You are on page 1of 3
2. KORISNO OPTERECENJE (SAOBRACAJNO OPTERECENJE) 1B. Korisno opterecenje koje se uzima u obvir pri proraéunu sastoji se od optereéenja tipskim vorilima, koje zavisi od saobra¢ajne namene mosta i njegove Klase i od toga da li je ‘povrsinsko optereéenje ravnomerna raspodeljeno. 14, Korisnim opteresenjem iz dana 13. vog pravlnika optereéuju se sve povrkine mosta koje se nalaze iamedu unutrainji ivica ograde most. 15. ‘Drumski mostovi se prema znaéaju puta na kome se nalaze svrstavaju u tri kategorije, i to: I kategorija - mostovi na auto-putevima, IT kategorija - mostovi na magistralnim i 8 regionalnim putevima i gradskim saobra¢ajnicama i IIT kategoriia - mostovi na svim ‘ostalim putevima, 16. PeSatki mostovi su mostovi namenjeni iskljudivo saobraéaju peSaka, Prelaz drumskih vozila ‘preko takvih mostova mora biti onemoguéen odgovarajucim konstrukcionim detaljima. 17. “Mostovi meSovite namene su mostovi koji slude za prelaz drumskih i Sinskih voila, Ovi rostov razrstavaju seu jednu od Kategoria iz lana 1S. vog pfaviaika 18. PovrSinu drumskog mosta saéinjavaju sledeéi osnovni delovi 1) kolovoz - deo izmedu iviénjaka namenjen prolazu vozila, Koji se sastoji od saobragajnib, zaustavnih, ivgnih i biciklistikib traka; 2)_petadke staze ili staze za sluzbenu upotrebu - delovi izmedu ivignjaka i unutrasnje strane ograde; 3) razdelna traka - deo izmedu delova kolovoza za razifte smerove saobraéaja. 19. Kolovoz mosta sastoji se od glavne trake Sirine 3 m i prostora izvan glavne trake. Glavna traka smeStena je u najnepovoljiji polozaj za deo koji se posmatra, a paralelna je sa osom kolovoza. Ako je konstrukcija popretnog prescka mosta jedinstvena za celu Srinu mosta, na celom ‘mostu postoji samo jedna glavna traka, bez obzira na broj saobracajnih traka il odvojenih Ako se Konstrukeija iz stava 3. ovog élana sastoj od vite samostalnih delova, za svaki deo ‘mora se predvideti po jedna glavna traka 20. “Most, odnosno njegovi delovi proragunavaju se prema ragunskoj emi optereéenja mosta, zavisno od kategorii mosta (tabela 1) ‘Tabela 1_- Veza izmedu kategorija mostova i raéunskih Sema optereéenja separa mote ‘atone 7 ‘a+ 300 i oo Wm ‘Fins kolo = 6m so Trina rolwens © 60m mo 21. Prilikom proraguna glavna traka se na najnepavoljnijem mestu optereéuje tipskim vozilom o (prema sic 1 i tabeli 2). Uzdudna osa vorila mora biti paralelna sa uzdunom osom trake ‘Tabela 2 - Tedina isirina naletanja tipskog vozila "Tere poets ok ‘Srine malegaa eka Voie ‘Ukopm tert w aN m ® var oa 17 ca vant 3 w oar we coepehns: 20 +300 rabela 3 - Ravnomerno raspodeljeno optereéenje a a Ramer Rawonen ‘stina ‘avooersa rarpsceno rarpolens voll respon plercon ‘ptesteje *N opreceaep aie ate, ian gine Ni tie vente p. "Ni van a Br a TH var 3 17 a am 6 Povrtinakolovoza ivan glavne trake optereéuje se ranomerno podeljenim opteresenjem 2 (Prema tabeli 3) v kombinacijisaostalim saobraajnim opteregenjem slika 2). 1) Operedene pj zamenudeoperetene za po veo Glavna taka se optrecuje ramomerno raspodejenim opterecenjem p; (prema tabel 3) isprd i za tpskog vor, Sika 1 - Tipsko vozilo V 600 ili V 300 2. Tipsko vozilo mote biti smefteno na kolovozu tako da to&kovima dodirvje iviénjak. Povrdina kolovoza iavan glamne trake opteresuje se ramnomerno podelienim optereéenjem zal Se aia be eae Boe ‘Slika 2 - Raéunske Some optereéenja 2. Sve preostale povrSine izmedu kolovoza i unutrainjih ivica ograda optereéuju se Favnomerno raspodeljenim optere¢enjem p, (prema tabeli 3) u kombinaciji sa ostalim saobraéajnim optereéenjem (ska 2). 24, Sva korisna optereCenja koja deluju rasteretujuée ne uzimaju se u obsir pri proraéunu, Poiedini todkovi tipskog vozila ne smeju se izostaviti iz proraguna, eee 25. Pri proragunu pojedinih delova mésta (na primer: delova peSadkih staza, plota, popreénih ‘nosaéa i dr.) uzima se ravnomerno raspodeljeno optereéenje p, = 5,00 Nin. Pefatke slaze koje nisu osigurane odbojnim ogradama protiv naletanja vozila, a tija je visina iviénjaka manja od 20 em iznad povrsine kolovoza, optereéaju se pojedinaénim ‘optereéenjem P = 50 kN bez ravnomerno raspodeljenog optereéenja sa povrsinom naleganja 0,30 m x 0,30 m, 26. ‘Sva korisna optereéenja u glavnoj traci mosta koja se unose u proratun svih delova most iauzev krajnjih i stednih stubova i njihovih temelja, moraju se poveéati mnozenjem dinamigkim koefiijentom Ky. Proragun leita, kvadera i leiénih greda vel se sa ovako ‘uveéanim opterecenjem, 2. Dinamik koeicjent 2a drumske mostove iratunava se prema sede forme K. = 14- 0,008 L2 1,00 sie L- rgpon dla koji se radon. Kod noata koji id preko vie owvora sa zlobovima il bez zelobove toe aspon Kore se nalaztipsko volo. Kod prenosa le udva sma i vike Smerova toe nani raspon, Ako najmani respon nos naimanje 0,7 nave respons, za Lse sme wt artmetieka sredina sh rxpona. 28. Korsno opterecenje 22 peiatke mostove urima se kao ramomerno raspodeleno optereéenje p = 5,00 kNim? i ne mnodi se dinami¢kim koeficijentom. ‘Ako je raspon noseihclemenata mota ved od 0m, dozvoleno je smanjenje korisnog opterséenja na p = 55 O05 |, gdej I respon, v meta ‘U tom slutaju, za smanjena optereéenja se ne moze uzeti vrednost manja od 4 kNim’, 29. ‘Mostovi mefovite namene § vige koloseka i odvojenim saobraéajnim povriinama 2a

You might also like