelj i tueni istiu kondemnatorne zahtjeve koji

se uzajamno mogu prebiti;
3.prejudicijerna protivtuba- ako se protivtubom trai utvrivanje prava ili pravnog

odnosa od ijeg postojanja ili ne postojanja zavisi u cjelini ili djelimino, odluka o
tubenom zahtjevu.
Pravila o protivtubi omoguavaju tuenom da do zakljuenja glavne rasprave moe

podnijeti protivtubu, ali pod slijedeim uslovima:
moe se istai:
-u odgovoru na tubu
-na pripremnom roitu
-do zakljuenja glavne rasprave-ako tuitelj na to pristane i sud ocijeni da nije
usmjereno na odugovlaenje postupka
Nakon pripremnog roita protivtubu tueni moe podnijeti samo:

-ako tuitelj da saglasnost i
-ako sud ocijeni da podnoenje protivtube nije usmjereno na odugovlaenje postupka.
Sve pravne posljedice protivtube tueni moe ostvariti i u samostalnoj parnici, pa je
prihvatanje protivtube iskljuivo rjeenje primjene principa ekonominosti postupka.
Protivtuba ne moe biti podnesena ako je za njeno rjeavanje stvarno nadlean vii sud.
A ako bude podnesena sud je nee odbaciti ve e se oglasiti nenadlenim i dostaviti
protivtubu nadlenom sudu. No ovo sada nije interesantna odredba budui da je
Zakonom o sudovima FBiH i RS propisana sva prvostepena nadlenost opinskim
odnosno osnovnim sudovima. St.4 l.74 propisuje da se odredbe ovog zakona o tubi i
odgovoru na tubu, na odgovarajui nain primjenjuju i na protivtubu.
To bi znailo:
-da sud ispituje blagovremenost, urednost ili potpunost protivtube,
-da je dostavlja tuitelju na odgovor,
-da moe donijeti sva procesna rjeenja u vezi sa protivtubom.
Primjer: ANEKS 10
Iz sudske prakse:
-Ako je prvostepeni sud ocijenio da je zahtjev iz protivtube neuredan, nije zbog toga
mogao odbiti da odluuje po protivtubi, ve je morao po stupiti po l.109 preuzetog
ZPPa, tj.prvo tuenog pouiti i pomoi mu da protivtubu ispravi odnosno dopuni, pa ako
to tueni ne uini, sud je mogao protivtubu odbaciti, a o ureenom (ispravljenom I
dopunjenom) zahtjevu iz protivtube morao je odluiti.
-Prvostepeni sud nije u obrazloenju pobijane presude cijenio, a time ni raspravio, pa ni
obrazloio istaknuti prigovor neblagovremenosti podnesenog protivtubenog
zahtjeva.Takvim postupanjem prvostepeni sud je nezakonito onemoguio strankama da
raspravljaju pred sudom, na koju povredu ukazuje tuilac albom, pa je istu valjalo
uvaiti, pobijanu presudu ukinuti u dosuujuem dijelu za protivtubeni zahtjev i u tom
dijelu vratiti prvostepenom sudu na ponovno suenje. Zakonom o parninom
postupku pred Sudom BiH je institute protivtube regulisan l.41,a po sadraju je
identina sa odredbom l.74 ZPPa FBiH I RS. ZPP-om Brko Distrikta BiH je
protivtuba regulisana l.131,I po toj odredbi protivtuba se moe podnijeti do
zakljuenja glavne rasprave.
VJEBA 2 PODMODUL-ODGOVOR NA TUBU I PROTIVTUBA
1.Nakon dostave tube na odgovor sud ustanovljava da dostavnica nije uloena u

spis.Provjerom u pisarnici utvruje da se ni u pisarnici ne nalazi.
Pitanje:
-ta e sud uraditi?
2.Dostavlja na datoj adresi nije naao tuenog pa je tubu uruio osobi za koju je
naznaeno da je lan domainstva. Na dostavnici nije naznaeno da li je poslata obavijest
stranci o takvom uruenju.
Pitanje:
-Da li e sud pozvati dostavljaa da se izjasni, ponoviti dostavu ili neto tree?
3.Sud je utvrdio da tuena kojoj se pismeno ima dostaviti nije na na adresi iz tube, niti je
poznato njeno prebivalite ili boravite, naloio je tuitelju da dostavi novu adresu, a
tuitelj izvjetava sud da nema druge adrese,niti je moe ustanoviti.
Pitanje:
-ta e sud uraditi?
4.Kada drugostepeni sud dostavlja svoju odluku stranci i utvrdi da je stranka promjenila
adresu, da li e vratiti spis Opinskom sudu da on to rijei ili e postupiti kao I
prvostepeni sud?
Pitanje:
-ta bi ste vi uradili?
5.Tuitelj je podnio tubu protiv tuenog radi naknade tete.Tueni je u odgovoru na
tubu podnio protivtubeni zahtjev radi utvrivanja vlasnitva na nekretninama koje se
nalaze na podruju drugog mjesno nadlenog suda.
Pitanje:
-Da li ete prihvatiti raspravljanje po toj protivtubi?
6.Tueni u svom odgovoru na tubu navodi da u sluaju udovoljavanja tubenom
zahtjevu,on podnosi protivtubeni zahtjev koji glasi...
Pitanje:
-Da li ete raspravljati po takvoj protivtubi?
7. U odreenom roku tueni nije dao pismeni odgovor na tubu,pa je sud zakazao
pripremno roite.
Pitanje:
-Moe li sud zakazati pripremno roite bez konsultacija sa strankama?
8. Tueni je dao odgovor na tubu u kojem je istakao da osporava osnov i visinu
tubenog zahtjeva.
Pitanje:
-Da li je uredan odgovor na tubu-obrazloiti?
9.Za tuenog kojem je dostavljen tuba sudu je vraena dostavnica uz napomenu da je

na putu u Italiji.
Pitanje?
-ta e sud uraditi?
10.U sluaju kada sud ustanovi da tueni ne stanuje na adresi iz tube pa tuitelj ne moe
ustanoviti njegovu adresu,sud e dostavu izvriti objavljivanjem na oglasnoj ploi sud i
najmanje u jednim dnevnim novinama.
Pitanje:
-Od kojeg objavljivanja se rauna da je dostava izvrena?
11.U postupku po tubi tuitelja protiv tuenog radi isplate duga od 10.000,00 KM,tueni
je u odgovoru na tubu istakao protivtubeni zahtjev da se tuitelj obavee da njemu
isplati na ime duga iznos od 20.000,00 KM. Tuitelj na pripremnom roitu povlai
tubu.
Pitanje:
-Kako tretirati protivtubu datu prije izjave o povlaenju tube i u vezi sa tim kako
cijeniti mjesnu nadlenost?
PODMODUL IV - PRIPREMNO ROITE

1.UVODNE NAPOMENE
Ovim podmodulom e se obraditi zakazivanje pripremnog roita kao jedna radnja koja
je izmjenjena novim odredbama Zakona.,zatim tok pripremnog roita,zakazivanje
glavne rasprave. Ali e se obraditi neki procesni instituti koji se mogu pojaviti kao
prigovor na pripremnom roitu kao to su:javnost postupka, jezik u postupku i izuzee
sudije.
Na pripremnom roitu sud moe predloiti strankama i alternativno rjeavanje spora
(medijaciju ili sudsko poravnanje), pa je i ova oblast obuhvaena predmetnim
podmodulom.
2. ZAKAZIVANJE PRIPREMNOG ROITA
Zavrna faza pripremanja za glavnu raspravu je pripremno roite. Novim Zakonom je

ovoj fazi postupka data izuzetno velika vanost. To iz razloga to je Zakon predvidio u
odredbi l.11 da se prvostepeni postupak, u pravilu, sastoji od dva roita:
-pripremnog roita i
-roita za glavnu raspravu.
To znai da je obavezno zakazivanje pripremnog roita a samo izuzetno sud moe
zakazati glavnu raspravu bez pripremnog roita. l. 75
NAKON PRIJEMA ODGOVORA NA TUBU, ODNOSNO ODGOVORA NA

PROTIVTUBU, SUD E ZAKAZATI PRIPREMNO ROITE. L.76
ODRAVANJE PRIPREMNOG ROITA JE OBAVEZNO, OSIM U SLUAJEVIMA
U KOJIMA SUD, NAKON ISPITIVANJA TUBE I ODGOVORA NA TUBU,
UTVRDI DA MEU STRANKAMA NEMA SPORNIH INJENICA ILI DA ZBOG
JEDNOSTAVNOSTI SPORA ODRAVANJE PRIPREMNOG ROITA NIJE
POTREBNO.
To je jedna od novina ZPP-a,kojom se propisuje obaveznost odravanja pripremnog
roita, to nije bilo propisano ranijim ZPP-om.
Sud u odreenom sluaju moe odmah da zakae glavnu raspravu bez pripremnog
roita. To e biti samo u sluaju da meu strankama nema spornih injenica ili zbog
jednostavnosti spora odravanje pripremnog roita nije potrebno.To je meutim
izuzetak,od pravila da je pripremno roite obavezna procesna radnja.
Zakazivanje pripremnog roita se vri r j e e nj em.Pogrena je praksa sudova da
roita zakazuju dopisima,jer sve odluke sud donosi rjeenjima, pa i odluku o zakazivanju
pripremnog roita.
Meutim obaveza suda je da pripremno roite odredi uz KONSULTACIJU sa
strankama(l.75 st 3 ).To praktino znai da bi sud prije zakazivanja pripremnog roita
morao kontaktirati stranke ili njihove punomonike putem telefona ili neposredno, te
zajedno sa njima odrediti datum zakazivanja pripremnog roita.
Ova odredba je obaveznog karaktera, jer Zakon propisuje da se u pravilu treba tako
postupiti ali praksa pokazuje da u nekim sluajevima to nije mogue.
Novina Zakonom koji odreivanjem konsultacija sa strankom i rokova za zakazivanje
pripremnog roita, dosljedno primjenjuje naelo efikasnosti postupka, ali Zakon nije
propisao najkrai rok za pripremanje stranke, to je imao raniji zakon u svojim
odredbama( najmanje 8 dana od prijema poziva).
Konsultacija sa strankama
Datum odravanja pripremnog roita ili

Neformalan plan suenja i upoznavanje stranaka sa tokom postupka
Dilema:
-Da li na konsultaciji treba sa strankama razgovarati o predmetu spora u vidu
preliminarne konferencije?
Mogui odgovor:
Dosljednim tumaenjem Zakona proizilazi da se na konsultacijama stranke i sud
dogovaraju o datumu zakazivanja pripremnog roita. Stoga ne bi bilo u skladu sa
Zakonom u toj fazi postupak razgovarati i o predmetu spora,ali je iz prakse evropskih
sudova proizilo miljenje da bi razgovor u obliku stvaranja plana suenja i upoznavanja
sa tokom postupka,naroito sada kada je donesen novi ZPP sa kojim stranke i nisu
dovoljno upoznate, bilo korisno obuhvatiti i te radnje.
Po drugima, konsultacije se svode samo na odreivanje datuma pripremnog roita, to,
bez sumnje jeste Zakonska definicija.
-Da li e sud pozivati stranke na konsultaciju i kada tueni ne dostavi odgovor na tubu?
Mogui odgovor:
Sud bi i u tom sluaju trebao u pravilu pozivati stranke na konsultaciju o datumu
zakazivanja pripremnog roita. Sud e nakon prijema odgovora na tubu ili ako odgovor
nije dat, protekom roka za odgovor, a ako tuilac u tubi nije predloio donoenje
presude zbog proputanja, zakazati pripremno roite.
Pripremno roite
30 dana:
- od dana prijema odgovora na tubu ili
-proteka roka za podnoenje odgovora na tubu
-a ako je tueni podnio protivtubu od dana prijema odgovora na protivtubu
Meutim sud e uvijek zakazati pripremno roite ako tueni nije dao odgovor na
tubu,a nisu postojali uslovi za donoenje presude zbog proputanja.To je iz razloga to
sud bez izjanjenja tuenog o zahtjevu tube kao i injeninim navodima i dokazima, ne
moe utvrditi ima li spornih injenica meu njima ili ne,niti moe odluiti o procesnim
pitanjima. Prednost odravanja pripremnog roita je mogunosti stranaka da jo jednom
imaju priliku da iznesu nove injenice i predloe nove dokaze,jer na glavnoj raspravi to
vie ne mogu osim pod zakonom predvioenim uslovima.
Na odluku suda da glavnu raspravu odri bez pripremnog roita nije dozvoljena posebna
alba.
Poziv za pripremno roite

(l.77 i 352)
obavijestiti stranke o posljedicama izostanka
da su dune najkasnije na pripremnom roitu iznijeti sve injenice i predloiti
dokaze
na pripremno roite donijeti sve isprave I predmete koje ele upotrijebiti kao
dokaz
pouiti ih o obavezi da obavijeste sud o promjeni adrese
Poziv za pripremno roite treba sadravati navedene elemente to je detaljnije

upozorenje nego po ranijem ZPP-u, kojim je trebalo navesti u pozivu samo da ponesu sve
isprave i sve predmete koje ele predloiti kao dokazi. U pozivu strankama sud je duan
upozoriti ih na zakonske posljedice nedolaska na pripremno roite, tj.da e, ukoliko
tuilac ne predloi odravanje roita u njegovoj odsutnosti,a uredno je obavijeten da
moe nastupiti presumpcija povlaenja tube, te da e se pripremno roite odrati
ukoliko na roite ne doe uredno obavijeteni tueni.
Ovo je jedan od izuzetaka da je NAPUTENO NAELO POUAVANJA

STRANAKA.
Primjer:ANEKS 11
Navedene odredbe su u Zakonu fragmentarno i nepotpuno regulisale tok postupka I

aktivnosti stranaka i suda u vezi sa propisivanjem obaveze stranaka da na pripremno
roite donesu sve isprave i predmete koje ele upotrijebiti kao dokaze, zbog ega se
moe pojaviti nekoliko pitanja i dilema:
- Da li se ova obaveza odnosi i na isprave i predmete koje je stranka u tubi predloila ali
ih nije uz tubu priloila?
- ta e sud uiniti sa ispravama i predmetima koje stranke, u skladu sa pomenutom
zakonskom obavezom donesu na pripremno roite (da li e ih razgledati, da li e
dopustiti protivnoj strani da ih razgleda, da li e isprave pohraniti u spis, ta e uiniti sa
predmetima, da li e ih evidentirati u zapisniku sa pripremnog roita, itd.)?
- Kakve su procesne i druge posledice za stranku kada ne donesu isprave I predmete na
pripremno roite?
- Mogu li se bez posledica po stranku (koja ih je u obavezi donijeti) isprave I predmeti
donijeti tek na glavnu raspravu?
Pripremno roite je posljednja faza u postupku kada stranke mogu, bez posebnog
odobrenja suda i bez saglasnosti protivne stranka :
1.iznositi nove injenice,
2.predlagati nove dokaze,
3.preinaiti tubu,
4.podnijeti protivtubu,
5.spojiti ili razdvojiti parnice,
Pripremno roite se odrava javno,a istoj mogu prisustvovati samo punoljetne osobe,
bez oruja.(l.122 u vezi l.118 i 119).
Dileme:
1. Ukoliko tueni u odgovoru na tubu iznese injenice i predloi dokaze koje e izvesti
na roitu za glavnu raspravu, a u fazi zakazivanja pripremnog roita obavijesti sud da je
sprijeen pristupiti na pripremno roite iz opravdanih razloga I istim podneskom traiti
od suda da prihvati izvoenje dokaza koje je predloila u cilju dokazivanja injeninih
navoda iz tube.
Da li e sud na pripremnom roitu odrediti izvoenje predloenih dokaza na gl.raspravi?
Mogui odgovor:
Sudska praksa je ve prihvatila da u ovakvim situacijama na pripremnon roitu
rjeenjem dozvoli da tueni izvede dokaze koje e izvesti na roitu za glavnu raspravu u
izlaganju odgovora na tubu. Ovo iz razloga to se tuba i odgovor na tubu izlau i na
pripremnom roitu i na roitu za glavnu raspravu, a lan 7 stav 1 Zakona o parninom
postupku nije uslovio parnine stranke da iznoenje injenica mora biti usmeno i
neposredno dok se dokazi izvode usmeno i neposredno na glavnoj raspravi u smislu
odredbe lana 99. Zakona o parninom postupku.
Ovome ide u prilog i injenica da je odredbom lana ZPP-a utvreno da u toku
pripremnja glavne rasprave stranke mogu upuivati podneske u kojima e navesti
injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve te predloiti dokaze kojima se utvruju ovce
injenice, a lanom 76 je utvreno da u svim sluajevima nije nuno odravanje
pripremnog roita, te u takvim situacijama sud prilikom zakazivanja roita za glavnu
raspravu odreuje koji e se dokazi izvesti na roitu za glavnu raspravu, dakle naelo
neoposrednosti i raspravno naelo dolazi do izraaja na roitu za glavnu raspravu,
to ide u prilog zauzetom stavu iz sudske prakse prvostepenih sudova da u rjeenju sa
pripremnog roita odredi izvoenje dokaza od strane tuene koje je dokaze predloila u
pismenim podnescima u cilju dokazivanja injeninih navoda odgovora na tubu.
3. TOK PRIPREMNOG ROITA
Zadatak pripremnog roita jeste da sud, uz saradnju stranaka, otkloni sve smetnje koje
spreavaju daljnje postupanje i da prikupi i sredi materijal koji se tie glavne stvari, kako
bi se glavna rasprava sa to vie uspjeha i to prije okonala. Posljedice ne dolaska
tuitelja su da se tuba smatra povuenom, osim ako tueni ne predloi da se pripremno
roite odri. Ako tueni ne doe pripremno roite e se odrati u njegovom odsustvu.
pripremno roite (l.78)

Tuilac ukratko izlae tubu
Tueni ukratko izlae odgovor na tubu
Rasprava o procesnim pitanjima
Rasprava o prijedlozima stranaka I injenicama kojima stranke obrazlau
prijedloge
Odluuje o pitanjima koja e se raspravljati na gl. raspravi i koji e s dokazi
izvesti
Jedina izmjena u ovom dijelu zakona odnosi se na formulaciju ukratko koja se vee za
izlaganje tube i odgovora na tubu.
3.1. Ispitivanje pretpostavki za pripremnog roita
Prije izlaganja sud provjerava koje su stranke dole, te ako nisu da li su uredno
obavijetene. Od tih injenica zavisi da li e se odrati pripremno roite ili e biti
odgoeno.
Ne dolazak stranaka
AKO NA PRIPREMNO ROITE NE DOE TUILAC, SMATRAT E SE DA JE
TUBA POVUENA, OSIM AKO TUENI NE ZAHTJEVA DA SE ROITE
ODRI. AKO NA PRIPREMNO ROITE NE DOE TUENI A UREDNO JE
OBAVIJETEN,ROITE E SE ODRATI BEZ NJEGOVOG PRISUSTVA.
U ovoj odredbi je znaajna razlika u odnosu na raniji ZPP, jer nije predviala razliku u
posljedicama kada izostane tuitelj ili tueni.
Novim zakonom je ta razlika evidentna jer ne dolaskom tuitelja na jedno roite za
glavnu raspravu nastupa presumpcija povlaenja tube.
Raniji ZPP je poznavao fikciju povlaenje tube zbog nedolaska tuitelja na prvo roite
za glavnu raspravu ali samo u sporovima male vrijednosti.
Meutim osnovi uslov za primjenu ove odrebe jeste da su tuitelj i tueni uredno
obavijeteni.Ako stranka koja nije dola na pripremno roite nije uredno obavijetena
sud e odgoditi pripremno roite po l.111 u vezi l.117.
Dileme:
U praksi su se pojavile dileme ta sa prijedlozima koje je tueni u odgovoru na tubu,
kada tueni ne doe na pripremno roite? Po jednom miljenju sud je duan uzeti u obzir
sve navode date u odgovoru na tubu, o spornim injenicama i predloenim dokazima.Tu
se postavlja pitanje ko e izloiti tuenikov odgovor na tubu?
Mogui odgovor:
Odgovor na tubu nee niko izlagati ali budui da su i protiva strana a i sud upoznat sa
sadrinom istog, to e se imati u vidu a roite e se voditi u tom pravcu.Dokazi (isprave)
koje je tueni predloio a nije priloio uz odgovor na tubu sud nee pribavljati, ali e
svjedoke i vjetake odrediti kao dokaz koji e se izvesti na glavnoj raspravi.
Ne dolazak tuenog moe samo njemu tetiti u odbrani njegovih interesa.Odluku koji e
dokazi biti izvedeni na glavoj raspravi sud e donijeti na temelju dokaza koje je tuitelj
prezentirao na pripremnom roitu i dokaza koje je tueni dostavio uz odgovor na tubu.
3.2. Izlaganja
Kod izlaganja tube , to je prva radnja stranaka na pripremnom roitu, ukratko e se
izloiti najbitniji elementi tube, a zatim tueni ukratko izlae najbitnije elemente
odgovora na tubu.
Ali ako nije dao pismeni odgovor na tubu, tueni moe dati potpuni odgovor na tubu.
Na ova izlaganja protivna strana ima pravo da se izjasni.
3.3. Raspravljanje
Sud zatim raspravlja o prijedlozima stranaka i injeninim navodima kojima strankre
obrazlau svoje prijedloge (l.80).
U ovom dijelu sud:
-sreuje procesnu grau,
-utvruje koje su injenice bitne a koje ne za donoenje odluke,
-razluuje sporno od nespornog,
-ispituje kojim bi se dokaznim sredstvom mogle utvrditi sporne injenice na glavnoj
raspravi.
Na pripremnom roitu sud e odluiti i o prijedlozima stranka koje se odnose na tok
postupka: prekid postupka, spajanje ili razdvajanje, odreivanje sudske mjere osiguranja.
Jedna od najznaajnija novina ZPPa je ogranienje iznoenja novih injenica I
predlaganje novih dokaza, koji se mogu predloiti najkasnije na pripremnom
roitu. Nakon toga samo ako stranka uini vjerovatnim da nove injenice i dokaze
nije mogla predloiti na pripremnom roitu, a nakon toga samo ako stranka uini
vjerovatnim da ih nije mogla predloiti na pripremnom roitu, mogu ih predloiti
na glavnoj raspravi. Stoga je od izuzetne vanosti da stranke znaju da postoji
ogranienje u pogledu iznoenja novih injenica i predlaganja novih dokaza.
Ovdje se uoava mogunost da sud poui stranku i o ovim pravilima kada su u pitanju
injenice i dokazi, ali zakon to izriito ne propisuje pa sud to ne moe uiniti. No u praksi
e to sigurno dugo vremena stvarati probleme iz neznanja stranaka ali I promjene naela
sudskog postupka u tome to je ranijim ZPP-om bilo propisana obaveza suda kao
pricip da pomae neukoj stranci. Novim Zakonom taj princip je izostavljen i sud ne
samo da nije duan ve se postavlja pitanje da li smije u tom smislu pouavati stranke,
osim u onim odredbama koje Zakon izriito propisuje?
ZPP-om pred Sudom BiH je predvieno identino rjeenje postupka zakazivanja
pripremnog roita. ZPP-om Brko Distrikta meutim, propisuje obavezu suda da u
roku od 45 dana od dana prijema tube, zakae pripremno roite, stim to je sud
obavezan strankama ostaviti najmanje 8 dana od prijema poziva za pripremu. Rjeenja
koja sud donosi nakon predhodnog ispitivanja tube i na pripremnom roitu;
Ukoliko sud nije ranije rjeio procesne prigovore ili smetnje moe to uiniti na
pripremnom roitu(l.67) kao na slajdu 38.
3.4. Rjeenja koja sud donosi i na pripremnom roitu;

Ukoliko sud nije ranije rjeio procesne prigovore ili smetnje moe to uiniti na
pripremnom roitu(l.67)
Sud na pripremnom roitu odluuje i:
-o pitanjima koja e se raspravljati na glavnoj raspravi i
-koji e se dokazi izvesti na glavnoj raspravi.
Prema rezultatima raspravljanja na pripremnom roitu,sud e odluiti o pitanjima o
kojima e se raspravljati i dokazima koji e se izvesti na roitu za glavnu raspravu, pri
emu e rjeenjem odbiti prijedloge koje ne smatra bitnim sa kratkim obrazloenjem
razloga za odbijanje takvih prijedloga, bez prava stranke iji prijedlozi su odbijeni, na
albu protiv tog rjeenja.
Pitanja koja se mogu raspravljati na glavnoj raspravi su: osnov tubenog zahtjeva, visina
tubenog zahtjeva, sporedna potraivanja, materijalno-pravni prigovori( zastara
potraivanja, prijeboj i sl.).
U ovom dijelu je jedna od znaajnijih novina ZPP-a u odnosu na raniji, jer je ranije sud
na pripremnom roitu odluivao koji e se svjedoci i vjetaci pozvati na glavnu
raspravu i koji e se drugi dokazi pribaviti, a odluku o tome koji e se dokazi konano
izvesti donosilo je vijee na glavnoj raspravi.
Ovakav nain voenja pripremne faze postupka omoguava kvalitetno i sveobuhvatno
pripremanje glavne rasprave.
Odluivanje koji dokazi e biti izvedeni
Kada odredi izvoenje dokaza sasluanjem svjedoka ili stranaka, sud e svjedoke I
stranke pozvati na glavnu raspravu.
Kada odredi vjetaenje na glavnu raspravu sud e pozvati vjetaka uz napomenu da
izradi nalaz i miljenje(u obimu i predmetu po l.82 i l.150) koje e dostaviti sudu prije
glavne rasprave.
Pitanja:
-Ukoliko tuitelj nije uz tubu priloio dokaz u obliku isprave koji je naveo u tubi, niti je
taj dokaz donio na pripremno roite, da li e sud odrediti izvoenje takvog dokaza na
glavnoj raspravi?
Mogui odgovor:
Po jednima stranka je morala uz tubu priloiti i dokaze koji su u obliku isprava, jer je to
jedan od obaveznih elemenata tube, pa ako to tada nije uradila tuba nije bila uredna.
To miljenje otvara pitanje da li e sud odbaciti tubu ako na poziv suda da se dostavi
isprava tuitelj to ne uradi?
Po drugima stranka moe sve do pripremnog roita dostavljati dokaze pa i one koji su
isprave, ali na glavnu raspravu samo ako uini vjerovatnim da ih bez svoje krivnje ranije
nije mogla priloiti.
Kada je odreen dokaz uviajem na licu mjesta, sud e odrediti vrijeme i mjesto
njegovog odravanja. Sud e uvijek u tom rjeenju odrediti rok u kojem vjetak treba
pripremiti i dostaviti nalaz i miljenje. Rok dostavljanja nalaza mora biti prije glavne
rasprave tako da nakon dostavljanja od strane vjetaka, sud ima najmanje 8 dana do
glavne rasprave da dostavi nalaz strankama.
O odluci suda- rjeenju kojim se odreuje koji e se dokazi izvesti na glavnoj
raspravi nije doputena alba, jer se radi o rjeenju kojim se upravlja postupkom.
Ali kada odreuje vjetaka sud je duan donijeti posebno rjeenje kojim e odrediti ime i
prezime,zanimanje vjetaka predmet spora, obim i predmet vjetaenja, te rok za

podnoenje pismenog nalaza.
Primjer: ANEKS 12
Pitanje:
-Da li je doputena posebna alba na rjeenje kojimse odreuje vjetak?
Mogui odgovor:
Budui da je l.148 st.1 i 2 Zakona propisano da se vjetaenje odreuje na prijedlog
jedne stranke a da druga stranka daje izjanjenje o tom prijedlogu, tek u sluaju da
stranke ne postignu sporazum, sud odreuje predmet i obim vjetaenja, pa na takvu
odluku stranke nemaju pravo na posebnu albu.
3.5. Spajanje i razdvajanje postupka (l.83)

Na pripremnom roitu sud moe odluiti i o spajanju postupaka radi zajednikog
raspravljanja, ako:
1.ako pred istim sudom tee vie parnica izmeu istih lica ili je isto lice protivnik raznih
tuitelja ili tuenih,
2.ako stranke daju saglasnost za spajanje,
3.ako bi se time ubrzalo raspravljanje i smanjili trokovi.
Spajanjem postupaka parnice ne gube samostalnost pa se o svakom zahtjevu mora
donijeti odluka.
Na pripremnom roitu sud moe odrediti odvojeno raspravljanje o pojedinim zahtjevima
iz iste tube, ako:
1.da je vie zahtjeva usmjereno u jednoj tubi protiv istih lica ili od strane istih lica,
2.ako stranke daju saglasnost za odvojeno raspravljanje.
Protiv rjeenja o spajanju ili odvojenom raspravljanju nije dozvoljena posebna alba.
Ovim procesnim radnjama se zasniva na naelu procesne ekonomije postupka.
ZPP-om pred Sudom BiH predviena su ista rjeenja u ovoj oblasti.
ZPP-om Brko Distrikta su propisana ista rjeenja.
4. ZAKAZIVANJE GLAVNE RASPRAVE

Nakon provoenja radnji odreivanja ta e se glavnoj raspravi raspravljati i koji dokazi
e se izvoditi sud zakazuje glavnu raspravu.
zakazivanje roita za glavnu raspravu na pripremnom roitu

dan i sat odravanja
pitanja o kojima e se raspravljati
dokazi koji e se izvesti
osobe koje e biti pozvane
Glavna rasprava e se u pravilu zakazati 30 dana od dana odravanja pripremnog
roita.
Meutim sud moe odrediti da glavnu raspravu odri odmah nakon pripremnog roita.
5. JAVNOST POSTUPKA
NAELO JAVNOSTI( l.4) predstavlja kontrolu rada suda u provoenju Ustava I
zakona. l.122 je propisao da se odredbe o javnosti glavne rasprave odnose i na
pripremno roite.
Razlozi iskljuenja javnosti su:
Iskljuena javnost
uvanje poslovne,slubene i line tajne
Interesi zatite maloljetnika
Interesi javnog reda
Razlozi morala
Javnost moe biti iskljuena za cijelo roite ili njegov dio, samo ako to zahtijevaju
interesi:
-uvanja slubene,poslovne ili line tajne,
-interesi zatite maloljetnika,
-javnog reda ili
-razlozi morala.
Takoer se javnost moe iskljuiti ako se mjerama za odravanje reda po
zakonu(izricanje opomene, novana kazna, udaljavanje pojedinih osoba iz sudnice...), ne
moe osigurati nesmetano odreavanje rasprave.
Ove odluke sud donosi po slubenoj dunosti ili po prijedlogu stranaka.
Iskljuenje javnosti ne odnosi se na:

Iskljuenje javnosti se ne odnosi na:
stranke,
zakonske zastupnike.
punomonike,
umjeae,
Ombdusmene
O iskljuenju javnosti sud je duan donijeti rjeenje koje mora biti obrazloeno i javno
objavljeno.
Na ovo rjeenje nije dozvoljena posebna alba, ali stranka moe u albi na presudu
pobijati i zakonitost ovog rjeenja. Meutim takvo rjeenje ne treba posebno dostavljati
strankama i ostalim uesnicima u postupku ve je dovoljno isto objaviti na oglasnoj ploi.
Takvo rjeenje sud moe opozvati kada se steknu uslovi u toku postupka.
ZPP-om pred Sudom BiH su predviena ista rjeenja u pogledu konsultacija stranaka o
datumu zakazivanja pripremnog roita i javnosti pripremnog roita.
ZPP-om Brko Distrikta BiH su pravila o javnosti pripremnog roita identina sa
ostalim Zakonskim rjeenjima.
Meutim ovaj Zakon ne predvia obavezu suda da se konsultira sa strankama oko
zakazivanja pripremnog roita. Na pripremnom roitu odluuje se i o pitanjima
upotrebe jezika.
6. JEZIK U POSTUPKU
Jezik i pismo
U Federaciji:
-bosanski,hrvatski i srpski
-pismo latinica i irilica
U Republici Srpskoj
-srpskog,bonjakog i hrvatskog naroda,
-pismo irilica i latinica
l.6 Zakona je propisano: U PARNINOM POSTUPKU U RAVNOPRAVNOJ

UPOTREBI SU BOSANSKI JEZI, HRVATSKI JEZIK I SRPSKI JEZIK, A
SLUBENA PISMA SU LATINICA I IRILICA.
Iako postoji razliita formulacija, ista rjeenja su u svim Zakonima eniteta, pred Sudom
BiH i u Distriktu Brko.
Sva sudska pismena se upuuju na jednom od jezika iz navedenog lana (l.313).
Meutim stranke i drugi sudionici u postupku mogu upotrebljavati takoer jedan od
propisanih jezika,a ako ne poznaju ni jedan od propisanih jezika, osigurat e o svom
troku prevoenje procesnih radnji koje poduzimaju, kao i druga usmena i pismena
prevoenja za svoje potrebe. Prevoenja obavljaju TUMAI.
U praksi se dakle moe desiti da sud vodi postupak na jednom jeziku a stranke na
drugom, propisanih u l.6. To pravilo se odnosi i na pismo koje koristi sud ili stranka.
Ova odredba je novina u Zakonu u odnosu na ranije entitetske Zakone jer se na teritosriju
Bosne i Hecegovine propisuju ista rjeenja.
7. IZUZEE SUDIJE
U odreenim sluajevima sudija moe sam po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranke,
predloiti svoje izuzee u sljedeim sluajevima:
-ako je sam stranka u postupku,
-ako je zakonski zastupnik ili punomonik stranke,
-ako je stranka,zakonski zastupnik ili punomonik, njegov srodnik po krvi u prvoj liniji
do bilo kojeg stepena,a u pobonoj liniji do etvrtog stepena;ili mu je brani ili vanbrani
drug ili srodnik po tazbini ,odnosno srodnik vanbranog druga ,do drugog stepena;bez
obzira da li je brak ili vanbrana zajednica prestala;
-ako je staralac,usvojilacili usvojenikstranke,njegovog zakonskog zastupnika ili
punomonika;
-ako je u donoenju odluke nieg suda ili drugog organa sudjelovao u istom predmetu;
-ako postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristrasnost.
Prijedlog za izuzee se moe podnijeti odmaah po saznanju a najkasnije do zavretka
glavne rasprave, a ako nije bilo rasprave do donoenja odluke.
Prijedlog za izuzee se moe podnijeti samo poimenino. O zahtjevu odluuje
predsjednik suda, a ako se trai izuzee predsjednika suda odluuje predsjednik
neposredno vieg suda.
Prijedlog mora biti obrazloen sa navodima okolnosti koje opravdavaju izuzee,a sudija
ije se izuzee trai daje izjavu o navedenim okolnostima.
Protiv rjeenja kojim se zahtjev usvaja nije doputena alba,a protiv rjeenja kojim se
odbija prijedlog nije doputena posebna albaa li stranka u albi na odluku o predmetu
spora moe prigovoriti i na odluku o izuzeu.
Ove odredbe se odnose i na zapisniara u postupku.
Iz sudske prakse:
Rjeenje kojim se odbija zahtjev za izuzee suca, moe se pobijati samo u albi protiv
konane odluke.
8. ALTERNATIVNO RJEAVANJE SPORA
alternativno rjeavanje spora

medijacija,
sudsko poravnanje,
.
Medijacija je jedan od naina alternativnog rjeavanja spora koji je prihvaen u
odreenom broju zemalja i koji je inkorporiran u na sistem procesnih zakona. Zakon o
medijaciji je doneen ali nisu doneseni svi drugi propisi i podzakonski akti zbog ega se
ovaj Zakon jo ne primjenjuje. Stoga je prelaznom odredbom l.457 Zakona propisano da
e se odredba koja regulie medijaciju poeti primjenjivati tek nakon stupanja na snagu
posebnog zakona kojim se ureuje postupak medijacije.
Meutim, izvjesno je da bi uskoro i ova institucija trebala zaivjeti pa, poznavanje ovih
odredbi kojim je u parninom postupku regulisana medijacija,se ini nunim. Medijacija
je regulisana l.86 ZPPa, kojom odredbom je predvieno da:
medijacija
moe predloiti sud-najkasnije na pripremnom roitu
mogu predloiti stranke sporazumno-do zakljuenja glavne rasprave
Meutim Zakon predvia ogranienje suda da moe predloiti medijaciju najkasnije na

pripremnom roitu,a stranke istu mogu predloiti prije pokretanja postupka pa i u toku
postupka do zakljuenja glavne rasprave. Iz zakonske formulacije se vidi da sud moe
strankama samo predloiti postupak medijacije pa ako jedna od stranaka to ne
prihvati,nema naina da se na to i prinudi.Iz toga proizilazi neobavezan katrakter
medijacije. Medijacija je nain rjeavanja spora izmeu stranaka na nain da stranke
same u neposrednom razgovoru iznau najbolja rjeenja da prevaziu spor. Medijator
ima ulogu neutralne osobe koja moe stranci ukazati na prednosti ili nedostatke
odreenih rjeenja ali na nain da druga strana ne posumnja u njegovu nepristrasnost.
Kada sud ili stranke predloe medijaciju sud donosi rjeenje kojim odgaa roite ali
najkasnije za 30 dana(l.112 st.1 taka 2). Stranke su dune sud u odreenom roku za
odgodu obavijestiti u sluaju da medijacija nije zakazana iz razloga koji nisu vezani za
stranku. Ukoliko stranke postignu sporazum takva isprava ima snagu izvrne isprave.
ZPP-om Suda BiH su ista procesna rjeenja.
ZPP-om Brko Distrikta poznaje institut medijacije ali pod nazivom posredovanje.
Razlika je u linosti medijatora-posrednika,je tome da posredovanje obavlja sudija koji
nije zaduen sa spisom, i to je u Distriku Brko posredovanje obavezna faza parninog
postupka.
Sudska nagodba ili poravnanje je nagodba o predmetu spora koje stranke mogu
zakljuiti u toku cijelog postupka.To je jedna vrsta graansko-pravnog ugovora kojim se
ureuje materijalopravni i procesnopravni odnosi,kojom se utjee na ishod postupka a
koja za posljedicu ima pravosnanost.
sudska nagodba (l.87-93)

u toku cijelog postupka
sud e nastojati da se zakljui
sud moe predloiti kako da se nagode
ali ne i za nedoputena raspolaganja
Zakljuenjem sudske nagodbe parnica prestaje tei pa se time sudska nagodba

izjednaava sa sudskom presudom.
l.88 ZPPa je propisano
SUD E, NA NAIN KOJI NE UGROAVA NJEGOVU NEPRISNTRASNOST, NA
PRIPREMNOM ROITU, KAO I U TOKU CIJELOG POSTUPKA, NASTOJATI DA
STRANKE ZAKLJUE SUDSKU NAGODBU.
U ovoj odredbi u odnosu na raniji ZPP, uoljiva je novina u aktivnijoj ulozi suda u
postupku zakljuivanja sudske nagodbe. Tako sud:-ukazuje na mogunost zakljuivanja
nagodbe I aktivno nastoji da do sudske nagodbe doe.
Ranijim Zakonom je sud bio duan samo da ukae na mogunost i pomogne strankama
da zakljue sudsku nagodbu..
Aktivnost suda se ogleda u tome da:
1.predlae kako da se nagode,
2.vodi rauna o eljama stranaka,
3.vodi rauna o prirodi spora,
4.vodi rauna o odnosima meu strankama,
5.vodi rauna i o drugim okolnostima
Meutim sud ne smije direktno utjecati na volju stranaka ili strankama nametati
rjeenje.To iz razloga jer u suprotnom stranka moe traiti ponitaj sudske nagodbe zbog
mana volje.
dejstvo sudske nagodbe

zakljuena kada stranke potpiu zapisnik
ima snagu izvrnog naslova
moe se pobijati samo tubom i to u roku od tri (3) mjeseca od dana saznanja a
najkasnije u roku od pet (5) godina od zakljuenja
ako se utvrdi da je ranije zakljuena sudska nagodba, sud e odbaciti tubu
Sporazum stranaka o nagodbi unosi se u zapisnik, a nagodba je zakljuena kada

stranke potpiu zapisnik.
Iz toga proizilazi da sud ne donosi nikakvu odluku ve se sporazum stranaka unosi u
zapisnik. U praksi se deava da sudovi na zapisniku donose rjeenja o zakljuenju sudske
nagodbe to je pogreno, jer se rjeenja donose samo u sluaju kada se odbija prijedlog za
zakljuenje sudske nagodbe iz razloga nedoputenih raspolaganja.
U zapisniku kojim se zakljuuje sudska nagodba nije potrebno unosti ni izjavu o
povlaenju tube, jer se sudskom nagodbom okonava parnica meritornom odlukom koju
su donijele stranke,a povlaenjem tube prestaje parnica odustankom tuitelja od
postupka.
U situaciji kada u toku pisanja sudske nagodbe na zapisnik jedna stranka odustane od
sudske nagodbe i ne eli potpisati zapisnik, nee doi do zakljuenja sudske nagodbe.
Ranijim Zakonom je bilo predvieno da stranka obavezno proita zapisnik prije

potpisivanja ali novim zakonom to nije predvieno. Nakon potpisivanja zapisnika kojim
je sainjena sudska nagodba, stranke dobivaju po jedan primjerak ovjerenog prepisa
zapisnika. To je novina jer ranijim Zakonom prepis zapisnika se izdavao samo na zahtjev
stranka. Zapisnik o sudskoj nagodbi ima sva dejstva pravosnane presude i predstavlja
izvrni naslov. Donoenju sudske nagodbe zavisi iskljuivo od volje stranaka, pa je
naelo dispozicije dolo do potpunog izraaja.
Predmet nagodbe moe biti cijeli tubeni zahtjev ili jedan njegov dio( to podrazumjeva
glavi zahtjev i sporedno potraivanje ukljuujui i trokove postupka) ali je uvijek vezan
iskljuivo za tubeni zahtjev(i protivtubeni zahtjev kada je postavljen).
Jedini izuzetak kada nije dozvoljeno zakljuiti sudsku nagodbu jesu nedozvoljena
raspolaganja(l.3 st.2). Sud e donijeti rjeenje kojim odbija prijdlog za sudsku
nagodbu.U tom sluaju zastat e sa postupkom dok rjeenje ne postane pravosnano.
Primjer: ANEKS 13
Dilema:
-ta znai zastoj postupka?
Mogui odgovor:
Iz zakonske formulacije proizilazi da stranka kojoj je odbijen prijedlog za zakljuenje
sudske nagodbe jer se radi o nedopuenom raspolaganju, ima pravo na albu na rjeenje
suda. albeni rok je 30 dana pa je pitanje da li e sud odgoditi roite za 30 dana ili e
stranka odmah izjaviti da ulae albu na zapisnik, po kojoj e sud predmet nakon roita
dostaviti drugostepenom sudu.U tom smislu treba tumaiti zastoj postupka tj. dok se ne
vrati sa drugostepenog suda. Za razliku od sudske nagodbe postoji vansudska nagodba
koja ima karakter ugovora ali ne i izvrne isprave.
Pobijanje sudske nagodbe se moe traiti samo tubom,iz razloga zablude ili pod
utjecajem prinude ili prevare i to u roku od tri(3) mjeseca od saznanja za razloge
pobijanja, a najkasnije u roku od pet(5) godina od dana zakljuivanja sudske
nagodbe(l.92). Ova zakonska odredba je potpuno nova u procesnoj parninoj regulative,
jer je ranijim zakonima bila propisana u Zakonu o obligacionim odnosima, kao
materijanopravnoj osnovi.
Osim stranaka koje su zakljuile sudsku nagodbu, istu mogu pobijati i trea lica koja
imaju pravni interes, kao svaki drugi ugovor.
l.93 SUD E U TOKU CIJELOG POSTUPKA PO SLUBENOJ DUNOSTI PAZITI
DA LI SE VODI PARNICA O PREDMETU O KOJEM JE RANIJE BILA
ZAKLJUENA SUDSKA NAGODBA I AKO UTVRDI DA SE PARNICA VODI O
PREDMETU O KOJEM JE ZAKLJUENA SUDSKA NAGODBA, ODBACIT E
TUBU.
Dilema.
-Vezana za ovu odredbu se odnosi na pojamcijeli postupak, kao ranije reeno kod
dileme kada se void ista parnica ili kada je pravosnano presueno o istoj stvari.. Iz
odredbi koje propisuju granice ispitivanja prvostepene presude u postupaku po albi
(l.221) i granice ispitivanja drugostepene presude u postupaku po reviziji (l.241) ne
proizilazi obaveza albenog i reviziskog suda da po slubenoj dunosti pazi na ranije
zakljueno sudskog poravnanja u istoj pravnoj stvari. U tim postupcima je predvieno da
albeni i reviziski sud o toj injenici vode rauna samo po prigovoru stranaka.
Meutim ima miljenja da bi se takva injenica mogla podvesi pod primjenu materijalog
prava, pa bi u tom sluaju i bez prigovora stranaka sud po saznanju za postojanje sudske
nagodbe u ranijem postupku,u istoj pravnoj stvari, mogao odluiti po slubenoj dunosti.
Takvim tumaenjem cijeli postupak bi se odnosio na postupak sve dok se ne iscrpe
redovni i vanredni pravni lijekovi. Ali to bi takoer znailo da se sudsko poravnanje
moe zakljuiti i u albenom postupku i u postupku po vanrednim pravni
lijekovima(reviziji).
Ovo miljenje meutim ne moe razrijeiti dilemu kako postupiti sa ve donesenom
prvostepenom odlukom,koja egzistira sve dok se ne ukine ili preinai, a Zakon to u
odredbama kojima se propisuje postupak pred drugostepenim sudom ne rjeava.
Raniji Zakon o parninom postupku FBiH i RS nije imao ovu dilemu jer je propisivao u
l.302 st.1 da stranke mogu u toku cijelog postupka pred parninim sudom prvog
stepena zakljuiti sudsku nagodbu o predmetu spora.
Dakle,evidentno je da je zakonodavac trebao pojasniti odredbe vezano za pojam cijeli
postupak.
Iz sudske prakse:
Sudska nagodba je, bez obzira na to to je zakljuena pred sudom i to ima i odreene
procesnopravne elemente, prvenstveno ugovor parninih stranaka pa je stoga uloga suda
pri zakljuivanju takvog ugovora svedena samo na to da pazi na dopustivost njegovog
sadraja u okviru primjene odr.3 st.3 ZPP-a. Stoga, ako pri zakljuenju sudske nagodbe
doe do toga da stranke nisu na adekvatan naina izrazile i formirale svoju stvarnu volju,
sud nije ovlaten izvriti rjeenjem ispravku ve zakljuene nagodbe. Izvriti bilo kakav
ispravak sudske nagodbe, pa ak i onaj koji bi se odnosio na oitu pogreku u pisanju,
sud bi mogao jedino temeljem saglasnog prijedloga stranaka, u kojem sluaju nije rije o
odluci-rjeenju o ispravci nagodbe, ve je rije o zakljuenju nove sudske nagodbe
izmeu istih stranka kojom se ispravljaju pogreke i propusti u ranije zakljuenoj nagodbi
i ona se sadrajno usklauje sa stvarnom voljom stranaka.Ako, pak, takva suglasnost
prijedloga stranaka za ispravak nagodbe nema, zainteresirana stranka bi svoje eventualno
pravo mogla ostvariti u zasebnoj parnici.
ZPP-om Suda BiH su predviena ista procesna rjeenja.
ZPP-om Brko Distrikta postoji razlika jer je l.221 propisano da se predmet odmah
nakon pripremnog roita upuuje na posredovanje.
Roite za posredovanje provodi drugi sudija istog suda.Odrava se u roku od 15 dana od
dana odranog pripremnog roita,a izuzetno moe i u roku od 30 dana ako za to postoje
posebni razlozi.
Postupak posredovanja vodi se u skladu sa Pravilnikom o posredovanju.Odluka koja
moe biti donesena jeste nagodba meu strankama a ako neka od stranaka ostaje kod
osporavanja potraivanja, predmet se sa prateim izvjetajem vraa sudiji da zakae
glavnu raspravu. Odredbe o sudskoj nagodbi propisane su u posebnoj Glavi XXI iza
glavne rasprave. Ovim rjeenjem sud je duan samo upozoriti stranku i pomoi joj da
zakljui sudsku nagodbu.
Ovaj Zakon dozvoljava da se sudska nagodba postigne i prije pokretanja postupka.
U ZPPu Brko Distrikta nisu predviene odredbe o pobijanju sudske nagodbe,pa se u
odnosu na takav zahtjev primjenjuje ZOO.
VJEBA 3 PODMODUL IV - PRIPREMNO ROITE
1.Punomonik tuenog na pripremnom roitu predlae sudu da se odgodi roite jer je

ovlatenja za zastupanje dobio 3 dana prije zakazanog roita,uz obrazloenje da nije
stigao da se pripremi.
Pitanje:
-Da li e se udovoljiti prijedlogu?

2.Tuitelj na pripremno roite nije donio javnu ispravu kao dokaz pa sudu predlae da
se ovaj dokaz odredi za izvoenje na glavnoj raspravi.
Pitanje?
-Da li e sud odrediti izvoenje ovog dokaza i dozvoliti naknadno donoenje javne
isprave kao dokaza na glavu raspravu?
3.Tuitelj na pripremnom roitu obavijetava sud da nije mogao do pripremnog roita
obezbijediti dokaz izvod iz zemljine knjige,jer je guva u gruntovnici.Spor je o
vlasnitnu na nekretnini.
Pitanje?
-ta e sud uraditi?
4.Sud je nakon prijema odgovora na tubu pozvao stranke i dogovorio datum odravanja
pripremnog roita.
Pitanje?
-Kako e sud znati da li e pripremno roite biti odrano?
5.Tueni u svom odgovoru na tubu istie da se isti spor ve vodi pred sudom (prigovara
litispedenciji) ali ne navodi broj spisa.
Pitanje:
-Da li e sud sam provjeriti postojanje drugog postupka ili e naloiti tuenom da
dostavi dokaze o istaknutom prigovoru.
-Kada na pripremnom roitu dobije dokaze o litispedenciji da li donosi odmah odluku I
kakvu?
-Ako ne nae osnovanim prigovor litispedencije kakvu odluku donosi i kada?
6.Sud je odbio prigovor tuenog da se tuitelj u ranijoj parnici odrekao tubenog
zahtjeva,pa tueni u znak protesta odbija da raspravlja u predmetnom sporu.
Pitanje?
-ta e sud uraditi?
7.Sud na pripremnom roitu odreuje vjetaka i nalae tuitelju da predujmi trokove
vjetaenja u iznosu od 500,00 KM.
Pitanje:
-Da li tuitelj ima pravo albe na rjeenje o odreivanju vjetaka i visini predujmljenih
trokova vjetaenja?
8.Na pripremno roite nisu doli ni tuitelj ni tueni.U tubi nije predloena presuda
zbog proputanja,a tuitelja sud nije obavijestio o razlozima izostanka.
Pitanje:
-ta e sud uraditi?
9.Tuitelj nije pristupio pripremnom roitu a tueni jeste.Tuitelj u pismenom podnesku
predlae odgodu roita jer je bolestan.Pri tome sudu ne dostavlja nikakav dokaz o
navodima iz podneska.
Pitanje:
-Da li e sud odgoditi roite?
10.Tueni na pripremnom roitu predlae sudu da se postupak umirovi jer e se moda
sklopiti nagodba meu strankama.
Pitanje:
-ta e sud uraditi?
REZIME
TOK PRVOSTEPENOG POSTUPKA
Spor
Postupak po tubi
Predhodno ispitivanje i dostava tube
Odgovor na tubu
Pripremno roite
Glavna rasprava
Odluke
Konvencija za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda-l.6

- Pravo na poteno suenje:
-pravo na sud osnovan zakonom
-pravo na nezavistan sud
-pravo na nepristrasno suenje
-pravo na pravino suenje
-naelo javosti
-pravo na suenje u razumnom roku
Postupanje po tubi
Utvruje urednost tube

Odbacuje tubu
Dost.tubu na odgovor
Ne spada u sudsku nadlenost
Neblagovremena
Ve tee parnica
Sklopljena sudska nagodba
Odricanje od tubenog zahtjeva
Nedostatak pravnog interesa
Nije otklonio nedostatak iz l. 66
Pripremanje glavne rasprave
Predhodno ispitivanje tube(l.66-69)

Dostava tube tuenom na odgovor(l.70-
73)
Postupak po protivtubi(l.74)
Pripremno roite(l.75-85)
Zakazivanje glavne rasprave(l.94-96)
Sud je duan
savjesno i nepristrasno voditi postupak
pridravati se zakona i tumaiti ih u skladu sa principima Ustava i meunarodnih akata
postupak provesti bez odugovlaenja (l.10)
dok se ne rjei sukob nadlenosti, poduzimati radnje za koje postoji opasnost od odgode
paziti da se ne zakljui sudska nagodba za nedoputena rspolaganja (l.89 st.2)
Sud po slubenoj dunosti pazi
na apsolutnu nadlenost (l.16);

na stvarni i mjesnu nadlenost (l17);
da li tee ista parnica (litispedencija-l.60);
na blagovremenost tube (l.67 i 79);
na pravomono presuenu stvar (res iudicata);
na to da li je ranije sklopljena sudska nagodba (l.93);
na odricanje od tubenog zahtjeva;
na pravni interes kod tube za utvrenje;
na to da li su otklonjeni nedostatci podneska;
da li je punomonik ovlaten za zastupanje (l.309);
Sud pouava stranke samo
o pravu tuenog na odgovor na tubu i

posljedice ne postupanja
pravu stranaka da najkasnije na
pripremnom roitu iznesu injenice i
predloe dokaze
o nedostatcima podneska prije odbaaja
o obavezi prijavljivanja promjene adrese
Stranke su dune:
da govore istinu i savjesno koriste pravo (l.99);

da obavijeste sud ako ve tee parnica izmeu istih stranaka (l.60 st.4);
najkasnije na pripremnom roitu iznijeti sve injenice i predloiti dokaze (l.77);
da obavijeste sud o promjeni adrese (l.352 st.1);
tuilac duan-navesti vrjednost spora (l.316);
tueni duan-u roku od 30 dana dostaviti pismeni odgovor na tubu;
zakonski zastupnik-da dokae svoj status (294 st.2);
punomonik-da pri prvoj radnji priloi punomo (309 st.1);
ANEKSI
ANEKS 1 - Rjeenje kojim se poziva tuitelj na ispravku tube zbog nedostatka

stranake sposobnosti
Opinski sud(Osnovni) ________________
Broj: _______________
Dana _______________
Opinski sud(Osnovni) u ________________ po sudiji _________________ u pravnoj

stvari tuitelja _______________________ protiv tuenog Ministarstvo odbrane FBiH
radi ___________________ v.s. __________ u toku pripremanja glavne rasprave,
dana_______ donio je dana_______sljedee:
RJEENJE
Poziva se tuitelj da tubu podnesenu dana _____ispravi na nain da kao tuenu oznai
pravno lice.
Ispravku treba izvriti u roku od 5 dana, u protivnom sud e tubu odbaciti.
Obrazloenje
Tuitelj je kod ovog suda podnio tubu protiv tuenog Ministarstva odbrane FBiH, radi
_______________dana ____________.
Sud je u postupku ispitivanja tube ustanovio da oznaena tuena nema svojstvo pravnog
lica,pa time ni sposobnost da bude stranka u postupku(stranaka sposobnost), niti su
ispunjene pretpostavke da joj se prizna svojstvo stranke po l.291 st.3 ZPP-a.
Kako tuena nema stranaku sposobnost to sud poziva tuitelja da ispravi ovaj nedostatak
u tubi u datom roku u smislu l.66 ZPP-a.
Ukoliko tuitelj ne postupi po nalogu suda, sud e u smislu l.295 st.4 ZPP-a, tubu
tuitelja odbaciti
Sudija,
_______________
Pouka:
Na ovo rjeenje stranka nema pravo posebne
albe u smislu l.295 st.5 ZPP-a.
ANEKS 2 - Rjeenje kada se sud oglaava stvarno nenadlenim
Opinski(Osnovni) sud ________________

Broj: _______________
Dana _______________
Opinski(Osnovni) sud u ________________ po sudiji _________________ u pravnoj

stvari tuitelja_______________________protiv
tuenog_________radi________________ v.s. __________ u toku pripremanja glavne
rasprave, dana_______ donio je dana_______sljedee:
RJEENJE
U ovoj pravnoj stvari Opinski(Osnovni) sud u _____________oglaava se stvarno

nenadlenim za rjeavanje po tubi tuitelja protiv tuenog. Ukidaju se sve provedene
radnje u postupku. Odbacuje se tuba tuitelja protiv tuenog podnesena dana________.
O b r a z l o e nj e
Tuitelj je kod ovog suda ppodnio tubu protiv tuenog radi __________.Na pripremnom
roitu sud je ispitujui injenice koje se odnose na nadlenost suda, utvrdio da je zahtjev
iz tube usmjeren na potraivanje za koje je nadlean organ uprave.
Naime odred. l.____ Zakona______ propisano je da e organ uprave donijeti odluku u
povodu zahtjeva za ________.
U takvoj situaciji ovaj sud je apsolutno nenadlean da rjeava o zahtjevu tuitelja iz
tube, pa je u smislu l.16 st.2 ZPP_a donio odluku kojom se oglasio stvarno
nenadlenim,ukinuo provedene radnje I tubu tuitelja odbacio.
Sudija,
________
Pouka:
Protiv donesenog rjeenja nezadovoljna stranka ima
pravo albe u roku od 30 dana od prijema rjeenja.
alba se podnosi Kantonalno(Okrunom )sudu u 3 primjerka putem
Opinsko(Osnovnog)suda.
ANEKS 3 - Rjeenje kada se sud oglaava mjesno nenadlenim

Broj: _______________
Dana _______________
Opinski(Osnovni) sud u ________________ po sudiji _________________ u pravnoj

stvari tuitelja_______________________protiv
tuenog_________radi________________ v.s. __________ u toku pripremanja glavne
rasprave, dana_______ donio je dana_______sljedee:
RJEENJE
U ovoj pravnoj stvari Opinski(Osnovni) sud u _____________oglaava se mjesno

nenadlenim za rjeavanje po tubi tuitelja protiv tuenog.
Po pravosnanosti Rjeanja cijeli spis e se u roku od tri(3) dana, dostaviti mjesno
nadlenom Opinskom(Osnovnom) sudu________ na dalji postupak.
Tuitelj je kod ovog suda podnio tubu protiv tuenog radi utvrivanja prava vlasnitva
na nekretninama.U toku ispitivanja tube ovaj sud je ustanovio da se nekretnine nalaze na
podruju Opine_______.
Odredbom l. 42 ZPP-a je propisano da je za suenje u sporovima o pravu vlasnitva,
iskljuivo nadlean sud na ijem podruju se nalaze nekretnine.
Kako tueni u odgovoru na tubu istie prigovor mjesne nenadlenosti ovog suda, koji
prigovor je osnovan, to je primjenom l.19.st1 ZPP-a doneseno rjeenje kao u izreci
rjeenja.
Opinski sud u _________ je odreen kao stvarno i mjesno nadlean za rjeavanje po
predmetnoj tubi jer je po Zakonu o sudovima u FBiH(ili drugi Zakon) odreen za
suenja na podruju teritorije Opine _______.
Sudija,
________
Pouka:
Protiv donesenog rjeenja nezadovoljna stranka ima
pravo albe u roku od 30 dana od prijema rjeenja.
alba se podnosi Kantonalno(okrunom )sudu u 3 primjerka putem
Opinsko(Osnovnog)suda.
ANEKS 4 - Rjeenje kojim se poziva tuitelj na ispravku tube zbog netane adrese

Broj: _______________
Dana _______________
Opinski sud(Osnovni) u __________ po sudiji ___________ u pravnoj stvari

tuitelja__________ protiv tuenog___________ radi __________ v.s. __________, u
toku pripremanja glavne rasprave, dana ______donio je sljedee:
RJEENJE
Vraa se tuba tuitelju da izvri ispravku adrese tuenog.

Ispravku treba izvriti u roku od 5 dana, u protivnom ako tuba ne bude vraena sa
ispravkom u datom roku, sud e tubu smatrati povuenom, ili ako bude vraena bez
ispravke sud e tubu odbaciti.
Obrazloenje
Tuitelj je kod ovog suda dana __________podnio tubu protiv tuenog _______ radi
________.
Sud je u postupku pripremanja glavne rasprave dostavio tubu tuenom na odgovor.
Dostava za tuenog nije izvrena jer je prema naznaci sa dostavnice tueni odselio sa
adrese iz tube.
Stoga sud vraa tubu tuitelju da u datom roku,ispravi tubu u smislu odreenja tane
adrese tuenikovog prebivalita.
Ukoliko tuitelj ne vrati ispravljen podnesak u datom roku, sud e smatrati da je tuba
povuena, a ako tubu vrati bez ispravke, sud e tubu odbaciti kao neurednu, sve u
smislu l.336 u vezi l.66 ZPP-a.
.
Sudija,
_______________
Pouka:
Na ovo rjeenje stranka nema pravo
posebne albe u smislu l.64 ZPP-a.
ANEKS 5 - Jedna uredna tuba
OPINSKOM (OSNOVNOM) SUDU U ______________
TUITELJ: N.N. iz Sarajeva ulica _______, kojeg zastupa punomonik A.S. advokat
iz ___________prema punomoi u prilogu tube,
TUENI: Drutvo M.M.d.oo sa sjeditem u Sarajevu, ulica Jezero br. 10, kojeg zastupa
punomonik M.M. prema generalnoj punomoi,
Radi:isplate plae,
v.s.5.500,00 KM
Osnov za nadlenost: lan 28. ZPP.
TUBA
Tuitelj je u radnom odnosu kod tuenog od 1995. godine i rasporeen je na poslove

referenta za komercijalne poslove koji po Optem aktu firme ostvaruje plau u iznosu od
500,00 KM.
Dokaz:
- Pravilnik o plaama,
- Ugovor o radu.
Tueni od 1.7.1996. godine nije isplatio plau sve do 1.1.1998. godine, a zatim od
1.8.1998. pa do 1.1.2000. godine nije isplatio umanjenu plau za iznos od 150,00 KM.
Dokaz:
- Platne liste
- Sasluanje stranaka.
U vie navrata sam se obraao tuenom da mi isplati dugovane plae u skladu sa
zakonom, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu, te razliku plaa ali je tueni to do
danas odbijao uz obrazloenje da je teka ekonomska situacija u preduzeu i da nema
toliko sredstava, te da su svi radnici u istom poloaju.
Stoga predlaem da sud nakon provedene rasprave donese sljedeu:
P R E S U DU
Tueni je duan tuitelju isplatiti iznos od __________KM na ime neisplaenih plaa za

period od ___________ do ___________ i novani izos od __________ na ime umanjene
plae za period od ____________do _____________ sve u roku od ___ dana od dana
prijema presude pod prijetnjom prinudnog izvrenja.
Tueni je duan tuitelju nadoknaditi trokove parninog postupka u roku od ____ dana
od dana prijema presude. Tuitelj predlae da se, ukoliko tueni, u skladu sa odredbom
lana 182. ZPP, ne dostavi pismeni odgovor na tubu u zakonskom roku, sud donese
presudu zbog proputanja.
Sarajevo, dana ______________ Tuitelj

___________________
( potpis)
ANEKS 6 - Podnesak kojim se preinaava tuba
Opinski(Osnovni) sud u ______________

Tuilac:_____________________
Tueni: ______________________
Radi izvrenja Ugovora o djelu v.s. _____________KM
PREINAKA(objektivna) TUBE
Tuitelj je tubom podnesenom dana ________________ pod brojem ______________

traio da sud tuenog obavee na izvrenje ugovora o djelu i to predajom automobila
(poblie naznaenog u tubi).
Tuitelj u skladu sa odredbom lana 56 st.1 ZPP preinaava tubu tako da trai da se
tueni obavee da mu na ime naknade tete za automobil isplati protuvrijednost u iznosu
od _____________KM.
Tuitelj predlae preinaku iz razloga to je saznao da je tueni automobil prodao
treem licu i da ga vie ne posjeduje.
Na temelju izloenog tuitelj predlae da sud po provedenom postupku donese sljedeu:
PRESUDU
Tueni je duan tuitelju isplatiti iznos od ____________ KM na ime naknade tete, u

roku od 15 dana od dana prijema presude i nadoknaditi trokove parninog postupka.
Sarajevo, dana ______________ Tuilac
________________
(potpis)
ANEKS 7 - Rjeenje kojim se tuba smatra povlaenom(fikcija povlaenja tuba)
Opinski(Osnovni) sudu_____________
Broj: _______________
Dana, _______________
(Osnovni) sud u _____________ po sudiji _________________ u pravnoj stvari tuitelja

__________________ iz ________________ protiv tuenog______________________
iz _______________ radi _________ v.s. _________, u toku pripremanja glavne
rasprave, donio je dana______ sljedee:
R J E E NJ E
U ovoj pravnoj stvari tuba tuitelja smatra se povuenom.
Obrazloenje
Tuitelj je kod ovog suda podnio tubu protiv tuenog _________dana _______. Sud je
svojim rjeenjem od _______ vratio tubu tuitelja na dopunu u smislu l.336 st 1.ZPP-
a.da tuitelj navede tanu adresu prebivalita ili boravka tuenog.
Tuitelj nije postupio po nalogu suda u datom roku od _____dana pa je sud primjenom
l.336 st.3 ZPP-a donio rjeenje kojim tubu smatra povuenom.
Sudija,
Pouka:
Protiv ovog rjeenja stranka u postupku moe izjaviti albu
Kantonalnom(Okrunom)sudu_______u roku od 30 dana putem Opinskog suda
_______u 3 primjerka.
ANEKS 8 - Rjeenje kojim se prima na znanje povlaenje tube nakon odgovora na

tubu
Opinski(Osnovni) sud u_____________

Broj: _______________
Dana, _______________
Opinski(Osnovni) sud u _____________ po sudiji _________________ u pravnoj
stvari tuitelja __________________ iz ________________ protiv
tuenog______________________ iz _______________ radi _________ v.s.
_________, u toku pripremanja glavne rasprave, donio je dana______ sljedee:
R J E E NJ E
Prima se na znanje povlaenje tube tuitelja protiv tuenog podnesena dana ______ radi
_______.
Dana _______ tuitelj je podnio tubu protiv tuenog radi ______. Tuitelj je prije
zakazivanja pripremnog roita dana ________, dostavio sudu podnesak kojim izjavljuje
da povlai tubu protiv tuenog jer je tueni u cijelosti izmirio dug.
Budui da je tueni dao odgovor na tubu, sud je podnesak tuitelja dostavio tuenom,
koji se na podnesak nije izjasnio u roku od 8 dana(ili je obavijestio sud da se ne protivi
povlaenju tube).
Kada se tueni u datom zakonskom roku ne izjasni o izjavi o povlaenju tube, smatra se
da je pristao na povlaenje.
Stoga sud primjenom l.59 ZPP-a donosi rjeenje kao u izreci i prima na znanje
povlaenje tube.
Sudija,
Pouka:
Protiv ovog rjeenja stranka u postupku moe izjaviti albu
Kantonalnom(Okrunom)sudu_______u roku od 30 dana putem Opinskog suda
_______u 3 primjerka.
ANEKS 9 - Dostavljanje tube tuenom na odgovor

Broj: ________________
Dana, _______________
Opinski(Osnovni) sud u _____________ po sudiji _________________ u pravnoj stvari

tuitelja _______________________ iz ________________ protiv tuenog
_________________ iz _______________ radi __________________ v.s.
_______________, u toku pripremanja glavne rasprave donio je sljedee:
RJEENJE
U prilogu Vam dostavljamo tubu tuitelja protiv tuenog sa pravom da na istu date
odgovor na tubu u roku od 30 dana raunajui od dana prijema ovog poziva.
U odgovoru na tubu obavezni ste po lanu 71. ZPP izjasniti se o tubenom zahtjevu I
navesti mogue procesne prigovore te izjasniti se da li priznajete ili osporavate tubeni
zahtjev. U tom izjanjenju ukolio osporavate tubeni zahtjev trebate navesti razloge iz
kojih se tubenih razloga osporava, injenice na kojima zasnivate svoje navode, dokaze
kojima se utvruju te injenice, te pravni osnov za vae navode. Va odgovor na tubu
treba sadravati sve elemente podneska i to: oznaku suda, ime I prezime, ondosno naziv
pravne osobe, prebivalite ili boravite, odnosno sjedite stranaka, njihovih zakonskih
zastupnika i punomonika, predmet spora, i potpis.
Ukoliko u ostavljenom roku ne dostavite odgovor na tubu protiv Vas moe biti donesena
presuda zbog proputanja (ako je tuitelj u tubi takav prijedlog stavio).
U sluaju promjene Vae adrese duni ste u smislu lana 352. ZPP, o tome obavjestiti
ovaj sud, u protivnom e se snositi posljedice u skladu sa zakonom. Pod uslovima iz
lana 74. ZPP u svom odgovoru na tubu a najkasnije na pripremnom roitu moete
podnijeti protivtubu.
Sudija
________________
Pouka:
ANEKS 10 - Prozivtuba
Opinskom(Osnovni) sudu ________________

Tueni : _______________________
Tuitelj :________________________
Radi: smetanja posjeda
V.S.10.500,00
PROTIVTUBA
Tuitelj je protiv tuenog podnio tubu radi utvrivanja prava vlasnitva na nekretnini
oznaenoj kao k.. _________ upisana u zk. ul. _________. Dana 15.8.2003. godine
tuitelj je bez odobrenja tuenog postavio ogradu na spornoj nekretnini i zabranio
tuenom da ulazi u nekretninu i ubire plodove sa iste.
Dokaz:
- Uviaj na licu mjesta uz prisustvu geometra
- Sasluanje svjedoka N.N.
- Sasluanje stranaka
Stoga tueni podnosi protivtubu protiv tuitelja s prijedlogom da prvostepeni sud
provede postupak i donese sljedee
R J E E NJ E
Tueni je smeo tuitelja u mirnom faktikom posjedu nekretnine oznaene kao k..
________ upisane u zk. ul. ___________K.O. br. ____________, na nain to je dana
_______________ postavio drvenu ogradu i zabranio tuenom da pristupi nekretnini i
ubire plodove, pa je duan kaniti se ovakvog i slinog ponaanja u roku od 8 dana pod
Tuitelj je duan tuenom nadoknaditi trokove parninog postupka.
U Sarajevu dana _____________ Tueni:
_______________
(potpis)
ANEKS 11 - Poziv za pripremno roite

Broj: ________________
Dana, _______________
Opinski(Osnovni) sud u _____________ po sudiji _________________ u pravnoj stvari

tuitelja _______________________ iz ________________ protiv tuenog
_________________ iz _______________ radi __________________ v.s.
_______________, u toku pripremanja glavne rasprave donio je sljedee:
RJEENJE
Uz konsultaciju sa strankama, sud u ovoj pravnoj stvari zakazuje pripremno roite za

dan ________ sa poetkom u ____sati u zgradi suda, sudnica br._____.
Na pripremno roite trebaju pristupiti tuitelj po punomoniku_______i tueni lino.
Stranke se upozoravaju:
-tuitelj je duan dostaviti sve isprave i predmete,iznijeti sve injenice i predloiti dokaze
a u sluaju ne dolaska sud e donijeti rjeenje o povlaenju( ako tueni ne predloi
drugo);
-tueni je duan donijeti sve isprave i predmete, iznijeti injenice i predloiti dokaze, a u
sluaju ne dolaska sud e roita odrati u njegovoj odsutnosti(a ako je u tubi
predloeno donoenje presude zbog proputanja sud e donijeti predloenu presudu).
-ako stranke u toku postupka promjene adresu iz tube dune su u smislu l.352 ZPP-a,o
tome obavijestiti sud u protivnom e se dostava pismena vriti objavljivanjem na
Oglasnoj ploi suda.
Sudija:
_________
Pouka:
ANEKS 12 - Jedan zapisnik sa pripremnog roita
Opinski(Osnovni) sud u ____________

Broj: P_____________
ZAPISNIK SA PRIPREMNOG ROITA

Sainjen kod Opinskog(Osnovnog) suda u ____________ dana _____________
Sastav suda: Sudija ____________________

Zapisniar _________________
Pravna stvar: Tuitelj: _______________
Tueni: ________________
Radi: _____________
v.s. _______________
Za tuitelja: pristupio __________(ako nije pristupio navesti da li je uredno obavjeten)
Za tuenog: pristupio __________(ako nije pristupio navesti da li je uredno obavjeten)
Roite je javno.
Sud objavljuje da se otvara pripremno roite u pravnoj stvari tuitelja

_____________________ protiv __________________ radi___________________.
Poziva se tuitelj da ukratko izloi tubu.

Tuitelj ukratko izlae tubu (prilikom izlaganja sud ne treba dozvoliti da se opirno
obrazlau injenice i pravni osnov, ve e tuitelj ukratko izloiti injenini osnov I
predloiti dokaze te predloiti donoenje odluke po odreenom pravnom osnovu).
Sud zatim poziva tuenog da ukratko izloi odgovor na tubu (na isti nain e tueni
ukratko izloiti injenice iz odgovora na tubu ukoliko je isti dao u pismenoj formi, a ako
nije dao pismeni odgovor na tubu po pripremnom roitu e moi izloiti svoj odgovor
na tubu).
Nakon izlaganja sud raspravlja o eventualnim pitanjima koja se odnose na dalji tok
postupka (stranaku sposobnost, pravilnost zastupanja, prijedlog za izuzee, prigovor
mjesne nadlenosti i sl.).
Ukoliko sud ustanovi da postoji osnovanost procesnih prigovora na roitu e donijeti
rjeenje o istom, a ako smatra da je neosnovan prigovor donijet e rjeenje kojim e
odbiti prigovor, sa pravom albe tek na konanu odluku. Zatim sud donosi odluku o
zakazivanju glane rasprave i o emu e se raspravljati o glavnoj raspravi te koji e se
dokazi izvesti na glavnoj raspravi.
RJEENJE
Glavna rasprava se odreuje za dan _____________ u ____________sati u sudnici

br._____
Na raspravi e se raspravljati o sljedeim pitanjima:
1. osnovu tubenog zahtjeva,
2. visini tubenog zahtjeva,
3. preboju potraivanja,
4. zastari potraivanja i sl.
Na glavnoj raspravi izvesti e se sljedei dokazi:
- sasluanje stranaka,
- sasluati svjedoka N.N. i Z.M.
- izvriti uvid u isprave i to: ugovor o kupoprodaji,
Prisutne stranke primaju na znanje rjeenja o zakazivanju glavne rasprave. Sud e
pozvati: svjedoka N.N. i Z. M.
Zapisniar pp Sudija:
_________ ___________ ____________
___________
ANEKS 13 - Zapisnik sa sudskim poravnanjem
Opinski(Osnovni) sud u ____________

Broj: P_____________
ZAPISNIK SA PRIPREMNOG ROITA

Sainjen kod Opinskog(Osnovnog) suda u ____________ dana _____________
Sastav suda: Sudija ____________________

Zapisniar _________________
Pravna stvar: Tuitelj: _______________
Tueni: ________________
Radi: _____________
v.s. _______________
Za tuitelja: pristupio __________(ako nije pristupio navesti da li je uredno obavjeten)
Za tuenog: pristupio __________(ako nije pristupio navesti da li je uredno obavjeten)
Roite je javno.
Sud objavljuje da se otvara pripremno roite u pravnoj stvari tuitelja

_____________________ protiv __________________ radi___________________.
Poziva se tuitelj da ukratko izloi tubu.
Tuitelj ukratko izlae tubu (prilikom izlaganja sud ne treba dozvoliti da se opirno
obrazlau injenice i pravni osnov, ve e tuitelj ukratko izloiti injenini osnov i
predloiti dokaze te predloiti donoenje odluke po odreenom pravnom osnovu).
Sud zatim poziva tuenog da ukratko izloi odgovor na tubu (na isti nain e tueni
ukratko izloiti injenice iz odgovora na tubu ukoliko je isti dao u pismenoj formi, a ako
nije dao pismeni odgovor na tubu po pripremnom roitu e moi izloiti svoj odgovor
na tubu).
Tuitelj predlae da sa tuenim sklopi sudsku nagodbu tako to e tueni njemu isplatiti
iznos od __________ na ime naknade tete umjesto postavljenog tubenog zahtjeva u
roku od 10 dana, a tuitelj e odustati od zahtjeva iz tube i trokova postupka.
Tueni izjavljuje da pristaje na ponudu tuitelja.
Sud saglasno izjavama stranaka donosi slijedeu:
SUDSKU NAGODBU
Tueni je duan tuitelju na ime isplate duga platiti iznos od ________KM u roku od 10
dana od dana donoenja ove odluke.
U sluaju kanjenja sa isplatom tueni je obavezan na iznos duga utvrenim ovom
nagodbom platiti zakonsku zateznu kamatu od dana isteka roka ______ pa do isplate.
Svaka stranka snosi svoje trokove postupka.
Stranke se upozoravaju da sainjena i potpisana sudska nagodba ima snagu izvrnog
naslova u smislu l. 91 ZPP-a,(da stranke nemaju pravo albe) i da se ista moe pobijati
samo posebnom tubom u smislu l.92 ZPP-a.
Stranke svojim potpisom potvruju da su saglasne sa donesenom sudskom nagodbom:
Po jedan primjerak zapisnika o sudskoj nagodbi uruuje se strankama.
Zapisniar, Tueni Tuitelj Sudija
PODMODUL V GLAVNA RASPRAVA
1. U V O D U ovom podmodulu e dakle biti govora o uslovima za odravanje glavne

rasprave I toku glavne rasprave, sa osvrtom na dileme koje se pojavljuju u radu
prvostepenih sudova, posebno sa aspekta potivanja raspravnog naela, ali ne i potpunim
zanemarivanjem naela materijalne istine, u cilju potpunog utvrivanja injeninog stanja
i pravilne primjene materijalnog prava.
2. ZAKAZIVANJE GLAVNE RASPRAVE
Zakazivanje roita za glavnu raspravu regulisano je odredbama lanova 94 do 96 ZPP

RS i ZPP FBiH, lanom 225 ZPP BD BiH i lanovima 61 do 63 ZPP BiH. U odnosu na
ranija pravila o zakazivanju, nova rjeenja idu za tim da se omogui priprema glavne
rasprave tako da se u pravilu ista okona na jednom roitu. Prema tome, tok glavne
rasprave u velikoj mjeri e zavisiti i od rjeenja o zakazivanju glavne rasprave koje se
donosi na pripremnom roitu. Sud nakon okonanja pripremnog roita rjeenjem
odreuje odravanje roita za glavnu raspravu. (napomena: vidi Anex I) Ovdje je
posebno znaajno razjasniti kako e se formulisati pitanja o kojima e se raspravljati na
glavnoj raspravi. U praksi se esto dogaa da se ova formulacija ograniava na uoptenu
konstataciju tipa: ''raspravljati e se o navodima iz tube I odgovora na tubu''. Ovo
svakako ne bi bilo pravilno, posebno imajui u vidu da e tok glavne rasprave, pa i ishod
cijelog postupka, u mnogome zavisiti upravo od identifikovanja pitanja o kojima e se na
roitu za glavnu raspravu raspravljati. Miljenja smo da bi bilo neophodno da se u
samom rjeenju po mogunosti navedu konkretne injenice koje e se utvrivati na
glavnoj raspravi. Ukoliko se tako uini, razjasnit e se i mnoge dileme koje se pojavljuju
na samoj glavnoj raspravi (npr. mogunost postavljanja pojedinih pitanja svjedoku od
strane sudije i dr.)
Takoer je iz odredbi koje reguliu zakazivanje glavne rasprave oigledna elja
zakonodavca da se postupak uini kraim i ekonominijim, to je posebno izraeno u
odredbi da e se glavna rasprava u pravilu odrati najkasnije u roku od 30 dana od dana
odravanja pripremnog roita, te da e se roite zakazati za onoliko dana uzastopno
koliko je neophodno da se rasprava odri u kontinuitetu. Pravilo bi bilo predvidjeti
mogunost da se glavna rasprava ne moe zavriti isti dan kada je zakazana, te da e se
nastaviti slijedei dan. Oito je tenja zakonodavca bila da se postupak zavri na jednoj
glavnoj raspravi, bez odlaganja i nastavljanja.
injenica je da sa primjenom ovih odredbi u praksi ima dosta problema, iz razliitih
razloga. Mogue je i da je jedan od razloga okolnost da su sudije u prolim vremenima
stekle naviku da se glavna rasprava odlae vie puta i provodi vie roita, te ne ele
odstupati od stare prakse. Meutim, po naem miljenju, najvei problem je u tome to su
sudije na graanskim odjeljenjima skoro svih sudova u Bosni i Hercegovini preko svake
mjere optereene brojem predmeta u svojim referatima. Ukoliko jedan sudija u svom
referatu ima vie od hiljadu parninih predmeta, oito je da nije u mogunosti da
zakazuje rasprave u roku od 30 dana, niti da vodi rauna da se rasprava vodi u
kontinuitetu vie dana. Zbog toga dolazi do nedostatka slobodnih termina suda, te se
najee glavna rasprava ne moe nastaviti drugi dan, pa se nastavak odreuje za mjesec
ili vie dana, ime se na izvjestan nain gubi svrha ovakvih odredbi. Takoer e u
nekim sluajevima ve u fazi pripremnog roita biti ogledno da se rasprava ne moe
provesti u roku od 30 dana, naprimjer u sluajevima kad neki od dokaza nije mogue
pribaviti u tom roku ili kad je za vrenje vjetaenja potrebno vie vremena. Ukoliko na
pripremnom roitu nije odlueno o odreenim procesnim smetnjama, potrebno je i da se
u rjeenju o odreivanju roita za glavnu raspravu navede da e se o tim pitanjima
raspravljati.
Zakonom je predviena mogunost da se glavna rasprava odri i u nastavku pripremnog

roita, ali nisu poblie predvieni uvjeti za to. I ovdje je oigledna tenja da se postupak
uini efikasnijim i ekonominijim, s tim da bi ovu mogunost trebalo koristiti u
sluajevima kada je mogue odmah provesti potrebne dokaze. Naravno strankama bi
moralo biti omogueno raspravljanje o svim relevantnim pitanjima.
Takoer je predvieno da sud procijeni potencijalnu duinu trajanja glavne
rasprave te unaprijed odredi potreban broj dana za glavnu raspravu kako bi se ista mogla
odrati u kontinuitetu. U praksi se ova odredba rijetko primjenjuje, vjerovatno dijelom
zbog starih navika sudija, ali i zbog velike optereenosti sudija predmetima, zbog kojeg
je teko odvojiti vie radnih dana za voenje jedne glavne rasprave.
Rjeenje kojim se odreuje provoenje glavne rasprave se ne dostavlja strankama, budui
da je isto uneseno u zapisnik sa pripremnog roita. Naravno, ukoliko jedna od stranaka
nije bila prisutna na pripremnom roitu, uz poziv na glavnu raspravu e joj se dostaviti
prepis zapisnika. Na roite za glavnu raspravu pozivaju se stranke koje nisu bile prisutne
na pripremnom roitu, te svjedoci i vjetaci koje je sud odluio pozvati.
Ukoliko je odreeno provoenje dokaza vjetaenjem, vjetak se poziva na glavnu
raspravu a uz poziv mu se dostavlja i rjeenje kojim se odreuje vjetaenje. Rok za
dostavljanje nalaza i miljenja vjetaka trebao bi biti tako odreen da se taj nalaz i
miljenje mogu dostaviti strankama najmanje 8 dana prije roita za glavnu raspravu.
Naravno da je oigledno da su ovi rokovi postavljeni nerealno i da je gotovo nemogue
da u periodu od 30 dana vjetak bude obavijeten o predmetu vjetaenja, izradi nalaz i
miljenje, te da se taj nalaz i miljenje dostave strankama 8 dana prije odravanja
rasprave. Ovo pogotovo vai u sluajevima kada se radi o sloenijim vjetaenjima. U
praksi se ovi rokovi probijaju u velikoj mjeri, to se u jednom broju sluajeva ne moe
izbjei, te je po naem miljenju tada to potpuno opravdano.
Mogue dileme i pitanja:
1. ta je najpravilnije uiniti ukoliko ne postoji objektivna mogunost zakazivanja roita
u roku od 30 dana?
2. ta treba uzeti u obzir prilikom procjene koliko je dana neophodno da se rasprava odri
u kontinuitetu?
3. Kad su ispunjeni uslovi da se glavna rasprava odri odmah nakon pripremnog roita?
4. Da li je u rjeenju o odreivanju glavne rasprave, prilikom identifikovanja pitanja o
kojima e se raspravljati, potrebno istaknuti samo injenice koje su sporne izmeu
parninih stranaka?
5. Da li se glavna rasprava moe provesti odmah nakon pripremnog roita ukoliko jedna
od stranaka nije sa tim saglasna ili nije prisutna na pripremnom roitu?
6. Da li u pozivu za pripremno roite mora stajati upozorenje da postoji mogunost
odravanja glavne rasprave odmah nakon pripremnog roita?
7. Ukoliko je odreen dokaz sasluanjem parninih stranaka, a stranka ima punomonika
koji je zastupa u tom postupku, da li stranku treba lino pozivati na roite za glavnu
raspravu?
Varijante moguih odgovora:

1. Naravno da sudije koje u svom referatu imaju vie od hiljadu parninih predmeta nisu
u mogunosti da u svim svojim predmetima zakazuju roita u roku od 30 dana od dana
odravanja pripremnog roita. Sudije se snalaze na razne naine kako bi rijeili ovaj
problem, a najee u zakonskom roku zakazuju roita u postupcima koji su predvieni
kao hitni postupci i u predmetima u kojima ocjene da mogu za njih nastupiti problemi
ukoliko prekorae rok. Zbog toga se predmeti u sporovima male vrijednosti I drugi
predmeti za koje sudije ocijene da su manje znaajni zakazuju u puno duim vremenskim
rokovima. Ovome se ne moe nita prigovoriti, budui da sudije objektivno nisu u
mogunosti da postupaju striktno po zakonu, te se moraju snalaziti kako znaju I umiju.
Miljenja smo da je ovaj rok, kao i neki drugi rokovi predvieni zakonima, nerealan u
uslovima sadanje optereenosti sudova graanskim predmetima.
2. Budui da sud na pripremnom roitu odluuje o predmetu raspravljanja I dokazima
koji e se provoditi, imajui u vidu kompleksnost predmeta, te broj dokaza ije
provoenje je odreeno (naroito broj svjedoka), sud moe i procjeniti duinu
trajanja glavne rasprave. Naravno da ova procjena zavisi i od iskustva sudije. Meutim
sve okolnosti se ne mogu predvidjeti, te sudije u praksi esto grijee u ovim procjenama.
Miljenja smo da je gotovo nemogue uvijek predvidjeti duinu trajanja glavne rasprave,
te je u praksi jako teko realizovati odredbu kojom se propisuje da sud zakazuje raspravu
za onoliko dana uzastopno koliko je neophodno da se ista odri u kontinuitetu.
U zavisnosti od sloenosti predmeta i dokaza koji su odreeni za izvoenje na roitu za
glavnu raspravu (sasluanja stranaka, veeg broja stranaka i svjedoka), moglo bi biti
svrsishodno da sud kod takvih predmeta odredi glavnu raspravu za dva dana, tako to bi
prvog dana parnine stranke izloile tubu i izvele dokaz sasluanjem stranaka, a drugi
dan u nastavku da se pristupi sasluanju svjedoka, a ovo iz razloga to je u praksi ve
primijeeno da svjedoci nekada budu pozvani za jutarnje sate, kada je zakazan poetak
roita za glavnu raspravu, te zatim dugo ekaju na izvoenje dokaza sasluanja, obzirom
na zakonom utvreni tok glavne rasprave.
3. Miljenja smo da bi do ovakve situacije moglo doi u relativno jednostavnijim
predmetima, kada je injenino stanje meu strankama nesporno, ili postoji oit
nedostatak aktivne ili pasivne legitimacije na strani stranaka, ili je potraivanje oigledno
zastarjelo, a istaknut je prigovor zastarjelosti na pripremnom roitu, ukratko u
sluajevima kada sudija moe procijeniti na koji nain e donijeti odluku u predmetu.
Naravno, pretpostavlja se da na raspravu ne treba pozivati trea lica, npr. svjedoke, niti
odreivati uviaj. (napomena: vidi Anex III-primjer 2)
4. U naelu je u rjeenju o odreivanju glavne rasprave potrebno istaknuti samo injenice
koje su sporne izmeu parninih stranaka, meutim ukoliko postoji sumnja da stranke
tee ka raspolaganju koje nije dozvoljeno, sud moe odrediti da se raspravlja i o
nespornim injenicama. (napomena: vidi Anex III-primjer 3)
5. U ovom sluaju postoje dva razliita miljenja. Po jednom ne bi bilo mogue provesti
glavnu raspravu nakon pripremnog roita bez saglasnosti svih parninih stranaka, a po
drugom to bi bilo mogue u sluaju ako je injenino stanje nesporno ili ako na
pripremnom roitu nisu izneseni novi navodi, koji nisu navedeni u tubi I odgovoru na
tubu, a ne radi se o sloenom predmetu. Mi smatramo da bi odravanjem glavne
rasprave nakon pripremnog roita, na koje nije pristupila jedna od strana, a da o takvoj
mogunosti nije upozorena u pozivu za raspravu, dolo do povrede odredaba parninog
postupka koja se ni na raspravi pred drugostepenim sudom ne bi mogla otkloniti, to bi
dovelo do ukidanja odluke prvostepenog suda i vraanja na ponovni postupak ( lan 227
stav 1 taka 2 ZPP-a FBiH i RS).
6. Miljenja smo da bi bilo potrebno da u pozivu stoji ovakvo upozorenje, kako bi stranke
bile svjesne mogunosti da se glavna rasprava moe odrati odmah nakon pripremnog
roita. Ovakvo upozorenje sud bi mogao staviti samo kada na osnovu
sloenosti predmeta procijeni da postoje uslovi odravanja glavne rasprave istog dana
nakon okonanog pripremnog roita.
7. U sluaju odreivanja provoenja dokaza sasluanjem parninih stranaka na
pripremnom roitu, ukoliko je na istom prisutan njen punomonik, nije potrebno
posebno pozivati parninu stranku, ve se nalae njenom punomoniku da je obavijesti o
provoenju tog dokaza.
3. TOK GLAVNE RASPRAVE
3.1. Opte napomene

Tok glavne rasprave regulisan je lanovima 97 do 110 ZPP RS i ZPP FBiH, lanovima
226 do 236 ZPP BD BiH i lanovima 64 do 77 ZPP BiH. Glavna rasprava je centralni dio
parninog postupka, a sud donosi odluku o tubenom zahtjevu na osnovu procesnog
materijala iznesenog na njoj, postupajui u duhu lana 8 Zakona o parninom postupku
eniteta i Distrikta Brko i lana 13 ZPP BiH, koji sadri naelo slobodne ocjene
dokaza ili slobodnog sudijskog uvjerenja, a koje naelo se primjenjuje i u ostalim fazama
postupka (npr. na pripremnom roitu kada sud cijeni koji dokaz e parnine stranke
izvesti na roitu za glavnu raspravu, ocjena prihvatanja izvoenja dokaza koji je
predloen na glavnoj raspravi i sl).
Glavna rasprava stoga predstavlja niz procesnih radnji stranaka i suda preuzetih radi
utvrivanja injenica, na koje e sud primijeniti materijalno pravo prilikom donoenja
odluke. Ona je neophodna za donoenje prvostepene odluke, osim u sluajevima izriito
predvienim zakonom. U novim zakonima posebno je naglaeno naelo koncentracije
dokaza, kao i cjelokupnog postupka. Tenja zakonodavca je bila da se izmijene odredbe
koje su na izvjestan nain omoguavale da se postupak odugovlai, te da se roite za
glavnu raspravu bezrazlono odlae, ak i na neodreeno vrijeme. Stoga bi prema
odredbama novih zakona, u pravilu, glavna rasprava trebala biti provedena na jednom
roitu. Ovo naelo nalazi mjesto u uvodnim odredbama novih Zakona (lan 11 ZPP RS i
ZPP FBiH i lan 16 ZPP BiH) kao jedan od osnovnih naela parninog postupka, a u
zakone su unesene i brojne druge odredbe koje bi trebale da omogue ostvarenje tog
naela. Nema sumnje da je, u skladu s novim pravilima, zaista u velikom broju sluajeva
mogue okonati glavnu raspravu na samo jednom roitu bez odugovlaenja, ime se
omoguava efikasnije rjeavanje graanskih predmet. To naravno predstavlja idealnu
situaciju, dok se u praksi esto deava i da se roite za glavnu raspravu vodi u vie
nastavaka, a iz veeg broja razloga, o kojima e kasnije biti govora. U sluaju kada doe
do odlaganja glavne rasprave i njenog nastavljanja, i dalje vai princip jedinstva glavne
rasprave, to znai da glavna rasprava uvijek predstavlja jednu procesnu cjelinu. Pod tim
se podrazumijeva da radnje provedene na prethodnom roitu ne gube procesno znaenje,
i da se u pravilu ne moraju ponavljati, te takoer i da je sud prilikom odluivanja
obavezan uzeti u obzir cjelokupnu procesnu grau i navode stranaka iznesene tokom
cijele glavne rasprave, na bilo kojem od roita.
U novim zakonima ustanovljen je institut povlaenja tube u sluaju da tuitelj ne doe
na roite za glavnu raspravu, uz ispunjavanje i drugih uslova, dok je naputena prijanja
mogunost nastupanja mirovanja postupka. Ovo je takoer uinjeno u cilju breg
okonavanja postupka, u sluaju kada tuitelj izgubi interes da se isti vodi. Vjerovatno
najznaajnija izmjena u pogledu materije glavne rasprave jeste ukidanje mogunosti
iznoenja novih injenica i predlaganja dokaza tokom cijele glavne rasprave. Upravo ova
mogunost se esto koristila od strane parninih stranaka u situacijama kada im je bilo u
interesu da se postupak unedogled odugovlai. Takoer je veoma znaajna izmjena
uinjena time to je ukinuta mogunost ponovnog otvaranja glavne rasprave koja je
zakljuena, a koji institut se u prolosti takoer esto koristio u svrhu odlaganja
donoenja odluke, a bez prave potrebe.
Nove odredbe kojima se regulie tok glavne rasprave mogle bi biti od utjecaja i na
promjenu organizacije u oblasti advokature. Naime, advokati koji su punomonici
stranaka nisu vie u mogunosti da jedan drugog zamjenjuju na raspravama, te da na iste
dolaze nespremni, zbog ega su se rasprave esto odlagale vie puta. Naime,
punomonici stranaka sada moraju biti potpuno spremni za glavnu raspravu (kao i za
pripremno roite), jer bi proputanjem parninih radnji mogla nastupiti teta za njihove
stranke, a koja se nee moi otkloniti u daljem toku postupka. Pretpostavljamo da e se
stoga ee pojavljivati i tube kojima stranke potrauju naknadu tete od advokata koji
su ih zastupali, u sluaju da su propustili provoenje nekih parninih radnji usljed ega je
nastupila teta za stranku. Takoer se moe pretpostaviti da e doi i do stvaranja
udruenih advokatskih kancelarija ili drugih formi udruivanja rada advokata, poto e to
biti neophodno da bi se odgovorilo zahtjevima koje nameu novi procesni zakoni. I ovdje
moramo naglasiti potrebu dalje edukacije i pripadnika advokatske profesije, te pravnika
koje zastupaju firme i preduzea, budui da odredbe novih procesnih zakona nameu
visoke standarde pri zastupanju stranaka. Otvara se i pitanje efikasne pravne pomoi
za stranke koje nisu u mogunosti da angauju advokata kao punomonika, to je
problem koji vjerovatno u blioj budunosti nee biti adekvatno rijeen.
Novim zakonima izmijenjene su i odredbe o upravljanju postupkom od strane sudije.
Naime, sudije nemaju vie obavezu da se brinu da se o predmetu spora svestrano
raspravlja, kao to je bilo predvieno prijanjim zakonodavstvom. Ovo je u skladu sa
znaajem naela dispozicije stranaka, a uloga suda je u velikoj mjeri reducirana i svodi se
na voenje rauna da se rasprava odvija na pravilan nain, bez nepotrebnih odlaganja te
da se raspravlja samo o pitanjima bitnim za donoenje odluke.
3.2. Otvaranje glavne rasprave

Glavna rasprava zapoinje time to sudija otvara glavnu raspravu. Ne bi bilo na odmet da
sudija objavi svoje ime i prezime, mada se moe pretpostaviti da ga stranke ve znaju,
kako bi stranke bile u mogunosti da eventualno zatrae izuzee. Sudija poziva sve osobe
koje su pozvane na roite za glavnu raspravu da uu u sudnicu I objavljuje predmet
raspravljanja. Objavljivanje predmeta raspravljanja bi se trebalo sastojati u oglaavanju
stranaka u sporu, te saetog oznaenja predmeta spora, (npr. utvrenje prava vlasnitva,
radni spor, razvod braka i dr.) U praksi se ovo objavljivanje predmeta spora esto ne
provodi, zbog nedostatka vremena, za to smatramo da ne predstavlja poseban problem.
Sudija zatim ustanovljava da li su ispunjene pretpostavke za odravanje rasprave, t.j da li
su pristupile sve pozvane osobe (stranke, njihovi zakonski zastupnici i punomonici,
umjeai, svjedoci, vjetaci), te se to konstatuje na zapisnik. Ako sudija ustanovi da su
neke od pozvanih osoba izostale, provjerava da li su uredno pozvane, pa ako jesu, da li
imaju opravdan razlog za izostanak. Sudija treba da u zapisnik konstatuje razloge
neodazivanja, a njih moe ustanoviti na osnovu primjedbe dostavljaa navedene na
dostavnici, na osnovu informacija dobijenih od prisutnih osoba, ili na osnovu
eventualnog obavjetenja osobe koja je izostala, a kojim opravdava svoj izostanak. U
praksi se naravno esto deava da dostavljai, bilo sudski, bilo potanski, ne postupaju
pravilno po odredbama ZPP-a o dostavi, pa je je nekad teko ustanoviti da li je osoba
koja nije pristupila na roite zapravo uredno obavijetena.
U sluaju neopravdanog izostanka tuitelja, u pravilu e se tuba smatrati povuenom.
Ovo se deava po sili zakona, te nije potreban prijedlog protivne stranke. Time se stvara
presumpcija da je tuitelj povukao tubu. Parnini postupak se i pokree voljom tuitelja,
a pretpostavlja se da je njemu u interesu da se postupak okona to bre. Stoga se njegov
izostanak sa roita smatra njegovim disponiranjem o daljem voenju parnice, te se
pretpostavlja da je izgubio interes za dalje voenje
parnice. Zakon ostavlja mogunost tuenom da trai da se roite odri, i ako tuitelj nije
pristupio na njega. Tueni moe imati pravni interes da se raspravi predmet spora, a
takoer moe i pretpostaviti da e tuitelj traiti prijedlog za povrat u prijanje stanje.
Stoga se u praksi mogu oekivati i sluajevi da se tueni zaista upusti u raspravljanje. U
tom sluaju se postavlja problem odvijanja glavne rasprave u odsustvu tuitelja. Postavlja
se pitanje ko e izloiti tubu, te izvoditi dokaze koje je tuitelj predloio na glavnoj
raspravi. U sluaju neopravdanog izostanka tuenog sa roita za glavnu raspravu, zakon
predvia da e se rasprava odrati bez njegovog prisustva. Naime, smatra se da je i u
ovim okolnostima naelo kontradiktornosti zadovoljeno, jer je tuenom samim urednim
pozivanjem pruena mogunost da raspravlja pred sudom. Prema tome, svojim
izostankom tueni prihvata rizik odravanja glavne rasprave u njegovom odsustvu, a tako
i svih drugih posljedica koje za njega mogu nastupiti. U ovakvom sluaju sud bi morao
na glavnoj raspravi izloiti odgovor na tubu i druge navode tuenog koji su eventualno
izneseni na pripremnom roitu.
Prema odredbama novih zakona, neopravdan izostanak uredno obavijetene
stranke ne moe dovesti do odgode ili odlaganja rasprave, ak ni na zahtjev druge strane.
Meutim u praksi se esto pojavljuju sluajevi kada uredno obavijeteni tueni ne
pristupi na raspravu, da tuitelj trai odgodu roita za glavnu raspravu, emu sud u
pravilu udovoljava. Mada ovakva mogunost ne postoji prema novim zakonima,
smatramo da ovakvo postupanje sudova u sutini ne moe dovesti do tetnih posljedica, a
posebno imajui u vidu da stranke disponiraju svojim zahtjevima, pa tako i tuitelj koji
predlae odgodu.
Nakon to sudija otvori glavnu raspravu, objavi predmet raspravljanja i utvrdi jesu li
dole sve pozvane osobe, sudija treba da utvrdi postoje li procesne smetnje za dalje
postupanje. Ovo bi moglo u praksi izazvati razne dileme. Naime, predvieno je da sud
prvo utvruje da li postoje procesne smetnje, prije raspravljanja o glavnoj stvari, a zatim
dozvoljava mogunost raspravljanja o procesnim pitanjima odvojeno od raspravljanja o
glavnoj stvari ili zajedno sa raspravljanjem o glavnoj stvari. Miljenja smo da sud,
ukoliko treba odluiti o prigovoru postojanja procesnih smetnji treba prvo da raspravi I
odlui po takvom prigovoru. Ukoliko ga ne usvoji, to bi trebao usmeno saopiti
strankama, te nastaviti sa raspravljanjem o glavnoj stvari.
Sudska praksa
Ne nastupa fikcija povlaenja tube ako je jedna od stranaka podneskom primljenim
prije odravanja roita traila odlaganje roite, a sud nije rijeenjem odbio prijedlog i
rjeenje dostavio strankama prije dana roita.
Iz obrazloenja: prema odredbama lana 449 stav 2 ZPP-a, ako sa pripremnog roita ili
sa prvog roita za glavnu raspravu, ili s bilo kojeg kasnijeg roita izostanu obje stranke,
sud e roite odloiti, a ako ni na novo roite ne dou obje stranke, smatrat e se da je
tuilac povukao tubu. Primjenom navedene odredbe zakona sankcionie se pasivnost
parninih stranaka, odnosno neopravdano izostajanje stranaka sa roita.
Meutim, u prilici kad jedna od stranaka podneskom trai odlaganje roita, kako je to u
konkretnom sluaju blagovremeno traio punomonik tuitelja, nisu ispunjeni uvjeti za
primjenu lana 499 stav 2 Zakona o parninom postupku, ukoliko prije roita sud nije
rjeenjem odbio prijedlog i to rjeenje prije odravanja roita dostavio strankama.
(Rjeenje Vrhovnog suda Federacije BiH broj P-216/98 od 10.11.1998 godine)
Ne smatra se da je stranka uredno obavijetena o roitu, ako su pozivi upueni
punomo mu nije obnovljena nakon ponovnog otvaranja ureda.
(Vrhovni sud FBiH P-5/98 od 24.02.1998 godine).
3.3. Odvijanje glavne rasprave

Odredbe novih zakona mnogo detaljnije reguliu odvijanje glavne rasprave tj. redoslijed
poduzimanja pojedinih parninih radnji, u usporedbi sa odredbama starih zakona. Ovo se
posebno donosi na redoslijed izvoenja dokaza. U pogledu odredbe da prvo tuitelj,
odnosno zastupnik ili punomonik tuitelja, ukratko izlau bitna pitanja iz tube i ita
isprave, to se moe razumijeti tako da je izlaganje tube usmeno, pa u pravilu ne bi bilo
pravilno dozvoliti da se tuba ita ili da tuitelj samo izjavi da ostaje kod pismenog teksta
tube. Smatramo da nije neophodno izlagati cijelu tubu, odnosno odgovor na tubu, ve
samo njihove bitne injenine I pravne aspekte. Pretpostavljamo da se u praksi esto
dogaa da sudija na prijedlog stranke konstatuje da stranke ostaju kod tube ili odgovora
na tubu datog u pismenom obliku, poto se tako skrauje vrijeme trajanja roita za
glavnu raspravu. Uostalom, ako stranke nemaju nita da dodaju samoj tubi ili odgovoru
na tubu, ne vidimo zato bi bilo pogreno samo konstatovati da ostaju kod navoda iz
njih. Ovo bi bilo donekle u suprotnosti sa naelom usmenosti, ali smatramo da ne bi
moglo uticati na donoenje pravilne odluke.
Miljenja smo da sud ne bi trebao ni dozvoliti iznoenje cjelokupnih navoda koje su
stranke iznijele u svojim pismenim podnescima, jer bi to bilo nesvrsishodno i vodilo
nepotrebnom produenju roita za glavnu raspravu. Druga bi situacija bila ukoliko bi se
roite za glavnu raspravu u potpunosti audio snimalo, kao to je to za sada sluaj samo u
krivinom postupku, u nekim sudovima koji su za to tehniki opremljeni, Tada bi zaista
bilo neophodno usmeno izlagati sve navode iz tube i odgovora na tubu.
Zakoni propisuju i da se prilikom izlaganja tube provedu dokazi itanjem isprava. Ovo
je neobino rjeenje koje je u suprotnosti sa dosadanjom praksom i navikama sudija.
Ipak se izvoenje dokaza itanjem isprava prije izvoenja drugih dokaza ini loginim,
budui da isprave, posebno javne, esto predstavljaju najmanje sporno dokazno sredstvo,
pa bi nakon itanja isprava neke injenice mogle meu strankama biti razjanjene, uslijed
ega nee biti potrebno izvoditi i druge dokaze. Po nekim miljenjima, ovu odredbu o
itanju isprava trebalo bi shvatiti restriktivno, kao itanje samo onih isprava koje je
neophodno izloiti u sklopu kratkog izlaganja tube. Nakon toga tueni ukratko izlae
odgovor na tubu. Tueni je ranije podnio pismeni odgovor na tubu i na raspravi
usmeno samo izlae njegove bitne aspekte. Sud bi trebao nakon izlaganja bitnih
elemenata tube i odgovora na tubu dozvoliti strankama da nastave raspravljati o
injeninim i pravnim pitanjima vanim za presuenje, a posebno im dozvoliti da se
izjasne o navodima protivne stranke.
U pravilu, izostanak osoba koje su pozvane na glavnu raspravu a koje nisu stranke,
njihovi punomonici ili zakonski zastupnici (npr.svjedoci,vjetaci), bez obzira na razlog
izostanka, ne spreava njeno odravanje. Sud e u toku daljeg raspravljanja, zavisno od
prijedloga stranaka, te rezultata izvoenja drugih dokaza, odluiti je li potrebno da se radi
ponovnog pozivanja tih osoba roite odloi i zakae novo. Razlozi izostanka ovih osoba
mogu biti relevantni samo za odluku o eventualnom izricanju kazne, u smislu odredaba o
nepotivanju suda.
Treba napomenuti da zakoni obavezuju sud da o pretpostavkama za odravanje rasprave
brine i prije dana odravanja glavne rasprave. Tako je predvieno da je sud duan osam
dana prije odravanja roita provjeriti da li postoje zakonske pretpostavke za odravanje
rasprave i da li e dokazi biti pribavljeni do roita, te e u protivnom odgoditi raspravu.
Ovo je lijepo zamiljeno, ali naravno da se ovakve odredbe u praksi rijetko sprovode,
poto veina sudija koji vode graanske predmete u Bosni I Hercegovini, usljed
ogromnog broja predmeta sa kojima su zadueni, fiziki nije u mogunosti da vri ovakve
provjere i procjenjuje vjerovatnou da se roite nee moi odratiOdluka o tome koji e
se dokazi izvoditi donosi se na glavnoj raspravi samo ako je jedna od stranaka predloila
izvoenje novih dokaza koji nisu bili predloeni na pripremnom roitu. U tom e
sluaju, nakon izjanjenja protivne stranke, sud najprije odluiti da li su ispunjeni uslovi,
tj. da li je stranka uinila vjerovatnim da bez svoje krivice nije mogla predloiti dokaz na
pripremnom roitu. Isto se odnosi i na situaciju kada tuilac izjavi da preinaava tubu,
ili tueni istie protivtubeni zahtjev, tj sud e, prije pristupanja izvoenju dokaza,
odluiti da li su ove radnje stranaka dozvoljene. Sud je duan da, u procesno-pravnom
smislu, rukovodi izvoenjem dokaza na glavnoj raspravi i odluuje da li je potrebno
odstupiti od redoslijeda utvrenog zakonom. Na samim strankama je obaveza da vode
rauna da se iz izvedenih dokaza dobiju odgovori na sva pitanja bitna za odluivanje. To
ipak ne znai da sud ne moe preduzimati radnje koje e mu pomoi da se razjasne
odreene injenice bitne za odluivanje. Sudu je ostavljeno ovlatenje da osobama koje
se sasluavaju postavlja pitanja u bilo koje vrijeme, tj. tokom cijelog sasluanja. Dakle,
sud ipak zadrava i odreenu ulogu u rukovoenju izvoenjem dokaza u materijalno -
pravnom smislu. Pri tome, sudija koji vodi postupak mora biti izuzetno paljiv da ne bi
svojim postupanjem izazvao sumnju u nepristrasnost, budui da i postavljanjem
pitanja sudija moe uticati na saznavanje injenica koje mogu biti vane za donoenje
odluke.
Prema odredbama o redoslijedu izvoenja dokaza, nakon izlaganja tube i odgovora na
tubu, te izvoenja dokaza itanjem isprava, prvo se pristupa sasluanju stranaka. Moe
se pretpostaviti da je ovako predvieno radi tenje da stranke daju to vjerodostojnije
iskaze, budui da ne mogu svoj iskaz prilagoavati ostalim izvedenim dokazima, posebno
iskazima svjedoka. Zatim se sasluavaju svjedoci, i to prvo svjedoci koje je predloio
tuitelj, a zatim oni koje je predloio tueni. Nakon sasluanja svjedoka izvode se svi
ostali dokazi, od kojih se svojim znaajem izdvaja vjetaenje. U pravilu bi provoenje
dokaza uviajem trebalo obavljati nakon sasluanja stranaka I svjedoka. Meutim, u
skladu s naelom procesne ekonomije, u velikom broju sluajeva bie najsvrsishodnije
izvesti ovaj dokaz prije svih ostalih dokaza. Ovo bi posebno vailo za sluajeve kada je
potrebno da se na uviaju provede i vjetaenje, to e i biti sluaj u najveem broju
predmeta.
Na pripremnom roitu se rjeenjem odreuje predmet uviaja, termin uviaja, predmet
vjetaenja ukoliko se vjetaenje odvija u sklopu uviaja na licu mjesta, odreuje rok za
izradu nalaza i odreuje termin glavne rasprave (ostavljajui dovoljno vremena za
dostavu nalaza vjetaka parninim strankama- najmanje 8 dana), dakle sve ove radnje se
imaju obaviti prije glavne rasprave. Miljenja smo da bi u takvom sluaju bilo najbolje da
se prvo odredi roite na licu mjesta radi obavljanja uviaja, na to roite pozvati
vjetaka, a zatim zakazati nastavak roita za glavnu raspravu vodei rauna o roku koji
je potreban vjetaku za izradu nalaza i miljenja ( i dostavu nalaza parninim strankama),
te na tom sljedeem roitu po mogunosti izvesti sve ostale dokaze i zakljuiti glavnu
raspravu.
to se tie zavrnih izlaganja stranaka, u njima bi se trebalo rezimirati i naglasiti ono to
je ve izneseno tokom rasprave, te izvui odreene zakljuke. Odredbe novih zakona
ukazuju da bi od redoslijeda odvijanja glavne rasprave trebalo odstupati samo izuzetno,
ali su u praksi, prema naim saznanjima ta odstupanja esta. Nekada do ovih odstupanja
dolazi zbog starih navika sudija, ali su ista esto i nuna. Na primjer, nemogunost
izvoenja jednog dokaza na roitu za glavnu raspravi dovee do toga da se prvo izvedu
drugi dokazi. Uglavnom, rukovoenje raspravom podrazumijeva ovlatenje suda da
raspravu otvori, da odreuje, u okvirima predvienim zakonom, koje e se radnje i kojim
redoslijedom preduzimati, da daje rije strankama i drugim uesnicima postupka, da
donosi i objavljuje odluke, da pri izvoenju dokaza ne dozvoljava postavljanje odreenih
pitanja, da diktira zapisnik, brine se o redu u sudnici I dostojanstvu suda, odluuje o
iskljuenju javnosti, o odgodi, odlaganju i nastavku roita, o zakljuenju glavne
rasprave, izrie kazne zbog zloupotrebe prava, naruavanja reda ili vrijeanja suda i sl.
Sud mora voditi rauna da se glavna rasprava odvija u skladu sa naelom procesne
ekonomije, uz najmanji utroak vremena I sredstava.
Prema tome, sud treba i da nastoji da ne dolazi do nepotrebnih odgoda ili odlaganja
roita, te da se raspravljanje ne proiri i na ona pitanja koja nisu bitna za donoenje
odluke o predmetu spora. Stoga sud ima ovlaenje da odbije provoenje procesnih radnji
koje nisu bitne za postupak, te da prilikom sasluavanja stranaka, svjedoka I vjetaka ne
dopusti pitanja koja su nebitna za predmet. Takoer sud ima mogunost izricanja
novanih kazni uesnicima u postupku, kada ocijeni da oni zloupotrebljavaju svoja
procesna prava. Ova zloupotreba se uglavnom sastoji u koritenju procesnih prava u
svrhu odugovlaenja postupka ili ikaniranja protivne stranke. U posebnoj glavi novih
zakona (Glava XXV ZPP RS, ZPP FBiH i ZPP BiH) navedene su odredbe o
nepotovanju suda, te odreene novane kazne koje sud moe izrei uesnicima u
postupku, kao i licima koja postupak prate kao pripadnici javnosti. Izdvajanje ovih
odredbi u posebnu glavu zakona predstavlja novinu u procesnom zakonodavstvu.
Izuzetak je ZPP BD BiH, koji u odredbama kojima se regulie odravanje
reda na glavnoj raspravi (lanovi od 247-249) predvia ovlaenja suda da novano
kanjava uesnike u postupku. Sud je uvijek obavezan da uva dostojanstvo stranaka u
postupku, a posebno dostojanstvo samog suda, te da u tu svrhu izrie i kazne, ako je to
neophodno.
U praksi smo svjedoci da sudovi veoma rijetko poseu za mjerama novanog kanjavanja
ili udaljenja iz sudnice lica koja remete odvijanje glavne rasprave. Miljenja smo da bi
ovakvu praksu valjalo promjeniti, to bi vodilo poveanju autoriteta suda pred strankama
i javnou.
Postupak na glavnoj raspravi odvija se usmeno, a dokazi se u pravilu izvode neposredno
pred sudom. Prema tome, u postupku se kao temeljna istiu naela usmenosti i
neposrednosti. U fazi glavne rasprave nema izuzetaka od naela usmenosti (osim
mogunosti pismenog postavljanja pitanja i davanja odgovora svjedoka koji je gluh ili
nijem). Prema naelu neposrednosti, odluka o tubenom zahtjevu se moe zasnivati samo
na dokazima provedenim neposredno na glavnoj raspravi. Jednu od najvanijih izmjena u
odnosu na stari parnini postupak predstavlja uskraivanje mogunosti iznoenja novih
injenica i dokaza sve do zakljuenja glavne rasprave, pa ak i u albi. Stara rjeenja su
esto dovodila do odugovlaenja prvostepenog postupka, i otvarala put zloupotrebama od
strane parninih stranaka. U skladu sa naputanjem naela materijalne istine, te razlozima
procesne ekonomije, injenice koje nisu bile iznesene, kao ni dokazi koji nisu bili
predloeni na pripremnom roitu, u pravilu se ne mogu iznositi, odnosno predlagati na
glavnoj raspravi.
Naravno, i od ovog pravila (uostalom kao i svakog drugog), postoji izuzetak, i to ako su
stranke u stanju uiniti vjerovatnim da navedene injenice, odnosno dokaze, bez svoje
krivice nisu bili u mogunosti iznijeti odnosno predloiti na pripremnom roitu. Ovaj
izuzetak bi se prvenstveno trebao odnositi na injenice koje su nastupile nakon
odravanja pripremnog roita. Miljenja smo da prijedloge za iznoenje novih injenica i
predlaganje novih dokaza sud mora cijeniti jako restriktivno.
Osnovno pravilo je da se uvijek prvo izvode dokazi koje je predloio tuitelj, a zatim
dokazi tuenog, ali se naravno u praksi esto dogaa da se od ovog pravila mora
odstupiti. Sud je duan voditi rauna da stranke, prilikom ispitivanja protivne stranke,
svjedoka ili vjetaka, ne uznemiravaju ili vrijeaju ispitivanu osobu, te im je u protivnom
ovlaten izrei novanu kaznu. Sasluani svjedoci i vjetaci ostaju u sudnici, ako im sud
to naloi. Prema tome, opte je pravilo da svjedoci naputaju sudnicu nakon
davanja iskaza. Sud je ovlaten da procesna rjeenja koja je donio u toku postupka
opozove ili izmijeni. Prema tome, sud to moe uiniti i na glavnoj raspravi u pogledu
odluka koje su donijete na pripremnom roitu, a kojima se upravlja postupkom.
Ukoliko zakonom nije drugaije predvieno, ovakva procesna rjeenja se mogu pobijati
samo albom protiv konane odluke.
U toku glavne rasprave moe doi i do preinaenja tube, u subjektivnom I objektivnom
smislu, s tim da isto sud moe dozvoliti i bez pristanka tuenog ako tuitelj bez svoje
krivnje nije mogao tubu preinaiti ranije i ako je tueni u mogunosti da raspravlja po
preinaenoj tubi bez odlaganja glavne rasprave
3.4. Zakljuenje glavne rasprave

Nakon to budu okonane sve faze glavne rasprave i predmet bude spreman za
presuenje, sud e proglasiti da je glavna rasprava zakljuena. Odredba o zakljuenju
rasprave u novim zakonima je izmijenjena zbog naputanje naela materijalne istine.
Nema vie mogunosti ponovnog otvaranja ve zakljuene glavne rasprave, institute koji
se veoma esto zloupotrebljavao u praksi sudova i vodio bezrazlonom odugovlaenju
prvostepenih postupaka. Nakon zakljuenja glavne rasprave ne postoji vie mogunost
preduzimanja procesnih radnji od strane parninih stranaka. Prema novim odredbama,
nakon zakljuenja glavne rasprave, sud je odmah duan obavijestiti prisutne stranke
o datumu donoenja presude.
1. Kako postupiti u sluaju prigovora procesnih smetnji izjavljenim prije poetka
raspravljanja na glavnoj raspravi?
2. Da li sud moe odluiti da o procesnom prigovoru donese odluku naknadno, van
rasprave, s tim da se glavna rasprava ponovno zakae nakon odluivanja o prigovoru
ukoliko isti ne bude usvojen?
3. Moe li se sud oglasiti mjesno nenadlenim ili odbaciti tubu kao nerazumljivu ili
nepotpunu na roitu za glavnu raspravu?
4. Kada je tueni podnio protivtubu, a tuitelj nije doao na glavnu raspravu, te tueni
trai da se tuba tuitelja smatra povuenom, treba li donijeti takvo rjeenje. U sluaju da
se takvo rjeenje donese, da li je opravdano da se roite odri i parnini postupak nastavi
po protivtubi?
5. U sluaju da tuitelj ne pristupi na glavnu raspravu, u kom momentu se ima smatrati da
se tueni upustio u raspravljanje, i shodno tome provesti roite za glavnu raspravu?
6. U sluaju da tuitelj ne pristupi na glavnu raspravu, a ista se vodi na zahtjev tuenog,
ko treba da izloi tubu i druge navode tuitelja?
7. Da li sud moe izvoditi dokaze koje je tuitelj predloio na pripremnom roitu
umjesto njega, ukoliko tuitelj nije pristupio na glavnu raspravu, a tueni trai da se ista
odri?
8. Kakvu odluku sud treba da donese u pogledu provoenja dokaza koji su predloeni od
strane tuitelja na pripremnom roitu i odreeni za provoenje na roitu za glavnu
raspravu, ukoliko tuitelj nije pristupio na glavnu raspravu, a tueni trai da se ista odri?
9. Da li bi se trebalo dopustiti da tuitelj tek u zavrnom izlaganju, npr. nakon izvedenog
vjetaenja, imajui u vidu nalaz i miljenje vjetaka, preinaava ili smanjuje tubeni
zahtjev ?
10. U kojoj fazi glavne rasprave bi bilo najsvrsishodnije dati strankama priliku da se
izjasne o rezultatima izvoenja dokaza?
11. Moe li se novano kazniti lice koje ometa glavnu raspravu, a nije uesnik u
postupku?
12. ta bi moralo biti navedeno u prijedlogu stranke za iznoenja novih injenica ili
predlaganju novih dokaza na glavnoj raspravi, a da bi sud eventualno imao osnova da
udovolji tom prijedlogu?
13. Moe li sud na glavnoj raspravi odrediti izvoenje dokaza kojeg je stranka predlagala
na pripremnom roitu, a sud pri tom odbio prijedlog?
14. Moe li sud ponovno pozvati radi sasluanja svjedoka koji je ve prethodno sasluan
u postupku?
15. Iz kojih razloga bi sud trebao naloiti svjedocima da ostanu u sudnici i nakon davanja
iskaza?
16. Kada bi se moglo smatrati da je predmet spreman za presuenje, imajui u vidu nove
odredbe koje reguliu glavnu raspravu, te opta naela parninog postupka?
17. Ukoliko sud dozvoli preinaku tube na roitu za glavnu raspravu, da li je duan da
odgodi roite kako bi tuenom dao rok za izjanjenje na preinaenu tubu?

1. Miljenja smo da sud na roitu za glavnu raspravu, ako treba odluiti o prigovoru
postojanja procesnih smetnji, prvo treba da raspravi taj prigovor, pa ukoliko isti usvoji
odbacuje tubu, odnosno oglaava se nenadlenim. Ako se ne usvoji prigovor, rjeenje o
tome se usmeno saoptava strankama i odmah nastavlja sa raspravljenjem o glavnoj
stvari, s time da se u odluku o glavnoj stvari unosi rjeenje o odbijanju procesnog
prigovora.
2. Ovakva situacija podsjea na odlaganje roita za glavnu raspravu na neodreeno
vrijeme i sigurno nije u duhu novih zakona o parninom postupku i njihove tenje da
postupak bude to efikasniji. Meutim, nee uvijek biti lako sudiji da odluku o
procesnom prigovoru donese na samom roitu za glavnu raspravu, poto mu moe
trebati vremena da razmotri situaciju i proui propise, a zakon izriito ne zabranjuje takvu
soluciju. Po naim saznanjima, u praksi je ve dolazilo do slinih sluajeva, pri emu se u
sluaju usvajanja procesnog prigovora donosi rjeenje kojim se tuba odbacuje ili se sud
oglaava nenadlenim, a u suprotnom procesni prigovor odbija I ponovno zakazuje
roite za glavnu raspravu. U ovom drugom sluaju nezadovoljna stranka ne bi imala
posebno pravo albe na rjeenje o odbijanju prigovora, ve samo zajedno sa odlukom o
glavnoj stvari.
3. Zakonom je predvieno da e sud na roitu za glavnu raspravu prvo utvrditi postoje li
procesne smetnje i postupiti shodno odredbama lana 67 ZPP Federacije BiH i RS I lana
34 ZPP BiH, ako odredbama zakona nije drugaije predvieno. Poto postoje izriite
zakonske odredbe o tome do kad se sud moe oglasiti mjesno nenadlenim I kako treba
postupiti u sluaju nerazumljive i nepotpune tube, to se po naem miljenju sud ne bi
mogao oglasiti mjesno nenadlenim ili odbaciti tubu na roitu za glavnu raspravu.
4. U ovakvom sluaju trebalo bi donijeti rjeenje kojim se tuba smatra povuenom, to
rjeenje dostaviti tuitelju, naravno i tuenom ukoliko trai otpravak rjeenja, a nastaviti
raspravljanje po protivtubi na roitu za glavnu raspravu.
5. Prema odredbama zakona, uputanjem u raspravu se smatra trenutak kada je sud
primio odgovor na tubu tuenog. Prema tome, samim izraavanjem elje tuenog da se
vodi rasprava, ima se smatrati da su ispunjeni uslovi za to.
6. Naravno da je sud u obavezi da umjesto tuitelja proita tubu te ukratko iznese
relevantna pitanja i navode tuitelja sa pripremnog roita. Takoer ovo pravilo bi vailo
i u sluaju da tueni ne pristupi na roite za glavnu raspravu, pa bi sud trebao izloiti
odgovor na tubu i druge navode tuenog sa pripremnog roita.
7. Po naem miljenju, sud se ne bi mogao umjesto tuitelja uputati u izvoenje dokaza
koje je tuitelj predloio. To bi bilo u suprotnosti sa ulogom suda koja proizilazi iz
osnovnih principa na kojima poiva novi parnini postupak. Takoe bi takvim
postupanjem suda mogla doi u pitanje i njegova nepristrasnost, poto bi se na taj nain
sud upustio u prikupljanje procesne grae u korist jedne od stranaka, za to po novim
Zakonima o parninom postupku nema ovlatenje, jer je to iskljuiva obaveza parninih
stranaka. Stoga se radnje koje sud moe preduzimati po slubenoj dunosti mogu odnositi
samo na upravljanje postupkom, a nikako na meritum spora. Prema tome, sud bi
izvoenjem dokaza koje je predloio tuitelj, mogao djelovati neposredno u korist
tuitelja.
8. U ovakvom sluaju bi sud morao donijeti rjeenje kojim se opoziva rjeenje sa
pripremnog roita kojim je odreeno izvoenje dokaza koje je predloio tuitelj.
9. U zavrnim izlaganjima bi u pravilu trebalo samo rezimirati i podvui ono to je ve
izneseno tokom rasprave, a ne iznositi nove navode ili prijedloge. Meutim, lanom 57
stav 2 entitetskih zakona, i lanom 24 stav 2 ZPP BiH je regulisano da nakon odravanja
pripremnog roita, a najkasnije do zakljuenja glavne rasprave, sud moe dopustiti
preinaku tube ako ocijeni da ta preinaka nije usmjerena na odugovlaenje postupka i ako
tueni pristaje na preinaku. Prema tome, poto zavrna izlaganja prethode zakljuenju
glavne rasprave, ukoliko se ispune gore navedeni uslovi, sud moe dozvoliti preinaenje,
s tim to smatramo da bi ovo ovlaenje valjalo koristiti veoma restriktivno.
10. Postoje razliita miljenja oko toga kada bi trebalo dati strankama priliku da se
izjasne o rezultatima izvoenja dokaza. Ukoliko je odreeno izvoenje veeg broja
dokaza, miljenja smo da bi najpogodniji trenutak u toku glavne rasprave bio nakon
izvoenja svakog pojedinog dokaza, a ne bi bilo nepravilno ni to uraditi nakon to
bude proveden cjelokupni dokazni postupak. U svakom sluaju, ne bi trebalo dopustiti da
stranke ocjenu dokaza iznose u zavrnom izlaganju.
11. U smislu odredaba o nepotovanju suda, sud moe lice koje kao slualac prisustvuje
raspravi udaljiti iz sudnice, kazniti novanom kaznom ili oboje. Ostaje otvoreno pitanje
kako e se u praksi provesti novano kanjavanje osobe koja je udaljena iz sudnice, a iji
identitet nije utvren.
12. U prijedlogu za iznoenje novih injenica ili dokaza na glavnoj raspravi, stranka bi
trebalo da navede i zato to nije mogla uiniti u nekoj od ranijih faza postupka, i te svoje
navode takoer potkrijepiti vjerodostojnim dokazima.
13. Moe se zamisliti situacija u kojoj e biti potrebno izvesti dokaz ije je provoenje
odbijeno na pripremnom roitu, poto se iz toka postupka pokae da je izvoenje tog
dokaza neophodno. Poto sud nije vezan svojim procesnim rjeenjem o odbijanju
provoenja dokaza, moe naknadno i na glavnoj raspravi staviti van snage prijanje
rjeenje i odrediti provoenje tog dokaza.
14. Zakon ne predvia mogunost ponovnog pozivanja ve sasluanih svjedoka, budui
da bi se tako odugovlaio postupak, te mogunost ponovnog sasluanja svjedoka ostavlja
samo za sluaj kada je svjedok jo uvijek prisutan u sudnici ili zgradi suda.
15.Opte je pravilo da svjedoci naputaju sudnicu nakon davanja iskaza. Sud bi trebao
naloiti svjedocima da ostanu u sudnici i nakon sasluanja kada sumnja da bi nakon
naputanja sudnice mogli uticati na iskaze drugih svjedoka koji ekaju da budu sasluani,
kao i kada smatra da e eventualno biti potrebno da se ti svjedoci naknadno ponovo
sasluaju.
16. Zakon koristi uoptenu formulaciju, da se glavna rasprava zakljuuje nakon to
''predmet bude spreman za presuenje''. Uzimajui u obzir odredbe novih zakona o
glavnoj raspravi kao i opta naela postupka, moe se smatrati da je predmet spreman za
presuenje kada se provedu svi dokazi koje je sud odredio i nakon to su se stranke
izjasnile o provedenim dokazima, te o navodima protivne stranke.
17. Sud bi u ovom sluaju imao diskreciono ovlatenje da odlui da li e odgoditi roite
ili ne, u zavisnosti od toga da li smatra da je zbog obima i vrste preinaenja tuenom
potrebna posebna priprema za izjanjenje.
Sudska praksa
Postoji nezakonito postupanje prvostepenog suda kada povodom istaknutog
materijalnog prigovora podijeljene odgovornosti isti ne raspravi i razrijei do zakljuenja
glavne rasprave, jer je time onemoguio tuenog da raspravlja pred sudom o injenicama
koje su od znaaja za pravilnu primjenu materijalnog prava i donoenje zakonite odluke.
(Presuda Kantonalnog suda u Tuzli broj G-1436/03 od 2506.2004 godine).
Prvostepeni sud sudi i na osnovu injenica koje nastupe iza podnoenja tube, a prije
zakljuenja glavne rasprave.
Iz obrazloenja: Prvostepeni sud je naao da je tubeni zahtjev za isplatu cijene za

sporuenu robu osnovan, a odbija da uzme u obzir potraivanja koja je ugovorom o cesiji
na tuenog prenio vjerovnik tuitelja, a tueni ih istakao u prijeboj tuitelju, sa
obrazloenjem da je ugovor o cesiji zakljuen iza podnoenja tube u ovoj parnici, pa da
se na taj ugovor tueni moe pozvati u eventualnom izvrnom postupku. Ova okolnost
nije, meutim, od znaaja jer se u parninom postupku uzimaju u obzir sve pravno
relevantne injenice koje nastupe do zakljuenja glavne rasprave.
(Rjeenje Vrhovnog suda FBiH broj P-113/99 od 5.8.1999)
4. ODGODA, ODLAGANJE I NASTAVAK GLAVNE RASPRAVE
4.1. Opte napomene

Odgoda, odlaganje i nastavak roita za glavnu raspravu regulisani su odredbama lanova
111 do 117 ZPP RS i ZPP FBiH, lanom 63 ZPP BD BiH i lanovima 78 do 84 ZPP BiH.
Ovim odredbama uvode se tri razliita koncepta: odgode, odlaganja I nastavka roita.
Mogunost odgode, odnosno odlaganja znatno je ograniena, kako u pogledu razloga
tako i u pogledu perioda na koji se rasprava odlae Naime glavna rasprava se ne moe
odloiti na period dui od 30 dana. Dakle, novi zakoni razlikuju odgodu i odlaganje
roita za glavnu raspravu, pri emu odgoda predstavlja odluku suda da se roite za
glavnu raspravu ne otvara, dok se pod odlaganjem podrazumijeva situacija da se roite
za glavnu raspravu vodi, poduzimaju odreene radnje, a zatim se odlae radi nastavka
istog. Terminoloki ova podjela nije precizna, poto su termini odgoditi i odloiti
sinonimi, ali se odreivanjem razliitih uslova za odgodu ili odlaganje pravi distinkcija
izmeu ovih pojmova. ZPP BD BiH i ZPP BiH predviaju samo odgaanje roita, pri
emu ipak ne postoji sutinska razlika u odnosu na zakone entiteta. Nove odredbe o
odgodi, odlaganju i nastavku roita tee veoj afirmaciji naelu koncentracije postupka,
to bi trebalo doprinijeti ekonominijem i efikasnijem parninom postupku.
4.2. Odgoda roita

Kao razlozi zbog kojih se roite za glavnu raspravu moe odgoditi navodi se nedostatak
zakonskih pretpostavki za odravanje roita ili okolnost da dokazi nisu pribavljeni do
roita.(napomena: vidi Anex II- 2)
Zakonske pretpostavke za odravanje roita ne postoje npr. ako stranke nisu uredno
obavijetene za roite ili je nastupila bolest sudije (nadamo se da nije nita ozbiljno).
Zakoni predviaju da sud 8 dana prije odravanja roita provjeri da li postoje razlozi za
odgodu, to se doima kao korisno i praktino rjeenje, poto se tako mogu izbjei
nepotrebni dolasci stranaka na raspravu i time smanjiti trokovi postupka. Meutim, nae
je miljenje da e u praksi, zbog tehnike nemogunosti pojedinih sudova da postupaju
aurno usljed prevelikog broja predmeta u pojedinim referatima, biti jako teko provoditi
ovu odredbu, t.j. sud nee esto biti u mogunosti da 8 dana prije odravanja roita za
glavnu raspravu ustanovi da ne postoje zakonske pretpostavke za njeno voenje i o tome
hitno obavijesti stranke. U sluaju odgode mora se odmah odrediti termin novog roita,
poto vie ne postoji mogunost odlaganja roita na neodreeno vrijeme.
4.3. Odlaganje roita

Do odlaganja roita dolazi kada je roite ve zapoeto, ali se iz nekog razloga ne moe
okonati. Zakon predvia samo dva razloga za odlaganje roita i to nemogunost
izvoenja nekog od dokaza bez krivice stranke i mogunost zakljuenja sudske nagodbe.
Ipak, mogue je da se u praksi ne moe izbjei odlaganje roita i iz nekih drugih razloga
koje zakon ne predvia.
Svrsishodno je da se roite odgodi radi pokuaja nagodbe, ali to moraju predloiti obje
stranke suglasno i po zakonu to mogu uiniti samo jednom. U praksi se pojavljuje da
sudovi i vie puta odlau roite iz ovog razloga, na prijedlog stranaka, to smatramo da
je opravdano, opet iz razloga svrsishodnosti, mada ovu mogunost zakon ne
predvia. Smatramo da bi ovo bilo u skladu sa raspravnim naelom u postupku, budui
da stranke disponiraju svojim zahtjevima te ukoliko ele da se roite ponovno odgodi
radi pokuaja nagodbe, sud nema razloga da im to uskrati. Takoer se deava da do
odlaganja roita dolazi uslijed propusta treih lica ili nepostupanja dravnih organa I
drugih sudova po zahtjevima za dostavljanje dokumentacije ili spisa. Oigledno je stoga
da u praksi nee biti mogue provesti odredbe kojima se ograniava odlaganje roita na
po jednom zbog svakog zakonskog razloga. Po naem miljenju, sudije se trebaju truditi
da odlaganje roita za glavnu raspravu dolazi to rjee, ali u praksi ne mogu biti
striktno obavezani da roite ne mogu odlagati vie od jednom za svaki od zakonom
predvienih razloga.
Ukidanje odgode, odnosno odlaganja roita na neodreeno vrijeme je veoma dobro
rjeenje, koje dovodi do smanjenja neopravdano dugih odugovlaenja pojedinih
postupaka bez opravdane potrebe. to se tie roka od 30 dana za odgodu ili odlaganje
roita, oito je da se isti ne moe striktno potovati zbog velikog broja predmeta sa
kojima su sudije u veini sudova zaduene. Takoer je i zbog tekoa sa slubama
dostavljanja i spore saradnje sa dravnim institucijama i drugim sudovima, esto u roku
od 30 dana nemogue obezbijediti pribavljanje dokaza za sljedee roite ili uruenje
poziva stranci koja nije bila uredno obavijetena. Postoje sluajevi kada ni teoretski nije
mogue obezbijediti uslove za odravanje roia (dostavljanje poziva u inostranstvo).
Vjerovatno u cilju poveanja odgovornosti sudija u pogledu odlaganja roia, zakon ih
obavezuje da o svakoj odgodi i odlaganju roita obavijeste predsjednika suda, a
predsjednika suda da vodi evidenciju odgoda i odlaganja za svakog pojedinog sudiju. Za
ovu odredbu moemo samo rei da je potpuno nepraktina i neprovodiva, te se prema
naim saznanjima u praksi i ne primjenjuje. To bi oigledno predstavljalo neopravdano
obiman zadatak za predsjednika suda, koji se mora baviti neuporedivo vanijim
pitanjima, a korist bi bila vrlo upitna. Sud je duan da se u pravilu i prilikom zakazivanja
roita nakon odgode odnosno odlaganja istog prethodno konsultuje sa strankama. Svrha
ove odredbe je da sprijei eventualne ponovne odgode ili odlaganja zbog nemogunosti
stranke da pristupi na roite. U praksi, ukoliko je rije o odlaganju roita kada su
parnine stranke prisutne, ovu odredbu nee biti teko primijeniti.
Meutim kada se radi o odgodi roita prije datuma odravanja rasprave ili ako je npr.
razlog odgode neuredna dostava poziva stranci, a zbog kojeg stranka nije ni pristupila,
pojavie se problem. Odredbe novih zakona o odgodi i odlaganju, predstavljaju izraz
tenje ka efikasnijem provoenju parninog postupka, ali smo ipak miljenja da se u tome
nije u potpunosti uspjelo, poto se njima ne obuhvaaju sve mogue situacije koje se
pojavljuju u praksi. Zbog toga sudije na razliit nain popunjavaju praznine u zakonu
svojim tumaenjem odredbi, to je u suprotnosti sa generalnom tenjom da se
restriktivnije primjenjuju odredbe o odgodi i odlaganju roita
4.4. Nastavak roita

Kada neki ranije odreeni dokaz nije bilo mogue izvesti, sud moe odluiti da se
rasprava nastavi odreivanjem novog roita kako bi se proveo samo taj dokaz.
(napomena: vidi Anex II-4) Na novom roitu, radnje koje su ve provedene ponovno se
provode ako se roite dri pred novim sudijom ili ako sud smatra da je to neophodno za
pravilno donoenje presude. Ova zakonska odredba izaziva dileme zbog svoje
neodreenosti i nepotpunosti. Ovo prije svega zbog toga to nije odreeno da li zapravo
kod nastavka roita treba da se radi o nekom veoma vanom dokazu, koji se ne moe
provesti, a koji opravdava odreivanje novog roita radi nastavka postupka, ili sud mora
u svakom sluaju odrediti nastavak roita, bez obzira na znaaj dokaza koji nije
proveden. Dilema je i u tome da li sud moe odrediti nastavak roita ako je stranka sama
skrivila svojim ponaanjem okolnost da se neki dokaz nije mogao izvesti. Za razliku
odgore navedenog, nastavak roita iz razloga to se zapoeto roite ne moe
zavriti istog dana nije diskutabilno. Uporeujui pravila o odlaganju roita i o
nastavljanju rasprave, moglo bi se zakljuiti da se u sluaju odlaganja roita na novom
roitu mogu ponovo izvoditi ranije provedene parnine radnje, dok u sluaju nastavka
rasprave zakon ne predvia ponavljanje radnji. Ponovnim provoenjem ve provedenih
radnji u cijelosti se postupa po naelu neposrednosti, ali se esto time dovodi u pitanje
naelo ekonominosti.
Ukoliko bi sudska praksa prihvatila stanovite da se u sluaju izmjene sudije
mogu itati zapisnici o provoenju dokaza, umjesto njihovog ponovnog izvoenja,
postavlja se pitanje da li bi trebalo praviti razliku izmeu itanja zapisnika o sasluanju
svjedoka I vjetaka s jedne strane, i sasluanju stranaka s druge strane. O ovome postoje
razliita miljenja. Prema staroj sudskoj praksi, u sluaju izmjene sudije, stranke su se
svakom sluaju morale ponovo sasluati. Prema drugom miljenju, poto je sada
sasluanje stranaka u svemu izjednaeno sa ostalim dokaznim sredstvima, nema razloga
da se u ovom sluaju drugaije postupa.

1.Da li se moe odrediti odgoda roita, ako nije pristupila ni jedna pozvana stranka?
2.Da li se rasprava moe odgoditi i na sam dan koji je predvien za njeno odravanje?
3.Da li bi se roite moglo odgoditi i nakon to je zapoeto, ako se utvrdi da nisu
ispunjene zakonske pretpostavke za odravanje?
4.Da li bi trebalo roite za glavnu raspravu otvoriti ukoliko su dokazi djelomino
pribavljeni, te se moe zakljuiti da ista nee moi biti okonana bez odlaganja?
5. Da li sud ovlaten da ne odloi roite, ve da isto provede i zavri, mada se neki
dokaz odreen na pripremnom roitu ne moe provesti, ako sud ocijeni da provoenje
tog dokaza nije vano za donoenje pravilne odluke?
6.Da li postoje situacije u kojima se roite odlae po slubenoj dunosti?
7. Da li se u sluaju izmjene sudije na novom roitu moraju ponovno provesti sve radnje
preduzete na raspravi ili samo provedeni dokazi?
8. Da li sud moe odrediti da se u sluaju promjene sudije, u nastavku glavne rasprave,
dokazi ponovno ne provode, ve samo proitaju zapisnici o njihovom izvoenju?
9. Da li sud moe odrediti da se u nastavku glavne rasprave pred novim sudijom proitaju
zapisnici o izvoenju nekog dokaza, kada je taj dokaz nemogue ponovo izvesti iz nekih
objektivnih razloga, kada o tome ne postoji saglasnost parninih stranaka?

1. U ovom sluaju smatrat e se da je tuba povuena, poto na roite nije pristupio ni
tuitelj.
2. Formalno gledano ova mogunost ne postoji, ali naravno da e doi do situacija kada
se roite mora odgoditi i na sam dan predvienog odravanja, npr. zbog bolesti sudije I
sl.
3. Moe se zamisliti situacija u kojoj je izvrena objektivna ili subjektivna preinaka
tube, ili podnesena protivtuba, pa roite valja odgoditi zbog davanja odgovora ili
obavjetavanja novog tuenog o parnici, u sluaju subjektivnog preinaenja. Ovo se vie
moe odnositi na pripremno roite, ali do ovakve situacije moe doi i na roitu za
glavnu raspravu. U tom sluaju bi se moglo roite odgoditi i nakon njegovog
zapoinjanja mada ovakva situacija nije decidno predviena zakonom.
4. Miljenja smo da ukoliko su dokazi djelomino pribavljeni treba otvoriti roite I
provesti pribavljene dokaze, a zatim roite odloiti radi izvoenja preostalih dokaza.
5. Teko je zamisliti ovakvu situaciju, budui da je sud na pripremnom roitu odredio
provoenje odreenog dokaza koji se ne moe provesti na glavnoj raspravi, to znai da
ga je tada smatrao relevantnim za donoenje odluke. Teoretski je mogue da rezultati
izvoenja ostalih dokaza pokau da nije vie neophodno provoenje tog dokaza, pa se
rasprava moe zakljuiti, to zakon i doputa, ali smatramo da je mala vjerovatnoa da e
do takve situacije doi u praksi.
6. Zakonom nije predvieno da se roite odlae po slubenoj dunosti, ali moe doi do
situacije kada je sud iz sudnice udaljio punomonika stranke zbog naruavanja reda u
sudnici, te ako stranka nije prisutna, tada sudija mora odloiti roite i obavijestiti stranku
da je njen punomonik udaljen sa roita (lan 407 ZPP-a F BiH i RS, lan 334 ZPP BiH,
lan 249 ZPP DB BiH). Sud bi morao imati i mogunost da roite odloi po
slubenoj dunosti i ako je to potrebno radi pribavljanja dokaza kad postoji sumnja da
stranke disponiraju zahtjevom kojim ne mogu disponirati.
7. O ovom pitanju postoje razliita miljenja. Tano je da zakon navodi da se provedene
radnje ponovno provedu pred novim sudijom, ali smo miljenja da naela jedinstva
glavne rasprave i neposrednosti nee biti povrijeena ukoliko se ponovno provedu ve
izvoeni dokazi, dok dispozitivne radnje stranaka nije neophodno ponovno provoditi iz
razloga ekonominosti i cjelishodnosti.
8. Po naem miljenju, bilo bi svrsishodno da se samo proitaju zapisnici o izvoenju
odreenih dokaza, bez obzira to to zakon izriito ne predvia, ali samo na saglasan
prijedlog parninih stranaka, s tim da je ispunjen i uslov da stranke nisu imale primjedbi
na provoenje dokaza.
9. I o ovom pitanju postoje razliita miljenja. Jedni tvrde da se ovo moe uiniti i na
prijedlog samo jedne od stranaka u sluaju kada odreeni dokaz nije mogue ponovno
izvesti, npr. u sluaju nedostupnosti sasluanog svjedoka. Po njima, situacija je tada
slina onoj koja je mogla dovesti do potrebe obezbjeenja dokaza, pa se i u tom sluaju
itanje zapisnika o izvoenju dokaza izvedenog pred drugim sudijom moe smatrati
opravdanim. Meutim, drugi smatraju da se bez saglasnosti parninih stranaka pred
novim sudijom ne mogu samo proitati zapisnici o izvoenju nekog dokaza, umjesto
provoenja istog, sa ime se i mi slaemo.
5. JAVNOST GLAVNE RASPRAVE
Materija javnosti glavne rasprave regulisana je odredbama lanova 118 do 122 ZPP RS i
ZPP FBiH, lanova 85 do 89 ZPP BiH, te lanova 237 do 241 ZPP BD BiH. Odredbe
prijanjih entitetskih zakona u pogledu javnosti glavne rasprave su uglavnom preuzete
bez veih izmjena i u novim zakonima. Naelo javnosti parninog postupka je jedno od
osnovnih naela, a njegov sadraj zapravo predstavlja ovlatenje punoljetnih graana,
koji nisu uesnici u parnici, da prisustvuju roitu za glavnu raspravu.
Osnovno naelo javnosti postupka nije apsolutno, budui da postoje pojedini izuzeci kada
se javnost moe iskljuiti za cijelu raspravu ili jedan njezin dio, a u cilju zatite nekih
drugih odreenih interesa. Postoje vrste postupaka u kojima je samim zakonom odreeno
iskljuenje javnosti sa glavne rasprave (npr. brani sporovi i sporovi za utvrivanje
oinstva i materinstva). Osim ovih, zakonom izriito predvienih sluajeva, sud moe
iskljuiti javnost sa glavne rasprave ako to zahtijevaju interesi uvanja slubene,
poslovne ili line tajne, zatita interesa maloljetnika, interesi javnog reda ili razlozi
morala.
Drugi osnov za djelimino iskljuenje javnosti predstavlja okolnost kad sud smatra da se
ne moe osigurati nesmetano odravanje rasprave, bilo zbog prevelikog broja prisutnih
graana ili nereda koji isti stvaraju. U ovom sluaju sudija ima iroka ovlaenja da
ocijeni da li se glavna rasprava moe odvijati bez ometanja. Pri tome sudija treba da
cijeni eventualnu efikasnost mjera za odravanje reda koje mu prua Zakon o parninom
postupku. Miljenja smo da ove odredbe treba tumaiti restriktivno i da sud samo u zaista
izuzetno nepovoljnim okolnostima treba donositi odluku o iskljuenju javnosti. Takoer,
treba imati u vidu i da su sudnice u mnogim sudovima u Bosni i Hercegovini neuslovne,
da mogu primiti mali broj slualaca i da sudije najee glavne rasprave provode u svojim
uredima u kojima ne postoje uvjeti za normalno odvijanje rasprave sa veim brojem
prisutnih.
Novi zakoni preuzimaju i stari princip stranake javnosti, po kome se od eventualnog
iskljuenja javnosti uvijek izuzimaju stranke, umjeai, te njihovi punomonici I
zastupnici, a takoer je predvieno i da se ovaj izuzetak odnosi na ombudsmene, bilo
entitetske ili dravne, to je i opravdano, imajui u vidu ulogu koju ombudsmeni imaju u
monitoringu rada pravosua. Sud je ovlaten da dozvoli pristup pojedinim
slubenim licima, te naunim i javnim radnicima, na glavnu raspravu na kojoj je javnost
iskljuena, ukoliko je to od interesa za njihovu slubu ili djelatnost. Ovdje novi zakoni
priznaju postojanje izvjesnog javnog interesa, zbog kojeg se moe napraviti izuzetak od
iskljuenja javnosti, s tim to bi sud morao da bude jako obazriv pri donoenju ovakve
odluke i paljivo cijeniti postojanje tog javnog interesa, budui da se pretpostavlja da je
donoenje odluke o iskljuenju javnosti sa glavne rasprave nastupilo iz nekog zaista
vanog i ozbiljnog razloga. Ukoliko dozvoli prisustvo ovim licima, sud e ih obavezno
upozoriti da su duni da kao tajnu uvaju ono to su na raspravi saznali. Ovo upozorenje
sudija treba da konstatuje u zapisniku o glavnoj raspravi.
O samom iskljuenju javnosti sud odluuje posebnim rjeenjem koje mora biti
obrazloeno i javno objavljeno. Bilo bi najpravilnije kada bi ovo rjeenje bilo doneseno
prije glavne rasprave i objavljeno na oglasnoj tabli suda.
Javnost moe biti iskljuena i kada prevelik broj slualaca ometa normalno odvijanje
glavne rasprave, a sud to nije u mogunosti sprijeiti mjerama za odravanje reda koje
predvia zakon. Javnost takoe moe biti iskljuena i na pripremnom roitu, te roitu
pred zamoljenim sudom, pri emu se shodno primjenjuju odredbe o iskljuenju javnosti
na glavnoj raspravi. Osobe koje su prisutne raspravi ne smiju nositi oruje, a izuzetak se
odnosi na slubene osobe, to se u praksi uglavnom odnosi samo na pripadnike sudske
policije.

1. Da li sud, ukoliko donosi odluku o iskljuenju javnosti sa glavne rasprave, u sluaju da
smatra da se ne moe osigurati nesmetano odravanje rasprave, prije donoenja takve
odluke mora pokuati odrati red i normalno odvijanje rasprave izricanjem mjera koje
predvia zakon?
2. Da li je protiv rjeenja kojim se odluuje o doputanju prisustva pojedinim slubenim
licima, te naunim i javnim radnicima, na glavnu raspravu na kojoj je javnost iskljuena
doputena posebna alba?
3. Da li sud rjeenje o iskljuenju javnosti mora dostaviti parninim strankama?
4. Da li je sud vezan za svoje rjeenje o iskljuenju javnosti do okonanja glavne
rasprave?
5. Da li sud moe ograniiti broj osoba koje mogu prisustvovati raspravi?
6. Da li je dozvoljena posebna alba na rjeenje kojim se odbija prijedlog stranke da
javnost bude iskljuena?
7. Da li naelo javnosti obuhvata, uz mogunost prisustvovanja raspravi, i ovlatenje da
se podaci o glavnoj raspravi saoptavaju i drugim licima?
8. Da li bi eventualna nepravilna odluka suda o iskljuenju javnosti mogla predstavljati
razlog za pobijanje prvostepene presude i njeno ukidanje?
9. Ko donosi odluku o iskljuenju javnosti ukoliko se radi o roitu provedenim pred
zamoljenim sudom, da li taj sud ili sud koji je uputio zamolnicu?

1. Miljenja smo da sud, prilikom donoenja odluke o iskljuenju javnosti kad smatra da
se ne moe osigurati nesmetano odravanje rasprave, nije obavezan da prvo pokua
omoguiti normalno odvijanje glavne rasprave izricanjem mjera predvienim zakonom,
ve je dovoljno da sud stekne uvjerenje da mjerama za odravanje reda nee moi
osigurati to normalno odvijanje.
2. Protiv rjeenja kojim se ne dozvoljava prisustvo pojedinim slubenim licima te
naunim i javnim radnicima na glavnu raspravu na kojoj je javnost iskljuena nije
doputena posebna alba, tim vie to oni nisu ni uesnici u postupku. Smatramo da
ni parnine stranke ne mogu ulagati posebnu albu protiv rjeenja kojim se doputa
prisustvo gore navedenih osoba na glavnoj raspravi.
3. Smatramo da nije neophodno da se ovo rjeenje dostavlja parninim strankama budui
da protiv istog nije doputena posebna alba.
4. Sud nije vezan rjeenjem o iskljuenju javnosti sa glavne rasprave i isto moe opozvati
ukoliko se dogodi da je otpao razlog zbog koga je rjeenje doneseno. Naime, radi se o
rjeenju koje se odnosi na upravljanje postupkom, a koja se vrsta rjeenja uvijek mogu
izmijeniti.
5. Iako naelo javnosti pretpostavlja da raspravi moe prisustvovati neogranien broj
osoba, ovo naelo nee biti povrijeeno ako sudnica u kojoj se rasprava odrava ne moe
primiti sve zainteresovane osobe, pa sud taj broj ogranii zbog veliine prostorije. Naime
naelo javnosti glavne rasprave je ostvarljivo u obimu u kome to dozvoljava veliina
sudnice.
6. Miljenja smo da se protiv ovakvog rjeenja stranka moe izjaviti albu samo zajedno
sa albom protiv presude.
7. Naelo javnosti obuhvata, uz mogunost prisustvovanja raspravi, i ovlatenje da se
podaci o glavnoj raspravi saoptavaju i drugim licima, bilo lino, bilo putem sredstava
javnog informisanja, to je posebno vano u aktuelnom drutvenom trenutku, kada je
javnost sve vie zainteresovana za voenje pojedinih parninih postupaka.
8. Eventualna odluka suda o iskljuenju javnosti ne bi mogla predstavljati razlog za
pobijanje prvostepene presude, osim ako bi to bilo od uticaja na donoenje zakonite I
pravilne presude, a koju situaciju je zaista teko zamisliti. Ovo se moe odnositi i na
odluku suda da ne iskljui javnost u sluaju kad za to zaista postoje razlozi. Naime, novi
zakoni ne predviaju ukidanje presude iz ovog razloga, a ne postoje uvjeti ni za
preinaenje prvostepene presude.
9. Odluku o iskljuenju javnosti na roitu pred zamoljenim sudom donosi sudija koji
vodi to roite.
Stavovi Kantonalnih sudova iz Federacije BiH i Okrunih sudova iz Republike
Srpske
Stavovi Kantonalnog suda u Sarajevu
Ako stranka propusti staviti zahtjev za naknadu trokova do okonanja raspravljanja
koje prethodi o odluivanju o trokovima, to pravo stranka ne moe vie ostvarivati, pa ni
u zasebnoj parnici.
Stavovi Okrunog suda u Doboju
Povreda odredaba parninog postupka iz lana 209, u vezi sa lanom 293 ZPP-a, na
koju povredu svaki sud u toku cijelog postupka pazi po slubenoj dunosti, postoji kada
parninu stranku kao zakonski zastupnik na glavnoj raspravi zastupa struni saradnik
Republikog pravobranilatva koji u to vrijeme nema poloen pravosudni ispit.
Punomonik je pri prvoj radnji u postupku duan podnijeti punomo, a prvostepeni sud
u obavezi narediti tom licu ako nije dostavilo punomo da istu naknadno dostavi ili da
dostavi odobrenje stranke za izvrenje parninih radnji a ukoliko to ne uini tuilac je
zastupan po neovlatenom ponomoniku i to poev od podnoenja tube do okonanja
prvostepenog postupka.
Stavovi Kantonalnog suda u Tuzli
Postoji nezakonito postupanje prvostepenog suda kada povodom istaknutog
materijalnog prigovora podijeljene odgovornosti isti ne raspravi i razrijei do zakljuenja
glavne rasprave, jer je time onemoguio tuenog da raspravlja pred sudom o injenicama
koje su od znaaja za pravilnu primjenu materijalnog prava i donoenje zakonite odluke.
PODMODUL VI ZASTUPNICI STRANAKA
1. ZASTUPNICI STRANAKA
Zastupnik je lice koje vodi parnicu umjesto stranke i u njeno ime, tako da radnje suda
neposredno djeluju prema stranci a ne zastupniku lino, a radnje koje poduzima zastupnik
imaju znaaj kao da ih je poduzela sama stranka.
1.1. Zakonski zastupnici

Lica sa ogranienom ili djelimino ogranienom parninom sposobnou u
postupku zastupaju zakonski zastupnici, dakle lica koja su odreena zakonom ili
aktom nadlenog dravnog organa donesenim na osnovu zakona.
Zakonski zastupnik moe biti fiziko lice koje je potpuno parnino sposobno a kada
zakonskog zastupnika odreuje organa starateljstva, mogu biti predvieni i drugi uslovi
koji garantuju da e se ova dunost uspjeno obaviti.
Kada sud utvrdi da stranka nema zakonskog zastupnika ili ako zakonski zastupnik
nema posebno ovlatenje kada je ono potrebno, zatrait e da nadleni organ
starateljstva postavi staraoca parnino nesposobnoj osobi, odnosno pozvat e
zakonskog zastupnika da pribavi posebna ovlatenja ili e poduzeti druge mjere
koje su potrebne da bi parnino nesposobna strana bila pravilno zastupana( l.295
st.2).
Sud e takvoj stranci odrediti rok da otkloni takav nedostatak,a ako stranka to ne uini
sud e rjeenjem ukinuti sve provedene radnje ako su zahvaene tim nedostatkom I
odbaciti tubu, ako su nedostatci takve prirode da spreavaju daljnje voenje postupka.
Na rjeenje kojim se poziva stranka da otkloni nedostatke nije dozvoljena alba. Novim
zakonom nije predvieno pravo Javnog tuioca da kao zakonski zastupnik drave titi
dravu i njene interese u parninom postupku, to sada moe samo pravobranilac.
Zakonski zastupnici(l.293)
za lica sa ogranienom i djelimino ogranienom parninom sposobnosti

za lica koja su odreena zakonom ili aktom nadlenog dravnog organa
Primjer:
1.zakonski zastupnici djece u postupku su roditelji, usvojioci kada zastupaju usvojena
lica, staraoci nad licima koja su liena potpuno ili djelimino poslovne sposobnosti
2.pravno lice zastupa lice koje je zakonom ili aktom pravnog lica odreeno (direktor,
naelnik). 3.direktor zastupa preduzee, ali on moe ovlastiti i drugo lice zaposleno kod
poslodavca da ga zastupa u pojedinim radnjama.
4. u parnicama za osporavanje oinstva u kojima su tueni maloljetno dijete i njegova
majka, majka ne moe zastupati maloljetno dijete, ve je nuno u smislu porodinog
zakona djetetu postaviti posebnog staraoca.
Zato su vane odredbe o stranakoj sposobnosti i pravilnosti zastupanja?

Odredbe o stranakoj sposobnosti i pravilnosti zastupanja su veoma znaajne za
pravilnu primjenu prava pa su sudovi obavezani da u toku cijelog postupka paze na
ispravnost primjene ovih odredbi. U tom smislu je propisano da drugostepeni sud
kao i reviziski , po slubenoj dunosti pazi na pimjenu istih (l.221 i l. 241 ZPP-a).
To znai da u sluaju propusta prvostepenog suda da uoi te povrede vii sudovi su
duni da to uoe i ukinu prvostepenu presudu i predmet vrate na ponovni postupak
ili e ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tubu.
Razlozi procesne ekonomije zahtjevaju, stoga, da prvostepeni sud poveanu
panju usmjeri na ove odredbe i ispravi sve nedostatke do donoenja prvostepene
presude.
Iz sudske prakse:
-Sud nije vezan izjanjenjem Pravobrnilatva, ve je morao po slubenoj dunosti paziti
da tueni Tuzlanski Kanton kao parnino nesposobna stranka bude pravilno zastupan po
svom zakonskom zastupniku, a i u sluaju izostanka Pravobranilatva kao zakonskog
zastupnika sa roita, sud je mogao odrati raspravu. Umjesto da tako postupi,
prvostepeni sud je prihvatio da raspravlja sa Ministarstvom zdravstva koje ne moe biti
stranka u postupku, ime je i poinio bitnu povredu odredbi parninog postupka iz l.336
st.2 t-10 ranijeg ZPPa.
-U toku prvostepenog postupka u postupku razvoda braka tuena strana istie da je kod
nadlenog centra pokrenut postupak za oduzimanje njegove poslovne sposobnosti. I
pored ove injenice sud donosi odluku kojom se brak razvodi. Po albi tuenog okruni
sud pazei po slubenoj dunosti na povredu odredaba parninog postupka koji se odnose
na stranaku sposobnost, ukida prvostepenu presudu i predmet vraa na ponovni
postupak, jer je prvostepeni sud poinio bitnu povredu odredbi parninog postupka iz
lana 293 ZPP- a.
-Presudom Osnovnog suda u Banja Luci obavezan je tueni J.R. da tuiocu J.G.
mjeseno isplaije 25% plate poev od 1.11.1997.godine, pa do drugaije odluke suda.
Protiv ove odluke albu je izjavio tueni, iz svih albenih razloga predvienih ZPP.
Okruni sud presudu Osnovnog suda ukida i predmet vraa na ponovni postupak iz
razloga, to je odredbom lana 267 st.1 Porodinog zakona Republike Srpske propisano
da ako se u parnici odluuje o izdravanju maloljetne djece ili punoljetne djece nad
kojima je produeno roditeljsko staranje, organ starateljstva uestvuje u tom postupku,
radi zatite interesa djece. Odredbom lana 267. stav 2 zakona, propisano je da e sud
koji odluuje u parnici za izdravanje obavijestiti organ starateljstva o postupku I pozvati
ga na sva roita, kao i dostaviti mu sve odluke donesene u postupku ovlatenja organa
starateljstva u postupku utvrena su lanom 73 navedenog zakona. Prvostepeni sud je
propustio da obavijestiti organ starateljstva o postupku, ime je onemoguio organ
strateljstva kao stranku (sui generis) da raspravlja pred sudom, pa je takvim propustom
poinio bitnu povredu odredbi parninog postupka, iz lana 209 ZPP-a.
-Tuitelj je podnio tubu protiv Narodne banke BiH, Bosne i Hercegovine i Federacije
BiH, radi isplate duga. Prvostepenom presudom treetuena je obavezana na isplatu duga,
a tubeni zahtjev u odnosu na prvo i drugotuenu je odbijen. Drugostepeni sud je albu
treetuene uvaio samo u odluci o trokovima a u ostalom dijelu albe odbio.
Vrhovni sud FBiH je djelimino uvaio reviziju tuitelja i niestepene presude preinaio
u odnosu na drugotuenu koju je obavezao na plaanje duga. Po apelaciji drugotuene
Ustavni sud BiH je donio odluku kojom su ukinute presude
Vrhovnog, Kantonalnog i Opinskog suda jer je utvrena povreda l.II/3.e) Ustava BiH
(pravo na pravino sasluanje u graanskim i krivinim stvarima).
U obrazloenju se navodi:
Da apelantica (Bosna i Hercegovina) nikada u toku cijelog postupka nije imala
zakonskog zastupnika koji bi bio prisutan na bilo kojem odranom roitu, pa neovisno
od injenice da je institucija Pravobranilatva BiH otpoela sa radom 1.7.2003, dakle
kada je reviziski postupak ve otpoeo, Ustavni sud smatra da zbog nedostatka u
zastupanju apelantica objektivno nije mogla do zakljuenja glavne rasprave istai
prigovor zastare. U tom smislu Ustavni sud smatra, s obzirom na vrstu spora i na
zakonsku odredbu koja omoguava da se nove injenice mogu iznositi samo do
zakljuenja glavne rasprave, da je prvostepeni sud morao poduzeti sve neophodne mjere
kako bi se obezbijedilo ravnopravno uee apelantice u prvostepenom postupku.
-Drugotuenog (Opinu Doboj) na glavnoj raspravi odranoj 19.03.2004 god.
Je zastupao struni saradnik Republikog javnog pravobranilatva koji u to vrijeme nije
imao poloen pravosudni ispit i kojoj je u meuvremenu zbog nepostojanja strunog
ispita kod tog pravobranilatva prestao radni odnos to je utvreno provjerom kod tog
pravobranilatva sa sjeditem njegovog zamjenika u Doboju, a prema odredbi l.25 st.1
Zakona o javnom pravobranilatvu (Slubeni glasnik RS br. 17/93,14/94 i 32/94) koji je
bio u primjeni u vrijeme donoenja prvostepene presude,propisano je da za vrenje
pravnih poslova Republiki javni pravobranilac moe imati potreban broj strunih
saradnika sa poloenim pravosudnim ispitom,dok je u st. 2 istog zakona propisano da
RJP moe ovlastiti strunog saradnika da ga u odreenim predmetima zamjenjuje u
zastupanju,pa kako u sadraju spisa predmeta se ne nalazi takvo ovlatenje za strunog
saradnika koji je zastupao drugotuenu na glavnoj raspravi,zbog takvog nedostatka u
zastupanju drugotuene pobijana presuda je donesena sa povredom parninog postupka
zbog ega je pobijanu presudu u smislu odrdbe l.224 st.1 t.3 u vezi l. 227 st.3 ZPPa
valjalo po slubenoj dunosti ukinuti i cio predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovni
postupak.
Privremeni zastupnik u parnici po l.296 ZPPa, se moe postaviti samo tuenoj stranci.
Naime, ako zakonski zastupnik ne crpi svoja ovlatenja neposredno iz zakona(kao to su
to roditelji za mldb.djecu),njega postavlja nadleni organ starateljstva. Samo izuzetno to
ovlatenje ima sud u odnosu na parnine stranke, koji meutim ne moe stranci postaviti
stalnog zakonskog zastupnika, ve zastupnika koji e se staratio zatiti interesa stranke na
neko vrijeme i u odreenoj parnici.To je privremeni zastupnik.
Sud postavlja privremenog zastupnika u sluaju:
-da se pokae da bi postavljanje zakonskog zastupnika tuenom trajalo due vremena,
-pa bi zbog toga mogle nastati tetne posljedice za jednu ili obje stranke
Uslovi za postavljanje privremenog zastupnika(l.296):

ako tueni nije parnino sposoban,
ako postoje suprotni interesi tuenog I njegovog z. z.,
ako obe stranke imaju istog z.z.
ako je boravite tuenog nepoznato,a tueni nema punomonika,
ako se tueni ili njegov z.z. koji nemaju punomonika nalaze u inostranstvu,a
dostavljanje se nije moglo izvriti.
O postavljanju privremenog zastupnika sud e :

- bez odgaanja obavijestiti:
1.organ starteljstva i
2.stranke kada je to mogue;
-izdati oglas koji e objaviti u entitetskim, novinama , kantona i oglasnoj ploi suda i to
sluaju da je privremeni zastupnik postavljen iz razloga to je tuenom boravite
nepoznato a nema punomonika i da se nalazi u inostranstvu.
Mogunost nastupanja tetne posljedice treba da se pokae kao mogui rezultat injenice
to zakonski zastupnik jo nije imenovan, pa nema osobe koja e titi interes nesposobne
stranke. Izmeu odsustva zakonskog zastupnika i moguih posljedica treba da postoji
uzrona veza.
Sud nije ovlaten da postavlja privremenog zastupnika tuitelju jer je tuitelj aktivna
stranka u postupku.On trai od suda pravnu zatitu pa je normalno da e radi ostvarenja
tog cilja poduzeti sve to je potrebno da bi mu sud pruio zatitu.
Pitanje:
-Tuitelj tubom tui lice koje oznaava kao nepoznatog prebivalita. Uz tubu ne
dostavlja dokaz da je lice nepoznatog prebivalita. Sud e pozvati tuitelja da otkloni isti
nedostatak, pribavljanjem dokaza o prebivalitu tuenog, u protivnom e tubu kao
neuredan podnesak odbaciti, shodno odredbi lana 336, a u vezi sa odredbom lana 295
stav 3i 4 ZPP-a.
Ako tuitelj po nalogu suda ne dostavi dokaz da je tueni nepoznatog prebivalita da li e
sud bez odbacivanja tube od nadlenog organa starateljstva u postupku postavljanja
privremenog staraoca zatraiti da utvrdi i tu injenicu, shodno odredbi lana 295 st. 2.
Mogui odgovor:
Osnovni uslov za postavljanje privremenog zastupnika jeste da je stranka nema parninu
sposobnost pa da je potrebno da je u postupku zastupa zakonski zastupnik ali bi
procedura postavljanje zakonskog zastupnika trajalo due, a mogunost tetnih posljedica
izvjesna. Stoga se ne moe postaviti privremeni zastupnik kada ovi uslovi nisu postojali,
u sluajevima kada je nepoznata adresa fizike osobe kojoj nije ni bio potreban zakonski
zastupnik.
1.2. Punomonici
Lica sa ogranienom ili djelimino ogranienom parninom sposobnou, preko njihovih
zakonskih zastupnika, kao i lica koja imaju parninu sposobnost, u postupku mogu
zastupati i punomonici kada ih na to ovlaste zakonski zastupnici odnosno stranke lino.
Punomonik u parninom postupku moe biti svako parnino sposobno fiziko lice a
izuzetno to moe biti pravno lice ako se radi o advokatskom drutvu.
Stranka moe ovlastiti punomonika da preduzme samo odreene radnje ili da preduzme
sve radnje u postupku (l.304 ZPPa).
Radnje u postupku to ih punomonik poduzima u granicama punomoi imaju isti pravni
uinak kao da ih je poduzela sama stranka (l.302).
Punomonici(l.301)
advokat
advokatsko drutvo
uposlenik slube za besplatnu pravnu pomo
brani drug
vanbrani drug
srodnik po krvi ili tazbini
Punomonik moe biti advokat kao lice koje je registrovano za obavljanje ove usluge u
skladu sa Zakonom o advokaturi. Advokat moe biti punomonik i fizike i pravne osobe
u postupku.
Ovlatenja advokata (po l.305 ZPPa) ako je stranka izdala advokatsku punomo za
voenje parnice a nije blie odredila ovlatenja u punomoju, su slijedea:
-da vri sve radnje u postupku, a naroito da podnese tubu, da je povue, da da odgovor
na tubu, da prizna tubeni zahtjevili da se odrekne tubenog zahtjeva, da zakljui sudsko
poravnanje, da podnese pravni lijek, da se odrekne ili odustane od njega, kao i da
zahtjeva izdavanje mjere obezbjeenja;
-da stavlja zahtjev za izvrenje i obezbjeenje i poduzme potrebne radnje u postupku
povodom takvog zahtjeva;
-da od protivne strane primi dosuene trokove;
-da pismeno ovlasti drugog advokata na preduzimanje samo pojedinih radnji u postupku,
osim zastupanja na glavnoj raspravi. Novina u ovoj odredbi je zabrana advokatu da
ovlasti drugog advokata na njegovu zamjenu u preduzimanji radnji zastupanja
na glavnoj raspravi, bez izriitog ovlatenja stranke.
Ako stranka u punomoju nije blie odredila ovlatenja punomonika koji nije advokat,
punomonik moe da vri sve radnje u postupku, ali mu je uvijek potrebno izriito
ovlatenje za povlaenje tube, priznanje ili odricanje od tubenog zahtjeva, zakljuenje
poravnanja, odricanje ili odustanak od pravnog lijeka i za prenoenje punomoja na
drugo lice kao i za podnoenje vanrednih pravnih lijekova (l.307 ZPPa).
Novina je i ogranienje u mogunosti da druga fizika lica imaju status punomonika,
tako da sada samo brani drug, vanbrani drug i srodnici po krvi ili tazbini, mogu imati
status punomonika stranke. Ova novina je rezultat spreavanja nadripisarstva u ovoj
oblasti. Zakonom je data mogunost vanbranom drugu da zastupa stranku kao
punomonik.
Pitanje:
-ta je to vanbrana zajednica u pravnom smislu i koliko ona treba da traje.
Mogui odgovor:
-Po l. 3 Zakona o porodinim odnosima FBiH (Sl.novine FBiH br. 35/05), vanbrana
zajednica jeste zajednica ivota ene I mukarca koji nisu u braku ili vanbranoj zajednici
sa drugom osobom, koja traje najmanje 3 god. ili krae ako je u njoj roeno zajedniko
dijete.
Postojanje advokatskih drutava kao punomonika je novina ZPP-a jer je Zakonom o
advokaturi, advokatskom drutvu dato svojstvo pravnog lica za razliku od ranijeg Zakona
kojim je to bilo udruenja graana.
U postupku u ime advokatskog drutva pristupaju lanovi drutva, pojedini advokati, a
pod odreenim uslovima i advokatski pripravnici i struni saradnici.
Novina ZPP-a je i status slubi za besplatnu pravnu pomo kojim se daje pravo da u
postupku zastupaju (samo fiziko lice) kao punomonici. Njihov status je regulisan
posebnim Zakonom.
Pitanja:
-Da li sluba za besplatnu pravnu pomo Sindikalne organizacije moe zastupati radnika
u radnom sporu?
Mogui odgovor:
Moe ako je registrirana kao takva, to se na sudu mora dokazati.
-Kako e sud znati da li je punomonik srodnik po krvi ili tazbini, stranke?
Mogui odgovor:
-Sud bi trebao na pripremnom roitu provjeriti tu injenicu izjavom punomonika ili
stranke koja je dala punomo, a u sluaju sumnje i odgovarajuim dokazima. Pravna lica
mogu zastupati kao punomonici osim advokata, advokatskih drutava i uposlenici te
pravne osobe, to je bilo po ranijem ZPP-u.
Uposlenici pravne osobe mogu imati g e n e r a l n u punomo tj. punomo za voenje
svih parnica koje se vode ili bi se mogle voditi u korist ili protiv odreene stranke. Ova
punomo ima ovlatenje za poduzimanje svih tradnji u postupku kome vlastodavac
uestvuje u postupku. Ona se moe izdati svakoj osobi koja sposobna da bude
punomonik.
Znaajna novina u oblasti instituta punomonika je odredba: l.300 st.2 ZPP-a koja
glasi:
STRANKA KOJU ZASTUPA PUNOMONIK MOE UVIJEK DOI PRED SUD I
DAVATI IZJAVE PORED SVOG PUNOMONIKA, ALI SUPROTNU STRANU,
SVJEDOKE I VJETAKE MOE ISPITIVATI SAMO PREKO
PUNOMONIKA AKO JE PRISUTAN NA GLAVNOJ RASPRAVI.
Ovom odredbom zakona je ogranieno pravo stranke koja ima punomonika koji je
prisutan na glavnoj raspravi, da ispituje neposredno suprotnu stranku, svjedoke i
vjetake.
To pravo Zakon dozvoljava samo punomoniku osim u sluaju da je njegov punomonik
odsutan sa glavne rasprave.
Ova novina je u skladu sa NAELOM PROCESNE EKONOMIJE koja je propisana u
odredbi l.10 ZPP-a, jer je ogranienje postulacione sposobnosti stranke koja ima
punomonika, u interesu te stranke, budui da stranka nije vina pravu. Punomonik je
duan pri prvoj radnji u postupku podnijeti punomo, a ako to nije uinio sud moe
dopustiti da radnje u postupku za stranku privremeno obavlja osoba koja nije podnijela
punomo,ali e istovremeno narediti toj osobi da naknadno u odreenom roku podnese
punomo ili odobrenje stranke za obavljanje parninih radnji(l.309st.1. i 2.).
Pitanje:
-ta e sud uraditi kada punomonik u svom podnesku djelimino prizna tubeni zahtjev
a stranka na glavnoj raspravi izjavi da i taj dio zahtjeva osporava?
Mogui odgovor:
Rjeenja ovog sukoba razliita su s obzirom na to da li se radi o procesnim radnjama u
kojima se punomonik i stranka izjanjavaju o relevantnim injenicama, priznajui ili
poriui navode protivnika, ili se radi o drugim procesnim radnjama , te da li stranka
mijenja, odnosno opoziva izjavu svog punomonika na roitu na kome je ta izjava data
ili naknadno.
Dok traje roite na kome je punomonik dao neku izjavu, bez obzira kakve je prirode ta
izjava, stranka moe sa pravnim uinkom izmjeniti ili opozvati izjavu punomonika.
Izjava stranke vee sud u tom smislu to izmjenjene, odnosno opozvane izjave
punomonika nemaju procesne vanosti.
1.3. Opseg punomoi

Punomo moe biti izdata pismeno ili usmeno na zapisnik. Sudu se podnosi pri prvoj
radnji u postupku ali sud moe dozvoliti da radnje u postupku za stranku privremeno
izvri lice koje nije donijelo punomo, ali e istovremeno narediti tom licu da naknadno u
odreenom roku podnese punomo (l.309 ZPPa).
U zavisnosti od sadraja punomo moe biti:
punomo za pojedinu radnju,
parnina punomo, iji sadraj ovlatenja zavisi od toga da li je izdana advokatu ili
osobi koja nije advokat,
generalna punomo;
Praksa je sudova da pored pismene forme punomo ne treba biti ovjerena od strane
odreenog organa.
Iz sudske prakse:
Ovjera potpisa na punomoi nije predpostavka valjanosti punomoi za sklapanje
ugovora o prodaji nekretnina.
Iz obrazloenja-
Sudovi nieg stupnja pravilno su postupili kada su odbili tubeni zahtjev (na utvrenje
nitavosti ugovora o prodaji) pri emu ovaj sud nalazi potrebnim istaknuti da pitanje
ovjere potpisa na punomoi nije relevantno.Forma propisana zakonom za neki ugovor ili
koji drugi pravni posao vai i za sklapanje toga ugovora odnosno za poduzimanje tog
posla(l.90 ZOO-a), a u ovom sluaju punomo je izdana u pisanom obliku, dakle u istoj
formi koja je propisana za pravni posao(sporni ugovor o prodaji
nekretnine).Ovjera potpisa nije uvjet za valjanost ugovora o prodaji nekretnina(pa dakle
ni uvjet za valjanost punomoi),ve moe biti uvjet za postizanje druge svrhe kao to je
upis u zemljinu knjigu.
Sud je duan tokom cijelog postupka paziti je li osoba koja se pojavljuje kao
punomonik ovlatena za zastupanje. A ako utvrdi da nije ukinut e parnine
radnje to ih je ta osoba poduzela, ako te radnje nije stranka naknado
odobrila(l.309 st.4).
Dilema:
-Da li je sud duan pozivati stranku da dostavi punomo za zastupanje punomonika?
Mogui odgovor:
Sud nije duan pozivati stranku da dostavi punomo, ve e naloiti osobi koja se
pojavljuje kao punomonik da dostavi punomo.
I
z sudske prakse:
Punomonik je pri prvoj radnji u postupku duan podnijeti punomo, a prvostepeni sud
u obavezi narediti tom licu ako nije dostavilo punomo da istu naknadno dostavi ili da
dostavi odobrenje stranke za izvrenje parninih radnji a ukoliko to ne uini, tuilac je
zastupan po neovlatenom punomoniku i to poev od podnoenja tube do okonanja
prvostepenog postupka.
Ako advokat koji je podnio tubu ili redovni i vanredni pravni lijek i potpisao iste
podneske, a nije dostavio punomo za poduzimanje takvih radnji, sud e mu naloiti da to
uini u roku od osam dana pa ako to ne uini podnesak odbaciti kao nedoputen.
Ako je punomonik preduzeo neku dispozitivnu radnju- npr. zakljuio sudsku nagodbu
(na roitu na kojem nije bila prisutna stranka koja mu je dala neogranienu punomo),
stranka takvu izjavu ne moe vie naknado izmjeniti ili opozvati.
Istina u spisu postoji punomo, ali iz njene sadrine proizilazi da se ista tie samo
ovlatenja za zastupanje u ostavinskom postupku, zbog ega se ta punomo, obzirom na
svoj opseg, nije mogla uzeti valjanom punomoi za zastupanje u ovom parninom
predmetu.
Zajednica osiguranja imovine i lica ne moe u sporu da se pojavi kao punomonik radne
organizacije, ije je vozilo osigurano za tetu priinjenu treim licima.
Smrt stranke koja je izdala punomo od razliitog je uinka na prava punomonika u
postupku: ako je izdana za voenje postupka u strogo osobnim, neprenosivim pravilima,
njena vanost prestaje smru osobe o ijem se neprenosivim pravima postupak vodi,pa
prestaje i postupak o tim pravima.
PODMODUL VI - DOKAZIVANJE
1. DOKAZI I IZVIENJE DOKAZA -OPTE NAPOMENE
Dokazivanje predstavlja radnje suda i stranaka, koje obuhvataju prijedloge stranaka za

izvoenje dokaza, rjeavanje o tome koji dokazi treba da budu izvedeni, podnoenje
dokaza od strane stranaka i njihovo pribavljanje od strane suda, izvoenje dokaza, te
njihovu ocjenu od strane suda, a radi formiranja uvjerenja o injeninom stanju od koga
zavisi primjena materijalnog prava.
U postupku se dokazuju samo pravno relevantne injenice, jer se samo na tim

injenicama zasniva donoenje odluke. Nesumnjivo je, mada zakoni to izriito ne navode,
da je odluivanje o tome koje su injenice pravno relevantne za rjeavanje odreenog
odnosa iskljuivo ostalo u domenu suda. Valja napomenuti da se u postojeoj praksi esto
deava da se u postupku utvruju i injenice koje nisu relevantne, to vodi
odugovlaenju postupka, a ovo se deava uglavnom zbog slabe pripremljenosti sudija za
suenje u odreenom predmetu ili nekad i zbog elje sudije da se odgodi donoenje
odluke.
Prema naelu slobodne ocjene dokaza sud nije vezan zakonom utvrenim pravilima o
izboru dokaza, a odreeno dokazno sredstvo nema unaprijed odreenu dokaznu snagu.
Sud prema tome ocjenjuje izvedene dokaze slobodno i prema svom vlastitom uvjerenju
cijeni da li je odreena injenica dokazana ili nedokazana. Provedba ovog naela ne
podrazumijeva i potpuno arbitrarno postupanje suda, jer je sud duan zakljuivati logiki
i koristiti rezultate naunih dostignua i iskustva u odgovarajuim podrujima. Razlozi za
odreeno uvjerenje suda moraju biti objektivno prihvatljivi, te moraju biti izneseni u
obrazloenju odluke. Naelo slobodne ocjene dokaza je ojaano I odstupanjem od
prijanje supsidijarnosti sasluanja parninih stranaka kao dokaznog sredstva, to je
donekle ograniavalo sud u izboru dokaza (mada se u sudskoj praksi esto dogaalo da
sud po slubenoj dunosti odredi provoenje ovog dokaza).
Prema odredbama novih zakona stranke same izvode dokaze ije je izvoenje odreeno
od strane suda. I ovo pravilo ima izuzetke, budui da uviaj oigledno vri sud, kao i
sasluanje stranke ukoliko ista nema punomonika u postupku. Takoer, mada je u
zakonu predvieno da se izvoenje dokaza itanjem isprava vri na poetku glavne
rasprave kada tuilac ukratko izlae bitna pitanja iz tube, sud mora izvriti uvid u te
isprave, a kako bi se mogao uvjeriti da proitano od strane stranke odgovara sadraju
isprave (u praksi se najee dokazi uvidom u isprave provode na roitu na kome se
zakljuuje glavna rasprava, a na kraju dokaznog postupka, to je suprotno zakonskim
odredbama, ali po naem miljenju ne utie na donoenje pravilne odluke). Novi zakoni
dakle odreuju i redoslijed izvoenja dokaza, i to u odredbi u kojoj se odreuje tok
odvijanja glavne rasprave. Meutim, znaaj ovog odreivanja je ipak relativan,
predviena je i mogunost da sud odredi drugaiji redoslijed provoenja dokaza, koji e
esto zavisiti i od objektivnih mogunosti da se neki dokazi provedu ili od afiniteta
uredujueg sudije.
2. UVIAJ
Uviaj predstavlja parninu radnju koja se preduzima u sluaju kada je potrebno
neposredno opaanje suda o svojstvima i stanjima stvari, kao i osoba. To je dokazno
sredstvo kojim se utvruje neka injenica ili razjanjava neka okolnost. Njime se mogu
dokazivati samo injenice koje postoje u sadanjosti i predstavlja pouzdanu metodu za
ocjenjivanje osnovanosti injeninih navoda stranaka budui da izmeu suda i predmeta
dokazivanja nema posrednika. Odredbe novih parninih zakona kojima se uviaj regulira
se sutinski ne razlikuju od odredbi starih zakona.Poto uviaj provodi uredujui sudija,
t.j. sud, ovo dokazno sredstvo ne izvode stranke kao ostala dokazna sredstva, to je
odstupanje od osnovnog pravila. Uviaj bi trebao da predstavlja veoma pouzdano
dokazno sredstvo, meutim njegova je primjena ograniena time to se njime dokazuju
samo injenice koje postoje u sadanjosti, koje su rijetko sporne meu parninim
strankama.
Uviaj se moe vriti i u sudu, ali se najee vri na licu mjesta i to uz uee vjetaka.
(napomena: vidi Anex VII-primjer 2) U praksi nekad dolazi do konfuzije oko toga da li
se radi o provoenju dokaza uviajem ili vjetaenjem. Ukoliko vjetak sam utvruje
injenice i daje nalaz i miljenje, radi se o provoenju dokaza vjetaenjem, a ukoliko
vjetak sudu samo pomae dajui mu objanjenja u strunom smislu, radi se o provoenju
dokaza uviajem, to je u praksi veoma rijedak sluaj.
Stranke, te njihovi punomonici i zastupnici uvijek moraju biti obavijeteni
o vremenu vrenja uviaja, a izostanak uredno obavijetene stranke proizvodi posljedice
kao i izostanak sa roita za glavnu raspravu.

1. Da li je mogue zakazati uviaj radi identifikacije zemljita uz uee vjetaka
geodetske struke u predmetima priznanja prava vlasnitva ukoliko stranke nisu predloile
provoenje ovog dokaza, a bez njegovog provoenja se ne moe odluiti o osnovanosti
tubenog zahtjeva?
2. Da li se mogu primjenjivati prinudna sredstva da bi se u toku uviaja razgledala neka
stvar koja se nalazi kod jedne od stranaka ili kod tree osobe?
3. Kako e se tehniki provesti uviaj, a da se ne odlae roite za glavnu raspravu i ne
zakazuje nastavak istog?
4. Da li se parnina stranka ili neka druga osoba mogu prinudnim mjerama prisiliti da se
na njima lino izvede dokaz uviajem?

1. Ovo je jedno od spornih pitanja koje ulaze u sutinu primjene novih parninih zakona.
Naime, budui da je naputeno naelo materijalne istine u postupku, sudije imaju
problem prilikom odreivanja provoenja dokaza koji su oigledno neophodni za
donoenje pravilne odluke, a same parnine stranke ih ne predlau. U konkretnom sluaju
radi se ne o utvrivanju neke posebne injenice ve o razjanjenju okolnosti. Postupajui
striktno po odredbama novih zakona, sud ne bi mogao odrediti provoenje ovog dokaza,
ve bi odluku trebao donijeti na osnovu pravila o teretu dokazivanja, to u praksi znai da
bi vjerovatno trebao odbiti tubeni zahtjev. Naravno postoje i druga miljenja, po kojima
bi sud u konkretnoj situaciji pak trebao provesti ovakav dokaz I utvrditi kompletno
injenino stanje, to bi bilo u skladu sa odredbama starih zakona o parninom postupku.
2. Ukoliko se radi o treoj osobi, sud joj moe narediti da prezentuje stvar koju treba
razgledati, te ukoliko ta trea osoba ne postupi po nalogu suda, sud e po slubenoj
dunosti rjeenje o prezentovanju stvari dostaviti nadlenom izvrnom sudu na prinudno
izvrenje. Meutim sud ne moe primijeniti prisilne mjere prema stranci koja odbija da
prezentuje neku stvar.
3. Postoje miljenja da bi pravilno bilo glavnu raspravu zapoeti provoenjem uviaja, a
zatim odrediti nastavak glavne rasprave istog ili sljedeeg dana. Smatramo da je ovo
rjeenje u praksi gotovo neizvodljivo, pogotovo to se prilikom vrenja uviaja najee
vri i vjetaenje. Naime, potreban je rok da vjetak izvri izradu nalaza i miljenja pa e
u pravilu biti potrebno odloiti roite za glavnu raspravu, bez obzira to parnini zakoni
ne predviaju taj razlog za odlaganje. Oito je da prilikom izrada zakona nije voeno
rauna o praktinoj strani provoenja uviaja i tekoama koje se pojavljuju prilikom
toga.
4. Niti parnina stranka niti neko drugo lice ne mogu se prinudnim mjerama u toku
parninog postupka prisiliti da se na njima lino izvede dokaz uviajem, pri emu se
misli na neku vrstu ljekarskog pregleda, kao to je na primjer ispitivanje krvi u
roditeljskim parnicama ili neto slino.
3. ISPRAVE
Isprave predstavljaju predmete sastavljene u pismenom obliku, a koji predmeti sadre
obavijesti o injenicama koje mogu biti relevantne u parninom postupku. U odredbama
lanova 132 136 ZPP FBiH i ZPP RS, lanova 99-103 ZPP BiH te lanova 167-170
ZPP BD BiH koje ureuju upotrebu isprava kao dokaznog sredstva, nema znaajnih
izmjena u odnosu na odredbe ranije vaeeg parninog procesnog zakonodavstva.
Odravajui nova procesna naela (posebno naputanje istranog naela),
izmjenama se uglavnom predvia da je za bilo koju radnju koju radi pribavljanja isprava
ili provjeravanja njihove autentinosti preduzima sud potrebna inicijativa stranke.
Ispravom se smatra svaki predmet na kome je pismeno zabiljeena neka misao. Od
znaaja za parnini postupak moe biti razlika izmeu javnih i privatnih isprava, te
razlika izmeu domaih i inostranih isprava. Kriterij za podjelu na domae i inostrane
isprave je mjesto izdavanja ili izdavaa. Ovo je razlikovanje znaajno, jer zakon
inostranim ispravama daje istu dokaznu snagu kao i domaim, ali pod uslovom
uzajamnosti.
Postoji zakonska presumpcija autentinosti i istinitosti javne isprave. Uvijek se
pretpostavlja da je izdava isprave, iji je potpis na ispravi ovjeren, dao izjavu sadranu u
ispravi. Teret dokazivanja u sluaju da se osporava istinitost javne isprave je na stranci
koje je osporava. Ako stranka nije u mogunosti sama pribaviti ispravu od dravnog
organa ili pravne osobe koja vri javna ovlatenja, moe zatraiti od suda da tom organu
ili pravnoj osobi naloi da ispravu dostavi ili pokae sudu. Da bi sud ovo poduzeo,
stranka bi trebala uiniti vjerovatnim da je navedenu ispravu bezuspjeno pokuala sama
pribaviti, to u praksi izaziva probleme, jer se esto postavlja pitanje na koji nain stranka
moe dokazati svoj neuspjean pokuaj pribavljanja isprave. U pogledu treih osoba kod
kojih se isprava moe nalaziti, sud moe, nakon to ocijeni da li se radi o dokazu koji
treba provoditi u postupku, te nakon to treu osobu pozove da se o tome izjasni, pozvati
tu osobu da navedenu ispravu podnese u odreenom roku. U pravilu, trea osoba nije
duna podnijeti ispravu, budui da takva obaveza postoji samo ako se radi o ispravi koju
je ona po zakonu duna pokazati ili ako se radi o ispravi koja je po svom sadraju
zajednika za to lice i stranku koja se poziva na ispravu. Ukoliko trea osoba porie da se
isprava nalazi kod nje, o toj se okolnosti mogu izvoditi dokazi, ali samo na prijedlog
parninih stranaka. Isprava se od tree osobe moe pribaviti i prinudnim putem, za
razlike od situacije kada jse isprava nalazi kod parnine stranke. O tome se donosi
posebno rjeenje, na koje trea osoba ima pravo albe.

1.Moe li sud sumnjati u sadrinu javne isprave kojom se neto odreuje?
2.Moe li sud po slubenoj dunosti od organa koji je izdao javnu ispravu zatraiti
izjanjenje o njenoj autentinosti?
3.Mogu li privatna pismena stranaka imati dokaznu snagu?
4.Mogu li se provoditi dokazi na okolnost da se isprava nalazi kod jedne od stranaka I na
kome bi bio teret dokazivanja u tom sluaju?
5. Da li sud ima mogunost da upotrijebi sredstva prisile na stranku kako bi izdejstvovao
prilaganje isprave od strane iste?
6. Na kome bi bio teret dokazivanja da je isprava autentina u sluaju da se uini
vjerovatnim da isprava nije pravilno sastavljena ili ukoliko sud posumnja u njenu
autentinost?

1. Kad je u pitanju javna isprava kojom se neto odreuje (na primjer pravosnana
presuda ili rjeenje suda) svaka sumnja u njenu sadrinu je iskljuena. Takva javna
isprava ne moe se osporavati u parninom postupku. Ona se samo moe pobijati
vanrednim pravnim lijekovima, predvienim za vrstu postupka u kome je donijeta.
Meutim, mogue je da sud posumnja u autentinost javne isprave, t.j. da li je ista izdata
od organa koji je ovlaen da je izda.
2. Zakonska pretpostavka je da su sve javne isprave istinite i u njihovu sadrinu sud I
uesnici u postupku mogu se pouzdati. Meutim, u sluaju sumnje u autentinost isprave
kojom se dokazuje istinitost onoga to se potvruje, sud je ovlaen i po slubenoj
dunosti da zatrai izjanjenje o tome od organa koji je oznaen kao njen izdavalac. U
takvom sluaju moglo bi se dokazivati da javna isprava nije pravilno sastavljena, to u
sebi sadri pretpostavku da je nije izdao organ koji je oznaen kao njen izdavalac,
odnosno da njena sadrina nije istinita.
3. Pismena stranaka smatraju se privatnim ispravama i mogu imati dokaznu snagu samo
ako je njihova istinitost priznata ili utvrena u toku konkretnog parninog postupka.
4. Ukoliko stranka tvrdi da se odreena isprava ne nalazi kod nje, na tu okolnost se mogu
provoditi dokazi, s tim to e teret dokaza biti na stranci koja se na ispravu poziva. Ako
izvoenje ovih dokaza pokae da se isprava ne nalazi kod te stranke, sud bi trebao
opozvati svoje rjeenje kojim je naloio stranci da podnese ispravu, te pozvati osobu kod
koje se isprava nalazi da preda ispravu.
5. Sud u postupku ne moe stranku prisiliti na odreeno procesno ponaanje, pa tako ne
moe prema stranci primijenili sredstva prisile ni kako bi stranka podnijela ispravu. U
tom sluaju protivnoj strani ostaje mogunost da u posebnoj parnici kondemnatornom
tubom zahtijeva predaju isprave, jer je takva obaveza stranke utvrena i materijalnim
pravom.
6. Teret dokazivanja da je isprava autentina u sluaju da se uini vjerovatnim da isprava
nije pravilno sastavljena ili ukoliko sud posumnja u njenu autentinost, bi bio na onoj
parninoj stranci koja se poziva na spornu ispravu. Ovo stoga to bi bilo nepravilno npr.
neku ispravu koja formalno izgleda kao javna, a o emu postoji sumnja, smatrati javnom
ispravom samo stoga to se ne moe dokazati da nije javna isprava.
4. SVJEDOCI
Svjedok je svaka fizika osoba koja je pozvana pred sud da bi dala iskaz o svom opaanju
injenica iz prolosti, a koje bi injenice mogle biti od znaaja u parninom postupku.
Svjedok prenosi samo svoje opaanje i nije potrebno da daje svoje miljenje ili zakljuak
o nekim injenicama. Zakon odreuje dunost svjedoenja kao optu dunost svakog
graanina. Ova dunost se odnosi i na strane dravljane, sa izuzetkom osoba sa
diplomatskim imunitetom. Dodue, i ove osobe se mogu sasluati ukoliko na to pristanu.
Odredbe novih zakona sadre neke bitne izmjene u odnosu na prijanje odredbe. Tako se
vie ne predvia mogunost suoenja svjedoka, a mogunost svjedoka da uskrati odgovor
na pojedina pitanja suena je samo na opasnost od izlaganja krivinoj odgovornosti sebe
ili svojih srodnika. Takoe novi zakoni ne predviaju vie zaklinjanje svjedoka, to je u
praksi i onako bilo gotovo potpuno nepoznato. Obaveza svjedoka koji je pozvan sastoji se
u odazivanju pozivu, davanju iskaza pred sudom, te u obavezi govorenja istine, s tim to
je lano svjedoenje sankcionirano kao krivino djelo. U pozivu na svjedoenje svjedok
mora biti upozoren na posljedice neopravdanog izostanka sa roita na koje je pozvan.
Novi zakoni ne predviaju obavezu suda da pomogne strankama u nalaenju adrese
svjedoka. Sud je duan da upozori svjedoka na obavezu uvanja slubene ili vojne tajne
prilikom davanja svog iskaza. Pojmove slubene i vojne tajne odreuju krivini zakoni
entiteta i Distrikta Brko. Zakoni predviaju i da odreene osobe koje su u vrenju svoje
funkcije ili posla saznale za neke injenice imaju pravo uskratiti svjedoenje. Svjedoenje
o tim injenicama bi predstavljalo povredu dunosti uvanja profesionalne tajne, usljed
posebnog odnosa povjerenja koje se uspostavlja u obavljanju odreenih djelatnosti
(advokatura, medicina, vjerske djelatnosti i dr). Osim povrede dunosti uvanja
profesionalne tajne, svjedoenje o tim injenicama moe predstavljati i krivino djelo,
propisano zakonima entiteta i Distrikta Brko. Poto krivini zakoni predviaju da
krivino djelo ne postoji ako se tajna otkrije u optem interesu ili interesu druge osobe
koji je preteniji od interesa uvanja tajne, zakon odluku o uskraivanju svjedoenja
preputa svjedoku. Ukoliko parnina stranka, koja je osobama dunim da uvaju
profesionalnu tajnu povjerila odreene injenice, predloi da se one kao svjedoci
sasluaju o tim okolnostima, moe se smatrati se da ih je oslobodila dunosti
uvanja tajne, pa u tom sluaju ova lica ne mogu uskratiti svjedoenje. Takoer stranka
ne moe traiti da se ne saslua svjedok koji ne eli da se koristi pravom za uskraivanje
davanja iskaza.
Srodstvo svjedoka sa nekom od stranaka nije samo po sebi razlog za uskraivanje
svjedoenja, ali je opta obaveza svjedoenja ograniena pravom svjedoka da preuti
takve injenice ije bi iznoenje ugroavalo osnovna prava ili interese samog svjedoka ili
njegovih srodnika. Novi zakoni predviaju dakle mogunost samo uskraivanja odgovora
na pojedino pitanje, a kao jedini valjan razlog za to moe biti samo izlaganje opasnosti od
krivinog gonjenja samog svjedoka ili njegovih srodnika. Opravdanost uskraivanja
odgovora na pojedino pitanje cijeni sud, nakon izjanjenja stranaka. Svjedoci se
sasluavaju pojedinano, u odsustvu drugih svjedoka, kako svojim iskazima ne bi uticali
jedni na druge. U pogledu naina ispitivanja svjedoka postoje dva razliita miljenja. Po
jednom, valja primijeniti nain iz stare sudske prakse po kome se svjedoku prvo nalagalo
da se izjasni bez prekidanja o injenicama i okolnostima koje su mu poznate, te zatim
prepustiti strankama da mu postavljaju pitanja. Prema drugom shvatanju, nema pravila o
tome kako e tei ispitivanje svjedoka, tj. isto moe poeti I postavljanjem konkretnih
pitanja svjedoku. Smatramo da je u smislu ovlaenja stranaka u pogledu dokaznog
postupka, prema novim zakonima, te u skladu sa izraenim raspravnim naelom, logino
da se strankama dopusti da ispituju svjedoke onako kako to njima odgovara.
Uloga suda prilikom sasluanja svjedoka se sastoji u tome da sud vodi rauna da
ispitivanje svjedoka bude korektno, da mu se ne postavljaju sugestivna i kapciozna
pitanja, te pitanja koja zahtijevaju odgovor kojim bi se povrijedila dunost uvanja
slubene ili vojne tajne i dr. Novi zakoni propisuju da sud uvijek moe postavljati pitanja
svjedoku, to je donekle u suprotnosti sa raspravnim naelom i u praksi moe dovesti do
mnogih dilema. Ovu odredbu bi, po naem miljenju, trebalo shvatiti tako da sud
postavlja pitanja svjedoku samo u sluaju potrebe da se njegov iskaz upotpuni ili radi
otklanjanja nekih nejasnoa iz iskaza. Ukoliko iz samog iskaza svjedoka ne proizilazi
odakle mu je poznato ono o emu svjedoi, te ukoliko stranke to nisu pitale svjedoka, sud
je duan da to uini. Ovo stoga to u postupku moe biti veoma vaan nain na koji je
svjedok doao do saznanja o injenicama o kojima svjedoi, naime da li je tog saznanja
doao svojim neposrednim ulnim zapaanjem ili na neki posredan nain, budui da su te
okolnosti od znaaja za ocjenu vjerodostojnosti svjedokovog iskaza. Novi zakoni ne
predviaju mogunost suoenja svjedoka ukoliko se njihovi iskazi ne slau (uostalom,
ovaj institut se u praksi veoma rijetko koristio, a jo rijee je od njega bilo nekakve
koristi u pogledu utvrivanja injeninog stanja).
Svjedok ima pravo na naknadu trokova koje koje je pretrpio uslijed obaveze da svjedoi.
Sud moe naloiti stranci da poloi predujam za podmirenje trokova svjedoka, meutim
u praksi sudovi ovo rijetko ine, budui da svjedoci u najveem broju sluajeva ne
potrauju trokove pristupa.
5. VJETAENJE
Vjetaenje je dokazno sredstvo koje se odreuje kada sud ne posjeduje struno znanje iz
odreene oblasti ivota, koje je znanje neophodno radi utvrenja ili razjanjenja pravno
relevantnih injenica. Uloga vjetaka je u pomoganju sudu, tako to na osnovu svog
strunog znanja zapaa injenice koje postoje u asu suenja, a koje bi I sam sud mogao
opaati kada bi raspolagao potrebnim znanjem, iznosi sudu ta zapaanja u vidu svog
nalaza, te daje zakljuak o njima. Donoenjem novih zakona, odredbe o vjetaenju su u
velikoj mjeri izmjenjene.
Vjetaenje u jednoj oblasti je ogranieno na samo jednog vjetaka, te zbog toga vie ne
postoje odredbe koje propisuju kako e sud postupiti ako se nalazi dva ili vie vjetaka ne
slau meusobno. Na izvjestan nain ovakvo rjeenje predstavlja izuzetak od
naela slobodne ocjene dokaza, poto se ograniavaju dokazna sredstva. Pretpostavljamo
da se teilo smanjenju uloge vjetaka kao dokaznog sredstva budui da postoji shvatanje
da je uloga vjetaka u prethodnom periodu bila prenaglaena u parninom postupku. Ovo
rjeenje bi moglo da dovede do problema u sluajevima kada nalaz odreenog vjetaka
nije adekvatan, i postoji sumnja u njegovu ispravnost, a sud ne moe odrediti drugog
vjetaka radi otklanjanja tih nedoumica. Ukoliko se radi o vjetaenju iz razliitih oblasti,
moe se odrediti vie vjetaka.
Vana novina je to vjetak uvijek dostavlja svoj pismeni nalaz i miljenje sudu prije
rasprave, a odreen je i rok od najmanje osam dana prije odravanja roita za glavnu
raspravu, u kom roku sud dostavlja strankama taj nalaz i miljenje. I prije su postojale
odredbe koje su omoguavale sudu da, u zavisnosti od mogunosti, dostavi nalaz
strankama prije rasprave, to se u praksi rijetko koristilo, poto se u najveem broju
sluajeva nalaz dostavljao na samoj raspravi. Stoga je nemogunost stranaka za
izjanjavanje o nalazu i miljenju esto bio razlog za odlaganje rasprave. Novim
odredbama je predvieno da se vjetak uvijek poziva na glavnu raspravu, to je u slubi
naela usmenosti i neposrednosti, a time se i strankama daje mogunost da od vjetaka
zatrae eventualno potrebna razjanjenja u vezi njegovog nalaza i miljenja. Sud vie ne
bi trebao da rukovodi vjetaenjem, ve same stranke, shodno dosljednoj primjeni
raspravnog naela. Sud nalaz i miljenje vjetaka cijeni kao i sve druge dokaze, prema
naelu slobodne ocjene dokaza, te ako nae da su nalaz i miljenje vjetaka protivni
pravilima logikog zakljuivanja nije obavezan da ih prihvati. Ovdje valja napomenuti da
se esto dogaa da se u praksi nalazi i miljenja vjetaka prihvataju bez paljivog
razmatranja te vjetaci preuzimaju najvaniju ulogu u rjeavanju predmeta, to je
neprihvatljivo. Sudija dakle, prilikom razmatranja upotrebe sudskih vjetaka mora
razlikovati stvarne dokaze I procjenu istih, te s tim u vezi i imati u vidu da se uloga
vjetaka svodi upravo na procjenu stvarnih dokaza kako bi utvrdio neto drugo, a to je
relevantno sa aspekta primjene materijalnog prava (npr. na bazi razmatranja i procjene
medicinske dokumentacije kao stvarnih dokaza, vjetak utvruje teinu povrede, stepen
umanjenja opte ivotne sposobnosti, ili iz pregleda tragova koenja na putu, pretrpljene
tete I drugih podataka sadranih u skici saobraajne nezgode i zapisniku o uviaju,
vjetak moe odrediti brzinu kojom se vozilo kretalo u trenutku nesree). Takoer treba
imati u vidu da je provoenje dokaza vjetaenjem samo jedno od dokaznih sredstava i da
vjetak moe jedino izvesti odreene zakljuke iz stvarnih dokaza koji su mu predoeni,
ali da ne moe davati zakljuke o stvarima o kojima bi sudija trebao odluiti (npr.
postojanje iskljuive odgovornosti, pitanje doprinosa oteenog, pitanje vlasnitva i sl).
U praksi se esto potpuno nepotrebno provodi vjetaenje, u sluajevima kada sud moe
samostalno utvrditi postojanje relevantnih injenica (npr. odreivanje vjetaenja radi
procjene vrijednosti neke stvari, a ija vrijednost se moe lako utvrditi upotrebom drugih
dokaznih sredstava, kao to je rauna o kupovini te stvari i sl). Takoer nekad predstavlja
problem i sama sloenost nalaza, koja se ogleda u tome to nalazi imaju veoma izraen
nauni pristup ak i jednostavnim problemima i to su napisani jezikom koji je za veinu
ljudi nerazumljiv. Ovakav nerazumljiv nalaz moe imati tetan uticaj na mogunost
stranaka da izloe svoj sluaj ili da razumiju sluaj koji se vodi protiv njih, odnosno na
mogunost djelotvornog raspravljanja o predmetu spora. esto se pojavljuje i
prekoraenje obima vjetaenja od strane vjetaka. Sudije bi u takvom sluaju trebale biti
dosljedne i zanemariti materijal iz nalaza koji nije relevantan za pojedini sluaj.
Prema novim odredbama stranke same predlau i ime vjetaka to je u skladu sa naelom
stranake inicijative u predlaganju dokaza. Nakon to se protivna stranka izjasni o
predloenom vjetaenju i imenu vjetaka sud donosi odluku o tome. Ukoliko su stranke
saglasne u pogledu osobe vjetaka, sud je vezan tom saglasnou. Naroito je vano u
rjeenju o odreivanju vjetaenja precizno odrediti predmet i obim vjetaenja, te
pojedina pitanja koja vjetak treba razjasniti, jer e od toga u mnogome
zavisiti dokazna vrijednost nalaza i miljenja vjetaka. (napomena: vidi Anex VII-primjer
5) U praksi se esto dogaa da se ovo rjeenje radi ablonski, bez udubljivanja u
konkretan spis i predmet vjetaenja, iz ega kasnije moe proistei da vjetak ne obavi
svoj posao dovoljno kvalitetno.
Vjetak ima pravo, pored nagrade za obavljeno vjetaenje, i na naknadu putnih trokova,
trokova za prehranu i prenoite, te trokova koji proistiu iz vjetaenja.U praksi se
esto sreu razni problemi oko isplate trokova vjetaenja, poev od prevelikih iznosa
koji vjetaci nekad potrauju kao nagradu, do problema sa naplatom trokova vjetaenja
od strane stranaka. Nadamo se da e donoenje Zakona o vjetacima u Federaciji BiH i
Republici Srpskoj doprinijeti da se stanje u ovom pogledu popravi. Budui da zakoni
predviaju da se na izvoenje dokaza vjetaenjem primjenjuju odredbe o sasluanju
svjedoka, ako zakonom nije drugaije predvieno, vjetak moe biti novano kanjen
zbog neopravdanog izostanka sa roita na koje je pozvan.
U praksi nai sudovi se jo uvijek veoma rijetko odluuju da novano kanjavaju vjetake
zbog kanjenja sa davanjem nalaza I nedolaska na roite.
Imajui u vidu sve gore navedeno, moe se preporuiti sudijama, da koliko je to mogue,
budu spremni da se koriste materijalnim dokazima ako su isti predoeni i da koriste svoj
zdrav razum i slobodu odluke, a ne nalaze i miljenja vjetaka koji utvruju oigledno.
Takoer bi bilo svrsishodno insistirati da parnine stranke prue zaista dobre razloge
zato je vjetaenje neophodno potrebno, a u sluaju da se ipak odredi vjetaenje, teiti
da se stranke sloe oko izbora vjetaka, te da nalazi i miljenja odraavaju realni, a ne
pretjerano nauni svijet.
ODLUKA O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Odbija se kao neosnovana apelacija Nade Iveti, podnesena protiv Rjeenja Okrunog
suda u Doboju broj G-77/04 od 15. marta 2004. godine i Rjeenja Osnovnog suda u
Derventi broj P-80/03 od 5. decembra 2003. godine.
Apelantica iz Banje Luke podnijela je apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine
protiv rjeenja Okrunog suda u Doboju broj G-77/04 i rjeenja Osnovnog suda u
Derventi broj P-80/03. Osnovni sud je rjeenjem, koje je potvreno rjeenjem Okrunog
suda marta 2004 godine, odbio kao neosnovanu apelanticinu tubu zbog smetanja
posjeda. Apelantica je u tubenom zahtjevu traila da sud utvrdi da je tueni izvrio
smetanje posjeda njenih nekretnina na taj nain to je 11. marta 2003. godine, na k.. broj
296. upisane u pl. 105 k.o. Mikovci, postavio drvenu ogradu s bodljikavom icom u
duini od 30 metara, zatim da se tuenom naloi da uspostavi prijanje slanje
uklanjanjem postavljene ograde, kao i da mu se zabrani ovakvo ili slino smetanje
ubudue. Osnovni sud je u predmetnom parninom postupku, na pripremnom roitu 3.
oktobra 2003. godine, donio rjeenje kojim je usvojio apelantiin prijedlog da vjetak
geodetske struke provede vjetaenje. Osnovni sud je 17. oktobra 2003. godine, izvrio
uviaj na licu mjesta na kojem su bili prisutni apelantica i njezin advokat. Tom prilikom
je obavljeno vjetaenje prema predmetu i obimu, kako je to utvreno rjeenjem od 3.
oktobra 2003. godine, a taj je sud odbio rjeenjem apelantiin prijedlog da se izvri
vjetaenje van utvrenog predmeta i obima. Osnovni sud je na glavnoj raspravi izveo
dokaze uvidom u nalaz i miljenje vjetaka, izjave svjedoka koje su predloile parnine
stranke i uviaj na licu mjesta. Apelantica je navela da je povrijeeno njezino pravo na
pravino suenje iz lana 6.stav 1.Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava I
osnovnih sloboda u prvostepenom postupku, jer je bila iskljuena i teoretska mogunost
da apelantica uestvuje u postupku na uviaju na licu mjesta. Apelantiina alba se u
sutini odnosi na odbijanje Osnovnog suda da se izvri vjetaenje izvan predmeta i
obima utvrenog rjeenjem tog suda.
Imajui u vidu odredbe lana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, lana 15.
stav 3. I lana16. stav 2. Poslovnika Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna
apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.
Apelantica je navela da je u prvostepenom postupku uskraeno njezino pravo na pravino
suenje, jer joj je bila '' ..iskljuena i teoretska mogunost da uestvuje u uviaju na licu
mjesta." Osnovni sud je rjeenjem broj P-80/03 od 3. oktobra 2003. godine odredio da
vjetaenje izvri vjetak geodetske struke i to na apelantiin prijedlog predmeta i obima
vjetaenja.Osnovni sud je l7. oktobra 2003. godine, proveo uviaj na licu mjesta, na
kojem je izvreno vjetaenje u skladu sa predloenim predmetom i obimom vjetaenja.
Apelantica i njezin advokat su bili prisutni na uviaju. Osnovni sud je tom prilikom
rjeenjem odbio apelantiin zahtjev za vjetaenje van predmeta i obima koji je utvren
rjeenjem od 3. oktobra 2003.godine. Osnovni sud je na taj nain postupio u
skladu sa lanom 148. stav 1.i lanom 150. Zakona o parninom postupku. S obzirom na
navedeno, Ustavni sud smatra neosnovanim apelantiin navod da joj je takvim
postupanjem Osnovnog suda povrijeeno pravo na pravino suenje.
6. SASLUANJE PARNINIH STRANAKA

Sasluanje parninih stranaka predstavlja posebno dokazno sredstvo kojim se mogu
utvrivati injenice koje su vane za donoenje odluke o meritumu spora
Ovaj dokaz je uvijek izazivao dileme u pogledu njegove dokazne snage, o emu su
postojala razliita miljenja. Dok su jedni autori ovom dokazu pridavali najveu vanost,
drugi su mu odricali vrijednost u postupku. Naravno, poto bi same parnine stranke u
najveem broju sluajeva trebalo da budu najbolje obavijetene o predmetu spora, to bi
njihov prikaz spornih injenica i dogaaja trebao biti najprecizniji, i stoga za sud moda i
najkorisniji. Meutim, zbog zainteresovanosti stranaka za uspjeh u parnici, izjave
stranaka su istovremeno i sumnjive vrijednosti i kao takve najnepouzdaniji izvor saznanja
za sud. Zbog ove protivrjenosti, sud mora veoma paljivo provoditi i cijeniti ovo
dokazno sredstvo. Svrha sasluanja stranaka nije u tome da se sazna kakvo je injenino
stanje po miljenju stranaka, ve u tome da se utvrdi objektivna istinitost tog stanja. Stoga
treba razlikovati izjanjavanje stranaka o injenicama, koje nema znaenje izvoenja
dokaza, od samog sasluanja.
Sasluanje parninih stranka je odredbama novih zakona izjednaeno sa drugim
dokaznim sredstvima, tj.vie nema supsidijaran karakter, kao to je imalo u bivem ZPP-
u Republike Srpske, te se kao dokaz moe izvoditi radi dokazivanja bilo kojih injenica, a
ne vie samo u nedostatku drugih dokaza. Prema novim odredbama, izvoenje ovog
dokaza sastoji se uvijek od sasluanja obje stranke. Jedna stranka e se sasluati u sluaju
kada druga stranka uskrati davanje iskaza ili se ne odazove pozivu suda. Kada je u pitanju
izvoenje dokaza sasluanjem stranaka, i ovdje se polazi od naela raspolaganja stranaka
pravom za izvoenje dokaza, tako da se i ovo dokazno sredstvo odreuje na prijedlog
stranaka. Dokazni postupak na glavnoj raspravi zapoinje sasluanjem stranaka, a ovakvo
rjeenje onemoguuje stranke da naknadno prilagoavaju svoj iskaz onome to je moglo
proizai iz ve izvedenih dokaza, a pogotovo iz iskaza sasluanih svjedoka.
Poziv za roite na kome e se provesti sasluanje stranaka se dostavlja punomoniku
stranke, a u pravilu mu se saoptava na pripremnom roitu. Ako stranka ne eli pristupiti
po pozivu suda radi sasluanja, ili dati iskaz, ne moe se na to prisiliti.
Ukoliko pristane da da iskaz, stranka je duna da govori istinu prema odredbama vaeih
krivinih zakona oba entiteta i Brko Distrikta, poto je davanje lanog iskaza krivino
djelo, i to samo u sluaju da je sud na iskazu stranke zasnovao svoju odluku.

1. Moe li sud samostalno, bez prijedloga parninih stranaka odrediti provoenje dokaza
sasluanjem parninih stranaka?
2. Moe li se sasluanje stranka provoditi u postupku obezbjeenja dokaza i pred
zamolbenim sudom ?
3. Moe li sud prilikom odluivanja o tome koji e se dokaz provesti, na pripremnom
roitu, odluiti da e se sasluati samo jedna parnina stranka?
4. Da li sud sam moe odrediti sasluanje suparniara ije sasluanje nije predloeno od
strane stranaka?
5.Da li se formalni suparniari mogu sasluati kao svjedoci u postupku?
6. Da li sud ima mogunost da prilikom donoenja odluke o meritumu spora, eventualno
negativno po neku parninu stranku ocijeni znaaj uskraivanja davanja iskaza od strane
te stranke?

1. Iz definicije koju je dao zakonodavac u lanu 163 ZPP FBiH i ZPP RS i lanu 130
ZPP BiH proizilazi da sasluanje stranaka ne moe samostalno odrediti sud, po svom
nahoenju.
2. Moe, budui da novi zakoni nisu prihvatili ranija pravila da se dokaz sasluanjem
stranaka ne moe provoditi u postupku obezbjeenja dokaza i da se ovaj dokaz pred
zamolbenim sudom moe izvoditi samo pod odreenim uslovima.
3. Novi zakoni ne predviaju mogunost da se odluka o sasluanju samo jedne stranke
donese na pripremnom roitu, ve samo na glavnoj raspravi, ukoliko druga stranka
uskrati davanje iskaza ili se ne odazove pozivu suda. Sud bi dakle trebao na pripremnom
roitu uvijek donositi odluku da se sasluaju obadvije stranke, a tek prilikom provoenja
te odluke, na glavnoj raspravi, moe odluiti da se saslua samo jedna od njih, ukoliko
druga stranka nije pristupila ili ne eli biti sasluana. Po naem miljenju ovo rjeenje nije
najsvrsishodnije, poto je posve nepotrebno odreivati provoenje dokaza sasluanjem
stranke koja ne eli da bude sasluana ili se iz okolnosti moe zakljuiti da nee biti
prisutna na glavnoj raspravi prilikom provoenja tog dokaza. Ovo posebno imajui u
vidu odredbu lana 167 ZPP FBiH i ZPP RS, 134 ZPPBiH odnosno l. 202 ZPP BD BiH,
prema kojoj se ne mogu primjenjivati nikakve prisilne mjere protiv stranke koja se ne
odazove pozivu suda radi sasluanja, niti se stranka moe prisiliti na davanje iskaza
4. Postoje razliita miljenja o tome da li sud samostalno, bez prijedloga stranaka, moe
odrediti sasluanje suparniara. Po jednom miljenju, poto se na pripremnom roitu
treba odrediti sasluanje obje parnine stranke, u sluaju suparniarstva sud mora odrediti
i saluanje suparniara, koje nije predloeno. Po drugima, ovakvo postupanje bi bilo u
suprotnosti sa naelom dispozicije stranaka u pogledu dokaznih prijedloga. Formalno
gledano, prvo miljenje je ispravnije, ali smatramo da sud ne bi napravio relevantnu
povredu postupka ukoliko ne bi odredio sasluanje suparniara u svojstvu parnine
stranke, ako je jasno da se tim sasluanjem nee saznati injenice vane za postupak, ili je
oito da suparniar nee pristupiti na roite za glavnu raspravu.
5. Formalni suparniari se mogu sasluati kao svjedoci o injenicama koje su relevantne
za tubene zahtjeve drugih suparniara, dok se materijalni suparniari mogu sasluati
samo u svojstvu parninih stranaka.
6. Striktno tumaenje zakona ukazuje na to da sud nema mogunosti da prilikom
donoenja odluke o glavnoj stvari posebno uzima u obzir injenicu da stranka nije dola
na sasluanje ili je uskratila iskaz. Ovo proizilazi i iz odredbi kojima se ne predviaju bilo
kakve sankcije protiv stranke koja uskrati davanje iskaza. Sud ovoj okolnosti ne bi trebao
pridavati poseban znaaj, a pogotovo iz nje ne bi za stranku trebale proistei bilo kakve
negativne posljedice. Dodue, iako takvo ovlatenje suda ne proizilazi ni iz opteg naela
slobodne ocjene dokaza, ne moe se izbjei da sudija stekne neko subjektivno uvjerenje o
tome koja je injenica dokazana, a koja ne, a na osnovu toga to je stranka uskratila iskaz.
7. OSIGURANJE DOKAZA
Osiguranje dokaza je procesni institut pomou kojeg se odreeni dokazi izvode u
kratkom vremenskom roku, prije poetka parninog postupka ili u toku postupka, ali prije
nego to se dokaz moe provesti na glavnoj raspravi, a iz razloga to bi kasnije izvoenje
ovog dokaza moglo biti nemogue ili oteano.
Kod osiguranja dokaza, osim to je izvreno prebacivanje u drugi dio zakona, razlika u
odnosu na ranije zakone postoji u odredbi l. 169 Zakona FBiH i Zakona RS, jer se
osiguranje dokaza moe traiti i tokom postupka po prijedlogu za ponavljanje postupka, a
ne kao do sada nakon to odluka kojom se postupak zavrava postane pravomona, ako je
to potrebno prije ili tokom postupka po vanrednim pravnim lijekovima, a koja odredba je
zadrana u l. 294 Zakona Brko Distrikta BiH. I ovakvo novo rjeenje ukazuje na
tendenciju za ubrzavanje postupka pred sudom. Naime, pretpostavlja se da u prijedlogu
za osiguranje dokaza treba uiniti vjerovatnim postojanje odreene vjerovatnoe
osnovanosti zahtjeva koji se temelji na injenicama, koje s mogu dokazati dokazima ije
se osiguranje predlae.
Rjeenje o usvajanju prijedloga za osiguranje dokaza dostavlja se protivniku. Ako je on
nepoznat ili je nepoznato njegovo boravite, sud moe postaviti privremenog zastupnika
radi sudjelovanja na roitu za izvoenje dokaza. Na privremenog zastupnika primjenjuju
se odredbe koje reguliu prava i dunosti privremenog zastupnika, ali je obaveza
izdavanja oglasa o postavljanju privremenog zastupnika izriito iskljuena. U pravilu, sud
ne moe poeti sa izvoenjem dokaza prije dostave rjeenja o usvajanju prijedloga za
osiguranje dokaza protivniku, ali u izuzetnim sluajevima sud moe odrediti da izvoenje
dokaza zapone i prije nego to rjeenje kojim se usvaja prijedlog za osiguranje dokaza
bude dostavljeno protivniku. Smatramo da bi ove izuzetne sluajeve sud trebao
restriktivno tumaiti.
PODMODUL VII SUDSKE ODLUKE
1. PRESUDE
Presudom se u prvostepenom parninom postupku meritorno odluuje o zahtjevima
stranaka zbog kojih se parnica vodi. To je tubeni zahtjev (ukljuujui i zahtjeve koji se
istiu u toku postupka preinaenjem tube), protivtubeni zahtjev, kao i prigovor
prebijanja. Presudom se odluuje i o sporednim potraivanjima, izuzev o zahtjevu za
naknadu trokova postupka. Ukoliko postoji objektivna kumulacija zahtjeva, t.j. postoji
vie tubenih zahtjeva, sud e o svim zahtjevima odluiti jednom presudom.
Presudom se tubeni zahtjev moe odbiti ili usvojiti, djelimino ili u cjelini, to zavisi od
ukupnog rezultata raspravljanja, tj. utvrenih injenica i primjene odredbi materijalnog
prava koje se mogu primjeniti u odreenom sluaju.
Presudom kojom se usvaja tubeni zahtjev se moe utvrditi sadraj pravnog odnosa,
naloiti tuenom da neto uini, propusti uiniti ili trpi, i neki pravni odnos koji postoji
preinaiti ili ukinuti.
U skladu sa tim, parninoj stranci se presudom moe pruiti deklaratorna, kondemnatorna
ili konstitutivna zatita prava ili pravnog odnosa. Ukoliko se tubeni zahtjev odbija,
donosi se negativna deklaratorna presuda. U novijoj sudskoj praksi preovladava miljenje
da se u izreci presude kojom se odbija tubeni zahtjev mora navesti i sam taj zahtjev,
kako ne bi moglo doi do dileme oko toga koji zahtjev je zapravo pravomono presuen.
U odnosu na postupak koji je proveden prije donoenja presude, prema odredbama novih
parninih zakona moemo razlikovati kontradiktorne presude (tj. one prilikom ijeg
donoenja je proveden parnini postupak sa raspravljanjem), presude na osnovu
priznanja, presude na osnovu odricanja, presude na osnovu proputanja i dopunske
presude. O ovim pojedinim vrstama presuda bie govora naknadno, kada se budu
obraivale pojedine teme ove oblasti.
U parnicama u kojima predmet spora nije isplata novanog iznosa, ve predaja neke
stvari, tuitelj ima pravo na alternativno ovlatenje (facultas alternativa), tj. da umjesto
stvari primi odreen novani iznos. Dakle, ovo ovlaenje ne moe postojati ako je
predmet spora novana trabina. U izreci presude se u tom sluaju navodi ovlatenje
tuenom da se oslobaa predaje stvari ukoliko tuitelju isplati iznos koji je on zatraio.
Zatraeni novani iznos ne moe biti predmet izvrenja. Facultas alternativa ne
predstavlja objektivnu kumulaciju zahtjeva. Nju treba razlikovati i od obaveze s
alternativnom inidbom, gdje su obe alternativne inidbe predmet spora. U tom sluaju
tueni ima pravo izbora jedne od alternativno utvrenih obaveza, kako u parninom tako i
u izvrnom postupku.Sud ne moe presudom kojom rjeava kondemnatorni zahtjev
naloiti i tuitelju neko injenje, u sluaju da obaveza na to injenje postoji pod uslovom
da tuitelj u korist tuenog izvri neku inidbu (npr. predaja stvari i isplata cijene u
sluaju kupoprodaje), osim ukoliko je u pogledu zahtjeva za injenje od strane tuitelja
podnesena protivtuba.
Ukoliko se u presudi nalae izvrenje neke inidbe, tada se u uzreci odreuje i rok u
kojem je tu inidbu tueni duan izvriti(paricioni rok), a taj rok, ako posebnim
propisima nije drukije odreeno, iznosi 30 dana, umjesto prijanjih 15 dana. Sudu je
dato ovlaenje da u nenovanim potraivanjima odredi i dui paricioni rok, mada se ta
mogunost u praksi gotovo i ne koristi.
2. PRESUDA NA OSNOVU PRIZNANJA

Ova presuda se donosi na osnovu jednostrane izjave volje tuenog kojom on priznaje
tubeni zahtjev. Ovakvo priznanje mora biti bezuslovno, ne moe biti vezano ni za kakav
rok i za njega se ne trai pristanak tuitelja. U praksi treba razlikovati priznanje tubenog
zahtjeva od priznanja injenica navedenih u tubi. U sluaju da su priznate samo
injenice iz tube njihovo dokazivanje vie nije potrebno ali se na moe donijeti presuda
na osnovu priznanja. Priznanje tubenog zahtjeva moe se uiniti do zakljuenja glavne
rasprave, mada nema procesno pravnih prepreka da se tubeni zahtjev prizna i pred
drugostepenim sudom ukoliko se otvori rasprava. Porodino pravnim propisima je
regulisano da se presuda na osnovu priznanja ne moe donijeti u branim sporovima i u
sporovima radi utvrenja ili osporavanja oinstva i materinstva.
Sud nee donijeti presudu na temelju priznanja samo u sluaju kada je rije o zahtjevu
kojim stranke ne mogu raspolagati, tj . radi se o raspolaganju suprotnom zakonskim
propisima. U praksi e do ovakve situacije moe doi kada se radi o stvarima od
drutvenog interesa, o zatiti interesa djece i sl. Priznanje tubenog zahtjeva moe se
opozvati do donoenja prvostepene presude ali budui da se ovakva presuda donosi u
pravilu odmah nakon samog priznanja, anse da tueni opozove ovo priznanje na vrijeme
su veoma male.

1.Da li suparniari mogu priznati samostalno tubeni zahtjev?

1. Suparniari mogu samostalno priznati tubeni zahtjev osim jedinstvenih suprniara.
Jedinstveni suparniari mogu samo zajedniki priznati tubeni zahtjev poto se zbog
prirode njihovog odnosa spor u odnosu na njih mora rijeiti na isti nain.
Sudska praksa
Presudom na osnovu priznanja ne moe se usvojiti nezakoniti promet gradskog
graevinskog zemljita u dravnoj svojini.
Iz obrazloenja:
Pravilno se u zahtjevu za zatitu zakonitosti (u daljem tesktu : Zahtjev)
istie da neizgraeno graevinsko zamljite nije u prometu i da ne moe da bude objekt
ovog pravnog posla. lanom 3 stav 2 Zakona o prometu nepokretnosti (''Slubeni list
SRBiH'' broj 38/78 do 2/91 i ''Slubeni glasnik RS'' broj 29/94) propisano je da se
graevinska zamljita u dravnoj svojini ne mogu otuivati, ali se na njima mogu sticati
prava odreena zakonom, s tim da je ugovor, zakljuen protivno ovim odredbama,
nitavan (stav 4 istog zakonskog lana). Prema lanu 10 tog zakona, pravno lice moe
pravo raspolaganja na neizgraenom graevinskom zemljitu prenijeti samo na optinu.
Na ovakav zakljuak upuuju i odredbe na koje se je Republiko javno tuilatvo pozvalo
u Zahtjevu (lanovi 47. do 58. i lan 63. stavovi 1. i 2. Zakona o graevinskom zemljitu
''Slubeni list SRBiH'' broj 34/86 do 29/90, i ''Slubeni glasnik RS'' broj 29/94). Ugovor
o razmjeni nekretnina je, prema tome, nitav u dijelu u kojem se je tuena obavezala da
tuiocu ustupi naprijed navedeno zemljite, u smislu odredaba lanova ''slubeni glasnik
RS'' broj 17/93 i 3/96), kao protivan naprijed pomenutim prinudnim propisima (lan 3
stavovi 2 i 4 i lan 10 Zakona o prometu nepokretnosti). Kada je I pored toga prvostepeni
sud uvaio ovakva rapolaganja stranaka, donosei presudu na osnovu priznanja, poinio
je u stavu 1. izreke te presude bitnu povredu odredaba parninog postupka iz lana 354
stav 2 taka 6 u vezi sa lanom 3 stav 3 taka 1 zakona o parninom postupku, na koju se
ukazuje u zahtjevu.
(Vrhovni sud Republike Srpske, broj Gvl-8/00 od 16.03.2001 godine)
Sud je ovlaten da donese presudu na osnovu priznanja i kada je tueni priznao tubeni
zahtjev izraen u DEM, a tuitelj na roitu izmijenio zahtjev na isplatu u KM u istom
iznosu.
(Presuda Vrhovnog suda BiH broj P-170/98 od 22.09.1998 godine).
Drugim rijeima, presuda na temelju priznanja moe se pobijati i zbog toga to je izjava
o priznanju dana u zabludi ili pod utjecajem prisile ili prevare.
(Vrhovni sud F BiH broj P-170/98)
3. PRESUDA NA OSNOVU ODRICANJA

Odricanje od tubenog zahtjeva predstavlja izjavu tuitelja (datu usmeno ili pismeno),
kojom se on odrie od toga da sud zatiti neko njegovo subjektivno graansko pravo.
Ovakva izjava tuitelja se zapravo valja smatrati kao konano odricanje od prava na
sudsku zatitu odreenog sadraja opredjeljenog u tubi. Davanje ovakve izjave pred
sudom ima znaaj trajnog gaenja prava koje je bilo predmetom zahtjeva. Sud na osnovu
takve izjave donosi presudu na osnovu odricanja, koja ima samo deklaratoran znaaj (tzv.
negativna deklaratorna presuda. Naime, budui se presuda o odricanju donosi nakon
izjave o odricanju od zahtjeva, i sama izjava proizvodi uinak pravomone presude
negativnog utvrenja, poto sud odbacuje tubu, koja je podnesena u drugom postupku,
onda kada se tuitelj odrekao tubenog zahtjeva, pa i onda kada formalno nije donesena
presuda na temelju odricanja. Izreka ovakve presude treba da glasi da se tubeni zahtjev
odbija, budui da se na osnovu izjave o odricanju podrazumijeva da je zahtjev tuitelja
neosnovan, Stoga tueni nema pravni interes da se protivi izjavi tuitelja o odricanju od
tubenog zahtjeva, pa je zakonima o parninom postupku predvieno da za odricanje od
tubenog zahtjeva nije potreban pristanak tuenog.
Nakon pravomonosti, ovakva presuda ima dejstvo presuene stvari. Presuda na osnovu
odricanja moe se donijeti sve do zakljuenja glavne rasprave, a takoer i na raspravi
koja je povodom albe zakazana pred drugostepenim sudom. Novi zakoni nisu preuzeli
ranija pravila da sud nee donijeti ovu presudu ako se odricanje odnosi na zahtjev kojim
stranke ne mogu raspolagati, te da moe odloiti donoenje ove presude do pribavljanja
potrebnih obavijesti. Ovakvo rjeenje nije u punoj mjeri razumljivo, budui da je
odricanje od tubenog zahtjeva oblik raspolaganja zahtjevom i oito je da se stranka ne
moe punovano odrei neeg to joj ne pripada. Odricanje od tubenog zahtjeva tuitelj
moe opozvati do donoenja presude i to bez pristanka tuenog. Meutim, poto e
sud najee ovakvu presudu odmah izraditi i uruiti strankama, u praksi e se rijetko
pojaviti mogunosti opoziva odricanja.

1. Kako bi sud trebao postupiti ukoliko tuitelj protiv istog tuenog ponovno podnese
tubeni zahtjev zbog kojeg je ve donesena presuda na osnovu odricanja?
2. Kako bi valjalo postupiti ako tuitelj izjavi da se odrie zahtjeva u odnosu na koji ne
moe disponirati?

1. Tubu u kojoj bi bio sadran tubeni zahtjev zbog kojeg je ve donesena presuda na
osnovu odricanja bi valjalo odbaciti, poto se radi o presuenoj stvari, kao da je o
tubenom zahtjevu donesena meritorna odluka.
2. U teoriji postoje miljenja da ovakvu izjavu tuitelja treba kvalifikovati kao izjavu o
povlaenju tube i donijeti rjeenje kojim se konstatuje povlaenje tube. Miljenja smo
da bi u praksi ovo bilo teko uiniti, te da bi bilo potrebno da procesni zakoni precizno
reguliu ovakvu situaciju.
4. PRESUDA ZBOG PROPUTANJA

Presuda zbog proputanja predstavlja novost u domaem procesnom pravu. Njome je
zamijenjena dosadanja presuda zbog izostanka, kojom se sankcionisala pasivnost
tuenog. Razlog za uvoenje ove nove vrste presude je naravno, kao i kod veine novih
odredbi, tenja za ubrzanjem parninog postupka i sprijeavanje pasivnog ponaanja
tuenog. Osnov za donoenje ovakve presude u sutini nije samo proputanje podnoenja
odgovora na tubu ve nedostatak protivljenja tuenog tubenom zahtjevu.
Da bi sud mogao donijeti presudu zbog proputanja potrebno je da se ispune strogo
postavljeni uslovi. Osim ako nisu ispunjeni tehniki uslovi (da je tuitelj predloio
donoenje ovakve presude, da je tueni obavijeten o posljedicama proputanja i da je
tuba uredno dostavljena tuenom), sud nee donijeti presudu zbog proputanja i ako je
tubeni zahtjev oigledno neosnovan. Ovaj zadnji uslov bi mogao izazvati nedoumice u
praksi. Do ovakve situacije moe doi, na primjer u sluajevima kad iz navoda tube
proizlazi da postoji sukob stvarnih prava na odreenoj nekretnini, a ne vidi se da je pravo
tuitelja jae, ako notorne injenice ukazuju da tubeni zahtjev nije osnovan I slino.
Prema tome sud moe odbiti tubeni zahtjev samo ako nema nikakve sumnje da isti nije
osnovan.
Takoer, sud nee donijeti presudu zbog proputanja i ako se radi o zahtjevu kojim
stranke ne mogu raspolagati, to je u skladu s ovlatenjima suda da ne uvai raspolaganja
stranaka koja su u protivnosti s imperativnim propisima. Imajui u vidu specifinost ove
presude, zakoni nisu dopustili albu protiv iste, ali tueni moe podnijeti prijedlog za
povrat u prijanje stanje. Ovde se pojavljuje i ozbiljna dilema oko toga da li
blagovremeno podnesen prijedlog za povrat u prijanje stanje sprijeava da presuda zbog
proputanja postane pravomona. Stoga se radi o odredbi novih zakona koja je izazvala
mozda najvie polemika i dilema meu kolegama sudijama I advokatima. Naime, ovakvo
rjeenje se ini posebno strogim u odnosu na tuenog, te otvara prostor za razna
tumaenja od strane suda od kojih zavisi mogunost tuenog da zatiti svoja prava. Iz
prednjeg proizilazi i da tueni nema mogunosti da pobija presudu zbog proputanja, i
ako je donesena povredom pravila postupka koji se odnose na uvjete za donoenje te
presude (naprimjer ako je ova presuda donesena iako je tubeni zahtjev oigledno
neosnovan). Ovakvo zakonsko rjeenje izaziva ozbiljne dileme, jer onemoguava
pobijanje nezakonite sudske odluke, to je u supotnosti sa Evropskom konvencijom o
zatiti ljudskih prava i sloboda, t.j. njenim odredbama o pravu na djelotvoran pravni lijek
u graanskim stvarima. to se tie prijedloga za povrat u prijanje stanje,
treba imati u vidu da je novim zakonima i sam ovaj institut u znaajnoj mjeri suen u
odnosu na prijanje zakone, pa je kod ocjene razloga zbog kojih se moe udovoljiti ovom
zahtjevu, propisano da to moraju biti opravdani razlozi koji se nisu mogli predvidjeti niti
izbjei. Ovaj pojam opravdanih razloga koje tueni nije mogao
predvidjeti niti izbjei nije precizno definisan, tako da e vrlo esto o tumaenju ove
odredbe od strane suda zavisiti mogunost tuenog da zatiti svoje pravo, to moe
otvoriti put zloupotrebama od strane suda(nadamo sa da ipak nee). Ukoliko sud dozvoli
prijedlog za povrat u prijanje stanje, donijeti e rjeenje kojim e ukinuti presudu zbog
proputanja. U sluaju da sud rjeenjem odbije prijedlog za povrat u prijanje stanje,
protiv takvog rjeenja tueniku je doputena alba. Meutim, u ovom sluaju alba se
moe odnositi samo na osnovanost prijedloga za povraaj u prijanje stanje, a ne moe se
izjaviti zbog nezakonitosti presude zbog proputanja, tako da se meritum te odluke,
odnosno zakonitost postupka njenog donoenja, ne moe pobijati redovnim pravnim
lijekom. Iako se tueni dostavom tube upozorava na presudu zbog proputanja, ako se
radi o oigledno neosnovanom tubenom zahtjevu, sud je duan donijeti presudu kojim
se tubeni zahtjev odbija. U primjeni ranijih pravila parninog postpka, drugostepeni
sudovi su uglavnom uvaavali albe izjavljene protiv presude zbog izostanka, jer su se te
presude esto donosile a da osnovanost tubenog zahtjeva ne proizilazi iz injenica
navedenih u tubi, budui da se prvostepeni sud najee u to pitanje nije ni uputao.
Stoga se moe oekivati i da e se presude zbog proputanja donositi u nekim
sluajevima i ako je tubeni zahtjev oigledno neosnovan. Postoje i miljenja da odredbi
o odbijanju tubenog zahtjeva u sluaju da tubeni zahtjev oigledno neosnovan nije
mjesto u dijelu zakona koji se odnosi na presudu zbog proputanja, poto pravno dejstvo
odbijajue presude u tom sluaju nije posljedica sankcije zbog nekog proputanja, nego
upravo ovlatenja suda da donese presudu kojom se odbija tubeni zahtjev, kada utvrdi da
je zahtjev oigledno neosnovan. Stoga bi ovoj odredbi bilo mjesta u poglavlju zakona
koje se odnosi na prethodno ispitivanje i dostavu tube, jer sud ve u toj fazi ima
mogunost ocijeniti oiglednu neosnovanost zahtjeva.

1. Da li se moe donijeti presuda zbog proputanja u predmetima naknade tete, ako
visina traene naknade ne proizilazi iz injenica navedenih u tubi, a u sluaju da se radi
o nematerijalnoj teti ako uz tubu nije priloen ni jedan dokaz o njoj?
2. Da li se moe od strane tuitelja sprijeiti donoenje presude kojom se odbija tubeni
zahtjev umjesto donoenja presude zbog proputanja?
3. Kada je pravomona presuda zbog proputanja?

1. U ovakvim sluajevima se ne bi mogla donijeti presuda zbog proputanja mada se u
praksi i to dogaa. Naime, u nekim sluajevima nije lako ustanoviti da li se iz injenica
navedenih u tubi moe decidno odrediti visina nastale tete, a takoer donoenje
ovakve presude predstavlja mogunost lakog rjeavanja predmeta, emu je nekad,
priznajemo, teko odoliti.
2. Prema ranijim pravilima parninog postupka tuitelj je mogao sprijeiti donoenje
presude kojom se odbija tubeni zahtjev umjesto donoenja presude zbog izostanka tako
to bi preinaio tubeni zahtjev na roitu. Po nekim miljenjima, sada bi tuitelj mogao
sprijeiti donoenje presude kojom se odbija tubeni zahtjev, tako da nakon to procesno
rjeenje o odbijanju prijedloga da se donese presude zbog proputanja postane
pravomono, preinai tubu. Ovo bi podrazumijevalo potrebu donoenja posebnog
rjeenja o odbijanju prijedloga za donoenje presude zbog proputanja, protiv koga bi bila
dozvoljena posebna alba, to je vrlo diskutabilno i u praksi teko provodivo.
3. Po nekim miljenjima, blagovremeno podnesen prijedlog za povraaj u prijanje
stanje
sprjeava da presuda zbog proputanja postane pravomona. Ukoliko sud dopusti
prijedlog za povrat u prijanje stanje, treba da donese rjeenje kojim e ukinuti presudu
zbog proputanja, te se parnica vraa u ono stanje u kojem se nalazi la prije donoenja
ovakve presude. Ne moemo se sloiti sa ovakvim miljenjem, poto zapravo samo
blagovremeno uloena alba sprijeava da presuda postane pravomona u dijelu koji se
pobija albom. Poto alba nije predviena u ovom sluaju, formalnopravno je presuda
zbog proputanja pravomona sa danom donoenja. Ovo u praksi sudova stvara velike
dileme, pogotovo kod odreivanja kada treba dati klauzulu pravomonosti na presudu i sa
kojim datumom. U praksi sudovi esto daju klauzulu pravomonosti tek nakon isteka
roka za ulaganje prijedloga za povraaj u prijanje stanje, s tim to neki sudovi stavljaju
datum donoenja presude kao dan pravomonosti, a neki opet dan nakon isteka roka za
podnoenje prijedloga za povraaj u prijanje stanje. Cijeli ovaj problem je nastao uslijed
toga to nije doputena alba na ovu vrstu presude, te se moe kompletno rijeiti
izmjenom zakona kojim e se uvesti alba, to svesrdno predlaemo.
5. DONOENJE PRESUDA
U sudskoj praksi prije donoenja novih zakona bilo je uobiajeno da dolazi do velikog
odugovlaenja i kanjena kada je u pitanju pismena izrada presuda. Zbog ovakvog
postupanja i nedoreenih propisa u praksi su nastajale tetne posljedice za stranke. Zbog
ovih okolnosti, u novim zakonima je ustanovljena obaveza suda da donese presudu i
izradi njen pisani otpravak u roku od 30 dana raunajui od dana zakljuenja rasprave, a
bez obveze njenog objavljivanja, koje se ionako veoma rijetko provodilo u praksi kada su
u pitanju pranini predmeti. Propisana je i obaveza sudije da u sluaju prekoraenja roka
u donoenju presude I izradi njenog pisanog otpravka u roku od 30 dana izvijesti
predsjednika suda uz navoenje razloga prekoraenja. Odreivanje dana donoenja
presude je novost uvedena novim zakonima, a ovaj dan je znaajan iz vie razloga.
Naime na taj dan se strankama se uruuje pisani otpravak presude, od toga dana poinje
tei rok za izjavljivanje albe, a donoenjem presude sud postaje vezan za svoju odluku.
Inae, donoenje odluke (pa tako i presude) u svakoj vrsti postupka predstavlja Prilikom
donoenja presude, sud je duan svestrano analizirati sve injenice dovodei ih u
meusobnu vezu, savjesno i briljivo cijeni svaki dokaz posebno i sve dokaze zajedno, a
nakon toga po slobodnoj ocjeni odlui koje e injenice uzeti kao dokazane, te primijeniti
materijalni propis koji je relevantan u konkretnoj situaciji.
Prilikom pismene izrade presude, u uvodu se unosi datum donoenja presude koji je
ranije saopten strankama, njihovim zastupnicima ili punomonicima. Poto je oito je da
se presude po pravilu donose ranije, po nekim miljenjima umjesto rijei donoenje
presude, zakon bi trebao koristiti rijei uruenje ili predaja presude, no takva
razmiljanja, mada vjerovatno lingvistiki opravdana, nemaju praktinu vanost u
postupku.
Danom donoenja presude, to jest na onaj dan kada su stranke obavijetene da dou u sud
radi preuzimanja presude, sud je vezan za svoju odluku, ne moe je vie povui niti
dopupunjavati ili mijenjati. U tome se izraava vezanost suda za svoju presudu. Dakle,
nakon donoenja presude, sud moe samo ispraviti pogreke u imenima, brojevima,
pisanju i raunanju.

1. Da li postoji obaveza sudije da u sluaju prekoraenja roka od 30 dana za donoenje
presude o tome osim predsjednika suda izvijesti i parnine stranke ?
2. Da li je sud obavezan suda da prekoraenje roka u izradi presude odredi u danima?
1. Budui da je sudija po zakonu duan da na glavnoj raspravi saopi strankama dan
donoenja, odnosno preuzimanja, presude bilo bi oigledno da je i u sluaju prekoraenja
roka od 30 dana obavezan da i stranke izvijesti o odgodi donoenja presude.
2. Miljenja smo da se taj rok mora izraziti u danima, jer bi u protivnom nastala situacija
u kojoj sud ne bi bio vremenski ogranien u donoenju presude, a nakon to je prekoraio
zakonski rok njenog donoenja.
6. PISMENA IZRADA PRESUDA

Prema novim zakonima sud nije obavezan da izreku presude unosi u zapisnik o glavnoj
raspravi. Naime, kako sud nije obavezan donijeti niti objaviti presudu odmah po
zakljuenju glavne rasprave, ve u roku od 30 dana od dana zakljuenja glavne rasprave,
to nema logike da se izreka presude unosi u zapisnik, jer ona i nije sastavni dio zapisnika
s obzirom da je donesena u posebnom obliku nakon glavne rasprave. Pismeno izraena
presuda mora sadrati uvod, izreku, obrazloenje i uputu o pravnom lijeku. U uvodu se
vri identifikacija uesnika u postupku, predmeta spora dana zakljuenja i dana donoenja
presude. Izreka je osnovni dio presude jer sadri odluku o usvajanju ili odbijanju
tubenog zahtjeva, ili protivtubenog zahtjeva u cijelini ili djelimino. To je najvaniji
dio presude i mora da bude potpuno jasan i odreen, a ukoliko se tubeni zahtjev usvaja,
mora biti i podoban za izvrenje. Izrekom se uvijek odluuje o samom zahtjevu, a ne o
parninim strankama. Prema stavu novije sudske prakse nije pravilno da sud o tubenom
zahtjevu odlui"Odbija se tubeni zahtjev u cjelosti.'' U prilog ovom miljenju navodi se
da ovakva odluka nema cjelovit sadraj i da se ne moe ispitati identitet odbijenog
zahtjeva. Ovo takoer moe postati problem pri ispitivanju pravomonosti takve odluke.
Kako se identifikacija odluke vri na temelju podataka iz uvoda i izreke presude, te
injenine osnove iz obrazloenja presude, a kako u ovakvom sluaju u izreci presude ne
postoji sadraj odbijenog zahtjeva, preostaje da se pravomonost utvruje iz obrazloenja
presude, to u odreenim sluajevima ne mora biti pouzdano. Takoer se moe dogoditi i
situacija kada u obrazloenju presude nije naveden zahtjev koji je odbijen. Naravno,
postoje i miljenja da je navoenje cjelokupnog tubenog zahtjeva u izreci odbijajue
presude suvino, i da se dogaa da to izazove konfuziju kod stranaka (u praksi su
zabiljeeni sluajevi kada neuka stranka nije shvatila da je njen zahtjev odbijen, te je
propustila rok za albu).
Obrazloenje presude mora sadravati kako injenine tako i pravne razloge.Takoer
trebaju biti i prezentirani propisi koji predstavljaju pravnu osnovu za donoenje presude.
Obrazloenje bi trebalo biti napisano jasnim jezikom, sa formulacijama koje stranke
mogu razumjeti. U obrazloenju bi prvo trebali biti navedeni zahtjevi stranaka zatim
injenice, dokazi i ocjena dokaza, te zatim materijalno pravni propisi na osnovu kojih je
odluka donesena. Takoer je uvijek vano da sud naglasi zato pojedine injenice smatra
dokazanim a pojedine ne. (napomena: vidi Anex XI- 2)

1. Da li se izvornikom presude koji treba potpisati sudija smatra izreka presude unesena
na zapisnik suda o glavnoj raspravi nakon zakljuenja rasprave ili je to pismeno izraena
presuda koja sadri uvod, izreku, obrazloenje i uputu o pravnom lijeku?
2. Da li sudija koji je donio presudu mora potpisati prijepise presude, koji se otpremaju
strankama?
3. Da li je neophodno u obrazloenju presude detaljno elaborirati dokaze koje sud nije
cjenio prilikom donoenja odluke?
4. Treba li u obrazloenju presude navoditi zavrno izlaganje parninih stranaka?
5.Da li u izreci treba navoditi materijalno pravne propise ili utvrene injenice?
6. Da li je u obrazloenju presude potrebno navesti materijalno pravni propis koji se
primjenjuje u punom nazivu zajedno sa oznakom slubenog glasila u kome je objavljen?
7. Da li se u obrazloenju presude moraju navesti tano specificirati trokovi parninih
stranaka?
8. Da li je dovoljno odreena izreka presude kada se njome odbija zahtjev u dijelu iznad
dosuenog iznosa?

1. Izvornikom (orginalom) presude se smatra kompletno pismeno izaena presuda i nju
potpisuje sudija, a svaki drugi primjerak takve presude predstavlja prijepis ili otpravak
presude koji se dostavlja strankama.
2. Sudija koji je donio presudu ne mora potpisati prijepise presude, a to moe uiniti
osoba ovlatena od strane suda, te se u praksi ova radnja najee se obavlja tako da
ovlatena osoba stavlja svoj potpis pored peata, s tekstom ''tanost otpravka ovjerava''.
3. One dokaze koje sud nije cijenio iz nekog opravdanog razloga nije neophodne detaljno
interpretirati, ali je u tom sluaju u obrazloenju presude obavezno navesti zbog ega ih
sud nije cijenio.
4. Postoje miljenja po kojim unoenje zavrnih izlaganja stranaka predstavlja nepotrebno
optereenje presude. Meutim, smatramo da je u nekim sluajevima, radi pojanjenja
donesene odluke svrsishodno da se i zavrna izlaganja stranaka u skraenom obliku unesu
u obrazloenje presude, pa bi o ovom pitanju svaki sudija trebao odluivati u skladu sa
prirodom predmeta.
5. Nepravilno je u izreku presude unositi odredbu materijalno pravnog propisa na osnovu
kojeg je presuda donesena ili neku utvrenu injenicu.
6. U obrazloenju je potrebno navesti puni naziv materijalno pravnog propisa koji se
primjenjuje zajedno sa oznakom slubenog glasila u kome je objavljen, s tim to se u
daljem tekstu moe koristiti skraeni oblik. Izuzetak bi postojao u sluaju da se radi o
optepoznatom propisu koji je dugo u upotrebi.
7. U obrazloenju odluke o trokovima uvijek je neophodno tano specificirati radnje za
koje je sud dosudio trokove, kao i specifikaciju tih trokova. Takoer je potrebno navesti
i razloge zbog kojih pojedini trokovi nisu priznati parninoj stranci.
8. Takva izreka bi bila dovoljno odreena i jasna, na primjer ako bi se navelo: "Tubeni
zahtjev iznad dosuenog iznosa se odbija."
Sudska praksa
Presuda koja u svom obrazloenju ne sadri jasan stav o postojanju odreenog odnosa
meu strankama i odreenog prava odnosno dunosti iz toga odnosa, niti pravilo
materijalnog prava po kome je taj pravni odnos razrijeen, ima bitnih nedostataka zbog
kojih se ne moe ispitati pravilnost i zakonitost te izreke.
(Vrhovni Sud RS, Gvl-12/00 od 26.2.2001; Rev. 148/00 od 20.4.2001.)
Rok za pisanu izradu presude, odreen u lanku 337. stavak 1. ZPP-a, ima instruktivni
karakter i procesna povreda ove odredbe nema za posljedicu ukidanje prvostupanjske
presude.
(Vrhovni sud Republike Srpske, Rev. 5/95 od 25.5.1995.)
U izreci svoje presude sud mora potpuno odrediti kako tubeni zahtjev koji usvaja, tako
i onaj koji odbija.
Iz obrazloenja:
Osnovano se stoga u zahtjevu za zatitu zakonitosti ukazuje na nerazumljivost obje
niestepene presude, jer ne samo da je ostalo nejasno pri kojem je konano odreenom
tubenom zahtjevu tuitelj ostao (lan 171 stavak 1 ZPP-a), ve ni koji je tubeni zahtjev
odbijen, budui da u izreci prvostepene presude nije uope oznaen. Kada u izreci
presude nije oznaen tubeni zahtjev koji se odbija, izreka je uvijek nerazumljiva i kao
takva nije podobna proizvesti materijalno pravne niti procesno pravne posljedice
presuene stvari, jer takve pravne posljedice proizvodi i pravno obavezuje samo izreka, a
ne i razlozi presude, sve i kada je u njima navedeno o kojem je tubenom zahtjevu
raspravljano u postupku.
(Rjeenje Vrhovnog suda FBiH br. G-51/03 od 30.12.2003 godine)
Novana obaveza je potpuno odreena i kada u izreci presude nije odreena u
apsolutnom iznosu, ako su dati bitni elementi na temelju kojih se novani iznos obaveze
moe pouzdano izraunati u momentu izvrenja presude.
Iz obrazloenja:
Ovaj sud smatra, a to stajalite zastupa ne samo dosadanja sudska praksa ve I doktrina,
da je obaveza izraena na potpun nain i kada je odrediva. Povezano s time, presuda koja
glasi na novanu obavezu udovoljava tim zahtjevima i kada u njezinoj izreci novana
trabina nije odreena u apsolutnom iznosu, ako su dati bitni elementi na temelju kojih se
novani iznos obaveze moe sa sigurnou izraunati u momentu njezinog izvrenja. U
odnosu na zatezne kamate obaveza je dovoljno odreena, kada je u presudi u apsolutnom
novanom iznosu odreena glavnica, te odreen dan od kada su poele tei dosuene
zatezne kamate i kada je odlueno da se te kamate obraunaju po odredbama Zakona o
visini stope zatezne kamate, koji je bio na snazi u pojedinim vremenskim razdobljima
zakanjenja, jer je tim zakonima propisano kako e se utvrditi visina stope za pojedina
razdoblja, te koja e se metoda (nain) obrauna primijeniti. Stoga po miljenju i ovoga
suda nije bilo nuno o zateznim kamatama odluiti na nain koji revizija sugerira, niti je
nainom na koji je o tome djelu tubenog zahtjeva odlueno niestupanjskim presudama,
uinjena bitna povreda odredaba parninog postupka, kako to revizija bez osnove
prigovora.
(Presuda Vrhovnog suda FBiH Rev.208/02)
Ne postoji bitna povreda odredaba parninog postupka kada je u presudi pogreno
oznaen zastupnik stranke, ako je ona pravilno zastupana.
Iz obrazloenja:
Tuena stranka u ovoj parnici je Federacija BiH kao pravna osoba i pravilno je oznaena
u obje niestupanjske presude, tako da je apsolutno jasno na koga se kao tuenu stranku
one odnose. To to je uz pravilno oznaenje tuene kao stranke u postupku, pogreno a i
nepotrebno, oznaeno i njezino tijelo uprave iz ijeg pravnog odnosa potjee trabina, ne
ini bitnu povredu na koju revizija ukazuje. Pogotovo tu povredu ne ini ni oito
pogreno oznaenje zastupnika tuene u uvodnom dijelu prvostupanjske presude, to je
drugostupanjski sud otklonio svojom presudom. Uostalom ovakva bitna povreda ne moe
nikada postojati, bez obzira kako je u uvodnom dijelu presude oznaen zastupnik ili
punomonik, ako je stranka pravilno zastupana, a revizija i ne tvrdi da je zastupanje
tuene bilo nepravilno.
(Presuda Vrhovnog suda FBiH br. Rev-208/02)
Kada prvostupanjska presuda u obrazloenju sadri samo ponavljanje utvrenog
injeninog stanja i utvruje da je u svezi izloenog i utvrenog injeninog stanja
donesena presuda kao u izreci, a izostane ocjena izvedenih dokaza u smislu lana 336.
stav 2. taka 13. preuzetog ZPP-a, jer se ne navode razlozi o odluenim injenicama koje
su trebale biti stvarna i pravna osnova za odluku (sada lanak 336.
stav 2. taka 13. ZPP-a).
(Vrhovni sud Federacije BiH, broj Rev. 1/2001)
Kada izrekom presude nije tono odreen onaj dio zemljine parcele ija se
predaja u posjed trai, tako da bi se prigodom izvrenja mogao identificirati, ostvarena je
bitna povreda odredaba parninog postupka iz lanka 354. stav 2. taka 13. ZPP-a.
(Vrhovni sud RS Rev. 93/00 od 23.11.2000.)
7. DOSTAVA PRESUDE
Prema odredbama novih zakona, preuzimanje presude vre stranke odnosno
njihovipunomonici u zgradi suda. Postoji i izuzetak od pravila, te je doputeno da sud
stranci dostavi otpravak presude u okolnostima kada za to postoje opravdani razlozi i ako
za to postoji zahtjev stranke. Dostava presude uruenjem u zgradi suda odnosi se na sve
vrste presuda, izuzev presude zbog proputanja i drugostepene presude donesene u
sjednici vijea. Datum uruenja presude se odreuje nakon zakljuenja glavne rasprave i
tom prilikom stranka moe predloiti, ako postoje izuzetne okolnosti, da joj se presuda
dostavi na nain predvien opim odredebama ovog zakona o dostavi pismena, tj. da ne
pristupa u sud odreenog dana radi preuzimanja presude. Razlozi da se udovolji takvom
zahtjevu stranke mogli bi biti velika udaljenost prebivalita stranke od sjedita suda,
odnosno loe saobraajne veze, loe zdravstveno stanje stranke i dr. Rok za izjavljivanje
albe stranci u tom sluaju tee od dana dostave presude, za razliku od poetka roka za
izjavljivanje albe od dana donoenja presude kada su stranke uredno obavijetene o danu
donoenja presude i kada presudu preuzimaju u zgradi suda. Mogua je situacija da sud
ustanovi da stranka nije uredno obavijetena o datumu donoenja odnosno uruenja
presude u zgradi suda. U takvom sluaju stranci e se presuda dostaviti takoe po opim
pravilima o dostavi pismena. Dakle, osnovno pravilo je da se presude ne dostavljaju,
nego uruuju strankama u tano odreeno vrijeme.
8. DOPUNSKA PRESUDA
Dopunska presuda je odluka koja se donosi u sluaju kada je sud propustio odluiti o
djelu tubenog zahtjeva ili o svim zahtjevima kojima se mora odluiti presudom, a koji su
ve raspravljeni (napomena: vidi Anex X, primjer 8). Sud odluuje o donoenju dopunske
presude samo po prijedlogu stranke, a ne po slubenoj dunosti. Tuitelj naravno ima
interes da sud odlui o svim njegovim zahtjevima, a u nekim sluajevima I tueni moe
imati takav interes, jer se rjeenjem stvari u cjelini otklanja pravna nesigurnost i
iskljuuje mogunost pokretanja novog spora. Stranka svoje pravo na podnoenje
prijedloga moe iskoristiti samo u roku od 30 dana. Ukoliko je prijedlog za donoenje
dopunske presude podnesen neblagovremeno, ili ako je nedoputen, tj. Podnesen od
neovlatene osobe, sud e rjeenjem prijedlog odbaciti.
Ako je prijedlog neosnovan, t.j. u sluaju kada je sud u presudi odluio o svim tubenim
zahtjevima, sud e rjeenjem odbiti prijedlog. Ako je prijedlog za dopunu presude
osnovan, sud e bez ponovnog raspravljanja, donijeti dopunsku presudu u roku od osam
dana. Razlog za skraivanje ovog roka u odnosu na prijanje odredbe je naravno
ekonominost postupka. Miljenja smo da ovaj rok nije nerealan, budui da je sud ve
raspravio o tom dijelu tubenog zahtjeva. Ukoliko se prijedlog za dopunu presude odnosi
samo na trokove postupka, o tom zahtjevu sud odluuje dopunskim rjeenjem. Ako je uz
prijedlog za dopunu presude podnesena i alba protiv presude, prvostepeni e sud zastati
s dostavom te albe drugostepenom sudu dok se ne donese odluka o prijedlogu za dopunu
presude i dok ne protekne rok za albu protiv te odluke.
Ovo rjeenje, po kome se dva nezavisna procesna sredstva, alba na presudu i prijedlog
za donoenje dopunske presude procesno veu, oito je usvojeno iz razloga
ekonominosti postupka, a radi spreavanja moguih tehnikih komplikacija u
postupanju sa predmetom. Meutim, ukoliko protiv odluke o dopuni presude bude
podnesena alba, ta alba e se zajedno sa albom protiv prvobitne presude dostaviti
drugostepenom sudu. U sluaju da se prvostepena presuda pobija albom samo iz razloga
to je sud propustio da odlui o svim zahtjevima iznijetim u parnici, alba e se
smatrati prijedlogom za donoenjem dopunske presude i o njoj e, kao o prijedlogu za
donoenje dopunske presude, odluiti prvostepeni sud.

1. ta e se dogoditi u situaciji kada sud propusti da odlui o dijelu tubenog zahtjeva, a
parnine stranke ne podnesu prijedlog za donoenje dopunske presude?
2. Kako valja postupiti ako na glavnoj raspravi nije raspravljano o dijelu zahtjeva o kome
nije odlueno u presudi, a podnesen je prijedlog za donoenje dopunske presude?
3. Da li se protiv rjeenja kojim se odbacuje prijedlog za donoenje dopunske presude
zbog neblagovremenosti ili nedoputenosti moe izjaviti posebna alba?
4. Da li stranka koja se odrekla prava na albu u konkretnom sporu ima pravo da u
zakonskom roku izjavi prijedlog za donoenje dopunske presude?

1.
U tom sluaju nema prepreke da se povodom dijela tubenog zahtjeva o kome nije
odluivano podnese nova tuba, poto se ne radi o presuenoj stvari.
2. O ovom pitanju postoje dva suprostavljena miljenja. Po jednom, bilo bi svrsishodno
da se po prijedlogu za donoenje dopunske presude ponovno raspravlja i na osnovu
rezultata nove glavne rasprave donese dopunska presuda. Po drugom miljenju, kako je
zakon jasan da se ova presuda donosi samo onda kada je zahtjev raspravljen, a presuda po
svom sadraju moe biti takva da se njome zahtjevu udovolji ili da se odbije, proizlazi da
e sud u sluaju kada ocijeni da zahtjev nije raspravljen, donijeti rjeenje kojim e odbiti
prijedlog za donoenje dopunske presude.
3. Po naem miljenju protiv ovakvog rjeenja se moe izjaviti posebna alba, jer se ne
radi o rjeenju kojim se upravlja postupkom.
4. Da, poto se radi o razliitom pravnom sredstvu. Naime, alba se izjavljuje protiv
prvostepene odluke suda, prijedlog za dopunu zbog nedostatka odluke suda o dijelu
tubenog zahtjeva.
9. ISPRAVLJANJE PRESUDE
Prilikom izrade presude moe se desiti da doe do pogreke u imenima, brojevima I
druge oite pogreke u pisanju i raunanju. Radi se o pogrekama koje su oigledne I
koje ne predstavljaju stvarnu volju suda prilikom donoenja presude. Ovakve pogreke
nemaju uticaja na sutinu presude, a o njima je sud duan da vodi rauna i ispravlja ih po
slubenoj dunosti. Takoer e sud izvriti ispravku oigledne pogreke i po
prijedlogu stranaka.
Ispravkom se ne moe mijenjati sadraj volje suda izraene u trenutku donoenja
presude, jer bi to bilo u protivnosti s naelom vezanosti suda za presudu od dana njenog
donoenja, odnosno pravnog uinka presude prema strankama od dana donoenja
odnosno dostavljanja. Pravo na ispravak presude nije vezano rokom, tako da i sud i
stanke mogu traiti ispravak u bilo koje vrijeme. Ispravak presude se unosi na kraj
izvornika presude, a strankama se otprema rjeenje o ispravci.(napomena: vidi Anex X
primjer 9)
Protiv rjeenja o ispravci doputena je posebna alba. Ako bi alba na presudu bila
izjavljena samo radi ispravke presude, takvu albu treba smatrati prijedlogom za
ispravak. Osim oigledne pogreke u pisanju ili raunanju, mogue je i da doe do
nesaglasnosti izmeu izvornika i prijepisa presude. U takvom sluaju, nakon to uoi
propust, sud je duan izraditi ispravljeni prijepis presude koji e dostaviti strankama, a pri
tom naglasiti da se tim prijepisom zamjenjuje prijanji prijepis. Ovo se ini prema
pravilima o dostavljanju, pa shodno tome rok za izjavljivanje albe u pogledu
ispravljenog djela tee od dana dostave ispravljenog prijepisa presude. U pravilu se
ispravak odluke donosi bez sasluanja stranaka, ali ukoliko je to potrebno uiniti, sud ima
ovlaenje da to uini.

1. Da li se ispravljanje presude moe initi i nakon pravomonosti presude?
2. Mora li ispravak presude vriti sudija koji je vodio postupak i donio presudu u
konkretnom predmetu?
3. Da li se moe vriti ispravljanje presude zbog pogreaka koje je u tubi ili u nekom
drugom podnesku nainila stranka u postupku, a ne sud prilikom izrade presude?

1. Poto je u zakonu navedeno da e sud pogreke ispraviti u svako doba to se ima
smatrati da se isto moe uiniti i nakon pravomonosti.
2. Po naem miljenju nema prepreka da ispravak izvri bilo koji sudija suda koji postupa
u predmetu. Ovo stoga to oiglednost pogreke nije sporna, a takva praksa bi bila u
skladu sa naelom ekonominosti postupka.
3. Nije dozvoljeno vriti ispravke presude zbog greaka koje je u tubi ili podnescima
uinila stranka, pa i kada se radi o oiglednim grekama stranke u pisanju, budui da se
ne radi o grekama suda. (napomena: vidi Anex X primjer 10)
10. PRAVOMONOST PRESUDE

Kao to je poznato u teoriji procesnog prava razlikujemo formalnu i materijalnu
pravomonost. Presuda koja se vie ne moe pobijati redovnim pravnim lijekom je
formalno pravomona, a materijalna pravomonost znai da pravomona presuda djeluje
prema strankama u sporu, te je njom pravomono presueno u odreenom zahtjevu
izmeu istih stranaka (res iudicata).
Prilikom odluivanja o tome da li je stvar pravomono presuena moe se pojaviti
problem u ustanovljavanju da li je tubeni zahtjev isti po svojoj sadrini ili je osnov
zahtjeva isti. Pravomonost obuhvata samo izreku presude, a na osnovu obrazloenja se
nekada moe utvrditi identitet tubenog zahtjeva. Subjektivna granica pravomonosti
nalae da je osnovno pravilo da pravomona presuda djeluje izmeu parninih stranaka,
ali presuda moe imati pravni uinak i prema treim licima, kao to su umjeai I slino.
Nai procesni zakoni prihvaaju naelo nedjeljive pravomonosti, to znai da presuda ne
postaje pravomona ukoliko je bilo koja parnina stranka izjavila albu. Sud je duan da
u toku cijelokupnog postupka vodi rauna o tome je li stvar pravomono presuena po
slubenoj dunosti. O pravomono presuenoj stvari ne moe se ponovo raspravljati, te je
postojanje pravomone presude negativna procesna pretpostavka za novi postupak ( ne
bis in idem ).
Prvostepena presuda postaje pravomona istekom albenog roka ako nijedna stranka nije
uloila albu, ukoliko se stranke u toku albenog roka odreknu prava na albu, kada
stranka koja je izjavila albu od nje odustane prije donoenja odluke po albi i kada
drugostepeni sud odbije albu. U pogledu nastupanja pravomonosti presude zbog
proputanja postoje dileme o kojima smo raspravljali u poglavlju koje se odnosi na tu
vrstu presude. Pravomonost sudske odluke ne zastarijeva, a moe zastarjeti samo pravo
na ostvarenje tubenog zahtjeva iz odluke koja je pravomona.

1. Koji dio sudske odluke moe postati pravomoan?
2. Kada postaje pravomona drugostepena presuda?
1. Pravomona moe biti samo izreka sudske odluke, a ne i obrazloenje.
2. Drugostepena presuda postaje pravomona sa danom donoenja.
Sudska praksa
Pravosnano presuena stvar - lan 219 stav 2 zakona o parninom postupku Brko
distrikta Bosne i Hercegovine: Ocjenjeno je da se u konkretnom sluaju radi o
pravosnano presuenoj stvari, poto su u ovoj pravnoj stvari evidentno ispunjena
kumulativno sva tri uslova: Identitet stranaka, identitet zahtjeva i identitet injeninog
osnova. To to je tuilac svoja potraivanja po osnovu ulaganja novanih sredstava po
ugovoru o dokapitalizaciji i poslovno-tehnikoj saradnji i aneksu tog ugovora u ovom
postupku samo oznaio ''na ime naknade vrijednosti postignute koristi'' po istom ugovoru,
sutinski ni u emu ne mijenja raniji pravni osnov ovog potraivanja.
(Rjeenje Apelacionog suda Brko distrikta Bosne i Hercegovine broj P-25/04 od

15.06.2004 godine.)
Stvar se smatra presuenom u smislu pravosnanosti ako je njome odlueno o zahtjevu
tube ili protivtube (lan 333 stav 1 ZPP-a), odnosno o postojanju ili nepostojanju
potraivanja koje je tueni istakao prigovorom prebijanja (lan 333 stav 3 ZPP-a), u
kojem sluaju nova parnica, koja se pokree o istoj stvari, nije doputena, pa tubu treba
odbaciti (lan 333 stav 2 ZPP-a)
Iz obrazloenja:
U ovoj parnici tuilac je podnio tubu radi naknade inflatorne tete. Osnovanost tubenog
zahtjeva ospravdava se tvrdnjom da je nakon donoenja presude P broj 1462/90 od
13.02.1991 godine dolo do potpunog obezvreivanja dosuenog novanog iznosa po
ovoj presudi usljed visoke stope inflacije, kao posljedice nestabilnih privrednih prilika.
Raniji zahtjev i zahtjev koji je predmet ovog spora nisu isti ni po tubenom prijedlogu ni
po injeninom i pravnom osnovu. Stoga ranija pravosnana presuda o naknadi stvarne
tete nije smetnja za voenje nove parnice izmeu istih lica.
Otuda je pogrean zakljuak niestepenih sudova da je ovdje rije o presuenoj stvari.
(Vrhovni sud RS broj Rev-18/95 od 22.05.1995 godine)
Za postojanje presuene stvari potrebno je da se ispune tri uslova: da postoji identitet
stranaka u istoj ili obrnutoj ulozi, identitet zahtjeva i identitet injeninog osnova. U
odnosu na obine umjetae, pravosnana presuda proizvodi tzv. intervencijsko dejstvo i
ne moe djelovati neposredno. Umjeai koji imaju poloaj jedinstvenog suparniara
direktno su vezani pravosnanou presude.
(Vrhovni sud RS broj Rev. 14/96 od 14.05.1996 godine).
Odluka stranog suda kojom je razveden brak stranaka, koji su dravljani Republike
Srpske, a i odluka o povjeravanju i izdravanju zajednikog djeteta, ne moe se priznati
ako se bilo koja od stranaka tome protivi, pa se u ovakvom sluaju ne moe govoriti o
presuenoj stvari.
Iz obrazloenja:
Ne moe se prihvatiti revizioni prigovor tuene, istican u postupku pred niestepenim
sudovima, da je pravosnanom odlukom Optinskog suda u tokholmu broj TT-1-3 od
08.10.1993 godine, razveden brak izmeu stranaka i da je tom odlukom zajedniko dijete
stranaka mldb. . Povjeren tuenoj na uvanje i vaspitanje, te da se iz ovog razloga tuba
imala odbatiti, jer da se radi o pravosnano presuenoj stvari. Ova reviziona tvrdnja ne
stoji ne samo stoga to ova odluka nije priznata od strane bilo kog suda u prethodnoj
Jugoslaviji nadlenog za priznanje strane sudske odluke u skladu sa odredbama Zakona
o rjeavanju sukoba sa propisima drugih zemalja u odreenim odnosima (''Slubeni list
SFRJ'' broj 3/82) jer prijedlog za priznanje ove odluke nije podnesen, a i da jeste, ona se,
kada je u pitanju ovakva vrsta spora za ije je rjeavanje nadlean iskljuivo sud
drave iji su brani drugovi dravljani (lan 61 stav 1 taka 1 navedenog zakona), to je
ovdje sluaj, ne bi mogla priznati zbog izriitog protivljenja tuioca (lan 89 stav 2
navedenog zakona), ve i stoga to je u postupku utvreno da odluka stranog suda, na
koju se poziva revident, ima privremeni karakter, odnosno da vai do donoenja presude
o razvodu braka ili dok sud drugaije ne odredi ili dok se ne odustane od tube za razvod
braka.
(Vrhovni sud RS broj Rev-12/95 od 20.07.1995 godine.
Nema zapreke za ponovno suenje ako je ranija parnica u istoj stvari zavrena
obustavom postupka zbog zakonske pretpostavke o povlaenju tube.
(Vrhovni sud BiH broj P- 90/98 od 1998 godine)
11. RJEENJA
Odlukom u formi rjeenja sud u pravilu odluuje o procesnim pitanjima kada upravlja
parnicom, a meritorno o tubenom zahtjevu u postupcima za smetanje posjeda.
Procesna rjeenja donosi i na roitu objavljuje uredujui sudija, i ona prema strankama
imaju uinak im su objavljena. U pravilu sud nije vezan za takva rjeenja, tj. moe ih
izmijeniti. Takoer, u pravilu, protiv ovih rjeenja, nije doputena posebna alba, a
nezadovoljna stranka ih moe pobijati albom na odluku o glavnoj stvari.
Ako se protiv rjeenja moe izjaviti posebna alba, ono se dostavlja strankama u pisanom
obliku, a isto vai i u sluaju kada se na osnovu tog rjeenja moe traiti izvrenje ili ako
to zahtjeva upravljanje parnicom. Takoer, rjeenje doneseno van roita uvijek se
dostavlja strankama, bez obzira na to da li se moe pobijati albom, I da li se na osnovu
tog rjeenja moe zahtijevati izvrenje. Sud je vezan za svoja rjeenja od dana njihovog
objavljivanja na roitu, odnosno od dana dostavljanja strankama, osim u sluaju kada se
rjeenje odnosi na upravljanje parnicom. Rjeenje ne mora uvijek sadrati obrazloenje, a
ta obaveza postoji kad sud odbija prijedlog stranke ili kad sud donosi rjeenje na osnovu
suprotnih prijedloga stranaka. Odredbe zakona koje se odnose na presudu na
odgovarajui nain valja primjenjivati i na rjeenja. Ukoliko su donese rjeenje o
izricanju novane kazne uesnicima u postupku, ono treba biti obrazloeno, jer se na
temelju sadraja obrazloenja moe ocijeniti je li izreena kazna pravilna.. Protiv ovog
rjeenja doputena je posebna alba, te se ono mora dostaviti parninim strankama.

1. Da li sud moe obrazloiti i rjeenja kojima se ne odbija prijedlog stranke ili koja nisu
donesena na osnovu suprotnih prijedloga stranaka?
2. Na koji nain se izvravaju rjeenja o novanim kaznama koje je izrekao sud u toku
postupka, tj. da li sud mora podnositi prijedlog za izvrenje i da li postoji sukob interesa
ako se izvrenje provodi kod suda koji je kaznu izrekao?

1. U gore navedenim sluajevima obrazloenje nije obavezno po zakonu, meutim sud
moe ocijeniti da je svrsishodno i potrebno da se rjeenje obrazloi, pa tako i uiniti.
2. Po naem miljenju nema potrebe da sud sastavlja prijedlog za izvrenje, po kome bi

sud bio traitelj izvrenja. Izvrenje valja provoditi po slubenoj dunosti na osnovu
rjeenja suda o novanoj kazni. Takoer smatramo da nema nikakvog sukoba interesa u
sluaju kada izvrenje treba provesti isti sud koji je kaznu i izrekao.
ANEX I OKVIRNA EMA ODRAVANJA GLAVNE RASPRAVE

1. Zakazivanje glavne rasprave
u roku od 30 dana od pripremnog roita, zakazuje se za vie dana u kontinuitetu ako
sud smatra da e biti potrebno
Rjeenje o zakazivanju glavne rasprave sadri :
- dan i sat odravanja glavne rasprave
- pitanja o kojima e se raspravljati na glavnoj raspravi
- dokaze koji e se izvesti na glavnoj raspravi
- osobe koje e biti pozvane na glavnu raspravu
2. Do zakljuenja glavne rasprave stranke su ovlaene da:
1. predloe medijaciju
2. preinae tubu (ako tueni pristaje i ako nije odugovlaenje postupka)
3. istaknu protivtubu (ako pristane tuitelj i nije odugovlaenje postupka)
4. predloe nove dokaze (ako bez svoje krivice to nisu mogle uiniti na pripremnom
roitu)
5. povuku tubu (ako tueni na to pristane)
6. priznaju tubeni zahtjev i opozovu priznanje (bez pristanka tuitelja=
7. odreknu se tubenog zahtjeva (bez pristanka tuenog)
3. DO ZAKLJUENJA GLAVNE RASPRAVE SUD JE OVLAEN DA:

1. odbije provoenje nebitne procesne radnje
2. odrava red u sudnici i kanjava uesnike u postupku
3. ne dozvoljava sugestivna i kapciozna pitanja
4. nalae svjedoku ili vjetaku da ostane u sudnici
5. ponovo sasluava svjedoka na istom roitu
6. postavlja pitanja svjedocima, vjetacima i parninim strankama u svakoj fazi postupka
(ali samo pitanja kojima se razjanjavaju injenice zbog kojih je odreeno provoenje tog
dokaza)
7. donosi presudu na osnovu priznanja i odricanja
ANEX I I
1. ema toka glavne rasprave
1. Sudija otvara glavnu raspravu, predstavlja se, objavljuje predmet
raspravljanja i da li je javan
- ako tuilac koji je uredno obavijeten ne doe smatra se da je povukao tubu ako se
tueni ne upusti u raspravu
- ako tueni koji je uredno obavjeten ne doe rasprava se odrava bez njegovog
prisustva
- sud vodi rauna da se glavna rasprava odvija na pravilan nain te se brine o odravanju
reda u sudnici i dostojanstvu suda s tim da ime mogunost izricanja novane kazne bilo
kome od uesnika u postupku.
2. Sudija utvruje da li su doli svi pozvani, da li su uredno obavjeteni i da li su
opravdali izostanak
3. Sudija utvruje da li postoje procesne smetnje za dalji tok rasprave
- na prijedlog stranaka ili po slubenoj dunosti moe odbaciti tubu iz previenih
zakonskih razloga
- ako odbije prijedlog za odbacivanje tube, na to rjeenje nema posebne albe
4. Tuilac ukratko izlae tubu i izvodi dokaze itanjem isprava
5. Tueni ukratko izlae odgovor na tubu i daje odgovor na bitne navode tuioca
6. Ako je na pripremnom roitu odreen dokaz sasluanjem parninih stranaka,
sasluavaju se stranke i to prvo tuilac pa tueni
- stranku prvo ispituje njegov punomonik, ako ga nema sudija, potom
protivnik
7. Sasluanje svjedoka
- prvo se sasluavaju svjedoci tuioca pa svjedoci tuenog
- sud daje upozorenje: o obavezi kazivanja istine i da nita ne preuti uz posljedice
davanja lanog iskaza
Potrebno je uzeti sljedee podatke od svjedoka:
- ime, prezime, ime roditelja, prebivalite-boravite, dan i mjesto roenja, godine ivota,
odnos stranaka
- svjedoka ispituje stranka koja je predloila, pa protivna i po potrebi opet stranka koja je
predloila
- svjedok ima pravo na trokove prevoza, ishrane, smjetaja i izgubljene zarade
- sud treba upozoriti svjedoka da se za trokove mora izjasniti odmah ili gubi pravo
naknade
- rjeenjem naloiti stranci da u roku od 8 dana isplati svjedoku trokove (ako nema
predujma), alba na ovo rjeenje ne odlae izvrenje
8. Ostali dokazi i vjetaenje
- ako vjetak ne doe rasprava se provodi bez njega, a stranke mogu predloiti odgodu
pretresa radi dopune nalaza
- vjetak mora na glavnom pretresu obrazloiti nalaz i miljenje koji je stranci dostavljen
8 dana prije pretresa
- na izvoenje dokaza vjetaenjem primjenjuju se odredbe o sasluanju svjedoka
- izuzee vjetaka se moe traiti iz istih razloga kao i za sudiju, o emu
odluuje sud bez posebne albe, izuzee se moe traiti najkasnije do provoenja
vjetaenja
- vjetak se oslobaa vjetaenja iz istih razloga kao svjedok svjedoenja
- vjetaka ispituje stranka koja je predloila pa suprotna uz prvo prava da ponovi
ispitivanje
- vjetak ima pravo naknade za vjetaenje
9. Zavrna rije stranaka
- rezime pravnog i injeninog aspekta
- prvo izlae tuilac pa tueni
- moe se dozvoliti tuiocu izjanjenje na zavrnu rije tuenog, kao i tuenom konano
izjanjenje na navode tuioca
10. Sud proglaava da je glavna rasprava zakljuena
Prisutne stranke se obavjetavaju o datumu donoenja odluke, odsutne stranke e se
obavijestiti pismeno
2. Odgaanje rasprave
prije odravanja ako nisu ispunjene zakonske postavke ili se dokaz ije izvoenje je
odreeno ne moe pribaviti
osam dana prije glavne rasprave sud provjerava da li su ispunjeni uslovi
stranke se pismeno obavjetavaju o vremenu odravanja nove glavne rasprave
3. Odlaganje ve zapoete glavne rasprave
svaka stranka odlaganje moe traiti samo jednom
1. ako se ne moe izvesti dokaz bez krivice stranke
2. radi pokuaja nagodbe
odmah se saoptava vrijeme nove rasprave
4. Nastavak glavne rasprave
ako se ne moe izvesti odreeni dokaz nastavlja se narednog dana
ne moe na neodreeno vrijeme i ne due od 30 dana
izuzetno sa rjeenjem moe produiti rok
provedene radnje se ne provode ponovo, ako nije novi sudija ili je neophodno iz
drugih vanih razloga
ANEX III
Primjeri i obrasci iz sudske prakse za oblast glavne rasprave
PRIMJER 1.
RJEENJE O ODREIVANJU ROITA ZA GLAVNU RASPRAVE I
NAREDBA O POZIVANJU STRANAKA
Sud donosi
RJEENJE
Odreuje se termin roita glavne rasprave za dan SRIJEDA 24.11.2004 godine sa
poetkom u 12,15 o emu se prisutni punomonici stranka usmeno obavjetavaju te im se
pozivi nee slati. Na glavnoj raspravi e se provesti dokazi
uvidom i itanjem zabiljeke o saobraajnoj nezgodi od 19.8.2002 godine,
uvidom u zapisnik o oteenju vozila tuene od 26.8.2002 godine,
uvidom u raun d.o.o. Alk Olovo auto mehanika br. 4/08 na ime tuitelja,
uvidom u fotokopiju fotodokumentacije
sasluanjem tuitelja u svojstvu parnine stranke na okolnost saobraajne nezgode
sasluanjem svjedoka ...., adresa...
na okolnosti naina nastanka saobraajne nezgode
te e se provesti vjetaenje po vjetaku saobraajne struke a na okolnost osnovanosti i
visine tubenog zahtjeva, i to po vjetaku ,
Nalae se punomoniku tuitelja da na raun za depozite ovog suda uplati radi
vjetaenja 250,00 KM.u roku od 8 dana. U sluaju da se navedena novana sredstva ne
uplate, predloeni dokaz vjetaenja se nee izvoditi.
Za glavnu raspravu uputiti pozive tuitelju tuitelja na adresu iz tube uz napomenu da e
biti sasluan u svojstvu parnine stranke i svjedoka .. na gore navedenu adresu uz
napomenu da se poziva radi svjedoenja u predmetu.
Zapisniar Sudija
PRIMJER 2.
U postupcima razvoda brakova ( sporazumni prijedlog za razvod braka i po tubama za
razvod braka gdje brani suprunici nemaju zajedniku mldb. djecu ), a imajui u vidu
injenicu da sud u ovim sporovima po slubenoj dunosti izvodi dokaze, naelo
ekonominosti nalae da sud odmah zakae roite za glavnu raspravu ukoliko suprotna
strana u odgovoru na tubu (ovo se ne odnosi na sporazumni prijedlog za razvod braka)
nije ukazala na sporne injenice ili pak postavila zahtjev za supruansko izdravanje.
Naravno, ovakav postupak mogu primijeniti sudovi u Republici Srpskoj, obzirom da
Porodinim zakonom nije ureen postupak u porodinim sporovima.
PRIMJER 3.
Tuitelj je kod ovog osnovnog suda u B.L. podnio tubu protiv tuenih radi isplate duga.
U tubi i tokom postupka istie da su tuitelj i tueni zakljuili pismeni ugovor o zajmu u
iznosu od 60.000 KM, sa ugovorenom kamatom 3,5% mjeseno na pozajmljeni iznos a
rok vraanja je godina dana. Par mjeseci po izvrenoj pozajmici tueni su plaali kamatu
od 3,5% ali je poslije isplate iznosa od 75.000 KM su prestali da plaaju I mjesene
kamate a ostali su duni i na ime glavnog duga iznos od 40.000 KM.
Tueni su osporili tubu i postavljeni tubeni zahtejv istiui da je tano da su sa
tuiteljem zakljuili ugovor o zajmu na iznos od 60.000 KM, ali su pri tom ugovorili
nezakonitu kamatnu stopu te da su na ime kamate i glavnog duga tueni tuitelju vratili
iznos od 92.000 km.
Pored predloenog predmeta vjetaenja po vjetaku finansijske struke sud je u
smislu odredbe lana 3 stav 2 Zakona o parninom postupku naloio vjetaku da izvri I
obraun kamate u skladu sa lanom 399 Zakona o obligacionim odnosima, jer ne moe
uivati sudsku zatitu ona kamata koja tuiocu donosi nesrazmjenu imovinsku korist a I
ugovori zakljueni sa kamatom ugovorenom koji donose nesrazmjernu imovinsku korist
su protivni naelima savjesnosti i potenja te naelima jednake vrijednosti davanja iz
lana 12 i 15 Zakona o obligacionim odnosima, a na apsolutnu nitavost ugovora sud pazi
po slubenoj dunosti.
( Presuda Osnovnog suda u B. Luci, postupak po albi u toku)
PRIMJER 4.
RJEENJE KOJIM SE TUBA SMATRA POVUENOM
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BIH
KANTON SARAJEVO
OPINSKI SUD U SARAJEVU
BROJ:
Sarajevo. 2005. godine
Opinski sud u Sarajevu i to sudija pravnoj stvari tuitelja protiv tuenog , radi na roitu
zakazanom za dan 2005. godine u prisustvu tuenog I odsutnosti uredno obavjetenog
tuitelja, donio je sljedee:
RJEENJE
Tuba u ovoj pravnoj stvari se smatra povuenom.
Uredno obavjeteni tuitelj nije pristupio na roite zakazano za dan 2005. godine, niti je
opravdao izostanak. Obzirom da tuenog nije zahtijevao da se roite odri, sud je
primjenom lana stav ZPP odluio kao u izreci rjeenja.
SUDIJA
POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Kantonalnom sudu u Sarajevu, u

roku od 30 dana od dana primitka rjeenja
PRIMJER 5.
Postavlja se pitanje prihvatanja ovakvog stava po odredbama novih Zakona o parninom
postupku, obzirom da sud cijeni opravdanost neprisustva na roitu, u smislu odredbe
lana 97 ZPP-a, te bi istim rjeenjem trebalo odbiti prijedlog za odlaganje roita i
donijeti rjeenje kojim se tuba smatra povuenom. U ovim situacijama, po naem
miljenu, sud bi trebao bitii rigorozan (npr. stranka trai odlaganje roita do angaovanja
drugog punomonika, jer je prethodnom otkazala punomo, a za naredno roite istie
drugi razlog i sl.). Tuitelj mora biti svjestan zakonskih posljedica neodazivanja na
roita i nastupanja pravne fikcije povlaenja tube, te ovlatenja suda da cijeni
opravdanost razloga neprisustvovanja roitu.
PRIMJER 6.
Ukoliko npr. na roite za glavnu raspravu od pet pozvanih svjedoka nisu uredno
obavijetena dva svjedoka, sud bi po naem miljenju trebao, cijenei naelo efiikasnosti,
otvoriti glavnu raspravu, naloiti strankama da iznesu injenine navode iz tube, izvedu
ostale dokaze koje sud odredio da se izvode, te na osnovu rezultata raspravljanja odluiti
o potrebi izvoenja sasluanja ostalih svjedoka. Imajui u vidu injenicu da sud nije
vezan svojim procesnim rjeenjem, sud tada moe opozvati sasluanje istih svjedoka ili
odrediti nastavak glavne rasprave i ponovo pozvati ostale svjedoke.
PRIMJER 7.
Zbog preoptereenosti brojem predmeta, tehnikih nemogunosti, nepovezanosti
programskih sistema, u veini sudova ne vri se provjera uslova za odravanje glavne
rasprave prije termina odreenog za odravanje glavne rasprave, to se glavna rasprava
najee odgaa na dan kada je zakazano roite za glavnu raspravu i kada sud odgaa
glavnu raspravu nema svrhe da se ista i otvara. Sud e odgoditi glavnu raspravu kada
suprotna strana koja nije bila prisutna na pripremnom roitu nije uredno obavijetena ili
kada iz odravdanih razloga trai odlaganje roita za glavnu raspravu (npr. nalazi se na
bolnikom lijeenju).
Ukoliko do odravanja glavne rasprave vjetak nije dostavio svoj pismeni nalaz sud e
uvijek odgoditi glavnu raspravu, a vjetaka pozvati da u odreenom roku dostavi nalaz
pod prijetnjom izricanja novane kazne, naravno ukoliko vjetak nije imao opravdane
razloge za kanjenje sa izradom svog nalaza.
PRIMJER 8.
ZAPISNIK O ROITU ZA GLAVNU RASPRAVU

Sastavljen u Opinskom sudu u ivinicama dana 22.4.2005.godine
OD SUDA PRISUTNI:
PRAVNA STVAR: Radi: naknade tete
Sudija ....
Tuilac....
Tueni: ...
Zapisniar
Poetak u 10,30 sati
Rasprava je javna.
Sudija otvara glavnu raspravu i objavljuje predmet raspravljanja. Konstatuje se da su na
roite pristupili lino tuilac, punomonik tuioca ..., advokat iz ivinica, punomonik
tuenog..... punomo se nalazi u spisu, svjedoci.... te vjetak dr.... iz Tuzle.
Sudija je uputila svjedoke izvan sudnice, te ih upoznala da e biti pojedinano prozivani

radi sasluanja i da se iz tih razloga ne udaljavaju iz suda.
Sudija poziva punomonika tuioca da ukratko izloi navode tube, pa punomonik
tuioca navodi: Ostajem kod tube i postavljenog tubenog zahtjeva u cjelosti,
svihprijedloga i navoda u tubi. Smatra da je na dan 9.12.2003.god. usljed obavljanja
redovnih poslova i radnih zadataka kod tuene kod istog nastupila povreda u vidu
preloma velike kvrge lijeve nadlaktine kosti u predjelu ramena zbog ega tuilac smatra
da je kod istog nastupila teka tjelesna povreda. Obzirom da se radi o povredi na poslu, te
da se radi o opasnoj djelatnosti to tuilac smatra da je tuena duna istome nadoknaditi
tetu kako je to precizirano u tubenom zahtjevu. Tuilac smatra da u konkretnom sluaju
obavljanje djelatnosti spada u redovne aktivnosti tuioca kod tuene, te da svojim radom i
angaovanjem, obzirom na vrstu djelatnosti nema bilo kakvog doprinosa i njegove
odgovornosti za nastupjelu tetu. Predlaemo da se na glavnoj raspravi izvedu dokazi
kako je to odreeno na pripremnom roitu.
Ozirom da smo dobili nalaz i miljenje vjetaka na isti tuilac nema prigovora ali
bi postavili jedno pitanje vjetaku koje glasi: da li je vjetak prilikom sainjavanja svog
nalaza izvrio neposredni pregled tuioca, te da li obzirom na vrstu povrede ostaje kod
svog miljenje da poveda nije rezultirala naruenje.
Sudija poziva punomonika tuenog da ukratko obrazloi odgovor na tubu, pa
punomonik tuenog navodi: Ostajem kod navoda koje sam dao u odgovoru na tubu,
osporavam osnovanost tubenog zahtjeva da se tuitelju isplati naknada nematerjalne
tete u visini kako je to postavljeno u preciziranom tubenom zahtjevu. Smatramo da je
tuilac doprinio da ova teta nastane iz razloga to nije preduzeo mjere zatite na radu
prililkom obavljanja konkretnog posla a to je bio duan kao kvalifikovani kopa na
odravanju u jami da prije preduzimanja radnje dopreme materijala sredstvom rada
visea ina sa vozom, izvrio detaljan pregled istoga sredstva u smislu njegove
ispravnosti, a nakon toga otpoeti sa radom. S obzirom na nain nastanka povrede slijedi
da visea ina sa vozom nije bila ispravna u momentu kad je tuilac sa istom rukovao radi
ega je dolo do iskakanja iste iz leita i povreivanja tuioca. Iz tih razloga tuilac je
bio duan da prethodno izvri pregled ispravnosti sredstva i .kada se uvjeri da je sredstvo
ispravno da preduzme obavljanje posla dopreme materijala vozom na viseoj ini (3
stupca, 6 bravica, 10 polki). Neznam tano da li je poslije nastale povrede pregledano
pomenuto sredstvo rada, moda i jeste, ali ja o tome nemam podatke i nemam podatke u
emu se ogledala neispravnost sredstva rada, a nakon toga sredstvo je popravljeno na
nain da je isto vraeno ponovo u leite po prethodno otklonjenim nedostacima ali se ne
mogu izjasniti o kojim se nedostacima radilo.
U vezi nalaza vjetaka .... istom prigovaram u dijelu utvrivanja umanjenja stepena opte
ivotna aktivnosti tuioca, smatram da je isti previsoko odreen, a iz nalaza vjetaka se
ne moe zakljuiti na osnovu ega je utvrdio da stepen umanjenja opte ivotne
aktivnosti iznosi 15%. Isto tako traim da se vjetak odreenije izjasni da li je tuilac
trpio bol slabog do srednjeg intenziteta pri izvoenju fizikalnih vjebi I postepenim
optereeni ruke, a ako jeste u kom trajanju, te da pojasni nalaz u dijelu miljenja da e se
bol slabog do srednjeg intenziteta javljati u budue pod odreenim okolnostima kako je
vjetak naveo. U ostalom dijelu na nalaz vjetaka ne prigovaram.
Imajui u vidu prigovore punomonika stranaka na nalaz vjetaka, pristupa se sasluanju
vjetaka ..... iz Tuzle koji se nalazi na listi stalnih sudskih vjetaka. Sud je upozorio
vjetaka da je duan da svoj nalaz da objektivno i u skladu sa pravilima nauke i struke.
Vezano za istaknute prigovore vjetak navodi: to se tie datog procenta umanjenja opte
ivotne sposobnosti od 15% isti sam dao na temelju prisutnih trajnih posljedica
zadobivene povrede, a iste sam ustanovio klinikim pregledom oteenog koji je
predoen u nalazu od 02.4.2005. godine, te ostale relevantne medicinske dokumentacije
koja je predoena od strane oteenog, te iz ega se moglo zakljuiti da se radi o trajnoj
posljedici ogranienja pokreta u lijevom ramenom zglobu u srednjem stepenu, a to se
tie procenta isti sam dao takoer na osnovu svog medicinskog znanja, iskustva I
usporedbom svih tablica koje su dostupne vjetaku, a koje isti upotrebljava pri orjentaciji
za davanje odreenog procenta kod nastale povrede.Prije svega, glavna vodilja za
odreivanje procenta i miljenja vjetaka u pogledu procenta je kliniki nalaz kojim se
ustanovljavaju trajne posljedice, odnosno funkcionalni nalaz oteenog dijela tijela i
njegova insuficijetnost zgloba prisustva trajno nastalih posljedica.
to se tie povremenog pojavljivanja bola slabog do srednjeg intenziteta moglo se
evidentisati pri izvoenju fizikalnih vjebi i postepenog optereenja ruke i moglo je
trajati do 2 mjeseca. to znai da nakon svake povrede naroito u predjelu ekstremiteta je
potrebno nakon zavrenog lijeenja razgibavati odreeni zglob odnosno ekstremitet
putem fizikalnih vjebi ime bi se postigao odnosno dobio maksimum mogue
pokretljivosti, odnosno funkcije i pokuaj da se zglob odnosno ekstremitet vrati u
prvobitno stanje. Obzirom da su zglobovi graeni od kosti hrskavice, zglobne capsule
koja predstavlja elastino, raztegljivo tkivo koje se mirovanjem tokom lijeenja
retrahuje tako da je nakon lijeenja kod izvoenja fizikalnih vjebi uvijek za sigurno
oekivati kod svakog fizikalnog razgibavanja zgloba i ekstremiteta odreenu jainu boli
koja moe ii uvijek od slabog do granice srednjeg intenziteta to opet zavisi od teine
povrede, a u konkretnom sluaju ide od granice lakog do srednjeg intenziteta, te poto je
zglobna kapsula elastino tkivo, a izgubila je svoju elastinost njenim rastezanjem pri
vjebi nadrauju se nervni receptori ili zavretci koji zasigurno do potpune uspostave
funkcije odnosno razgibavanja zgloba i ekstremiteta daju odreenu bol koja se za sigurno
moe u odreenoj mjeri evidentisati kao i u konkretnom sluaju, a njeno trajanje do 2
mjeseca kao to sam naveo u nalazu dato je u odnosu na sam supstrat i teinu povrede, a
obzirom na medicinsko isustvo i tretiranje takvih perioda miljenja sam da je to taj
vremenski period za koji se moglo evidentisati tako neto, l iz medicinske dokumentacije
se moe ustanoviti da je tuilac na fizikalnoj terapiji boravio u periodu od 8.01.2004. do
17.6.2004. godine, a to se vidi iz otpusnice JZU Dom zdravlja
ivinice Centra za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju pod br. zdravstvenog kartona J- 113
koji glasi na ime tuioca to znai da je sveukupno trajanje fizikalne terapijemmiznosili
oko 6 mjeseci, a iz svega toga se na temelju teine povrede, medicinskogmiskustva i
oekivanog petroda izljeenja odredio i taj vremenski period trajanjampovremenog do
srednjeg bola pri izvoenju fizikalnih vjebi. to se tie pojave slabogmbola do granice
sredjeg intenziteta ista e se javljati ubudue naroito na veemoptreenje lijevog ramena
ruke te pri promjeni klimatskih uvjeta. Ovu tvrdnju vjetak jemu konkretnom sluaju dao
na temelju nalaza klinikog gdje se pri pregledu nala izrazitamhipotrofija, oslabljenje
miia lijevog ramena i itave lijeve ruke, a stoje posljedicampovrede, odnosno
inaktiviteta tj. neupotrebe ruke tokom lijeenja, a poznato je da je snaga miia ta koja
omoguuje ovjeku da obavlja odreeni odnosno teki posao.
Samim tim obzirom na prisutnost odnosno smanjenje miine mase koja odreuje I
miinu snagu zasigurno je da e tokom ivota, a obzirom na trenutni lokalninalaz tuilac
osjeati povremeno lake a po nekad i bolove srednjeg intenziteta kod naroito veeg
optereenja lijevog ramena, odnosno ruke te i pri promjeni klimatskih uvjeta naroito
kada se odnosi na prijelom kosti. Na odgovor punomonika tuioca navodim da povreda
nije rezultirala naruenjem zbog injenice da prijelom kosti nije zacijelio u loem
poloaju to bi remetilo konfiguraciju ramena, a samim tim i izazivalo, odnosno stvaralo
naruenje. to se tie kako sam naveo u nalazu, da i blago izmijenjena konfiguracija
lijevog ramena usljed hipotrofije muskulature sa medicinskog stanovita to isto ne bi
predstavljalo i naruenje. Pregled tuioca sam obavio 31.3.2005. godine to je i navedeno
u nalazu i miljenju od 2.4.2005. godine.
Punomonik tuioca navodi da nakon izjanjenja vjetaka nema primjedbi na njegov
nalaz.
Punomonik tuenog navodi da nakon izjanjenja vjetaka nema primjedbi na njegov
nalaz.
U nastavku postupka pristupa se izvoenju ostalih dokaza i to prvo sasluanjem prisutnih
svjedoka s obzirom da su isti izjavili da imaju drugih obaveza i injenicu da su se o tome
saglasili i punomonici stranaka.
U sudnicu je pozvan svjedok kojeg je sud upozorio da je duan da govori istinu i na
posljedice davanja lanog iskaza.
Kako je sasluanje svjedoka predloio punomonik tuioca sudija prvo daje rije
punomoniku tuioca i poziva ga da ispita svjedoka.
Svjedok o sebi daje podatke i navodi: Zovem se.....oen 1958.godine u Donjim
Vukovijama, nesrodan sam sa tuiocem, nisam sa njim u zavadi, a ovome to me pita
punomonik tuioca navodim sljedee: Kod tuenog obavljam poslove nadzornika
smjene pa svakodnevno od poslovoe primam nalog za rad na osnovu kojeg prozovem
radnike, a onda ih rasporedim na odgovarajue radno mjesto. Tog dana sam
tuioca rasporedio na dopremu grae na radilite i otpreme graa tj. otpreme materijala sa
radilita, a to se vri sredstvom tzv. voza koja je instalirana na viseoj ini. Na tu vozu su
prikaeni lanci na koje se stavljaju stupci za podgraivanje koje su tog dana trebali
dopremiti tuilac i grupa radnika koja je zajedno sa njim radila. Nakon to se material
koji se treba prevesti stavi na tzv. vozu ista se gura mehaniki rukama, a kako je ina
instalirana na stropu prostorije voza se gura u visini iznad glava radnika. Tom vozom se
voze pa i najtei tereti kao npr. trafostanica. Voza se po ini kree tokiima koji se na
njoj nalaze. Tog dana tuilac je bio grupovoa i obino u grupi ima ukupno 4 radnika a
neznam koliko sam tog dana rasporedio radika u grupu na ijem elu je bio tuilac jer
broj radnika zavisi od posla koji trebaju obaviti. Nisam bio oevidac povreivanja tuioca
ali sam doao na lice mjesta nakon to sam obavijeten o povreivanju. Tog dana kada se
tuilac povrijedio dolo je do ispadanja ine iz leita po kojoj se kree tzv. voza usljed
ega je i voza pala a ina udarila tuioca. U konkretnom sluaju dolo je do pucanja tifta
koji vri spajanje ina po kojima se kree tzv. voza radi ega je ina iskoila iz sastava iz
spoja gdje je bila natiklana na drugu inu pa je tako udarila tuioca. Dunost pregleda
ispravnosti ine i voze je mainskog nadzornika koji treba da pregleda ispravnost visee
ine. Od sredstava zatite na radu za obavljanje predmetnih poslova potrebno je imati
rukavice, ljem, odijelo, izme to je tuilac imao tog dana.
Obaveza je i tuioca da ukoliko uoi nedostatak na sredstvu kojim radi da obavijesti svog
pretpostavljenog. U konkretnom sluaju nakon povrede je otklonjen nedostatak I
nastavilo se sa radom i ja nisam bio prisutan tome.
Punomonik tuioca ne prigovara iskazu svjedoka.
Na pitanja punomonika tuioca svjedok odgovori: Nema pravila koliko lica treba da
guraju tzv. vozu. Obaveza tuioca je bila da pregleda sredstvo kojim radi, a on nije
struan tako da moe ocijeniti da li duina tifta koji inu dri na sastavu moe izdrati
odreeni teret.
Punomonik tuioca prigovara iskazu svjedoka navodei da se svjedok izjanjavao i o
okolnosima za koje nije bio oevidac kao to je pucanje spoja ine kojom se kree ztv.
voza.
Svjedok ne trai trokove postupka.
U sudnicu je pozvan svjedok.....kojeg je sud upozorio da je duan da govori istinu i na
Kako je sasluanje svjedoka predloio punomonik tuioca Sudija prvo daje rije
Svjedok o sebi daje podatke i navodi: Zovem se.... sin ...,roen 1970.godine u
Zenunima gdje sam i nastanjen, nesrodan sam sa tuiocem, nisam sa njim u zavadi, a
ovome to me pita punomonik tuioca navodim sljedee:
Tog dana smo bili trea smjena. Obavljali smo poslove dopreme grae tzv. vozom.
Prvo smo natovarili jedan stari motor i odvezli ga na lager br. 79 gdje smo trebali
natovariti drvene stupce za podgraivanje jame koji smo utovar i izvrili pa smo tuilac i
ja zajedno rukama gurali vozu. Doli smo na dio gdje je blaga krivina i gdje zbog ega
uskog prolaza i materijala koji se nalazio sa strane vozu moe gurati samo jedan ovjek
pa je vozu gurao samo tuilac, a ja sam iza njega ostao 3-4 koraka i odjednom dolo je do
padanja ine i voze sa stropa kojom prilikom je ina udarila tuioca pa je tuilac od udara
pao. Kako se u blizini nalazio i ..... koji je gurao drugu vozu pritrao je i on pa smo
iznijeli tuioca. Tuilac je na glavi imao ljem koji je od udara pukao.
Punomonik tuenog postavlja pitanja svjedoku na koja svjedok odgovori: Ja nisam
pregledao da li je negdje eventualno ina otkopana, a niti je to moja dunost, a ja
neznam da li je to dunost tuioca, a tog dana smo vozom jednom preli istom inom tj.
istom linijom a kad smo se vraali onda je dolo do pucanja i pada ine.
Punomonik tuenog ne prigovara iskazu svjedoka. Svjedok ne trai trokove
postupka.
U sudnicu je pozvan svjedok ..... kojeg je sud upozorio da je duan da govori istinu i na
Kako je sasluanje svjedoka predloio punomonik tuioca, sudija prvo daje rije
Svjedok o sebi daje podatke i navodi: Zovem se .... sin ..., roen 1973.godine u Tarevu,
nastanjen sam u ureviku, nesrodan sam sa tuiocem, nisam sa njim u zavadi, a ovome
to me pita punomonik tuioca navodim sljedee: Tog dana radio sam na dopremi grae
u jami. Tuilac nas je vodio na radilite na kotu 60 i tu su nas ekale dvije voze jedna
prazna a druga je bila natovarena reduktorom 616. Voa grupa je bio tuilac, a u grupi
nas je bilo jo trojica. Praznu vozu smo gurali ispred natovarene voze sa reduktorom tako
da je ova natovarena gurala ovu praznu vozu i proli smo linijom bez ikakvih problema.
Nita nije ukazivalo na neku neispravnost, ine su inae visee na lancima i imaju
odreeni slobodan hod posebno pod teretom, meutim nita neuobiajeno nismo
primijetili. Na radilitu smo se zadrali otprilike nekih 40 minuta jer smo utovarili drvene
stupce za podgraivanje jame na obje voze pa je ispred nas jednu vozu gurao tuilac i ...,
a drugu vozu iza njih smo gurali ja i ... Kad smo doli na dio gdje je tijesan prolaz jer je
skuen prostor, tu je bio montiran grabuljar tako da usljed toga vozu moe da gura samo
jedan radnik, vozu je nastavio da gura tuilac a iza njega je ostao .... , da bi u jednom
momentu dolo samo do padanja sa stropa i ine I voze kojom prilikom je ina udarila
tuioca. Tuilac je imao na glavi ljem, meutim od udara ljem mu je spao sa glave.
Punomonik tuenog postavlja pitanje na koje svjedok odgovori: Ne znam da li je tuilac
prethodno obiao cijelu liniju, a grupovoa inae prije rada obie liniju da ispita
ispravnost trase.
Punomonik tuenog ne prigovara iskazu svjedoka. Svjedok ne trai trokove postupka.
Pristupa se sasluanju tuioca.
Od strane suda tuilac je upozoren da je duan da govori istinu.
Sudija daje rije punomoniku tuioca da ispita tuioca, pa tuilac daje podatke o sebi i
navodi: Zovem se.... sin .., roen sam 1971. godine u ureviku gdje sam i nastanjen, a
ovome to me pita moj punomonik navodim sljedee: Kad sam dobio nareenje od
nadzornika, sili smo u jamu, odmah sam se raspremio i pregledao vozu jer sam dobio od
nadzornika obavijest da je na vozi natovaren reduktor. Moja dunost je bila da taj
reduktor odvezemo na kotu 79. Ispred te natovarene voze bila je jedna prazna voza.
Rasporedio sam ljude poto sam pregledao i utvrdio ispravnost voze krenuli smo trasom
prema koti 79. Uz put sam gledao ine, nije bilo nikakvih problema do kote 79. Tamo
smo natovarili obadvije voze drvenim stupcima i onda smo prvu vozu gurali Mirsad i ja a
drugu . Kad smo doli do skuenog prostora uzeo sam ja da poguram vozu kako bi proli
kroz tijesni dio.Odjednom je dolo do pada voze zajedno sa inom kojom prilikom me
ina udarila. Imao sam ljem na glavi koji je usljed udara spao sa glave.
Punomonik tuenog postavlja pitanja na koja tuilac odgovori: Stijenjeni prostor do
kojeg je dolo usljed radova koje je na ienju jame radila druga firma nema znaaja na
kretanje voze jer je ista ila po viseoj ini a ima znaaj samo to je nama radnicima bio
otean prolaz, a da nas je bilo vie u tom momentu svi bi stradali. Kad guram vozu
lampom koja se nalazi na ljemu pratim kretanje voze, pomjeranje ina koje usljed tereta
imaju slobodan hod i nisam uoio nikakvu neispravnost, a tog dana smo samo mi koristili
tu liniju za dopremu grae i niko drugi nije proao poslije nas nakon to smo odvezli
reduktor, a prije nego smo se vratili istom linijom sa natovarenom graom a kada je i
dolo do nesree. Kad sam doao do suenog prostora za kretanje nisam uoio nikakve
promjene na ini a napominjem da je reduktor koji smo izvukli vani bio tri puta tei od
grae koju smo istom linijom vraali.
Punomonik tuenog prigovara iskazu tuioca.
Na upit suda tuilac odgovori: tog dana rasporeen sam kao kopa na odravanju jame u
okviru kojih poslova dolaze i poslovi dopreme grae za podgraivanje jame.
Moja je obaveza da ukoliko uoim nedostatak koji bi doveo u pitanje bezbijednost rada
da o tome obavijestim svog pretpostavljenog, a tog dana kad sam iao po dopremu grae
nisam uoio nikakav nedostatak na ini i vozi, a tog dana ja sam bio trea smjena, dakle
prije mene su radile dvije smjene.
Punomonik tuenog ne prigovara na preostali dio tuioca.
Punomonik tuioca odustaje od zahtjeva da tueni dostavi pravilnik o sistematizaciji
poslova i radnih zadataka.
U nastavku postupka se vri uvid u ugovor o radu na ime tuioca br. 01-1/98 od
15.01.2004 godine, rjeenje o prestanku radnog odnosa na ime tuioca br. 01-2/30-04 od
02.6.2004. godine, u prijavu o nesrei na poslu od 09.12.2003. godine, rjeenje Zavoda za
mirovinsko i invalidsko osiguranje Mostar Sektor za ocjenjivanje radne sposobnosti od
20.9.2004. godine, nalaz i miljenje specijaliste od 10.12.2003. godine, nalaz I miljenje
Ijekara specijliste od 19.02.2004. godine, nalaz i miljenje neuroloke klinike KC Tuzla
od 16.6.2004. godine, otpusnica od 17.6.2004. godine, nalaz i miljenje Ijekara KC Tuzla
od 12.3.2004. godine, nalaz i miljenje Ijekara od 19.02.2004. godine, nalaz i miljenje
hiruke klinike KC Tuzla od 10.12.2003.godine, doznake o bolovanjuizvjetaj o
privremenoj nesposobnosti za rad od 30.8.2004 godine i isti takav izvjetaj od
04.10.2004. godine, vozne karte na relaciji urevik-ivinice- Tuzla na ukupan iznos od
121,00 KM kao i raune apoteke ivinice na iznos od 15,70 KM, 19,00 KM I 15,00 KM i
slubenu zabiljeku sainjenu od strane tuenog od 11.12.2003. godine a vezano za
povreivanje tuioca.
Na izvedene dokaze punomonici stranaka su izjavili da nemaju primjedbi.
Punomonik tuioca navodi da odustaje od zahtjeva za rentu tj. povlai zahtjev u tom
dijelu kao i zahtjev za isplatu nematerijalne tete zvog naruenosti.
Na povlaenje tube u tom dijelu punomonik tuenog pristaje.
Sud donosi
RJEENJE
Prima se na znanje povlaenje tube u dijelu zahtjeva za isplatu nematerijalne tete za

pretrpljene duevne bolove zbog naruenosti u iznosu od 1.000,00 KM i isplatu rente u
mjesenom iznosu od 100,00 KM,.
Na rjeenje o povlaenju tube punomonici stranaka se odriu prava na albu pa je
rjeenje o povlaenju za navedeni dio zahtjeva pravomono.
Punomonici stranaka ne trae posebanotpravak rjeenja o povlaenju.
U zavrnom izlaganju punomonik tuioca navodi: Da je tokom postupka na osnovu
izvedenih dokaza jasno utvreno da je tubeni zahtjev tuioca osnovan, da je teta
nastupila usljed obavljanja djelatnosti kod tuene, te da je po tom osnovu tuena i duna
tuiocu nadoknaditi tetu. Takoer istiemo da u obavljanju djelatnosti od strane tuioca
kod tuene iz konkretnog dogaaja ne moe se smatrati da postoji doprinos tuioca
obzirom da isti svojom radnjom nije doprinio da nastupi kod istoga teta. Kao
smjenovoa iz predmetnog dogaaja tuilac nije mogao predvidjeti niti je raspolagao bilo
kakvim podacima da bi u konkretnom sluaju moglo doi do pada ine, te iz tih razloga
ne vidimo niti jedan propust tuioca koji je iz konkretnog dogaaja mogao proizai kao
jedan od uzroka nastanka tete. Tuilac nije imao nikakvu obavezu da nadzira ispravnost
predmetne ine jer je to u nadlenosti drugih lica koja su angaovana u jamskim
radovima. Takoer tuilac nije mogao predvidjeti nastanak tete padom predmetne ine
obzirom da je na tim poslovima i ranije se obavljala djelatnost, da je on neposredno radio
na tim poslovima u smjeni vie od 2 sata, te da je pad predmetne ine oko jedan sat
iza ponoi uinjen iz objektivnih razloga, a ne iz subjektivnih razloga niti aktivnou
tuioca. Iz svih naprijed navedenih razloga smatramo da je tuena duna pro principu
objektivne odgovornosti tuiocu nadoknaditi tetu, da doprinosa i odgovornosti tuioca u
konkretnom sluaju nema, te predleamo sudu da usvoji tubeni zahtjev u cjelosti, da
obavee tuenu na nadoknadu trokova postupka u visini utvrenom adv. tarifom
uzimajuui pri tome vrijednost predmetnog spora a prema opredijeljenom trokovniku
koji se odnosi na sastav tube, zastupanje punomonika tuioca na roitima, trokovi
vjetaenje, uveani za porez od 10 % kao i sudske takse prema odluci suda.
U zavrnom izlaganju punomonik tuioca navodi: Tuena smatra daje nakon
provedenog postupka i izvedenih dokaza se pokazalo da ima doprinosa tuioc u nastanku
tete, a koja se sastoji u tome da je on kao voa grupe-brigadir propustio da sa dunom
panjom pregleda viseu inu sa vozom kojim se koristio kao sredstvom rada prilikom
dogaaja koji e nakon toga uslijediti. Na taj nain tuilac se mogao uz dunu panju
pregledanja sredstva rada uvjeriti da obavljanje posla nije bezbijedno ili da bi moglo doi
do ugroavanja tjelesnog integriteta odnosno do povreivanja. Molimo sud da svestrano
sagleda i ocijeni sve izvedene dokaze, te da cijeni postupanje tuioca u konretnoj stvari.
Smatramo da nije opravdano dosuditi na ime nematerijalne tete iznose kao to se
zahtijevaju tubom, odnosno da bi isti trebali biti nii obzirom na doprinos tuioca, te u
tom smislu predlaemo da se tuilac odbije sa vikom tubenog zathjeva.
Konstatuje se da je glavna rasprava zakljuena.

Punomonici parninih stranaka su od strane suda obavijeteni da e sud presudu u
predmetnoj pravnoj stvari donijeti dana 20.5.2005. godine u 15,30 sati, da su presudu
duni preuzeti u pisarnici ovog suda.
Zavreno u 13,00 sati.
Zapisniar, Sudija
PRIMJER 9.
Tuiteljica M.N. je kod suda podnijela tubu protiv tuenog K.V. kojom trai da se utvrdi
da je po osnovu graenja stekla pravo vlasnitva na porodinoj kui sa dijela, a koja se
u naravi sastoji od prizemlja, sprata i tavana.
Na glavnoj raspravi na kojoj se raspravlja o tubenom zahtjevu tuiteljice kojim trai da
se utvrdi pravo suvlasnitva na porodinoj kui po osnovu graenja sa dijela, u toku
sasluanja parninih stranaka pojavljuje se sporna injenica da li porodina kua ima i
podrumske prostorije koje u posjedu iskljuivo dri tuiteljica, te da istoj ne pripada
pravo suvlasnitva na tavanske prostorije. Na prijedlog tuiteljice sud je na roitu za
glavnu raspravu prihvatio izvoenje dokaza uviaja na licu mjesta na ove okolnosti, jer je
tuiteljica uinila vjerovatnim da bez svoje krivice nije mogla predloiti dokaz na
pripremnom roitu, te je odredio nastavak glavne rasprave.
PRIMJER 10.
Sudska praksa:
Ako je tuilac umjesto prvobitno tuenog naznaio kao novog tuenog njegovog
pravnog sljedbenika, u pitanju je ispravka tube, a ne preinaenje tube u
subjektivnom smislu.
Iz obrazloenja:
Tuba u ovoj pravnoj stvari podnesena je 26.12.1991 godine Osnovnom sudu
udruenog rada u B.L., a ako tuena je oznaena ''Elektro Glamo''
''Elektrohercegovina'' Mostar u kome je tuilac radio u trenutku kada je uzrokovana teta.
U toku trajanja postupka pred Osnovnim sudom udruenog rada u Banjoj Luci, ova
tuena je osporila osnov i visinu tubenog zahtjeva.
Na roitu odranom pred prvostepenim sudom 01.07.1994 godine tuilac je kao tuenu
oznaio EP ''Elektrokrajina'' Banja Luka. Tuena je na ovom roitu i u toku trajanja
postuka pred niestepenim sudovima tvrdila da se radi o subjektivnom preinaenju tube
izjavljujui istovremeno da ne pristaje da stupi u parnicu umjesto prvobitno tuenog.
Prvostepeni sud je, a kako to proizilazi iz stanja spisa ovog predmeta, na roitu za
glavnu raspravu, odranom 18.09.1995 godine, donio rjeenje kojim se odbija prijedlog
tuene EP ''Elektrokrajina'' Banja Luka, (dalje: tuene) da se odlui o dozvoljenosti
preinaenja tube. Prvostepeni sud u obrazloenju svoje presude navodi da je nesnovan
prigovor tuene o nedostatku pasivne legitimacije, jer da je Odlukom janog preduzea
''Elektroprivreda RS'' Pale, broj 01-18-7/92, od 19.08.1992 godine, osnovano
Elektroprivredno preduzee za distribuciju elektrine energije Distribucija Banja Luka
(dalje: Elektroprivredno preduzee) kao pravni sljedbenik biveg preduzea
''Elektrokrajina Banja Luka i dijelova Elektropreduzea ''Elektrohercegovina'' i EP
m''Slapovi na Uni'', a Odlukom od 10.11.1992 godine o privremenom nainu finansiranja
elektroprivrednih preduzea Republike Srpske ''Elektrokrajina'' Banja Luka u uslovima
vanrednog stanja i neposredne ratne opasnosti osnovano i EP ''Elektrokrajina'' Banja
Luka (ovdje: tuena) koja je, pored ostalih, obuhvatilo i optinu Glamo, odnosno RJ
''Elektro Glamo''. Drugostepeni sud je povodom albenog prigovora tuene o nedostatku
pasivne legitimacije u obrazloenju svoje odluke naveo da u cijelosti prihvata injenine i
pravne zakljuke prvostepenog suda. U prednjem se u bitnom iscrpljuju razlozi
neestepenih presuda, a na osnovu kojih su niestepeni sudovi zakljuili da je tuena
pasivno legitimisana u ovome sporu.
Tuena u reviziji ponovno osporava pasivnu legitimaciju u ovome sporu navodei da nije
odgovorna za tetu koja je predmet svoga spora, ve prvobitno tuena EP
''Elektrohercegovina'' Mostar, koja i sada pravno postoji, i da je tuilac izvrio
subjektivno preinaenje tube, u smislu lana 192 zakona o parninom postupku (dalje
ZPP).
Preinaenje tube u subjektivnom, smislu prema odredbi lana 192 ZPP-a, nastupa usljed
promjene istovjetnosti stranaka. Promjena istovjetnosti stranaka nastupa samo u pogledu
tuenog, jer tuilac moe umjesto prvobitnog tuenog tuiti drugo lice (stav 1.)
Za takvo preinaenje tube trai se pristanak novog tuenog, kao i pristanak prvobitno
tuenog ako se ovaj uspustio u raspravljanje (stav 2) . novi tueni mora primiti parnicu u
onom stanju u kakvom se ona nalazila u trenutku kad u nju stupa (stav 3). Subjektivnog
preinaenja pored drugih sluajeva (lan 195, 208 stav 5 lan 210 i 215 stav 1ZPP-a)
nema kad na mjesto prvobitno tuenog stupa njegov nasljednik ili kad na mjesto
prvobitno tuenog stupa njegov nasljednik ili kad na mjesto prvobitno tuenog stupa
njegov sukcesor u spornom graansko-pravnom odnosu. U ovom posljednjem sluaju
radi se o procesno-pravnoj sukcesiji kao posljedici univerzalne graanskoprocesne
sukcesije (prestanak, odnosno pripajanje pravnog lica). Prvobitno tueni prestaje biti
stranka u postupku, a njen sljedbenik sukcesor preuzima stranaki posloaj.
Prema tome ako je opstojan zakljuak niestepenih sudova da je tuena pravni sljednik
prvobitno tuene EP ''Elektrohercegovina'' Mostar, onda u tom sluaju, protivno
revizionim prigovorima tuene, nema subjektivnog preinaenja tube, u smislu lana 192
ZPP-a. Naprotiv, ako tuena to nije, to tvrdi revident, postojalo bi subjektivno
preinaenje tube u smislu navedenog zakonskog prpisa kad je tuilac umjesto prvobitno
tuene EP ''Elektrohercegovina'' Mostar tuio tuenu, pa bi se trebala primijeniti pravila o
postupku povodom preinaenja tube.
(Vrhovni sud Republike Srpske, broj Rev- 41/97 od 26.05.1999 godine)
PRIMJER 11.
RJEENJE O ODGODI ZAKAZANOG ROITA
(lan 111 ZPP-a FBiH i RS)
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
KANTON SARAJEVO
Broj:...
Sarajevo,... godine
Opinski sud u Sarajevu i to Sudija u pravnoj stvari tuitelja... protiv tuenog ...radi
isplate ...KM, van roita, dana...godine, donio je
RJEENJE
Odgaa se roite za glavnu raspravu zakazano za dan srijeda... godine i odreuje

se novi termin roita za dan srijeda.... godine u 12 sati.
OBRAZLOENJE
Kako je uvidom u sudski spis osam dana prije zakazanog termina roita za glavnu
raspravu utvreno da nisu ispunjene procesne pretpostavke za odravanje pripremnog
roita jer tueni nije uredno obavijeten o datumu i asu roita, to je odlueno da se
termin roita za glavnu raspravu odgodi prema propisu l.l 11. Zakona o parninom
postupku.
SUDIJA
1.Rjeenje dostaviti:
TUITELJU, TUENOM
2. O rjeenju radi evidencije obavijestiti Predsjednika suda ev. 15.12.2004. godine
PRIMJER 12.
U toku trajanja glavne rasprave u predmetu utvrenja nitavosti ugovora o razmjeni
nekretnina zakljuenog izmeu prednika tuiteljice i tuenih u toku izvoenja dokaza
sasluanja tuiteljice u svojstvu stranke sud je utvrdio injenicu da tuiteljica nije jedini
zakonski nasljednik iza smrti njenog supruga, ve da u krug zakonskih nasljednika ulaze i
dva sina tuiteljice.
Imajui u vidu odredbu lana 366, a u vezi sa lanom 293 stav 3 Zakona o parninom
postupku, da sud u toku cijelog postupka po slubenoj dunosti da li lice koje se
pojavljuje kao stranka moe biti stranka u postupku, u ovakvoj situaciji odlae glavnu
raspravu, nalae tuiteljici da tano oznai stranke u postupku, pod prijetnjom posljedica
iz lana 67 Zakona o parninom postupku, a u vezi sa lanom 295, 336 i 66 istog zakona,
te e ukoliko ne postupi po nalogu suda tubu odbaciti kao neurednu.
PRIMJER 13.
U predmetu RS-1397/02 sud je odbio tuitelja sa zahtjevom ukljuenje u udruenje
graana Radio Maksi taks, i sa zahtjevom na naknadu tete. Rjeenjem Okrunog suda
u Banja Luci, alba tuitelja je uvaena i predmet vraen na ponovno postupak, jer je ista
presuda donesena od strane sudije pred kojim nije odrana glavna rasprava, te je
povrijeeno osnovno naelo iz lana 4 Zakona o parninom postupku, raspravno naelo i
naelo neposrednosti, a slijedom toga i lan 8 Evropske konvencije za zatitu
prava I sloboda, ne u tehnikom smislu, ve u sutinskom smislu rijei. (Rjeenje
Okrunog suda Banja Luka G 321/04).
ANEX IV
Javnost glavne rasprave u vezi sa medijskim praenjem sudskih postupaka
Naelo javnosti parninog postupka obuhvata, naravno uz mogunost prisustvovanja
raspravi svim punoljetnim licima, i ovlatenje da se saznanja sa glavne rasprave
saoptavaju putem sredstava javnog informisanja. Ovo pitanje se ne tie direktno materije
novih Zakona o parninom postupku, ali je veoma aktuelno u dananjem trenutku kada se
u medijima esto prate sudski postupci, a o nainu tog praenja postoje razliita
miljenja. U prolosti je panja javnosti bila usmjerena uglavnom na krivine postupke,
ali se u posljednje vrijeme pojavljuje i problem neadekvatnog medijskog praenja
pojedinih parninih postupaka. S tim u vezi, vano je da sudije u praksi pravilno
postupaju na roitu za glavnu raspravu, prilikom traenja predstavnika medija da
prisustvuju istoj, te eventualno vre snimanja uesnika u postupku i uredujueg sudije.
Naravno, sve to se odnosi na dostupnost glavne rasprave medijima se odnosi I na sudske
odluke.
to se tie samog medijskog izvjetavanja sa sudskih postupaka, valja naglasiti osnovni
princip u radu Europskog suda za ljudska prava u Strazburu, to jest da je ograniavanje
javne rasprave o sudstvu i sudskim postupcima koji su u toku podlono stroem nadzoru
Europskog suda, poto je po njegovom miljenju funkcioniranje pravosua od vitalnog
znaaja za svako demokratsko drutvo, pa je nesporan i interes javnosti da i putem javnih
glasila bude upoznata sa nainom na kojem sudstvo izvrava svoje drutvene zadae.
Tako je u presudi Worm v. Autria, Evropski sud s time u vezi utvrdio sljedee:
Nesporna je injenica da sudovi ne mogu djelovati u vakuumu. Iako su sudovi mjesta
na kojima se utvruje krivnja ili nevinost za kazneno djelo optuene osobe, to ne znai da
se prije ili tijekom kaznenih postupaka ne mogu voditi rasprave o predmetu, kako u
specijaliziranim asopisima, tako i u tisku ili u najiroj javnosti. Pod uvjetom da ne
prekorai granice postavljene u interesu pravilnog vrenja pravde, izvjetavanje o
sudskim postupcima, ukljuujui i komentar, pridonosi njihovoj otvorenosti, i stoga je
ono u potpunosti sukladno zahtjevima sadranim u lanku 6. stavku 1 Konvencije o
javnosti suenja. Ne samo da mediji imaju pravo iriti takve informacije i ideje, nego ih
javnost ima pravo i primati.
Meutim, kritiki komentari o funkcioniranju sudstva ili novinski izvjetaji o konkretnim
sudskim postupcima koji su u toku, ne bi trebali svojom neodmjerenou ili injeninom
ili pravnom neutemeljenou prekoraiti granice slobode izraavanja, jer tako ugroavaju
autoritet i nepristranost sudstva kao kontrolora zakonitosti i jamca pravde u dravi
vladavine prava. Legitimna svrha ograniavanja neije slobode izraavanja radi zatite
autoriteta sudske vlasti nije toliko zatita ugleda samog sudstva ili pak pojedinih
pravosudnih slubenika od javne kritike ve prije svega zatita funcije sudstva u drutvu
tj stvaranje pretpostavki za osiguranje prava svakoga na pravino suenje od strane za to
zakonom ovlatenog, autoritativnog i nepristrasnog suda.
Demokratski pravni sistem titi dakle sudstvo, ne zbog njega samoga, ve zbog njegove
iznimno vane funkcije u vrenju vlasti. A da bi ono tu funkciju moglo uspjeno I
ispunjavati, graani moraju potovati ovlasti sudstva, te imati povjerenje u sudove kao
prava mjesta za rjeavanje pravnih sporova.
Stoga svako neopravdano, neutemeljeno i zlonamjerno umanjivanje tog povjerenja ili
uzurpiranje sudskih ovlatenja od strane bilo koga (ukljuujui tu i medije i novinare), ne
ugroava toliko samo sudstvo, ili pojedine sudije, koliko ono zapravo ugroava
spomenutu iznimno vanu drutvenu funkciju sudova, a time i vitalne interese svakog
graanina. Iz dosadanje prakse Europskog suda za ljudska prava proizilazi da nije
doputeno vriti nikakav pritisak, pa ni verbalni na sudsku vlast, s ciljem uticaja
na tok I ishod nekog sudskog postupka, nije doputeno iznositi miljenja ni informacije
kojima se na grubi nain vrijea ugled i dostojanstvo sudija, te nije doputeno pri
donoenju odluka sudijama inputirati neasne motive ili im pripisivati nezakonite
postupke jer se I na taj nain potkopava autoritet sudstva. Time se na poseban nain
ugroava i pravo na pravedno i nepristrasno suenje, a koje je pravo garantovano lanom
6 Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
U pogledu materije vodjenja glavne rasprave, za sudije moze biti zanimljiv nain na koji
ce tretirati pripadnike medija u sudnici. to se tice novinara iz pisanih medija, ukoliko
javnost nije iskljuena sa glavne rasprave, oni imaju pravo prisustvovati raspravi, s tim da
ne ometaju vodjenje iste. Dileme mogu nastati kada su u pitanju elektronski mediji i kada
novinarska ekipa eli da snimi kadrove sa suenja i iste emituje u programu. U ovim
sluajevima vie nema posebnih pravila, ve svaki sudija mora da postupa kako smatra da
je najbolje, s tim da u njegovom postupanju postoji ravnotea izmeu prava medija da u
interesu javnosti izvjetava sa roita i nastojanja da se roite odri dostojanstveno i
efikasno. Smatramo da ukoliko postoji zahtjev za video snimanje roita od strane ekipe
nekog medija, istima treba omoguiti snimanje na poetku roita za glavnu raspravu, u
trajanju od nekoliko minuta (to e u veini sluajeva njima biti sasvim dovoljno), a
zatim nastaviti roite bez ometanja. Ukoliko postoji zahtjev da se fotografiu prisutni,
fotografa treba upozoriti da moe snimati samo osobe koje daju svoj pristanak na to, radi
potovanja privatnosti prisutnih uesnika postupka.
ANEX V
Primjeri i obrasci iz sudske prakse za oblast dokazivanja
PRIMJER 1.
DOKAZIVANJE KADA STRANKE DISPONIRAJU ZAHTJEVIMA KOJIMA

NE MOGU DISPONIRATI
Tuitelji su kod osnovnog suda u B.L. podnijeli tubu protiv tuenih radi postojanja
usmenog ugovora o kupoprodaji. U tubi i u toku postupka istiu da je prednik tuitelja
A. M. zakljuio 1956 godine sa tuenom ugovor o kupoprodaji nekretnina upisanih u
ZKUL. Broj 206,k.o.Laktai. Ugovor je u cjelosti izvren, a plaena je i kupoprodajna
cijena, tako da tuitelji dre u posjedu predmetne nekretnine, a posjed je upisan u starom
katastarskom operatu koji je vaio od 1959 do 1975, a u faktikom posjedu je od
1956.godine do danas prednik tuitelja. Kako tuitelji ne posjeduju pismeni kupoprodajni
ugovor, a prema odrdbama Zakona o prometu nekretnina propisano je da je kupoprodaja
zakonita ukoliko je ugovor zakljuen usmeno prije stupanja na snagu Zakona o prometu
nepokretnosti, to su tuitelji u konanom predloili da se tubenom zahtjevu u cjelosti
udovolji uz naknadu trokova parninog postupka.
Tuena je osporila tubu i postavljeni tubeni zahtjev istiui da tuitelji nemaju valjan
pravni osnov za sticanje prava svojine na predmetnim nekretninama, jer ni tuitelji,a ni
njihovi pravni prednici sa tuenom nisu nikada zakljuili bilo kakav ugovor o prometu
nekretnina, a kako se radi o nekretninama u drutvenom vlasnitvu to nema uslova ni za
sticanje prava vlasnitva po osnovu odraja.
Pored predloenih dokaza od strane parninih stranaka, i pored injenice da parnine
stranke nisu predloile izvoenje ovog dokaza, sud je u smislu odredbe lana 3 stav 2
Zakona o parninom postupku odredio izvoenje dokaza pribavljanjem i itanjem Zbirke
isprava od 1941 godine od strane Zemljino-knjinog ureda, na okolnosti da li postoji
zabrana raspolaganja istim nekretninama u smislu Izmjena i dopuna Zakona o prometu
nepokretnosti ( SL. LISt SR BiH 22/91). lanom 1 izmjena dodat je lan 16 kojim je
utvreno da poljoprivredna i umska zemljita, zgrade, stanovi i poslovne prostorije kao
posebni dijelovi zgrada u drutvenoj svojini ne mogu se prenositi, otuivati,
zamjenjivati i na drugi nain s njima raspolagati ako su pribavljena u drutvenu svojinu
na osnovu Zakona o Agrarnoj reformi i kolonozaciji.
( Presuda Osnovnog suda u B. Luci, postupak po albi)
PRIMJER 2.
ZAPISNIK O UVIAJU UZ UEE VIE VJETAKA
BOSNA I HERCEGOVINA
KANTON SARAJEVO
BROJ: P-1703/98
Sarajevo, 16.09.2005.godine
ZAPISNIK
Sastavljen na licu mjesta u Semizovcu, ul. Stara cesta br. 47. dana
16.09.2005.godine
SASTAV SUDA: PRAVNA STVAR:
Sudija: ... TUITELJ: .... i dr.
Zapisniar: Mundehasi Enesa TUENI: ... i dr.
RADI: ponitenje Ugovora o kupoprodaji i predaje u posjed
Sa poetkom u 12,00 asova.
Konstatuje se da je za tuitelja pristupila ..... adv.iz Sarajeva i I, III-tuitelj lino i
IVtuitelj
lino
Konstatuje se da je za I-tuenog pristupila ....
Konstatuje se da je pristupio II-tueni lino u pratnji pun. .... adv. iz Sarajeva
Konstatuje se da je pristupio vjetak geometar ....
Konstatuje se da je pristupio vjetak graevinske struke ....
Sudija zajedno sa prisutnim punomonicima obilazi predmet spora iz tube I protivtube,
te nakon toga punomonik tuitelja sudu na licu mjesta pokazuje parcele koje su bile
predmet kupoprodajnog ugovora ije se ponitenje trai.
Tuitelj ... izjavljuje da je dio parcele koju je on koristio prije rata ... prodao Hasnovi
Adisu, te e isti svoju parcelu pokazati u prisustvu suda prisutnom geometru. Hasanovi
Adis pokazuje sudu i prisutnom geometru ta mu je to ... pokazao prije nego to su
sklopili kupoprodajni ugovor, ta on to njemu prodaje, te je vidljivo na licu mjesta, a to
II-tueni i pokazuje od betonskog zida koji se nalazi uz ulicu, da mu je rekao da prodaje
30-40 m od ahta koji se nalazi u uvali, od kue prema tom ahtu, 30- 40 m, i od ceste
prema brdu 15 duluma.
Prisutni punomonik I-tuenog izjavljuje da je ona prije prodaje bila prisutna na licu
mjesta zajedno sa Muminovi Hasibom koji je bio ispred kupca, punac i Muanovi
Kasim i Bajramovi Sedin i da je predstavniku kupca pokazala ono to je ona uivala od
1969. godine. Vjetak geometar zajedno sa prisutnim strankama obilazi predmetne
parcele, te se isti upoznaje sa predmetom i obimom vjeaenja, a to su katastarske estice
koje su predmet tubenog i protivtubenog zahtjeva, a koje su prisutnom vjetaku
pokazale stranke u postupku, da izvri identifikaciju istih i da prikae posjedovno stanje,
s posebnim osvrtom na parcele koje su bile predmet kupoprodajnog ugovora.
Vjetak graevinske struke upoznat sa predmetom vjetaenja, potpornim zidom, te je
potrebno da isti u svom nalazu prikae u povrini kao i vrijednost izvedenih radova na
izgradnji zida, kako zida ispred kue tako i do ceste, ime je bio nasut ispred kue i dali
je mogu povrat u preanje stanje, obzirom da tuitelji tvrde da je parcela bila
obradivo zemljite ljivik.
Sud donosi
RJEENJE
Nastavak roita za glavnu raspravu e biti odreen u ponedeljak 19.09.2005.godine

nakon izvrene konsultacije sa punomonicima parninih stranaka o emu e vjetaci biti
obavijeteni.
Vjetacima se nalae da svoje pismene nalaze i miljenja dostave u roku od 15 dana.
ZAPISNIAR DOVRENO SUDIJA

PRIMJER 3
RJEENJE O ISPLATI TROKOVA UVIAJA
KANTON SARAJEVO
BROJ:_______________
Sarajevo, _______________
Opinski sud u Sarajevu i to sudija ..., u predmetu tuitelja_______________

_______________ protiv tuenog ________________________ radi _________donio je
dana ___________________
RJEENJE
-PUTNI RAUNU
gornjem predmetu sudska komisija izvrila je uviaj na licu mjesta u Sarajevu, u ul. dana
Sa polaskom u ____________ asova i povratkom u ___________ asova.
TROKOVI UVIAJA SASTOJE SE OD:

1.SUDIJA DNEVNICA PAUAL
2.ZAPISNIAR KM DNEVNICA PAUAL
3.VJETAK DNEVNICA PAUAL
S V E G A : KM
Prednji trokovi padaju na teret polagaa plaeno

________________________________________
______________________________________ poloenog na depozitom raunu ovog
suda broj: 10100-696-16 na kartici partiji broj:________________________ Ostatak
pologa u iznosu od __________________ KM ima se vratiti polagau na adresu
____________________________________________________________________
______________________________ a prednji trkovi su obraunati u smislu odredbe i
isplatiti trokove na zahtjev stranke (Sl.list SR BiH 2/71).
SUDIJA
PRIMJER 4 .
RJEENJE O NOVANOM KANJAVANJU SVJEDOKA
BOSNA I HERCEGOVINE
KANTON SARAJEVO
BROJ: PR-...
Sarajevo, 16.03.2005. godine.
Opinski sud u Sarajevu i to sudija .., u pravnoj stvari tuitelja .. iz Sarajeva, ul.
Dobrinjske bolnice br. 11. protiv tuenog . Sarajevo, ul. Mula Mustaafe Baeskije br.
10. radi isplate plata, na roitu za glavnu raspravu dana 16.03.2005.godine u prisutnosti
tuiteljice a u odsutnosti uredno obavjetenog tuenog, donio je slijedee,
RJEENJE
Kanjava se novanom kaznom od 500,00 KM, ... svjedok, koji nije pristupio na roite
za glavnu raspravu zakazanu za dan 16.03.2005. godine.
Obrazloenje
Svjedok iako, uredno obavjeten na roite za glavnu raspravu od 16.03.2005.godine, nije

pristupio, a izostanak nije opravdao.
Primjenom odredbi lana 410. stav 1. ZPP-a, novano je kanjen sa 500,00 KM, usljed
ega je sud imao u vidu da se zbog neopravdanog izostanka svjedoka, postupak
produava, a za stranke nastaju dodatni trokovi. Shodno lanu 410. stav 2. ZPP-a,
ukoliko novana kazna ne bude plaena ona e se zamjeniti kaznom zatvora ije trajanje
odmjerava sud srazmjerno visini izreene kazne u skladu sa odredbama Krivinog
zakona, a koja ne moe biti dua od 15 dana.
Sudija
POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljeno je pravo albe u roku od 30 dana od dana
dostavljanja Kantonalnom sudu Sarajevo putem ovog suda.
PRIMJER 5.
RJEENJA O ODREIVANJU VJETAENJA
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BiH
KANTON SARAJEVO
Broj P /03 -A
Sarajevo, 2005. godine
Opinski sud Sarajevo i to sudija u pravnoj stvari tuitelja, , protiv , radi v.s. KM,
na pripremnom roitu dana . godine, na osnovu lana 150. ZPP-a, donio je
slijedee:
RJEENJE
ODREDJUJE SE VJETAENJE PO VJETAKU u predmetu Opinskog suda u
Sarajevu broj
ZA VJETAKA SE ODREUJE iz Sarajeva ,
Nalae se vjetaku da izvri vjetaenje na okolnost
Nalae se vjetaku da nakon uvida u dokumentaciju i preduzimanja potrebnih
radnji saini struni nalaz i miljenje, te isti sudu dostavi najkasnije do . godine.
Ovim rjeenjem vjetak je ovlaten da u svrhu vjetaenja moe izvriti uvid u
potrebnu dokumentaciju bilo da je ista u posjedu parninih stranaka ili dravnih
ustanova ili institucija.
Protiv ovog rjeenja nije dozvoljena posebna alba.

SUDIJA
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BiH
KANTON SARAJEVO
BROJ: P ...
SARAJEVO, ... g.
Opinski sud I u Sarajevu i to sudija ... u pravnoj stvari tuitelja ... iz Sarajeva ul.Obala
Maka Dizdara br.7, zastupan po ... advokatu iz Sarajeva i umjeaa na strain tuitelja ... iz
Sarajeva, protiv tuenog ... ul.Dolina br.8, Sarajeva, radi raskida ugovora I naknade tete,
na pripremnom roitu odranom dana...godine, donio je sljedee:
R J E E NJ E
Odreuje se izvoenje dokaza vjetaenjem po vjetaku graevinske struke, a za vjetaka

se odreuje ..., iz Sarajeva, ul.Marka Marulia br. 9/8.
Vjetak je duan podnijeti svoj nalaz i miljenje u roku od 15 dana od dana dostave
prijepisa ovog rjeenja te dostaviti zahtjev za naknadu trokova u istom roku.
Vjetak je duan nakon izvrenog uvida u dokumentaciju u spisu, zapisnik obezbjeenja
dokaza od 25.8.1988.godine, projektnu dokumentaciju, izvjetaj o utroenim sredstvima
za izgradnju predmetnog stana broj 02/3-KJ 9417/88 od 10.10.1988.godine, broj 02/3-KJ
3226/89 od 15.3.1989.godine, da se izjasni na: visinu utroenih sredstava za izgradnju
predmetnog stana do 25.8.1988.g. vrijednost radova za izgradnju stana a prema
projektnoj dokumentaciji. visinu uloenih sredstava za izgradnju predmetnog stana a po
cijenama u vrijeme
zavretka istog.
SUDIJA
POUKA: Protiv ovog rjeenja nije dozvoljena alba.
PRIMJER 6.
RJEENJE O ISPLATI TROKOVA VJETAENJA
BOSNA I HERCEGOVINA
KANTON SREDINJA BOSNA
OPINSKI SUD U TRAVNIKU
Broj: Rs: ....
Travnik, 17.01.2005.god.
Opinski sud u Travniku, po sucu .... u pravnoj stvari tuitelja ... iz N.Travnika, zastupan
po pun. ... odvjetniku iz N.Travnika, protiv tuenog ..., radi naknade tete, donio je dana
17.01.2005.godine, slijedee:
R J E E NJ E
Nalae se blagajni ovog suda da stalnom sudskom vjetaku iz oblasti ekonomije dipl.ecc.
.... na ime obavljenog vjetaenja isplati iznos i to:
- na ime davanja nalaza i miljenja iznos od 150 KM sa obraunatim porezom i
doprinosom, te 43% te ista doznaiti na iro raun vjetaka br1701501000000058, kod
Gospodarska banka N.Travnik, poziv na br.585995
Obrazloenje
Rjeenjem ovog suda br.Rs.207/04.od 09.11.2004 godine, odreeno je vjetaenje po

vjetaku ekonomske struke, ... dipl.ecc. Tuitelj - tueni, je na ime vjetaenja predujmio
na iro- raun depozita suda iznos od 220 KM.
Nakon obavljenog vjetaenja i datog nalaza i miljenja vjetaka, je sudu dostavio svoj
trokovnik kojim potrauje na ime davanja nalaza i miljenja iznos od 15o KM.
Cijenei podneseni trokovnik, obzirom na sloenost predmeta, valjalo je donijeti odluku
kao u izreci rjeenja.
Prilog:- kopija virm.uplatnice

SUDAC:
PRIMJER 7 .
RJEENJE O NOVANOM KANJAVANJU VJETAKA
BOSNA I HERCEGOVINE
KANTON SARAJEVO
BROJ: P-...
Sarjevo, 10.01.2005. godine.
Opinski sud u Sarajevu i to sudija , u pravnoj stvari tuitelja zastupan po advokatu

iz Pala protiv tuenog , zastupan po advokatu iz Sarajeva, radi ponitenja
ugovora, na roitu za glavnu raspravu dana 10.01.2005.godine u prisutnosti tuitelja i
punomonika tuenog, donio je slijedee,
RJE NJE
Kanjava se novanom kaznom od 500,00 KM, ... vjetak geodetske struke, koji nije
pristupio na roite za glavnu raspravu zakazanu za dan 10.01.2005. godine.
Obrazloenje
Vjetak iako, uredno obavjeten na roite za glavnu raspravu od 10.01.2005.godine, nije

ega je sud imao u vidu da se zbog neopravdanog izostanka vjetaka postupak produava,
a za stranke nastaju dodatni trokovi.
Shodno lanu 412. ZPP-a, ukoliko novana kazna ne bude plaena ona e se zamjeniti
kaznom zatvora ije trajanje odmjerava sud srazmjerno visini izreene kazne u skladu sa
odredbama Krivinog zakona, a koja ne moe biti dua od 15 dana.
Sudija
POUKA Protiv ovog rjeenja dozvoljeno je pravo albe u roku od 30 dana od dana
PRIMJER 8
ZAMOLNICA ZA PROVOENJE DOKAZA SASLUANJEM SVJEDOKA
PRED ZAMOLBENIM SUDOM
BOSNA I HERCEGOVINE
KANTON SARAJEVO
BROJ: P-...
OPINSKOM SUDU U APLJINI
APLJINA
Pred ovim sudom u toku je parnini postupak po tubi UL. Drage Palavestre br.13 koju
zastupa ... advokat iz Sarajeva, protiv tuenog ... iz apljine, urmanci bb koga zastupa
... advokat iz Sarajeva i ... iz Sarajeva ul. Odobaina br.26A, radi priznanja prava
vlasnitva i uknjibe, v.s. 1.050,00 KM.
Na pripremnom roitu, dana 10.03.2005.godine, na prijedlog punomonika tuitelja I
prvotuenog odreeno je provoenje dokaza pred zamoljenim sudom. Na osnovu lana
128 stav 2 ZPP-a dostavljamo slijedeu
ZAMOLNICU
Za izvoenje dokaza sasluanjem u svojstvu parnine stranke prvotuenog ....iz

apljine, urmanci bb.
Predmet spora je priznanje prava vlasnitva na stanu koji se nalazi u Sarajevu ulica
Grbavika broj 131/IV povrine 44 m2, kao i pripadajuim dijelovima zajednikih
prostorija i zamljita ispod zgrade. Navedeni stan prvotueni je stekao na osnovuugovora
o udruivanju sredstava za finansiranje izgradnje stanova koji je zakljuio sa
drugotuenim dana 25.06.1986. godine u kome je proputen upis clausule intabulandi.
Prvotueni je zakljuio ugovor sa tuiteljicom dana 22.10.2004. godine, ovjerio pred
sudom i kod poreske uprave. Kako se tuiteljica ne moe upisati kao vlasnik, na osnovu
lana 38 Zakona o vlasniko pravnim odnosima, predlae da sud utvrdi da je po
osnovu valjanog ugovora o kupoprodaji stekla pravo vlasnitva nad predmetnim stanom,
to su tueni duni priznati i trpiti da se u Zemljino knjinom uredu Opinskog suda u
Sarajevu u knjizi poloenih ugovora izvri upis prava vlasnitva na ime tuiteljice.
Punomonik prvotuenog u odgovoru na tubu ne osporava injenine navode iz tube,
pravni osnov i tubeni zahtjev. Drugotueni u odgovoru na tubu navodi da ne raspolae
podacima da je prvotueni isplatio cijenu po ugovoru koji je zakljuio sa drugotuenim,
niti postoje dokazi da je stan moga prodati tuiteljici.
Prvotuenog .... potrebno je sasluati u svojstvu parnine stranke na okolnosti:
- zakljuenja ugovora o udruivanju sredstava za finansiranje izgradnje stana sa
prvotuenim dana 25.06.1986. godine,
- isplate kupoprodajne cijene po navedenom ugovoru
- naina useljena i svojstva u koritenju predmetnog stana.
Zapisnik o izvedenom dokazu potrebno je dostaviti ovom sudu najkasnije do 20.05.2005.
godine kako bi se proitao na glavnoj raspravi.
Sudija
ANEX VI
PRIMJERI I OBRASCI IZ SUDSKE PRAKSE U POGLEDU SUDSKIH ODLUKA
PRIMJER 1.
ODLUKA KOJOM SE USVAJA TUBENI ZAHTJEV
BOSNA l HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE l HERCEGOVINE
TUZLANSKI KANTON
OPINSKI SUD U IVINICAMA
Broj:
ivinice, 22.12.2004 godine
Opinski sud u ivinicama po sudiji .., u pravnoj stvari tuioca iz . zastupan po

punomoniku advokatu iz ivinica, protiv tuenog ivinice, zastupan po
punomoniku, advokatu iz ivinica, radi naknade tete, nakon glavne rasprave odrane
dana 13.9.2004 godine u prisutnosti tuioca, punomonika tuioca I punomonika
tuenog, dana 22.12.2004 godine, donio je slijedeu:
PRESUDU
Obavezuje se tueni da tuiocu isplati: za pretrpljene duevne bolove zbog umanjenja

opte ivotne aktivnosti iznos od 2.800,00 KM, za pretrpljene fizike bolove iznos od
1.750,00 KM i za pretrpljeni strah iznos od 1.400,00 KM, te da mu naknadi izgubljenu
zaradu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme lijeenja u iznosu od 3,36 KM, sve ukupno
iznos od 5.953,36 KM zajedno sa zateznom kamatom poev od dana 22.12.2004. godine
kao dana presuenja, kao i da tuiocu na ime trokova parninog postupka isplati iznos
od 1.133,09 KM, sve u roku od 30 dana od prijema prijepisa presude pod prijetnjom
prinudnog izvrenja.
Sa preostalim dijelom tubenog zahtjeva za naknadu tete, u iznosu od 2650,00 KM,
tuilac se odbija.
Obrazloenje
Tuilac je protiv tuenog podnio tubu dana 08.11.2002 godine, radi naknade
tete. U tubi je naveo da je dana 26.6.2001. godine, radei kod tuenog na poslovima
stolara, prilikom obrade drvene ukrasne lajsne zvane blenda na maini zvanoj frezer,
zbog neispravnosti maine doivio povredu na radu u vidu traumatske amputacije dijela
drugog prsta lijeve ruke. Kako je usljed zadobijene povrede kod tuioca nastupilo
umanjenje opte ivotne aktivnosti u procentu od 10%, te kako je tuilac trpio fiziku bol
i strah, a uz to je izgubio odreenu zaradu jer je za vrijeme dvomjesenog bolovanja
primao manju naknadu nego to bi dobio da je radio, tuilac se dana 22.8.2002. godine
obratio tuenom sa zahtjevom za isplatu naknade pretrpljene tete, pa kako mu tueni
tetu nije isplatio, tuilac je podnio predmetnu tubu kojom trai da mu tueni isplati: na
ime pretrpljenih duevnih bolova zbog umanjenja opte ivotne aktivnosti iznos od
4.400,00 KM, na ime pretrpljenih.
PRIMJER 2.
ODLUKA KOJOM SE ODBIJA TUBENI ZAHTJEV
BOSNA l HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE l HERCEGOVINE
TUZLANSKI KANTON
OPINSKI SUD U IVINICAMA
Broj: .
ivinice, 02.7.2004. godine
Opinski sud u ivinicama, po sudiji u pravnoj stvari tuioca iz urevika,

zastupan popunomoniku.., advokatu iz Tuzle, protiv tuenogzastupanog po
punomoniku pravniku zaposlenom kod tuenog, radi naknade tete, nakon glavne
rasprave odrane dana 04.6.2004. godine u prisutnosti tuioca i punomonika parninih
stranaka, dana 02.7.2004. godine, donio je sljedeu
PRESUDU
Tubeni zahtjev tuioca koji glasi: Tueni je duan tuiocu na ime naknade tete,
trokova dislociranja stambenog i porodinog objekta koji su izgraeni na njegovoj
parceli oznaenoj kao k..br. 80 zvana "Stupa" upisana u pl. br. 492 u k.o. urevik
isplatiti novani iznos od 56.254 KM zajedno sa zateznom kamatom na taj iznos poev
od dana presuenja pa do isplate" odbija se u cijelosti.
Obrazloenje
Tuilac je protiv tuenog podnio tubu dana 15.01.1991. godine, radi naknade tete. U
tubi je naveo da je vlasnik nepokretnosti oznaene kao k..br. 80 zvana "Stupa" u k.o.
urevik na kojoj se nalazi njegov porodini stambeni objekat. Preko objekta tuioca
prelaze uad visokonaponskog dalekovoda Tuzla-Zvornik. Prenos elektrine energije
putem tih uadi tetno utie na koritenje kuanskih aparata pa se zbog toga esto kvare.
Do sida su ostali potpuno neupotrebljivi zamrziva, friider, TV prijemnik I radio aparat
Dalje je tuilac naveo da je zbog prelaska visokonaponskog dalekovoda iznad njegovog
stambenog objekta prometna vrijednost istog znatno umanjena.ia osim toga
visokonaponski dalekovod je izvor opasnosti po zdravlje tuioci i njegove porodice, pa
zbog toga i ostalih navedenih razloga trai naknadu tete na ime pokvarenih kuanskih
aparata i dislociranja stambenog objekta. Prvobitno tuilac je traio isplatu ukupnog
iznosa od 30.000,00 ondanjih dinara. Tokom postupka tuilac je tubeni zahtjev oznaio
na iznos ~ od 30.000,00 KM, a potom je na glavnoj raspravi izvrio preciziranje tubehog
zahtjeva tako da od tuenog trai naknadu tete (teta se odnosi 'na dislociranje
stambenog i pomonog objekta tuioca) u iznosu od 56.256 KM sa zateznom kamatom
poev od dana presuenja.
PRIMJER 3.
Presuda Kantonalnog suda u Sarajevu broj G-339/99
Razlika izmeu alternativnog tubenog zahtjeva i alternativnog ovlatenja
oslobaanja tuenog od obaveze.
Iz obrazloenja:
Prvostepeni sud udovoljava tubenom zahtjevu N.N. kojim se trai da tueni M.M. vrati
tuiteljici jedan klavir ili u nemogunosti isplate protuvrijednost od 5.100,00 KM, sa
zateznom kamatom i trokom spora. Izmeu ostalog, utvrujui da je tuiteljica vlasnik
klavira kojeg je neutvrenog dana prodao treem licu, prvostepeni sud odbija prijedlog
tuenog za provoenje vjetaenja po vjetaku komisionaru pozivom na lan 327 ZPP-a
kao nepotreban. Ukidajui presudu, ovaj sud je naloio provoenje ovog dokaza poto je
prvostepeni sud pomijeao oigledno pojmove znaenja alternativnog tubenog zahtjeva i
alternativnog ovlatenja oslobaanja tuenog od obaveze. Ovo drugo je graansko-pravna
ponuda tuenog pa se unosi u izreku: ''da se tueni moe oslobaati od davanja stvari ako
plati taj novani iznos''. Samo u tom sluaju sud ne ispituje oznaenu vrijednost stvari i
primjerenost oznaenog zahtjeva. Ali , kada se alternativno postavlja tubeni zahtjev, kao
u ovom sluaju dakle, trai dosuenje izvjesne stvari ili u nemogunosti predaje isplata
odreenog iznosa, sud je duan ispitati da li je taj zahtjev za isplatu tog iznosa osnovan i
primjeren.
PRIMJER 4.
ODLUKA PO IZJAVI O PRIZNANJU TUBENOG ZAHTIJEVA
BOSNA I HERCEGOVINA
KANTON SARAJEVO
BROJ: P-924/04
Sarajevo, 24.09.2004.godine
Opinski sud u Sarajevu i to sudija postupajui u pravnoj stvari tuitelja .iz Sarajeva,
ul. zastupana po .advokatu iz Sarajeva protiv tuenog ..Sarajevo, ul... radi
utvrdjenja prava nosioca stanarskog prava v.s.p. 1.000,00 KM, dana.godine donio je
slijedeu:
PRESUDU
na osnovu priznanja
Utvrdjuje se da je tuiteljica stekla svojstvo nosioca stanarskog prava na stanu koji se
nalazi u Sarajevu, opina Novo Sarajevo,..., sprat ,,. broj stana .. jednoiposoban koji se
sastoji od dvije sobe, kuhinje, hodnika i ostalih nus prostorija ukupne povrine 53,97 m2
prije 06.12.2000.godine pa je tuena duna tuitelju priznati sva prava koja pripadaju
nosiocima stanarskog prava koji su to pravo stekli do 06.12.2000. godine, kao i naknaditi
trokove postupka u iznosu od 315,00 KM, a sve u roku od 30 dana pod prijetnjom
prinudnog izvrenja.
Obrazloenje
Tubom od 15.03.2004.godine tuiteljica je putem punomonika predloila da sud
donese odluku kao u izreci.
U obrazloenju tube navodi da je tutieljici predmetni stan dodijeljen
rjeenjem tuenog o davanju stana na koritenje broj: 10501/91 od 26.02.1992.godine.
Predmetni stan je bio predmet ugovora o kupoprodaji koji je zakljuen 31.12.1991.godine
izmedju GP Sarajevo i tuenog a koji je tuenom predat u aprilu 2003.godine a
tuiteljica je u stan uselila u maju 2003.godine.
U pismenom odgovoru na tubu koji je zaprimljen kod suda dana 13.07.2004.godine
tuena je priznala tubeni zahtjev u cjelosti te predloila da sud donese presudu zbog
nespornih injenica kako bi se izbjegli dalji sudski trokovi i omoguilo tuiteljici da na
osnovu ove presude ostvari svoje zakonsko pravo na otkup stana u drutvenoj svojini jer
tueni jo nije privatizovan.
S obzirom na navedeno tj,. da je tueni priznao tubeni zahtjev pismenim podneskom sud
je primjenom odredbe lana 180. ZPP-a donio odluku kao u izreci.
Odluku o trokovima sud je donio primjenom odredbi lana 386. stav 1. a u vezi sa
lanom 387. stav 2. ZPP-a i Zakona o sudskim taksama a isti se sastoje od sastava tube
po advokatu u iznosu od 240,00 KM, takse na tubu u iznosu od 50,00 KM, takse na
odluku u iznosu od 25,00 KM to ukupno iznosi 315,00 KM.
SUDIJA
POUKA:
Protiv ove odluke dozvoljena je alba Kantonalnom sudu u Sarajevu putem ovog
suda u roku od 30 dana od dana prijema iste. alba se podnosi u dovoljnom broju
primjeraka za sud i stranke.
PRIMJER 5.
ODLUKA PO IZJAVI O ODRICANJU OD TUBENOG ZAHTIJEVA
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BIH
KANTON SARAJEVO
OPINSKI SUD SARAJEVO
SARAJEVO, .godine
Opinski sud u Sarajevu i to sudija u pravnoj stvari tuitelja protiv tuenog , radi van
roita, dana godine, donio je sljedeu;
PRESUDU
na osnovu odricanja
Tubeni zahtjev koji glasi.se odbija.
Obrazloenje
Dana godine tuitelj je kod ovog suda podnio tubu u kojoj predloio da nakon
provedenog postupka sud donese presudu kojom e utvrditi
U tubi tuitelj je predloio Podneskom od .2004.godine punomonik tuitelja izvjetava
sud da je meu parninim strankama zakljueno vansudsko poravnanje, te da se
tuiteljica odrie tube i tubenog zahtjeva u cjelosti.
Bez daljnjeg raspravljanja primjenom lana 65 ZPP-a, a u vezi sa lanom 181 stav 1 I
stav 1 ZPP-a sud donosi presudu na osnovu odricanja.
Sudija
POUKA: Protiv ove odluke dozvoljena je alba Kantonalnom sudu u Sarajevu,
putem ovog suda u roku od 30 dana.
PRIMJER 6.
PRESUDA NA OSNOVU PROPUTANJA
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BIH
KANTON SARAJEVO
BROJ : Mal-2285/03-B
SARAJEVO, 8.1.2004.godine
Opinski sud u Sarajevu i to Sudija u pravnoj stvari tuitelja protiv tuenog , radi isplate
duga, v.s. 253,00 KM, van roita, dana 8.1.2004. godine donio je:
PRESUDU
zbog proputanja
Tueni se obavezuje da tuitelju na ime duga po osnovu premije osiguranja, plati iznos
od 253,00 KM sa kamatom od dana 1.7.2003. godine, kao i da mu nadoknadi trokove
sudskog postupka u visini od 25,30 KM, a sve u roku od 15 dana pod prijetnjom
prinudnog izvrenja.
Obrazloenje
Dana 1.7.2003.godine tuitelj je kod ovog suda podnio tubu protiv tuenog radi isplate
253,00 KM. Tubom je navedeno da su tuitelj i tueni dana 21.11.2000 godine zakljuili
ugovor o plaanju premije od automobilske odgovornosti kojom prilikom je tuenom od
strane tuitelja izdata polica osiguranja br. 08-0136072 na iznos od 388,00 KM a koji
iznos je tueni trebao da platiti u tri rate. Tubom je navedeno daje tueni po ovom
osnovu ostao u obavezi prema tuitelju novani iznos od 253,00 KM te da dug izbjegava
platiti zbog ega da tuitelj predlae da sud presudom obavee tuenog na isplatu
navedenog novanog duga sa kamatom od dana podnoenja tube i nadoknadu trokova
spora.
Podneskom od 18.11.2003. godine tuitelj je dopunio tubu prijedlogom za donoenje
presude zbog proputanja po cl. 182. ZPP-a koji se primjenjuje od 5.11.2003. godine.
Kako tueni u ostavljenom zakonskom roku iz cl. 70. st.l. ZPP-a od dana 22.11.2003.
godine kao dana prijema dopune tube kojom tuitelj predlae presudu zbog proputanja
nije dostavio pismeni odgovor na tubu to je tubeni zahtijev usvojen primjenom cl. 182.
ZPP-a.
Odluku o trokovima postupka sud je donio primjenom cl. 386.st.l. ZPP-a i tarife Zakona
o sudskim taksama Kantona Sarajevo a isti se odnose na takse na tubu I presudu od po
12,65 KM, ukupno 25,30 KM.
SUDIJA
Pouka: Protiv ove presude nije doputena alba.
PRIMJER 7.
OBAVIJEST O DATUMU DONOENJA I URUENJA PRESUDE
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BIH
KANTON SARAJEVO
OPINSKI SUD SARAJEVO
BROJ:
SARAJEVO, godine
Opinski sud u Sarajevu rjeavajui po tubi tuitelja , protiv tuenog radi duga
v.s. KM zakljuio je glavnu raspravu na roitu odranom dan godine.
Obzirom da niste prisustvovali roitu za glavnu raspravu, obavjetavamo vas da e se
odluka u ovoj pravnoj stvari donijeti dana . godine i da ste u skladu sa lanom 185 stav 2
Zakona o parninom postupku duni pristupiti u pisarnicu suda (soba 137/I)u vremenu od
09-13 sati radi preuzimanja sudske odluke koja vam se nee dostavljati, sa napomenom
da rok za albu uredno obavjetenoj stranci tee od dana donoenja odluke.
Sudija
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BIH
KANTON SARAJEVO
BROJ
DNA
1.-OBAVIJEST O DATUMU DONOENJA PRESUDE I DATUMU I MJESTU

PREUZIMANJU PRESUDE DOSTAVITI: -Tuitelju - Tuenom
2.-PREPIS PRESUDE - URUITI DANA
Tuitelju - lino - na ruke zastupnika

Tuenom - lino - na ruke zastupnika
3. P.O. spis u ev.__
Sarajevo,
SUDIJA
PRIMJER 8.
DOPUNSKA PRESUDA
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BIH
KANTON SARAJEVO
Broj; MAL-
Sarajevo; 04.01.2005. godine
Opinski sud u Sarajevu i to sudija u pravnoj stvari tuitelja .. koga zastupa advokat
.., protiv tuenog., radi duga, v.s.p. 240,50 KM, van roita ,dana 04.01.2005.godine
donio je
DOPUNSKU PRESUDU
-zbog proputanja -
Obavezuje se tueni da nadoknadi tuitelju trokove sastava tube u iznosu od

66,00 KM u roku od 15 dana pod prijetnjom prinudnog izvrenja.
Obrazloenje
Podneskom od 14.10.2004.g. punomonik tuitelja predlae donoenje dopunske presude

obzirom da u presudu zbog proputanja od 1.10.2004.godine, sud nije odluio o
trokovima tuitelja koji se odnose na sastav tube u skladu sa vaeom advokatskom
tarifom.
Odluujui o blagovremenom prijedlogu punomonika tuitelja sud je utvrdio da su
u presudu zbog proputanja dosudjeni trokovi sudske takse na tubu i presudu. Nadalje
je utvrdjeno da je punomonik tuitelja u tubi opredjelio trokove sastava tube u iznosu
od 60,00 KM I poreza na promet usluga u iznosu od 6,00 KM.
Kako je sud propustio odluiti o zahtjevu tuitelja za naknadu trokova sastava tube u
skladu sa vaeom advokatskom tarifom, ispunili su se uslovi propisani u lanau 192.i
193. Zakona o parninom za donoenje dopunske presude.
Sudija
POUKA: Protiv presude zbog proputanja alba nije doputena.
PRIMJER 9.
ISPRAVKA PRESUDE
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BIH
KANTON SARAJEVO
Broj:P-
Datum:.godine
Opinski sud Sarajevo i to sudija . u pravnoj stvari tuitelja Stjepi Rose, Stjepi
Danila i Stjepi Alekse zastupanih po punomoniku . advokatu iz Sarajeva, protiv
tuenog Stjepi Sretka, radi ustanovljenja prava slunosti puta dosjelou, van roita
dana
godine donio je sjedee:
RJEENJE
Vri se ispravka presude broj P-. od .. godine, tako to u uvodu presude, umjesto
pogreno upisanog prezimena svih parninih stranka Stijepi, treba da stoji Stjepi.
U ostalom dijelu presuda ostaje neizmjenjena.
Obrazloenje
U presudi Opinskog suda II Sarajevo broj P-. od 27.10.1989 godine pogreno je

upisano prezime stranaka Stijepi umjesto Stjepi
Podneskom od godine, tuitelji su preko svog punomonika podnijeli prijedlog da se
izreka gore navedene presude ispravi, tako to e se prezime parninih stranaka pravilno
napisati
Imajui u vidu gore navedeno, te kako je prijedlog za ispravku presude osnovan, sud je
na osnovu lana 195 Zakona o parninom postupku Federacije BiH odluio kao u izreci
rjeenja.
Sudija
POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba u roku od 30 dana od dana

dostavljanja. alba se podnosi Kantonalnom sudu u Sarajevu, putem ovog suda.
PRIMJER 10.
ODBIJANJE ZAHTJEVA ZA ISPRAVKA PRESUDE
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BIH
KANTON SARAJEVO
BROJ: P.-1747/98
Datum: 07.03.2005.godine
Opinski sud u Sarajevu i to sudija , u pravnoj stvari tuitelja Peinar Ljiljane iz

Sarajeva ul. Djevojake vode bb, Gornji Ahatovii, protiv tuenog Peinar Mahira iz
Sarajeva ul.Vrbovska br. 115, radi razvoda braka, van roita dana 07.03.2005.godine
donio je
RJEENJE
Odbija se zahtjev tuiteljice za ispravku presude broj P.1747/98 od 14.01.1999.godine.
OBRAZLOENJE
Presudom od 14.01.1999.godine razveden je brak parninih stranaka.

Podneskom od 22.12.2004.godine tuiteljica trai ispravku slova "" u slovo "" u
prezimenu u presudi donesenoj kod ovog suda dana 14.01.1999.godine pod brojem
P.1747/98.
lanom 195. st. 1. Zakona o parninom postupku je propisano da pogreke u imenima i
brojevima i druge oite pogreke u pisanju i raunanju, nedostatke u obliku I nesaglasnost
prepisa presude s izvornikom ispravit e sud u svako doba. Dakle, radi se o grekama
suda do kojih je dolo prilikom izrade presude. U konkretnom sluaju prezime tuiteljice
je u tubi napisano "Peinar" i tuiteljica se i potpisala "Peinar" iz ega proizilazi da sud
nije nainio greku prilikom izrade presude u kojoj je navedeno
prezime tuiteljice "Peinar".
Imajui u vidu gore navedeno, oigledno je da je stranka nainila greku u pisanju, a
prema l. 195. Zakona o parninom postupku nije dozvoljeno vriti ispravke koje je u
tubi ili podnescima uinila stranka, pa i kada se radi o oiglednim grekama stranke u
pisanju, zbog ega je odlueno kao u izreci rjeenja.
SUDIJA
POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba u roku od 30 dana od dana

dostavljanja. alba se podnosi Kantonalnom sudu u Sarajevu, putem ovog suda.
PRIMJER 11.
PRESUENA STVAR U ODNOSU NA UMJEAE U PARNICI
Za postojanje presuene stvari potrebno je da se ispune tri uslova: da postoji identitet
stranaka u istoj ili obrnutoj ulozi, identitet zahtjeva i identitet injeninog osnova. U
odnosu na obine umjetae, pravosnana presuda proizvodi tzv. intervencijsko dejstvo i
ne moe djelovati neposredno. Umjeai koji imaju poloaj jedinstvenog suparniara
direktno su vezani pravosnanou presude.
Iz obrazloenja:
Predmet spora u ovoj parnici je je zahtjev tuioca da se u odnosu na tuene utvrdi
njegovo pravo svojine na nepokretnostima oznaenim kao k.. 89/1/2, 89/1/3, 89/1/4,
89/1/5, 89/1/6, 89/1/7, 92/9/2, 92/9/3, 92/9/4, 92/9/5, 92/9/6, 92/9/7, upisanih u
pl. 25.1. k.o Krnja Jela.
Meu strankama nije sporno da je pravosnanom presudom Osnovnog suda u Foi P
broj 688/83 od 20. 12. 1984 godine, u ranijoj parnici izmeu tuenih u kojoj je tuilac
uestvovao kao umjea na strani tuenog M.I. utvreno je da je tueni S.N. dana
9.11.1956 godine zakljuio sa pravnim prethodnikom tuenom M.I. kupoprodajni ugvoor
prema kome je tueni S.N. kupio, a pravni prethodnik tuenog M.I. prodao nepokretnost,
u odnosu na koje tuilac istie svoje pravo svojine i da je tueni K.I. duan priznati
tuenom S.N. pravo svojine na ovim nepokretnostima.
Polazei od ovog utvenja, niestepeni sudovi su zakljuili da je u pitanju presuena
stvar i sudili tako to su tubu odbacili pozivom na odredbu lana 333 stav 2 Zakona o
parninom ostupku (dalje ZPP-e).
Osnovano se u reviziji ukazuje na to da u ovom sluaju nisu ispunjene zakonom
propisane pretpostavke za konstataciju da je tubeni zahtjev istaknut od strane tuioca u
ovom sporu pravosnano rijeen presudom Osnovnog suda u Foi P broj 688/83, od
20.12.1984 godine.
Za postojanje presuene stvari potrebno je da se ispune tri uslovi: da postoji identitet
stranaka u istoj i obrnutoj ulozi, identitet zahtjeva i identitet injeninog osnova.
U pravosnano okonanom sporu tuilac je podnio prijavu o stupanju u parnicu i sud je
dopustio tuiocu to uee, iako nije bilo osnova da se dopusti mijeanje tuioca u
parnicu.
Lice koje ima pravni interes da u parnici koja tee meu drugim strankama jedna od tih
stranaka uspije, jer e se pravne posljedice presude na posredan nain odraziti i na
njegovu pravnu situaciju, moe sepridruiti ovoj stranci u svojstvu obinog umjeaa ili
intervenijenta (lan 206 stav 1 ZPP-a). Razlozi intervencije su dvojaki: da se time
pomogne jednoj od stranaka u parnici zbog toga to se uspjeh te stranke pozitivno
reflektuje i na umjeaevu pravnu situaciju i da se umjeau omogui da neposredno
kontrolie postupanje stranke od ijeg uspjeha zavisi i njegova pravna situacija.
U podnesku o stupanju u parnicu tuilac je naveo da ni jednom od tuenih ne pripada
pravo svojine na nepokretnostima u odnosu na koje tuilac ovom tubom istie svoje
pravo svojine, jer da ove nepokretnosti pripadaju tuiocu iz osnova prava svojine.
Prema tome, sadriva prijave o stupanju u parnicu jasno je ukazivala na nepostojanje
razloga intervencije. O situaciji kakva je ova tuiocu je pripadalo samo pravo da pred
sudom pred kojim je tekla ova parnica tubi obje strane (ovdje: tuene) tubom tzv.
glavnog mijeanja i da trai da se u odnosu na njih utvrdi njegovo pravo svojine (lan 198
ZPP-a)
Presuda donesena u parnici u kojoj je uestvovao trei u svojstvu umjeaa proizvodi
prema njemu specifian procesni efekat. On se svodi na to da umjea ne moe poricati
inenicu i pravnu ocjenu stvari u donesenoj presudi pri regulisanju svojih odnosa sa
strankom kojoj se pridruio. Jedan od izuzetaka od opteg pravila po kome pravosnana
presuda djeluje samo prema parninim strankama tie se odreenog kruga treih lica u
odnosu na koje po izriitom zakonskom propisu ili po prirodi pravnog odnosa presuda
djeluje neposredno, iako ta trea lica u parnici nisu uestvovala kao stranke. u odnosu na
obine umjeae, pravosnana presuda proizvodi tzv. Intervencijski uinak i ne moe
djelovati neposredno. Samo su umjeai koji imaju poloaj jedinstvenog suparniara
direktno vezani pravosnanou. U prvobitno okonanoj parnici tuilac nije imao poloaj
obinog, a ni poloaj jedinstvenog suparniara, jer priroda tog pravnog odnosa, a niti
zakon nije uslovljavala uee tuioca u toj parnici u bilo kom svojstvu da bi se donijela
jedinstvena odluka u odnosu na sve njih, pa samim tim ne moe imati pravno dejstvo i u
odnosu na ovog tuioca, u smislu lana 209 stav 1 ZPP-a. Odredbom ovog lana
predvieno je samo pravo umjeaa (za sluaj da umjea ima poloaj jedinstvenog
supraniara ako pravno dejstvo presude treba da se odnosi i na njega) da ne moe
podnijeti vanredni pravni lijek i kada nije stupio u parnicu sve do pravosnanosti presude.
Prema tome, u konkretnom sluaju, nema uslova za postojanje presuene stvari jer ne
stoji prvi uslov identitet stranaka u istoj ili obrnutoj ulozi, usljed ega nije bilo mjesta
odbacivanju tube na osnovu lana 333 stav 2 ZPP-a na koju se prvostepeni sud poziva.
Time je prvostepeni sud poinio bitnu povredu odredaba parninog postupka u smislu
lana 354 stav 1 ZPP-a jednako kao i drugostepeni sud, jer iz njenog postojanja, na koju
je ukazao tuilac u abi protiv prvostepenog rjeenja, nije povukao zakonske
konsekvence, pa je time pruio temelj da se zbog nje, iako potie jo iz prvostepenog
postupka, izjavi revizija (lan 385 stav 1 taka 2 ZPP-a).
(Vrhovni sud RS broj Rev. 14/96 od 14.05.1996 godine).
PRIMJER 12
RJEENJE O KANJAVANJU UESNIKA U POSTUPKA
BOSNA I HERCEGOVINE
KANTON SARAJEVO
BROJ: P-...
Sarjevo, 10.01.2005. godine.
Opinski sud u Sarajevu i to sudija ..., u pravnoj stvari tuitelja .... protiv tuenog ... radi
ponitenja ugovora, na roitu za glavnu raspravu dana 10.01.2005.godine u prisutnosti I
i II-tuitelja i punomonika I-tuitelja, punomonika I i II-tuenog, donio je
slijedee:
RJEENJE
Kanjava se novanom kaznom od 500,00 KM, vjetak geodetske struke..., koji nije
pristupio na roite za glavnu raspravu zakazanu za dan 10.01.2005. godine.
Obrazloenje
Vjetak iako, uredno obavjeten na roite za glavnu raspravu od 10.01.2005.godine, nije

ega je sud imao u vidu da se zbog neopravdanog izostanka vjetaka postupak produava,
a za stranke nastaju dodatni trokovi.
Shodno lanu 412. ZPP-a, ukoliko novana kazna ne bude plaena ona e se zamjeniti
kaznom zatvora ije trajanje odmjerava sud srazmjerno visini izreene kazne u skladu sa
odredbama Krivinog zakona, a koja ne moe biti dua od 15 dana.
Sudija
POUKA: Protiv ovog rjeenja dozvoljeno je pravo albe u roku od 30 dana od dana
PRIMJER 13
RJEENJA KOJIMA SE U POSTUPKU RJEAVA O TROKOVIMA
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BIH
KANTON SARAJEVO
Broj P:
Sarajevo, .2005. godine
Opinski sud u Sarajevu i to sudija u pravnoj stvari tuitelja iz, broj , protiv tuenog ,
radi v.s. KM, van roita dana . godine, donio je
RJEENJE
Obavezuje se tuitelj da nadoknadi tuenom trokove parninog postupka u iznosu od

KM u roku od 30 dana po pravosnanosti rjeenja.
Rjeenjem broj od . godine kojim se tuba smatra povuenom okonan je parnini

postupak po tubi tuitelja, protiv tuenog,radi .
Blagovremeno izjavljenim podneskom drugotueni je zahtijevao naknadu trokova
parninog postupka. Sud je utvrdio da ispunjeni uslovi propisani u lanu 390 stav 1
ZPP-a, te je primjenom lana 396 ZPP-a odluio o zahtjevu bez raspravljanja i donio
odluku kao u izreci rjeenja.
Visina trokova utvrena je u skladu oznaenom vrijednosti spora primjenom vaee AT
u vrijeme preduzimanja radnje. Trokovi se sastoje od .
SUDIJA
POUKA: Protiv ove odluke doputena je alba Kantonalnom sudu u Sarajevu u roku od
dana od dana dostavljanja. alba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju
primjeraka.
BOSNA I HERCEGOVINA
KANTON SARAJEVO
BROJ: PSarajevo,
03.06.2005. godine
Opinski sud u Sarajevu i to sudija , postupajui u pravnoj stvari tuitelja, zastupan

po punomoniku .advokatu iz . protiv tuenog .radi naknade tete zbog graenja,
v.s.p. 28.000,00 KM, odluujui o prijedlogu za oslobaanje plaanja trokova
vjetaenja, donio je dana 03.06.2005.godine, slijedee:
RJEENJE
Odbija se prijedlog tuitelja da se oslobodi plaanja trokova vjetaenja u ovom
postupku.
Obrazloenje
Tuitelj je putem punomonika predloio da se oslobodi plaanja trokova vjetaenja u
ovom postupku. Istakao je injenicu da po saznanju koje on ima sva tri predloena
vjetaenja sa svim trokovima vjetaka ne bi trebala prei iznos od 1.500,00 KM.
Pozvao se na Odluku Doma o ljudskim pravima BiH broj: CH99/2425 od 06.12.2002.
godine. U prilogu dopisa dostavlja ek od penzije na iznos od 93,00 KM.
Na osnovu izvjetaja korisniku Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje RS za juni
2005.godine utvreno je da tuitelj na ime penzije prima iznos od 93,30 KM, meutim
tuitelj je posjednik nekretnina upisanih u k.o. Vagan a to je vidljivo iz prepisa
posjedovnog lista 57, katastar Glamo broj: 575/02 od 16.03.2004.godine i to sa dijelom
1/1. Ujedno a s obzirom na navode u toku postupka punomonik tuitelja je izjavio da
tuitelj da s obzirom da se radi o starijoj osobi roen 1927. godine ivi kod punomonika
koji mu je sin.
Prema utvrenom injeninom stanju, po ocjeni suda tuitelj prema svom opem
imovinom stanju moe podmiriti trokove ovog postupka a koji se odnose na naknadu za
tri vjetaka u iznosu od po 180,00 KM, predujam koji se odreen od strane suda, bez tete
za svoje nuno izdravanje, s obzirom da isti nije dostavio dokaz o tome da eventualno
ivi u domainstvu sa lanovima ue porodice koja nemaju sredstava za izdravanje.
S obzirom na izloeno sud cijeni da nisu ispunjeni uslovi iz lana 400. stav 1. ZPP-a, te je
primjenom odredbe lana 401. i 402. stav 1. ZPP-a, donio odluku kao u izreci.
SUDIJA
.
POUKA:
Protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba Kantonalnom sudu u Sarajevu putem ovog
suda u roku od 30 dana od dana dostavljanja. alba se podnosi u dovoljnom broju
primjeraka za sud i stranke.
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BIH
KANTON SARAJEVO
Broj P-,,
Sarajevo, 21.01.2005. godine
Opinski sud u Sarajevu i to sudija .pravnoj stvari tuitelja iz Njemake, zastupan
po .advokatu iz ., protiv tuenog .. nastanjena u Njemakoj i .iz zastupani po
. advokatu iz radi utvrenja brane teevine v.s.75.000 KM, na prijedlog
punomonika tuenih, van roita, dana 21.01.2005. godine, donio je sljedee:
R J E E NJ E
Usvaja se zahtjev tuenih za obezbjeenje parninih trokova.

Odreuje se tuitelju JURGENU VEHLGUT da poloi na depozit suda u roku od 30 dana
iznos od 6.000,00 KM na ime obezbjeenja trokova parninog postupka.
Ukoliko tuitelj u odreenom roku ne dokae da je dao obezbjeenje parninih trokova
smatrat e se da je tuba povuena.
Tuitelj putem punomonika dana 11.11.2003. godine podnosi tubu ovom sudu protiv
tuene .koju proiruje i na tuenog .i predlae da sud donese presudu kojom e
utvrditi da tuitelj ima pravo svojine sa dijelom na poslovnom objektu koji se
nalazi u.sagraen na parceli broj 259/4 k.o.. to po starom premjeru odgovara kat.
parceli 228/21 upisanoj u zkul. 489 k.o. .ukupne povrine 31 m2 i dvorite 3 m2, to su
tuni duni priznati i trpiti da se na osnovu presude tuitelj uknjii kao suvlasnik sa
dijelom u javnim knjigama ili da na ime suvlasnikog udijela solidarno isplate tuitelju
iznos od 75.000,00 KM i naknade trokove parninog postupka u roku od 30
dana.
Podneskom od 8.11.2004. godine punomonik tuenih istie prigovor aktorske kaucije
obzirom da je tuitelj dravljanin Njemake. Za sluaj da se tuitelj odbije sa tubenim
zahtjevom tueni nee biti u mogunosti naplatiti parnine trokove i stoga predlae da
sud naloi tuitelju da predujmi iznos od 10.000,00 KM na ime osiguranja trokova
sastava odgovora na tubu, zastupanja na pripremnom roitu, glavnoj raspravi i trokova
vjetaenja.
Na osnovu lana 458 stav 1 ZPP-a u parninom postupku primjenjuju se odredbe Zakona
o rjeavanju sukoba zakona koji u lanu 82 propisuje da je strani dravljanin duan
obezbjediti parnine trokove na zahtjev koji tueni istakne prije pripremnog
roita. Kako izmeu izmeu Njemake i Bosne i Hercegovine nije zakljuen sporazum o
pravnoj pomoi, to se tuitelj ne moe osloboditi plaanja parninih trokova pod
uslovima uzajamnosti iz lana 85 zakona i kako je sud utvrdio da je zahtjev tuenih
osnovan, primjenom lana 84 Zakona o rjeavanju sukoba zakona donio je odluku kao u
izreci rjeenja nalazei da je odreeni iznos realan trokovim koje moe proizvesti ovaj
postupak za tuene.
Sudija
POUKA: Protiv ove odluke doputena je alba Kantonalnom sudu u Sarajevu u roku
od 30 dana od dana dostavljanja. alba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju
primjeraka.
PRIMJER 14.
RJEENJE O ODREIVANJU JEMSTVA
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERCIJA BIH
KANTON SARAJEVO
Broj P:
Sarajevo, .2005. godine
Opinski sud u Sarajevu i to sudija u pravnoj stvari tuitelja iz Sarajeva, broj , protiv
tuenog , radi v.s. KM, na roitu dana . godine, u prisustvu zuenog i tuitelja, donio je
sljedee:
RJEENJE
Odreuje se jemstvo u gotovom novcu u iznosu od koji predlagatelj osiguranja treba

polaiti na depozitni raun suda broj 1291011000079316 u roku od dana po donoenju
rjeenja.
Tuitelj je podnoenjem tube ovom sudu dana godine pokrenuo parnini postukao
za i u istoh predloio donoenje mjere osiguranja i privremne mjere kojom e se naloiti
tuenom kao protivniku osiguranja koju zasniva na .
Punomonik protivnika osiguranja osporio je razloge za donoenje mjere osiguranja I
predloio .
Primjenom lana 269 stav 2 ZPP-a u vezi sa lanom 18 stav 2 Zakona o izvrnom
postupku FBiH sud je naloio tuitelku davanje jemstva u gotovom novcu u iznosu
nevedenom u izreci rjeenja naavi da je odreeni iznos adekvatan teti koja bi za
protivnika osiguranja mogla nastati odreivanjem i provoenjem mjere osiguranja.
Naime
ANEX VII
ema naina izrade presude i sadraj obrazloenja
1. EMA NAINA IZRADE PRESUDE
I
UTVRDITI MATERIJALNO PRAVNI PROPIS NA OSNOVU KOJEG SE DONOSI
ODLUKA O TUBENOM ZAHTJEVU U IZRECI PRESUDE
II
UTVRDITI INJENICE KOJE KOJE OPRAVDAVAJU PRIMJENU TOG PROPISA,
NA OSNOVU REZULTATA RASPRAVLJANJA U TOKU CJELOKUPNOG
PARNINOG POSTUPKA
III
UTVRDITI DOKAZE PROVEDENE U TOKU POSTUPKA KOJIMA SU TE
INJENICE DOKAZANE (UKOLIKO SE NE RADI O NESPORNIM ILI NOTORNIM
INJENICAMA)
IV
IZVRITI ELIMINACIJU ONIH DOKAZA KOJIM SUD NIJE POVJEROVAO
ODNOSNO KOJE JE ODBIO CIJENITI IZ OPRAVDANIH RAZLOGA
V
NA TAKVO UTVRENO INJENINO STANJE PRIMIJENITI KONKRETAN
MATERIJALNO-PRAVNI PROPIS.
2. O B A V E Z N I S A D R A J O B R A Z L O E NJ A
1. ZAHTJEVI STRANAKA
2. NAVODI O INJENICAMA NA KOJIMA STRANKE ZASNIVAJU SVOJE
ZAHTJEVE
3. OCJENA IZVEDENIH DOKAZA
4. RAZLOZI ODBIJANJA DA SE PROVEDU DOKAZI IJE JE PROVOENJE
ODBIJENO
5. KONKRETNI MATERIJALNO PRAVNI PROPIS KOJI JE PRIMJENJENNI U
KOM SLUAJU UOPTENO POZIVANJE NA PRAVNE NORME
6. RAZLOZI ZA OSTALE ODLUKE, KAO TO SU ODLUKE O PROCESNIM
PRIGOVORIMA, PRETHODNOM PITANJU I DR.
7. ODLUKA O TROKOVIMA POSTUPKA, SA IZNOSOM PRIZNATIH
TROKOVA ZA POJEDINE PARNINE RADNJE IZVRENA
SPECIFIKACIJA TROKOVA
L I T E R A T U R A:
Modul 2 je prireen u skladu sa Programom poetne obuke za strune saradnike u

pravosuu Bosne i Hercegovine a na osnovu CARDS Modula 1 i 2.

Modul 2 Gradjansko Pravo

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Modul 2 Gradjansko Pravo

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine

Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee Bosne i Hercegovine

Javna ustanova Centar za edukaciju sudija i tuilaca u F BiH

Javna ustanova Centar za edukaciju sudija i tuilaca u RS

Bogdanka Dabi-Jovii, Okruni sud Istono Sarajevo

Materiju ovog modula u Bosni i Hercegovini reguliu etiriZakona

Kljune rijei za pretraivanje su: zastupnici,

U okviru modula bit e obuhvaena teoretska i praktinapitanja

Ciljevi edukacije Moemo podijeliti u kategorije opih i pojedinanih.

Kao posebne ciljeve smatramo:

Novim ZPP-om drugostepenom i revizijskom sudu je znaajno

U modulu e se posbno naglasiti na vanost ravnopravnosti polova

Mogui Vodei expert, konsultanti i ostali

Vii savjetnik Bogdanka Dabi Jovii

PODMODUL I POKRETANJE POSTUPKA

2. STRANKE U POSTUPKU (l.291)

Odnosi stranaka i suda:

tuilac-stranka koja trai zatitu svog prava,

Postupak zapoinje kada se podnese tuba tuitelja.U postupku uestvuju stranke i

fiziko lilce pravno lice

drugi oblici udruivanja

Stranka u postupku mora imati stranaku i parninu sposobnost.

Stranaka sposobnost je sposobnost lica da bude stranka u postupku.To je procesna

Na rjeenje kojim se poziva stranka da otkloni nedostatke nije dozvoljena alba.

Stranaka sposobnost (l.291)

- Sposobnost lica da bude stranka u postupku priznata svim fizikim i pravnim

-Sposobnost stranke da punovano poduzima radnje u postupku i da radnje

Parnina sposobnost je sadrajno ua od stranake sposobnosti jer je stranaka

Pa stranke kojeimaju ogranienu poslovnu sposobnost nemaju nikakvu parninu

To je materijalo pravni odnos stranaka prema predmetu spora i odnosi se samo na

Posebno u odnosu na:

Stranaka sposobnost je procesna pretpostavka, a aktivna legitimacija je

Aktivna legitimacija proizilazi iz materijalno pravnog odnosa i odluka koja se donosi

Procesno pravne posljedice:

Materijalno pravne posljedice:

prekid prekluzivni rokovi za podnoenje tube,

2.2. Vrste tubi

Tube e dijele na graanskopravne i procesnopravne.

S obzirom na tip i sadraj pravne zatite tube mogu biti:

kondemnatorne ili obavezujue

a) Kondemnatorne ili obvezujue

b) Deklaratorne ili utvrujue

Traei tubenim zahtjevom da se utvrdi da su tuitelji 1.01.1991 god. uloili kod

c) Konstitutivna ili preobraajna

3. NAELA PARNINOG POSTUPKA

Naela su direktive, smjernice, osnovna pravila za rad usmjeren odreenom cilju.

-naelo koncentracije postupka na dva roita(l.11);

tuba mora sadravati

osnov za nadlenost vrijednost spora

tubeni zahtjev pravni osnov

injenice i dokazi podatke kao podn.

odnosi se na mjesnu nadlenost

Pravila o sudskoj nadlenosti nadlenost dijeli na apsolutnu i relativnu, to znai da

opta izberiva iskljuiva

Procesna pravila o razgranienju sudske nadlenosti izmeu domaih i inozemnih sudova

SUD TOKOM CIJELOG POSTUPKA, PO SLUBENOJ DUNOSTI, PAZI SPADA

4.1. Stvarna nadlenost

Sud BiH je nadlean za :

imovinske sporove izmeu:

Prvi stepen-osnovni i opinski sudovi

Drugi stepen-okruni i kantonalni sudovi

Trei stepen-Vrhovni sud FBiH i RS

Funkcionalna ili instanciona nadlenost predstavlja podvrstu stvarne nadlenosti.Opa

4.2. Mjesna nadlenost (l. 19)