Professional Documents
Culture Documents
Procena Pacijenata Sa Skoliozom
Procena Pacijenata Sa Skoliozom
Procena pacijenata sa skoliozom se mora obaviti pre konstruisanja plana vebi. Uzimanje
funkcionalnog statusa kod pacijenta sa ovom vrstom deformiteta kimenog stuba nam daje detaljan uvid
u stanje posture i dranja tela, odnosa segmenata tela jednog prema drugom, njihova odstupanja i
asimetrije, kao i stanje skraenih i istegnutih miia.
Od velikog znaaja bi bilo da je pacijent uradio snimanje skenerom i da ima snimke uraene u
sedeem i stojeem poloaju (ukoliko postoji razlika u duini donjih ekstremiteta, to moe uticati na ugao
krivine). Isto tako bi bilo korisno uraditi merenje ugla krivine kime direktno na snimku.
Procena se obavlja na taj nain to pacijent stane na 1-2 metra ispred
nas, bez odee i obue. Vri se posmatranje (inspekcija) kimenog stuba i cele
posture sa prednje, bone, i zadnje strane, ispituje se hod, pokretljivost
ekstremiteta, prisustvo kontraktura miia: iliopsoasa, aduktora natkolenice,
unutranjih rotatora natkolenice, fleksora potkolenice, gastroknemiusa, itd.
Balans glave u odnosu na kimeni stub i karlicu se odreuje pomou
viska, tako to se poetak kanapa postavi na procesus spinosus C7 prljena ili
protuberanciju okcipitalis, i uoava se odstupanje pravca kimenog stuba od
kanapa viska, kao i zavrnica kimenog stuba i interglutealna brazda. Na ovaj
nain se lepo moe uoiti da je trup znatno pomeren u odnosu na karlicu,
ime dolazi do velikih odstupanja u posturi i miinom balansu.
Sa zadnje strane, u frontalnoj ravni, uoavamo poloaj glave i vrata
(visina uiju moe ukazati na vratnu skoliozu; vidljivost obraza od pozadi moe
ukazati na rotaciju glave); liniju koju formira muskulatura trapeziusa sa leve i
desne strane; visinu ramena (podignuto je sa konveksne strane); poloaj lopatica (spine scapule, uglove,
medijalnu ivicu lopatice i njenu udaljenost od kimenog stuba, sveukupnu rotaciju lopatica), prisustvo
scapula alata (na strani konveksiteta); asimetriju hemitoraksa (kosi ili horizontalni poloaj rebara); veliina
Lorencovih trouglova prostora izmeu ruke koja spontano visi pored tela i trupa i struka (vei je na
strani konkaviteta); nejednakost u struku; poloaj karlinog grebena (vii greben je na konkavnoj strani);
rastojanje izmeu bonog rebarnog luka i karlinog grebena; jae izraena muskulatura glutealnih miia
jedne strane; prisustvo valgum ili varum deformiteta kolena; postojanje deformiteta stopala.
Prilikom procene sa zadnje strane, ukoliko se pacijent sloi, moe se koristiti marker, ili hemijska
olovka, i njome sitnim znakovima x moemo oznaiti procesus spinozus svakog prljena, uglove
lopatica, medijalnu ivicu lopatice, ak linijama i poloaj rebara, visinu karrlinog grebena... sve u cilju
boljeg uoavanja margina i poloaja segmenata.
Test pretklona, Adamsov Test, otkriva postojanje ili odsustvo strukturalne deformacije kimenih
prljenova njihove rotacije. Izvodi se tako to ispitiva stoji iza pacijenta i dok pacijent vri pretklon,
ispitiva vizuelno posmatra visinu bregova leve i desne paravertebralne muskulature i rebara. Pacijentu
se da naredba da se polako, sa rukama usmerenim ka podu, sputa kao da prstima dodirne pod. Savijanje
treba da krene prvenstveno od glave i vratnog dela kime, preko grudnog, sve do lumbalnog, a ispitiva
sve vreme prati i konstatuje asimetriju i prisustvo gibusa (unilateralne grbe).
Adamsov test se moe izvesti i u sedeem poloaju ukoliko je krivina
kime visoka. Isto tako, posmatranje se moe izvesti i spreda. U poloaju
pretklona, ispitiva moe prei nekoliko puta prstima svoje ruke celom duinom
kime po procesusima spinozusima; na taj nain e se pojaviti blago crvenilo po
koi pacijenta, a krivina kime e kada se pacijent uspravi biti mnogo vidljivija.
Ako tokom testa preklona asimetrija tela vidljiva u stojeem stavu nestane, tada
se radi o skoliotinom dranju a ne o skoliozi.
Gibus (grba) se stvara zbog rotacije kimenih prljenova a stvaraju ga
paravertebralna muskulatura i rebra, a moe se pojaviti na bilo kojoj visini kimenog stuba. Nalazi se uvek
na strani konveksiteta skoliotskog zakrivljenja. Veliina gibusa se moe izmeriti u poloaju pretklona; visak
se prebaci popreno preko lea pacijenta, tano preko najuzvienije take gibusa, da visak pada dole ka
podu sa te strane gde je gibus; kanap se dri horizontalno, i izmeri se santimetrom prostor od kanapa do
kimenog stuba. Umesto viska, moe posluiti i lenjir ili bilo koja tanka palica.
Merenje ugla skolioze na rentgenskom snimku se najobjektivnije radi Lippman Cobb-ovom
tehnikom, ali se ponekad koristi i stara tehnika po Ferguson Risseru. Metoda se zasniva na odreivanju
komplementarnog ugla izmeu dva najzakrivljenija prljena u krivini. Najpre se u krivini iji se ugao
odreuje odrede najzakrivljeniji gornji i najzakrivljeniji donji prljen. Povlae se linije po gornjoj ivici tela
gornjeg najzakrivljenijeg prljena (D5 na slici), i po donjoj ivici tela donjeg najzakrivljenijeg prljena (D11).
Na ove linije se povlae vertikalne linije pod pravim uglom. Presek ovih vertikalnih linija daje ugao krivine
koji se pomou uglomera moe izraziti u stepenima. Pri odreivanju krivine kod skolioze traimo
razlike primarne skolioze i kompenzatorne skolioze na anatomskim razlikama pojedinih krivina. Po pravilu,
primarna krivina je veeg stepena i manje je savitljiva. Rengenskim snimkom, u principu, skoliozu slikamo
u stojeem poloaju, po mogustvu da jednim snimkom obuhvatimo ceo kimeni stub.
Sa prednje strane, osim tipinih orijentacionih taaka (ramena, kukovi, lorencovi trouglovi...),
treba obratiti panju na visinu grudi kod devojica ili bradavica kod deaka. Od deteta se moe zatraiti da
zaustavi disanje na trenutak, malo se ispravi i uvue stomak, to kod mravije dece daje jako lep pregled
donjeg rebarnog luka, a moe se i ustanoviti razlika u horizontalnosti rebara izmeu leve i desne strane.
Kod nogu, pored konstatovanja da li postoje X ili O deformacije kolena, treba obratiti i na mogunost
postojanja deformiteta stopala, kao i ukupnu duinu donjih ekstremiteta.
Sa bone strane, u sagitalnoj ravni, mogue je uoiti rotaciju trupa tako to se obrati panja na
bilo koju prominenciju lopatice (jedna je vie pozadi od druge), ili prominencija jedne strane grudi. U
obzir se uzimaju fizioloke krivine, vratna i lumbalna lordoza, i torakalna kifoza.
Subjektivna zapaanja osoba sama moe doi do zakljuka da joj se ramena, kukovi ili neki drugi
delovi tela ine asimetrinima. Moe prijaviti senzacije bola u leima, lako zamaranje ili smanjene obime
pokretljivosti. Kod vratne skolioze, pacijent moe da se ali na glavobolje, alergije ili bol u vratu. U
torakalnoj regiji pacijent moe prijaviti pojave sline astmi, oteanog disanja, bola u grudima i sredini
lea.
- desna torakalna
- leva lumbalna
- leva torakolumbalna
- desna torakalna - leva lumbalna
KINEZITERAPIJA:
Kineziterapija kao jedina terapija primjenju se kod tzv.skoliotinih dranja i kod lakih skolioza
koje pokazuju diskretan progredirajui tijek. Jednako je vano koristiti vjebe kao prevenciju
loeg drnja, daljnje progresije u skoliozu ali i podloge za zdrav razvoj miino-kotanog
sustava kao i osnovu za stvaranje dobrih posturalnih navika pri sjedenju, stajanju i hodanju.
Izbor izmeu simetrinih ili asimetrinih vjebi temelji se na postojeem stupnju skolioze,
rigidnosti deformacija, stanju preostale muskulature, dobi pacijenta.
Kod graninih sluajeva izmeu skoliotinog dranja i lake skolioze (do 30 stupnjeva
skoliotine krivine) prema klinikoj slici odreuju se asimetrine ili simetrine vjebe.
- Vjebe disanja imaju za cilj poveanje mobilnosti i kapaciteta prsnog koa. Specifine
vjebe poveanja mobilnosti kraljenice su tzv. vjebe po Zillgrey-u.
Skolioza i kifoza
Fizijatri preporuuju hodanje bez obue, plivanje, igre poput dve vatre, trule kobile i
uopteno to dui boravak i igranje napolju. U koli je poeljno bavljenje sportom. Osim toga,
vrlo je vano edukovati roditelje da prate razvoj dece i uoe nepravilnosti na vreme. Vanu
ulogu igraju i redovni lekarski pregledi u kolama. Starosna granica obolelih od skolioze i kifoze
se, iz iskustva ovog fizioterapeuta, rapidno spustila u poslednjih 15 godina.
Simptomi i terapija
Prvi simptomi su uoljivi im dete prohoda. S napretkom tehnologije, deformacije se uoavaju
ve kod dece od etiri, pet godina. Moete i sami to da proverite. Za to postoje tri naina, koje
objanjava na sagovornik:
Stavite dete da legne na pod. Recite mu da zatvori oi i da lei pravo. Kad pogledate odozgo,
uoiete na koju se stranu naginje.
Neka dete stane ispred vas, okrenuto leima. Pod pravim uglom gledajte da li se krivi na
neku stranu.
Postavite dete da legne na stomak i rukama se podigne u polusklek. Ako ne moe do kraja
da se ispravi, ili da uspravi ruke a da mu je karlica na podlozi, onda postoji problem. Ista ova
veba je mogua i sa savijenim nogama u kolenima i nije dobro ako se karlica izdie sa
podloge.
Posledice
Neleena skolioza i kifoza mogu da prave ozbiljne probleme onima koji ih imaju.
Obe naruavaju stojei poloaj i hod, stvaraju bolove du lea i ekstremiteta, naroito nou
kad miii miruju. Zbog skraenja miia na strani suprotnoj od deformiteta, rebra ne mogu
do kraja da se ire i dijafragma se savija. Zbog toga je disanje kratko, na krajnjim
amplitudama je bolan udah i nema dovoljno vazduha. Kifoza u ozbiljnijim sluajevima dovodi
do problema u radu srca i plua upozorava na sagovornik.
Kineziterapija scolioze
Leenje skolioze funkcionalnog tipa u osnovi ima zadatak da eliminie svaka fizika ili drugog stanja ija je
posledicaasimetrija trupa. To su najee kraa noga, anemija, mentalni i fiziki zamor, oni i
audiktivni defekti i slino.
Sutina je u vebama korekcije deformiteta putem vebi koje se konstantno sprovode - nekad i u periodu
od vie meseci pa ak i godina.(vebe iz DMS) Izmeu vebi, koristi se korektivni aparat u cilju
nedozvoljavanja vraanja tela u nepravilan poloaj. Prognoza kod funkcionalnih skolioza je dobra, a posle
postizanja pozitivnih rezultata pacijent obavezno treba da nastavi sa vebama.
Strukturalne skolioze su veoma komleksne za leenje, one se u potpunosti ne mogu sanirati, ali uspeh
stepena njihove sanacije najvie lei u jaini linosti i volji pacijenta. Veoma vaan faktor je i doba ivota
kada se poinje sa korekcijom - to je osoba mlaa, ansa za bolju prognozu je vea. Osnovna terapija u
leenju ovog vida scolioze je savladavanje kontraktura mekih tkiva uticajem na strukturu prljenova i
rebara menjajui njihovu funkciju prevoenjem trupa u drugi poloaj, a u cilju dovoenja poloaja
suprotnom deformitetu (Wolffov zakon), modifikacijom rastenja tela prljenova, promenom nadraaja na
epifizne hrskavice prljenova promenom poloaja trupa, pravca i jaine sila optereenja teine. esto
pribegavamo mobilizaciji prljenova i rebara, vrimo redukciju korekciju deformiteta primarnom trakcie
na krajevima kime, ili trakcijom i pritiskom na vrh svake krivine a sve u cilju ojaavanja miia trupa,
ramena i karlinog pojasa.
U sutini, da bismo popravili skoliozu, koristimo sledee metode leenja: gimnastike vebe, potporni
aparati,korektivni aparati, forsirana korekcija i kao poslednji stadijum - hiruki zahvat. Vebe mogu
direkno da poprave dranje, snagu miia da otklone umor, i sigurno predstavljaju najbolji metod
neoperativnog leenja. U sluaju napredovanja bolesti hiruki zahvat je jedini nain korekcije, ili fuzija
kimenih prljenova (spondiloidesis).
U preoperativnoj fazi i fazi pokuaja izbegavanja operativnog zahvata primenjuje se Risserova metoda
(mider).