1.

Meunarodne organizacije
Meunarodne organizacije predstavljaju institucionaliziran i trajan oblik saradnje njihovih
drava lanica u izvrenju nekih znaajnijih ciljeva. Svaka meunarodna organizacija mora
imati jedan ili vie stalnih organa djelovanja. Osnivaju se meunarodnim ugovorom izmeu
drava. Postoji vie kriterija podjela meunarodnih organizaciji. Za ovu temu je od znaaja
podjela prema kriteriju prostornog vrenja djelatnosti i kriterij teritorije lanstva. Tako se
meunarodne organizacije dijele na univerzalne i regionalne.1 Univerzalnim organizacijama
nazivamo one koje imaju za cilj da okupe sve drave svijeta i ije je lanstvo otvoreno za sve
drave nae planete. Regionalne organizacije obuhvataju ui krug drava. One su pod
odreenim uvjetima otvorene za pristup zemljama iz odreenog regiona ili subregiona. Zbog
toga to se osnivaju na podruju jednog regiona obino je lanstvo u njima strogo zatvoreno i
teko im mogu pristupiti druge drave.

2.Regionalne organizacije:
Regionalne organizacije obuhvataju ui krug drava. One su pod odreenim uvjetima
otvorene za pristup zemljama iz odreenog regiona ili subregiona. Zbog toga to se osnivaju
na podruju jednog regiona obino je lanstvo u njima strogo zatvoreno i teko im mogu
pristupiti druge drave. Nastanak regionalnih finansijskih organizacija predstavlja izraz
naglaene globalizacije ekonomskih tokova savremenog perioda kao i nemoi da se
univerzalnost ekonomije u planetarnim razmjerama i institucionalizira. Osnivaju se s ciljem da
se prebrode ekonomski problemi drava. Najpoznatije regionalne organizacije u svijetu su:
Evropska unija, Evropsko udruenje za slobodnu trgovinu (EFTA), Organizacija za ekonomsku
saradnju i razvoj (OECD), Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i brojne druge.3

3.EKONOMSKO-MONETARNA UNIJA
1. Uvod i historijski dio
Na sastanku koji je odran u Haagu (Holandija) elnici drava i vlada odredili su novi cilj
europske integracije, a to je ekonomska i monetarna unija (ili skraeno EMU). Tim sastankom
je predsjedavao tadanji premijer Luksemburga Pierre Werner i tada je sastavljen izvjetaj
kojim je predvieno ostvarivanje potpune ekonomske i monetarne unije u roku od deset
godina u skladu s planom u vie faza. Ipak, navedeni plan se nije uspio ispuniti u
predvienom roku, jer je u period koji je slijedio poslije toga dolo do nekih dogaaja (poput
kolapsa Bretton Woods1 iz 1973. godine) koji su onemoguili sprovoenje plana. Sljedei
bitan trenutak za EMU je bio sastanak Europskog vijea u Hannoveru (Njemaka) 1988.
godine, na kojem je osnovan odbor za prouavanje EMU-u. Na elu tog odbora je bio Jacques
Delors, tadanji predsjednik Europske komisije. Navedeni odbor je sljedee godine donio
izvjetaj (poznat i kao Delorsov izvjetaj) kojim je predvieno jaanje EMU u tri faze2. EMU
je na nivou ''ustavnog teksta'' formalno-pravnu potvrdu dobio tek sa Mastrihtskim
ugovorom3. Mastrihtski ugovor ili Ugovor o EU je potpisan u Mastrihtu (Holandija) 7.
februara 1992., a stupio je na snagu 1. novembra 1993. godine. Ovim Ugovorom se dolo do
velikog broja novina, koje su znaajne za integracioni proces u okviru EU. Ono to je bitno za
nas je sljedee: ovim Ugovorom je statuirano uspostavljanje ekonomsko-monetarne unije,
ukljuujui uvoenje jedinstvene valute (euro, odnosno ).
Ukoliko posmatramo proces integracije4 drava lanica Europske unije u oblasti ekonomskih
odnosa i saradnje, mogu se uoiti sljedei segmenti te integracije, a to su:
1) Slobodna trgovinska zona
2) Carinska unija
3) Zajedniko trite
4) Monetarna unija
5) Ekonomska unija
Kako je i navedeno u Ugovoru o Europskoj uniji5, EMU predstavlja jedan od ciljeva procesa
integracije u okviru Europske unije6. Navedena injenica je vidljiva iz lana 3 (taka 4)
Ugovora o EU, gdje stoji: ''Unija uspostavlja ekonomsku i monetarnu uniju ija je valuta
euro.
Dalja operacionalizacija ciljeva iz Ugovora o EU se vri putem drugog osnivakog ugovora u
okviru prava EU, a to je Ugovor o funkcionisanju Europske unije7 (nekadanji Ugovor o
Evropskoj zajednici). U okviru tog Ugovora EMU je posveena jedna itava glava, a to je Glava
VIII, odnosno posveeni su sljedei lanovi: od 119-144, UFEU.

Kako je i navedeno, uspostavljanje EMU je koncipirano kao proces. Ovaj proces se odvijao
kroz sljedee faze:
1) prva faza od 1. jula 1990. do 31. decembra 1993. godine
2) druga faza od 1. januara 1994. do 31. decembra 1998. godine
3) trea faza provodi se od 1. januara 1999. godine
Ono to je potrebno istaknuti je da su prve dvije faze zavrene, dok se trea jo uvijek
provodi. Razlog toga se nalazi u injenici da je jedan od ciljeva tree faze postepeno uvoenje
eura kao jedinstve valute meu dravama lanica EU, kao to je vidljivo u lanu 119, UFEU.

Svojevrsna kulminacija ovog procesa je poetak 2002. godine, tj. putanje u cirkulaciju
jedinstvene, komunitarne, ''evropske''... valute (euro ili evro - ) i povlaenje iz opticaja
nacionalnih valuta. Znaajno je istaknuti i sljedeu injenicu, a ona je vezana upravo za III.
fazu procesa. EMU ne obuhvata sve drave lanice EU, jer je u trenutku njenog nastajanja (tu
se misli na III. fazu), izvan ekonomskomonetarne unije su ostale tri drave: Velika Britanija,
Danska i vedska8. Velika Britanija i Danska su u tom sluaju iskoristile opt-out klauzulu
(klauzulu o izuzimanju), dok su u sluaju vedske graani dva puta na referendumu odbili
uvoenje eura.

2. Institucije EMU
Institucionalna struktura EMU je veoma sloena. Institucije ekonomske i monetarne unije u
najveoj su mjeri nadlene za odreivanje europske monetarne politike, pravila u vezi s
izdavanjem eura i za stabilnost cijena u EU-u9. EMU se sastoji iz sljedeih institucija: Europski
sistem centalnih banaka i Bankarska unija.

2.1 . Europski sistem centralnih banaka

Europski sistem centralnih banaka (skraeno: ESCB) predstavlja centar institucionalne
strukture EMU. Njega ine Europska centralna banka10 (skraeno: ECB) i nacionalne centralne
banke svih drava lanica EU. ECB se sastoji iz sljedeih organa: Upravni savjet i Generalni
savjet. Upravni savjet predstavlja rukovodno tijelo ECB. Odluke koje donosi ovaj organ
obavezuju sve drave lanice EU. Upravni savjet, kao najvie tijelo za donoenje odluka,
donosi smjernice i odluke koje su potrebne kako bi se osiguralo obavljanje zadataka
povjerenih Europskom sistemu centralnih banaka, oblikuje monetarnu politiku Unije
(ukljuujui po potrebi odluke u vezi s posrednim monetarnim ciljevima, glavnim kamatnim
stopama i osiguravanjem sredstava u ESCB) te odreuje smjernice koje su potrebne za
provoenje monetarne politike. Drugi organ, Generalni savjet, se sastoji od predsjednika i
potpredsjednika ECB i guvernera nacionalnih centralnih banaka. Tom je savjetu povjereno
provoenje monetarne politike prilikom koje taj savjet nacionalnim centralnim bankama daje
potrebna upustva. Takoer je nadlean za pripremanje sastanaka Upravnog savjeta te za
tekue poslove Europske centralne banke11. Ono to je potrebno istaknuto jeste da ECB i
nacionalne centralne banke mogu izdavati novanice eura, dok ECB ima iskljuivo pravo da
odobri izdavanje tih novanica. Drave lanice mogu izdavati kovanice eura, ali samo pod
uslovom da dobiju odobrenje od ECB u pogledu obima izdanja (lan 128, UFEU).

2.2. Bankarska unija

efovi drava i vlada EU su u junu 2012. godine odluili osnovati Bankarsku uniju, nakon
dugogodinje ekonomske krize, posebno izraene u finansijskom sektoru. Prema prof.
Nevenku Misiti, povodom Bankarske unije treba naglasiti nekoliko stvari:
Za drave lanice Eurozone Bankarska unija je obavezna
Bankarska unija podrazumijeva kontrolu nad poslovanjem banaka. Mehanizam
kontrole se naziva Jedinstveni nadzorni sistem
Bankarska unija podrazumijeva rekonstrukcije banaka tzv. Jedinstveni sistem
restruktuiranja
Kljuni institucionalni faktor sistema je ECB
Dva pomenuta mehanizma mehanizam podrke i mehanizam restruktuiranja je
regulisan odgovarajuim unijskim aktom. U pitanju je Direktiva 13/36/EU, koja je
usvojena krajem juna 2013. godine
Kontrolni mehanizam iza kojeg stoji ECB se primjenjuje samo na drave Eurozone,
dakle ne na sve drave Bankarske unije
Bankarska unija podrazumijeva jedinstvena pravila djelovanja bankarskih institucija
Bankarska unija se odnosi na tzv. vee banke, odnosno veefinansijske institucije
(otprilike njih 130), dok se manjim bankama bave, u pravilu, nacionalne centralne
banke12

3. Eurozona
Eurozona je izraz za grupu drava lanica EU koje su euro prihvatile kao svoju slubenu valutu.
Trenutno u EU euro kao svoju valutu ima 19 drava, a to su: Austrija, Belgija, Finska,
Francuska, Grka, Holandija, Kipar, Irska, Italija Latvija, Litvanija, Luksemburg, Malta,
Njemaka, Portugal, Slovaka, Slovenija i panija, dok ostale drave lanice nisu zadovoljile
kriterije konvergencije. Prama Direkciji za evropske integracije lanice Eurozone su francuske
prekomorske teritorije Gvadalupe, Francuska Gvajana, Martinike na Karibima i Reunionu u
Indijskom okeanu, portugalski Madeir i Azurska ostrva i panska Kanarska ostrva u
Atlantskom okeanu13. Takoer, postoje i drave izvan Eurozone i EU u kojima je uveden euro
kao domaa valuta, a to su: Monako, San Marino, Vatikan, Andora, Crna Gora i Kosovo, te
francuske prekomorske teritorije Sveti Petar i Mikelon na istonoj obali Kanade i Mayotte u
Indijskom okeanu. Sve drave lanice EU (izuzev Velike Britanije i Danske) su obavezne da
uvedu euro i da postanu lanice Eurozone.

3.1. O euru
Euro, evro ili iuro su samo neki od naziva koji koriste za oznaavanje ove valute 14. Euro, kako
smo i naveli, predstavlja zvaninu valutu u 19 zemalja lanica EU. Pored lanica EU tu valutu
koriste i mnoge druge drave, izvan EU. Simbol za euro je . Ovaj simbol je izabran sredinom
90- tih godina, izmeu nekoliko predloenih rjeenje. O tome su odluili efovi drava i vlada,
tj. Europski savjet. Prema zvaninom tumaenju ovaj simbol predstavlja starogrko slovo
epsilon, simbolizira Europu i ukazuje na stabilnost valute (dvije paralelne linije koje
presijecaju sredinu slova)15.
Putanje u cirkulaciju euro se desilo 1.1. 2002. godine, kada je dvanaest zemalja odustalo od
svoje nacionalne valute i prihvatilo euro kao nacionalnu valutu16. Kao to smo i naveli,
Europska centralna banka i nacionalne centralne banke mogu izdavati novanice eura, dok
ECB ima iskljuivo pravo da odobri izdavanje tih novanica. Drave lanice mogu izdavati
kovanice eura, ali samo pod uslovom da dobiju odobrenje od ECB u pogledu obima izdanja.
Trenutno su u opticaju sljedee kovanice i novanice:
a) kovanice 1, 2, 5, 10, 20 i 50 centi, te kovanice od 1 i 2 eura
b) novanice 5, 10, 20, 50, 100, 200 i 500 eura
Euro kovanice su, s jedne strane, iste za sve drave, a s druge strane razliite su od drave do
drave. Na prednjoj strani novanica eura nalaze se kapije koje predstavljaju otvorenost i
gostoprimstvo zemalja lanica EU, dok se na poleini nalaze mostovi koji simboliziraju
zajednitvo i meusobnu saradnju drava lanica. Jedina razlika na novanicama je poetno
slovo u serijskom broju po kojem se moe raspoznati iz koje zemlje dolazi novanica eura 17.

3.2. Postupak uvoenja eura

lanstvo u EMU podrazumijeva konvergenciju nacionalnih ekonomija. Kriteriji konvergencije
predstavljaju ekonomske uvjete utvrene Ugovorom iz Maastrichta kojima se procjenjuje
spremnost zemalja EU-a za sudjelovanje u treoj fazi
Ekonomske i monetarne unije18. Rije je o sljedeim kriterijima:
1) stopa inflacije ne smije biti vea od 1,5 % u odnosu na stopu inflacije u tri najuspjenije
drave lanice EMU
2)budetski deficit ne smije biti vei od 3% BDP-a, a javni dug vei od 60% BDP-a
3)uese u Europskom monetarnom sistemu najmanje dvije godine, uz potivanje stopa
fluktuacije i bez devalvacije
4)nominalne dugorone kamatne stope ne smiju iznositi vie od 2 % u odnosu na kamatne
stope tri drave lanice EU s najniom stopom inflacije.
Ispunjavanje navedenih kriterija se provjerava na osnovu izvjetaja Europske komisije i
Europske centralne banke (ECB). Tek ako su konvergacijski kriteriji ispunjeni Europska
centralna banka i Europska komisija preporuuju Europskom savjetu (efovima drava i
vlada), da se odreena zemlja primi u Eurozonu (s obzirom da je jedan od osnovnih zadataka
Europskog savjeta da diskutuje i odluuje o prijemu u Eurozonu). Za pravovaljan prijem neke
zemlje je neophodna jednoglasna odluka lanova Europskog savjeta.

3.3. Posljedice uvoenja eura

U literature se mnogo ee govori o prednostima, nego o posljedicama uvoenja eura kao
jedinstvene valute. Neki autori19, kao zagovornici monetarne unije, istiu sljedee prednosti
jedinstvene valute: eliminacija transakcijskih trokova koji se pojavljuju prilikom zamjene
jedne valute drugom, upotreba jedinstvene moe promaknuti integraciju europskih privreda i
poveati konkurentnost. Dalje, navode se i sljedee prednosti: euro je stabilna valuta,
jedinstvena valuta olakava meunarodnu trgovinu, dovodi do veeg utjecaja EU u svjetskoj
trgovini i dr. Nasuprot tome, ovaj proces ima i odreene posljedice. U prvom redu, uvoenje
eura za neku dravu znai gubitak nacionalnog suvereniteta i nacionalnog identiteta, jer kada
odreena drava uvede euro dio suvereniteta postaje zajedniki, poto vlade moraju uskladiti
svoje ekonomske politike. Zatim, uvoenje eura je izuzetno skupo, jer je potrebno izdvojiti
ogromna sredstva u tu svrhu. Protivnici uvoenja eura misle da bi monetarna unija bila loa
za Europu i sugeriu da bi jedinstvena valuta mogle neke regije dovesti u dugotrajnu
depresiju, dok bi druge mogle osjetiti znaajan ekonomski rast, jer radna snaga nee biti
mobilna preko nacionalnih granica i jer ne postoje fiskalni transferi iz razvijenih k manje
razvijenim regijama20.

4. EMU prednosti i nedostaci

U pogledu toga da li je uspostavljanje EMU bio pozitivan ili negativan korak postoje razliita
miljenja. Tako prof. Nevenko Misita navodi i prednosti, ali i nedostatke ovakve unije. U prilog
EMU, generalno i u kontekstu EU, se iznose brojni argumenti, pri emu se istiu sljedee
prednosti jedinstvene valute:
smanjenje trokova poslovanja;
poveava se konkuretnost na jedisntvenom tritu;
nestanak trokova vezanih za znaajne oscilacije deviznih kurseva;
smanjenje kamatnih stopa i podsticanje investicija;
podrka stabilnosti cijena i niskoj inflaciji

Nasuprot tome, kritiari EMU, smatraju da je ova unija preuranjen korak. Oni, dalje, navode
niz negativnih posljedica jedinstvene valute:
poveanje cijena kao posljedica lova u mutnom tokom prelaznog perioda;
uvoenje jedinstvene valute je izuzetno skupo;
jedinstvena valuta se vrlo lako pretvara u kontrolu oporezivanja i naina troenja
javnih/budetskih sredstava;
jedinstvena valuta vodi ka Europskoj super dravi kao neeljenom cilju;
jedinstvena valuta znai ne samo gubitak nacionalne suverenosti, nego i gubitak
nacionalnog identiteta18

4. MEUNARODNA MONETARNI FOND (MMF)

Meunarodni monetarni fond je meunarodna i specijalizovana institucija Ujedinjenih nacija.
Prua finansijsku podrku i savjete dravama lanicama.
Danas predstavlja trajnu instituciju inei neizostavan dio u stvaranju finansijskih trita irom
svijeta i rasta drava u razvoju. Formira se krajem Drugog svjetskog rata
Rezultat Bretton Woods konferencije iz 1944. godine i neophodnosti spreavanja kriza poput
velike ekonomske krize. Svjetska trgovina doivjela otar pad, pad nivoa zaposlenosti i
ivotnog standarda. Rasplet dogaaja u meunarodnoj monetarnoj saradnji omoguio je
osnivaima MMF-a da stvore instituciju ija bi obaveza bila vrenje nadzora nad
meunarodnim monetarnim sistemom sistem kurseva i meunarodnih plaanja koji
omoguavaju graanima meusobnu razmjenu dobara i usluga.
CILJEVI OSNIVANJA
PREMA STATUTU MMF-a : 1)Razvijanje meunarodne monetarne saradnje kroz stalnu
instituciju koja osigurava instrumente za konsultacije i saradnju u svrhu rjeavanja
meunarodnih monetarnih problema 2) Olakavanje irenja i uravnoteenog rasta
meunarodne trgovine, te na taj nain doprinosei promicanju i ouvanju visokog nivoa
zaposlenosti i realnog dohotka, te razvoj proizvodnih resursa drava lanica, kao primarni cilj
ekonomske politike 3) Promicanje stabilnosti kurseva, zadravanje urednih kursnih
aranmana izmeu lanica, i izbjei konkurentno obezvrjeivanje kurseva 4) Pruanje
pomoi u uspostavljanju multilateralnog sistema plaanja u pogledu trenutnih transkacija
izmeu lanica i eliminisanje deviznih ogranienja 5) Privremeno stavljanje na raspolaganje
sredstava Fonda, pruajui mogunost korigovanja neravnotee u platnim bilansima
pojedinih zemalja bez okretanja mjerama koje su destruktivne po nacionalni ili meunarodni
prosperitet 6) U skladu sa svim prethodno navedenim, skratiti vremensko trajanje i nivo
neravnotee u meunarodnim platnim bilansima drava lanica.
ORGANIZACIONA STRUKTUR
Odbor guvernera: glavni upravni odbor organizacije; nadlenost donoenja svih vanijih
poslovnih i drugih odluka; ine ga drave lanice - ministri finansija ili predsjednici centralnih
banaka (guverneri)
Izvrni odbor: 20 izvrnih direktora, predstavnika drava lanica, sa Upravnim direktorom kao
predsjedavajuim; pripremni poslovi za Odbor guvernera, odluke o optoj politici Fonda i
gotovo sve odluke koje se odnose na individualne drave lanice
Upravni direktor: predsjedavajui Izvrnog odbora; ef operativnog osoblja Fonda i pod
rukovodstvom Izvrnog odbora obavlja redovno poslovanje Fonda
etiri aranmana usmjerena na ope potrebe platnih bilansa: 1) Stand by aranman (od
1952. godine) 2) Proireni aranman (od 1974) 3) Zajam za strukturalnu prilagodbu (od 1986)
4) Proireni zajam za strukturalnu prilagodbu (od 1987)

STAND BY ARANMANI
Stand by aranmani prvobitno nisu bili predvieni u Statutu MMF-a . Njih je kreirao Fond
kako bi svoje resurse stavio na raspolaganje i u isto vrijeme pruio osiguranje lanicama da
nee osporavati povlaenja sredstava tokom fiksnog vremenskog perida. Jedan od osnovnih
razloga uvoenja stand by aranmana jeste ustezanje drava da posuuju novac od Fonda.
Fond moe preispitivati koritenje resursa od strane lanica kada lanica zahtjeva narednu
isplatu ili kada je na takav pregled pristala u okviru aranmana. Karakter stand by aranmana
mijenjao se - od potvrene kreditne linije do glavnog instrumenta uslovljavanja. Kreiran u
svrhu pruanja pomoi zemljama sa kratkoronim platnobilansnim problemima. Traju od 12
do 24 mjeseca ali ne due od 36 mjeseci.Otplata predviena u periodu od 3 do 5 godina
Svaka trana otplauje se u osam jednakih kvartalnih rata.

Stand by aranmani imaju sljedee modalitete: 1) Uobiajan, normalni pristup 2)Posebni

pristup 3) Pojaan pristup 4) Ubrzan pristup 5) Pristup iz predostronosti
Prilikom realizacije stand by aranmana Fond ima odreene kriterije vrednovanja. Napredak
drave lanice prati se na osnovu kvantitativnih ciljeva programa. Potivanjem tih ciljeva
uslovljavaju se iplate trani MMF-a. Naredni kriterij predstavljaju napredak u provoenju
strukturnih mjera. Napredak se procjenjuje u okviru razmatranja realizacije programa. Pored
prethodno navedenih kriterija, redovne revizije ije razmatranje je u nadlenosti Izvrnog
odbora MMF-a predstavljaju kljuni faktor u izvoenju cjelokupnog programa.

5.SARADNJA BIH SA MMF-OM

-lanstvo BiH u MMF-u -
lanstvo i obaveze BiH u MMF-u dio su naslijea SFRJ koja jebila jedina od lanica
BRETOBVUDSKE KONFERENCIJE, kao i jedna od lanica MMF-a i Svjetske banke. Odlukom
izvrnog odbora 1992 god utvreno je da je SFRJ prestao postojati i istovremeno su odreeni
uslovi pod kojima zemlje sukcesori mogu naslijediti lanstvo SFRJ u MMF-u. Izvrni odbor
MMF-a je 20 decembra 1995 god nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporzuma, donio
odluku o ispunjavanju uslova BiH za lanstvo u MMF-u. Naslijeena kvota BiH iznosila je 121,
2 miliona SDR ili 19,7%. Optom revizijom kvora 1999 godine iznos je povean na 169,1
milion SDR a revizijom 2016 godine na 265,2 miliona SDR to predstavlja 0,06% ukopnog
iznosa kvota u MMF-u. Predstavnik BiH (guvernera BiH i zamjenika guvernera BiH) u Odboru
guvernera MMF-a imenuje Predsjednitvo BiH.

-Uloga centralne banke BiH-

1) Voenje rauna MMF-a i ministarstava finansija BiH 2) Povlaenje sredstava po odobrenim
aranmanima MMF-a 3) Izvravanje finansijskih obaveza prema MMF-u 4) Obezbjeenje
pokria od ministarstava finansija za obaveze prema MMF-u 5) Poslovi depozitara
6) Korespondencija sa MMF-om i ministarstvima finansija BiH

6.STAND BY ARANMAN 1998

Cilj prvog od 4 stand by aranmana , odobrenog 1998, bio je pruanje podrke ekonomskom
programu vlade za period 1998-1999 god. Ekonomska strategija u osnovi sadri tri
makroekonomska stuba: 1) upotreba fiksnog deviznog kursa kao nominalnog sidra, kroz
aranman valutnog odbora 2) 2) fiskalna disciplina, koja uz izbjegavanje domaeg zaduivanja
svih nivoa vlasti, podrava projekte rekonstrukcije i socijalne potrebe 3) eksterna finansiranja
velikih razmjera pod povoljnim uslovima kako bi se prevazila ogranienja domaeg
finansiranja. Aranman je osim na prethodna 3 stuba bio fokusiran i na ubrzavanje tranzicije
ka trinoj ekonomiji kroz strukturalne reforme.
Strukturalne mjere najvieg prioriteta - reforme bankarskog, penzionog i zdravstvenog
sistema, iniciranje procesa privatizacije, pojednostavljivanje carinskog tarifnog sistema,
liberalizaciju trgovine i korake ka unapreenju ekonomske statistike.

7. STAND BY ARANMAN 2002

U augustu 2002 god Izvrni odbor MMF-a odobrio je stand by aranman BiH u iznosu od 67,6
miliona SRD ( oko 89 miliona USD) s ciljem pruanja podrke ekonomskom programu vlade za
period august 2002. - novembar 2003. Godine. Usmjeren na jaanje aktivnosti i
platnobilansne pozicije u kratkom i srednjem roku imajui u vidu smanjenje priliva
meunarodne pomoi. Prvi korak ka postizanju srednjoronih ciljeva je ubrzavanje rasta
realnog BDP-a, smanjenje platnobilansnog deficita tekueg rauna, ouvanje niske inflacije i
jaanje meunarodnih rezervi.Program promovira i fiskalnu konsolidaciju od oko 3.3% BDP-a
izmeu 2001. i 2003. Monetarna politika - program zadrao aranman valutnog odbora.

8. STAND BY ARANMAN 2009

Trei stand by aranman BiH sa MMF-om aktiviran je 2009 god. Izvrni odbor MMF-a odobrio
je stand by aranman na period od 36 mjeseci u iznosu od 1.01 bilion SDR (oko 1.57 biliona
USD). Cilj - podrka ekonomskom programu vlasti osmiljen u svrhu minimiziranja efekata
globalne finansijske krize.
Naglasak na ouvanju aranmana valutnog odbora, konsolidaciji vladinih finansija i njihovom
vraanju na putanju odrivu u srednjem roku, odravanje adekvatne likvidnosti i kapitalizacije
banaka, osiguranju dovoljno inostranih sredstava finansiranja i ponovnom pridobijanju
povjerenja. Amortizacija efekata iz meunarodnog okruenja, te usvajanje politika za
rjeavanje fiskalnih neravnotea i jaanje finansijskog sektora

9. STAND BY ARANMAN 2012

etvrti po redu aranman odobren je 2012 godine na period od 24 mjeseca u iznosu od 338,2
miliona SDR (Oko 405,3 mil eur ili oko 520.6 miliona USD). Ciljevi - neutralisanje efekata
pogoranih uslova u meunarodnom okruenju i adresiranje domaih strukturalnih slabosti.
Ekonomski program vlade fokusirao se na etiri glavna cilja: 1) poboljanje koordinacije
nacionalnih politika, ukljuujui i jaanje uloge Fiskalnog vijea 2) strukturalne fiskalne
reforme sa ciljem osiguravanja srednjorone fiskalne odrivosti, koje bi pratile fiskalnu
konsolidaciju 3) jaanje spremnosti vlasti za djelovanje u periodima finansijske krize sa ciljem
odravanja aranmana valutnog odbora i otpornosti finansijskog sektora 4) aranman u ulozi
katalizatora za druge reforme koje bi potaknule razvoj privatnog sektora

10.KOJE ORGANIZACIJE OBUHVATA SVJETSKA BANKA

Svjetska banka obuhvata grupu organizacija koju ine Meunarodna banka za obnovu i razvoj
(IBRD), Meunarodno udruenje za razvoj (IDA), Meunarodna finansijska korporacija (IFC),
Agencija za multilateralno garantiranje investicija (MIGA), te Meunarodni centar za
rjeavanje pravnih sporova pri investiranju (ICSID).

11.SVJETSKA BANKA
Meunarodnu banku za obnovu i razvoj osnovale su, kao prvu od institucija svjetske banke
44 zemlje, sa ciljem da povoljnijim uvjetima od trinih financira obnovu i razvoj u zemljama
u razvoju, usmjeravanjem financijskih sredstava iz razvijenih zemalja. Iako je prvobitno
osnovna namjera osnivanja banke bila da sudjeluje u financiranju ratom razruene Europe,
IBRD je danas postala iskljuivo banka za razvoj.
Osnovni zadaci banke su:
da olakavanjem investiranja kapitala u proizvodne svrhe pomae obnovu i razvoj na
teritoriju zemalja lanica;
da potie privatne investicije u inozemstvu kroz garancije ili sudjelovanja i drugim
vrstama privatnih investicija;
da daje na raspolaganje, pod povoljnijim uvjetima, financijska sredstva i podsticanjem
meunarodnih investicija pomae na dui rok ravnomjerno razvijanje meunarodne
trgovine i odravanje ravnotee i bilanci plaanja.

Pod okriljem IBRD-a formirane su kasnije jo etiri institucije afilijacije IBRD i to:
Meunarodna financijska korporacija (International Financial Corporation IFC);
 Meunarodno udruenje za razvoj (International Development Association IDA);
Multilateralna agencija za investicijske garancije (Multilateral Investment Guarantee
Agency MIGA) i
Meunarodni centar za rjeavanje investicijskih sporova (International Centre for
Settlement of Investment Disputes - ICSID)

Osnovni izvori sredstava za poslovanje IBRD-a su uplaene kvote zemalja lanica, zaduenje
na meunarodnom tritu kapitala, vraena sredstva iz ranije odobrenih kredita (replasman)
i ostvareni prihod

12. MEUNARODNA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ IBRD

Razlog utemeljenja Banke bila je prije svega injenica da su mnoge zemlje poslije Drugog
svjetskog rata oskudijevale u financijskim sredstvima, koja su im trebala za poslijeratnu
obnovu i razvoj. Istodobno, nisu bile dovoljno kreditno sposobne da svoje potrebe podmiruju
zaduivanjem na meunarodnom komercijalnom tritu. Banka je osnovana kao jedinstvena
multilateralna institucija s osnovnim kapitalom koji je u vlasnitvu zemalja lanica. Kapital je
podijeljen na udjele zemalja lanica prema njihovoj ekonomskoj snazi, a on je zalog da Banka
putem pozajmljivanja moe na svjetskim tritima doi do sredstava za odobravanje zajmova
po znatno povoljnijim uvjetima nego komercijalne banke.
Svrha i cilj Svjetske banke danas se najvie izraava u poticanju gospodarskog razvitka javnog
i privatnog sektora na trinim osnovama, koji je od ope koristi, a posebice za siromano
stanovnitvo u zemljama u razvoju. Banka odobrava zajmove i daje jamstva za financiranje
infrastrukture (izgradnja cesta, elektrinih centrala, kola, sustava navodnjavanja) i projekte
u industriji, koji ukljuuju i izobrazbu strunjaka. Banka daje potporu poljoprivredi, osigurava
proizvodnju hrane za djecu i potie zapoljavanje ena.
Svjetska banka prua tehniku pomo i strune savjete, pomae vladama da javni sektor i
neke specifine sektore svojih privreda osposobe da budu uinkovitiji i usmjereniji
ostvarenju ciljeva nacionalnog razvitka. Osim sredinjeg ureda u Washingtonu kao sjeditu,
Banka ima regionalne urede i predstavnitva u veem broju zemalja gdje se odvijaju
znaajnije aktivnosti Banke.

13. UPRAVLJANJE I ORGANIZACIJA SVJETSKE BANKE

Svjetska Banka i MMF osnovani su 1945. Godine u sklopu uspostave poslijeratnog poretka
meunarodne suradnje. Osnivai Svjetske banke i MMF-a su glavni naglasak stavili na
suradnju i sudjelovanje suverenih nacija s raznim oblicima vladavine i na razliitom stupnju
razvoja. Statut Svjetske banke izradile su na pregovarakoj konferenciji u Bretton Woodsu
godine 1944. etrdeset etiri zemlje saveznice, a sve su one kasnije i ratificirale Statut.
Statutom IBRD je predvieno da samo lanice MMF-a mogu biti i lanice Svjetske banke.
Svaku zemlju lanicu predstavljaju guverner (obino ministar financija) i zamjenik guvernera.
Bankom upravljaju tri glavna upravna organa: Skuptina guvernera (Board of Governors),
Odbor izvrnih direktora (Board of Executive Directors) i Predsjednik.
Skuptina guvernera
Skuptina guvernera je najvie tijelo i ima najvee ovlasti Banke, donosi smjernice politike i
usvaja glavne poslovne odluke. Skuptina guvernera prima nove lanice, odluuje o
suspenziji lanstva, poveanju kapitala, izboru izvrnih direktora, izmjenama Statuta i slino.
Svaka drava lanica Banke imenuje jednog guvernera i jednog zamjenika guvernera, koji je
zastupaju u Skuptini guvernera. Skuptina se sastaje jednom na godinu (dvije uzastopne
godine u Washingtonu, a tree u nekoj od zemalja lanica) i to na zajednikom sastanku
Skuptine Meunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.
Odbor izvrnih direktora
Odbor izvrnih direktora nadlean je za provedbu politike Banke i donoenje tekuih
poslovnih odluka. Zemlje lanice zastupaju u Odboru izabrani izvrni direktor, preko kojih
tijekom godine sudjeluju u radu Banke, iznose svoje stavove i glasuju o provedbenim
odlukama. Predsjednik Banke predsjedava Odborom izvrnih direktora.
Predsjednik IBRD nadlean je za svih pet institucija Grupe Svjetske banke, s time to IFC i
MIGA imaju i posebne izvrne predsjednike koji su u rangu prvih potpredsjednika IBRD.
Odbor zasjeda u Washingtonu i sastaje se najmanje jednom na tjedan ili ee ako to poslovi
Banke zahtijevaju. Danas Odbor ima 24 izvrna direktora: pet ih zastupa vodee zemlje
lanice (SAD, Japan, Njemaku, Francusku i Veliku Britaniju), dok 19 ostalih zastupaju
grupacije zemalja koje su obino iz istog podruja, a razlikuju se prema broju zemalja. Po
jedan izvrni direktor zastupa Rusiju, Kinu i Saudijsku Arabiju, dok jedan direktor zastupa npr.
24 afrike zemlje francuskog govornog podruja, a drugi 21 afriku zemlju engleskog
govornog podruja.
Isti sastav Odbora izvrnih direktora nadlean je za poslove IBRD, IFC i IDA, dok MIGA ima
zaseban Odbor izvrnih direktora.
U sklopu programa rada Odbora izvrnih direktora glavni poslovi ukljuuju odobravanje
zajmova, razmatranje i primjenu mjera politike Banke, ocjenu i strategiju Banke prema opim
i specifinim pitanjima financiranja razvoja, odnose s pojedinim zemljama korisnicama
zajmova, suradnju s drugim institucijama, odobravanje prorauna i slino.

14. DJELOVANJE IBRD

- Zajmovi i jamstva-
-Osnovna naela-
Banka je kooperativna institucija kojom upravljaju vlade zemalja lanica u skladu s visinom
upisanog kapitala. Mnoge od tih lanica su bile ili su trenutno primatelji zajmova Banke.
Neke lanice omoguuju Banci pristup na svoja trita kako bi se prikupila sredstva potrebna
za pomo financijskim aktivnostima Banke.
Poslovi odobravanja zajmova su tradicionalno najopseniji dio aktivnosti Banke. Zajmovi su,
openito, utemeljeni na sljedeih pet naela, koja proizlaze iz Statuta banke:
Zajmovi Banke predstavljaju posebne obveze. Banka daje zajmove lanicama,
vladinim institucijama ili privatnim poduzeima na podruju zemlje lanice. Zajam koji
se ne daje izravno zemlji lanici mora imati jamstvo zemlje lanice.
Zajmovi Banke osmiljeni su tako da podupiru koritenje potencijala u produktivne
svrhe u nekoj od zemalja lanica. Banka ne odobrava zajmove koji se, po njenom
miljenju, ne mogu opravdati s gospodarskog gledita.
Banka odobrava zajmove onim lanicama za koje smatra da posjeduju kreditnu
sposobnost.
Banka potie sudjelovanja privatnih ulagaa, bez namjere nadmetanja u uvjetima
Banka nadzire koritenje sredstava zajma
Odobravanje zajmova
Zajmovi se obino dodjeljuju zemljama u razvoju koje su na viem nivou ekonomske i
socijalne razvijenosti. Osnovni kriterij prema kome se odreuje da li zemlja lanica moe biti
korisnik zajma Banke je visina ostvarenog dohotka po stanovniku.
Zajmovi banke odobravaju se s periodom poeka otplate do pet godina i sa rokom otplate do
25 godina.
Financijsko angairanje IBRD-a realizira se kroz nekoliko programa i to:
1. Investicijski zajmovi :
Zajmovi za specifine investicije, odnosno odreene projekte
Sektorski zajmovi za investicije i odravanje
Zajmovi za programe prilagoavanja (
Zajmovi za tehniku pomo
Zajmovi za financijske posrednike
Zajmovi za hitan oporavak
2. Zajmovi za prilagoavanje u koje spadaju :
Zajmovi za strukturno prilagoavanje
Sektorski zajmovi za prilagoavanje
Programirani zajmovi za strukturno prilagoavanje
Zajmovi za oporavak
Zajmovi za smanjivanje zaduenosti

Garancije slijedeih vrsta:

Garancije za dio kredita djelomine kreditne garancije
Garancije za dio rizika djelomine garancije za pokrie rizika
Garancije za odreene projekte
Garancije zasnovane na provoenju odreene politike

Hedging proizvodi (IBRD Hedging products) koji se nude zajmoprimcima u cilju smanjenja
njihove transakcijske izloenosti i omoguavaju fleksibilnije upravljanje dugom. Tu spadaju:
kamatni swap-ovi, kamatni 'caps' i 'collars', valutni swap-ovi i robni hedging.

Kofinanciranje koje predstavlja udruivanje sredstava za realizaciju odreenog projekta ili

programa i moe, ali ne mora, ukljuiti odreenu preraspodjelu rizika izmeu kofinancijera.
Kofinanciranje se prema izvoru sredstava moe podijeliti na tri grupe.
Prva grupa su slubeni izvori, uglavnom krediti agencija za financiranje razvoja.
Druga grupa su komercijalni izvori, preteno krediti komercijalnih banaka koji nisu vezani
Trea grupa su izvozni krediti (krediti dobavljaa, krediti dravnih agencija za kreditiranje
izvoza).

Pravo na zajam
lanice koje imaju kreditnu sposobnost za dobivanje novih zajmova od IBRD-a i na vrijeme
podmiruju svoje ranije dunike obveze prema Banci, imaju pravo na nove zajmove.
Banka koristi sljedee operativne upute, zajedno s tekuim procjenama kreditne sposobnosti
zemlje, da bi ocijenila ima li neka zemlja pravo na zajam:
zemlje lanice s prosjenim godinjim per capita dohotkom (svi podaci navedeni su u
USD iz 1994.) iznad 1.395 USD, ali manje od 5.055 USD, imaju pravo na zajmove;
zemlje s prihodom per capita izmeu 725 i 1.395 dolara mogu dobiti kombinaciju
zajmova IBRD-a i kredita IDA-e (rok otplate preko 20 godina);
zemlje koje nemaju kreditnu sposobnost za zajmove IBRD-a, a imaju prihode per
capita 725 dolara ili manje mogu dobiti zajam jedino od IDA-e;
zemlje s dohotkom od 1.396 do 2.895 USD koriste zajmove s rokom otplate 17
godina, a od 2.896 - 5.055 USD 15 godina.

15. MEUNARODNA FINANCIJSKA KORPORACIJA

Meunarodna financijska korporacija (International Financial Corporation - IFC) je afilijacija
Svjetske banke osnovana 1956 g. sa ciljem 'da unapreuje ekonomski razvoj poticanjem
daljeg razvoja privatnih proizvodnih poduzea zemalja lanica, a naroito u manje razvijenim
podrujima, dopunjavajui na taj nain djelatnost kojom se bavi Svjetska Banka'.
U ostvarivanju ovog cilja IFC u suradnji sa privatnim investitorima, prua financijsku pomo
kod osnivanja, modernizacije i proirivanja proizvodnih privatnih poduzea koja bi trebala
doprinijeti razvoju zemalja lanica.
Iako IFC primarno financira projekte u privatnom sektoru, ona moe osigurati financiranja za
kompanije koje imaju odreeno dravno uee, pod uvjetom da postoji privatno uee i da
se poduhvat kompanija vodi na komercijalnoj osnovi.
Pravno i financijski promatrano, Svjetska banka i IFC su odvojeni entiteti, poto IFC ima
vlastiti kapital, rukovodstvo i osoblje, ali je vezana za Svjetsku banku oko administrativnih i
drugih usluga. IFC ima 175 zemlje lanice.

IFC ima pet osnovnih oblika svog financijskog angairanja. To su:

1)A Zajmovi - zajmovi koje IFC odobrava za svoj raun po fiksnim i promjenjljivim
kamatnim stopama za projekte privatnog sektora u zemljama u razvoju.
Ovi zajmovi su obino na rok od 7 do 12 godina, mada mogu biti i na rok do 20 godina, uz
grace period i otplatu koja se odreuje od sluaja do sluaja. Da bi se osiguralo uee
privatnih investitora A-zajmovi su obino ogranieni na 25% ukupnih trokova za nove
projekte, a izuzetno na 35% za male projekte.
2)Uee u dionikom kapitalu - financiranje ulaganja u rizini kapital je u formi uea u
dionikom kapitalu kompanija i drugih entiteta privatnog sektora u zemljama u razvoju. Ove
investicije su obino na rok od 8 do 15 godina. Da bi se osiguralo uee drugih privatnih
investitora, IFC obino sudjeluje sa 5% do 15% u dionikom kapitalu.
3)B Zajmovi - Sindicirani (udrueni) zajmovi . U okviru ovog programa araniraju se
sindicirani zajmovi od komercijalnih banaka kao dodatni izvor financiranja za projekte u
zemljama u razvoju koje financira IFC. U sindiciranim zajmovima banke osiguravaju sredstva
iz vlastitih izvora i snose komercijalni rizik.
4)Djelomine kreditne garancije - koje pokrivaju sve vrste kreditnih rizika za odreeni period
kreditiranja, izdaju se u stranoj ili lokalnoj valuti.
5) C-zajmovi - Financiranje kvazi vlasnikog ulaganja u sklopu kojeg IFC nudi spektar kvazi
vlasnikih financijskih instrumenata koji imaju elemente zaduenja i vlasnikog ulaganja da bi
se pomogli projekti privatnog sektora u zemljama u razvoju .

Da bi se projekt financirao od strane IFC, on mora ispunjavati odreeni broj kriterija i to:
Projekt mora biti u zemlji u razvoju koja je lan IFC;
Projekt mora biti u privatnom sektoru;
Projekt mora biti tehniki izvodljiv;
Projekt mora imati dobre izglede za profitabilnost;
Projekt mora doprinijeti razvoju lokalne privrede;
Projekt mora zadovoljavati socijalne i ekoloke standarde IFC-a, kao i one zemlje
domaina.

16. MEUNARODNO UDRUENJE ZA RAZVOJ - I D A

Meunarodno udruenje za razvoj osnovano je radi pribavljanja dodatnih izvora sredstava za
razvoj najsiromanijih zemalja. IDA ima preko 150 zemalja lanica, a 70 ih moe koristiti
kredite. Udruenje je do sada dalo preko 71 mlrd USD vrijednosti zajmova za vie od 90
zemalja.

Razlika izmeu IDA-e i IBRD-a

Osnovna razlika izmeu tih dviju institucije je u nainu prikupljanja sredstava, koje zatim
obje pozajmljuju, i uvjetima pod kojima pozajmljuju zemljama u razvoju.
Dok IBRD veinu sredstava pribavlja na svjetskim financijskim tritima i plasira ih zemljama
u razvoju po kamatama neto niim od kamata komercijalnih banaka i uz dulje rokove
otplate, IDA zajmove daje bez kamata (naplauje samo 0,75% za trokove transfera) i uz jo
dulje rokove otplate ili ak 85% bespovratno. Zato IDA ne pribavlja sredstva s trita kapitala,
nego do njih dolazi putem doprinosa i poklona razvijenih zemalja lanica.
Zajmove IDA-e koriste samo najsiromanije i kreditno nesposobne zemlje.

17. AGENCIJA ZA MULTILATERALNO GARANTIRANJE INVESTICIJA MIGA

MIGA je osnovana u travnju 1988. godine kako bi pomogla investitorima u zatiti od
navedenih problema. Njezina glavna zadaa je olakati tokove stranih izravnih ulaganja
izmeu zemalja lanica osiguravanjem ulaganja od nekomercijalnih (politikih) rizika i
pruanjem drugih savjetodavnih usluga za stvaranje povoljnih investicijskih uvjeta.
Danas vie od dvadeset razvijenih zemalja imaju svoje nacionalne programe osiguranja
investicija protiv politikog rizika, ali su oni esto nedostatni ili necjeloviti i ne mogu pokriti
sve potrebe investitora. MIGA je osnovana radi toga da popuni te praznine i da dopuni
postojee aktivnosti suosiguranjem i reosiguranjem ulaganja u zemljama u razvoju. MIGA
prua etiri osnovne vrste osiguranja:
1) nekonvertibilnost valute. titi investitore od gubitaka nastalih zbog nemogunosti
zamjene zarada od ulaganja u lokalnoj valuti u stranu valutu radi transfera izvan zemlje
domaina;
2) nacionalizacija. titi strane investitore od poteza domaih vlasti koje mogu suziti ili
ponititi vlasnitvo te preuzeti kontrolu nad njim ili pravima osiguranog ulaganja;
3)rat i graanski nemiri. titi od gubitaka tijekom vojne akcije ili graanskih nemira koji
unitavaju ili oteuju realnu imovinu poduzea ili djeluju na njegovo poslovanje;
4) raskid ugovora. titi od gubitaka nastalih uslijed investitorove nemogunosti da ostvari
svoja prava ili zatiti interese prema zemlji domainu, koja je otkazala ili raskinula
investicijski ugovor.
MIGA osigurava ulaganja najmanje na tri godine, obino na 15 godina, a iznimno to razdoblje
poveava na 20 godina ako to zahtjeva priroda projekta.
Premijske stope su 0,50% do 1,25% godinje na osigurano stanje, a razlikuju se od kategorije,
tj. Vrste djelatnosti (industrija, prirodno bogatstvo, nafta i plin) i visine obuhvata osiguranja
(obino do 90% vrijednosti ugovorenog ulaganja, jer investitor sam snosi najmanje 10%
rizika).

Savjetodavne usluge
MIGA na razne naine ispunjava svoju ulogu poboljavanja okruenja investiranja u zemljama
u razvoju, njenih lanica. Ona ima posebnu organizacijsku jedinicu za savjetodavne usluge
kao to su organizacija skupova za unapreivanje investicija, voenje razvojnih programa,
"okrugli stolovi" o pitanjima stranih ulaganja, nacionalna savjetovanja o provedbi politike i
slino.

18. MEUNARODNI CENTAR ZA RJEAVANJE INVESTICIJSKIH SPOROVA ICSID

U 1965. godini u okviru Grupe Svjetske banke osnovan je Meunarodni centar za rjeavanje
investicijskih sporova- ICSID, u ijem se okviru organizira arbitraa za rjeavanje sporova
meu zemljama lanicama u sluajevima kada one ele da prihvate takav postupak. Do
augusta 2002. godine 127 zemalja je potpisalo Konvenciju o Centru meu kojima i Hrvatska.

19.EVROPSKA INVESTICIONA BANKA

Evropska investiciona banka (EIB) je finansijska institucija Evropske unije. Osnovana je u
Rimu 1958. godine ugovorom o osnivanju Evropske zajednice. EIB nema klijente koju ulau
novac nego iskljuivo kreditno finansira projekte koji na drugi nain ne bi mogli da se
finansiraju ili bi po veoma skupoj ceni nabavili kredite.Evropska investiciona banka ne stie
novac tednjom ili tekuim raunima niti koristi sredstva iz budeta EU nego se finansira
pozajmicama na finansijskim tritima i doprinosima drava lanica. Zadatak Evropske
investicione banke je da doprinese ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji kroz
podsticanje uravnoteenog razvoja Evropske unije. Projekti koje banka finansira moraju da
imaju ciljeve razvoja Evropske unije: 1)razvoj evropskih industrija,2)razvoj malih preduzea,
3)stvaranje prekoevropskih mrea (transport, telekomunikacije, energija), 4) podrka
informacionim tehnologijama, 5)zatita prirodne okoline, 6)poboljanje zdravlja i
obrazovanja.
Projekti u koje investira Evropska investiciona banka biraju se prema sljedeim kriterijima:
postizanje ciljeva EU, korist najmanje razvijenim regijama EU i privlaenje drugih izvora
finansiranja.
Sve drave lanice EU dioniari su EIB-a. Odluke donose sljedea tijela:
Vijee guvernera ine ga ministri (uglavnom ministri financija) iz svih drava lanica EU;
odreuje opu kreditnu politiku;
Upravno vijee njime predsjedava predsjednik EIB-a; sastoji se od 28 lanova koje su
imenovale drave lanice EU i jednog lana kojeg je imenovala Europska komisija; odobrava
poslove davanja i uzimanja zajmova;
Upravni odbor izvrno tijelo Banke, bavi se njezinim svakodnevnim poslovanjem.

Odbor za reviziju - provjerava izvode li se aktivnosti EIB-a na pravilan nain.

Odjeli - Banke provode odluke uprave.

EIB je glavni akcionar u Evropskom investicionom fondu (EIF). EIF je stvoren 1994. kako bi
omoguio razvoj malih i srednjih preduzea. Finansijska sredstva se daju putem posrednika i
dravnih istitucija. EIF deluje osim na teritoriji Evropske unije na teritoriji Evropske slobodne
trgovinske zone (engl. EFTA) Lihtentajn, Islandu i Norvekoj. EIB je najvea multilateralna
kreditna institucija na svetu. Povlai znaajan obim sredstava na tritu kapitala, koje plasira
u projekte koji podravaju razvojne ciljeve Evropske unije:

Razvoj malih i srednjih preduzea

Uravnoteen razvoj izmeu regiona
Borba protiv klimatskih promena
Zatita ivotne sredine
Razvoj i proizvodnja alternativne energije
Promovisanje i podrka Ekonomiji znanja, kroz investicije u informacione tehnologije i
komunikaciju i razvoj ljudskih resursa
Razvoj transevropskih mrea (transport, energija, komunikacije)

Misija Evropske investivcione banke je da doprinosi ravnomjernom razvoju zajednikog

trista u interesu EU u cjelini. Ovaj zadatak EIB ostvaruje davanjem zajmova i izdavanjem
garancija na neprofitnim principima za projekte u razliitim oblastima:

SAVJETODAVNO TIJELO

Upravljaku strukturu EIB-a ine: dioniari, bord guvernera, bord direktora, menadment
komitet, revizorski komitet. Dioniari EIB su 28 drava, lanica EU. Udio svake drave lanice
u kapitalu banke se izraunava u skladu sa njenom ekonomskom moi unutar EU iskazanom u
bruto dohodku u trenutku njenog pristupanjaUkupan kapital banke iznosi vie od 164
milijarde eura.
Najviu vlast u Banci ima Savjet guvernera u kome sve zemlje lanice EU predstavljaju njihovi
ministri finansija. Takav odbor sastavljen od predstavnika tj. ministara finansija svih zemalja
lanica sastaje se jednom godinje. On je taj koji uspostavlja smjernice kreditne politike,
odobrava godinje obraune, bilans stanja, odluuje o ueu banke u finansijskim
aktivnostima van EU, kao i o poveanju i mobilizaciji kapitala. Unutar njega uglavnom se
odluuje veinom glasova od kojih 45% mora predstaviti uloen kapita, ali i jednoglasnost je
potrebna kod odluivanja o bitnim pitanjima npr. poveanje kapitala.
Predstavnitvo funckionira na rotirajuem principu, imenuje lanove odbora, direktora
upravnog odbora i nominuje revizora. Savjet tj. bord guvernera bira Bord direktora, a Bord
direktora je taj koji donosi odluke koje se tiu odobravanja kredita, garancijama,
pozajmicama, dodjeli zajmova, poveanju fonda, fiksiranju kamatnih stopa. Takoer brinu se
o toe da banka funckionie u skladu sa Statuom, odredbama ugovora. lanove ovog odbora
imenuju guverneri na period od 5 godina, koji se moe obnoviti, oni su odgovorni iskljuivo
Banci, a ne dravama koje su ih predloile. Odbor direktora se sastoji od 29 direktora od kojih
28 imenuju drave lanice, a jednog Evropska komisija i ima 18 zamjenika.

20.EVROPSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) je osnovana 1990. godine na prijedlog Francuske.
Cilj je finansiranje i pomo zemljama Centralne i Istone Evrope uglavnom se odnosi na
efikasno sprovoenje privatizacije i decentralizacije njihovih privreda. Indirektni ciljevi su i
uvoenje vladavine prava i potivanje ljudskih prava. Ovi ciljevi bi se mogli ostvariti razvojem
privatnog sektora prvenstveno malih i srednjih preduzea kao i podsticanjem privrednih
investicija. Zemlje lanice ove banke su podjeljene u 4 grupe: 1) Zemlje lanice Evropske
Unije; 2) Ostale evropske zemlje; 3) Zemlje korisnice sredstava; 4) Vanevropske zemlje.
Danas EBRD ima 61 dravu lanicu i dvije meunarodne institucije. Osnivaki kapital je bio 10
milijardi ECU (ECU je zamjenjen Eurom). Kapital je podijeljen na milion dionica, a vrijednost
svake dionice nominalno iznosi 10 000 Eura. Zemlje Evropske Unije i Evropske investicione
banke imaju veinsko uese u kapitalu od 51%. Prema pravilima Banke, kapital mogu korisiti
samo one zemlje Centralne i Istone Evrope koje su zapoele prelazak na trinu privredu,
koje razvijaju privatno vlasnitvo i poduzetnitvo i koje su u praksi prihvatile principe
parlamentarne viestranake demokratije. Ona svoje ciljeve ostvaruje odobravanjem
zajmova, davanjem garancija i tehnike pomoi. Vezano za unutranju organizaciju i
ustrojstvo, bankom upravljaju Odbor guvernera, Odbor direktora i Predsjednik banke zajedno
sa jednim ili vie potpredsjednika. U Odbor guvernera svaka lanica alje po jednog
predstavnika i njegovog zamjenika. Oni meusobno biraju predsjedavajueg. Odbor direktora
se sastoji od 23 lana. Od tog broja EU i EIB imaju 11 lanova, a ostale zemlje 12.
Bosna i Hercegovina je lanica ove banke. U Bosni i Hercegovini ova banka je fokusirana na
podrku restruktuiranja i irenja lokalnog privatnog sektora, kovanjem vrstih veza sa irim
regionalnim tritem i promovisanjem efikasnijeg koritenja resursa. BiH i dalje koordinira
aktivnosti EBRD sa Evropskom unijom i meunarodnim finansijskim institucijama

22.OSTALE INSTITUCIJE U SKLOPU EU

Razvojna banka Savjeta Evrope
Savjet Evrope ili Vijee Evrope je regionalna meunarodna organizacija evropskih zemalja
osnovana 1949. godine. Sjedite se nalazi u Palati Evrope u Strazburu. Svrha Savjeta Evrope je
ostvarivanje temeljnih linih i demokratskih prava i sloboda u Evropi. Savjet Evrope ima 47
lanica. Savjet Evrope ne pripada institucijama Evropske Unije, te lanstvo nije uslovljeno
lanstvom u EU. I ova organizacija u svojoj organizacijonoj strukturi ima i ekonomske i
finansijske institucije. To su prije svega Generalni sekretar i sekretarijat, a od velikog znaaja
je i Razvojna banka Savjeta Evrope. Bosna i Hercegovina je lanica Savjeta Evrope od 24.
aprila 2002. godine.9Razvojna banka Savjeta Evrope (CEB) je multilateralna razvojna banka sa
socijalnim opredjeljenjem. Odobrava zajmove za finansiranje projekata u socijalne svrhe kao i
obezbjeivanje pomoi izbjeglicama, migrantima i raseljenim licima. Direktno doprinosi
jaanju socijalne kohezije u Evropi. Osnovana je 1956. i danas ima 40 lanica. CEB odgovara
na hitne situacije i doprinosi poboljanju uslova ivota stanovnitva ugroenih djelova. Ova
banka ima svoj zasebni pravni subjektivitet.

Afrika banka za obnovu i razvoj

Afrika banka za obnovu i razvoj (ADB) je regionalna finansijska organizacija koja je osnovana
1963. godine s ciljem da prui doprinos socijalno-ekonomskom preobraaju lanica Banke.
Pristup banci i lanstvo je slobodan za sve nezavisne drave Afrike. Ukupno 53 afrikih
zemalja i 24 neregionalnih lanica ine ADB. Meu neregionalnim lanicama se nalaze
najrazvijenije zemlje svijeta kao to su SAD, Velika Britanija, Njemaka i druge. Sjedite banke
je u Abidanu u Obali Slonovae. ABD su se pridruile Afriki fond za razvoj i Nigerijski fond za
razvoj koji zajedno ine Grupu Afrike banke za razvoj. Izvori finansiranja banke su potvreni
kapital banke, zajmovi koje uzima na meunarodnom tritu, sredstva ostvarena otplatama
zajmova, kamate i provizije kao i druga sredstva. Banka moe osnovati jedan ili vie
specijalnih fondova. Uee u kapitalu regionalnih drava je 60%, a plaanje se moe izvriti u
bilo kojoj konvertibilnoj valuti. Glavni organ je Savjet guvernera

Arapska banka za ekonomski razvoj Afrike

Arapska liga je naziv za savez arapskih drava osnovana u Kairu 1945. i broji 22 zemlje lanice.
Rije je o zemljama u kojim ive Arapi. Poznata je po otvorenim sukobima sa Izraelom (npr.
Rat za nezavisnost). Na sastanku koji su odrali u Aliru 1973. godine osnovali su Arapsku
banku za ekonomski razvoj Afrike. Sjedite joj je u Kartumu glavnom gradu Sudana. Cilj je
pruanje pomoi afrikim zemljama u prevazilaenju tekoa vezanih za platnobilansne
deficite, podsticanje investicija arapskih zemalja u razvojne projekte u Africi te pruanje
tehnike pomoi za realizaciju tih projekata.

Azijska banka za obnovu i razvoj

Azijska banka za razvoj (AsDB) je osnovana s ciljem unapreenja ekonomskog i socijalnog
napretka zemalja lanica u razvoju u regionu Azija-Pacifik. Osnovana je na prijedlog
Ekonomske komisije UN za Aziju i Daleki istok. Osnovana je 1966. godine i ima 67 zemalja
lanica iz Azije i sa Pacifika i 19 zemalja iz Evrope i Sjeverne Amerike. Osnovni zadatak banke
je finansiranje razvoja i podsticanje investicija. Sjedite banke je u Manili na Filipinima. Banka
odobrava zajmove vladama, regionalnim ustanovama za razvoj svog podruja i pojedinim
preduzeima. U toku svog rada osniva nekoliko specijaliziranih fondova (npr. za
poljoprivredu). Godine 1985. Banka je uvela novu politiku odobravanja zajmova i to
privatnom sektoru, bez garancije vlade i pod uslovom priblino komercijalnim. Cilj je
pomaganje u investiranju srednjih i velikih projekata i da pomogne regionalnim lanicama da
unaprijede privatni sektor. Ova banka je pokreta brojnih projekata i inicijativa. Jedna od
njenih najveih inicijativa, koji je ona pokrenula je pomo regionu u dolini rijeke Mekong u
izgradnji infrastrukture uz ouvanje ivotne sredine jer se najvei dio tog teritorija jo
oporavlja od ratova (veliine je Zapadne Evrope i ima 250 miliona stanovnika). Projekat je
vrijedan oko 10 milijardi dolara i planirana je izgradnja puteva, eljeznice, luke,
telekomunikacije i dr.

Interamerika banka za obnovu i razvoj

Interamerika banka za obnovu i razvoj (IADB) je osnovana 1959. godine i Vaingtonu. Kao
regionalna finansijska organizacija okuplja zemlje June, Centralne i Sjeverne Amerike i
Kariba, osim Kube. Od 1972. godine je omogueno i drugim dravama lanstvo u ovu
organizaciju (iz Evrope, Azije i dr.). Tako je u Banku ulanjeno 28 zemalja iz regiona i 19
zemalja izvan regiona. SAD i Kanada ne koriste sretstva banke. Sjedite banke je u Vaingtonu.
Danas predstavlja glavni izvor inostranog javnog finansiranja za veinu zemalja Latinske
Amerike. Jedan od prioritetnim ciljevima je da pomogne latinoamerikim zemljama u
podizanju ivotnog standarda kroz jaanje proizvodnih mogunosti zemalja lanica. Pored tih
ciljeva banka tei i razvoju poljoprivrede, energetike, vodoprivrede i sl. Banka, uglavnom
indirektno utie na razvoj pojedinih sektora, mada pokuava da stvori i mogunost za
planiranje direktnih investicija u regionu. Redovni kapital se sastoji od kapitala koji se
uplauje redovno i kapitala na poziv (uplauje se na zahtjev Banke). Polovina se plaa u
amerikim dolarima ($) i drugim konvertibilnim valutama, a druga polovina u valuti zemlje
lanice. U okviru ove banke je osnovan Fond za specijalne operacije. Zajmovi su uglavnom u
roku od 15 do 20 godina. Od poetka rada je odobrila najvie zajmova za potrebe
infrastrukturnih ulaganja, za poljoprivredu i industriju.

Evropsko udruenje za slobodnu trgovinu

Evropsko udruenje za slobodnu trgovinu (EFTA) je osnovano potpisivanjem tokholmske
konvencije 1960. godine. Ova organizacija je osnovana kao alternativa evropskih drava
kojima nije bilo dozvoljeno ili koje nisu htjele pristupiti EU (u svom osnivanju EU je bila
zatvorena za ostale evropske zemlje i tada je zaotrila ekonomske odnose). Osnovni cilj je
ukidanje carina u meusobnoj trgovini. Ostali ciljevi su: jaanje privredne saradnje,
obezbjeenje lojalne konkurencije, sirovina i dr. Najvie tijelo EFTE je Savjet. Meutim ova
organizacija nioje bila ni kompaktna ni ambiciozna, ve samo odgovor na EU (tada EEZ).
Meutim vremenom je dolo do saradnje izmeu ove dvije organizacije to je rezultiralo
zakljuenjem sporazuma o Evropskom ekonomskom prostoru (Porto, 1992). Potpisale su ga
sve drave lanice i jedne i druge organizacije osim vicarske.

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) je meunnarodna organizacija
zapadnoevrposkih zemalja, SAD, Japana, Kanade, Turske, Australije i Novog Zelanda.
Osnovana je 1960. godine. Ona je sljednik Organizacije za evropsku ekonomsku saradnju
(OEEC) koja je osnovana na temeljima Marschallovog plana (Program za obnovu Evrope).
Podruje saradnje odnosi se na usklaivanje ekonomskih politika zemalja lanica i monetarnu
saradnju. Ona ima i naglaen politiki karakter. Glavni organ je Vijee i ova organizacija nema
supranacionalni karakter.

Organizacija zemalja izvoznica nafte

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) osnovana je 1960. godine na konferenciji u
Bagdadu od strane Iraka, Irana, Kuvajta, Saudijske Arabije i Venecuele. Osnovana je u prvom
redu da bi se oduprla aktivnostima Meunarodnog naftnog kartela koji je okupio najvee
naftne kompanije (Shell, Exxon i dr.) i praktino diktirao i eksploataciju i razmjenu nafte na
svjetskom tritu. Stoga je prvi zadatak OPEC-a revizija ugovora o koncesijama s ciljem da se
praktino izvri nacionalizacija naftnih izvora. Nakon toga OPEC ostvaruje kontrolu nad
svjetskom ponudom nafte to je kasnije i dovelo do Naftnih okova na zapadu.

Banka za meunarodne obraune

Banka za meunarodne obraune (BIS) je osnovana 1930. godine. Registrovana je kao pravno
lice u Bazelu. Prvi zadatak je bio sprovoenje Sporazuma o njemakim reparacijama iz Prvog
svjetskog rata. Njenim lanicama su postale skoro sve centralne banke evropskih drava
(samo centralne banke mogu biti akcionari). Ona obavlja brojne bankarske funkcije najvie sa
zlatom. Poslje Drugog svjetskog rata Banci je povjereno sprovoenje evropskog platnog
prometa. Ona odobrava centralnim bankama drava lanica kratkorone kredite za ouvanje
tekue finansijske likvidnosti prema inostranstvu. Sve knjige i bilansi se iskazuju u zlatnim
francima.

Amerika korporacija za privatna ulaganja u prekomorske zemlje

Ova korporacija je osnovana krajem 1969. godine. Sjedite joj je u Vaingtonu. Glavni zadaci
korporacije su da iznalazi, ocjenjuje, nadgleda i unapreuje mogunost za ulaganja amerikog
privatnog kapitala u zemljama u razvoju. pri emu se koristi privatnim organizacijama i
privatnim investitorima. U svom poslovanju Korporacija primjenjuje kriterijum pomaganja
samo onih investicija koje su finansijski i poslovno zdrave i konkurentne

Pariki klub
Pariki klub je osnovan 1956. godine kao neformalna (ad hoc) grupa predstavnika vlada
razvijenih zemalja. Rije je o zemljama povjeriocima koji se bave davanjem zajmova. Prilikom
osnivanja razmatrali su se dugovi koji su te zemlje dale Argentini. Od tada je dogovorena
tradicija da se pregovori vode u Parizu. Formiran je i stalni sekretarijat Parikog kluba u okviru
Francuskog trezora. Pariki klub ustvari predstavlja skup procedura koje se koriste u
pregovorima o reprogramiranju otpisivih dospjelih obveza po kreditima koje su dale ili
garantovale vlade zemalja povjerilaca privatnim ili javnim subjektima zemlje dunika koja nije
u stanju da izmiri svoju obavezu. Postupak pregovora obino poinje inicijativom zemlje
dunika.

Londonski klub
Slino kao modelu Parikog kluba je osnovan i Londonski klub koji ini grupa predstavnika
komercijalnih banaka, a bavi se reprogramom zajmova odobrenih od strane komercijalnih
banaka. Nastao poetkom osamdesetih godina. Broj banaka koji uestvuje u procedurama
Londonskog kluba prelazi nekad i cifru od 100 banaka. Da bi se pregovori olakali formira se
savjetodavni komitet u koji su ukljueni predstavnici banaka. Ove procedure su ponekad vrlo
teke i sloene

23.SVJETSKA TRGOVINSKA ORGANIZACIJA

Svjetska trgovinska organizacija (WTO- World Trade Organization) jedna je od najmlaih
meunarodinih organizacija. WTO je na sebe preuzela odgovornost za oblast trgovine, a
krajnji cilj je da uredi tokove meunarodne trgovine izmeu zemalja lanica organizacije.
Promovie slobodnu svjetsku trgovinu, koje bi trebalo da rezultira poveanim meunarodnim
trgovinskim tokovima, dobicima za preduzea, stanovnitvo kao i drutvo u cjelini. Do pojave
ove organizacije ovu funkciju je obavljao GATT. Danasnje sjedite organizacije je u enevi
(vicarska), a ukupno broji 161 lanicu. Temeljni cilj WTO-a je postizanje odrivog rasta i
razvitka gospodarstava, ope dobrobiti, liberalnog trgovinskog okruenja, te doprinos
postizanju bolje saradnje u voenju svjetske ekonomske politike. Stoga, djelovanje WTO-a
usredotoeno je na stvaranje: otvorenog i ravnopravnog sistema trgovinskih pravila,
progresivne liberalizacije i eliminacije carinskih i necarinskih prepreka trgovini robama i
uslugama, uklanjanje svih oblika protekcionistikih mjera i diskriminatornih tretmana u
meunarodnim trgovinskim odnosima, integraciju nerazvijenih i zemalja u razvoju, te
tranzicijskih zemalja u multilateralni sistem i postizanje maksimalno mogueg stepena
transparentnosti trgovinskog multilateralnog sistema.
WTO sporazumi sadre nekoliko osnovnih naela kojima je cilj stvaranje multilateralnog
liberalnog trgovinskog sistema i obuhvaaju: naelo nediskriminacije; naelo liberalizacije
trgovine, poticanja konkurencije i dodatne pomoi nerazvijenim zemljama;

Organizacijska struktura WTO-a

Ministarska konferencija najvie je tijelo koje odluuje o pitanjima WTO-a;
Tijelo za rjeavanje sporova (Dispute Settlement Body) zasjeda u obliku odnosno na razini
Glavnog vijea i sadri dva pomona tijela:
- Skupina strunjaka za rjeavanje sporova (Dispute Settlement Panels of experts) i
- albeno tijelo (Appellate Body);
Vijea su tijela tree razine organizacijske strukture WTO, odgovorna su Glavnom vijeu,
sastoje se od predstavnika svih lanica, nadlena su za pitanja iz pripadajuih im sporazuma,
sadre pomona tijela, odbore i radne skupine, koja su tijela etvrte razine, takoer
sastavljena od predstavnika svih lanica. Postoje tri vijea:
Vijee za trgovinu robama (Goods Council);
Vijee za trgovinu uslugama (Services Council);
Vijee za trgovinska pitanja vezana uz intelektualno vlasnitvo (TRIPS Council);
Odbori i radne skupine unutar Vijea tijela su etvrte najnie razine organizacijske strukture
WTO-a;
Tajnitvo WTO-a nalazi se u enevi. Sastoji se od ureda Glavnog direktora i etiri ureda
zamjenika Glavnog direktora;1