Professional Documents
Culture Documents
Praksa Auto Servis
Praksa Auto Servis
Struna praksa je radjena u D.O.O. Za promet i usluge Auto Biro , koji se nalazi u
u Frukogorskoj ulici broj 52 u Novom Sadu. Firma je osnovana 1999 godine u Novom Sadu,
PIB 101699631. Preduzee Auto Biro iz Novog Sada se bavi sa nekoliko delatnosti, i to:
Tehniki pregled vozila moe biti redovan, vanredan i kontrolni. Redovan tehniki
pregled vozila vri se jednom godinje, a za motorna i prikljuna vozila kojima se vri javni
prevoz ili prevoz opasnih materija kao i za vozila koja su starija od 15 godina i kojima se vri
obuavanje kandidata za vozae, svakih est meseci.
Vanredni tehniki pregled obavlja se nakon popravke a pre putanja u saobraaj
vozila, kod kojeg su u saobraajnoj nezgodi ili na neki drugi nain oteeni delovi od bitnog
znaaja za bezbednost u saobraaju. Na kontrolni pregled upuuju se vozila koja su u voznom
stanju, odnosno kod kojih u saobraajnoj nezgodi nije dolo do otenja vitalnih delova.
Vanredan tehniki pregled vri se ukoliko se pri oprerativnoj kontroli vozila od strane
saobraajne policije uoe neispravnosti na nekom od ureaja:
ureaja za upravljanje
ureaja za zaustavljanje
vozilo koje preterano zagauje vazduh izduvnim gasovima
vozilo koje je u saobraajnoj nezgodi toliko oteeno da se opravdano moe zakljuiti
da su na njemu oteeni sklopovi i ureaji bitni za bezbednu vonju
vozilo koje ima neispravan ureaj za spajanje vunog i prikljunog vozila
1
dnevnik strune prakse 2011/2012
mera buke (fonometar)
metarsku pantljiku
merni ureaj za proveru gabarita, razmaka osovina i raspona tokova
topericu
dubinometar za merenje dubina ara na pneumaticima
katalog boja
Svi ovi ureaji moraju biti ispravni, a podleu estomesenoj kontroli ispravnosti
(badarenje), koju vri ovlaena organizacija od strane Saveznog zavoda za mere i
dragocene metale. Ukoliko je bilo koji od ovih ureaja neispravan ovlaeno preduzee mora
prestati sa tehnikim pregledima vozila i o tome obavestiti nadlene organe.
Preduzee koje je ima dozvolu za vrenje tehnikog pregleda vozila mora imati
najmanje dva kontrolora tehnikog pregleda. Tehniki pregled vozila moe obavljati samo
kontrolor koji ispunjava propisane uslove i ima odgovarajuu dozvolu.
Radnici koji vre tehniki pregled moraju poznavati propise kojima se reguliu pitanja
u vezi sa tehnikim uslovima koje moraju ispunjavati vozila u saobraaju, kao i druge propise
o vrenju tehnikog pregleda vozila i moraju biti obueni za rukovanje svim ureajima i
opremom koji se pri pregledu upotrebljavaju.
2
dnevnik strune prakse 2011/2012
prilaznih puteva, u odgovarajuoj razmeri sa iskotiranim dimenzijama
Elaborat tehnologije vrenja tehnikog pregleda vozila
Tehniku dokumentaciju o ureajima
Tehniku dokumentaciju kojom se dokazuje da na deonoci javnog puta, na koju se
prikljuuje prilazni put do objekta, ne postoji zabrana kretanja vozila iji se tehniki
pregled vri u objektu
identifikacija vozila
kontrola ispravnosti karoserije (mehanika oteenja karoserije, rama i dr.),
kontrola ispravnosti pneumatika
kontrola sastava izduvnih gasova
kontrola veze tokova i opruga sa okvirom (karoserijom)
kontrola stanja tokova i zazora u tokovima
kontrola motora i pogonskih ureaja sa osloncima, oprema za odreenu pogonsku
energiju
kontrola izduvnog sistema
kontrola ureaja za upravljanje: mehaniko oteenje, veze kutije upravljaa sa
osloncima, oteenja gumenih delova servo upravljaa, zaptivenost instalacije servo
upravljaa, slobodan hod toka upravljaa; zazor u upravljakim tokovima
kontrola stanja koione instalacije: mehaniko oteenje koione instalacije, oteenje
gumenih delova, zaptivenost kone instalacije, regulator za neprekidno podeavanje
intenziteta koenja
kontrola usmerenosti prednjih tokova vozila na nagaznoj ploi
kontrola efikasnosti koionog sistema: sile koenja, radne i pomone konice, hod
komandi i vraanje u prvobitni poloaj, vreme odziva konih komandi i sila
aktiviranja radne konice.( kontrola se obavlja ureajem sa obrtnim valjcima).
3
dnevnik strune prakse 2011/2012
kontrola ureaja koji omoguuje normalnu vidljivost
kontrola ispravnosti ureaja na komadnoj tabli vozaa
kontrola ureaja za osvetljavanje puta, oznaavanje vozila i davanje svetlosnih
znakova
kontrola zvunih signala i spoljne buke vozila
kontrola opreme vozila
pregled ostalih ureaja od posebnog znaaja za bezbednost saobraaja: vrata, brave,
blatobrani, sigurnosni pojasevi, oprema za TNG ...
voenje evidencije o tehnikom pregledu i drugi administrativni poslovi
4
dnevnik strune prakse 2011/2012
Napomena: sopstvenoj teini vozila moe se dodati i teina vozaa oko 75kg (daN).
Tehniki normativi u tabeli (1) vae kada se konice na motornom ili prikljunom
vozilu ispituju u mestu. Odnos zbira sila koenja na obimu svih tokova koenih radnom
konicom i ukupne teine vozila mora da bude vei ili jednak propisanim vrednostima
koinog koeficijenta prikazanog u tabeli (1).
5
dnevnik strune prakse 2011/2012
Prema istim normativima parkirna konica treba da obezbedi:
Sila kojom se dejstvuje na komandu parkirne konice ne sme biti vea od 40(daN) za
putnike automobile i traktore, takoe nesme biti vea od 60 (daN) za druga motorna v ozila.
Privredno drutvo koje vri tehnike preglede mora imati dva para obrtnih valjaka koji
su meusobno pogonski nezavisni, koji omoguavaju nezavisno merenje koionih sila na
tokovima iste osovine. Elektromotori koji pokreu valjke moraju imati snagu takvu da pri
optereenim valjcima postignu najmanje 90% brzine neoptereenih valjaka.
Obrtni valjci imaju opseg merenja od 0 KN do najmanje 6 KN. Trebaju biti
konstruisani tako da mogu da izdre osovinsko opetereenje od najmanje 120 KN.
Prilikom ispitivanja sile koenja pomou obrtnih valjaka vozilo se naveze na valjke,
iskljuci rad motora, ruica menjaca postavi u neutralan poloaj. Nakon toga se pokrene
sistem valjaka i pri odreenoj brzini papuicu konice treba pritisnuti praktino do sile
blokade tokova ili do ostvarivanja najvee mogue sile koenja.
Toak ispitanog vozila postavlja se izmeu valjka, i zahvaljujui trenju, obre se
zajedno sa njima. Prilikom koenja, toak tei da zaustavi obrtne valjke, usled ega se na
kuitu elektromotora javlja reaktivni obrtni momenat, proporcionalan sili koenja.
Sila koenja toka, koja je izmerena,pikazuje se (daN) na pokaznoj skali, koja ima
dve skazaljke jednu za levi toak, a drugu za desni toak vozila. Savremeniji ureaji imaju
poseban digitalni displej za pokazivanje razlike sile koenja levog i desnog toka u
procentima. Pored pokazne skale na ureaju postoji i pisa, koji slui za registraciju
dijagrama koenja. Neki ureaji imaju umesto pisaa tampa sa istom namenom.
Sastavni deo ureaja ini jo i dinometar za merenje none sile aktiviranja konica, a
kod ureaja namenjenih za kontrolu teretnih vozila, i mera pritiska vazduha u pneumatskoj
koionoj instalaciji vozila.
Pri kontroli prednje osovine parkirna konica treba da bude otputena. Nakon merenja
sile koenja na valjcima rezultati se automatski stampaju,jer su obrtni valjci direktno
povezani sa centralnim raunarom.
6
dnevnik strune prakse 2011/2012
7
dnevnik strune prakse 2011/2012
2.3. Svetla na vozilu
8
dnevnik strune prakse 2011/2012
Na slici 7 vidi se kako treba postaviti ureaj za kontrolu svetla u odnosu na na vozilo.
Vidi se da je vozilo postavljeno na horizontalnu i ravnu povrinu. Kada je vozilo pravilno
postavljeno, potrebno je postaviti ureaj u odnosu na vozilo. Ureaj treba postaviti tako da
vertikalna osa ureaja bude paralelna sa vertikalnom osom tokova vozila, a da horizontalna
osa fara vozila istovremeno bude i horizontalna osa koja prolazi kroz soivo ureaja.
Pre nego to se pristupi kontroli svetla kod vozila kod kojih je izvedeno vazduno
oslanjanje, motor treba da radi oko pet minuta da bi se vozilo dovelo u stanje koje se kasnije
nee menjati. Takoe, za pravlnu kontrolu svetla potrebno je da u pneumaticima bude
odgovarajui, odnosno propisan pritisak vazduha.
Domet i usmerenost svetlosnog snopa mogu se kontrolisati pomou ureaja koji se
naziva regloskop na kontrolnom ekranu, koji je prakzan na slici 9.
Ekran se nalazi na ureaju (slika 7 i 8 ). Za vreme kontrole svetlosnog snopa treba
obratiti panju da postoje dve vrste svetla (simetrina i asimetrina), pa se razliito projektuje
simetrian svetlosni snop u odnosu na asimetrian.
9
dnevnik strune prakse 2011/2012
Kad se ukljui oboreno svetlo simetrinih farova, svetlosni snop treba da se projektuje
po celom horizontalnom delu isprekidane linije (d slika 9) i da sama linija bude granica
svetlo-tamne povrine. Ispod linije treba da bude svetla, a iznad tamna povrina. Po ovoj liniji
treba da se projektuje svetlosni snop kada se kontroliu svetla na praznom teretnom vozilu.
Prilikom kontrole oborenih svetala na putnikom i optereenom teretnom vozilu,
svetlosni snop treba da bude projektovan po celoj duini horizontalne isprekidane linije (f
slika 9). Kada se kontroliu velika svetla na bilo kom vozilu, ia svetlosnog snopa treba da
se nalazi na preseku horizontalne i kose isprekidane linije, odnosno u ucrtanom kruiu, a
kod nekih ureaja umesto kruga moe biti nacrtan krst . Od centralnog dela svetlosni snop se
projektuje kao elipsa.
10
dnevnik strune prakse 2011/2012
Ako se svetlosni snop nalazi na istom rastojanju iznad horizontalne i kose linije, onda
je svetlosni snop dui od dozvoljenog, a ako je ispod navedenih linija, da je svetlosni snop
krai od propisanog. Ako se za vreme kontrole ustanovi da je svetlosni snop ispod
horizontalne linije, a iznad kose linije, onda je far ukoen u stranu, to nepovoljno utie na
bezbednost saobraaja.
Ako se far dodesi da njegova gornja strana bude nagnuta napred (u smeru kretanja
vozila), onda e svetlosni snop biti krai, ako se podeavanje pomera u suprotnom smeru,
onda e biti dui svetlosno snop. Kao to farove treba podesiti tako da imaju odgovarajui
domet, tako je bitno da budu ispravno usmereni. Svetlosni snop treba da ima odgovarajuu
duinu, to se postie okretanjem fara oko njegove poprene ose . Kada se kontrolie dugo
svetlo, bez obzira na kategoriju vozila, snop se formira u vidu elipse iji sredinji deo nalazi
na preseku horizontalne i kose linije, odnosno u prikazanom krugu. Ako se u istom faru,
odnosno sijalici, nalazi vlakno za oboreno i dugo svetlo, onda se podeavanje jednog svetla
istovremeno podeava i drugo svetlo.
Na ureaju prikazanom na slici 8 vidi se deo ureaja koji slui za merenje jaine
svetla za osvetljenje puta. Detalji ovog instrumenta dati su na slici 10 i 11. Prilikom kontole
intenziteta oborenog svetla svetlo treba da bude ukljueno, potrebno je pritisnuti taster (h
slika 10), tada kazaljka (g slika 10) treba da pokae vrednost od jednog luksa, tj. treba da je u
zelenom polju . Po gornjem lunom podruju kontrolie se intenzitet srednjeg svetla. Kada se
kontrolie intenzitet dugog svetla, potrebno je aktivirati taster (i slika 10) i pri tome kazaljka
(g slika 10) treba zauzeti poloaj na lunom polju izmeu 16-64 luksa, to zavisi od snage
sijalice. Prema postojeim propisima smatra se da dugo svetlo zadovoljava ako ima 16 luksa,
pod uslovom da je brzina kretanja tog vozila do 40km/h. Za obina svetla uslov je
zadovoljen, ako za vreme kontrole instrument pokae vrednost od 32 luksa. Ako su u farove
udrene halogene sijalice, onda e intenzitet svetlosti biti vei i moe se kretati 48-64 luksa.
11
dnevnik strune prakse 2011/2012
12
dnevnik strune prakse 2011/2012
Postoje razliiti ureaji za merenje prisustva ugljenmonoksida u izduvnim gasovima oto
motora, koji zadovoljavaju propisane zahteve. Najee se u primeni sreu ureaji marke
BOSH, INFRALITY i HOFMANN. Sva tri ureaja su slina i rade na istom principu.
Za merenje koncentracije ugljen monoksida u izduvnim gasovima benzinskih motora
potrebno je stvoriti odgovarajue preduslove, koji se ogledaju u pripremi ureaja i vozila.
Priprema ureaja sastoji se u tome da se na vreme ukljui a potom se izvri
eventualno podeavanje kada se ureaj zagreje. Pod pripremom ureaja podrazumeva se
vreme od momenta iskljuivanja ureaja do momenta kada ureaj treba da pokae brojnu
vrednost koncentracije ugljen-monoksida, sa kojim se vreno badarenje ureaja 5%. U toku
zagrevanja ureaja dolazi do zagrevanja odgovarajue ploice, koja pri odreenoj temperaturi
emituje infracrvene zrake koje ugljen monoksid apsorbuje.
Pod pripremom vozila podrazumeva se obezbeenje radne temperature motora, koja
treba da bude u granicama 60-80C, a da pri tome motor radi na minimalnom broju obrtaja.
Po izvrenoj pripremi pristupa se merenju prisutnosti ugljen-monoksida u izduvnim
gasovima.
Kad su ureaj i vozilo pripremljeni, merenje se izvodi veoma jednostavno i lako.
Sondu je potrebno staviti u izduvnu cev. Neposredno nakon toga moe se proitati vrednost
na displeju mernog ureaja uz prethodno ukljuivanje pumpe. Ukljuivanje pumpe postie se
da izduvni gasovi prolaze kroz sondu, dok se oslobaaju kondenzata, filtriraju se za vreme
prolaska kroz grubi preista, odlaze u ureaj kroz fini preista i na osnovu toga, na
instrumentu se oitava preocenat sastava ugljenmonoksida (CO). Merenje je zavreno kadse
na displeju ispe odreena vrednost. Ukoliko se za vreme merenja ustanovi da nije prisutno
veliko prekoraenje ugljenmonoksida (CO), podeavanjem sastava radne smee ili momenta
paljenja smee mogue je koncetraciju ugljenmonoksida u propisane granice.
Kod dizel motora kontrolie se boja produkta sagorevanja, kako se jo naziva dimnost
izduvnih gasova. Boja produkta sagorevanja kod dizel motora zavisi od koliine tenih i
vrstih estica u njima, odnosno od koliine ai. Kontrola se vri merenjem dimnosti
izduvnih gasova dizel motora.
13
dnevnik strune prakse 2011/2012
2.6. Kontrola usmerenosti tokova prednje osovine na vozilu
14
dnevnik strune prakse 2011/2012
3.Zakljuak
Jos jedan nedostatak koji je ujedino i najvei, znatno smanjuje uinak pregledanih
vozila je taj to linija nije protona, tj. ne postoje odvojene kapije za ulazak i izlazak vozila iz
prostorije, pa se izlazak pregledanog vozila vri na istom ulazu gde je vozilo ulo u objekat
kretanjem u nazad cime se produava vreme boravka vozila na liniji. Samim tim u samom
objektu moze boraviti jedno vozilo, ime se prekida kontinuitet koji se moe ostvariti kod
protonih objekata, jer se istovremeno mogu opsluivati vie vozila " u lancu " koji se nalaze
na razliitim ureajima za proveru tehnike ispravnosti vozila.
15