Professional Documents
Culture Documents
Dzefrisvarc-Blokiran Mozak PDF
Dzefrisvarc-Blokiran Mozak PDF
"Brain Lock",
'Free Yourself from Obsesssive-Compulsive Behavior'
A Four-Step-Self Treatment Method to Change Your Brain Chemistry.
prevod:
Vladan Obradovi
u sopstvenom izdanju
recenzenti:
Prof. Dr Jovan Strikovi
Prof. Dr Jovan Mari
korektor:
Goran Dimitrijevi
tampa
igoja-Beograd
BLOKIRAN
MOZAK
OSLOBODITE SE
OPSESIVNO - KOMPULSIVNOG
PONAANJA
preveo sa engleskog
Vladan Obradovi
Beograd 1997.
BRAIN LOCK. Copyright 1996 by Jeffrey M. Schwartz, M.D. All rights reserved. Printed in the United States of America. No
part of this book may be used or reproduced in any manner whatsoever without written permission except in the case of brief
quotations embodied in critical articles and reviews. For information address HarperCollins Publishers, Inc., 10 East 53rd
Street, New York, NY 10022.
HarperCollins books may be purchased for educational, business, or sales promotional use. For information please write:
Special Markets Department, HarperCollins Publishers, Inc., 10 East 53rd Street, New York, NY 10022.
Ova knjiga je posveena seanju na mog dedu
HARRY WEINSTEIN
i seanju na veleasnog
VEN. MAHSI SAYADAW
zbog njegovog velikog doprinosa praksi potpune svesnosti
uma u ovom veku.
Imena i neke spoljne okolnosti pacijenata u ovoj knjizi su izmenjena da zatite njihovu privatnost.
Svi simptomi i terapeutski radovi su onakvi kakvi su zaista i bili.
Sadraj:
Opsesije, Kompulsije, i
Metod samotretmana U etiri Koraka
RECENZENT
U Beogradu 1.06.1997 Prof dr sci Jovan Mari
Iz recenzije Prof. dr Jovana Strikovia za knjigu "Brain Lock" Dr Jeffrey Schwartz-a
Izdavanje ove knjige ne bi bilo mogue, da nije bilo truda i doprinosa mnogih pacijenata,
koji su mi pomogli u sticanju znanja o metodi U etiri Koraka. Ova knjiga ne bi izala
bez znaajne podrke porodice arlsa i Lile Hilton (Charles, Lelah Hilton), na ijem se
naunom radu ova knjiga i zasniva. Desika Klajn i Stiv Vaserman ( Jessica Klein, Steve
Wasserman) su mi predloili i ohrabrili me u stvaranju ove knjige i predstavili me
izdavau, Duditi Regan (Gudith Regan), koja je odmah shvatila potencijalne rezultate
rada koji je ovde opisan. Krisitin Duska, (Christine Juska ) je pomogla u prirpemanju
prvih kopija. Duliji erman (Julie Sherman) se specijaino zahvaljujemo na njenom
doprinosu. ViI Veston (Will Weston)je bio od velike pomoi kod um etnikog dela posla;
i A. Lor (A. Lorre) kod fotografije.
Istraivaka grupa za OKP u Medicinskom Centru, pri Kalifornijskom Univerzitetu u Los
Anelesu (UCLA), je stvorila izvanredno okruenje za izvravanje ovih istraivanja.
Beverli Bejet (Beverly Beyette) je uloila ogromne napore kako bi pomogla, i doprinela
da ova knjiga bude dobra, i od pomoi za to vei broj ljudi. Ajver Hend (Iver Hand),je
bio veoma velikoduan sa svojim doprinosom i uloenim vremenom. Jan Jablonsky,
Marty Wax, i Dave Richmond su izmeu ostalih dali neke veoma korisne komentare.
Pam i Roy Norman su pruili dosta toliko potrebne, moralne podrke u vreme ubrzane i
kritine poslednje faze pripreme. James Q Wilson i Don Jeffreys su me ohrabrili da radim
i ustanovim neke ire primene ove metode.
Sve u svemu, potrebno je dosta pomoi da bi se napisala knjiga o samotretmanu.
Zahvaljujem se svima koji su mi je pruili.
Autor
Predgovor
Uvod
Opsesije, kompulsije, i samotretman
metodom U etiri Koraka
Mi svi imamo svoje male udne navike, za koje znamo da nam uopte nisu potrebne. Svi
mi elimo da imamo vie samokontrole. Ali kada misli ponu da se roje i ponu da bivaju
veoma intenzivne i napadne, onda nas one obuzimaju mimo nae volje i kontrole. Kad se
navike pretvore u iscrpljujue rituale, koje izvravamo da bi se oslobodili straha, tada se
neto ozbiljnije deava.
TA SU OPSESIJE?
TA SU KOMPULSIJE-PRISILE
Kompulsije ili prisile su radnje koje izvravaju ljudi sa OKP-em da bi se oslobodili strahova i
anksioznosti, koji su posledica njhovih opsesija. Iako osoba sa OKP-em shvata da su prisile da
pere, proverava ili dodiruje predmete, ili ih broji, nerazumne i budalaste, to oseanje je toliko
jako da neistreniranu linost obuzme i ophrva, pa tada osoba sa OKP-em popusti i preda se
izvravanju prisilnih radnji. Na nesreu, apsurdne prisilne radnje imaju tendenciju zainjanja
"zaaranog kruga". Iako prisilne radnje obino donose momentaino olakanje, to se ove
radnje due izvravaju, opsesivne misli i oseanja postaju sve jaa, konstantnija, uzimajui sve
vie energije. Osoba tada ostaje i sa opsesivnim mislima, i sa kompulsivnim ritualima koji idu
sa njima. Nije iznenaujue da mnoge osobe sa OKP-em sebe vide kao proklete, a mogu imati
i samoubilake misli, kada ve obino i trae profesionalnu pomo. tavie, godine provedene
u tradicionalnoj psihoterapiji ih obino samo jo vie zbunjuju.
KOMPULSIJE - PRISILE
Prisile ienja i pranja
Preterano pranje ruku, tuiranje, kupanje ili pranje zuba;
Skoro uvek prisutno oseanje da su kuni predmeti kao to je posue, prljavi, zagaeni ili ne
mogu biti dovoljno oprani da bi bili "zaista isti."
Druge prisile
Patoloka sporost u izvravanju ak i obinih rutinskih radnji; Rituali treptanja ili zagledan
ja;
Ponovno postavljnaje istih pitanja radi sigurnosti;
Ponaanja uzrokovana sujeverjem, odlazak na poinak u odreeno vreme da bi se "oteralo"
zlo, ili potreba da se prilikom hoda ulicom izbegnu bilo kakve pukotine na trotoaru;
Oseanje anksioznosti ako se ne obavi odreeni odabrani zadatak; Nadmona potreba da se
nekome kae neto, da se neko neto upita, ili da se nekome poveri;
Potreba da se dodirnu, udare ili protrljaju odreeni predmeti;
Prisile brojanja: npr.brojanje prozora ili reklamnih panoa prilikom vonje drumom;
Mentalni rituali kao to je recitovanje odreenih molitvi u sebi kako bi se oterale loe misli;
Preterano pravljenje spiskova.
ETIRI KORAKA
etiri koraka mogu biti koriena da pomognu kod skoro bilo koje uznemirujue misli ili
ponaanja, koje vi elite da promenite.
Metod "U etiri Koraka" je put organizacije vaih duevnih reakcija i reagovanja
ponaanjem na vae unutranje misaone procese. Umesto to ete jednostavno impulsivno
reagovati impulsivno i refleksivno kao lutka kada vas neeljena misao ili potreba uznemiri, vi
moete sebe da nauite i steknete vetinu da reagujete na svrsishodan nain, i onda moete
odbiti da budete odvueni destruktivnim mislima i ponaanjima sa vaeg pravca.
Ove korake nazivamo:
Korak 1. PREIMENOVANJE
Korak 2. PONOVNO ODREIVANJE
I PRIPISIVANJE
Korak 3. REFOKUSIRANJE
Korak 4. PONOVNO VREDNOVANJE
REVALORIZOVANJE
Ljudi sa OKPL-i imaju tendenciju da upropaste stvari u njihovoj tenji da sve urade perfektno,
u svakom detalju. Obino su veoma kruti, nesposobni da prave kompromise. Po njihovom
gleditu, ako posao treba da se uradi kako treba, mora biti uraen na njihov nain. Interesantno
je da je ovaj tip linosti dva puta ei kod mukaraca, dok OKP ne "pravi" ovakvu razliku kod
polova.
Druga vana razlika izmeu OKP-a i OKPL-i je da iako su ljudi sa OKPL tvdoglavi, kruti
i dozvoljavaju da im njihove ideje upravljaju ivotom, oni nemaju prave elje da se promene. Oni
su ili nesvesni da je njihovo ponaanje neprijatno za ljude oko sebe, ili ih jednostavno nije
briga. Osoba sa OKP-em pere i ponovo pere ruke, iako mu, ili njoj to zadaje bolove, i uopte
ne uiva u tome. Osoba sa OKPL uiva u pranju i ienju, i razmilja: "Kad bi svako istio
kao ja, sve bi bilo u redu. Moja porodica je gomila aljkavaca." Osoba sa OKPL se raduje
dolasku kui da bi poreala olovke kao male vojnike, dok osoba sa OKP-em osea veliku
teskobu i strah od pogrene poruke koja nalae da treba da usisava prainu dvadeset puta kada
se vrati kui. Ljudi sa OKP-em su u potpunosti svesni koliko je njihovo ponaanje neprikladno
i oni se toga stide, oajni su, i imaju pravu potrebu da to promene. Ovo su rei dve osobe sa
OKP-em : "Moj mozak je postao neopisivi pakao, iz koga nisam mogao da pobegnem." ili
"Dobro je bilo to to su bolniki prozori bili zakljuani, jer sam bio spreman da sebi prekratim
muke."
Ova knjiga je Uglavnom o ljudima sa OKP-em.Veina ispovesti je o tome kako su se oni
borili da savladaju svoju bolest. Ali milioni drugih, sa manje hendikepirajuim problemima,
mogu da se inspiriu ovim ispovestima i naue metod samoterapije koji moe biti primenjen na
irokom spektru razliitih problema koji su u vezi sa neprijatnim navikama ili ponaanjima.
Oni koji su nama izneli svoje prie su ljudi koji su prevazili bolest. Metod koji su koristili
moe da koristi i pomogne skoro svakom. Ova je knjiga namenjena svima onima koji ele da
promene svoje ponaanje i tragaju za nainom na koji e to uraditi.
GARY LARSON
OKP je avo sa vilama iza njihovih lea. On zna da je njegova mo esto jaa. Ako ljudi sa
OKP-em sluaju ovog avola i izvravaju nesvrsishodne radnje koje im on nalae da rade, oni e
onda zaista i biti kao prokleti, jer gledajui ire ovo e voditi do jo vie prisilnih potreba; da
izvravaju jo vie takvih rituala. Njihov ivot tada postaje ivi pakao. Ali ako ignoriu avolske
OKP potrebe i odbiju da izvre prisilne radnje, 'avo' e potom uhvatiti svoj trenutak i ponovo ih
ubosti svojim vilama, opet i opet, nanosei im veliki bol.
Ali tu se nalaze i trea vrata - izlaz, za koja im avo nikad nee rei, i u stvari e pokuavati da
ih sakrije od njih. Pravei izbor da krenu kroz ta vrata, ovi ljudi mogu da nadmudre avola. Iza
ovih vrata se nalazi program "U etiri koraka" - samousmeravajua terapija ponaanja koja e ih
osposobiti da promene biohemiju svog mozga, prevaziu svoje avolske prisile i oslobode sebe
od opsesivno-kompulsivnog ponaanja.
KAKVI SMO BILI: EST SLUAJEVA
Ovde su iznete neke ispovesti onih ljudi koji su krenuli kroz trea vrata - ljudi koji su bili
potpuno ophrvani svojim OKP-em kada smo ih prvi puta sreli, a koji su uspeli da potuku tog
avola. Simptomi koji su oni imali nisu retki i nepoznati; to su veoma esti simptomi za ovu
bolest.
Dek
Dek, 43-godinji agent osiguravajue kompanije, prao je svoje ruke najmanje pedeset puta dnevno, a
u loe dane i po sto puta. Toliko je sapuna bilo nataloeno na njegovoj koi da su mu ruke postojale
odmah sapunjave, samo kad bi ih pokvasio. Znao je da mu ruke nisu prljave, kao to je znao da nije
sve bilo tako zagaeno. "Da je bila neka masovna zaraza' rezonovao je, "ljudi bi padali kao muve." Ali
nije mogao da prevazie taj oseaj da su mu ruke ostale prljave, i on ih je prao i prao, sa stalnom
brigom - 'da li sam ih zaista dobro oprao?' Ruke su mu postale crvene i izranavljene, tako da su mu se
otvorile velike naprsline izmeu prstiju, tako da bi mu samo prelazak vode preko ruku nanosio bolove.
Ali Dek je nastavljao da pere. Nije mogao da se zaustavi. To je bila njegova strana tajna. Sakrivao ju
je na naine na kojima bi mu i tajni agenti pozavideli.
Barbara
Barbara, 33-godinja ena nosilac poasne diplome uglednog Ajvi Univerziteta (Ivy University), je
znala da radei za privremenu agenciju ne postie koliko bi trebalo. Bila je inteligentna i veta, ali je
bila pod morom opsesivnih misli koje su joj govorile da proverava, i onda opet proverava razne stvari.
Da li je iskljuila ureaje? Zakljuala vrata? esto puta bi rano otila na posao, znajui da e morati da
se ponovo vrati do kue, jedanput ili dvaput, da bi proveravala. Jednog loeg dana je, vraajui se
tako da proveri, stavila u torbu mainu za kafu i peglu i odnela ih na posao. Bilo ju je veoma sramota
zbog toga. "Ako pone da radi ovakve stvari, rekla je sebi, "Izgubie i to malo sapotovanja koje
ima". Tada je razvila novu strategiju u odnosu nasvoje napadne i nerazumne dileme. Kada bi
odlazila, ostavljala bi mainu za kafu na vrhu friidera i viknula: "Zdravo Kafo!" Ovako je pronala
mnemoniki patent da joj pomogne da se seti da je iskljuila ovaj ureaj.Takoe bi uzela utika od
pegle i pritisla bi ga na dlan, tako jako da bi otisci od metala bili toliko duboki da ih je mogla videti i
trideset minuta kasnije, i tako mogla ponovo da se uveri da je ureaj iskljuen.
Brajan
Brajan, 45-godinji prodavac automobila, bi svake noi leao budan u krevetu, ekajui da uje
zavijanje sirena policije i druguh slubi. Ako bi uo zvuk policijske sirene, ili vatrogasce, znao je da se
u blizini dogodio saobraajni udes. Bilo koje da je doba, on bi ustao, obukao se, i vozio bi okolo dok ne
bi naao mesto gde se udes dogodio. im bi policija otila, uzimao bi kofu vode, etku i sodu iz kola i
poeo da pere i riba asfalt. Morao je. Kiselina iz akumulatora je moda prolivena i on bi sutradan kada
vozi tuda, a imao je veliki strah od trovanja baterijskom kiselinom, mogao naii na nju. Kada bi najzad
zavrio ienje, bilo bi oko 3 ujutru i on bi odlazio kui, tuirao se i onda bacao patike koje je tada
nosio u plastinu kesu a ovu posle bacao u ubre. Kupovao je patike na rasprodajama, po tuce
odjednom, znajui da e ih nositi samo jedno vee.
Doti
Doti, kojoj je 52 godine, borila se sa opsesijama jo od svoje 5 godine. Jedna od njenih opsesija je bio
strah od brojeva koji su u sebi imali cifre 5 ili 6. Ako bi vozila sa prijateljicom i spazila negde vozilo sa
registarskim tablicama koje sadre cifre pet ili est, morala bi da zaustavi i stane sa strane, sve dok
takvo vozilo ne ode iz vidokruga. "Mogli smo tako satima da ekamo u kolima'' sea se ona. Ali bila je
sigurna da bi se u protivnom neto strano dogodilo njenoj majci. Kada je i sama postala majka, njena
opsesivnost se preusmerila ka njenom sinu i postala jo udnija. "Bilo je to sa oima", kae ona,
"Odjedanput mi u glavu doe, da ako sve uradim kako treba, oi mog sina, i moje oi e biti u redu."
Doti nije imala nikakve probleme sa oima, a sinovljeve oi su takoe bile zdrave. Pa ipak, ona nije
mogla da podnese nikoga u blizini ko ima neke probleme sa oima. "I sama re oftalmolog, donosila
mi je loe misli. Nisam mogla ni da kroim tamo gde je bila neka osoba koja je imala oteen vid.
Morala sam da bacim moje cipele." Kako smo Doti i ja sedeli i razgovarali, primetio sam da je na dlanu
imala etiri puta ispisanu re vid. Onda je objasnila da je gledajui televiziju tog popodneva imala loe
misli o oima, pa je morala da ih istera.
Lara
Lara je objasnila svoju opsesivnost ovako: "To mi razdire duu. Samo jedna loa misao, i opesesije bi
eksplodirale u vatrenu loptu, udovite van kontrole." Bili su to noevi koji su joj zagoravali ivot.
"Mogao je to biti i no za puter, ali kad bi ga dohvatila, poelela bih da nekog ubodem, naroito nekog
ko je u blizini. Bilo je to strano. Boe, ne bih nikad nekog povredila! Najstranije mi je bilo kad sam
imala ovakve opsesije prema mom muu.''
Roberta
Roberta bi vozila kola preko neke izboine ili rupe na putu i odjedanput bi se uspaniila, mislei da je
nekog udarila. Jedanput je izlazila kolima iz parkinga za kupce ispred nekog marketa, i spazila
plastinu kesu. Odmah joj je neto sevnulo i govorilo da je to neki le. "Zaustavila sam kola i buljila u
kesu, znajui da je to samo obina kesa. Ali su me obuzeli strah i panika. Vozila sam okolo da je
ponovo pogledam ... " Bilo gde da je ila, gledala je kroz retrovizor sa napetou i muninom u
stomaku. Da li su to bile samo novine pored puta, ili je to bio le ? Previe uplaena da bi vozila,
postala je zarobljenik u svojoj kui.
KABASTI MOZAK
Kao psihijatar na UCLA-i Medicinskoj koli, u poslednoj deceniji sam leio preko hiljadu ljudi
sa simptomima OKP-a. Radio sam i pojedinano i u nedeljnim terapijskim grupama za OKP.
Velika veina je sad mnogo funkcionalnija i zadovoljnija kao rezultat primene metode "etiri
koraka". Neki od njih uzimaju i manju koliinu lekova jer nalaze da im to olakava da urade
korake u okviru terapije.
Na UCLA- tim je poeo sa prouavanjem OKP-a kao sa ogrankom prouavanja depresije.
Primetili smo promene u mozgu pacijenata sa depresijom pa smo se upitali da li i ljudi sa OKP-
em koji su esto depresivni imaju ovakve promene? Zato smo u lokalnim novinama dali oglas:
"Da li imate misli koje vam se stalno ponavljaju, ili rituale-navike koje ne moete da
kontroliete?" Nadali smo se da emo nai nekoliko ljudi koji e biti voljni da se podvrgnu
pozitronskom-emisionom skeniranju (PET), koje meri metabolike aktivnosti mozga. Na nae
iznenaenje, odziv je bio veoma veliki. Oigledno je da je Opsesivno-Kompulsivni Poremeaj
rasprostranjeniji nego to smo mislili. Poto smo uradili skeniranje ovih ljudi, mogli smo zaista i
da vidimo promene u mozgu u vezi sa njihovim OKP-em.
Sve do nedavno lekari su malo ta mogli da urade za ljude sa OKP-em. Sigmund Frojd i
njegovi sledbenici su smatrali da su ove opsesije i kompulsije nastale kao posledica dubokih
emocionainih konflikata. Pacijenti bi nam esto govorili o godinama sa pogrenom dijagnozom,
koje bi postavljali dobro poznati psihijatri. Brajan se setio jednog psihoterapeuta koji mu je
govorio da njegov strah od kiseline iz akumulatora ima veze sa seksualnim problemom i da je
Brajan verovatno bio zlostavljan od strane svog oca. Tada je Brajan ve traio pomo kod
UCLA.
Eto, imate OKP. ta moete vi i va doktor da uradite kako bi ste oterali te neprijatne
prisilne potrebe?
Osnovna poruka je: Nemojte biti pasivni i ekati da ideje i prisile same odu. Psiholoko
razumevanje emocionalnog faktora opsesija i prisila e retko kad uiniti da one nestanu.
Predavanje stavu da ne moete nita drugo da uradite, sve dok te misli i prisile ne prou, jeste
"put u pakao". Va ivot e se degenerisati u jednu veliku kompulsiju-prisilu. Zamislite analogiju
sa automobilskim alarmom koji uporno zavija dok vi pokuavate da itate roman ili neto drugo.
Bez obzira koliko ste iznervirani, neete samo sedeti i sebi govoriti: "Pokuau da neto uradim
kako bi zaustavio alarm, a dotle neu ni pokuavati da itam, sve dok se to ne zaustavi." Umesto
toga, vi ete se to bolje potruditi da ga ignoriete, i radite i pored toga. Vi ete usmeriti va um
kako vi elite i nastaviti itanje koliko bolje to moete. Toliko ete se udubiti u ono to radite da
ete jedva i primeivati alarm. Fokusiranjem vae panje na novi posao, ono to inae moe biti
veoma iritirajue ili dosadno, moe biti zaobieno i ignorisano.
Zbog toga to je OKP medicinsko stanje, iako fascinirajie zbog svoje povezanosti sa
unutranjim funkcijama mozga, samo promena u samom mozgu ili barem tamonjih hemijskih
procesa, moe da donese neka trajna poboljanja. Vi moete napraviti ovakve iz mene kroz
terapiju ponaanja, ili, kod nekih sluajeva, kombinacijom terapije ponaanja i uzimanja lekova.
Dodue, lekovi su ovde samo pomona guma za plivarye jer pomau pacijentu da ostane na
povrini dok se bori sa neprijatnim i divljim vodama OKP-a. Na UCLA-i lekovi su davani samo
da bi pomogli ljudima da pomognu sami sebi. Ali osnovni princip ostaje: to vie terapije uradite
i vie primenjujete metod "U etiri koraka" , manje lekova e vam trebati. Ovo je naroito istinito
na due staze. (Terapija ponaanja je detaljno razmatrana u Devetom poglavlju).
Prilikom razvijanja novog prilaza u leenju ljudi sa OKP-em pretpostavili smo da ako bi mogli
da pomognemo pacijentima da shvate da su njihove prisile proizvod biohemijske neravnotee u
njihovom mozgu, oni bi tada mogli drugaije da gledaju i odnose se prema potrebi da delaju
prema svojim prisilnim potrebama, a i da pojaaju svoju odluku da se bore protiv njih. Iz ovoga
moe da proistekne nova metoda terapije.
Da bi pomogli pacijentima da shvate ovu hemijsku neravnoteu u mozgu, mi im
pokazujemo snimke njihovog mozga pri radu. Za vreme izuavanja energije modane
aktivnosti kod osoba sa OKP-em, Dr.Lu Bakster i ja smo napravili snimke koristei
tomografiju pozitronske emisije, ili PET-skeniranje, pri kojoj se mala koliina hemijsko
obeleene supstance sline glukozi ubrizgava pacijentu i onda prati u mozgu. Snimci jasno
pokazuju da se energija znatno vie troi kod ljudi sa OKP-em nego to je normalno za
prefrontlni korteks, koji se nalazi ispod eonog dela mozga. Ovako prefrontalni korteks
zapravo radi prekovremeno i bukvalno se pregrejava. (slika 1 pokazuje PET-sken fotografiju
tipinog OKP- pacijenta. Uporedite visoku upotrebu energije kod osobe sa OKP-em u odnosu
na osobu bez ovih simptoma.)
Mi smo ve znali da koristei terapiju ponaanja (bihevioralnu terapiju) moemo napraviti
prave i znaajne promene u tome kako se ljudi odnose prema svojim prisilnim potrebama.
Verovatno smo pretpostavili da bi koristei ovakve veoma jasne i oigledne snimke mozga
mogli da pomognemo ljudima sa OKP-em da se inspiriu za prornenu. Kako je problem mozga
izgleda uzrokovao njihove uznemirujue prisile, jaanje volje za otporom prema prisilnim
potrebama bi moglo zapravo dovesti do hemijskih promena u njihovom mozgu, pored
poboljanja klinikog stanja.
Bendamin, 41-godinji admnistrator velikog kolskog kompleksa ije su fotografije mozga
pokazane na slici 3, patio je od kompulsivne potrebe da sve u njegovoj okolini bude isto i u
besprekornom redu, do nenormnalno visokog stepena. On se dobro sea kako su uzimani
snimci njegovog mozga a onda mu bili prikazani kao dokaz da se mozak "pregrejavao".
"Kakav je ok to bio!" rekao je. "Bilo je veoma uznemiravajue saznati da imam poremeaj
u mozgu, da nisam savren. U poetku mije bilo veoma teko da to prihvatim." U isto vreme
pokazivanje snimaka je bilo odluujue u njegovom prihvatanju injenice da ima OKP, po
njegovim reima "nepobitan dokaz da imam poremeaj u mozgu". Bendamin je ovladao
samosvesnim tretmanom U etiri koraka - terapije ponaanja na UCLA-i, koristei na pro-
gram, i danas est godina kasnije, njegovi simptomi su najveim delom pod kontrolom, i on
funkcionie dobro i profesionalno, takoe i u odnosima sa ljudima.
Razumevanje razlike izmeu forme OKP-a i negovog sadraja je prvi korak u shvatanju da
je poremeaj funkcije mozga uzok ovih prisila. Seate li se Barbare i njene opsesije oko
g.Kafe?
Ona je bila dovoena do pometenosti u brizi o tome da li je iskljuila tu mainu za kafu. To
je bio sadraj njene opsesije. Ali u toku leenja ubrzo je bilo oigledno i njoj i nama da ona nije
mogla da se oslobodi oseaja da je Kafa ostala ukljuena. injenica da ju je opsedala briga o
tome, stotine, ili ak hiljade puta u toku dana, bila nam je znaajan faktor u traganju za
reavanjem misterije OKP-a. Ona je imala ovakvu brigu ak i kad je u svojoj ruci drala
iskljueni utika!
Slino tome Brajan je znao da iz novog akumulatora nee curiti kiselina. Ipak, kad bi neko
postavio bateriju - akumulator na njegov sto, on bi bio van sebe od straha: "Jedan mali koji je
radio sa mnom je primetio daje u Vijetnamu video momke pod oruanom vatrom sa manje
straha na licima nego to sam ja pokazivao."
I Doti je znala da njen sin nee oslepeti ako ona ne bi izvrila odreenu prisilnu radnju. Ali
ako bi sluajno videla na TV emisiju o slepoj osobi, morala je da skoi i ode pod tu i promeni
svu odeu.
Ono to je brinulo Doti, Barbaru i Brajana je bilo to kako su mogli toliko da budu zabrinuti
oko neega tako nitavnog.
Verovatno nikada neemo saznati zato se Barbara fiksirala za Kafu, Brajan za
akumulatorsku kiselinu ili Doti za oi. Mogue je da Frojdove teorije daju neke nagovetaje,
ipak sam Frojd je verovao da ovakvi tipovi problema potiu od "konstitucijainih faktora"
mislei u stvari na bioloke uzroke. Danas se veina psihijatara Frojdovog uenja slau da
samo razumevanje psiholokog sadraja ovh simptoma - duboki unutarnji konflikt koji dovodi
osobu do toga da brine o tome da li e prouzrokovati vatru, ili drugi, da li e biti nasilan prema
nekome, malo mogu da uine, ako to uopte i mogu, da bi ovi simptomi nestali. Zato? Zato to
je osnova problema OKP-a u njegovoj formi, odnosno u injenici da zabrinjujue oseanje
stalno iznova uznemirava um i ne nestaje. Krivac je neuroloka neravnotea u mozgu.
Kada ljudi jedanput shvate prirodu OKP-a, bolje su naoruani za rad terapijom ponaanja
koja vodi do ozdravljenja. Samo saznanje "da to nisam ja, to je moj OKP" jeste veliko
olakanje stresa koje im omoguuje da se efikasnije fokusiraju na poboljanje : ozdravljenje.
Povremeno ih podseamo da oni ne guraju stenu ka vrhu brda da bi se ova onda samo ponovo
skotrljala dole, i tako opet i opet. Oni u stvari menjaju brdo. Oni menjaju svoje mozgove.
Mozak je neverovatno komplikovana maina koja stvara oseanja i oseaje koji nam pomau da
komuniciramo sa spoljnim svetom. Kada radi kako treba, lako je zakljuiti: "Da to sam ja. "Ali
kad mozak pone da alje pogrene poruke koje ne moete odmah da prepoznate kao pogrene,
kao to se dogaa sa OKP-em, moe doi do destrukcije.
Na ovom mestujedna potpuna svesnost uma, tj. sposobnost da se prepoznaju ovakve poruke
kao pogrene, moe da pomogne. Mi smo od pacijenata sa OKP-em nauili da svako ima
sposobnost da koristi mo posmatranja i zapaanja da napravi poboljanja svog ponaanja u
kontekstu pogrenih i zbunjuih poruka mozga. To je kao kad se slua radio koji je ometen
statikim elektricitetom. Ako ne sluate paljivo, moete uti stvari koje su pogrene ili nemaju
smisla. Ali ako uinite napor da sluate paljivo, uete stvari koje obinom sluaocu esto
potpuno promaknu, naroito ako ste se vebali u sluanju. Dobro poueni u tome ta initi oko
zbunjujuih poruka, moete nai realnost usred tog haosa.
Volim da kaem: "Ne rauna se to kako se osea, ve ono to uradi." Jer kad uradite dobru
stvar, oseanja imaju tendenciju poboljanja u takvom sledu dogaaja. A provoditi mnogo
vremena zabrinuti zbog neprijatnih oseanja dovodi do toga da moda nikad i ne stignete da
uradite bilo ta na poboljanju. Fokusirajte vau panju na mentalne i fizike akcije koje vam
mogu poboljati ivot, to je radna filozofija ove knjige i put prevazilaenja Blokiranosti mozga.
etiri koraka nisu magina formula. Nazivajui prisilnu potrebu onim to ona u stvari jeste,
Preimenovanjem, ne moete odmah uiniti da one i nestanu. Preterana elja o neposrednom
oporavku je jedan od najeih uzroka neuspeha, naroito u poetku tretmana. Ovde nije cilj da
se uini da opsesivne misli jednostavno nestanu - jer to nee biti sluaj za prvo vreme - nego da
se stekne kontrola nad naim reakcijama na njih. Saveti terapije ponaanja koji e biti davani u
tretmanu "etiri koraka" e vas uvek podseati na ovaj vaan princip. Imaete veu kontrolu i
napraviete promene u vaem mozgu, Uglavnom koristei vae znanje da mentalno
organizujete vae reakcije na opsesije u ponaanju, kao i kazujui:
"To nisam ja, to je moj OKP."
Klju da se ovo upamti je: Promeni ponaanje, otkljuaj mozak!
Izvravanje kompulsija ima tendenciju da pogora opsesije, naroito gledano u duem periodu.
etiri Koraka nas ui metodi reorganizovanja naeg razmiljanja u reakciji na te neeljene misli i
potrebe. Oni vam pomau da promenite vae ponaanje i preete na korisnija i konstruktivnija
ponaanja.
Menjanje vaeg ponaanja menja i va mozak. Poto promenite vae ponaanje na konstruktivan
nain, posle odreenog vremena neprijatna oseanja u vaem mozgu poinju da blede i nestaju. Ovo
ini da su vae reakcije lake za kontrolu.
Ne rauna se to to oseamo, ve to to uradimo.
Deo I
etiri Koraka
Onaj ko se sporo ljuti, bolji je od ratnika, i onaj koji vlada svojim duhom je bolji od osvajaa
grada.
Kralj Salomon, Letopis 16:32
Vi sami morate naporno da radite. Oni Prosvetljeni vam samo mogu ukazati na put.
Gottama Buddha, Dhamma pada
Nemojte se zavaravati, jer Bog ne moe biti zavaran:jer kako sejete, tako ete i njeti.
Sv.Pavle Apostol, Galicejci 6:7
Korak 1 : Preimenovanje
''To nisam ja, to je moj OKP''
Korak 1. PREIMENOVANJE
Korak 3. Refokusiranje
Korak 1.: Preimenovanje, odgovara na pitanja ''ta su te napadne, dosadne misli?'' Vana stvar
koju morate imati na umu je da morate preimenovati te neeljene misli, potrebe i ponaanja. Vi ih
morate nazvati onim to one zapravo jesu. To su opsesije i kompulsije-prisile. Vi morate uloiti
svestan napor da se vrsto drite u realnosti. Vi se morate boriti kako bi izbegli da budete prevareni i
pomislite da je oseanje koje vam govori, na primer, da treba proveravati, brojati, ili prati, stvarno.
Ono nije stvarno.
Takve Vae misli i prisline potrebe su simptomi opsesivno kompulsivnog poremeaja (OKP),
medicinskjog problema.
THE FAR SIDE GARY LARSON
Profesor Galaher (Gallagher), kao to vidite, ima svoj sopstveni nain za "izleenje" pacijenata
koji pate od zastraujuih i napadnih misli ili opsesija.
On zapravo izvrava karikiranu verziju onoga to je u terminologiji tradicionalne terapije
ponaanja poznato kao 'plavljenje'. Na nesreu, ovaj jadni pacijent je najverovatnije zavrio jo
lui, umesto da se izleio.
U radu sa pacijentima sa OKP-em, na tim na UCLA-i je imao odline rezultate primenjujui
terapiju ponaanja, ponekad u kombinaciji sa lekovima. Na pristup nije kao Galaherov 'potoni-
ili-plivaj', ve samousmeravajua terapija na due vreme koju nazivamo kognitivno-
biobihevioralni samotretman.
Tipino je da naa prva konsultacija sa pacijentom koji pati od OKP-a poinje tako to osoba
pokuava da objasni sa dosta stida:
"Doktore, znam da ovo zvui ludo, ali ... " osoba onda opisuje jedan ili vie simptoma sa liste
klasinih simptoma OKP-a: kompulsivno pranje ili proveravanje, iracionaine misli o nasilju,
bogohulne misli, ili oseanje nadolazeeg prokletstva ili katastrofe ako se ne izvri neki bizarni
i besmisleni ritual.
Ovi ljudi obino znaju da niko ne bi trebao da ima takve misli.
Kao posledica toga, oni se oseaju ponieno i na ivici razuma. Njihova predstava o sebi je
strano naruena, njihov OKP je verovatno uticao i na njihovu radnu sposobnost na poslu i
moda su postali i drutveno nefukcionalni, povlaei se od rodbine i prijatelja u pokuaju da
sakriju ova strana ponaanja.
ODGOVARANJE OKP-U
OKP moe da bude lukavo pametan protivnik, i avolski samozatien, on e poricati da je to
u stvari samo pogrena poruka u mozgu. Vi moete rei: "Avion se nee sruiti zato to ja
nisam ponovo oprao ruke". Ali OKP bi mogao da kae: "O, da, hoe, i mnogi ljudi e
poginuti". To je trenutak da pokaete malo snage i vere, zato jer vi znate ta je istina.
Vi ne moete sebi da dopustite da to sluate. Ako sedite i lupate glavu o tome da li e OKP
odreenog dana napasti i preuzeti va ivot, samo sebi osuguravate jo vie straha i bola. Vi
morate rei: "Samo napred, ako sme. Samo pokuaj da me natera da jo jedanput operem
ruke".
A onda, morate da se suoavate sa uvek prisutnom nesigurnou, "Kako mogu da budem
siguran-a da to nisam ja ve samo moj OKP?" Pa, verovatno je da i nema neke metafizike
garancije da nema nikakave mogue veze izmeu pranja ruku i avionske nesree, ali mogu da
vam garantujem da ako popustite i operete ruke jo jednom, stvari e se samo pogorati i OKP
e se pojaati. S druge strane, u samo nekoliko minuta Refokusiranja na drugu aktivnost i
nereagovanja na OKP, strah od neke strane posledice e poeti da bledi i vi ete moi da
vidite prisilu OKP-a kao jednu budalastu besmislicu.
Odluka je jasno odreena. Posluajte va OKP i va ivot e biti uznemiren, isprekidan i
najzad uniten, ili se borite protiv toga, osigurani saznanjem da ete u roku od nekoliko minuta
sve vie biti sigurni da avioni nee udarati u planine i da se automobili nee sudarati samo zato
to vi niste oprali ruke ili ponovo proverili vrata.
Tu se radi o ulaganju truda kako bi dobro pobedilo nad zlom.
TO JE SAMO HEMIJSKI
Na UCLA-i, nai pacijenti su doli do udesno kreativnih naina primene etiri Koraka -
Preimenovanja, Ponovnog Odreivanja, Refokusiranja i Revalorizovanja.
et, koji je odonda kroz terapiju ponaanja uspeno stavio pod kontrolu svoj OKP i koji se
sada koluje u koli za zubare, bio je opsednut mislima o nasilju. Ako bi ugledao poar,
pomiljao bi da ga je on pokrenuo. Ako bi uo da je neko bio fatalno ranjen u pucnjavi u
gradu, dobijao bi opsesije da je on to uradio. Hodao bi okolo i sebi govorio "ovee, ti si jedan
brljivko. Ti si loa osoba". On je imao jedno nezahvalno radno mesto i bio je u dugovima. Ovi
faktori su uiinili da njegov stres eskalira, da se pogoraju njegovi simpotmi OKP-a.
Uobiajeno je da stres pojaava anksioznosti OKP-a.
U poetku, kada je et poeo da Preimenuje ubeujui sebe da su njegove misli o nasilju
samo OKP, OKP bi mu odgovarao "O, da li te to uznemirava? Zato? Verovatno zato to e
stvarno to i da uradi". Poto se sve vie upoznavao sa saznanjem da je OKP biohemijska
neravnotea u mozgu, et je bio u stanju da koristi sledeu frazu sa svojim OKP-em: "Nemoj
biti polemian - to je samo hemija".
Anticipacija je vaan deo Preimenovanja i et je to savreno razumeo. Gledajui film u
kome je znao kada dolazi scena sa nasiljem, rekao bi sebi: "U redu, evo sad dolazi moja
opsesivna misao". Kad bi to uradio, nije ga tako teko pogaalo.
U borbi sa svojim OKP-em, et je bio i pragmatino i filozofski naklonjen. On je uvek
eleo da bude vii za petnaestak santimetara, ali, rezonovao je da sama elja nee uiniti da
poraste, i mogao je da prihvati svoju visinu kakva je. Shvatio je da je isti sluaj i sa OKP-em.
eljom se ne moe oterati, ali se moe nauiti kako da se nosi sa tim.
et je naao drugi nain da nadigra svoj OKP. Svaki put kada bi imao opsesivnu misao,
uradio bi neto lepo za svoju devojku - kupio bi joj rue ili skuvao veeru. Kad god bi njegov
OKP pokuao da ga uini jadnim, on bi sebe usreio tako to bi usreio svoju devojku.
Duboko religiozan ovek, et je takoe u Bibliji potraio inspiraciju i naao odgovore u
sledeem odeljku: "Gospod je otkrio svako srce i On zna svu matu uma". (I Korinani 28:9)
et je jasno razumeo kako se ovaj odeljak odnosio na njega: Bog razume moje srce i zna za
nered u mojoj pameti. Ja moram da se potrudim da prestanem da sebe muim zbog toga.
Interesantno je znati da za ovo postoji presedan star nekoliko stotina godina. Don Banjan
(John Bunyan), britanski pisac iz sedamnaestog veka, autor knjige "Napredak hodoasnika',
patio je od toga to mi sada znamo da je bio OKP. Banjan je bio veoma religiozan ovek
(putujui propovednik koji je bio u zatvoru zbog propovedanja bez dozvole) bio je u velikim
mukama zbog svojih bogohulnih misli indukovanih OKP-em. On je razreio taj problem
krivice - kao i et - kroz uverenje da bi Bog bio nezadovoljan s njim zato to je sebe kanjavao
zbog svojih pogrenih i besmislenih poruka. Zbog ovakve briljantne spoznaje, smatram
Banjana za oca saznajne terapije ponaanja.
NEPRISTRASNI POSMATRA
Kod uenja Preimenovanja, nije dovoljno samo da slegnemo ramenima i kaemo "To nisam
ja, to je moj OKP", na automatski nain. Neophodna je potpuna svest uma. Potpuna svest uma
se razlikuje od obine povrne svesnosti u tome to od vas zahteva da svesno prepoznate i
napravite mentalnu zabe1eku tog neprijatnog oseanja dok izvravate njegovo Preimenovanje
u simptom OKP-a koji je uzrokovan pogrenom porukom iz vaeg mozga. I dok vas to
oseanje obuzima i prolazi kroz vas, vi morate sebi rei: "Ne mislim, ili ne oseam da su mi
ruke prljave; ve: Ja imam opsesije da su mi ruke prljave". "Ja ne oseam potrebu da proverim
tu bravu", ve: "Ja imam kompulsivnu-prisilnu potrebu da proverim tu bravu". Ovo nee
uiniti da potreba nestane, ali e pripremiti teren za aktivan otpor prema tim mislima i
potrebama OKP-a.
Moemo izvui pouku iz pisanja filozofa Adama Smita iz XVIII veka, koji je razvio
koncept "dobro informisanog i nepristrasnog posmatraa" , to nije nita drugo do "unutranja
osoba". Svako od nas ima pristup ovoj osobi u nama, i dok je ona potpuno svesna naih
oseanja i okolnih faktora, ona jeste sposobna da uzme ulogu nepristrasnog posmatraa. Ovo je
samo drugi nain shvatanja celokupne svesnosti uma. On nam omoguuje da mentalno
zabeleimo: "To je samo OKP".
Prilikom Preimenovanja vi dovodite u igru Nepristrasnog Posmatraa, koncept koji je Adam
Smit koristio kao okosnicu u svojoj knjizi Teorija Moralnih Oseaja ("Theory of Moral Senti-
ments") . On je definisao Nepristrasnog Posmatraa kao sposobnost da se stane izvan sebe i
samog sebe posmatra u akciji, to je u sutini ista mentalna akcija kao kod stare koncepcije
potpune svesnosti uma kod Budista. Ljudi sa OKP-em koriste Nepristrasnog Posmatraa kada
zastanu, odmaknu se i kau sebi: "Ovo samo moj mozak alje pogrene poruke. Ako promenim
ponaanje, ja u u stvari menjati nain na koji moj mozak radi". Deluje kao inspiracija gledati
ljude sa OKP-em kako prelaze iz povrnog shvatanja svog poremeaja u jedno dublje i
celovito, koje im omoguava da prevaziu svoje strahove i anksioznosti, da mentalno
organizuju svoje reakcije, da "menjaju brzine" i menjaju svoje ponaanje. Ovaj proces je
osnova za prevazilaenje OKP-a.
Kad osoba sa OKP-em izui terapiju ponaanja i odlui da promeni svoje reakcije na
uznemiravajue i bolne misli tako to nee izvravati neke patoloke radnje (ponaanja),
nastupa voljna odluka: "Neu da perem ruke; vebau violinu umesto toga". Ali u poetku je
osoba obuzeta strahom i strepnjom i moe isto tako imati i katastrofine pomisli kao: "Ali
onda e se i moja violina zagaditi ... "
Adam Smit je shvatao da je odravanje gledita Nepristasnog Posmatraa u tekim uslovima
teak posao, koji trai, po njegovim reima, "najvei i veoma iscrpljujui napor".
Zato? Zato to fokusiranje na korisno ponaanje, dok vas va mozak bombarduje
destruktivnim dilemama i uznemirujuim mentalnim nepravilnostima, zahteva podosta rada.
Naravno, izvravanje kompulsivnih radnji koje se stalno ponavljaju, ad nausem, je takoe
iscrpljujue. Ali to je iscrpljenje bez pozitivnog rezultata. Kada se pristupi Nepristrasnom
Posmatrau, kada je akcija uraena sa punom sveu, to pravi znaajnu razliku u tome kako
va mozak funkcionie; i to je klju za prevazilaenje Blokiranog mozga. Ovo je pokazalo
nae istraivanje na UCLA-i.
KO JE OVDE GLAVNI?
Dolazie i vremena kada e bol biti prejak, a potreban napor prevelik i iznurujui, pa ete
popustiti i uraditi prisilnu radnju-kompulziju. Smatrajte to jednim malim korakom nazad.
Kaite sebi da ete sledei put pobediti. Deremi, koji ima OKP, bi rekao: "I onda kada
popustite, ipak pobeujete - sve dok ostajete uporni. Sve dok god se suprotstavljate vaem
neprijatelju OKP-u, sa svojom celokupnom sveu''.
Ana, student filozofije, objanjavala je kako je koristila korak Preimenovan ja u svojoj borbi
protiv opsesije daje njen mladi (sada njen suprug) vara. Iako je znala da njeni strahovi nisu
imali realnih osnova, ona bi ga bombardovala pitanjima o prolim vezama, o tome da li je
gledao pornografske asopise, o tome koliko i ta jede i pije i gde se nalazio svakog minuta u
toku dana. Njena neprekidna ispitivanja su skoro dovela do prekida njihove veze. Ana se sea:
"Prvi korak u borbi sa mojim OKP-em je bio da nauim da Preimenujem moje misli i prisilne
potrebe. Drugi korak je da im do delim pravi atribut, to se kod mene i nadovezivalo. Na
intelektualnom nivou znala sam da je OKP hemijski problem u mozgu, a oseaji koji je ovaj
problem stvarao, manje vie beznaajne pratee pojave tog problema. Ipak, jedno je ovo znati u
intelektu, a drugo je biti sposoban da to kaete usred napada OKP-a, odnosno da ono to
oseate nije vano kao takvo. Kod OKP-a veoma je iritirajue to to kad imate opsesije i
kompulzije, vae brige, opsesije i prinudne potrebe izgledaju kao najvanije stvari na svetu. U
daljavanje od njih za dovoljno dug vremenski interval, kako bi ih definisali kao OKP, jeste
dobro delo".
U prvoj fazi njenog uenja da Preimenuje, mladi ju je podseao da su njene opsesije samo
OKP, ali nije uvek uspevao da je u to i uveri. Vremenom i sa vebom, ona je, po njenim reima
"postala dosta dobra u prepoznavanju ta je OKP, a ta prava briga ili strepnja". "Kao rezultat
toga mogu esto da izbegnem da nasednem OKP-u, kada napadne. Nisam vie postajala
mentalno rastrojena svaki put kad bi mi kroz glavu prola neka opsesivna misao. esto bi ire
pogledala i rekla sebi: 'Zna da ti nee uiniti nita dobro da se sva iznervira zbog ove misli.
Prola sam kroz sve ovo, i nee ispasti nita dobro, ako sebi opet dopustim da budem uvuena u
OKP zamke.' Ovakav postupak prua odreeno smirujue i zadovoljavajue odvajanje". Ana je
tada nalazila da uznemirujua misao - ili barem jaka anksioznost vezana za nju - opada obino
u roku od petnaest do trideset minuta.
Za Doti, koja je imala opsesiju o vidu svog sina, i koja je izbacila dosetku: "To nisam ja, to je
moj OKP", Preimenovanje je bilo najvea pomo u borbi sa OKP-em. Nije ostalo samo na tome
da se prepozna i kae: '''U redu, to je samo misao, i to je sve'. Uglavnom je to kod mene
uspevalo, nekih dana to bi bila borba. Rekla bih: "Ljudi sa OKP-em e uvek imati OKP, osim
ako ne postoji neka magina pilula'" . Ali kako ete ve videti iz raznih ispovesti kroz ovu
knjigu, mentalna snaga i mo koju dobijate kroz borbu sa OKP-em vam nikad ne moe dati
nijedna magina pilula.
Dek, pera ruku, traio je tu maginu pilulu, "Ovo je Amerika, uzmete tabletu i va ivot e
biti divan, opet ete biti celokupna linost, agresivnija ili bolja, ili mravija, ili to god drugo".
Ali kada lekovi nisu ublaili njegove OKP-simptome i kada su propratne neeljene pojave od
uzimanja lekova postale suvie dosadne, on se okrenuo svesnoj terapiji bio-ponaanja. Za njega
je prva stepenica u Preimenovanju bila da shvati apsurdnost pranja ruku, i da ubedi sebe da ono
nije logino. Kad je bio kod kue, prao je ruke skoro stalno, ali kad bi bio napolju, nije mu
izgledalo toliko vano da ih pere". U terapiji ponaanja, mislio bih" ekaj malo, ide napolje i
hrani se na raznim mestima i ne pere ruke, tada rukuje s novcem, i oni takoe, i nita se jo
nije dogodilo, to zna. Pa i da koristim kupatilo da operem ruke, teko je izai odatle a da ne
dodirnem kvaku tih vrata". Dek nije imao prljave ruke, veje imao OKP i poeo je da koristi
racionalno razmiljanje da to prevazie.
Barbara, koja je imala opsesiju oko 'Kafe', govorilaje o celokupnoj svesnosti kao oruu koje
joj je pomoglo kod Preimenovanja. ''Tako to bi sebe namerno i svesno stavljala u potpuno
svesno stanje prilikom proveravanja, mogla sam da se udaljim sa mesta kompulzije, ako ne
potpuno sigurna da je ureaj iskljuen, ono barem sa sigurnim znanjem da je proveravanje
izvreno. Takoe sam nauila da sebi kaem, kad bih imala stranu strepnju oko toga da li je
tednjak iskluen,'Ovo nisam ja, ovo je moj OKP'. To je bolest koja me ini nesigurnom. Iako
oseam da tednjak nije iskljuen, proverila sam ga sa punom sveu, i zato sad treba da se
udaljim odatle. Anksioznost se na kraju smanjuje i petnaest minuta kasnije oseam se ak vie
sigurna da je tednjak iskljuen". Ako imate problem sa kompulsijom proveravanja, preuzmite
ovu notu iz njenog opisa. To je odlino sredstvo za korienje prilikom proveravanja, na nain
koji vas priprema za savladavanje kompulsivnih potreba.
Lara, koja je imala stranu opsesiju oko noeva, nauila je da sebi kae: "Lara, to je samo
opsesija .To nije realnost. Preplaena si jer izgleda tako uasno i neverovatno. Ovo je
poremeaj, ba kao i neki drugi poremeaj". Razumevanje da je OKP medicinsko stanje i da su
opsesije samo pogrene poruke bez stvarnih moi ili znaenja, "smanjuje njihovu snagu i
udar". Lara je nauila: "Opsesije ne preuzimaju vau volju. Uvek moete da kontroliete ili
barem donekle izmenite - vae reakcije na njih".
Deni je razvila opsesiju o nuklearnom zagaenju dok je radila u Sovjetskom Savezu.
Saznanje da ima biohemijski problem u mozgu" olakalo mi je deo tereta" - rekla je "Uvek
sam bila toliko ljuta na sebe'. Kako moe da bude tako jaka i uspena u toliko aspekata svog
ivota, a da ipak ima ovakav problem?' Uvek sam nalazila svoju krivicu u tome jer nisam
uspevala da sebe dobro psihoanaliziram, nikad nisam uspela da se ubacim tamo i da vidim ta
me u stvari mui, da naem pravu mantru ili pravog doktora i slino". Sada, kad OKP udari,
ona sebi govori" Dobro, ja znam ta je to", i obino uspeva da nastavi sa drugim aktivnostima.
Roberta, koja je imala opsesiju da je nekog udarila vozei kola, rekla je: "Jo uvek imam
neeljenu misao, ali je sad ona pod kontrolom. Kad sad preem izboinu na putu, kaem sebi
da to jeste samo izboina na putu. Misao da sam nekog udarila je samo pogrena poruka: "To je
OKP, a ne ja". Pokuavam da se ne okreem ili da ne pratim ponovo rutu kojom sam ila.
Teram sebe da nastavim da idem napred. Nije me vie strah da vozim. Znam da u znati ta
treba da uradim kad naie opsesivna misao. Kad ponem da se frustriram, ak naglas viknem
'To nisam ja - to je moj OKP'. A onda sebi kaem: 'U redu Roberta, samo nastavi pravo
napred.'''
Deremi, mladi ambiciozni pisac scenarija, je uglavnom osloboen OKP-a posle osam
meseci terapije ponaanja. "Danas", kae on, 'Jo uvek oseam anksioznost zbog slobode. To
boli, ali to je cena koju plaate da bi ste bili slobodan ovek".
Jo od detinjstva Deremi je zaokupljen kompulsijama dodirivanja i proveravanja, koje je
revnosno izvravao u strahu da e neko iz njegove porodice umreti i "Bog e me poslati u
pakao zbog toga". Njegov dom je postao "soba za muenje" od rituala. Kao tinejder je spas
traio u alkoholu i drogi. Kao mlad ovek on je prestao sa navikom da pije, uz pomo
organizacije Alcoholic Anonymous, ali je poeo da ima opsesije o tome da li je bilo alkohola u
onome to je jeo. To bi moglo da bude bilo koje jelo - npr. pirina ili neto drugo isto tako
nepovezano. Logika ovde nije nalazila svoje mesto.
U svojoj sali za vebanje Deremi je zamiljao da je neko ko je koristio alkohol i drogu
dodirivao i uzimao tegove i sprave, i da bi to moglo nekako da pree na njega. U javnom
toaletu on bi bio preplaen od misli da je neki pijanica povratio u toalet, ba pre nego to bi ga
on koristio, i da e na neki magian nain alkohol da se prenese u njegov sistem. Mentalno i
emocinalno, Deremi je bio iscrpljen od opsesija i kompulsija. Kada je doao da trai pomo na
UCLA-i, rekao je: "Oseam se kao da sam bio u dungli Vijetnama".
Za vreme tretmana sa sobom je nosio malu belenicu, na kojoj je ispisao NUKLEUS
KAUDATUS. To je deo mozga koji ne filtrira opsesivne misli kako treba. Ovo je bio njegov
stalni podsetnik da je imao problem sa nervnim putevima u mozgu, da je imao OKP. To mu je
pomoglo da bude svestan potrebe da proverava i zaustavlja svoje OKP-misli svojom
sopstvenom snagom duha. "Kad je bol dobio svoje ime", rekao je - "nije vie bio tako jak".
Pravei mentalne beleke, sistem za filtriranje u njegovom mozgu je na kraju poeo bolje da
radi.
Ranije sam pomenuo podkorak koraka Primenovananja Anticipaciju. Drugi podkorak je
Prihvatanje. Deremi se izvetio u oba. Pre svog tretmana, Deremi je iveo u stalnom strahu
da e biti uhvaen prilikom nekog zamiljenog nedostojnog dela i biti otputen sa radnog
mesta nonog uvara. Posle terapije ponaanja, mogao je da kae: "Vana stvar. Niko nije
savren. Neka me otpuste. Osposobiu se za drugi posao. Najgori scenario? Hraniu se u
menzi. Pa Dord Orvel je to radio i napisao je dobru knjigu o tome 'Down and out in Paris
and London'''. I ako je zaista i bilo zabranjenog alkohola u onom to je pojeo, Deremi bi
rekao: "Samo sluajno. Nenamerno". Bez krivice. Bez kontraoptuivanja. Kada se oslobodio
OKP simptoma, Deremi je imao reakciju koja nije retka kod ovakvih stanja: "Godinama je
OKP upravljao mojim ivotom - bio moj ivot. Malo sam mislio o bilo emu drugom. Tada
sam u stvari alio moj OKP". Ali ovo aljenje je bilo kratkog veka, i uskoro je Deremi poeo
da ispunjava vakuum sa pozitivnim i celishodnim aktivnostima.
PRAVAC: AKCIJA
Uenje da se savlada OKP je slino uenju vonje bicikla. Kad jedanput nauite, nikad ne
zaboravite, ali da biste bili dobri u tome, zahteva praksu. Padnete, ali opet morate ustati i
nastaviti. Ako odustanete, nikad neete nauiti. Mnogim pacijentima pomae da prvo imaju
pomone tokove za bicikI. Tu sad dolaze i lekovi. U kombinaciji sa terapijom ponaanja,
lekovi su se u 80 odsto sluajeva pokazali uspenim.
Najvei deo onih kod kojih ova kombinacija u leenju ne uspe su oni koji se demoraliu i
odustanu. Veoma je vano kad izvrite prisilnu radnju da nikad sebi ne kaete: "Ne mogu to da
izbegnem. To je jae od mene". U redu je da se oseate savladani prisilom i ak da izvrite
prisilnu radnju ako morate, sve dok god podseate sebe: "Ovo je kompulsija, sledei put u se
boriti protiv nje".
Pasivnost je va neprijatelj, a aktivnost va prijatelj. Navei neprijatelj je dosada. Imati neto
drugo to zaista treba da uradite, neto mnogo vanije nego to je taj besmisleni ritual, jeste
veliki motivator. Vrlo je verovatno da ljudi koji nemaju ta da rade, ne razviju svoju duevnu i
emocionalnu snagu potrebnu da bi menjali te brzine u svom mozgu kako bi prelazili na pozitvne
aktivnosti. Ako ste zaposleni, lako ete izgubiti svoje radno mesto ako se vraate kui da
proverite jo jednom tu bravu, tako da ete biti mnogo vie motivisani da se odmaknete od toga.
A ako se povuete, astite va OKP. Besposlica je zaista posao avola. Ako vam nije do
zaposlenja, onda moete dobrovoljno da radite. Ali, vano je da neto radite. Osigurajte da imate
neto korisno da radite. injenica da ste korisni dae vam vie samopouzdanja i motivisae vas
da se promenite, jer ste drugima potrebni. To takoe dosta pomae i u sledeoj fazi
Refokusiranja.
Neki ljudi su previe depresivni da bi radili. Depresija esto, mada ne i uvek, ide zajedno sa
OKP-em. Ako vam je vreme spavanja dosta poremeeno i budite se esto nou i ako ne jedete
kako treba i gubite na teini; ako imate malo energije i ozbiljne samoubilake :nisli, onda patite
od teke depresije. Ako je ovo sluaj, morate da posetite lekara.
Kao to ste ve nauili, ponaanje kojim ugaate kompulsiji-prisili donosi samo momentaino
olakanje koje je ubrzo potom praeno pojaanjem prisilne potrebe ili misli, i pravi se zaarani
krug.
Posle rada sa oko hiljadu ljudi sa OKP-em, nalazim da je jedna od najinteresantnijih stvari o
tim ljudima ta da se stalno okiraju sa unutranjim oseajem da neto ozbiljno nije u redu - da
tednjak nije iskljuen ili bilo ta drugo - bez obzira koliko puta ih ta misao uznemirila u toku
dana. Oni bi mogli, recimo, da se posle izvesnog vremena pre naviknu na elektrine okove, ali
izgleda da se nikako ne navikavaju na ovakve strahove i prinudne potrebe. Eto zato je potpuna
svesnost i mentalno beleenje tako vano. U prvom koraku Preimenovanja poveavate vau
svest i znanje o zbivanjima u vama. Vi onda nazovete opsesiju opsesijom, a kampulsiju
kompulsijom.
VRSTO ODRAVANJE
Posle faze Preimenovanja pacijenti se obino pitaju: "Zato me, doavola, to stalno
uznemirava?" To je zbog problema nervnih veza u mozgu. Borba nije za odstranjivanje tog
oseaja, ve da se ne podlee tom oseaju. Razumevanje emocionalnog faktora nee magino
uiniti da OKP simptomi nestanu, ali e svesna terapija ponaanja pomoi da ovladate vaim
strahovima. Ako se hrabro i vrsto drite u prvih nekoliko nedelja samousmeravajue terapije,
dobiete orua koja su vam potrebna. Postaete snaniji od vaeg OKP-a. Ovladavanje
vetinama ove terapije je kao uvebavanje orua,- opreme u vaem mozgu. To vas ini jakim.
OKP je hronina bolest. Ne moete da pobegnete od nje, niti da kupite va izlaz iz nje, ali
moete da se borite protiv nje.
Pacijenti mi esto kau: "O, samo kad bih imao-(la) nekog da pere moju odeu kad god
oseam da treba da bude oprana, jo jedanput i opet iznova ... " Oni misle da e se tako
pobrinuti za svoj OKP. Oni tu zaista gree. Seate se Hauarda Hjuza? To je tano ono to je on
uradio - i pogledajte kako je zavrio. OKP je nezasit. Ne moete da uradite prisilu dovoljno
puta - ili da neko drugi za vas nju uradi - da bi osetili "To je sad dovoljno". to vie to radite, to
biva sve gore. Nije vano da li sami perete odeu ili unajmite nekoga da je opere za vas.
Poputanje pred OKP-em je poputanje pred OKP-em. To pogorava stvari 1
U knjizi "Hauard Hjuz: Neispriana pria", Piter H. Braun i Pat Breske nam nude vie
informacija o tome kako je Hjuzova opsesija oko bakterija i zagaenja uinila da se on ponaa
iracionalno. Sad znamo da su njegove akcije samo uinile da se simptomi pogoraju. U jednom
periodu, Hjuz je jednom nedeljno pozivao ljude iz podzemlja; Lakija Luana i Bagzija Sigela
na veeru. Poto je imao opsesiju da gangsteri imaju bakterije, imao je u ormaniu jedan
porculanski komplet sudova za ovu priliku. Ovo posue je moglo da se koristi samo jedanput.
Jednom prilikom je Hauard delio kuu u Los Anelesu sa Ketrin Hepbern i Kerijem Grantom.
Jedno vee, ugledavi kako domain razbija tanjire, Ketrin se suprostavi Hjuzu:
"To je glupo. Ljudi ne mogu tako da prenose bakterije". Hujz nije bio ubeen. tavie on joj
odgovori: "Kao ena koja se tuira osamnaest puta dnevno, mislim da niste u poziciji da se
raspravljate sa mnom" .
Mogue da je Ketrin takoe imala OKP. Znamo da nije neobino da se ljudi sa OKP-em
meusobno privlae. Prvo, to prua izvesno olakanje - nai jo nekoga ko razume agoniju,
nekoga ko uje unutranji glas koji pita: "Zato ja radim sve ove udne stvari ?" Ljudi sa OKP-
em znaju da rade stvari koje su malo udne. Zato moe da deluje olakavajue upoznati i druge
koji rade slino. Mi smo na UCLA-i poeli da odravamo prvu OKP grupu za terapiju
ponaanja. Ova grupa se jo uvek nedeljno sastaje na UCLA-i. To je mesto gde se ljudi sa
OKP-em oseaju slobodni da iznesu i svoje najbizarnije misli i ponaanja i razmene
samoterapijske tehnike koje mogu sami da razvijaju. ("etiri Koraka" doputaju dosta line
kreativnosti). U poetku, postojala je zabrinutost da bi se ovakve sesije mogle pokazati
kontraproduktivnim, jer su u nekim drugim dobronamernim grupama sa podrkom ugroenima
uesnici poeli da se uputaju u bolesno utrkivanje u tome ko pati najvie. Takoe, u poetku
je nekoliko pacijenata izrazilo svoj strah da bi kroz sugestiju mogli da razviju i nove simptome
koji bi se nadovezali na ve postojee. Nijedan od ovih strahova se nije pokazao kao osnovan,
za deset godina koliko dugo se ova grupa sastaje.
Jedna od mnogih uspenih pria iz OKP- grupe je i Domingova, nekadanjeg vodoinstalatera, a
sadanjeg samoukog trgovca umetnikim predmetima. Domingo, koji je dobio dijagnozu OKP-
a jo u svom rodnom Meksiku, nalazio se na samom dnu gomile svog OKP-a kada je doao na
leenje na UCLA-u. U periodu od petnaest godina njegovi simptomi su ukljuivali: tuiranje
pet-est puta dnevno, zatim strah od tuiranja, rituali oko proveravanja i obroka, i to je
najbizarnije, opsesija da je na vrhovima prstiju imao otrice noa. Ova poslednja opsesija ga je
dovela do toga da nije mogao da nosi odreene vrste odee, ukljuujui i omiljenu vindjaknu za
motorcikl, zbog straha da bi mogao da je isee u parad svojim zamiljenim noktima-noevima.
"Ne mogu da dodirnem bebe" - kae, previe su delikatne. S mojim psom se igram, ali ne smem
da mu dodirnem njuku i oi, jer se plaim da bih mogao da ga iseem" . Ponekad kad bi
Domingo i njegova ena vodili ljubav uzdravao bi se da je dodirne, naroito njene grudi, iz
razloga koji je ve naveo: "Mislim da u je posei. Stalno mislim da imam otrice na sebi, moje
ruke poinju da se tresu, moji miii se zategnu, i ja moram da se odmaknem unazad. Moje oi
vide da nema otrica, ali moj um nee da veruje. Moram da je pitam: "Da li si dobro? Jesam li
te povredio?"
Kroz terapiju je nauio osnovnu istinu: "Morate da budete jai od OKP-a, i fiziki i
mentalno. Ako niste, pojee vas ivog. Postavie vas u krevet, i vi ete trunuti kao biljka".
Uglavnom, u dane kad je obuzet kompulsijama pranja i proveravanja on je sposoban da sebi
kae: "Ovo nije stvarno. Mora da prestane. Ima druge stvari da uradi".
Domingo sebe stavlja pred izbor: "'Da li u da sluam ovaj OKP, ili u da odem da operem
svoj ve? To e jako da me boli, ali moram da nastavim'. Zatvorim oi, duboko udahnem, i
proem kroz to, guram koliko mogu jae".
Zato to je sposoban da jasno vidi razliku izmeu normalnog ponaanja i onog sa OKP-em,
on je u stanju da sebe savlada, vraajui sebe pravo u realnost. On sebe podsea da je divna
ena odluila da bude njegova supruga i da ona vidi neto specijalno u njemu". Pogledaj sve
to si postigao"- kae sebi "To je realnost koje treba da se dri. Treba odmah da zaustavi tu
misao. Mora. Ako to ne uradi, to e sve preuzeti - a onda, ta onda?" Domingo zna da ako
popusti pred kompulsijom ili opsesijom, to e poeti da se vrti u krug u njegovom mozgu, da
crpe njegovu energiju i troi njegovo vreme. On ovo zove "modana petlja".
On zna da i ako se njegov OKP nikad i ne izlei, sad moe da vlada nad tim. "Ranije, nisam
mogao ni da izbrojim kompulsije. Jedna bi otila, a druga bi zauzimala njeno mesto. Sad znam
sa koliko njih se borim. Pre su dolazile i s leva i s desna. Bio sam savladan. Sad znam gde e
da me spopadnu. Spreman sam. Ne sluam svoj OKP, jer znam da je laan. Brzo ga otputam.
Drugi, redovan u OKP grupije Kristofer, posveeni mladi katolik, koji se ve pet godina
borio sa mislima indukovanim OKP-em bogohulnim mislima. Kristoferova bolest je dostigla
svoj kritini trenutak za vreme njegovog hodoaa ka jednom Evropskom svetom mestu,
dobro poznatom po mnogim izvetajima o pojavama Bogordice - Svete Deve Marije. Iako je
poao da bi sebe duhovno obogatio, naao se uasnut dok je stajao u maloj crkvi kad je
pomislio: "Sveta Deva Marija je kuka". Iskreno oaloen i osramoen briznuo je u pla.
Vrativi se kui, ove bogohulne misli su poele da se gomilaju jedna na drugu. Poeo je da ima
misli da je- sveta vodica "pogana voda", da je Biblija "pogana knjiga", crkve ''pogane kue". Za
vreme mise zamiljao bi Svete Statue obnaene. U njegovom napadnutom mozgu svetenici su
postali arlatani. I sama pojava crkve muje krivila lice.
U oajanju se Kristofer prijavio psihijatrijskoj bolnici, gde je dobio dijagnozu psihotine
paranoje i bio ispitivan na posednutost demonima. Prolo je dve godine dok nije dobio pravilnu
dijagnozu OKP-a.
Kristofer je jedan od pacijenata kome je veoma koristilo ponavljanje sa magnetofona, kao
orue u fazi Preimenovanja. Ovaj jednostavan i delotvoran metod je razvijen od strane Dr Pola
Salkovskisa i Dr Isaka Marksa u Engleskoj. Svako moe da ga veba kod kue. Sve to vam
treba su trake sa telefonske sekretarice - petlje od trideset sekundi, ezdeset sekundi ili od tri
minuta, magnetofon i slualice. Ideja je da se opsesija snimi, ponavljajui misao iznova, a onda
slua oko 45 minuta. Traka e se sama vraati na poetak, pa ne treba daje mi vraamo.
Kristofer predlae da se sloene opsesije napiu u obliku kratke prie pre nego to se snime,
pravei scenario gde se posledice od kojih se toliko strepi i dogaaju. Na primer: Ako imate
opsesije oko religije, neka vas Bog ubije i baci u vatru na kraju. Ako ste opsesivni oko injenja
nekog kriminalnog dela, iscenirajte da vas uhapsi policija i da provedete ostatak ivota u
zatvoru. Ako se bojite prljavtine, bakterija, napravite to tako da izgledate kao da ste pali u
blato, da ste dobili teku zarazu i umrli. Vano je da uinite da opsesija izgleda to smenije,
gluplje i vie groteskno. Prema skali od jedan do deset, putanje trake bi na poetku trebalo da
stvara anksioznost od pet do est, posle 45 minuta sesije.
Jo jedna pouka od Kristofera: "Vie volim da koristim one 'velike bum-kutije'. Kad sam
koristio jednu od onih manjih koje mogu da se nose, bio sam u iskuenju da ustanem da radim
druge stvari. To nije efikasno za terapiju ponaanja. 'Velika bum-kutija' kao da vas primorava
da sedite i sluate". Naravno, ako je vana privatnost, koristite slualice.
Ideja ponavljajuih traka je da se stvori anksioznost koje e rasti, a onda opadati. Osoba bi
sluala traku dva puta dnevno, verovatno nekoliko dana u toku jedne nedelje. "Na kraju",
obeava Kristofer "Doiete do take da neete moi ni da je sluate vie, ne zato to vas plai,
ve zbog toga to je postala suvie dosadna. Eto zato je delotvorno" . Takoe pomae da
napravite tabelu u koju ete upisivati nivoe vae anksioznosti na oko svakih deset do petnaest
minuta. Poto proe nekoliko dana a vaa anksioznost je na nuli, vreme je da ponovo snimite
traku, ovog puta vie zastraujuim jezikom, pa onda uradite jo jednu traku, radei prema
najzastraujuim aspektima opsesije.
Kristofer upozorava: "Ne oekujte da posle ovih sesija neete vie imati opsesivne misli.
Samo e ih se va um lake oslobaati, i na kraju one e se smanjiti".
Pre terapije ponaanja Kristofer je bukvalno imao na tuce opsesija, ukljuujui i misli
nasilja o leteim noevima. "Imao bih te divlje napade u kojima bih uzeo jastuk i zabio lice u
nj veoma jako i vikao iz sveg glasa, udarajui u jastuk ili kau. OKP je bio toliko jak. Bilo je
grozno". Na poetku rad na njegovoj anksioznosti sa trakama nije bio ni izdaleka lak. "Bilo je
trenutaka kad bi strah sevao kroz moje telo tako jako da bih se oseao kao ena na poroaju ...
toliko bola. Znojio bih se, a ruke su mi bile pod marcima. Ovo se vie ne dogaa".
"DRAGI DNEVNIE"
Kao deo svesne terapije ponaanja, preporuujem svojim pacijentima da odravaju zapisnik
svog progresa. Kristofer, odan odravanju zapisnika, kae:"Kad god se oporavim od simptoma
OKP-a, postoji prirodna tendencija da se taj simptom odloi negde u pozadinu i da bude
zaboravljen. To jeste cilj, naravno, ali kako zaboravljate svaki simptom, skloni ste da
zaboravite i va progres". Bez ovakvog zapisivanja, on veruje da je put do oporavka slian
peaenju unazad u pustinji dok svoje otiske u pesku briemo rukom. Izgleda kao da ste uvek
na poetku. Kljuno je da imate pregled vaeg progresa, da imate zapis o vaim naporima u
terapiji ponaanja. To moe da bude kratko i prosto. Ne mora da bude lepo ili komplikovano.
Kristofer takoe koristi Nepristrasnog Posmatraa prilikom Preimenovanja. On vie voli da
ga nazove "moj racionalni um" kao: "Moj racionalni um kae:' To nije istina. Ovo je realnost.
Ovo nije'. Pratiu savete mog racionalnog uma". Ovo je savreno odgovarajui i taan
alternativni termin. Tu je vana akcija mentalnog beleenja, a ne kako nazivate proces
mentalnog posmatranja.
Zamislite Nepristrasnog Posmatraa kao vozilo za distanciranje vae volje od vaeg OKP-a.
Drugim reima, napravite sigurnosnu zonu izmeu vaeg unutranjeg duha i neeljene
kompulsivne potrebe. Radije nego da odgovarate vaim prisilnim potrebama na mehaniki
nemislei nain, sebi predstavite alternative. Kao to ete kasnije saznati, dobro je imati neka
alternativna ponaanja u rukavu, da biste bili spremni kad nastupi jak bol. Kao to Domingo
ree: "Ovaj OKP je prokleto pametan. Morate drati svu vau inteligenciju sa vama, da bi ste
ga pobedili" .
Pacijenti se esto ale da kad jedan simptom nestane, biva zamenjen drugim. Ipak, novi
simptom je uvek lake kontolisati nego onaj koji se due vremena odravao. Bez tretmana
OKP-a, to e vas samo tui do predaje. Anticipirajte - budite spremni da pruite otpor ovome
u ranoj fazi - i bie mnogo manje bolno.
"Ti si uasna ... uasno ... Ovo je otilo predaleko. Nema nikakve poruke, nema
inspiracije, samo bol. Tako da je sve ostalo to je tako dobro, zatupljeno. Ti si
zatupljiva, straan ... Koja je moja krivica? Verovatno to to sam dopustila da mi
ovo uradi? Ne, nisam imala nikakvu kontrolu. Uzeo si mi svu mo, strah me dri.
Skloni svoje odvratne prste sa mog uma ... , ti uasno ... prokleto da si na nebesima, u
paklu bolje rei. Mrzim to. Mrzim to. Mrzim to. elim da budem slobodna".
OLlVIA
Olivia, sredovena domaica, razvila je opsesiju ubrzo posle zemljotresa u Los Anelesu da je voda u njenoj
maini za pranje zagaena. Ona je ak zamiljala kako se voda iz toaletne olje nekako uliva u mainu.
LISA
Liza, tehniar za snimanje X-zracima, razvila je neobian strah od olova. Poto je radila sa olovom, to je postalo
straan problem. Prvo je izmislila du su joj ruke zagaene, onda i cipele kao i mesta kuda je koraala. Poela je
da pravi "iste zone" u svojoj kui. Upozoravala je svoje prijatelje da radi sa olovom, tako da bi oni mogli da je
izbegnu. Pranje je postalo kompulsija i veliki troa vremena.
LIN
Lin, privlana studentkinja koleda, postala je opsednuta kopkonjem po svom licu kako bi uklonila zamiljene
mane. Bila je u stanju zvanom poremeaj dismorfije tela, koje je verovatno blisko OKP-u. Na kraju je morala da
pomrai sva svetla u svom stanu i da prekrije sva ogledala. (Slian poremeaj - trihotilomanija ili kompulsivno
povlaenje kose, takoe moe biti povezano sa OKP-em.)
KAREN
Mnogo je tipiniji sluaj Karen, domaice i biveg zubarskog asistenta u svojim ranim pedesetim. Karen je
sakuplja. Njen problem je zapoeo kao bezazlen hobi iz ranijih godina njenog braka kad je sa svojim suprugom
Robom obilazila otvorene rasprodaje da bi jeftino kupila stvari za njihov dom. Ubrzo je Karen donosila kui
beskorisne krpe. Posle nekog vremena sve sobe su bile toliko ispunjene raznim krem da se vrata nisu mogla
otvoriti.
Kua je postala stovarite kojeega, ak je toliko stvari bilo nagomilano na tednjak da je samo jedna ringla
mogla da se koristi. Samo je jedan uzan puti bio prohodan i vodio je kroz dnevnu sobu, izmeu kesa sa raznim
stvarima i prepunjenih kutija. Sa esnaest maaka i etiri psa, koji su ponekad sebe olakavali iza tih gomila
kojeega, smrad bi postajao nepodnoljiv.
Karen se sea: ''Bilo nas je isuvie sramota da bilo koga pozovemo u goste''. Nije bilo nikakvog grejanja u kui
jer nisu palili vatru u pei zbog straha da ne izazovu poar. U celoj kui bilo je samo dve stolice koje su mogle da
se koriste. Ureaji bi se kvarili, a Karen i Rob ih nisu popravljali jer su se bojali da bi ih majstori koje bi
eventualno pozvali prijavili departmanu za zdravlje. Zatvorili su kapke na prozorima i pustili da biljke rastu
preko njih, tako da niko nije mogao da viri u stan. Rob je iveo u ovom lomu toliko dugo da vie situaciju i nije
smatrao toliko bizarnom. ''Na dom vie nije bilo mirno utoite. Postao je zatvor. Mi smo tonuli kao jedrenjak
koji je zavisio od vetra, od koga nije bilo ni traga''.
Pomo im je dola sluajno, kad je jedan od Kareninh kolega neoekivano doao. Karen se oseala toliko
ponieno, da je prekinula obilaske buvljih pijoca. Umesto na njih, sad je ila na rasprodaje knjiga. Onda je Rob
morao da napravi police za knjige da bi smestio sve knjige koje je ona donosila kui. Karen jo uvek nije traila
pomo, plaei se da bi mogla biti smetena u psihijatrijsku bolnicu. Najzad, u oaju, potraila je psihijatra koji
joj je predloio da jednostavno postavi deponiju pri ulazu i da oslobodi kuu. Karen nije imala nameru da to
uradi. ''Samo sam mogla sebe da zamislim kako istravam u dvorite, bacajui se na gomilu i silom bivam
odvuena u ludnicu - i sve to naoigled mojih suseda''.
Najzad, posle deset godina gomilanja pridruila se Opsesivno-Kompulsivnom Anonimnom Programu
(Obsessive-Compulsive Anonymous), programu iz dvanest faza pri Programu za alkoholiare. (Alcoholics
Anonymous). Tu je susrela nekog ko ju je ubedio da zapone dug proces ienja, koji bi trajao vie godina.
"Moja velika greka" kae Karen, "je bila u tome to sam mislila da treba da reim svoj problem sama. Imala sam
lani ponos. Nisam elela da iko vidi moju sramotu".
Na UCLA-i, uili smo Karen "etiri Koraka". Ona ih dri zapisane i zakaene na ogledalu u kupatilu koji je
opominju kad god primeti primamljivu rasprodaju ili privlaan predmet koji izviruje iz korpe za otpatke. Kad
Karen Preimenuje opsesiju i kae sebi: "Pusti to!", ona misli i na odbacivanje opsesivne misli, i otputanje elje
da zadrava jo jednu nepotrebnu stvar". Ako napravim dobar izbor", kae, "onda imam bolje miljenje o sebi.
Tada se za toliko pribliim jednom okruenju bez smea i neprilika. Postajem zdravija. Mogu da imam prijatelje.
Mogu da imam ivot!" Jedna od tehnika je da se razbesni na sve to to skuplja, jer joj je to upropastilo ivot. "Ne
samo da bacam stvari u korpe za smee, ve ih bacam osvetniki, kao da ih ubijam, kao da su nai ivoti zavisili
od toga, i po nekom dubljem znaaju, i jesu".
POZITIVNO PREIMENOVANJE
Na UCLA-i, pacijenti su zamoljeni da napiu eseje u kojima opisuju svoje simptome i kako
reaguju na njih - druga vrsta samousmeravajue terapije. Ovi eseji su nam takoe ponudili
izvanrednu biblioteku znanja o OKP-u. Kako su pacijenti sa OKP-em obino bistri i kreativni
ljudi, naini na koji se oni bore protiv bolesti ine fascinatno tivo.
Doana koja je godinama patila zbog malog glasa u svojoj glavi koji joj je stalno ponavljao
negativne misli, kao pokvarena ploa, napisala je kako je traila pomo u svojoj knjizi za
samoispomo.
Autor knjige joj je predloio da namesti gumicu na lanak ruke, kao deo tehnike ometanja,
i da je odapinje svaki put kad bi njen um poeo sa OKP- trikovima. Doana je napisala: "Sve
to sam dobila posle prvog dana je bila oteena ruka". Ono to joj je na kraju pomoglo nije
bila gume na narukvica, ve metoda U etiri Koraka. Prvo je poela da osea da moe da
kontrolie neto od svog ivota, kada je rekla sebi: "Ako neu da me voz pregazi (negativna
opsesivna misao), treba da se sklonim sa ina i pustim da voz proe". Ona je upotrebila
tehniku koju mi zovemo "raditi zaobilazei" OKP. Danas, pomou terapije ponaanja i
lekova, Doana je u stanju da kae: "Sunce obasjava moju duu".
Mark, mladi umetnik, iznosi svoju istinitu ivotnu priu koja zvui kao proba za horor film.
Njegov OKP je poeo jo u ranom detinjstvu sa molitvenim ritualima, a kad je ve bio u
ranim 20-tim, pomerio je fokus na kompulsije ienja. Morao je da oisti svoj stan dvanaest
puta (dvanaest je bio "dobar" broj) i onda da nae neku devojku i ima seks sa njom da bi na
neki kosmiki nain prebacio energiju ponovo na pravi put" i tako osigurao da neki lan
njegove porodice ne umre. Korienje ene na ovaj nain uinilo je da se osea loe, pa je
morao da oisti stan jo jedanput, neka vrsta rituala oienja. Jednog dana, poto je oistio
stan trinaesti put, etao se ulicom i "golub je bukvalno pao sa neba pred moje noge, mrtav sa
kljunom iz kojeg je curela krv". Oigledno, ovo je bio lo znak. Trinaest je bio lo broj; morao
je da isti jo nekoliko puta. Poto je to uradio, otiao je u kafe da rua ali kakve je sree bio
ovek u susednom separeu je itao novine sa naslovom: 'GDE GOLUBOVI IDU DA UMRU".
U redu, pomislio je, moram da istim jo malo. Napokon, poto je poistio svoj stan dvadeset i
jedan put, mogao je na miru da se odmori.
Neko vreme Mark je mislio da moe da prevari svoj OKP time to bi obrnuo situaciju, rekao
bi sebi da ukoliko uradi prisilne radnje, lan porodice e mu umreti. "Okej, Gos'n
Pametnjakoviu, reio sam tu stvar. Eto ti". Nije upalilo. Nove kompulsije su preuzele situaciju.
"Nauio sam svoju lekciju da ne moe da koristi preicu da doe do cilja. Ne pali, i uvek se
vraa kao bumerang". Proi e godine pre nego to e se osloboditi svoje kompulsije ienja:
''Jedanput sam zapravo morao da oistim stan 144 puta. Trajalo je mesecima''
Za Marka je prekretnica za vreme njegove terapije ponaanja dola kad je naao stan kakav
je eleo, ali ga je njegov unutranji OKP glas opominjao: "Ne, ne bi trebalo da se tu useli".
Brojevi u adresi nisu bili dobri brojevi. Mark je zauzeo stav: "Doavola, ne mogu da verujem
da u da dopustim da mi o ovako vanom izboru u mom ivotu odluuje OKP". Ovo je
Pozitivno Preimenovanje. Poto je Mark tu uselio, njegove misli o loim brojevima su nestale.
Rekao je sebi, kao to uvek sad sebi kae kadgod ga opsesivna misao uznemiri: "Ne moram to
da uradim. Ne moram nita oko toga da uradim".
Lara koja je patila od Turetovog sindroma, pored klasinog OKP-a, opisuje lepezu simptoma
od misli nasilja sa noevima do napada kompulsivne kupovine. Jedanput je zatraila pomo od
(Shoppers Anonymous) Programa Anonimni Kupac, da bi ubrzo saznala osnovne injenice o
OKP-u: Dok drugi anonimni kupci opisuju kako se ubrzaju i uzbude od kupovine, Lara uopte
ne uiva u svojim uestalim izlascima do prodavnice. Ona kae;"Moje opsesije su bolne. Nisu
nimalo prijatne. Kupim neto to mi ne treba, pa onda to vraam. Skoro da mi je vie vano to
vraanje, nego kupovina. Larino svedoenje pomae da se jasno istakne vana granica izmeu
OKP-a i problema sa kontrolom impulsivnih reakcija. Kod OKP-a, kao ponaanja za sebe, u
stvari se nikad ne uiva.
Lara je takoe dovoena do ludila opsesivnim strahovima da ne povredi sebe ili nekog
drugog, da ne uradi neto sramotno da se ne bi avion sruio na njenu kuu, ili da se autoput
koji prolazi neposredno iznad kue ne srui na nju. "To je kao da jedna opsesija pokree
drugu, a ova pokree treu. Ako ste videli pacova na tokiu, e to je slino ovome. Ili vonju u
zabavnom parku u Diznilendu, gde se korpa okree nemilosrdno brzo".
Lara nikad nije bila nasilna, tj. nije izvrila radnju odgovarujuu svojim mislima o nasilju.
Ljudi sa OKP-em to nikad ne urade. Kroz terapiju ponaanja nauila je da Preimenuje svoje
misli kao iracionalne, i da kae sebi: "To nije realnost. Preplaena si samo zato to to izgleda
toliko strano i neverovatno". Sada zna da moe da kontrolie takve misli i prisile, bez obzira
koliko su jake ili napadne. Jo uvek se bori sa opsesijama koje smatra za svoj dodatni teret koji
nosi svuda sa sobom i od koga ne moe da se odlepi.
Karla, radnica salona za lepotu, je postala toliko opsednuta idejom da e povrediti svoju
malu kerku, pa je razmiljala da je preda na usvajanje. To dete koje je toliko elela, toliko
dugo. (Imala je etrdeset godina kada je posle etrnaest godina braka rodila to dete). Karla,
koja je dobila pogrenu dijagnozu post-poroajne depresije, je imala panine napade - misli da
e ubiti svoju bebu su bile toliko jake da nije mogla ni da pogleda no ili makaze. "Bilo je to
kao da gledate film gde sebe skoro postavite na ekran i mislite: 'Boe, jesam li sposobna da
uradim tako neto?' Borila sam se s ovim svakog dana, po ceo dan". Samo joj je reenost da se
brine o svim potrebama svoje bebe dala snagu da nastavi. Ona je bukvalno bauljala na svojim
kolenima i rukama do kolevke da joj promeni pelene.
Njena erka ima sada est godina i Karla zahvaljuje Bogu svakog dana to je sada tu prisutna
da je gleda kako odrasta. Prolo je dosta vremena od kada su joj OKP-misli bile toliko jake da
je elela da bude negde smetena, toliko loe da je mislila da sebi oduzme ivot kako bi spasla
ivot svog deteta. Karla opisuje OKP kao vijugavi korov koji dok raste povlai sa sobom sve
vie nerazumnih misli. Ona je u tretmanu nauila da sebe odvoji od tih misli. Kad OKP misao
napadne, Karla sebi kae: "Prvo, moje ime je Karla, i drugo, ja imam OKP. Moj ivot nije
OKP". To je tako automatski, kae ona, da je to kao potpisivanje svog imena ili uzimanje ae
vode. Klik! Sijalica se upali u glavi. Njena odbrana je spremna. Potpuna svesnost i sposobnost
da Preimenuje se odmah pojavljuju, kod uma koji je pripremljen.
Iako su mnogi ljudi sa OKP-em nevoljni da drugima govore da imaju ovaj problem - bilo
zbog stida ili zbog straha da ne izgube posao ili su verovatno nauili da ljudi jednostavno ne
ele da o tome sluaju - Karla nalazi veliko olakanje u poveravanju svoje tajne drugima. Ona
dosta radi kao dobrovoljac, pa to ukljuuje pomaganje ljudima sa fizikim problemima. "Za
mene, rei: 'Hej, ja imam OKP. Kako vam mogu pomoi?', je skoro isto kao izlazak iz uvek
zatvorene prostorije". Uvebavanje vaeg uma da misli: 'Kako vam mogu pomoi?' - to je
terapija ponaanja sa velikim slovom T".
''Naravno," kae Karla, "Poelim da postoji neko super sredstvo sa kojim bih mogla da budem
primljena u bolnicu, podvrgnem se operaciji, i da izaem zdrava. Ali to nije tako". Terapija
ponaanja je sledea najbolja opcija, i na neki nain i bolja kada rezultira u razvoju celokupne
svesnosti uma kod linosti.
Sada kad razumete korak 1.Preimenovanje - nazivanje OKP-a njegovim pravim imenom -
predstaviu vam korak Ponovnog Odreivanja i pripisivanja. U sutini Ponovno Odreivanje i
pripisivanje nije nita drugo do pripisivanje krivice za va OKP, tamo gde i pripada - vaem
zaglavljenom mozgu.
Ponovno Odreivanje i pripisivanje odgovara na ta pitanja koja proganjaju: "Zato me to
toliko mui? Zato to ne nestaje?"
OKP ne nestaje zbog toga to je to medicinsko stanje. Tako na primer, neko sa
Parkinsonovom boleu bi mogao da zakljui: "O, ja nita ne valjam. Zato ne mogu da se
kreem istom brzinom kao i svako drugi?" Osoba sa Parkinsonovom boleu mora da se
presabere i kae: "Zato to imam medicinski problem, ja moram da se prilagodim takvom
stanju tog problema". Vi se morate prilagoditi stanju zvanom OKP i maksimizirati vae
funkcionisanje. Vi niste rtva. Vi radite na problemu.
Korak 1. je Preimenovanje.
Preimenovanje nee uiniti da neeljene misli i potrebe odmah nestanu, ali e vas
prirpemiti za promenu vaih reakcija u ponaanju u odnosu na njih.
Kada menjate vae ponaanje, vi menjate i va mozak.
Korak 1. Preimenovanje
Korak 3. Refokusiranje
Korak 2.: Ponovno odreivanje i pripisivanje, odgovara na pitanja ''Zato ove dosadne misli,
prisilne potrebe i ponaanja ne nestaju? Zato me stalno mue? emu treba da ih pripiem?''
Odgovor na ova pitanja jeste da gore napomenuti simptomi ostaju uporni zbog injenice da su to
simptomi opsesivno-kompulsivnog poremeaja (OKP-a), stanja za koje je nauno dokazano da je
vezano za biohemijsku neravnoteu u mozgu koja uzrokuje da va mozak pogreno radi. Sad postoje
jaki nauni dokazi da deo vaeg mozga koji radi slino menjau kod automobila, ne radi ispravno.
Zbog toga se va mozak ''zaglavi u brzini''. Posledica ovoga je da je ua vas teko da menjate
ponaanja-aktivnosti. Va cilj kod koraka Ponovnog Odreivanja i Pripisivanja jeste da shvatite da
razlog zbog kojeg su te misli i potrebe takve lei u vaem kabastom mozgu (pogledati shemu na str.
XXXIII).
THE FAR SIDE GARY LARSON
LANA UZBUNA!
Jedna ena iz moje sedmine terapijske grupe za OKP je tako dobro rekla: "Terapija ponaanja
unitava la koju nam anksioznost saoptava". Drugim reima jaina i izopaenost ovih misli
ili potreba nije slabost linosti ili psiholoki problem. To je jednostavno lana uzbuna
uzrokovana kratkim spojem u mozgu. Razmiljanje u ovakvoj analogiji bi trebalo da pomogne
da shvatite pravu reakciju na ovakve potrebe. U sred noi se pokrene auto-alarm. To vas
probudi i vi postajete uznemireni i ljuti. Ali samo bi budala leala u krevetu okreui se s
jedne na drugu stranu, pokuavajui svojom voljom da zaustavi alarm. To se nee dogoditi.
Veoma je verovatno da alarm reaguje na kratak spoj koji je uzrokovao pogreni signal.
Razumna osoba se trudi da ignorie alarm, misli o neem drugom, i ponovo odlazi da spava.
Kada vam OKP poalje pogreni signal - poruku, vi ne moete da ga oterate ali ne morate da
postupate na osnovu njega. Prvo ga Preimenujte, a zatim Ponovo Odredite i dodelite mu pravi
atribut. Onda recite sebi: "Ja neu ovo da radim. Ja ne elim to da radim. To nisam ja, to je moj
OKP".
U borbi sa kompulsijama ili prisilama, imali smo uspeha u korienju petnaestominutnog
pravila: kada vas savlada prisilna potreba da izvravate kompulsiju - prisilnu radnju, pokuajte
da saekate petnaest minuta. Ovo nije samo pasivno ekanje. To je period ekanja u kome vi
aktivno sebi govorite: "Ovo nisu prave misli. Ovo su pogrene poruke iz mog mozga". Ako u
roku od petnaest minuta prisilna potreba pone da slabi, a to se esto deava, poinjete da
uviate da imate oseaj kontrole nad vaim OKP-em. Vi niste vie pasivna rtva.
Besmisleno je sedeti i stalno biti zaokupljen mislima o tome kako e vam biti uasan ivot
ako uradite to to vam sugerie strana, prisilna, opsesivna misao. Vi to neete uraditi. Zato
ne? Zato to vaa prava linost ne eli to da uradi. Zamislite teke puae koji moraju da se
odreknu od puenja zbog svog zdravlja. Oni moda nikad nee biti potpuno bez elje da pue
cigarete, ali oni mogu da prestanu da pue tako to e promeniti svoje ponaanje u reakciji na
potrebu da pue. Vremenom i potreba za puenjem nestaje.
Zapamtite da OKP nije neko zadovoljenje skrivenih elja. To je jednostavno pokvarena maina.
OKP moe da imitira realnost, ali realnost nikada ne imitira oseaj OKP-a. Ova injenica
dovodi do veoma vanog principa: Ako oseate da to moe biti OKP, onda je to OKP! Da je to
realnost, ne bi se osetila ak ni mogunost da je to OKP.
OVO JE RAT
Koraci Preimenovanja i Ponovnog Odreivanja se obino izvravaju zajedno zbog toga to
jedan drugog pojaavaju, odnosno zato to celokupna svesnost uma (Nepristrasni Posmatra) i
svesno razumevanje da je to jedan signal iz vaeg mozga sa pogrenom informacijom, obino
idu zajedno. Ove tehnike su osnova za izgradnju monog sistema za odbranu protiv ovog
neprijatelja OKP-a. Moete zamisliti to kao jednu platformu na koju moete stati i odatle
posmatrati suludu i budalastu prirodu OKP-a, i sa koje moete planirati vae protivnapade.
Bez obzira koliko su neprijatna oseanja, kad stanete na tu platformu, vi vladate situacijom.
Istina je na vaoj strani.
Bilo je sluajeva kada bi Barbara koja je imala opsesije oko proveravanja i zakljuavanja
stvari (seate se Kafe?) dola kui sa posla pod velikim stresom od svojih opsesivnih misli-
'Da nije nekog udarila dok je vozila? Da nije stavila poslovni ugovor u pogrean koverat? Da li
je to pismo koje je stavila u potansko sandue zaista i otilo?' - pa bi morala odmah da ode u
krevet. Ali ona ne bi sebi doputala da zaspi zato "to bi je to bre dovelo do novog dana sa
novim napadom OKP-a. Ja bih samo leala u krevetu kao bolesnik, i oputala se. Moj ivot se
vukao s danima i onda se od njih oporavljao. I tu je bila i strepnja od sledeeg dana".
Danas, deset godina poto je prvi put imala simptome OKP-a i est godina otkad je poela
da primenjuje samousmervajuu terapiju ponaanja, Barbara moe da kae da su njeni
preostali simptomi OKP-a "samo mala neprijatnost, kao to svakog dana moramo da oistimo
zube".
Posle etiri godine patnje osetila je kao da gubi bitku. Nekoliko stvari se nadovezalo i
doprinelo njenom oseaju poraza. Jednom kada je za vikend otila iz grada bila je sva obuzeta
strahom da je ostavila vrata od stana nezakljuana, iako ih je naravno zakljuala. Barbara je
onda pozvala vlasnicu kue, rekla joj da nije zakljuala vrata i zamolila je da ih zakljua.
Prirodno, nije rekla da zapravo nije bila sigurna u to da li ih je zakljuala. "Nisam elela da
misli da sam udna i nestabilna". Desilo se neminovno. Vlasnica je tada otkljuala vrata. Kad
se Barbara vratila i nala vrata otkljuana, shvatila je: "Ne mogu ak ni da nabrojim sve ljude
koji bi mi pomogli na ovakav nain, jer na kraju, sabotiram samu sebe". Po prvi put osetila se
zaista poraenom.
Negde u to vreme njeni mnemoniki patenti (za podseanje) su gubili na svojoj inovaciji i
delotvornosti. Isprva, mogla je da kae: "Dobro, sad zakljuavam vrata. Nosim plavu koulju.
Danas je utorak". Onda kada bi dola na posao, rekla bi sebi: "Okej, plava koulja .Utorak.
Vrata moraju biti zakljuana". Ali ova tehnika vie nije uspevala. Mozak je poeo da joj govori.
''Aha! Moda si isto tako nosila plavu koulju i u ponedeljak".
Tih dana je bila primorana da dolazei na posao jednog jutra u tani ponese aparat za kafu i
peglu, i da ih krije tu na poslu. Bila je posramljena. "Imala sam problema sa vrednovanjem sebe,
u vezi sa mojim OKP-em, a i zbog mog poloaja na poslu, profesionalno (stalno je radila loiji
posao). Povrh svega toga, nije mi trebalo da se sazna da u tani imam i peglu".
Kada je saznala da ima biohemijski poremeaj i da moe sebi da pomogne kroz terapiju
ponaanja, poela je da napreduje. Barbara kae: "Va mozak moe da zapadne u tako loe
stvari. Kaete: 'Da li je tednjak iskljuen? Da li je iskljuen? I onda doete do take kad kaete:
'Dobro, ta je iskljueno? Kada okrenem ruicu na poziciju iskljueno, kako zaista znam da je to
zaista i pozicija za iskljueno?'"
Kad joj je stanje bilo najgore, nije mogla da pobegne ni na odmor: Proveravala bi tednjake
drugih ljudi. Ako ne bi to radila, njen mozak bi joj govorio da e se dogoditi neka strana
katastrofa.
Koristei potpunu svesnost uma kad god je neto proveravala, Barbara je mogla da ignorie
svoje prinudne potrebe OKP-a, znajui da je iskljuila tednjak ili zakljuala vrata. Ona sebi
kae: "Bolest je to to me ini nesigurnom. I dok imam oseaj da tednjak nije iskljuen, ja sam
ga proveravala sa potpunom sveu i trebalo bi sad da se udaljim" . Njen OKP je ne ometa vie u
velikoj meri. To je vie "prisustvo u mom ivotu, tako stvarno i uporno na svoj nain kao dete
koje plae i trai". Ona zna ta da uradi kad njen malian plae. Takoe zna ta da uradi kad
neto trai njen OKP.
Sluaj je hteo da je Barbara zatrudnela u vreme kad je poela sa terapijom, i ona smatra da joj
je trudnoa pomogla u ubrzavanju procesa leenja. Kao to znamo stres pojaava OKP-
simptome. Kad je Barbara zatrudnela, stepen vanosti stvari se za nju izmenio. "Nisam vie
brinula toliko za posao, koliko sam se brinula da ostanem mirna i bez stesa za vreme trudnoe.
Samo sam odluila, 'Pa dobro ako pismo i ode sa puno greaka, koga je briga?' Znala sam da se
ne vraam vie na to radno mesto. I moji simptomi opsesivno-kompulsivnog poremeaja bi se
smanjili". tavie, broj njenih greaka nije porastao.
Svako ko ima OKP e vam rei da je odbijanje da se povinuje prinudnim potrebama ili
prisilama veoma teko. Bolno je re koju najee ujem.
Doti je izvravala gomile bizamih rituala iz straha da se neto ne dogodi oima njenog sina.
Ona opisuje odbijanje da izvri prisilu kao gubitak starog prijatelja. Uvek kaem: OKP je kao
prijateljski neprijatelj. To je neto ega hoete da se otarasite, ali je isto tako i deo vas od kojeg
ne odustajete. Lake je da izvrite ritual, nego da se izborite protiv oseanja. Neki put moemo
da koristimo kompulsije da bi izbegli da se suoimo sa neim to ne elimo da radimo ili
nekom nepoeljnom osobom. Ali sad znamo da je to pretplata na bol za ceo ivot.
Jedna od osoba sa OKP-em veoma dobro opisuje ta se dogaa sa onima koji se ne odupru:
"Loe navike naprave brazde u vaem mozgu". I te strane, uznemirujue misli se zaglavljuju
ba u tim brazdama.
ZAGLAVLJENI U BRZINI
Kod terapije ponaanja mi pokuavamo da objasnimo pacijentima ta se dogaa u njihovim
mozgovima tako da oni koriste svoj korteks da sebi pomognu, kako bi prekinuli sa neispravnim
ponaanjima. Poto je njihov automatski menja pokvaren, moraju da koriste korteks da bi se
prebacili na neki korisniji posao. Ja kaem svojim pacijentima: "Vama kao da je sueno da
imate lo runi menja. U stvari, ni taj vam ne radi kako valja. Zaglavljuje se. Teko se pomera,
ali uz napor, vi moete da prebacijete te brzine sami". Nije lako. To je teak posao, jer je menja
zaglavljen. Ali, ako stalno prebacuju ove brzine tako to e svesno menjati svoja ponaanja, oni
zapravo poinju da popravljaju svoju automatsku transmisiju, menjajui metabolizam striatuma.
Koristei korteks oni rade tako to zaobilaze greku u striatumu. Lepota ove tehnike je da oni
ovim ine da polako automatski prenos brzine pone ponovo da radi. Kako radite na tome,
postaje sve lake da prebacujete brzine i da menjate vae ponaanje.
Pri terapiji postoji takoe promena kod funkcije cingulatni-girus-a u onom delu korteksa koji
je odgovoran za oseaj da e neto strano da se dogodi ako ne izvrite prisilu - kompulsiju. Pre
terapije, cingulatni-girus (cingulate-gyrus) je tesno vezan za prefrontaini korteks, to je
verovatno i razlog da opsesivne misli i prinudne potrebe prati tako jak oseaj straha. Ovo je
jedan od glavnih problema kod OKP-a. Poto osoba proe kroz metodu etiri Koraka,
prefrontaini korteks i cingulat girus se razdvoje i ponu opet slobodno da rade, a strah i strepnja
se znaajno smanjuju.
Brojna neuroloka istraivanja su pokazala da kad bazaina ganglija ili striatum ne radi
ispravno, automatska kontrola kretanja je prekinuta i korteks mora da pomogne. Svesna misao
je potrebna da bi kontrolisali prebacivanje sa jednog ponaanja na drugo. Kod osobe sa
Parkinsonovom boleu, pokvarena automatska transmisija u striatumu dovodi do krutosti
kretanja i problema sa ukljuenou (odnosno iskljuenou). Menja je zaglavljen i osoba
mora da misli o svakom i malom pokretu ili koraku.
Kod Tureovog sindroma (Tourette's syndrome) bolesti koja je genetski srodna sa OKP-em,
kod osobe se razvijaju hronini viestruki tikovi, ili nagli pokreti i glasovi koji se dogaaju bez
upozorenja ili nagovetaja. Problem je - kao to verujemo da je i kod OKP-a, u striatumu koji
ne moduilira ispravno za korteks. tavie, naunici znaju da ljudi koji imaju oteenje na
bazalnoj gangliji, ili na eonom delu mozga, stalno izvravaju neku radnju-ponaanje,
ponavljajui je i onda kad im to vie nije potrebno i zapravo postaje tetno po njih. Osoba sa
OKP-em izvrava ritual kao reakciju na opsesivnu misao, a sve vreme znajui da to nema
smisla. Kao i kod ovih drugih stanja - bolesti, verujemo da razlog lei u pogrenom
funkcionisanju modulacije (pravilnog obavetavanja - usaglaavanja) korteksa od strane
putamena - automatske transmisije i nukleus-kaudatusa - sistema za preiavanje delova
striatuma ili bazaine ganglije.
Dok od etrdeset osoba, jedna ima OKP, OKP se javlja kod jednog od pet lanova porodice, ili
roaka onih koji imaju Tureov sindrom (Tourette's syndrome). Jedna polovina, do dve treine
samih ljudi sa Tureovim sindromom daju evidenciju koja podrava teoriju o genetskoj
asocijaciji ovih bolesti. esto rtve Tureovog sindroma dobiju i bolan artritis ili tendonitis u
zglobovima, zbog intenzivnih i naglih pokreta koje uzrokuju motorni tikovi. U sutini, oni
dobijaju jaku napadnu potrebu da se kreu, i onda izvravaju tikove da bi sebi olakali
neprijatno oseanje. Oni takoe mogu da dobiju glasovne tikove, koje obino poinju
prinudnom potrebom da se stalno nakaljavaju "istei grlo", koji kasnije mogu da prerastu u
razne neartikulisane uzvike ili druge glasove. Ili pak mogu da ponu da viu sramotne rei ili
rasistike uvrede, bez svoje volje, to ih dovodi u teko stanje stresa. Stres pojaava njihove
prinudne potrebe, kao to je to sluaj i kod OKP-a. Preliminarni podaci sa snimaka PET-
skenerom pokazuju da putamen, deo striatuma koji se nalazi uz nukleus-kaudatus a upravlja
kretnjama tela, menja metaboliku aktivnost kod ljudi sa Tureovim sindromom. Mnogi ljudi sa
OKP-em imaju i motorne tikove, a mnogi ljudi sa Tureovim sindromom dobiju kompulsivne
simptome. Verujemo da je zajedniko za obe bolesti to to deo korteksa- verovatno motorni
korteks kod motornih tikova ili prefrontaini korteks kod opsesija i kompulsija - nisu ispravno
modulirani od strane odgovarajuih delova striatuma (problemi u putamenu su u vezi sa
tikovima, a problemi u nukleus-kaudatusu vezi sa OKP-em). Tako da su problemi u ove dve
bliske strukture mozga koje moduliraju ili filtriraju pokrete najednoj strani i misli na drugoj
izvor dva genetski povezana stanja koja su uzrok tekoama sa napadnim pokretima (motornm
tikovima), kod Tureovog sindroma, ili tekoama sa opsesivnim mislima kod OKP-a.
TI PRAGMATINI PRIMATI
Prednji-eoni deo mozga je deo gde se odvija najnaprednija obrada podataka i reavanje
problema. Zbog prirode strukture mozga koja alje informacije donjem delu eonog dela
mozga - prefrontainom korteksu, izgleda vrlo verovatno da se i reavanje problema koji
ukljuuju emocionalne probleme takoe tu odvija. Istraivanje T.Rolsa (Rol1s), psihologa
ponaanja na Oksfordskom Univerzitetu, je dalo neke interesantne podatke koji mogu da budu
vani za razumevanje uloge mozga kod simptoma kao to je OKP.
Rols je eleo da sazna ta se zaista dogaa u mozgu kada se stalno ponavljaju neispravna
ponaanja ili uporna ponaanja, pa je trenirao rezus-majmune da izvre jedan prost zadatak. Na
primer, majmuni su nauili da bi svaki put kada bi se pojavio plavi signal bili nagraivani
crnim sokom od kupine koji su lizali sa kraja cevi. Majmuni su zaista voleli sok i radili bi
veoma naporno da naue ponaanja koja bi im obeavala ovakvu nagradu. Majmuni su uili
brzo; kada bi se pojavila plava boja, -tap, i sok je bio u cevici. Majmuni su tako radili sreno i
efikasno, liui cevicu u odgovarajue vreme. Preko elektroda koje su bile postavljene na
njihove mozgove, Rols je otkrio da kada su shvatili da odreena boja znai da e se pojaviti
sok, elije u prefrontalnom korteksu bi se palile odmah po pojavi te boje. Jasno je da je
prefrontaini korteks bio sposoban da se prikljui na signale koji su znaili "sok dolazi".
Rols je znao da kao to su majmuni voleli sok, tako su i mrzeli ukus slane vode. Kada je
majmunima ponudio kau sa slanom vodom, oni su ubrzo napravili vezu izmeu kae i slane
vode, tako da bi uskoro i sama pojava kae uzrokovala paljenje susednih elija u frontainom
korteksu, kako bi pomogle majmunima da se povuku i izbegnu slanu vodu. To znai da postoje
elije u prefrontalnom korteksu koje se aktiviraju - pale kad postoji neto to elimo i isto tako
postoje elije koje se aktiviraju kad neto elimo da izbegnemo. Prilino je jasno da je
prefrontaini kortks kod majmuna bio ukljuen u prepoznavanju stimulusa iz okruenja i za
obavetavanja majmuna o tome: " Hej, ovo je neto to eli. To je neto to ne eli"
Sledee to je Rols eleo da vidi ta e se dogoditi ako prevari majmune. Sada su majmuni
morali da naue da e im zeleni a ne plavi signal doneti sok. U prvom pokuaju, kada su
majmuni polizali cevicu odreenu za plavi signal i naili na slanu vodu umesto soka, druge
elije u njihovom prefrontalnom korteksu su reagovale mnogo jae i sa mnogo duim
vremenom njihovog paljenja nego elije koje bi se palile kad su stvari ile kako su oni
oekivali.
Vano je primetiti da te elije koje su reagovale i palile se u duim intervalima u mozgovima
majmuna, nisu tako reagovale na ukus slane vode izvan eksperimenta. Ono na ta su elije
reagovale je bila injenica da su majmuni napravili greku. U stvari, prefrontaini korteks je
reagovao i onda kad majmuni nisu dobili nita, kada bi oekivali da dobiju sok. Posle jednog do
dva pokuaja majmuni su prestali da liu cevicu vezanu za plavi signal. Brzo su nauili da
plavi signal nije taj koji obavlja posao za njih i da je tada za njih zeleni signal bio poeljan. To
to se izgleda deavalo je da poto su majmuni saznali da su bili prevareni i sada morali da
menjaju svoje ponaanje kako bi dobili eljeni sok, prefrontaini korteks bi napravio promenu da
bi im pomogao da odmah prepoznaju zeleni signal kao poeljan. Prefrontaini korteks je u stanju
da prepozna i tane i pogrene odgovore. To je "pravi sistem za otkrivanje greaka"-i pogreni
odgovori su ti koji ine da njegove elije reaguju tako jako i dugo.
Rols je nedavno spekulisao da bi ovakvi odgovori na otkrivanje greaka u prefrontalnom
korteksu mogli da ukljuttiu i emocionalne reakcije na situacije koje uzrokuju frustraciju.
Razumno je oekivati da aktivnost u prefrontalnom korteksu moe da bude u vezi sa
unutranjim oseanjem da neto nije u redu i da treba da bude ispravljeno odreenom
aktivnou - ponaanjem. Majmuni su reagovali tako to su promenili svoje ponaanje. Kod
pacijenata sa OKP-em, ovo "kolo za otkrivanje greaka" moe da postane hronino aktivno na
neispravan nain, ili neodgovarujue neaktivno, verovatno zbog kvara delova bazalne ganglije
zaduenih za preiavanje. Ovo bi moglo da rezultira u stalnim upornim i napadnim mislima,
ili oseajima da neto nije u redu. Cingulatni girus, koji ima veoma bliske interakcije i sa
prefrontainim kortekskom i nukleus-kaudatusom, moe dosta da pojaa to duboko oseanje
straha.
Eksperiment sa majmunima nam je pomogao da razumemo zato ljudi koji imaju oteen
prefrontaini korteks imaju problem sa preteranom upornou. Ako je sistem za otkrivanje
greaka pokvaren, ljudi imaju tekoe da prepoznaju prave greke, i skloni su da stalno
ponavljaju stare navike. Ali, eksperiment sa majmunima nam je takoe pomogao da razumemo
ta se dogaa kod OKP-a. Seate se da kad su majmuni ugledali neto to nisu eleli,
prefrontalni korteks je reagovao tako to je slao sledei signal: " To nije dobro, neto nije u
redu". Ali ono to je inilo da njihov prefrontaini korteks reaguje veoma jako, je bilo kada su
pogreili i kad plavi signal vie nije asocirao na sok. Intenzivna reakcija korteksa moe da
stvori oseanje da neto nije u redu". Ako sistem za otkrivanje greaka pone stalno da reaguje
ponavljajui svoje alarmirajue signale, to moe da stvori hronino oseanje "da neto nije u
redu," i vodi osobu do toga da u oaju stalno ponavlja odreene radnje i pokuava da "ispravi"
to oseanje. ta bi mogao da bude uzrok ovome? Mi znamo da je sistem za otkrivanje greaka
u frontainom korteksu vrsto povezan za nukleus kaudatus, koji ga modulira odnosno
podeava i usaglaava se s njim, i moe da ga iskljui tako to uzrokuje prebacivanje brzina na
drugu aktivnost-ponaanje. Sada postoje izvanredni dokazi iz raznih brojnih naunih
istraivanja da oteenje bazalne ganglije (iji je jedan deo nukleus-kaudatus) moe da bude
uzrok stvaranju OKP-a, sa njegovim stranim oseanjima "da neto nije u redu" koja vas ne
naputaju.
Krajnja posledica problema u nukleus-kaudatusu moe biti zaglavljivanje sistema za
otkrivanje greaka u jednoj poziciji koja oznaava "ukljueno", to dovodi do oseanja "da
neto nije u redu" koje ne odlazi. Prema naoj teoriji, poto je prefrontalni korteks moduliran -
usaglaavan od strane nukleus-kaudatusa, kad modulacija u nukleus-kaudatusu ne radi kako
treba, onda prefrontalni korteks postaje hiperaktivan i osoba ima strane misli i oseanja koje
vode ka kompulsivnim ponaanjima koje osoba izvrava u oajnikom pokuaju da se oslobodi
tih oseanja. Na nesreu, ova ponavljajua ponaanja samo ine da se ta oseanja pogoraju.
Jedini nain da se ovaj zaarani krug prekine jeste da se promeni ponaanje. Kao to ete videti,
tu sad lekovi mogu biti od koristi.
Vana uloga prefrontalnog-korteksa kod stranih prinudnih potreba i prisila OKP-a, se sve vie
pokazuje i dokumentuje. U skoranjem istraivanju u Optoj Bolnici u Masausetsu (Massa-
chusetts General Hospital), korieno je PET skeniranje za merenje promene u krvotoku kod
osoba sa OKP-em. Istraivai su postavili osobe sa OKP-em u skener zajedno uz neku prljavu
rukavicu ili neki drugi predmet za koji su bili sigurni da e da uznemiri tu osobu, koja bi morala
da bude tu uz prljavu rukavicu, alei se, i brinui zbog zagaenja. Ono to su ovi istraivai
videli bilo je jasno poveanje aktivnosti prefrontainog korteksa, naroito na levoj strani mozga,
kada bi se pacijentovo stanje pogoralo.
Ovo otkrie je od naroitog znaaja zato to sada imamo podatke koji ukazuju na vezu izmeu
metabolizrna prefrontainog korteksa na levoj strani i reagovanja na tretman kod OKP-
pacijenata. U naem eksperimentu na UCLA, pacijenti koji nisu uzimali lekove, su bili snimani
PET-skeniranjem, pa su onda deset nedelja radili u saznajnoj samoterapiji ponaanja, i onda
opet ili na skeniranje. Posle terapije, postojala je veoma znaajna korelacija izmeu smanjene
metabolike aktivnosti levog prefrontainog korteksa i smanjenja simptoma OKP-a, pacijenti
koji su pokazali najvei napredak imali su najjasnije izraeno smanjenje metabolizma levog
prefrontainog korteksa. Samo je terapija ponaanja, bez lekova - isti metod kojem vas ja
poduavam u ovoj kqjizi - uzrokovala ovu prornenu.
UVAJUI VERU
Mnogi ljudi se pitaju o ulozi vere ili molitve u leenju OKP-a. Sigurno je da se skoro svaka
osoba koja ima OKP u neko vreme molila za osloboenje od stravinog oseaja koji ova bolest
sobom donosi. Sa dubokom poniznou, oni bi molili bilo koju silu, natprirodnu ili neku drugu,
da ih oslobodi od intenzivnog bola koji im stvaraju opsesivne misli i prisile. Ono za ta treba da
se mole je, ne da nestanu OKP simptomi- to se verovatno i ne bi desilo - nego da imaju snage
da se izbore protiv OKP-a. Postoji razumljiva tendencija kod ljudi sa OKP-em da budu
demoralisani, da ak ponu sebe da mrze zbog oseanja krivice i nedovoljne sposobnosti. Jedna
od najveih nagrada za uspenu terapiju ponaanja, naroito za duhovnu stranu, je da ljudi sa
OKP-em naue da sebi oproste zbog svojih stranih misli, i da shvate da simptomi nemaju
nikakve veze sa njihovim duhom ili isto tom uma, ve da imaju veze sa medicinskim
problemom.
Korienje znanja da ojaate vau volju i osnaite vau uverenost u borbi zaobilaenja
tih misli i prisilne potrebe, jeste kritina taka mentalne intervencije u samotretmanu OKP-a.
Treba vam veliko oseanje vere u svoje snage da bi se oduprli tim prisilnim potrebama, tako to
ete usmeriti vae misli dalje od vaih simptoma i tako to ete fiziki da se uklonite sa mesta
koja podstiu vae simptome - da se udaljite od umivaonika ili da se udaljite od vrata.
Prihvatanje da je bolna opsesivna misao van vaih moi da je uklonite - i da je ta misao
samo OKP - omoguuje vama, rtvi, da vidite sebe kao duhovno bie koje moe da se
odupre neeljenoj napasti. I uvek imajte na umu bar dva principa. Prvo, Bog pomae onome
ko sam sebi pomae. Drugo, anjete ono to ste posejali.
Skoro da je nemogue da se borite protiv neprijatelja tako zloudnog kao to je OKP ako
ste ophrvani oseanjem mrnje prema sebi. Potreban je ist um. Ispravno usmerena molitva
moe da bude veoma efikasna ali i bilo ta to vam pomae da razvijete unutranju snagu,
veru i samouverenje potrebno da bi ste dostigli to stanje celokupne svesnosti uma, koje e
vam poveati napredak na putu vaeg oporavka. Mo Nepristrasnog Posmatraa moe da
vodi vau unutarnju borbu protiv potreba da uradite prisilu, nasuprot paralisanom pasivnom
sedenju i sluanju neke budalaste opsesivne misli.
Rad na svesnom samo tretmanu bio-ponaanja (cognitivebiobehavioral) zaista se moe
posmatrati kao jedan put duhovnog samoproienja. Zapamtite: "Rauna se ono to
uradite, a ne kako se oseate". U terapiji ponaanja treba da skoncetriete va napor i da
koristite volju da bi ste uradili pravu stvar - izvrite neku svrsishodnu akciju i otpustite tu
vau preveliku brigu o vaim oseanjima i stepenu udobnosti. Vi izvravate Boje delo u
pravom i istinitom smislu rei, dok izvravate medicinsku tehniku samotretmana koja menja
hemijske procese vaeg mozga, poboljava vae funkcionisanje i otklanja veliki deo
simptoma OKP-a.
Jaanje vaeg kapaciteta da vebate vae duhovne snage i volju na svrsishodan i pozitivan
nain ima dalekosene povoljne rezultate koji su na vie naina vaniji od jednostavnog
leenja, pa i od samog izleenja od bolesti.
Kajl
Kajl (Kyle) slubenik zalone kompanije, godinama se borio sa mislima o nasilju- da ispali metak sebe, da skoi
kroz prozor ili da se izranjavi. Ponekad je mislio da bi jednostavno trebao da se ubije i da zavri s tim. Molio se:
"Ako je oruje u blizini, i ja to uradim, molim Te, nemoj me poslati u pakao". Njegove opsesije su bile "kao film
koji je prolazio kroz moju glavu stalno se ponavljajui". Opisivao je svoj OKP kao udovite. Kroz terapiju
ponaanja je nauio: ''Ja mogu da se cenjkam s tim, mogu da ga zaustavim". Sad kad prelazi ulicu ne mora da
pritiska dugme za "Prelaz peaka" (Walk) odreeni broj puta, u strahu od mogueg smrtonosnog udarca vozila.
Kae: "Okej, pritisnuu ga ponovo sledee godine" i onda prelazi ulicu.
Domingo
Domingo ima punu torbu opsesija, ukljuuiui i uasno oseanie da ima brijake otrice zakaene na vrhovima
prstiju svojih ruku. Rekao je: "Svaki dan je OKP tu. Nekih dana dolazi u talasima. Neki dani su skoro normalni,
o neki su strani. Onih stranih i jadnih dana, sebi kaem: 'Samo ima lo dan.'" Na ormariu u njegovom
kupatilu nalazi se zalepljena slika na ogledalu, slika mozga sa OKP-em, kolor fotografija snimka PET skenerom,
ista ona koja je priloena u ovoj knjizi. Kad stvari krenu nagore, on usredsredi svoju panju na tu sliku:
"Kaem sebi 'Okej, ovo je stvarnost. Ovo je razlog zbog ega se oseam ovako.'" To mu daje snagu da istraje i
pomae da se njegov bol ublai". Kad sazna sa im se bori, to ti olakava borbu. "Dom ingo je jedan od onih
iji smo mozak snimili skenerom. Kad gleda na svoj snimok smeje se i kae "Ovde je bio poprilino u poslu".
Roberta
Roberta, koja je dobila strah od vonje svog automobila jer je imala stalne opsesije misli da je nekog udarila,
prvi put je potraila pomo kod lekara terapeuta, sledbenika Frojda. On joj je govorio o mogunosti da je bilo
neto u njenoj prolosti to ioj je uzrokovalo opsesiju. Posmatranje svoje prolosti nije ni malo pomoglo. Ono to
ioi je pomoglo je terapija ponaanja (behaviorol theropy). Jedanput kad je shvatila da je problem biohemijske
prirode, rekla je: "Opustila sam se. Nisam bila toliko uplaena. Prvo, izgledalo je kao da to ima kontrolu nada
mnom. Sada, poto ve ne mogu izbei do se to dogaa, mogu sebi do kaem ''Ovo je pogrena poruka i oseam
do imam kontrolu nod njom ''. Vei broj dona moe do vozi gde god zaeli, po to vie ne mora da meri svoje
potrebe i elje do ide negde protiv svojh velikih strahova: ''Jednostavno idem mojim pravim putem".
Brajan
Brajan (Brian) prodovac automobila koji ie imao morbidan strah od sumporne kiseline iz akumulotora, takoe je
imao iskustvo so terapeutom sledbenikom Frojda koji mu je davao dijagnozu skoro svakog mentalnog
poremeaja, osim OKP-a. Jedan teropeut je pokuao do ga lei osnovnom terapijom izlaganja. Brajan se
nasmejao dok se seao: "Uao sam u kancelariju kod tog oveka i na stolu su bile dve olje sa sumpornom
kiselinom. Rekao sam: ''Adios mome, ja odlazim odavde!' Nije dolazilo u obzir da bih to mogao da radim".
Brajanovi OKP-strohovi i prisile su postale toliko nadmone, da kako je rekao "samo sam eleo da izaem iz
svoje koe, jednostavno da iskoim napolje". Rekao je jednom doktoru: "Ne posedujem pitolj, i to je vraki
dobro jer bih dosad sebi razneo glavu".
U samousmerovajuoj terapiji ponaanja Brajan je poeo da koristi etiri Koraka. Mahao je glavom dok je
opisivao kroz to je sve proao:
"To je rad. To je rad, kaem vam. To je rat". Momenat istine je doao kada je na novom poslu u preduzeu za
prodaju automobila primetio est kutija so poreanim akumulatorima u njima, koje su bile udaljene otprilike
pedalj od njegovih vrata. Njegova prva instiktivna reakcija je bila da naredi do se one uklone. Onda je rekao sebi:
"Ne, mora do se spusti no zemlju, zauzmi stav i bori se". Ostavio je akumulotore gde su, i oni su jo uvek bili
tamo onog dana kod je napustio taj posao. Brajan je znao do bi stalno morao da bei ukoliko se ne bi vrsto
drao, Preimenovao, Ponovo Odredio i Pripisao svoj strah od akumulatorske kiseline. Bio je ak u stanju do
pravi i alu od toga da "su akumulatori jo uvek tamo, a jo uvek nisam izjeden". On pokuava da veba etiri
Koraka na religiozan nain, uvek podseajui sebe: "To je OKP, to je besmislica". Ponekad popusti i krene
unazad. Ali oko dopusti do OKP prevlada, zna: "Sve e do zavri zagaeno u mojim mislima, od telefonskog
aparata do mikrotalsne penice".
Ana
Ana (Anna), student filozofije, je dobila dijagnozu od terapeuta da su sumnje i dileme oko njenog mladia
samo" Froidovska opsesija oko grudi njene majke". Iako je Ana znala da je ovo "potpuno glupost ", nije znala da
ima OKP dok nije bila dijagnosticirana na UCLA-i. Ona i Gaj su sad sreno u braku, ali su jednom bili blizu
raskida veze zbog njenog stolnog i besmislenog upitkivanja Gaja: ta je jeo tog dana? Sa kim je izlazio kao
tinejder? Kako je ona izgledala? Kuda ju je vodio? Bez ikakvog razloga bi ga stalno iznova ispitivala da li npr.
gleda razne magazine sa devojkama ili da nije previe pio. Iako je Ana znalo da je imala odreenu nesigurnost
zbog svoijh prolih veza sa mukarcima koji su imali problema sa drogama ili alkoholom, nije razumela svoje
apsurdne akcije sve dok nije saznala da ima OKP.
U gimnaziji, Ana je postala opsesivna u vezi devojke eril Tiegs, poto je Anin prvi pravi deko, koji se inae
ne bi brzo zagrejao za ono to ga je privlailo, pomenuo u prolazu kako misli do Tiegs dobro izgleda. To ena
me je izluivola" sea se Ana". To me je inilo fiziki bolesnom ". Neto kasnije je saznala da je njen mladi bio
homoseksualac, to je objanjavalo zato nije bio vie zaljubljen. A i ovo saznanje je samo provociralo Aninu
nesigurnost, pa bi mnogo godina kasnije leala u krevetu sa Gajom, i odjedanput pomislila "ta ako je moj mu
homoseksualac?". Prirodno da je to bilo jedno od sledeih pitanja s kojima je bombardovala jadnog oveka.
Svakog dana bi Ana gnjavila Gaja o njegovim aktivnostima, sve do toga da li je za ruak uzeo margarin ili buter
na hlebu. Ako bi postojalo i najmanje neslaganje u njegovim odgovorima, poto bi ih on ponavljao bez puno
panje, Anin ceo svet bi poeo da se rui, jer "je jedna karta u kui od karata poela da pada". Nije mogla da
prestane sa ispitivanjem, iako je shvatala da je njeno ponaanje bilo poraavuje napadno.
Kroz nau samousmeravaiuu terapiju U etiri Koraka, Ana je postepeno dobijala mo da savlada svoje
opsesije. Ona je smatrala da je vaan pokazatelj oporavka bio onda kad je potom stigao Tajni Viktorijin
Katalog, i ono je uspela da ga ostavi da stoji na mestima gde ga Gaj moe videti. Sad, ako opsesija napadne, ona
sebi kae:"Ako je stvarno i postoji stvarna komponenta OKP-a, bie mi jasnije kada OKP ne napada". Naravno
da nikad nije stvarno. Evo jo jednog primera za taj glavni princip: Ako oseate da neto moe biti OKP onda to
jeste OKP.
Ana nalazi aspekt Zen-budizma na putu ko celokupnoj svesnosti uma u odnosu no OKP. "Ako zaista prihvatite
OKP, to je zaista jedno dublje prihvatanje, i zaista zahteva odreenu kontrolu uma". Anticipaciia joj pomae.
Ona zna do "nije lako ostati netaknut dok strava prolazi kroz celo moje telo". Nauila je da "telo moe da radi
nenormalne stvari. To je neto s im sam nauila da ivim, iako to stvarno mrzim.To je moj ivot. Sad sam
dobro upoznata sa trikovima OKP-a i sada vie ne nasedam na njih kao nekada".
Kod je prvi put saznala da ima poremaaj u mozgu, Ana je reagovala sa pomeanim oseanjima. "Iako je bilo
teko da se oseam dobro to imam takav defekt mozga, bila sam veoma zadovoljna do otkrijem da ova bolest
nisam ja". Ono je mogla ponovo da pone da izgrauje pozitivnu predstavu o sebi. Sada, kad je sreno udata i
majka, moe do pogleda unazad i kae: "Iako nije nedostatak karaktera ono to me je dovelo u OKP, dosta jak
karakter i kondicija, kombinovoni sa dobro zamiljenim prilazom (Cetiri Koraka) su bili apsolutno neophodni za
izbavljenje iz toga".
Dil
Dil (JiII) agent za nekretnine u svojim 40-tim, borila se sa opsesijom zagaenja ve dvadest pet godina. Poelo
je kad je kao udata ena od tek 18 godina otila na pogreb najboljeg prijatelja svog mua koji je poginuo u
saobraajnoj nesrei. Gledajui telo u otvorenom kovegu, najedanput ju je zgrabilo neko oseanje da su stvari s
koiima ie dolazila u kontakt bile zagaene. Ona bi stalno istila kuu, jednako ponavljajui to ienje na nain
koji nije imao smisla. Prljavi sudovi bi se gomilali u sudoperi i ona je to potpuno ignorisala dok bi uporno ribala
zidove, podove, plafone - koji su ionako bili isti- sa "Lysol-om", ili trljajui alkoholom. Ponekad, kako se sea:
"plua su me bolela od udisanja isparenja'' .
Dil nikad nije moglo da objasni kako ili zato bi neki predmet postao zagaen. I znala je da je ludost to
provodi svoje dane ribajui. "Sedi tako i misli 'Hej drugi ljudi su napolju, uivaju i rade, a ti si ovde i isti tu
zamiljenu prljavtinu !'' Ipak, nije mogla da prestane. Bilo joj je lake da isti i tako otera te strane oseaje od
sebe, bar za izvesno vreme.
U toku cele jedne godine izala je iz kue samo da kupi namirnice i ak je za to ila do kupuje u samo jednoj
odreenoj prodavnici za koju je odluila da je jo uvek "ista". Njena opsesija je poela sa jednom pradavnicam
koja je bila "zagaena", ili jednom drugom, u njenom susedstvu. "Ovo je narastalo, tako da su mi 'zagaeni'
postojali itavi gradovi i drave, i morala som da se selim. Mnogo smo se selili zbog moje bolesti". Isto tako,
ona ne moe do objasni: "Zagadila sam tako moje roditelje, moju sestru i moju brau i nisam moglo da ih vidim
esnaest godina". Ako bi kojim sluajem neko od njih nazvao telefonom, onda bi telefonski aparat postajao
zagaen i ona bi morala da "alkoholira" ceo stan (tako je ono nazivala ienje alkoholom). ak bi morala da
opere i maku i otvori usisiva, deo po deo, sipavi alkohol na njih. Ako bi to bilo vreme Boia, morala je da
skine sve ornamente i figurice sa jelke i stavi ih u inije sa alkoholom. Oseala bi kao da neka zamiljeno grudva
prljavtine ide uz njenu ruku, onu kojom je drala slualicu i moralo je da se tuira pet puta da bi se toga
otarasila. U to vreme Dil je poela da pravi i asocijacije sa bilo kakvim slubenim dokumentom, jedan korak u
prolost, kako ona to tumai, u vreme stresa oko razvoda, mnogo godina ranije. Ako bi na primer dobila
saobraajnu kaznu, morala je da doe kui, oisti ceo stan alkoholom i istuira se. Nije mogla ni da dotakne
potvrdu regristracije svojih kola, ili da ode u bilo koju vladinu ustanovu.
Dil i njene dve erke tinejderke su u to vreme ivele u Severnoj Karolini, o njen OKP se pogoravao i kino
vreme ju je jo vie guralo u depresiju, pa je odluila da se odveze do Floride i potrai neko nezagaeno mesto
za ivot. Ostavila je devoike kod prijatelja privremeno, a da bi bila sigurna da su dobro, redovno bi se
zaustavliala da telefonira. Poto je otkrila da su je devojice lagole o tome gde su bile i to su radile, - a one su
to rodile da bi izbegle glupi ritual koji se od njih traio ako su govorile istinu - sada su i one postale "zagaene",
pa je ovo postalo nezgodno. Dil je uvek birala da zove iz onih hotela koji su imali odeljenje za zdravlie. Ona je
razvila proceduru kojom bi izbegla zagaenje kod bi zvala svoje erke. Pola bi u klub za zdravlje, ostavila bi
svu svoju odeu u ormaniu, obavila bi pekir oko sebe i otila u hol gde bi platila razgovor. Smeje se dok se
sea: "Mnogi biznismeni bi doli i buljili u mene. Nadala sam se da niko nee primetiti da nisam imala kupai
kostim ispod pekira". Poto bi zavrila razgovor sa devojicama, oprala bi telefon sa sapunom i vodom,
istuirala se barem etiri puta, oprala kosu i obukla. Ovako bi izbegla do "zagadi" svoju odeu i sebe, i ne bi bila
primorana da izbaci sve stvari iz svojih kola.
Dil jo uvek ima prisilne potrebe da se tuira previe, ali je Uglavnom prevazila svoje strahove od zagaenja i
strah od smrti vezan za njih. "Prvi zadatak u terapiji ponaanja je da prihvatim da imam OKP, i da se zbog toga
oseam bedno". Povremeno, ona bi popustila pred jakim prisilnim potrebama da isti ili pere. To je onda, kad je
stepen anksioznosti toliko visok inilo da ovako rezonuje: "Sigurno je da mogu da budem slobodna od OKP-a
ako ne uradim prisilu, ali bih mogla da dobijem srani udar ako sebe stalno stavljam pod sav taj stres. Tako da
sad pokuavam da budem blaa prema sebi i oseam se dobro. Radiu na neemu malo napornije. Ako se zaista
ne oseam dobro, uradiu neto, bilo ta".
Ako dopusti svome OKP-u da ide po svom, nauila je: "To je kao da dajete tome vie poverenja. To postaje
navika i vi nastavljate da je izvravate i postaje sve gore i gore". Njen kompromis moe biti jedno tuiranje,
umesto pet. "Pravite te male korake", ona predlae, sa etiri Koraka kao pomagalom.
"Toliko se toga u mom ivotu izmenilo, s tim to sam mogla da Preimenujem tu stvar", kae Dil, "jer ako
popustite pred tim, onda se pravi lavina. Poinje od jedne zagaene osobe, onda deset ljudi, pa onda deset
prodavniea, a onda cela drava". esto je za Dil Preimenovanje dovoljno: Ona duboko uzdahne, opusti se i
napadna potreba nestaje. 'Ako se suoite sa tim odmah, 'Preimenuj to kao OKP, odmah', onda nee doi do toga
da provodite sate u toku dana borei se s tim". Pre nego to je poela sa samousmeravaiuom terapijom, Dil je
uzimala lekove. 'Ali", kae, "lekovi su bili samo kao hladne tablete; pomoglo je smanjivi bol, ali nije napravilo
stvarno poboljanje", dok je terapija ponaanja to uradila. "Da sam znala za tehniku etiri Koraka pre toliko
godina, potedela bih sebe dosta nerviranja, dosta vremena i dosta sranih bolova.
Korak 3: Refokusiranje
''To nam nee doneti samo naa elja''
Korak 1. Preimenovanje
Korak 3. REFOKUSIRANJE
Korak 3.: Refokusiranje je korak koji vam govori ta da uradite u pokuaju da prevaziete te prinudne potrebe
za izvravanjem prisilnih radnji. Daje vam instrukcije da zaobiete te napadne problematine misli tako to ete
Refokusirati vau panju na neku korisnu konstruktivnu aktivnost koja vam prua zadovoljstvo kao to je
batovanstvo ili igranje kompjuterske igre. Klju refokusiranja je da preete na drugu aktivnost - ponaanje.
Kad to uradite, popravljate pokvareni menja u svom mozgu. Va mozak poinje lake da se prebacuje sa jednog
ponaanja na drugo. to vie vebate Refokusiranje, to vam je lake da to radite. To je zato to va mozak
poinje efikasnije da funkcionie.
Ja volim da ispriam priu o kameleonu i terapeutu, da bih slikovitije prikazao uzaludnost
pokuaja da se samo milju oteraju simptomi opsesivno-kompulsivnog poremeaja. Terapeut
kae nesrenom kameleonu: "Sluaj, mora da se smiri. to vie brine o menjanju boje,
manje e da napreduje. Zato se ne bi sad ponovo vratio na zelenu pozadinu?"
Kod OKP pacijenta problem je isti. to vie brinete o pokuajima da oterate neke budalaste
i dosadne ideje iz vae glave, manja je ansa da ete uspeti. Najzad, vi ete dii ruke, i OKP
pobeuje. Kljuni princip u samousmeravajuoj terapiji ponaanja za OKP je ovo: Ne rauna
se to to oseate, ve to to uradite.
Verovatno i najkritinija stvar koju treba da uradite u vreme napada OKP-a je da se
refokusirate na drugo ponaanje. ta time hou da kaem? Evo kako moe da se gleda na to :
Refokusiranje je kao uenje borilake vetine.Va protivnik, OKP, je veoma jak, jai od snage
vaeg uma i ne moete ga lako oterati. Ali, vi imate jednu oiglednu prednost: OKP ima
tendenciju da bude veoma glup. Jedino to OKP moe pametno da uradi je da avolski postavi
dilemu naem umu. Sad, ako stanete ba ispred ovog glupog ali monog protivnika, on e vas
odmah oboriti. Zato, treba iskoristiti njegovu glupost. Vi se pomerite u stranu, ostavite OKP-
misao tamo, i zaobilazite je tako to ete va um zaposliti drugim poslom koji je prijatniji i
svrsishodniji.
Ovo je Refokusiranje.Vi se refokusirate na drugo ponaanje.To moe biti fizika aktivnost,
kao to je odlazak u etnju, neki runi rad ili ubacivanje nekoliko koeva. U poetku terapije
izgleda da fizika aktivnost mnogo pomae. Ali vano je zapamtiti da izaberete bilo koju
aktivnost, i to mora biti neto u emu uivate. Moete da sluate muziku, kuvate, pletete, igrate
kompjutersku igru ili da zalivate omiljeno cvee. Cilj je da ovo radite barem petnaest minuta,
umesto da izvravate neki bezvezan ritual u vaoj reakciji na opsesivnu misao koja se pojavila
u vaem mozgu. Ovo je petnaestominutno pravilo .
Petnaest minuta je samo grubo ukazivanje na pravi put. U poetku, granice vae snage
mogu da dozvole samo pet minuta.Vana stvar je da bar za tih pet minuta neete sedeti,
destruktivno zaokupljeni dosadnim mislima i prisilama koje su napale va um, i neete delati
prema tim mislima i prisilnim potrebama. Umesto toga vi ete svesno Preimenovati te
besmislene misli u OKP, i Ponovnim Odreivanjem ih prepoznati kao problem veza u
vaem mozgu. Preimenovanje i Ponovno Odreivanje i pripisivanje vam pomae da se
malo priberete i da budete spremni da svoje misli odvojite od OKP-a i postavite ih ponovo
u realnost. Sada ste spremni da zaobiete te misli tako to ete Refokusirati vau panju na
drugo, svrsishodno ponaanje.
Zakljuak o Refokusiranju u jednoj reenici glasi: Uradi neto drugo. Kad to uradite,
saznaete da se OKP-potrebe menjaju i imaju tendenciju slabljenja posle izvesnog
vremena, kada se nije delalo prema njima. (Takoe je tano da lekovi doprinose da OKP
bre nestaje, dok vi sledite petnaestominutno pravilo, pogledati Deveto poglavlje).
VEZA UM - MOZAK
Istraivanje OKP-a je stimulativno za intelekt. Za razliku od onih ljudi koji boluju od raznih
drugih psihijatrijskih bolesti, ljudi sa OKP-em mogu veoma jasno da objasne ta oseaju i ta
im dosauje. Oni mogu da opiu do sitnih detalja nesrena oseanja i napadne potrebe i bedu i
muke koje im ta oseanja uzrokuju. Kao rezultat ovoga mi imamo prilino dobru sliku o tome
ta se dogaa u dui osobe koja ima te prisilne potrebe da pere ili proverava, ili neto drugo.
Poto znamo dobar deo onoga to se dogaa u mozgu osobe sa OKP-em, moemo da
poboljamo nae razumevanje odnosa izmeu toga to se dogaa u mozgu i unutarnjih oseanja
i deavanja kod te osobe. Razumevanje veze izmeu onoga to mozak radi i unutranjeg ivota
osobe je veoma vano, i iz medicinskih razloga a i zbog same fascinantnosti predmeta. Ovde su
na delu i sledei faktori; kapacitet ljudi sa OKP-em da usmeno iznesu kako se iznutra oseaju,
razumevanje koje se pojavljuje o nekim elementarnim problemima u mozgu koji uzrokuju
OKP, i zagonetna injenica da ljudi sa OKP-em za razliku od svih drugih ljudi sa drugim
psihijatrijskim bolestima najslabije reaguju na plasebo terapiju - terapiju bIanko tabletama. ak
i kod izofrenije i depresije, kad se ljudima daju tablete za koje oni misle da im pomau postoji
dobar broj onih kod kojih zapravo dolazi do poboljanja za kratko vreme. Ali kod osoba sa
OKP-em, generalno manje od deset procenata pacijenata pokazuje napredak kada im se daju
bIanko tablete, tako da kad se nita aktivno ne preduzme da se savlada njihova bolest, nita se
ne deava ili se simptomi pogoravaju. Postavite sva ova otkria zajedno, i videete zato
istraivanje OKP-a moe toliko da obeava kad je u pitanju veza izmeu uma i mozga. Kao to
je jasno dokumentovano da se mozak menja kad ljudi sa OKP-em naprave napredak, tako je
istina i da oni mogu tano da predstave kako su mislili i oseali se pre, a kako posle tretmana.
Sve ovo se nadovezuje na mone izvore informacija o vezi izmeu mozga, ponaanja i
duevnog ivota linosti.
OSTANITE AKTIVNI
Ja vrsto verujem da je doputanje ili ohrabrivanje pacijenata da budu pasivni problem u
velikom delu moderne medicine. Osoba ide doktoru i on radi ono to doktor obino radi, a
pacijent eka da mu se stanje pobolja. Na UCLA-metod leenja ui ljude ta mogu da urade
kako bi sebi pomogli. Lekovi su u redu, ako se koriste da pomognu ljudima da sami sebi
pomognu (teorija gumenog kotura); kod leenja OKP-a lekovi kod mnogih ljudi olakavaju
uenje metode etiri Koraka. Oni zasigurno ine da neprijatni simptomi bre oslabe, dok
primenjujete petnaestominutno pravilo. Ali poto ste bili konzistentni u radu u samousmera-
vajuoj terapiji ponaanja, otkriete da moete to da radite sa sve manje i manje lekova. I to je
dobro.
Osnovni uslov je da to manje radite kompulsivna ponaanja i sve manje obraate panju na
opsesivne misli i radite zaobilazei ih - misli i prisilne potrebe e sve bre bledeti i nestajati.
Eto, ta poznata nam trojka - prefrontaini korteks, cingulatni girus, i nukleus-kaudatus su se
zdruili protiv vas. Prefrontaini korteks vam alje poruke da neto nije u redu, cingulat girus
koji je direktno vezan za va stomak i srce vam daje oseaj da e se neto strano dogoditi ako
... ", i nukleus-kaudatus ne prebacuje brzine, kako bi vam omoguio da ostavite ponavljajua,
besmislena ponaanja i preete na druga, ispravnija ponaanja. Ali kad jedanput ponete da
primenjujete etiri Koraka, neete vie reagovati na te pogrene poruke automatski i bez
ramiijanja. Znaete ta se zaista dogaa i prestaete da reagujate kao marioneta.Va
Nepristrasni Posmatra e odravati vau vezu sa realnou, i rei e vam: "Ovo je dobro, a to
nije". Isto kao to vam va jezik kae "ta je slatko, a ta kiselo", ili vam vae oi govore "To
je crveno, ono je zeleno". Pogledaete sebe i biete u stanju da se upitate:" ta je ovo
oseanje?" Odgovor? To je Zakljuanost-Blokiranost mozga. Kad shvatite da to oseanje
nema neko dublje znaenje i da je to samo lana uzbuna, biete uglavnom u stanju da to
ignoriete i radite svoj posao. Promenite brzinu i menjate ponaanje - radite neto drugo. (Jo
bolje ako ste anticipirali i planirali unapred, poto ete unapred znati ta ete raditi).
TA TO ZNAI: NITA
Ali ako uzmete OKP poruke zdravo za gotovo, troiete svoje vreme gunajui i pitajui
se:"Da li me je onaj dotakao? Verovatno se oeao o mene dok nisam gledao. Boe, ta to
znai?" Da budemo poteni, duboko u sebi vi znate da to ne znai nita. Vi znate da niste
zagaeni zbog tog "susreta" sa misterioznim ovekom. Ali bez etiri Koraka kao orua kojim
se uveravate, oseanje je toliko jako da ste skloni da ga prihvatite.
Ono to ne biste hteli odmah da uradite je da kaete: "Zna onih dve stotine kompulsivnih
ponaanja koja imam, dobro, sutra u da prestanem da ih radim". Uradite prvo ono to je
najlake. Uzmite jedno i pokuajte da saekate petnaest minuta pre nego to reagujete na
njegove luckaste naredbe. Moe biti mudrije da ponete sa onim koje vam stvara najmanje
stresa. Napravite spisak, neku vrstu merila za stres, ako mislite da e vam pomoi. (Pogledaj
Osmo poglavlje: etiri Koraka i tradicionalni prilaz terapiji ponaanja).
Kao lan ljudskog roda vi imate malu prednost na startu. I psi mogu da dobiju poremeaj
koji uzrokuje da ponu da liu svoje ape, krzno i kou na kompulsivan i destruktivan nain -
stanje za koje je Dr Dudit Rapaport iz Nacionalnog Instiuta za Zdravlje otkrila da moe biti
leeno istim lekovima koji se koriste i za leenje OKP-a. Ali ne moete svom psu rei: "To
nisi ti - to je samo tvoj psei dermatitis. To je uzrokovano prinudnim potrebama iz tvog
mozga. Refokusiraj. Idi i kopaj u dvoritu". Mi kao ljudska bia imamo kapacitet da
posmatramo svoja sopstvena ponaanja, da koristimo naeg Nepristrasnog Posmatraa, da
poveamo nau celokupnu svesnost uma i da pravimo osmiljene odluke kako emo da
vrednujemo i reagujemo na te signale koje nam alje na mozak. Nai pacijenti na UCLA-i su
razvili svoje sopstvene tehnike kojima sebe spreavaju da izvravaju svoje kompulsije -
prisile. Jedan mladi ovek pukne prstima obe ruke. Jedna ena se udari blago po licu nekoliko
puta. Vi uradite to god je delotvorno za vas.
Kod Refokusiranja u poetku je i minut napredak. Ali posle nekoliko nedelja moraete da
otvorite novu kovertu. Ovo je teritorija borbenog pilota. Vie neete moi da se drite vae
zamiljene toperice, koja je nametena na pet ili deset minuta. Moraete da poveate va
stepen tolerancije na neprijatno oseanje.Veoma je dobra ideja da sebi obeate neku nagradu-
kartu za pozorite ili sladoled- ako uspete da saekate barem petnaest minuta pre nego to
uradite bilo ta u vezi vae opsesivne misli. Onda bi trebalo da zabeleite uspeh u svoj dnevnik
terapije ponaanja. Mnogi ljudi uvide da je beleenje svog napretka najvea nagrada. Jedna
ena koja se ve mnogo godina borila sa poremeajem telesne dismorfije, stanjem bliskom
OKP-u, je najzad odluila da nee vie da ivi sa zadimljenim svetlima u stanu i sa novinama
koja su pokrivala ogledala, kako bi sebe spreila od stalnog eprkanja i kopkanja svoje koe,
to bi radila kako bi se oslobodila od zamiljenih defekata i mana na koi. Za svakih petnaest
minuta koliko bi se uzdrala od kopkanja svoje koe, davala je sebi dvadeset pet centi za novu
odeu. Pomoglo je.
Kad postane zaista teko i kad posao Refokusiranja optereti vau mo volje, imajte na umu
da e vam se na kraju sve to vratiti vrednim rezultatom. Kako vreme prolazi, sve vie ete
imati zadovoljstvo da regularno vebate U etiri Koraka. Promeniete nain na koji va mozak
radi. Time to Refokusirate i radite zaobilazei va OKP prihvatajui ga kao ono to i jeste, a
ne smatrajui ga neim to nije - doi ete do saznanja i shvatanja da ceo va ivot ne zavisi od
kontrolisanja tih stranih i napadnih oseanja, i da se va svet nee sruiti samo zato to va
OKP ne nestaje.
MO SAMOUNITENJA
Ana, student filozofije, je neprestano ispitivala svog mladia zbog svog neosnovanog straha
da je bio neveran, sea se: "Trei korak Refokusiranjaje bio sutinski za moj oporavak, ali je to
bilo veoma teko nauiti. ekanje je, ini se, poslednja stvar koju elite da radite kad izgleda da
vam ivot zavisi od toga da li je kompulsija izvrena. Skretanje svoje panje tako to sam radila
neto drugo je pomoglo. Kako bilo, ak i kad ne bih mogla da se stvarno skoncetriem na drugu
aktivnost, samo putanje vremena da proe ipak je imalo lekovito dejstvo. Obino, kada bih
uspela da proem kroz petnaest minuta i pokuala sa sledeih petnaest minuta, imala bih mnogo
bolju kontrolu nad sobom poto je to vreme prolo".
Ana je onda kroz posmatranje konstatovala neto dosta vano:"Oni koji imaju kompulsije
mogu ponekad da sebe fiziki sklone sa mesta gde izvravaju svoje rituale- umivaonik ili vrata.
Ali fiziko sklanjanje osobe iz svojih sopstvenih misli je nemogue". Ipak, otkrila je da joj
petnaestominutno pravilo, koliko god je ono teko za primenu, daje tu distancu, da stane i
proceni opsesiju kao OKP, stvar bez znaajnog sadraja.
Korienje kraih intervala, minut ili ak trideset sekundi, sasvim je prihvatljivo, naroito u
poetku. Kljuno je stalno mentalno beleenje napretka i Preimenovanje: "Ovo je samo OKP-
nita zaista loe". Skreui stalno svoje misli na druge stvari, Ana je vremenom saznala da je
sposobna da se odupre prisilnim potrebama da ispituje svog jadnog i izmuenog mladia svim
onim ludim pitanjima i da se Refokusira dalje od OKP misli i potreba, umesto da im daje jo
vie energije, kao pre leenja. Kao posledica, intenzitet njenih napada OKP-a se smanjio. "Za
vreme od nekoliko meseci, ovi mali uspesi su se nadovezivali vodei u znaajno zdravstveno
poboljanje" .
Iako ona jo uvek ima u manjem ili veem obimu opsesije i kompulsije, u zavisnosti od
stepena stresa u datom trenutku njenog ivota, Ana e sada radije "pre dopustiti da OKP misli
samo prou preko mog mozga, nego da dopustim da ulaze i inficiraju ceo moj misaoni proces.
Na primer, skoro uvek kada vidim otar no, jaka, napadna misao ili slika mi se pojave u glavi.
(Njena opsesija oko noeva je potpuno nevezana sa njenom opsesijom ljubomore). "Potpuno van
moje volje, imam viziju noa kako see kroz moje sopstveno meso, i ova je vizija toliko jaka
da uini da se trgenem unazad. Ili ako je neko u toj prostoriji sa mnom, imam viziju da noem
ubadam tu osobu. Ali poto sad znam da su ovo samo neeljene i u sutini besmislene misli,
pustim ih da prou pored mene, bez pokuaja da ih objasnim kako bih to nekad radila. Ne
doputam da mi narue duevni mir. Moj uspeh u primeni etiri Koraka se dosta poveao,
kako sam dobijala vie samopouzdanja da mogu da prevladam umesto da popustim kad OKP
napadne. Nisam osloboena od OKP-a, ali uglavnom mogu da imam kontrolu nad tim, umesto
da to ima kontolu nada mnom". To je odlian opis primene principa "Ovo nisam ja - ovo je
OKP".
Karen, kompulsivni sakljupa, takoe je otkrila da je Refokusiranje jedan od najkorisnijih
etiri Koraka: "Radi neto to voli da radi, i sav se u to ukljui. Zasadite biljku u bati.
itajte kratku priu. Rasporeujte cvee. Izaite u vonju koturaljkama. Kompulsivne potrebe
e vas proi ako skrenete vau panju i ponaanje na neto drugo. Ako se i povrate, nee biti
tako snanokomandujue. I opet, uradite drugu aktivnost- ponaanje. Uspeva! Ovu tehniku
koristim kad vidim neku rasprodaju ili primamljivu kantu za smee. Ako mogu da zaustavim
kompulsiju dovoljno dugo rasprodaja bi ve bila zavrena, ili bi neko drugi uzeo onaj predmet
iz kante. tavie, pre bih ja bila umorna, a potreba bi tad ve prola"
Kako se vae ponaanje menja, tako se menja i va stav. "Ukus svakog uspeha ima
jedinstvenu slast i gura vas napred u dalje uspehe. Vi znate da moete to da uradite, jer ste to
uradili i raniji va ceo pogled na ivot se menja od negativnog u pozitivni, iz tame u svetlost" .
Posle dve godine ienja, raspremanja i bacanja, Karen i njen mu su oslobodili svoj dom
oko 75 odsto beskorisnih stvari. Ona sad zna za veliko zadovoljstvo kada se poseduje uredna
kua i lepo dvorite i ima oseanje slobode da se pozovu prijatelji sa kojima e u njima
zajedno uivati. Ali ona kae: "Dobila sam jo veu nagradu. Nekako sam prela zamiljenu
liniju u svom umu i rekla sebi 'Pobediu ovo'. I to je zaista sreni dobitak. Obeanje terapije
ponaanja je postalo istina. Stare uznemirujue misli koje su inile da elim da sakupljam
stvari, mogu se ponovo pojaviti- sigurna sam da hoe - ali one vie nee imati tu mo
nadamnom kao nekad.
Plodovi uspeha i sampouzdanje su mnogo slai nego lana sigurnost u budunost koju mi je
davalo sakupljanje materijalnih stvari. Imam orue terapije ponaanja i imam snagu vere u
Boga, a kod Njega postoji briga o tome ta se sa mnom dogaa. Ta misao me smiruje i daje mi
snagu". Karen, nova Karen, zapoela je mali biznis. Ona je uspena i gleda unapred. Ovo je
snaga vere zasnovana na linom saznanju i iskustvul
NE BRINITE, NEETE TO URADITI
Jedna stvar koju pacijenti na UCLA-i brzo saznaju je da koliko god stvarno izgledaju te
opsesije sa njihovim opasnim sadrajima, oni nikad ne izvre tim mislima odgovarajuu
akciju. Niko nikad ne uradi neto nemoralno zbog OKP-a. Lara je imala opsesiju da e uraditi
neto nasilno koja je bila toliko jaka da od straha nije mogla da uzme ni no za puter u ruke.
Ona sad shvata: "Nikad nisam postupila po nalogu opsesivne misli tako da sam mogla nekog
da povredim. Nisam, niti hou to da uradim. To mije odbojno. Znam da imam kontrolu nad
mislima i potrebama, bez obzira koliko jake i napadne ove postanu". Vano je zapamtiti: OKP
nikad ne moe da preuzme vau volju, sigurno ne na nain kojim bi vi bili naterani da uradite
neto to smatrate pogrenim.
Lara je takoe nauila glavni princip terapije: "to se vie borim da opsesije nestanu, ove
postaju jae. Onda se ja pomerim i prestuktuiram svoje misli. Pokuam da se fokusiram na
neto drugo -projekat, knjigu ili TV-emisiju. Pomerim svoje misli, otklanjajui simptome. Ako
mogu da preusmerim svoje ponaanje i energiju drugim putem, onda obino nastavim sa
nekim drugim poslom". Kad se njene opsesije pogoraju, Lara je sklona da saaljeva sebe,
mislei da uopte vie nema kontrolu nad njima, "ali onda se pomerim. Pozovem nekog,
ponem da kuvam, idem u gimnastiku salu. Nisam uvek uspena u pokuaju da se prebacim
sa opsesivnih misli. Neki put jednostavno moram da im pustim na volju. Teko je okrenuti se, i
otii od opsesija. One ostaju sa mnom gde god idem, kao 'dodatni teret'. Tako, moram
napornije da radim da ne bih obraala panju na opsesije" . Opet, Refokusiranje vae panje na
neto drugo, ak i u kratkim vremenskim intervalima, moe da bude veoma korisno kod tekih
opsesija. ak i da bi se barem sebi pokazalo da loa misao ne mora potpuno da napusti va
um pre nego to se Refokusirate na neto drugo. To je ono na ta mislim kad kaem "raditi
zaobilazei OKP".
U Larinom sluaju postoji interesantna podeljenost: Iako se ona pored ostalog bori i sa
kompulsijom kupovanja, ponekad koristi kupovinu kao tehniku za preusmeravanje svojih
opsesivnih misli i prisilnih potreba. "Izala bih napolje, da bih izala iz kue, da neto
radim. Idem u kupovinu u osnovi zato to ne elim da doem kui i budem sama sa svojim
opsesijama jer znam da se one pogoravaju kod kue. Ako sam napolju i razgledam
naokolo, mogu malo da ih i prevladam. U sutini ona Refokusira svoju panju dalje od
svojih opsesija.
Za Karlu, koja je imala stranu opsesiju da e ubiti svoje dete, etiri Koraka su sada
automatska:"To je kao da se potpisujem ili uzimam au vode''. Kada ih stalno radite,
konstantno preko celog dana, onda se automatski ukljue kao kad bljesne sijalica. To je
najbolja odbrana" . Ovo je trenutak kada prenos brzina postaje za nas ponovo automatski.
Biti stalno u poslu jeste deo te odbrane. Karla je lan Saveta kole u kojoj je njena erka,
i sakuplja odeu koja bi se podelila siromanima. "Kad uradite ove pozitivne stvari za
ljude", saznala je, "to vas odvlai od samog sebe. Ne ini da OKP nestane. Nikome neu
rei da nemam OKP. Ja jo uvek imam OKP. Uzimam lekove svaki dan. Ali postoje toliko
drugih stvari pored OKP-a, i hou da ljudi shvate da postoji ivot i izvan OKP-a, i da taj
ivot zasluujete. Nemojte misliti da ste uradili neto loe ili strano, ili moda Bog nije bio
sa vama kada vas je zadesio OKP". Ovo je divan primer neke vrste prihvatanja koje ini da
svi aspekti etiri Koraka bolje funkcioniu.
Dil, koja je imala velike strahove oko zagaenja i "alkoholirala bi celu svoju kuu,
takoe je nauila ovu lekciju: "Kada ne radin moj OKP se pogora jer imam vie vremena
da dopustim da se pogora. to sam vie zaposlena, toliko sam zdravija." Sad, kad je njen
OKP pod kontrolom, spremna je "da se vrati na glavni kolosek". Pre toga odsustvovala je
sa svog radnog mesta da bi ila da se lei od OKP-a. Dil je bila agent za nekretnine. U to
vreme, to je odgovaralo njenim potrebama, fleksibilni radni asovi su pruili mogunost da
se pobrine o svom zdravlju i da prui podrku svojim dvema erkama koje su sada ve dve
mlade odrasle osobe. Danas, misli daje spremna da uradi neto kreativnije. To je veliki skok
napred za nekog ko je nekad bio toliko pod vlau svog OKPa da nije mogao da napusti svoju
kuu i bukvalno je morao alkoholnim gazama da isti vazduh koji udie.
Gari je jo od svojih tinejderskih godina bio obuzet napadnim mislima koje su mu govorile
da "napadne" ljude s kojima bi govorio ili da pravi grube i neumesne opaske u vezi njih.
Naravno, nikad nije postupio prema ovim udnim mislima. Kao to smo nauili, ljudi sa OKP-
em nikad to ne izvre. Kako bilo, ove misli su mu naruavale ivot. Kako je redovno
praktikovao etiri Koraka, sa malom dozom lekova kao svojim gumenim koturom, Gari je bio
u stanju da se Refokusira na druga ponaanja sve due i due vremenske intervale. Tako to je
uporno radio zaobilazei svoje OKP misli, otkrio je da sve manje vremena troi ponavljajui
besmislene fraze u svojoj glavi, i izvrava druge kompulsivne ritu ale za koje je nekad smatrao
da neutraliu njegove misli o nasilju. to je Gari postajao sigurniji u sebe, njegov drutveni
ivot je poinjao da se poboljava, odnosno, bio je u stanju da se nosi sa dosadnim mislima kad
bi ga ove napale dokje razgovarao sa drugim ljudima. tavie, on je zapravo koristio drutvene
interakcije kao orue za Refokusiranje. Napravio je nova pozanstva i postao drueljubiviji i sa
poznanicima na poslu. Posle petnaest meseci uea u terapiji ponaanja i uzimanja lekova,
Gari je bio u stanju da prekine sa lekovima. Vie nije uplaen i vie se ne opire da mu se neko
priblii. Sada izlazi na sastanke, po prvi put posle toliko godina. I kao deo njegovog
Refokusiranja, radi dobrovoljno za Projekat za Sidu u Los Anelesu.
Doana, koja je u jednoj fazi poela da se "otkljuava ili odglavljuje", to je bila posledica
tekih i crnih misli koje su je guile, jasno se sea dana kada je prvi put osetila kako se njen um
pomera - odglavljuje. Ovo je svest mozga koji se deblokira - otkljuava. Dotad, kae ona
"Nisam uopte imala ideju kako je to. Svako uvek govori: 'ivi u momentu', ali je to teko
uraditi kad se zaglavite u tom momentu. Nauila sam da za mene vreme ne moe da stoji ak ni
za momenat. Sad uvek pokuavam da odrim kretanje unapred". Danas ona kae: "Moj ivot je
toliko drugaiji. Spolja gledano, verovatno je da se nisam mnogo promenila. Niko nije znao
muenje koje se dogaalo u mom mozgu. Ali sada imam radosti, mogu da se fokusiram na
stvari na koje elim, mogu da budem ona osoba kakva je trebalo da budem. Mogu da ivim
ivot. Kad mrani glas u meni pone da mi dosauje, ja znam ta je to. Refokusiram se na
neto drugo i kaem sebi da idem dalje. Dat mi je alat da pomognem samoj sebi, da mogu da
steknem punu kontrolu nad tim glasom u mojoj glavi, koji je bio destruktvan i uticao na sve u
mom ivotu".
Ono to je Doana nauila, je da moe ovladati i kontrolisati svoj OKP. Ako se u poetku
tretmana ljudi naue da Refokusuraju, da mogu da ignoriu svoje napadne misli tako to
delaju zaobilazei ih - ak i samo na nekoliko minuta za poetak - to im daje neki oseaj
kontrole. Oseaj kontrole i ovladavanja je veoma koristan i vaan i treba ga pojaavati i
ohrabrivati. U poetku su vani i veoma mali pomaci napred. Tako ljudi ue da nije
neophodno imati punu kontrolu nad svojim napadnim mislima, ili ih potpuno ukloniti iz
svoje svesti da bi se napravio znaajan funkcionaini napredak u terapiji ponaanja.Veliki
napor koji se ulae da bi se u poetku napravio mali korak Refokusiranja, kasnije e biti
dovoljan za velike korake. Kako vreme prolazi, isti napor ubira vee rezultate zato to se va
mozak menja dok primenjujete etiri Koraka.
Deni, koja se godinama borila sa brojnim opsesijama ukljuujui i onu da e nuklearna
radijacija sa nje prei na druge, sada je u stanju da sve ovo postavi na svoje pravo mesto. Ona
sad moe ak i da ismeva svoje tehnike izbegavanja pomou kojih je nekad pokuavala da se
izbori sa svojim OKP-em. Jedanput je razvila tu ne tako retku opsesiju da je nekog udarila i
ubila dok je vozila. Njen pokuaj reenja? Jednostavno je odluila da vie ne poseduje
automobil. Izmiljala bi prie- 'Ne mogu da vozim nou jer su mi oi slabe', ili 'Previe sam
osiromaila da bih imala kola'. A njena kompulsija proveravanja? Pa zbog toga to nije mogla
ni da gleda tue tednjake jer bi ruice mogle da budu ukljuene, ak i jedva primetno,
pronala je elegantan nain da i to izbegne. "Kad bih ila na zabave po kuama, izbegla bih
ulazak u kuhinju tako to bih donela neko jelo koje nije moralo da se podgreva". Naravno,
nijedan simptom nije nestao sve dok se nije suoila sa svojim problemom: nazvala ga je
OKP-em i Refokusirala se na druge pozitivne aktivnosti. Nauila je terapiju ponaanja kao
spoljni pacijent na UCLA-i i kasnije joj je u sedminoj terapijskoj grupi bio predstavljen
metod U etiri Koraka. Iako Deni jo uvek ima malu meavinu svih tih klasinih OKP
strahova, ona je sad u stanju da na neki nain "samo nastavi da ide dalje" kad ta oseanja
udare. Ima dobar posao i mnogo prijatelja. I vozi auto. I moe da donese jelo koje treba da
se podgreje. "Oseam da mogu da idem bilo kuda po svetu, kao i da nastavim i sa
drugaijim karijerama" .
Doti, koja je izvravala smene rituale zbog straha da bi neto strano moglo da se dogodi
oima njenog sina, bila je leena u bolnici godinu dana 1970.-ih godina, ali je to malo
pomoglo kod njenog OKP-a. Ona sad razume da moe uglavnom sebe da krivi za to, iako
tehnike za tretman OKP-a koje sad primenjujemo, u to vreme nisu jo bile razvijene. Ona se
toga sea iz psihijatrijske bolnice: "Imali smo terapijsku grupu svakog dana, ali niko nije
nikad saznao ta se deavala sa mnom. Ljudi bi rekli: 'Pa Doti sad je na tebe red. ta eli da
nam kae o sebi?' Dobro, ja sam uvek volela da pomaem svima ostalima ali nikad ne bih
govorila o sebi, i naravno, to je ono najgore". Jednog dana je jednostavno istrala sa grupe
viui. "To je bila jedina emocija koju sam uopte pokazala u toj bolnici," kae Doti. Zato
nije bila u stanju da drugima kae o svojim stranim opsesivnim mislima? "Zato jer sam
mislila da bi one mogle postati istina ako o njima govorim". Posle etiri godine pohaanja
naeg programa na UCLA-i Doti vie ne uzima lekove, ima jedan posao koji radi nepuno
radno vreme i govori kako se nada da e iskoristiti ono to je nauila da pomogne drugima
koji imaju OKP. Najbolje za Refokusiranje, rad u svesnoj terapiji ponaanja- jeste rad sa
drugima.
Korak 1. Preimenovanje
Korak 3. Refokusiranje
Korak 4 : Ponovno vrednovanje je prirodan ishod redovnog vebanja prva tri koraka: Preimenovanja,
Ponovnog Odreivanja i pripisivanja i Refokusiranja. Sa konzistentnom praksom, brzo ete shvatiti da
su vae opsesivne misli i kompulsivna ponaanja zapravo bezvredne smetnje koje treba ignorisati.
Sa ovim saznanjem, biete u stanju da Ponovno vrednujete - Revalorizujete i Devalorizujete patoloke
potrebe i ogradite se od njih, sve dok one ne ponu da blede i nestaju. Kako va mozak poinje da radi
bolje, bie vam sve lake da vidite ta su u stvarnosti vae opsesije i kompulsije. Va mozak e poeti
da radi na mnogo normalniji i automatizovaniji nain. Kao rezultat intenzitet vaih simptoma e
opasti.
Ljudi koji pate od opsesivno-kompulsivnog poremeaja (OKP-a) oseaju tako jak bol da
duboko seu u svoje due da bi nali odgovor na pitanje "Zato ja?" Previe esto zakljuuju:
"Kako sam ja uasna osoba, kad imam ovakve misli".
Ako aktivno ne Revalorizujete ove misli kao pogrene poruke koje stiu iz mozga - poruke
bez ikakvog duhovnog znaaja- sigurno je da ete se demoralisati i ispuniti mrnjom i
odvratnou prema sebi. Vano je da se razume da se misao pojavljuje uprkos vaoj volji, a ne
zbog nje.
Religiozna osoba moe na primer da ispituje svoje bogohulne opsesivne misli i da shvati da
one nemaju nikakve veze sa posedovanjem neumesnih oseanja za Bogorodicu ili Isusa Hrista,
a da to ima veze sa medicinskim stanjem, boleu - OKP-em. Sa ovim saznanjem treba da
vidite to kao priliku da ojaate svoju veru, kroz duhovno samoispitivanje. Saznanje da
bogohulna misao nije nita drugo do odraz bolesti, a ne odraz vae duhovne istoe ili
integriteta,jeste klju za "delanje zaobilazei" opsesivne bogohulne misli.
Glavni princip koji je ugraen u korak Revalorizovanja je: to bolje vidite ta su u stvari
vai OKP simptomi, bre ete moi da ih odbacite kao bezvredno smee koje nije vredno vae
panje. Vebanje prva tri koraka postepeno otklanja strah i anksioznost, koje su uzrokovane
OKP-em, kada su poruke koje stiu iz mozga uzete kao stvarne zdravo za gotovo. Kad saznate
da OKP ne mora da kontrolie vae misli i ponaanja, onda ih devalorizujete, i moete da
ponete da ih jednostavno ignoriete kao jednu dosadnu napast. U stvari to aktivnije i
svesnije doete do toga da ih devalorizujete- oduzmete im tu navodnu vrednost - tim bre i
lake moete da izvravate korake Preimenovanja, Ponovnog Odreivanja i Refokusiranja i
bie stabilnija funkcija vae automatske transmisije u mozgu. Revalorizovanje vam pomae
pri prebacivanju vaih brzina za ponaanje! tavie kad ljudi jasnije shvate svoju bolest i
koriste etiri Koraka kao oruje za savladavanje ovog neprijatelja, uobiajeno je da dobiju i
novu sposobnost da Ponovno vrednuju svoje ivote i svoja oseanja o sebi i drugima.
Lara se ovako izrazila: "Zbog toga to sam imala OKP, ja sam postala intenzivnija,
oseajnija osoba, sa vie saoseanja za druge. Bila sam hendikepirana svojim poremeajem.
To je izgradilo karakter i onda kad je cepalo moju duu, moje srce i moju pozitivnu predstavu
o sebi. To me je osposobilo da se borim jae, i da se borim za dobro i istinu u meni. Uinilo je
da manje kritikujem i sudim o drugima koji pate u svojim ivotima".
"BOG ME VOLI"
Poto su dobili sredstva da se bore protiv OKP-a - znajui da on nikad vie ne mora da ovlada
njihovim ivotima - ljudi poinju da misle kako o ansama i vremenu koje su izgubili, tako i o
budunosti, sada sa obnovljenom energijom za ivot. esto doivljavaju duhovno buenje.
Doel, koji je uglavnom prevaziao svoje kompulsije u vezi sakupljanja i zagaenja, prvi
put posle toliko godina otkriva da postoji osnovna unutranja vrednost samog ivota. "Nikad
nisam imao takve depresije da bih hteo da se ubijem, ali ivot je zaista bio robovanje" . Karla
govori o svojoj zahvalnosti da je njena erka, u vezi koje je imala opsesiju da bi mogla da je
ubije, sada zdrava estogodinja devojica. Iako je posveeno religiozna, Karla se u svojim
najteim trenucima pitala da li postoji sila Svemonog koja bi bila u stanju da joj oprosti zbog
toga to je imala takve strane misli. Ona sad razume: "Bog me voli". Ona je Ponovno
vrednovala svoj ivot. Vie nije sva utonula u oseanja krivice i besa. Sad je "blesnula", reena
da uradi neto znaajnije od samog rada u svom poslu kako bi samo isplatila svoje raune.
Kae: "Ja elim da mi ivot bude drugaiji. elim da pomognem drugima. Toliko je ljudi
kojima treba pomo. Oseam kao da mi je ivot bio poteen, kao i to da sa razlogom imam
ovu bolest, pa tako sada moram i da napravim promenu".
Bog sigurno moe da napravi razliku izmeu onoga to je u vaem srcu i to je stvarno, i
pogrenih poruka koje stiu iz vaeg mozga. Vano je da to nikad ne zaboravite. Svesna
terapija ponaanja kao samo tretman, prua vam pravu ansu da aktivno potvrdite svoju veru u
Boju sposobnost da vas pozna kakvi vi zaista jeste. Samo onda kad uzmete bogohulne
opsesivne misli zdravo za gotovo i ne verujete vaim najdubljim oseanjima o Boijoj
sposobnosti da odredi ta je stvarno a ta ne, razvijate to oseanje mrnje prema sebi samima.
Kao i sve bitke koje su vredne borbe do pobede, ovo su zapravo testovi nae vere.
Morate se stalno podseati: "Ovo nije bogohulna misao. Ovo je simptom OKP-a. Ja u to ne
verujem i nije odraz onoga to u srcu oseam''.
Prelistavajui konzervativni katoliki asopis, Kristofer, koji je patio od bogohulnih
opsesivnih misli koje su se ponavljale, je proitao lanak u kojem se tvrdilo da je pogreno
uzimati Priest rukom, iako je to danas uobiajena praksa u Rimo-katolikoj crkvi, odnosno ona
koju je on upranjavao od svog detinjstva. Zbog toga to je veoma konzervativan po prirodi,
Kristofer se prestraio da bi mogao da uvredi Boga i dugo vremena posle toga uzimao bi Priest
samo direktno u usta. Takoe, imao je opsesiju da su svi oko njega i neznajui vreali Boga tako
to su uzimali priest u ruku. Ova opsesija uinila je da se osea toliko jadno, da je poeo da
zazire od Nedeljne mise i da biva nervozan ve u petak ili subotu. Najzad je preuzeo rizik da
povredi Boga tako to je odluio da se suprostavi opsesiji i uzme Priest u ruku. Kadje to prvi put
uradio, sav se oznojio i srce mu je lupalo tako jako da ga je mogao uti. Ali, naravno, Bog ga
nije kaznio.
Simptomi OKP-a kod ljudi od vere obino imaju religiozni sadraj ili prenaglaenost. Na ovu
injenicu se obino ne obraa odgovarajua panja. Na primer, kad je Kristofer po prvi put
zatraio profesionalnu pomo bio je grubo ispitivan poto je paljivo izneo svoje miljenje da bi
njegovi simptomi mogli biti neka forma opsednutosti demonima. Ovo treba da bude alarmirajui
poziv psihijatrijskoj zajednici danas. Previe je psihijatara danas koji nemaju sposobnost
saoseanja sa potpuno razumnim sadrajem religioznih misli nekih religioznih ljudi. Poto je bio
inteligentan i dobro je poznavao sebe, Kristofer je u sutini shvatio da je bolestan i da demonski
uticaji nemaju nikakve veze sa njegovim stranim mislima. Poto se duhovno preispitao, znao je
da nije bio pod uticajem zlih sila i bio je siguran da pati od neuropsihijatrijske bolesti. Ve je bio
odbacio mogunost uticaja demonskih sila pre nego to je otiao kod psihijatra. Neprijatanost
prve interakcije izmeu Kristofera i psihijatra koji ga je pogreno razumeo, je verovatno bila vie
odraz uobiajenog neznanja i arogancije kod psihijatara, nego to je to bio odraz bilo ega to se
dogaalo sa Kristoferom dok je on pokuavao da opie i objasni taj bol.
Ovo ima tendenciju da pobolja Revalorizovanje simptoma, jer je tad lake uoiti
ta su ovi u stvari, to zauzvrat pospeuje Preimenovanje, Ponovno Odreivanje i
pripisivanje i Refokusiranje. Ovo vodi ka dalj im promenama u mozgu. Ovako je
uspostavljen jedan terapeutski raspored koji sebe odrava i vodi napred.
Krajnji rezultat je jasno opadanje intenziteta simptoma i znaajan napredak u kontroli nad
reakcijama u ponaanju na preostale opsesivne misli i prisilne potrebe.
Znamo da u tradicionalnoj terapiji ponaanja tehnika u kojoj anksiozni pacijent treba da
pasivno zanemaruje svoje prisile oko jedan sat, poto je bio izloen stimulusu koji uzrokuje
jake prisilne potrebe OKP-a, nije najpogodnija za samotretman onih koji pate od OKP-a. Ono
to bi bolje mogli da urade ljudi sa OKP-emje da neto izmene klasinu terapiju ponaanja
tako to e vebati samousmeravajuu prevenciju reagovanja, koristei U etiri Koraka. Ovo
e initi tako to e postepeno produavati vreme vebanja. Ovo znai rei sebi: "U redu je,
ovo je samo OKP". (Preimenovanje); onda Ponovno Odreivanje i pripisivanje toga kvaru u
mozgu; i onda Refokusiranje na neko drugo ponaanje koje vam donosi zadovoljstvo- umesto
da perete ruke ili proveravate vrata- i najzad Revalorizovanje - Ponovno vrednovanje znaenja
tih misli ili potreba.
Kod Revalorizovanja shvatate da vae opsesije i prisilne potrebe nisu vane i da moete
njima da ovladate. U sutini, oduzimate vrednost tim budalastim mislima. Tako to ete
pokuati da ekate petnaest minuta i da onda postepeno poveavate ovaj vremenski interval,
sebi ete dati prostora da delate zaobilazei misli OKP-a. Pored toga petnaest minuta rada
fokusirane samousmeravajue terapije ponaanja, koristei U etiri Koraka, vas zaista dalje
pomera prilikom prevazilaenja prisilne potrebe, nego petnaest minuta nefokusiranog ekanja.
Moan um kakav ete razviti kroz vebanje etiri Koraka e se sve vie osposobljavati da uoi
ak ineprimetne pozitivne promene kod simptoma OKP-a i da shvati dublje implikacije ovih
promena. A koje su to dublje implikacije? To je injenica da menjate svoj mozak menjajui
svoje ponaanje, da ponovo preuzimate kontrolu nad svojim ivotom. Snaan um je um koji
moe da zabelei i suptilne pro mene i da razume njihove implikacije.
Ana, student filozofue sa iracionalnim strahovima da joj je njen mladi neveran, kae da je
njen oporavak delom zavisio i od njene sposobnosti da posmatra svoje OKP-misli i potrebe u
drugaijem svetiu. "Kada sam nauila da identifikujem moje simptome kao OKP, umesto da ih
smatram za vane, sadrajne misli koje treba deifrovati zbog njihovog "dubljeg znaenja",
bila sam delom osloboena od OKP-a. Kako je proces Preimenovanja postao automatski,
uvidela sam koliko je kontraproduktivno da izvravam prisile i da se zaokupljam opsesijama.
Onda je postalo lake da ignoriem zamke koje mi je OKP postavljao". Ona pomae sebi i tako
to personifikuje OKP, zamiljajui ga "kao nekoga pametnog i uvrnutog koji pokuava da me
uhvati". Poto su Anine uznemirujue i napadne misli po prirodi nereive -"Kako bi neko ikad
mogao biti siguran da mu je voljena osoba verna i na delu i u mislima?" - za nju je nemogue
da razmiljanjem nae izlaz iz ovih opsesija koje su veoma bolne. Ali sad, kae ona, "kad sam
videla trikove OKP-a mnogo puta i nauila kako da zaobilazim OKP u mislima i akciji, vie ne
nasedam na opsesiju i izvravanje prisila, kao to sam to ranije radila". Praktikovanje U etiri
Koraka joj je donelo ne samo osloboenje od patnji OKP-a, ve i jedan jai oseaj vladanja
sobom i samopouzdanje da moe da se nosi sa skoro bilo kojim problemom.
BORBA VOLJA
Poto vas opsesije prate svuda, ne moete da se od njih udaljite kao kad se udaljavate od
tednjaka ili vrata. Kao to neko ree: "Ne moete da napustite svoj mozak". Opsesije ne mogu
uvek da se pobiju logikom. Avion bi mogao da se srui, poto je osoba npr. ignorisala
unutranji glas koji joj kae: "Uradi ovu prisilu, ili e ... " injenica da nema nikakve veze
izmeu avionskog udesa i proputanja osobe da uradi svoju prisilu, mogu i da ne budu
metafiziki dokazivi. Ali ono to sigurno znamo je da e osoba koja stalno izvrava
kompulsivne radnje, zasnovane na opsesivnom strahu od avionskog udesa, (ili zemljotresa ili
druge nesree), iveti jedan pakleni ivot.
Predlaem da Aktivno Revalorizujete, uz pomo dva pomona koraka, koji su deo koraka
Preimenovanja i Ponovnog Odreivanja: Anticipiranja i Prihvatanja. Anticipiranje vas
podsea da e se opsesivne misli pojaviti i po sto puta u toku dana tako da ne budete njima
iznenaeni, ak i ako su nasilne i ekstremno neprijatne. To jeste udesna injenica kod OKP-a,
da ljudi mogu imati tu istu pomisao i hiljadu puta u toku dana, i opet biti okirani i uznemireni
zbog nje, svaki put - ako ne naprave svestan napor da ih Anticipiraju. Tako to ete Anticipirati
svoju opsesivnu misao, prepoznaete je im se pojavi i odmah eteje Preimenovati. Na ovaj
nain ete ih u isto vreme i Revalorizvati. Nauiete da preete na drugu misao ili ponaanje,
iako je opsesivna misao jo tu. Dok to radite, na red dolazi drugi meukorak. Kad prihvatite da
je va problem izleivo medicinsko stanje, neete dopustiti da sebe teko prekorevate i
okrivljujete, kritikujui vae unutranje motive. Vi ne elite da imate opsesivne misli, ali
Prihvatate da one postoje i pored vas, a ne zbog vas. Pacijenti sa OKP-em su skloni da stalno
uranjaju u razmiljanja:
"ta e se dogoditi ako stvarno uradim to neispravno ponaanje? Ako udarim nekoga, ili
seksualno nasrnem na nekoga?" Oni zapravo vide sebe kako su u lisicama odvueni do zatvora,
dok bi ljudi okolo vikali: "Gledaj! On je to uradio!" Stoga, veoma je vano da Aktivno
Revalorizujete opsesiju, umesto to ekate da korak Revalorizovanja doe na red, koje obino
dolazi u borbi sa kompulsijama-prisilama i naravno odgovara na stalno pitanje "Kako da budem
siguran da neu to i uraditi?". Odgovor glasi: "Zato to zaista to ne elim da uradiml To je samo
opsesija, samo pogrena poruka iz mozga. To ne moe nadvladati moju volju".
Lara je ophrvana mislima o nasilju sa noevima. Jedanput ju je prijateljica, psiholog,
opomenula: "Kako zna da nee to i da uradi? Sigurno da je arls Menson bio opsesivan.
Defri Damer je bio opsesivan". Ali Lara sada razume: " Oni su bili psihopate, oni nisu imali
oseanje krivice. Za mene postoji krivica, tu je depresija, tu je i oseanje, ja ne elim
posledice.''' tavie veoma je veliko pitanje da li su ova dva zla oveka zaista bili opsesivni u
bilo kakvom pravom OKP smislu. Oni nisu dobijali pogrene poruke iz mozga. Oni su
meditiriali o zlim stvarima o kojima su eleli da meditiraju. Lara i ja smo razgovarali o ovoj
razlici. Rekla mi je: "Ja neu to uraditi jer ne elim to da uradim. Ne elim da bilo koga
povredim. Nikad to ne bi mogla da uradim". I u pravu je.
Meni kao profesionalcu na polju medicine veoma je teko da posmatram ljude kako se bore da
bi prevazili svoje opsesije i prisile. Mnogo puta su mi ljudi sa OKP-em rekli "Lako je rei.
Teko je uraditi". Verujte mi, razumem kako je to teko i nikad ne kaem:
"Samo to uradi" na neki nemaran ili bahat nain. To jeste teak posao, naporan rad, ali rezultati
su velika nagrada. tavie, to je bitka koju ne moete izbei jer OKP ne daje mira, bilo kakav
mir od njega mora da bude zaraen!
Krajnji cilj je naravno da strahovi nestanu zauvek. Mi na UCLA-i smo otkrili da korienje
progresivnog ekanja, koje se postepeno poveava do petnaest minuta ili due, uz deljenje
zadatka na manje delove, ponovno procenjivanje situacije dok ste jo anksiozni i beleenje
promena u vaim reakcijama, ini ovaj cilj dostinijim. Naravno, uvek moete da pokuate da
spojite ta vremena ekanja, da bi ste produili taj interval. U vreme ekanja uvek vebajte etiri
Koraka. Beleenje aktivnosti koje radite za vreme Refokusiranja i Revalorizovanja kao uspeha
koje ete zapisiviati, dosta pomae u ovom procesu. Kad beleite svako smanjenje intenziteta
vae anksioznosti i prisilnih potreba i zapiete koja aktivnost uzrokuje najvee smanjenje
anksioznosti, ti znaci napretka e ojaati vau reenost da nastavite teak rad u metodi etiri
Koraka. Kao rezultat ovoga ete vide ti svaki mali napredak kao pobedu, umesto da vidite svoju
nesposobnost da potpuno prevaziete svoje strahove iz prvog, drugog ili treeg puta kao
demoralizujui znak neuspeha. Videete da u ulozi svog terapeuta aktivno pomaete sebi.
Jedna od ironija OKP-a je da omoguava nekim ljudima da funkcioniu veoma dobro i
intenzivno jer je njihova sposobnost da uoe detalje vrlo dobra. Godine praktikovanja rituala
OKP-a izgleda da stvaraju vetine koje poveavaju mo pamenja i opservacije na nain koji
moe da bude veoma prilagodljiv. Na nesreu, ljudi sa OKP-em ne mogu da prestanu da se
pitaju koliko su mogli da postignu da nisu proveli toliko vremena nosei se sa svojim
opsesijama i prisilama. Majkl, koji ima opsesiju da mu se pantalone skupljaju, izjavio je: "Moj
OKP je ubio moj uspeh. Inteligentan sam i imao sam dosta potencijala u mnogim oblastima, ali
to me je zaista ubilo. Ujutru se probudim i odvezem se svojim 'Dod Koltom' na moje radno
mesto stenografa, posao koji ne elim da radim. OKP je to prouzrokovao. Ja mrzrim svoj
OKPjer mi nije dopustio da radim ono to sam eleo da radim".
U pokuaju da to bolje razume kako je to uticalo na njegov ivot, Majkl dosta ita o
duevnim oboljenjima i njihovim uzrocima. On trai odgovore na pitanje zato se kod njega
razvio Opsesivno-Kompulsivni Poremeaj. Pita se: "Da li je pored biohemijskog faktora jo
neto bilo razlog da sam tad bio taj tuni osmogodinjak u koli? Da nije OKP bio posledica
emocionalnih faktora, zajedno sa drugim tetnim faktorima kao to je genetika? Ja elim da
saznam kako sam doao do take na kojoj se sad nalazim, i kako bi moda jednog dana doao
do take na kojoj elim da budem. To je neverovatna misterija i elim da je sam izuavam.
Mislim da je to deo procesa oporavka". Ima dana kad, kako kae, "eli da uzme no, i da ga
stavi u svoju glavu i isee bolestan deo mog mozga". Budi se umoran i pita se:"Zato ja ne
inim vie?" (Mnogi ljudi sa OKP-em imaju poremeen red spavanja, to ih ini konstantno
umornim. Ako su ovi poremeaji hronini, mogunost da je OKP iskomplikovan depresijom
se mora ozbiljno uzeti u obzir.) Neki put, kako Majkl kae, "probudio bih se oseajui se kao
da sam pretrao maraton, dok sam spavao". Lekovi, kao dodatak terapiji ponaanja, su mu
pomogli da bolje spava i efikasnije funkcionie na poslu, tako to su verovatno leili i
depresiju u isto vreme zajedno sa OKP-em.
IZGUBLJENE ANSE
Do, koji je imao opsesije da je moda gurnuo spajalice u kafu svojh kolega, (kojima bi se ovi
mogli zadaviti) i da je moda olabavio znakove na automobilma (stvarajuii tako mogunost da
se ovi otkae na autoputu i probiju prednje staklo vozila), doao je do toga da jasno razume
kako njegova krivica, njegova smanjena mogunost da funkcionie i njegovi pogorani odnosi
sa roacima i prijateljima, dolaze od njegovog OKP-a, a povreivali su i njega i druge. "Kad to
izrazimo strunim ekonomskim terminima, postoje veliki trokovi izraeni u ansama za
izvravanje prisila-kompulsija". Ekonomski izraeno, to znai da vreme provedeno u
izvravanju prisila rezultira u gubitku ansi i prilika na poslu i drugde u ivotu. Deo Doove
krivice je bio zbog, kako je on to video, njegove nedovoljne reenosti da finansijski podri
prihvatilita za beskunike. Tako daje sebi govorio: "Kad bih mogao da izbegnem ovu
opsesiju, mogao bih da izaem tamo i steknem vie novca i vie dam drugima". Ponekad je
ovakvo rezonovanje pomagalo i Do je zaista Revalorizovao.
Doov koncept o gubicima u ansama je taan. To jeste zapravo odgovor zato nema prave
vrednosti u izvravanju kompulsija. ak i ako ne moete da shvatite da je vae vreme vredno u
ekonomskom smislu, izvravanje kompulsije-prisile da bi ste spreili neku zamiljenu i
neloginu katastrofu jo uvek nije dobar posao. Zato? Zato to vam napor koji ulaete
izvravajui prisilu oduzima vreme, udaljuje od drugih ljudi i od rada na nekoj celishodnoj i
produktivnoj aktivnosti. Ovo ne znai da ba govorim o spasavanju oveanstva. To moe da
bude neto veoma prosto i osnovno, kao to je da sednete i porazgovarate malo sa svojom
porodicom.
Uobiajena i ozbiljna greka koju ljudi sa OKP-em ine je da kau: "Dobro, samo da uradim
ovu prisilu jer u inae svo vreme da brinem i to e me ometati u mom radu". Prvo, izvravanje
prisile e samo pogorati kompulsivno oseanje, kako ste to ve nauili. Ali postoji drugi
problem. Jedna prisila-kompulsija vodi ka drugoj. Koliina vremena koju provodite
izvravajui sve te kompulsije bi mogla da se utroi na rad na neemu zaista korisnom. Stoga,
vi ne samo to ste traili vreme radei bezvezne prisile, ve ste za to vreme takoe izgubili
priliku da uradite neto korisno. Zato imajte na umu: Ako uradite neto korisno umesto vaeg
OKP-a, to je takoe i Refokusiranje, to je i glavni nain da menjate va mozak i da se
poboljate. I to jeste pravljenje novih ansi i veih vrednosti, po bilo ijoj definiciji.
Brajan, koji se bori sa potrebom da nou pere i riba ulice da bi ih oistio od akumulatorske
kiseline, kae: "Vreme koje ljudi sa OKPem troe radei potpuno iracionalne stvarije najvei
gubitak.To je vreme koje vam se nikad nee vratiti. To je vreme koje je trebalo da provedem sa
mojom decom umesto to sam ribao ulice. OKP uzima svaki gram vae energije, preuzima
toliko od vaeg ivota. Bio bih napolju u 1:30 ujutru, ribao ulicu, onda bih se vraao kui jedva
se vukui, i ujutru bih se budio mrtav umoran". Fiziki je bio izmoren od nedostatka sna, a
duevno izmoren od stalne obuzetosti svojom opsesijom. Da nije bio suvlasnik u firmi za
prodaju kola, u kojoj je radio, kako ree Brajan: "Oni bi mi odavno rekli 'Idi do avola'" .
Kad se naao na najnioj taki - pre nego to je zapoeo sa terapijom u naoj UCLA grupi-
toliko je bio oajan da se zakleo da ako umre, ako mu bude nekako ponuena druga ansa da
ivi, e je odbiti ako bi to znailo da e se vratiti ovozemaljskom ivotu kao osoba sa OKP-em.
Svaki dan u surovoj agoniji: "Mogu otvoreno da kaem da sam mrzeo prokleti izlazak sunca.
Jo jedan prokleti dan sa OKP-em, jo jedan prokleti dan sa strahom. Molio sam se da dobijem
smrtonosnu bolest. Samo sam se molio: 'Boe uzmi me. Vie ne mogu ovo da podnesem"'.
Brajan je proao kroz teak period za svoj brak i kroz teka vremena sa svojom decom, kao i
mnogi drugi ljudi koji pate od OKP-a. Ali on danas moe da posmatra svoj napredak i da sa
ponosom govori o velikoj dobrobiti koju je dobio borei se protiv bolesti. Inae borba sa OKP-
em za njega ipak ostaje stalna.
"MALO SVETLOSTI U MOJOJ DUI"
Oni koji su Revalorizovali svoje simptome i preli na Revalorizovanje svojih ivota, nude nam
neke duboke filozofske samospoznaje, kako nam to ilustruju sledei primeri.
Doana, koja je godinama bila zaokupljena mranim i tekim mislima, otkrila je poto je
poela redovno da veba etiri Koraka: "Moj strah je poeo da nestaje i moj ivot je poeo da
poprima neki smisao. Mogla sam najzad da vidim neto malo svetla u svojoj dui. Po prvi put
sam mogla da doivim oseaj da se moj um pomera, nije vie blokiran u jednom momentu ve
se pokree napred. To je bilo neverovatno! Znala sam ta se dogaa sa mnom, i da mogu sebi
da pomognem. Neki govore da sve loe stvari koje nam se dogaaju u ivotu imaju razlog i
pouku. Nisam sigurna da se slaem sa ovim stavom, ali sve to mogu da kaem je da sam se
nauila saoseanju i oseam se srenom zbog toga. To mi je pomoglo da postanem bolje
ljudsko bie". Njena pria je takoe elegantan opis nekoga sa poboljanim funkcionisanjem
mozga: kretanje napred, blokiran mozak je osloboen, nije vie "zaglavljen u brzini".
Lara, koja je izgradila produktivan profesionalni ivot uprkos injenici da ima OKP i Tureov
sindrom, kae: "'Nikad se ne predaj' je moj moto. Niko sa OKP-em ne treba nikad da se preda.
Ja sam uspela da dobijem diplomu, da magistriram i da postanem savetnik. Sad mogu da
pomognem i drugima u njihovoj svakodnevnoj borbi protiv OKP-a. To to imam OKP i
Tureov sindrom mi je pomoglo da se bolje uklopim sa svojim klijentima. Verovatno da u se
uvek boriti sa OKP-em i Tureovim sindromom, i to je u redu. Moda mogu da pomognem
drugima sa OKP-em i Tureovim sindromom. esto zamiljam kako bi ivot bio lep bez
OKP-a i Tureovog sindroma i kakva bih ja bila. Na nesreu ja to verovatno nikad neu otkriti
ali i to je u redu" .
Karen, kompulsivni sakuplja koja je dozvolila da gomila starih stvari preuzme njenu
kuu i njen ivot, kad je saznala da ima posla sa boleu zvanom OKP postavila je pred sebe
pragmatine i duhovne ciljeve. Poelela je da ima dom ispunjen sveim vazduhom i
sunevom svetlou - previe dugo je drala prozore zatvorene barikadama, krijui svoju
stranu tajnu. Takoe je elela da iskoristi svaki as svog vremena koje bi imala za odmor,
kad jedanput sebe oslobodi od kompulsija koje su uzimale toliko vremena. Ona kae:
"Vi nemate pojma koliko vremena sam provodila svakog dana nametajui stvari, da bih
mogla da smestim jo stvari. Troila sam sate tragajui za stvarima koje su bile beznadeno
izgubljene u tom lomu i haosu. Bili su sati potrebni da se doe do svih tih stvari - a sati i
godine zapravo da se sve to raisti - to se sve sabralo u najmanje jednu deceniju mog
ivota. Godine trvenja, stresa i frustracije, sa oseanjem bespomonosti, beznadenosti i
tuge". Ono to je zaista najvie elela, kako sama ree, jeste smirenost. "Pretpostavljam da bi
to bio cilj broj jedan za sve one sa opsesivno-kompulsivnim poremeajem. OKP je teak rad.
On vodi u interni (i naizgled eterni-veni) nemir, mahnitu aktivnost, fiziku, duevnu, i
emocionalnu premorenost".
Dok je bila na terapiji na UCLA-i, Karen je uvidela: "Ja nisam loa osoba zbog toga to
imam potrebu da sakupljam stvari iz kanti za smee". Nauila je da iako nije mogla da sprei
prisilne potrebe, moe da kontrolie svoje akcije povodom tih potreba. Ona kae:
"Nikad me neete uti da kaem 'O, tako mi je drago da imam OKP jer je to tako veliki
izazov i potpuno je izmenilo tok mog ivota.' To jeste izazov i bio je. Znam da sam danas
jaa linost zbog toga. Ipak izgubila sam vie od decenije ivota zbog OKP-a, i to se nikad
ne moe nadoknaditi. Zato ranije nisam uvidela da se materijalne stvari mogu zameniti-
nadoknaditi, a da je izgubljeno vreme otilo i nikada se nee povratiti?"
Karen je sad u svojim pedesetim, u dobu kad ljudi obino ponovno ocenjuju svoje ivote.
I ona je to i uradila. Ona filozofski obrazlae: "Ja neu sebe da maltretiram zbog svih tih
godina. Uradila sam to sam bolje mogla, u to vreme". Njena najvea greka koje je sad svesna,
je bila to je dopustila da je njen lani ponos sprei da potrai pomo pre nego to beskorisna
gomila stvari ovlada njenim ivotom. Ona zna: "Vi stvarno morate da dobijete pomo od drugih
ljudi, da bi sebe izveli na put oporavka. Imati poverenja da pustite drugoga da vas vodi e biti
jedna od najteih stvari koju ste ikad uradili, ali to morate uraditi. Imajte nekoga voljenog da
vam pomogne i ohrabri vas, prijatelja ili lana porodice. Nemojte da budete rtva ove bolesti.
Budite pobednik nad njom. Rizikujte. Uradite to sada. Povratite sebi svoj ivot. Vaa budunost
je u vaim rukama".
Vreme, viak sati u toku dana koje ljudi sa OKP-em otkriju da imaju kada ih vie ne provode
izvravajui prisilne radnje, takoe je postalo vaan faktor za Deka, kompulsivnog peraa
ruku. On je nalazio da je ovo pomeana blagodat. "Moete da ispunite mnogo vremena sa OKP-
em i onda imate problem kada nema OKP-a. Posle terapije ponaanja moete da uradite
poslove bre, naroito kune poslove: zalivanje, hranjenje maki, pranje vea". Kod kue se
osetio da vlada situacijom i voleo je da radi stvari na vremenski efikasan nain. Na nesreu, ovo
oseanje je samo dovelo do vee frustracije na radnom mestu. Postao je jo vie frustriran jer
mu je privremeni posao bio u osnovi veoma dosadan. Dek je imao lo radni dosije, probleme
sa koncetracijom i loe odnose prema ljudima. "Ja se samo razbesnim i mislim.'Evo me ovde,
samo uzalud troim svoje vreme Mogao bih barem da budem napolju traei neki dobar posao
ili kod kue radei poslove'. ena bi mi rekla: 'Nikoga nije briga ako ti opere ve. Zato ne
potrai neki bolji posao?' Ali to je smeno. Sa OKP-em postoji veliki otpor prema
promenama" .
Dek je razvio dobre navike prilikom Revalorizovanja svojih prisilnih potreba OKP-a, dok je
radio na svojim kompulsijama pranja ruku pomou metode U etiri Koraka. Opisao je:
"Naravno da sam u poetku bio anksiozan (da se oduprem potrebi da perem) pri pranju, ali sam
onda otkrio da to vie vremena ne popustite prisili i tako iskusite da se nita ne deava, to vam
je lake sledeeg puta. Onda dobijate listu sluajeva u kojima se zaista nita ne dogaa kad
ignoriete opsesiju". On sad ui da primenjuje princip Revalorizovanja na optiji nain, da bi
poveao svoje samopouzdanje i da bi prevaziao svoj otpor promeni. "Ja pokuavam da radim
na svom OKP-u svaki dan, da radim na nekim suptilnijim simptomima i nainima
razmiljanja. Pokuavam da ne budem preotar prema sebi. Teko je da se potpuno oslobodite
ovog problema, ali morate sebe da pohvalite za svaki napredak koji napravite". Tako to je
uio da belei svoje uspehe i pravi mentalne beleke koje bi ga podrale, Dek je poveao svoj
stepen samopouzdanja. Sada se bolje osea na poslovnim intervjuima i njegovo celokupno
funkcionisanje nastavlja postepeno da se poboljava.
SAMOPODRKA
etiri koraka
Korak 1. Preimenovati
Prihvatiti
Korak 3. Refokusirati
Korak 4. Revalorizovati
Deo II
Onaj ko se sporo ljuti bolji je nego ratnik; onaj ko vlada svojom duom bolji je od onoga ko
zauzme grad.
Kralj Solomon, Letopis 16:32
Iako su u bici hiljadu puta hiljadu ljudi savladani od strane jednoga, onaj ko savlada samog sebe
je pravi pobednik bitke.
Gotama Buddha, Dhammapada 103
5
SAMO RECITE NE
Uobiajeno je da ljudi sa OKP-em koriste isti kao oruje u konf1iktima sa drugima, u
jednom dosta estom tipu uznemirene linosti, linosti sa problemom zavisnosti. Osoba sa
OKP-em postane zavisna od drugih do patolokog nivoa, kako bi obavljala svoje poslove.
lanovi porodice postaju deo OKP-a, oni koji ga omoguuju ili opsluuju, i u stvari rade
kompulsivne radnje za tu linost da bi sauvali mir u kui. Osoba bi traila: "Proveri bravu
za mene," ili "Operi zidove za mene". Poputajui pred ovim, naravno, porodica samo
osigurava da e osoba nastaviti da se pogorava u vezi OKP-a. Iz istog oaja, oni obino
popuste pred ovim zahtevima.
Suprunici osoba sa OKP-em su nam govorili da ako bi odbili da budu uvueni u bizarna
ponaanja, bili bi izloeni scenama i suzama.Na kraju, sva njihova energija bi mogla da se
troi na pokuaje da se izae na kraj sa boleu. Oni mogu da ubeuju i mole osobu da
prestane, ili mogu da je lau kad joj kau da su uradili to-i-to ili su izbegli da urade to-i-to.
Laganje naravno, na due staze, ne pomae. Supruga jednog oveka koji je imao OKP je
priznala da ne govori svom muu istinu o tome gde je bila, ako bi istina mogla da
prouzrokuje da on reaguje nasilno zbog svojih strahova. Jedanput je otila do nekog mesta
koje je bilo "van granica" i u momentu joj se uinilo da je videla svog mua. "Onda mi je
srce zaista poelo da lupa. Pomislili biste da sam opljakala banku i da mi je policija za
petama". Ako bi je suprug direktno upitao da li je odlazila tamo gde ne bi trebalo da ide, ona
bi mu odgovarala malim bezopasnim laima. Ona rezonuje: "Ako kaem ne, ovek e moi
lepo da veera i da ima prijatno vee, a takoe i ja, umesto epizode psovanja i lupanja
vratima". Laganje ini njen ivot podnoljivim. Ona zna da ne bi trebalo da se povinuje
njegovoj bolesti, ali posle vie godina ovakvog ivota, kae: "Eto, ja sam ona koja to
omoguuje. Jedna mala re i moje vee je lepo". Bez dileme, postoji hiljade ena koje imaju
ovakav problem. To to ona radi je savreno razumljivo i potpuno ljudski. Ali zapravo ona
sabotira njegov progres. Kada i sama naui etiri Koraka i pomogne mu da ih primenjuje,
onda e im oboma biti bolje. Ona e prestati da bude ona koja slui njegovom OKP-u i
postae njegov terapeut. Poruka za lanove porodice li jednoj reenici glasi: "Nemojte
opsluivati OKP, sluite terapiji ponaanja".
Dete sa OKP-em moe potpuno da poremeti porodicu, budei ih mnogo puta u toku
noi traei razne stvari i diktirajui njihovim ivotima sve do toga gde moraju da sede u
datoj sobi i u koje tano vreme moraju da urade X, Y i Z. Preesto roditelji sebi doputaju
da budu uvueni u ovakvo ponaanje jer su nagomilali krivicu u sebi, ubeeni da su oni
odgovorni za bolest svog deteta. Kao to ete videti i okruenje i genetika imaju ulogu
kod veine sluajeva, ali su bioloki faktori glavni razlog da osoba ima OKP. Inae
emocionaini faktori i faktori okruenja su esto odluujui u odreivanju toga da li e
osoba moi da uestvuje u terapiji ponaanja i napredovati ili ne.
KO JE OVAJ STRANAC?
Vremenom, kroz stalnu praksu samousmeravajue terapije ponaanja, ljudi mogu da se
promene. Oni zaista menjaju svoj mozak i pobeuju svoje OKP-simptome. Ali kako osoba sa
OKP-em napreduje ka zdravlju dinamika u porodici ima tendenciju da se menja, esto sa
tetnim psiholokim posledicama. Uloge se menjaju i nekad bespomoni partner moe da
preuzme moniju ulogu. Drugi u porodici mogu da zamere zbog napredovanja te osobe jer
sad porodica mora da pone da se suoava sa sopstvenom stvarnou i svojim nedostacima
koji ne moraju uopte da imaju veze sa OKP-em. Osoba vie nije izgovor za porodine
neuspehe i njihov otira. On ili ona je neko sa novopronaenim dostojanstvom, ko trai da se
prema njemu ili njoj odnosi kao prema potpuno funkcionainom lanu porodice. Odjednom,
meu njima je stranac.
Kad osoba pone da napreduje, porodica moe i nesvesno poeti da potcenjuje tretman. Na
primer, jedna ena je godinama terala svog mua da ode pod tu im se vrati sa posla jer je
mislila da je zaraen. Kad je poela da napreduje u terapiji, on je vie voleo da nastavi to da
radi nego da ima zdravu enu, koja bi mogla sebe da odreuje i na neke druge naine koji bi
mogli da mu zadaju brige.
Dr Ajvor Hend (Drlvor Hand), poznati psihijatar sa Hamburkog Univeziteta koji radi na
prouavanju OKP-a ve 20 godina, veruje da su problemi sa intimnou glavni faktor u
odravanju bolesti, tj.da ljudi imaju "sekundarne dobitke" od OKP-a i koriste ih da dre druge
ljude na emocionalnoj distanci. Na UCLA-i smo pokazali da ljudi mogu da naue da odbace
svoje simptome OKP-a i bez reavanja svojih problema sa intimnou, ali ti sekundarni dobici
su i glavni razlog zato neki ljudi ne reaguju na tretman. Drugim reima, ako osoba sa OKP-em
ima temeljno izgraen nain ograivanja od ljudi, on ili ona e takoe nai razloge da se ograde
od tekog rada u terapiji ponaanja. Iako sam ubeen da je OKP vie bioloki nego emocionaini
poremeaj, skoro je sigurno da postoji meusobna veza ova dva faktora. Osoba mora biti
potena u vezi tih problema ispod povrine, ako eli da ima maksimum dobrobiti od terapije.
EMOCIONALNO SAGORELI
N ai pacijenti na UCLA-i su nas mnogo emu nauili u vezi nebiolokih manifestacija OKP-a,
i tome kako OKP utie na njihova prijateljstva, profesionalne ciljeve i ivotne puteve. Kristofer,
koji je imao strane bogohulne misli, je mlad i usamljen i voleo bi da ima devojku ali nije
siguran da li bi mogao da se svidi "normalnoj" devojci. On kae: "Postavio sam to pravilo da ne
mogu, da zaista ne mogu da imam vezu sa devojkom koja i sama ima OKP ili neki drugi
mentalni poremeaj. Ne mogu to da dopustimjer zaista ne elim OKP ili uopteno, ne elim da
mentalni poremeaji uzmu jo vie od mog ivota nego to su ve dosad uzeli".
Majkl, koji ima opsesiju da su mu pantalone preuske, se do skoro oseao veoma neugodno
u skoro svim drutvenim situacijama, nesposoban da "se uklopi", a prijateljstva sa enama
nisu bila izuzetak. On veruje da je OKP, koji je imao od svog ranog detinjstva, pravi uzrok
njegovih oseanja i neuklapanja u drutvo. U srednjoj koli je bio sklon da bude ometan
OKP- prisilama, kao to je stalno brojanje. I ako je znao da se neto udno dogaa, nikad
nije bio u stanju da o tome govori sa svojim roditeljima. Kao posledica, oni su njegov slab
uspeh pripisali "lenjosti i nekoj vrsti ometenosti", njegovoj looj osobi. (Kajl, koji je imao
misli OKP-a o nasilju prema sebi i drugima, imao je jo gore iskustvo u detinjstvu. Roditelji
su gomilali krivicu na njega, govorei mu da su njegova udna ponaanja samo "Satana u
njemu".)
U retrospektivi, Majkl ali to se nije osetio slobodnijim da kae roditeljima o svojim
ludim mislima. "Ali," kae, "siguran sam da bi me poslasli u instituciju, gde ne bi bilo
shvaeno ta se dogaa. Do dananjeg dana moj otac to zaista ne razume. Mislim da re
mentalna bolest ne postoji u njegovom reniku. (Majkl je verovatno u pravu jer se malo
znalo o OKP-u pre 35 godina i mnogi ljudi jo uvek to ne razumeju).
Majkl je eleo da svojim roditeljima iznese to to je doivljavao, a ipak nikad nije to
mogao da uradi. "Celog sam ivota eleo da neko kae 'ao mi je. Voleo bih da su stvari bile
bolje. Shvatam da se trudi''. Ali zbog toga to nikad nije uo nita slino, oseao se da nikad
nije potpuno bio voljen ili prihvaen i nauio je da svoja oseanja dri zakljuana. Kako je
stario, ova osobina je postajala sve izraenija. "Jedna stvar koju vidim kao zajedniku za
ljude sa OKP-em je da njihova oseanja utrnu. Kad sklopim neko poznanstvo, svoja oseanja
potisnem i zapravo sebe sabotiram. Tada OKP postaje najjai. Onda kada zaista elite neto
da osetite, sve to oseate je OKP".
Strahovi vezani za OKP mogu da budu jai od bilo kojih drugih emocija, ukljuujui tu i
ljubav i tugu. Na primer, postarija ena u terapijskoj grupi OKP-a na UCLA-i ima opsesiju
vezanu za smrt koja je toliko jaka da ne moe da ide na mesta gde je neko umro, ak i pre
vie vekova. Porodino turistiko putovanje u Tombstone (u prevodu "Nadgrobni kamen") u
Arizoni je bilo traumatino za nju. Sve to je oblaila ili ponela tamo je postalo zaraeno.
Otuila se od svojih prijatelja jer ovi nisu mogli da razumeju odsutnost i nejavljanje u sluaju
gubitka nekog njima bliskog. Ali ona nije bila u stanju da ih pozove telefonom i izjavi
sauee, ak ni da podigne slualicu i kae koliko joj je ao. Ona je to racionalizovala tako to
je sebe ubeivala da ovim izbegavanjem odrava svoju anksioznost na niem stepenu, uz rizik
gubljenja nekih prijatelja. To nije ba dobro razmiljanje iako je razumljivo da je neko spreman
da uini ovakvu razmenu. U realnosti, to nije prava razmena. Tako to nije zvala da izjavi
sauee, ona je sebe postavljala u situaciju u kojoj bi se njen opsesivni strah samo vie
pogoravao. Da bi njen strah nestao, ona se s njim morala suoiti i obraunati. Druga ena je
propustila priliku da se oprosti od svog oca koji je umirao u postelji jer su je njene prisile
spreile da na vreme ode do bolnice.
Od nedavno su se stvari okrenule za Majkla, koji je redovno upranjavao etiri Koraka, to
je bilo podrano njegovim redovnim dolascima na terapijsku grupu OKP-a na UCLA-i.
Godinama je koristio lekove kao podrku terapiji ponaanja, ali je poeo da veruje da "lekovi
samo unitavaju moju linost. Bio sam samo jako utrnut. Moja oseanja su uglavnom bila
drana pod barikadom. Da bi se borili protiv svojih OKP-a, ljudi moraju da oslobode svoja
oseanja".
Iako je njegov OKP uglavnom bio pod kontrolom, Majkl je osetio da je dostigao odreen
nivo i eleo je da napreduje jo vie. Zato je odluio da prekine sa uzimanjem lekova i osetio se
bolje skoro odmah poto je to uradio. Iako je iskusio odreenu eskalaciiju svojih OKP misli i
prisila, on ih je efikasno kontrolisao primenjujui etiri koraka: "sad idem nadole, umesto da
se borim na putu navie, uhvaen u vodenici OKP-a". I po prvi put, posle mnogo godina, on je
doiveo duboke emocije. Sea se: "Kadje moja majka umrla pre nekoliko godina, nisam uopte
plakao". Ponovo ta utrnutost. "Ali kad je moj omiljeni igra bejzbola Miki Mentl umro" - ovo
je bilo poto je Majkl prestao da uzima lekove - "bio sam veoma pogoen i plakao sam, bio
sam u stanju da izrazim svoja oseanja". Kad je u stanju da to uradi, on nalazi da je stepen
njegovog OKP nizak, dok kad potisne svoja oseanja, OKP postaje najjjai.
Izolacija koju oseaju ljudi sa OKP-em je uglavnom posledica njihove odluke da dre svoju
stranu tajnu dalje od drugih, koliko god dugo to mogu. Majkl nasuprot tome voli da pria
ljudima da ima OKP - "To je veoma oslobaajue oseanje. Prava katarza. Znate ono: 'Hej! Ja
sam lud. Kako ste vi?'" Takoe je saznao da mnoge ljude nije briga da znaju vie o njegovom
problemu, a drugi pak reaguju tako to ga bombarduju sa nizom svojih fizikih i mentalnih
problema.
KAZATI ILI NE
Barbara, koja je imala opsesiju o tome da li je iskljuila Gos'n Kafu, svima je saoptila svoju
dijagnozu, procenjujui da "ako bi ljudi saznali i ono najgore o meni i jo uvek smatrali da
sam u redu, onda sam zaista u redu". Ali je brzo nauila da ne pria o svom OKP-u. Na poslu
bi ljudi reagovali ili pravljenjem viceva na njen raun ili zauenim stavom i pitanjem:
"Zato jednostavno to ne prekine ?" Barbara je otkrila da je otvorenost o OKP-u bila
pogrean potez u karijeri. Na nesreu, ovo je previe esto sluaj.
Bendamin, koji je nekad morao da ivi u idealno organizovanoj sredini, kae: "Ne vidim
nita produktivno u saoptavanju toga ljudima oko nas. Ne elim to da saoptim zbog
generalnog nedostatka razumevanja koje ljudi imaju o mentalnim poremeajima". On ne
saoptava to svojim poslovnim saradnicima ili prijateljima. Ali on je bio otvoren o ovome sa
svojom devojkom i sa svojom porodicom i oni su pozitivno reagovali. "Donoenje odluke da
budem otvoren prema porodici je bilo teko. Zbog toga to sam ponikao u veoma uspenoj
porodici monih ljudi koji su uspeli i profesionalno i u drutvu, ja sam prema njima izgradio
zid", sve u pokuaju da krije ovu manu od njih. Saoptavanje porodici o svom OKP-u je bilo
veliko olakanje. "Kada sam se otvorio, oni su se otvorili jo vie. To je imalo pozitivan
efekat lanane reakcije. Njihova reakcija je bilo mnogo vie razumevanja nego to sam to
oekivao. Nisam morao vie sa sobom da stalno nosim taj mehanizam odbrane. Mnogo sam
otrvorenija linost, vie sam u stanju da priznam i druge svoje slabosti i da se nasmejem na
svoj raun".
Nauio je da ljudi potuju one koji ih prihvataju onakvim kakvi su. "Ljudi imaju veliki
stepen tolerancije za fizike poremeaje ako vide da se osoba trudi da funkcionie to bolje
moe i komunicira kako to najbolje ume."
Bendamin je primetio da ljudi osete kod osoba sa OKP-em tu obuzetost i nedostatak
spontanosti koje spreavaju intimnost. Dok preuzima sve veu kontrolu nad svojim OKP-em
a manje je obuzet sobom, nada se da e proiriti svoje drutvene kontakte. "Znam da moram
da iskoraim van OKP-a. Moram da funkcioniem kao i drugi ljudi. Imam odgovornost prema
drugim ljudima. Stalno procenjujem sebe: Da li je to moj OKP koji me spreava da budem
neko ko moe da se voli, da budem osoba koja moe da ima uticaja na ivote drugih ljudi?
Osoba koja moe da bude korisna, koja se brine i ima vie razumevanja?"
Naravno, nije svako imao pozitivno iskustvo. Kristofer je otkrio da njegovi roditelji nisu
nikad zaista shvatili njegov OKP i samo su ga savetovali da "stalno misli o dobrim stvarima".
Ovaj nedostatak razumevanja je dovodio do napetosti u odnosima sa, njegovim ocem, kadgod
bi se to pomenulo. "Bio sam zapravo prisiljen da prestanem da odlazim kod lekara jer navodno
nisam ni imao pravi psihijatrijski problem, uz opasku da su se te "psihijatrijske stvari" predugo
ve odvijale" . Nekoliko meseci kasnije Kristofer je ubedio svoje roditelje da mu dopuste da
ode na program za OKP pri UCLA-i, gde sam mu predstavio na program U etiri Koraka. On
nastavlja da napreduje i redovan je na naoj OKP terapijskoj grupi.
Pacijenti sa OKP-em esto priaju o posedovanju OKP linosti, o tome da su ekstremno
introvertni, da se boje agresije i da nisu u stanju da se nose sa agresivnim ljudima. Dek,
kompulsivni pera ruku, skakao je sa posla na posao i nauio: "Ja zaista ne volim ba mnogo
da radim sa ljudima. U takvim poslovima se zaista najloije snalazim. Imao sam letnji posao u
banci gde se rukovalo novcem. Stranke su traile brzinu i ljubaznost, dok sam se ja trudio da se
koncentriem na ono to je trebalo da radim. Sigurno je da nisam ba bio ljubazan bankovni
inovnik na alteru ". Takoe je predavao u koli izvesno vreme. "Moete li da zamislite? Na
jednom viem nivou kolovanja, sa svom tom strogou i disciplinom". Ne ba Dekove jae
strane.
TRAGAJUI ZA LJUBAVLJU
Kad roditelj ima OKP, dete bi moglo da odrasta krijui svoju gorinu i zameranje zbog
uskraivanja "normalnog" ivota i zbog toga to je moralo da uestvuje u bizarnim i dugakim
ritualima svojeg roditelja. Doti, koja je preterano istila i prala pokuavajui da se otarasi straha
da bi neto moglo da se dogodi sa oima njenog sina, objasnila je svom sinu, kad je dovoljno
odrastao, da ona boluje od bolesti zvane OKP i da je radila lude stvari jer nije mogla drugaije.
Ali kadje otiao na koled, sin ju je veoma povredio kad je rekao: "Dosta mi te je, mama".
Potoje bila jedini roditelj, uradila je sve za njega to je mogla, pokuavajui da nadoknadi
nepravilnosti zbog haosa koji je stvarala. "Mislila sam da sam bila dobra majka, ali mi je on pre
nekoliko godina rekao: 'Smatrao sam da si ti najgora majka koja postoji'. Kao da je neko uzeo
no i ubo me u lea ... Mislim da je to je bila najgora stvar koju mi je ikad neko rekao. Da li on
zaista razume, naravno to sad nije ni vano. Uinila sam najbolje to sam mogla".
Pria koju je iznela Karen, kompulsivni sakuplja na naoj UCLA-grupi, je jak argument za
ulogu i okruenja i genetike u razvoju OKP-a. Karenin otac je traio perfekciju od svakoga u
kui iako je sam bio daleko od toga da bude savren. Nesumnjivo je da je imao klasian oblik
OKP-a, opsesije oko proveravanja i zagaenja i da je bio preterano kompulsivan oko toga da se
nita ne sme baciti. Karen je zapravo "nauila" OKP na njegovom kolenu. On ju je nauio kako
da proverava ruice tednjaka i davao joj lekcije o opasnosti od bakterija i virusa. Ona se sea:
"Vaenje trna je bilo praktino kao hirurka operacija. Postojala je itava procedura kojom se
osiguravalo od bilo kakvog razvoja infekcije". Ako Karen ne bi izvrila neku od naredbi,
njegovo lice bi se iskrivilo od besa i znala bi da dolaze batine. Oajniki elei njegovu ljubav i
odobravanje, Karen je pronalazila naine da ih zadobije. On je insistirao da porodica kupuje sve
polovno, obino na dobrotvornim rasprodajama pri crkvi i vodio bi Karen na gradsku deponiju,
da bi uzeo stare stvari koje bi popravljao ili neto od njih pravio. Karen je to preuzela,
spaavajui stvari iz kanti za smee i donosei ih kui. Posle ovakvog donoenja on bi je obino
pomazio po glavi. Karen kae:"U mom sadanjem sredovenom dobu, ove ideje i vrednosti iz
ranih godina su se vratile da me proganjaju - i skoro da su mogle da mi unite ivot".
Vei deo vremena Karen bi se trudila da nadoknadi nedostatak ljubavi kod kue tako to bi
bila "dobra devojica". Imala bi sve najvie ocene u koli i sluala sulude naredbe svog oca.
Ipak on joj nikad nije povlaivao. Jednog dana, ona je eksplodirala pred svojom majkom:
"Zaista ga mrzim!" Sigurna u to da ju je uo, tog dana se bojala da se vrati kui iz kole i suoi
sa posledicama. Kad je ula, zatekla je oca kako lei na kuhinjskom podu. Imao je srani udar.
Karen kae: "Imala sam 15 godina. Oseala sam se kao da sam ubila svog oca, kao da sam
stavila pitolj na njegove grudi i povukla obara". Od onda je jo vie teila da bude savrena,
rezonujui da e nekako njen otac za to saznati i i da e se tako izgladiti konflikt izmeu njih.
Njen pohod ka savrenom ju je mnogo kotao. Dobila je anoreksiju - nervozu i kompulsije
prejedanja i izgladnjivanja i zavrila je u psihijatrijskoj bolnici na dan svog diplomiranja na
vioj koli, gde je trebalo da primi nagradu kao devojka sa najboljim prosekom ocena.
Deca obino veoma dobro reaguju na terapiju. Jedanaestogodinja devojica koja ranije nije
imala nikakve psihijatrijske bolesti, razvila je opsesije i kompulsije neposredno poto je prvi put
doivela zemljotres, odmah posle preseljenja njene porodice u junu Kaliforniju. Imala je
opsesije da e njeni roditelji biti povreeni i da e ona biti odvojena od njih. (Bilo je nekog
loginog razloga za njene strahove jer se njihova kua nalazila blizu epicentra i pretrpela je
odreenu tetu). Ona je dobila poremeaj spavanja i razvila je prisilne radnje. Dok je nekad bila
tipino neuredno 1l-godinje dete, sada je poela da ureuje svoj sto i nameta svoje stvari u
odreenom redu. Razvila je i ritual u kome je trebalo da trideset minuta pre spavanja ispisuje na
tablici "Nita se nee desiti Mami i Tati" . Takoe bi donosila au vode svako vee i drala je
pored kreveta, ubeena da e ona uiniti da njeni roditelji i njen zec budu bezbedni. Poto je
njen otac inae psihijatar, odmah prepoznao da njegovo dete ima problem, porodica je zatraila
profesionalnu pomo pet nedelja poto je devojica promenila svoje ponaanje. Na poetku
leenja terapeut joj je rekao da je kod nje poela da se razvija bolest zvana OKP i objasnio joj
je ta je to i ta to ini. Devojici je takoe reeno da mora da se odupre kompulsijama-
prisilama ili e se one samo pogorati. Posle tri meseca leenja, njeni simptomi su skoro
potpuno nestali. Manje svesni roditelji su mogli da nastave da povlauju njenom OKP-u,
mislei da je to samo prolazna faza OKP bi se uvreio i na kraju bi bacio porodicu u
emocionaini haos.
PODELJENA BOLEST
RAZUMEVANJE, NE POVLAIVANJE
Dopustite mi da vas razuverim da nije tano da se OKP i zdravi brakovi ili prijateljstva uvek
posmatraju kao neto nespojivo. Postoje sluajevi parova koji su zajedno radili koristei
program U etiri Koraka da bi izgradili stabilne i podravajue veze i odnose.
Ipak, prepreke koje OKP moe da baci na njihov put se ne smeju negirati. Ljudi sa
poremeajem mogu da dobiju seksualne strahove vezane za strah od gubitka kontrole. Neko
moe da ima misli o nasilju po kojima nikad nee postupiti, dok neko drugi moe da ima
opsesije o tome da bi mogla da se razulari neka divlja i nekontrolisana seksualnost. Osoba sa
OKP-em moe da ispolji potencijalnu agresiju, tako to e zapoeti sukobe u kojima su obino
ukljueni i simptomi OKP-a, to sve rezultuje u izbegavanju intimnosti. Dublja motivacija
moe biti izbegavanje mogunosti povrede, ako bi se emocionalno otvorili,- stari problem sa
samopotovanjem.
Drugi sluaj koji je imao Dr Hend je bio jedan deak tinejder koji je razvio udna
ponaanja oko hrane. On je mogao da jede samo jednu vrstu hrane - retku i skupu ribu - i
morao je da bude hranjen od strane svoje majke, u nekom ritualnom maniru. Roditeljima je
bilo dozvoljeno da razgovaraju samo u njegovom prisustvu i to o temi koju bi on izabrao. U
nekim oblastima je regresirao do deteta od dve godine i poeo je da prlja krevet nou.
Znaajno je da se sve ovo desilo poto je njegov otac zapretio da e se razvesti. Deak je
postigao ono to je hteo.
Kada se razboleo, otac je prekinuo tu drugu ljubavnu vezu. Deak se ipak sve vie
razboljevao, povlaei se od svojih drugova i od spoljneg sveta. Razvio se zaarani krug. Otac
bi dolazio kui posle posla, ali brak je bio to samo po imenu, bez obostrane ljubavi. Majka je
ispunjavala svoje emocionalne potrebe tako to se posvetila svom sinu i na taj nain omoguila
da se njegov OKP pogora. Deko je koristio svoju bolest da dominira nad roditeljima. Drao
je porodicu zajedno, ali na svoju sopstvenu tetu. Bili su svi zajedno - ali svi bolesni. Ova pria
nije imala srean zavretak. Deak je veoma napredavoao u porodinom tretmanu, ali se
kasnije vratio u bolest. Drutveni nedostaci koje je razvio su se pokazali veoma tetni kada je
pokuao da se ponovo povee sa svojim drugovima. Njegova majka se ponovo vratila ulozi
onoga ko opsluuje. Bila je to porodina stvar, kao i obino.
Najzad, jedna ena je dola kod Dr Henda da zatrai pomo poto su se njeni susedi alili
da pravi previe buke kad otkljuava ulazna vrata svoga stana. Objasnila je da samo eli da
naui kako da smiri svoje susede. U terapiji je poela da pria o svom kompulsivnom
prevoenju Biblije. Kao mlada ena otila je u manastir, elei da se povue iz normalnih
drutvenih kontakata. Dala je manastiru deo novca koji je nasledila, ali kad je razoarana
naputala manstir, godinu dana kasnije, oni su odbili da joj vrate novac. Ubrzo potom, ona je
poela da prevodi Bibliju kako bi pokazala Papi da su svi postojei prevodi bili pogreni,
poto su etiki pokazivali put monasima-monahinjama koji su se loe ponaali prema njoj.
Prevoenje Biblije je postalo njena jedina ivotna okupacija. Dok je radila ogranieno radno
vreme kao sekretarica, ivela je u svom stanu kao asna sestra i prevodila i prevodila, aljui
svoje radove papi ali su je njene prisile izdale. Umesto da izravna raune sa ljudima u
manastiru, ona je samo razvila bizarna ponaanja koja su postala jedina svrha u njenom
usamljenom ivotu.
NE GURAJ, NE POURUJ
Zbog puno godina prakse, ljudi sa OKP-em su veti da sakriju svoju bolest kad je to u
njihovom interesu. Mnogi ljudi su nam rekli da u vremenu od vie meseci u kojima su imali
intimna prijateljstva nisu nalazili razloga da posumnjaju da njihov partner ima mentalni
poremeaj. Tu mogu da postoje neka mala udnovata ponaanja na koja se moe slei
ramenima i mogu se racionalizovati. Domingova biva devojka Keti rekla je da je veoma rano
u njihovoj vezi Domingo imao lo OKP dan. Skoro da nije nita znala o OKPu i nije znala ta
da ini. "Bilo je to kao 'O Boe, o moj Boe'. Nisam znala da mu kaem te magine rei koje
bi ga izvukle iz toga govorila bih pogrene stvari, sve to bi ga samo razljuivalo". Ponekad bi
Domingo sve gledao sa vedrije strane, govorei joj: "Zato se samo ne skine gola i stane
ispred mene kako bih razmiljao o neem drugom?" Kad bi njegov OKP bio tako jak, ona je
bila voljna da uradi bilo ta da bi ga odvojila od toga, ali "nita to je manje od bombe koja bi
eksplodirala blizu njega, nije moglo da pomogne".
Smejala se dok nam je govorila: "Smeno je da na pas ima ista anksiozna ponaanja. Znate
kako kau da ivotinje poprime vau linost? Da, to je udno. Ovaj pas je zaista maza. Mora
stalno da bude uz nas. Mi smo napravili udovite od njega. Ako odlazimo a on treba da
ostane kod kue, disanje mu se od jedanput promeni, pone sa lizanjem i dobije onaj glupi
izraz. To me podsea na Domingova anksiozna oseanja. Kaem mu: "Vas dvojica ste isti.'''
Ipak ne postoje nikakvi kliniki dokazi koji bi pokazivali da psi koji pripadaju ljudima sa
OKP-em takoe razviju OKP.
Selidba moe da bude traumatina za ljude sa OKP-em, kao to je to bilo kakva promena u
njihovom redosledu aktivnosti. esto izbegavaju da putuju, naroito ako imaju opsesije u vezi
zagaenja. Putovanje znai korienje javnih kupatila i spavanje u krevetima u kojima su drugi
spavali. Domingo je kupio sebi mauntin-bajk, bicikl vredan 500 dolara i namestio ga ba
onako kako je to eleo, ali kad je Keti predloila da idu na izlet u planine morala je bukvalno
da ga zajedno sa njegovim biciklom izgura van kue. On se sea: "Plaio sam se da e bicikl
da se izgrebe. Ali smeno je da kada sam otiao u planine, to vie nije bio moj bicikl tako da
sam bio u stanju da uivam u vonji. Nije me bilo briga ako bi se pokvario ili se ogrebao. OKP
jeste udan".
Iako su Keti i Diomingo iveli zajedno kao par imali su zasebne spavae sobe. Ona je imala
obiaj da se ali na njegov raun i da njegovu sobu naziva mauzolejom, mestom gde je drao
kolekciju umetnikih predmeta rasporeenih u naroitom redu. Znala je da ne treba nita da
premeta. "Ako ikad i oistim njegove stvari," kae ona, "to ga samo izluuje. On mora da ode
i proveri ima li tete. Ja ne perem ni njegov ve. Ja veoma loe to radim. Imam sklonost da
ostavljam bele fleke od belila, a to ga takoe razbesni".
Keti je shvatila da je Domingov otpor ka promenama u svom ivotu imao neoekivanu
povoljnu propratnu stranu. Rekla nam je: "Da nije imao OKP, verovatno bi ve za ovo vreme
imao deset devojaka jer je po prirodi promiskuitetan. Ali zbog OKP-a, ovo je deo koji ja
volim, on je veran. On je latinac, jel' tako? Ali, ako bi i hteo da me vara, morao bi da mi to
kae. Prvo, tu je ta stvar oko zagaenja. On je morao da mi kae da je dodirvao neku drugu."
Domingo je potvrdio ovo to je ona rekla. Kad se jedanput naviknem na neto -nekoga, moja
anksioznost sve vie opada. Sa nekim novim moram da ponem ispoetka. Mi sa OKP-em
smo drugaiji. Mi smo se navikli na stvari". Postoji sigurnost sa poznatim.
Keti je dolazila na nae grupe za porodinu podrku gde se upoznala sa lanovima porodica
drugih ljudi sa OKP-em.
Mnogi od njih su prolazili kroz pakao sa OKP-em i kako se Keti sea: "mnogi od njih su se
pitali ta sam ja traila u ivotu sa Domingom. Nisu mogli da shvate zato bih ja ivela sa
ovim momkom kad sam mogla da izaberem da to ne radim. Nisam se rodila da to trpim.
Nisam bila roditelj." Odgovor je bio da sa ili bez OKP-a, ona ga je cenila zbog njegovih
dobrih osobina.
Dodue i oni su prolazili kroz teke periode u svojoj vezi. Ketina prirodna reakcija je bila da
se povlai kad bi videla da nastupa OKP. "Bilo bi ovako, 'O Boe, moram da beim odavde;
ne mogu da s' nosim sa ovim. Kako mogu da se borim sa ovim do kraja ivota?" Ali kada me
je upitala kakva bi trebalo da bude njena uloga, ja sam joj rekao da ako je odluila da bude sa
Domingom, onda bi morala da se vie zainteresuje i ukljui u tretman.
Posle pet godina Domingo i Keti su se rastali iz nekih drugih razloga. Bilo je to strano
vreme za njega i on je nazadovao u leenju. On je objasnio: 'Veoma se naviknem na ljude i
stvari. Ako je taj red poremeen, moj mir je izgubljen. Onda moram da se malo borim da bi
opet obezbedio svoj mir". On se nedavno venao sa enom koju je sreo posle onog raskida.
Ironija je da ju je sreo kad je odlazio do prodavnice zdrave hrane da kupi preparat za gojenje
koji je Keti neumorno nastavljala da uzima. Prvi put kad ga je njegova budua supruga videla,
kako mu je docnije rekla, primetila je neto "drugaije" i "interesantno" u vezi sa njim. Izveo
ju je na veeru i rekao sve o svom OKP-u. Ona nikad nije ula za OKP i zaista nije razumela,
ali sada ui. Domingo joj je odmah rekao: "Nikad me ne teraj, nikad me ne pouruj inae
moe oekivati da postanem agresivan. Nikad mi nemoj rei 'Pouri!' jer to pobuuje moju
lou stranu. Ja se zaista razbesnim kad me ljudi pouruju jer ne razumeju kroz ta ja
prolazim". Zato mu treba toliko vremena da uradi tako proste stvari kao to oblaenje arapa
ili tuiranje. Domingo se izgubi u svojim opsesijama. Ako vidi mrlju od keapa na svojim
pantalonama moe da ima opsesije da je to od krvi da gleda u mrlju sve dok njegov um ne
shvati da je to samo keap.
"Ne pouruj me" je dobar savet svakom ko ivi sa osobom koja se bori sa simptomima
OKP-a.
SKRIVENI PROGRAMI
Zbog ovakvih razlika, primena metode U etiri Koraka za probleme oko ishrane, droge,
kompulsivnog kockanja i seksualnog ponaanja zahteva dodatni rad. Ovaj rad moemo
predstaviti kao potrebu za dopunskim koracima. Ljudi sa ovim problemima moraju da urade
mnogo vie nego ljudi sa OKP-em kako bi pojasnili koju ulogu imaju ova ponaanja u
njihovom ivotu i koliko oni zaista ele da prestanu sa tim. Ljudi sa OKP-em takoe imaju
dosta skirvenih razloga da se dre svojih kompulsivnih ponaanja imajui tako izgovor za
izbegavanje potpunog reavanja nekih stvarnih tekoa koje ivot sa sobom donosi. Ovi razlozi
su esto u vezi odnosa sa njihovim porodicama i u vezi straha od preuzimanja vee line
odgovornosti.
Takoe je istina da ljudi sa OKP-em skoro uopte ne uivaju u pranju i ponovnom pranju i
stalnim proveravanjima. Isto tako, oni veoma jasno prepoznaju ta ponaanja kao strana i njima
samima, pa zato i nije tako teko da se privole da prepoznaju, barem do nekog stepena, da
zapravo koriste ova ponaanja kao zatitu i ogradu od suoavanja sa neprijatnim aspektima
stvarnosti ili aspektima koji izazivaju strahove, naroito tamo gde su ukljueni meuljudski
odnosi. Drugi problemi sa kontrolom impulsa su ponekad dosta sloeniji, Uglavnom zbog toga
to mnogi ljudi sa ovakvim poremeajima zaista uivaju u nekim aspektima svog patolokog
ponaanja - bilo daje to jelo, uzimanje droga, kockanje ili seks. Ova ponaanja imaju ono to se
u klasinoj teoriji terapije ponaanja naziva "osnovnim pojaavajuim osobinama". Drugim
reima, ljudi, kao i ivotinje mogu biti naterani na rad i veliki napor, kojima bi zaradili hranu,
seks ili droge koje izazivaju prijatna oseanja.
Ova injenica je veoma dobro poznata mnogim ljudima, pored profesionalaca koji rade u
zdravstvu. Glavna tekoa koju treba da prebrodimo je, pre nego to ak i primenimo korak
Preimenovanja na uoptenu kategoriju problema sa kontrolom impulsa, koliko osoba zaista eli
da prestane sa takivm ponaanjem i koliko on ili ona eli da rtvuje zadovoljstvo koje dobija s
takvim ponaanjem, naroito dok je problem u zaetku - pre nego to ponaanje postane sasvim
patoloko.
Kao to vidite, tu postoji potreba za onim to se obino naziva voljom potrebnom za
prevazilaenje prisilne potrebe da se jede, pije ili uzimaju droge, kocka ili bude neprikladno
seksualno aktivan, i vie nego to je to sluaj kod pranja i proveravanja. Tu lei dilema. Kad
ljudi kau:"To nisamja - toje moj OKP", skoro odmah shvataju da ne ele da peru ili
proveravaju. Dosta napora koji je utroen u usavravanju primene etiri Koraka, zasnovan je na
produbljivanju i jaanju vae spoznaje da ova potreba zaista ne odraava vau pravu linost i
elje i da je ona jednostavno uzrokovana pogrenim porukama iz vaeg mozga. Ali opet, ovaj
posao je dosta jednostavniji u poreenju sa onim koji je vezan za probleme sa ishranom, piem,
uzimanjem droga, kockanjem ili seksom. Odluujui faktor koji odreuje koliko je metoda U
etiri Koraka primenjljiva na probleme kontrole impulsa, jeste stepen do kojeg je osoba u stanju
da razdvoji svoju predstavu i koncept o sebi od ponaanja koje stvara probleme.
(Pripremljeno u saradnji sa Paulom Stesel (Paula W. Stoessel Ph. D.) i Keron Meidment
(Karron Maidment R.N.), na UCLA-i (Univerzitet Kalifornije u Los Anelesu - Ode1jenje
Psihijatrije)
1. PROCENA
Pacijent sa OKP-em koji uglavnom ima brige oko proveravanja bi napravio sledeu
hijerarhiju:
SJS
100 plamenici na ednjaku
95 prekidai za svetlo
90 prikljuci kuhinjskih aparata
85 greja za vodu
80 bojler u kupatilu
70 brave
60 vrata
50 TV prijemnik
Ove hipotetine hijerahije su uproene radi vee jasnoe. Treba znati da mnogi ljudi sa
OKP-em imaju veoma sloene opsesije i kompulsije. Kako bilo, ciljevi terapije ponaanja
su isti, nezavisno od sloenosti opsesija.
OKP i lekovi
Moja istraivanja su tokom vie od dvadeset pet godina uglavnom bila u polju biolokog
aspekta psihijatrije, u polju primene lekova u psihijatriji i ja ostajem branilac ispravne primene
psihofarmaceutskih sredstava. Ali ta je zapravo ispravna upotreba lekova kod leenj OKP-a?
Pa, odmah vam mogu rei da nisam veliki pristalica one "uzmite ovu pilulu i saekajte na
poboljanje" psihijatrijske kole. Previe je pasivna i zahteva premalo usmerenog napora od
strane pacijenta, stavljajui preveliku odgovornost za uspeh leenja na doktorovo nalaenje
"prave formule".
Kroz celu ovu knjigu, esto sam pominjao pristup "gumenog ko tura za plivanje" prema
korienju lekova izraz koji sam uveo u toku rada sa ljudima ija je sposobnost da izvravaju
etiri Koraka bila poveana dodavanjem lekova. To se jednostavno odnosi na injenicu da su u
poetnim fazama tretmana, mnogi ljudi sa OKP-em (tipino za oko polovinu do dve treine
njih) doivljavali simptome u mnogo manjem intenzitetuu kada bi uzimali lekove i tako im
olakali primenu koraka Refokusiranja. (Ipak, treba naglasiti da svi ljudi koji su uestvovali u
istraivanju sa snimanjem mozga u terapiji ponaanja, koje smo radili na UCLA-i, uopte nisu
uzimali lekove). Lekovi imaju istu funkciju koju ima i gumeni kotur za plivanje, kad pomae
deci da naue da plivaju: on smanjuje strah i olakava plutanje, dok vi uite pokrete. Analogija
je naroito prikladna jer ba kao to deca ue da plivaju sa sve manje vazduha u koturu da bi na
kraju mogla i bez njega, tako ljudi sa OKP-em mogu da uzimaju sve manje doze lekova, kako
prolaze nedelje u terapiji ponaanja. Na kraju mnogi od njih zavravaju leenje sa malim
dozama lekova ili bez njih. Kako je nae istraivanje pokazalo, primena etiri Koraka menja
hemiju mozga skoro na isti nain kako to rade i lekovi.
Svi medikamenti sa kojima su se do sada vrila istraivanja, a koji su se konzistentno
pokazali uspenim u leenju OKP-a imaju interakcije sa hemijskom supstancom u mozgu
zvanom serotonin. Serotonin je jedan od mnogih neurotransmitera u mozgu - to su supstance
koje pomau u prenoenju signala od jedne nervne elije do druge. Poto je neuotransmiter
osloboen iz nervne elije, jedan od glavnih naina da se on ponovo de aktivira jeste korienje
"pumpe" kojom se ponovo prenosi u nervnu eliju. Sloeni molekuli koji preuzimaju
neurotransmitere, kako bi ih deaktivirali, su zato nazvani "pumpe za ponovno preuzimanje".
Jedna od najvie korienih grupa lekova koje doktori danas prepisuju, su selektivni inhibitori
preuzimanja serotonina ili SSRI-i, koji selektivno blokiraju ili spreavaju pumpe za ponovno
preuzimanje, da deaktiviraju serotonin.
Dva leka koja su odobrena od strane amerike Administracije za hranu i lekove (FDA) za
leenje OKP-a, su floksetin (Prozac) i fluovoksamin (Luvox). Pored njih za sada jedini drugi
lek odobren za leenje OKP-a, jeste clomipramine (Anafranil), koji je takoe inhibitor
preuzimanja serotonina, ali je stariji lek iz ranih dana psihofarmakologije, nije selektivan i
deluje dosta i na druge neurotransmitere pored serotonina. Druga dva SSRI-leka sa dobrom
podrkom od strane istraivanja u leenju OKP-a, a koja jo nisu odobrena od strane
Administracije (FDA) za tu svrhu, su proksetin (Paxil) i sertralin (Zoloft). Verovatno
najvanija stvar koju treba zapamtiti je: da bi se postigao maksimum u leenju OKP-a ovim
lekovima, potrebno je nekoliko meseci uzimanja da bi pokazali svoj puni efekat. Opti je
princip da morate uzimati tri meseca bilo koji od ovih lekova, da bi se pokazalo da li su
efikasni u leenju vaeg OKP-a. Naravno, u svakom posebnom sluaju treba se pridravati
doktorskih instrukcija. (Interesantno je da su svi ovi SSRI-lekovi takoe efikasni i u leenju
depresije obino za oko dva puta krae vreme nego to je potrebno za leenje OKP-a).
Iako je potrebno da proe nekokoliko meseci da bi se video pun efekat ovih lekova na
simptome OKP-a, ( to opte uzev znai 50% smanjenja intenziteta simptoma OKP-a), oni vam
omoguuju dosta laki i bri rad u terapiji etiri Koraka. Na nesreu, dosad se nije radilo
nijedno istraivanje koje bi pokazalo da terapija ponaanja moe da ubrza efikasnost lekova, ali
ja verujem da posle rada sa stotinama pacijenata sa OKP-em kod kojih je koriena i terapija
ponaanja i lekovi, ona to sigurno ini. Razumno je oekivati da ona to ini, znajui da terapija
ponaanja sama menja nain na koji mozak radi isto kao to to rade i lekovi. Neosporno je da je
jo dosta istraivanja potrebno uraditi na polju mentalnog zdravlja.
Jedan lek koji je Administracija za hranu i lekove (FDA) odobrila protiv anksioznosti radi
tako to uglavnom deluje na serotonin, ali ne i na pumpe za preuzimanje. Zove se buspirone
(BuSpar) i iako sam nije previe efikasan u smanjivanju intenziteta simptoma OKP-a, veoma je
koristan za ljude koji se previe uplae kad treba da zaponu terapiju ponaanja. Izgleda da
naroito pomae kod mislenog dela tretmana, kad se ljudi toliko uplae od simptoma OKP-a da
zaborave da Preimenuju i Ponovo Odrede ili postanu toliko anksiozni da ne mogu da se
Refokusiraju i shvate "To nisam ja - to je moj OKP". BuSpar je blag lek i dosta se lako
podnosi, a poinje da efikasno deluje posle dve do etiri nedelje uzimanja. Takoe se dobro
kombinuje sa SSRI- lekovima i moe ak i da zaustavi neke od propratnih smetnji koje
izazivaju lekovi iz te grupe medikamenata, ako bi va doktor eleo da ih zajedno daje.
Ako vam je OKP previe jak ili mislite da moete da iskoristite ovaj "gumeni kotur" koji bi
vam pomogao u radu sa etiri Koraka, svakako razgovarajte sa svojim doktorom o mogunosti
korienja lekova. Ali molim vas da zapamtite: vi morate raditi na tome. Kako sejete, tako ete
i njeti.
Lekovi su kao gumeni kotur za plivanje ili bicikl za vebanje - oni mogu da pomognu
da drite stvari pod kontrolom dok uite etiri Koraka.
Da li perete svoje ruke poto ste se previe pribliili nekoj ivotinji ili prljavom prdmetu?
1. Da Ne
Da li postoje neke aktivnosti koje ne moete da zavrite dok ne izbrojite do odreenog broja?
8. Da Ne
Da li proveravate istou stolica i sedita na javnim mestima, kao to su ona u autobusima ili
taksijima, pre nego to na njih sednete?
11. Da Ne
Da li, pre nego to ponete da svlaite odeu, mislite kako ete tano to uraditi?
14. Da Ne
Da li je za vas postojao takav dan u kom niste mogli da mislite ni na ta drugo, osim na
samopovreivanje ili samoubistvo?
16. Da Ne
Da li primeujete da dodirujete predmete nekoliko puta pre nego to ih upotrebite ili poto
ste ih ve upotrebili?
18. Da Ne
Da li ste ikad nekoliko puta dodirivali prekidae na elektrinim ureajima i pritom brojali,
uprkos pokuaju da to ne radite?
19. Da Ne
Poto proitate novine, da li ih savijate tano onako kako su prvobitno bile savijene?
21. Da Ne
Da li vam se esto pojavljuje misao da bi mogli da se razbolite ili da oslepite ili da poludite?
22. Da Ne
B Izraunajte ukupan broj potrvdnih odgovora na pitanja 1, 2, 11, 12, 17, 18, 19, 20, 21,
24, 25, 26 i 27. Ovo su kompulsije - prisilne radnje.
Ako je ukupan broj potrvdnih odgovora 1, 2 ili 3: Verovatno nemate kliniki znaajne
kompulsije.
Ako je 4, 5, 6 ili 7: Verovatno je da imate kliniki znaajne kompulsije.
Ako je 8-13: Vi sigurno imate kompulsije koje su kliniki znaajne.
Izvor: Dr Ivor Hand i Dr Rudiger Klepsch, Univerzitet u Hamburgu, Nemaka.
Ako elite vie informacija o OKP-u, molimo da kontaktirate tab Nacionalne Fondacije za
Opsesije i Kompulsije (Obsessive-compulsive Foundation Natinal.H., P.O. Box 70, Milfords,
CT 06460, neprofitabilna organizacija, tel: (203) 878-5669, Fax (203) 874-2826.
11
Dnevnik pacijenta sa OKP-em; u
vezi sa njegovim samotretmanom
pomou etiri Koraka
Jedan od naih pacijenata je pravio sledee beleke o tome kako da primenjuje U etiri
Koraka na njegove sopstvene simptome, u poetku leenja. One su predstavljene samo kao
primer. Drugi ljudi mogu da organizuju svoje simptome sasvim drugaije.
Prirunik za samotretman
metodom U etiri Koraka
Ako imate opsesivne misli i kompulsivna ponaanja - prisilne radnje, osetiete olakanje
poto saznate vie o znaajnim napretcima u leenju ovog stanja. U poslednjih dvadeset
godina terapija ponaanja se pokazala kao veoma efikasna u leenju opsesivno-
kompulsivnog poremeaja (OKP).
Koncept samotretmana kao dela pristupa terapije ponaanja, je njegova najvea prednost.
U ovom priruniku nauiu vas da postanete svoj sopstveni terapeut ponaanja. Saznaete
neke osnovne injenice o OKP-u i shvatiete da je to medicinski problem koji reaguje na
retman, tako da ete biti u stanju da prevaziete potrebe za izvravanjem prisilnih radnji i
ovladaete novim tehnikama i nainima da se nosite sa dosadnim, opsesivnim mislima.
Na UCLA-i, mi ovakav pristup nazivamo samotretman saznajnom terapijom ponaanja
(cognitive behavioral self treatment). Re "cognitive" dolazi od latinske rei "znati"; znanje
ima vanu ulogu u ovom pristupu uenja osnovnih tehnika terapije ponaanja. Istraivanje je
pokazalo da su izlaganje i spreavanje reakcije veoma efikasne tehnike terapije za leenje
OKP-a. U tradicionalnoj tehnici izlaganja i prevencije reagovanja, ljudi sa OKP-em ue - sa
stalnom asistencijom i usmeravanjem od strane profesionalnog terapeuta - da sebe izlau
stimulansima koji pojaavaju njihove opsesivne misli i kompulsivne potrebe i onda naue
kako da se odupru reakciji na te misli i potrebe. Na primer, ljudima koji imaju iracionaine
opsesije oko zagaivanja moe biti reeno da uzmu rukom neto prljavo, a onda da ne peru
ruke bar tri sata. Mi smo napravili neke izmene u ovom metodu kako bi vam omoguili da to
radite sami.
Tehnika je nazvana "spreavanje reakcije" jer uite da spreite vae naviknute kompulsivne
(prisilne) reakcije i da ih zamenite novim konstruktivnijim aktivnostima. Mi nazivamo taj
metod (biobehvioral- biobihevioralnom metodom) - metodom bioponaanja jer koristimo nae
novo saznanje o biolokoj osnovi OKP-a kako bismo vam pomogli da kontroliete vae
anksiozne reakcije i pojaate svoju sposobnost odupiranja dosadnim simptomima OKP-a. Na
tretman se razlikuje od klasinog izlaganja i spreavanja reakcije, u jednoj vanoj stvari:
razvili smo metod iz etiri dela, koji poboljava vau sposobnost da sami izvravate tehniku
izlaganja i spreavanja reakcije, bez prisustva terapeuta.
Osnovni princip je u tome da poto shvatite ta su zapravo ove misli i potrebe, nauite da
ovladate nad strahom i anksioznou koje stvara OKP. Savlaivanje straha e vam zauzvrat
dati mnogo efikasni ju kontrolu vaih reakcija u ponaanju. Vi ete koristiti znarje o biolokom
aspektu i saznajnu svest, koja e vam pomoi da sami izvravate terapiju izlaganja i
spreavanja reakcije. Ova strategija ima etiri osnovna koraka:
Korak 1. Preimenovanje
Korak 2. Ponovno odreivanje i pripisivanje
Korak 3. Refokusiranje
Korak 4. Ponovno vrednovanje i revalorizovanje
Cilj je da se ovi koraci izvravaju svaki dan. (Prva tri koraka su naroito vana u poetku
leenja.) Samotretman je sutinski deo ove tehnike za uenje svakodnevnom ovlaivanju nad
vaim reakcijama u odnosu na OKP. Ponimo sa uenjem etiri Koraka.
KORAK 3: REFOKUSlRANJE
Refokusiranje je korak kod koga je izvren pravi rad. U poetku moete na njega da gledate
kao na korak slian onom: "bez muke nema nauke". Mentalne vebe su kao i fizike. Kod
Refokusiranja, vi treba da odradite taj posao. Morate sami da menjate brzine. Ulaui napor i
usmerenu i potpunu svesnast uma, vi ete uraditi ono to inae nukleus-kaudatus normalno
radi automatski, a to je da vam stavi do znanja kada da preete na drugo ponaanje - aktivnost.
Zamislite hirurga koji pere svoje ruke pre operacije. Hirurg ne mora da eka da zazvoni alarm
na toperici koji oznaava da je vreme da prestane da pere svoje ruke. Posle izvesnog vremena,
ova aktivnost jednostvano postaje automatska. On prosto osea kad je dovoljno prao ruke,
oprao ih. Ali ljudi sa OKP-em ne mogu da osete neto uraeno, kad je jedanput uraeno.
Automatski pilot se pokvario. Sreom, rad kroz etiri Koraka to uglavnom moe da popravi.
Kod Refokusiranja ideja je da se radi zaobilazei OKP misli i prisile, tako to usmerimo
panju na neto drugo, ak i na samo nekoliko minuta. Jo bolje je da pre toga izaberete neku
odreenu aktivnost (ponaanje), koja e zameniti kompulsivno pranje i proveravanje. To moe
biti bilo koja prijatna i konstruktivna aktivnost. Naroito su zato dobri hobiji. Na primer,
moete da odluite da odete u etnju, vebate, sluate muziku, itate, igrate kompjutersku igru,
pletete ili igrate koarku.
Kada se pojavi takva misao, vi je prvo Preimenujte u opsesivnu misao ili u prisilnu potrebu,
a onda je Ponovo Odredite i pripiete je injenici da imate OKP - medicinski problem. Onda
Refokusirajte - preusmerite vau panju na tu drugu aktivnost koju ste izabrali. Zaponite
Refokusiranje odbijanjem prihvatanja znaaja i navodne vrednosti opsesivno kompulsivnih
simptoma. Kaite sebi: "Ja imam simptom OKP-a. Treba da preem na drugu aktivnost''.
Morate da se uvebavate u novoj metodi reagovanja na misli i prisile, preusmeravanjem
vae panje na neto drugo. Svrha ovog tretmana je prekidanje uobiajene reakcije na
simptome OKP-a, dok prihvatate da e vas u jednom kraem vremenskom intervalu neprijatna
oseanja nastaviti da mue. Poinjete da radite zaobilazei ih, tako to prelazite na drugu
aktivnost. Tada nauite da iako je neprijatno oseanje OKP-a jo uvek tu, ne mora da
kontrolie vae postupke. Vi donosite odluke o tome ta ete raditi, umesto da odgovarate na
misli i prisile OKP-a kao robot. Refokusiranje, ponovo preuzimate svoju mo donoenja
odluka. Ti biohemijski kvarovi u vaem mozgu vie ne vode glavnu re.
Petnaestominutno pravilo
Refokusiranje nije lako. Bilo bi nepoteno rei da za odbacivanje misli i prisilnih potreba nije
potrebno dosta napora i ak otpornosti i tolerancije prema odreenom bolu. Ali samo uenjem
da se oduprete OKP-u, vi moete menjati svoj mozak i vremenom smanjiti bol. Da bismo vam
pomogli da uradite ovaj zadatak, razvili smo petnaestominutno pravilo. Ideja je da se odloi
vaa reakcija na opsesivnu misao ili na vau prisilnu potrebu za izvravanjem odreenog
kompulsivnog ponaanja, tako to ete pustiti da proe neto vremena - po mogustvu
najmanje petnaest minuta - pre nego to uopte i razmislite o postupanju po nalogu prisilne
potrebe ili misli. U poetku ili kad god je prisilna potreba veoma jaka, treba da postavite sebi
krae vreme ekanja, na primer pet minuta kao cilj. Ali princip je uvek isti: nikad ne radite
prisilnu radnju-kompulsiju, bez nekog vremena za odlaganje. Zapamtitie, ovo nije pasivno
vreme ekanja. To je vreme za aktivno izvravanje koraka Preimenovanja, Ponovnog
Odreivanja i Refokusiranja. Treba da imate potpunu svesnost uma za Preimenovanje tih
neprijatnih oseanja u OKP i njihovo Ponovno Odreivanje i pripisivanje biohemijskoj
neravnotei u mozgu. Ova oseanja su uzrokovana OKP-em; ona nisu to to nam prezentuju
da su. To su pogrene poruke iz vaeg mozga.
Potom morate da preete na drugu aktivnost-ponaanje; to moe biti bilo koja
konstruktivna, prijatna aktivnost. Poto je postavljeno vreme odlaganja prolo, ponovo
procenite vau prisilnu potrebu. Upitajte se da li ima ikakve promene u njenom intenzitetu i
zabeleite eventualnu promenu. ak i najmanja pozitivna promena vas moe ohrabriti da due
ekate. Nauiete da to vie ekate, vie e se menjati i prisilna potreba. Cilj e vam biti
petnaest minuta ili vie. Dok nastavljate sa vebanjem ista koliina uloenog napora e
dovoditi do veeg smanjenja intenziteta prisila. Uopte uzev, to vie vebate
petnaestominutno pravilo, ono postaje sve lake. Za kratko vreme vi moete dostii dvadeset
ili trideset minuta ili vie.
Najvanije je da usmerite svoju panju dalje od prisilnih potreba i to na neki razuman posao ili
aktivnost. Ne ekajte da misao ili oseanje odu. Ne oekujte da odmah nestanu. I nikako
nemojte raditi ono to vam va OKP nalae da radite. Umesto toga, ukljuite se u bilo koju
konstruktivnu aktivnost koju ste sami izabrali. Videete da e insistiranje na vremenu ekanja -
odlaganja izmeu pojavljivanja prisilnih potreba uiniti da ak i razmiljanje o postupanju
prema njima ini da one blede i nestaju. Ono to je vanije je da ak i ako se prisilna potreba
skoro upote ne promeni, to je ponekad sluaj, nauiete da moete imati odreenu kontrolu
nad svojim reakcijama na ove pogrene poruke iz mozga.
Ova primena Nepristrasnog Posmatraa e vam davati snagu, naroito posle toliko godina
oseanja da ste ostavljeni na milost i nemilost ovoj bizarnoj i naizgled neobjanjivoj sili.
Naravno krajnji cilj koraka Refokusiranjaje da nikada vie, reagujui na OKP misli i potrebe,
ne izvravate prisilne radnje ili kompulsije. Ali jedan blii cilj koji se nalazi na putu do toga
krajnjeg cilja jeste postavljanje vremenskog intervala odlaganja, pre izvravanja bilo koje
prisilne radnje. Uite da ne doputate OKP-oseanjima da odreuju ta ete raditi.
Ponekad e prisilna potreba biti suvie jaka i vi ete izvriti prisilnu radnju. Ovo nije poziv
da zbog toga sebe muite. Imajte na umu: kako primenjujete etiri Koraka i vae ponaanje se
menja, tako e se i vae misli i oseanja menjati. Ako ste popustili i uradili prisilnu aktivnost
posle vremena ekanja i pokuaja da se Refokusirate, onda uloite dodatni napor da
Preimenujete to ponaanje i primite k znanju da vas je ovoga puta OKP savladao. Podsetite
sebe: "Ja ne perem ruke zato to su one prljave, ve to radim zbog mog OKP-a. Sledei put u
ekati due". Na ovaj nain, ak i izvavanje prisilne radnje moe da sadri elemenat terapije
ponaanja. Veoma je vano da se shvati da Preimenovanje prisilnih radnji, u kompulsivna-
prisilna ponaanja, jeste jedna forma terapije ponaanja i mnogo je bolje nego izvravanje
prisilnih radnji bez njihovog mentalnog beleenja i definisanja.
Jedan savet za one koji se bore sa ponaanjem proveravanja proveravanjem brava, tednjaka
i drugih ureaja: Uzmimo da je va problem, na primer, proveravanje brava na vratima.
Pokuajte da proverite bravu na vratima sa dodatnom panjom i potpunom sveu. Na ovaj
nain ete imati kompletnu sliku u svesti na koju moete da se pozovete kada se pojavi prisilna
potreba. Anticipirajui da e se prislina potreba da proveravate pojaviti u vama, treba da
proverite bravu prvi put polako i namerno, pravei mentalne zabeleke kao to su "Vrata su sad
zakljuana. Ja mogu da vidim da su vrata zakljuana". Vi elite jasnu sliku tih zakljuanih
vrata u vaoj glavi, tako da ete kad vas uhvati prisilna potreba biti u stanju da odmah to
Preimenujete i kaete: "To je opsesivna ideja. To je OKP". Vi ete Ponovo Odrediti i Pripisati
intenzitet i napadnost prisilne potrebe da proveravate, vaem OKP-u. Setiete se, "To nisam ja
- to je moj OKP".
Vi ete se Refokusirati i poeti sa radom, zaobilazei OKP potrebe tako to ete raditi na
drugoj aktivnosti sa spremnom mentalnom slikom da ste zakljuali vrata jer ste prvi put to
uradili paljivo i sa punom sveu. Vi moete da koristite to znanje kao pomo za aktivno
Refokusiranje na rad na drugoj aktivnosti, ak i u toku Preimenovanja i Ponovnog
Odreivanja prisilne potrebe koja se pojavila kao to ste anticipirali da e se pojaviti.
Voenje dnevnika
Vano je da odravate jedan dnevnik terapije ponaanja, kao zapisanu istoriju vaih uspenih
napora u Refokusiranju. To ne mora biti neto mnogo lepo i uredno uraeno. Ideja je da se
jednostavno na papiru dre zapisi koji e vas podsetiti na vae uspehe u samousmeravajuoj
terapiji. Dnevnik je vaan jer moete da pogledate unazad i vidite koje su vam aktivnosti
najvie pomogle za Refokusiranje. Ali - to je jednako vano - pomae vam da dobijete
samopouzdanje kad vidite kako lista uspeha raste. U vrelini borbe protiv prisilnih potreba, nije
uvek lako setiti se na koju aktivnost se treba Refokusirati. Voenje dnevnika e vam pomoi
da prebacujete brzine onda kad postane zaista teko, kad se opsesivna misao ili prisilna potreba
usija, to e vam uvebati um da se seti ta je ranije najvie imalo uspeha. I kako se lista uspeha
poveava, to deluje i kao inspiracija.
Zapisujte samo svoje uspehe. Nema potrebe da zapisujete neuspehe. Morate da nauite da
sebe potapete po ramenu. Ovo je neto to ljudi sa OKP-em moraju da naue da rade vie.
Osigurajte da sebe hrabrite tako to ete svesno primati k znanju upena korienja aktivnosti
za Refokusiranje, kao dobro obavljen posao. Ojaajte taj uspeh tako to ete ga zapisati u svoj
dnevnik i dati sebi malu nagradu, ak i ako je to samo da bi sebi rekli koliko ste odvani to
tako naporno radite da bi sebi pomogli.
KORAK 4: REVALORIZOVANJE - PONOVNO VREDNOVANJE
Svrha prva tri koraka je korienje vaeg znanja o OKP-u kao o jednom medicinskom
problemu koji je uzrokovan biohemijskom neravnoteom u mozgu, da vam pomogne u
pojanjenju da ta oseanja nisu to to na prvi pogled izgledaju da su kao i da odbijete da
prihvatite te misli i prisilne potrebe kao neto to ima neku pravu vrednost, da izbegnete da
izvravate rituale prisilnih radnji i najzad da preusmerite svoju panju ili da se Refokusirate na
konstruktivne aktivnosti ili ponaanja. Moete posmatrati Korake Preimenovanja i Ponovnog
Odreivanja kao zajedniki napor koji je uloen zajedno sa korakom Refokusiranja. Zajedniki
efekat ova tri koraka je mnogo vei nego sam zbir njegovih pojedinanih delova. Proces
Preimenovanja i Ponovnog Odreivanja intenzivira saznavanje do kog se dolazi kroz naporan
rad Refokusiranja. Kao rezultat ovoga poinjete da Revalorizujete odnosno ponovno
vrednujete te misli i prisile, koje bi vas pre terapije ponaanja neminovno vodile ka izvravanju
prisilnih radnji. Posle odgovarajueg vebanja i prakse, u prva tri koraka, vremenom postajete
sposobni da pridajete mnogo manje znaaja i vrednosti mislima i prisilama OKP-a.
Mi smo koristili koncept Nepristrasnog Posmatraa, koji je razvijen od strane filozofa
Adama Smita u 18tom veku, da bismo vam pomogli da razumete ta zapravo vi postiete
izvravanjem etiri Koraka saznajne bioterapije ponaanja. Smit je opisao Nepristrasnog
Posmatraa kao bie unutar nas, koje sa sobom uvek nosimo i koje je svesno svih naih
oseanja, stanja i okolnosti. Kada jedanput uloimo napor da ojaamo gledite Nepristrasnog
Posmatraa, uvek moemo pozvati naeg Nepristrasnog Posmatraa i sebe posmatrati na delu.
Drugim reima, moemo da budemo svedoci svojih sopstvenih akcija i oseanja kao to bi to
bio neki nezaintersovan spoljni posmatra. Kao to je Smit to opisao: "Mi pretpostavimo da
smo posmatrai svog sopstvenog ponaanja". On je razumeo da je jasno odravanje
perspektive Nepristrasnog Posmatraa, to je u sutini isto to i korienje poptune svesti uma,
veoma teak posao, naroito u tekim okolnostima i zahteva "najvee i iznurujue napore i
pregnua". Naporan rad o komeje on pisao, je izgleda veoma blizak intenzivnim naporima koje
morate napraviti u izvravanju etiri Koraka.
Ljudi sa OKP-em moraju naporno da rade, kako bi savladali bioloki indukovane prisile
koje ometaju njihovu svest. Vi se morate boriti da bi odrali svest Nepristrasnog Posmatraa,
tu posmatraku mo u nama koja nas osposobljava da se odbranimo od patolokih potreba,
sve dok one ne ponu da blede i nestaju. Morate da primenjujete vae saznanje da su
simptomi OKP-a samo besmisleni signali, pogrene poruke iz vaeg mozga, kako bi mogli da
se Refokusirate i "promenite brzinu". Morate da sakupite svoje duevne snage, stalno imajui
na umu: "To nisam ja, to je moj OKP. To nisam ja to je moj mozak". Iako ne moete da za
kratko vreme promenite svoja oseanja, moete da promenite svoje ponaanje. Menjajui
svoje ponaanje, otkrivate da se vremenom i vaa oseanja menjaju. Ova borba se moe
svesti na ovo: Ko je ovde glavni? ak i kad vas OKP savlada i vi popustite i izvrite
kompulsiju, morate shvatiti daje to samo OKP i rei sebi da ete se sledei put jae boriti.
Kod kompulsivnih - prisilnih ponaanja, samo konzistentno praktikovanje
petnaestominutnog pravila i Refokusiranje na drugo ponaanje, dovodi do etvrtog koraka -
Revalorizovanja, shvatanja da to oseanje ne zasluuje da mu se posveti panja i
neprihvatanja bilo kakve navodne vrednosti tog oseanja imajui na umu daje to OKP i da je
on uzrokovan medicinskim problemom. Rezultat ovoga je da vi mnogo manje vrednujete - i
da devalorizujete oseanje OKP-a. Kod opsesivnih misli morate pokuati da pospeite proces
Revalorizovanja na jo aktivniji nain. Dva meukoraka:
Anticipiranje i Prihvatanje, pomau vam kod koraka 2: Ponovnog Odreivanja i pripisivanja.
Kad primenjujete ova dva meukoraka, izvravate aktivno Revalorizovanje. Anticipiranje
znai "biti spreman", znati da to oseanje dolazi, tako da budete spremni na to, nemojte biti
iznenaeni. Prihvatanje znai da ne treba uzaludno troiti energiju i kriviti i muiti sebe zbog
toga to imate ta loa oseanja. Vi znate ta ih uzrokuje i znate da morate delovati tako to ete
ih zaobilaziti. togod da je sadraj vaih opsesija - bilo da su nasilne ili seksualne ili se
manufestuju na mnoge druge naine znate da se one mogu pojaviti i po stotinu puta dnevno. Vi
elite da prestanete da svaki put reagujete kao na neku novu misao, na neto neoekivano. Ne
doputajte da vas to okira, nemojte dopustiti da zbog toga sebe muite. Tako to anticipirate
pojavljivanje sopstvene poznate opsesije, moete da je prepoznate istog trenutka kada se pojavi
i odmah da je Preimenujete. Kada se opsesija pojavi, biete spremni. Znaete: "To je samo
moja glupa opsesija. Ona nema smisla. To je samo moj mozak. Nema potrebe da na to
obraam panju". Zapamtite: Ne moete da oterate tu misao, ali ne morate ni da na nju
obraate panju. Moete da nauite da preete na drugo ponaanje. Nema potrebe da ostajete
sa tom milju. Krenite napred. Ovde je sada mesto za drugi pomoni korak-Prihvatanje.
Zamislite auto-alarm koji vas svojom bukom uznemirava i prekida. Nemojte ostati s tim.
Nemojte rei: "Ne mogu da uradim nita drugo, sve dok dosadni alarm ne prestane".
Jednostavno se trudite da ga ignoriete i nastavite sa drugim aktivnostima.
Saznali ste u drugom koraku da su dosadne opsesivne misli uzrokovane OKP-em i da su
povezane sa biohemijskom neravnoteom u mozgu . Kod Prihvatanja, pomonog koraka
Ponovnog Odreivanja i Pripisivanja, vi shvatate tu injenicu na dublji nain, verovatno ak i
na duhovnom planu. Nemojte biti otri prema sebi jer nema smisla sebe kritikovati oko
unutranjih motiva, samo zbog biohemijske neravnotee u vaem mozgu. Shvatajui da je
opsesivna mIsao tu, uprkos vama, a ne zbog vas, vi moete smanjiti veliki strees koji vam
ponavljajue opsesivne misli obino stvaraju. Stalno imajte na umu "To nisam ja - to je moj
OKP. To nisam ja - to je samo moj mozak". Nemojte sebe muiti pokuajima da oterate te
opsesivne misli jer u tako kratkom vremenskom periodu to neete uspeti. Najvanije je da ne
razmiljate i ne fantazirate mnogo o posledicama eventualnog ispunjenja uasne opsesivne
misli. Vi neete postupiti prema njoj jer to zaista i ne elite. Ostavite sve negativne,
omalovaavajue sudove i kritike o ''vrsti ljudi koji imaju ovakve misli''. Za opsesije,
petnaestominutno pravilo se moe skratiti na jednominutno ili ak na petnaestosekundno
pravilo. Nema potrebe da za zaokupljenou s tom misli iako ona ne nestaje iz vaeg uma. Vi
jo uvek moete da nastavite - i zaista morate nastaviti - da prelazite na sledeu misao i na
sledee ponaanje - aktivnost. Sa te strane, Refokusiranje je kao borilaaka vetina. Opsesivna
misao ili prisilna potreba jeste veoma jaka, ali isto tako veoma glupa. Ako se postavite tano
ispred nje, u pokuaju da je oterate iz svog uma i primite pun udarac njene snage, svaki put e
vas poraziti. Morate da se pomerite u stranu, delate zaobilazei je i da preete na sledeu
aktivnost. Vi uite da ostanete prisebni i mudri prilikom suoavanja sa monim protivnikom.
Ova lekcija vai i mnogo vie od samog savlaivanja OKP-a. Preuzimanjem kontrole nad vaim
akcijama, vi preuzimate vlast i nad svojim umom i nad svojim ivotom.
ZAKLJUAK
Mi koji imamo OKP moramo nauiti da ne prihvatamo napadne oseaje takve kakvi nam oni na
prvi pogled izgledaju. Moramo da nauimo da nas ovakva oseanja pogreno vode. Na
postepen nain mi emo promeniti svoje reakcije na ta oseanja i odupreti im se. Mi imamo
novi pogled na istinu. Na ovaj nain mi dobijamo nove spoznaje istine. Saznajemo da su ak i
uporna i napadna oseanja prolazna i nestalna i da e se povui ako se ne izvrava akcija na
osnovu i povodom njih. I naravno, uvek pamtimo da se ova oseanja pojaavaju i imaju
tendenciju da ovladaju nama, kad pred njima popustimo. Moramo da prepoznamo takvu
potrebu kao prisilnu potrebu - i da joj se odupremo. U procesu izvravanja i primene ove
metode samotretmana ponaanja U etiri Koraka, postavljamo temelje prave line moi i
vladavine linosti, kao i umetnosti vladanja nad svojim akcijama. Kroz konstruktivan otpor
prema oseanjima OKP-a, mi poveavamao svoje samopotovanje i doivljavamo oseaj
slobode. Poboljana je naa sposobnost da pravimo svestan, samousmeravajui izbor.
Sa veim razumevanjem procesa kojim se osposobljavamo za borbu protiv OKP-a i veim
vrednovanjem kontrole koju dobijamo vebanjem naeg uma za prevazilaenje kompulsivne-
prisilne i automatske reakcije na napadne misli ili oseanja, mi sve vie dobijamo dublju
spoznaju, pomou koje moemo ponovo preuzeti svoje ivote u svoje ruke. Menjanje hemije
naeg mozga, je dobra i povoljna posledica ove akcije koja afirimie ivot. Prava sloboda lei
na tom putu proiene percepcije naeg pravog interesovanja za svoj ivot.