IM 32 (1-2) 2001.
PITAM SE, PITAM, MOE LI I DRUGAIJE?
ELJKA JELAVI
Etnografski muzej, Zagreb
Pojam roda i spola predmet je interesa razliitih teorijskih
razmatranja koja svoje ishodite nalaze prvenstveno u
feministikoj kritici. Feminizam je, naime, koliko vaan
kao drutveni pokret za jednakost ena, toliko i
nezaobilazan u suvremenim drutvenim i humanistikim
znanostima. Gotovo da je danas nemogue pronai
ozbiljnije analize drutvenih i kulturnih pojava koje ne
uvaavaju doprinose feministike kritike. enska je kritika
ukazala na niz predrasuda o enama i njihovim
drutvenim ulogama koje su posljedica, bolje rei
proizvod, patrijarhalnog drutva i kulture. Postmoderne
kritiarke znanosti dekonstruirale su mit o objektivnoj
znanosti i univerzalnom ljudskom biu. Pokazale su,
naime, da se iza toga pojma najee krije, Bijeli
Mukarac Zapadne Civilizacije. Pripadnost odreenoj
kulturi, klasi, rasi, etnicitetu i rodu, smatraju one, nuni
su elementi koje valja uzeti u obzir pri interpretaciji i
analizi ljudske aktivnosti.
Zato ene toliko zanima kategorija roda? Razlike izmeu
mukaraca i ena ine se same po sebi razumljive.
TEMA BROJA
TOPIC OF THIS VOLUME
Izloba "Pitam se, moe li i drugaije?",
Muzej grada Zagreba, 21.11. - 17.12.2000.
Snimio: Hrvoje uko
Toliko razumljive (i toliko dugotrajne) da ih ne treba
dovoditi u pitanje. No, suprotno tome rod je dinamina
kategorija drutveno oblikovanog spola. K tome se ne
oblikuje nuno na isti nain u razliitim kulturama.
Analizirajui poloaj ena kroz povijest, njihovo mjesto
i ulogu, amerika historiarka Joann Scott istie da je
rod element drutvenih odnosa zasnovan na uoenim
spolnim razlikama te da primarno oznaava odnose
moi (1988: 42). Iz toga proizlazi, dakle, da ni uloge
koje obnaamo, ni mjesto koje imamo u privatnoj kao
ni u javnoj sferi nisu nepromjenjivi i zauvijek zadani.
S obzirom na karakter ovoga rada neu ulaziti u opirniju
analizu ove teme, ve u saeti neke od sastavnica roda
kao drutvene kategorije, te njegova znaaja za pojedinku
odnosno pojedinca, a koje se dotiu teme izlobe o
kojoj e biti rijei.
Rod je, dakle, slojevit i historian, a kao drutvena
kategorija sadrava elemente:
66
propisanog ponaanja i oekivanja od mukaraca i
ena, dvaju dominantnih rodova u naoj kulturi

kontrole kojom se kanjava, stigmatizira ili izolira
seksualno ponaanje koje se ne pripisuje dotinom rodu

oekivanog oblika izraavanja osjeaja

uobliavanja rodnih slika koje se utjelovljuju u simbolikom
jeziku umjetnike proizvodnje. Kultura je, naime, jedan
od najjaih instrumenata reproduciranja dominatne rodne
ideologije

ideologija kojom se opravdava postojee stanje u
rodnim odnosima na nain da se oni ine prirodnima.
Za pojedinku ili pojedinca rod se sastoji i ima znaenje:

kategorije spola dobivene roenjem

rodnog identiteta koji se temelji na individualnoj
prosudbi (ono to ja o sebi mislim)

seksualne orijentacije, elja i vrsta seksualnog ponaanja

procesa uenja drutvenih uloga, razliitih oblika
vrenja roda

prezentiranja sebe kroz odabir odjee, minkom ili
tjelesnim oznakama (Lorber, 1994).
Izloba Pitam se, pitam, moe li i drugaije? dio je
projekta ene i mediji to ga je pokrenula Grupa za
enska ljudska prav B.a.B.e. (Budi aktivna, budi
emancipirana) prije etri godine. Cilj mu je prikazati i
analizirati naine predstavljanja ena u dnevnim i tjednim
novinama te u razliitim televizijskim reklamnim
spotovima. Viegodinje praenje medija potvrdilo je
polazinu pretpostavku istraivaica da slike ena i o
enama u medijima perpetuiraju rodne stereotipe.
Uspjenost direktorice kompanije, sindikalne liderice ili
bilo koje druge uspjene ene uvijek se potvruje i time
da se istie njezina vrlina uzorne supruge i majke, k
tome odline kuharice. U napisima o uspjenim
mukarcima stidljivo se, u zanemarivom broju, pojavljuju
informacije o njima kao brinim oevima, i odanim
supruzima, partenirima s kojima se dijeli odgovornost
ivota u obitelji. Kad mukarci kuhaju, kuhaju iz
zadovoljstva, ili da iskau rasko talenta i kreacije. Rijetki
kuhaju rutinski, poradi zadovoljavanja primarne ivotne
funkcije: svakodnevne prehrane.
Analitiarke B.a.B.a su pokazale da mediji nude
patrijarhalnu simboliku sliku ene, gdje se na jednom
polu ena istie u svojim prirodnim, normalnim Ante Starevi, Petar Preradovi, A. G. Mato, August
aktivnostima: vrijedno radi, skrbi za familiju, uspjena
je, sve stie obaviti uz mnogo odricanja dodue. S druge
strane, vizualno predstavljanje istie je kao seksualni
objekt. Nerijetko je tekst o (mladoj) dramskoj glumici ili
slikarici popraen izazovnim fotografijama koje istiu
seksipil. Ozbiljne dnevne novine gotovo svakodnevno
nude na naslovnicama erotizirane slike ena kao dodatak
politikim vijestima. Tako se rodni identitet ene konstruira
oko dva suprotstavljena simbolika mjesta patrijarhalne
kulture: majke i prostitutke. Prva je onakva kakova bi
ena trebala biti, a druga kakva je ona ustvari.
Paralalno s analizom medija provedeno je i dvogodinje
istraivanje itanki hrvatskog jezika koje je vodila
Branislava Baranovi iz Instituta za drutvena istraivanja
u Zagrebu. I to je istraivanje potvrdilo da itanke vrve
od stereotipnih rodnih uloga i slika kako o enama tako
i o mukarcima. Kako je napisala Sanja Sarnavka,
voditeljica projekta, u katalogu izlobe Unato velikom
broju kolovanih ena, poduzetnica, politiarki, umjetnica,
javno i privatno u itankama za osnovnu kolu ostaju
jasno razgranieni-djedovina i otadbina pune su umnika
koji ne sumnjaju u svoju misiju (nema tu mjesta za
Kamove, mirovnjake, gubitnike i propitkivae smisla
ivljenja). Bakovina i majkovina proteu se od spavae
sobe do pajze. ene raaju, kuhaju i peru i katkad
su lijepe (2000). Samo je naizgled udno zato toliko
djevojka, a i njihovih roditelja ezne za titulom misice.
Jer se jedino tako moe potvrditi i dokazati svoje
vrijednosti, kroz ljepotu.
Moe li i drugaije?
Desetak zagrebakih gimnazijalaca, uenika Privatne
klasine gimnazije i Matematike gimnazije, ponudilo je
mogue odgovore. Izloba je duhovit, ironian i nadasve
kritian komentar Hrvatske itanke za peti razred
osnovne kole, autora Ante Beana i Olge Jambrec,
Naprijed 1996. Pripremajui se za realizaciju izlobe
uenici su sa svojim profesoricama tijekom nekoliko
radionica raspravljali o tome kako se gradi rodni identitet
pojedinca, to ga sainjava, kakav je odnos obitelji i
drutva, kako nas oblikuje kultura, a kako mi kulturu.
Analizirajui tekstove iz itanke jednako kao i njezinu
vizualnu stranu, uoili su da se rodni identitet oblikuje
i tijekom obrazovnog procesa. Dakle, ono to nam se
nudi u kolskim udbenicima pridonosi kreiranju naeg
identiteta premda toga najee nismo svjesni. Uenici
su instalacijama, kolaima, fotografijama i tekstovima
reagirali na pojedine ilustracije i tekstove iz itanke, a
prema naslovima poglavlja u itanci izvedeni su i pojedini
dijelovi izlobe. Valja naglasiti i to da predmetom interesa
nije bila metodika strana itanke, ve stereotipne slike
o mukarcima i enama. Iz itanke se moe zakljuiti
da se djeake potie i ui hrabrosti, mudrosti, ratnikim
vjetinama, dok se djevojice potie na skromnost,
njenost i trpljenje. Likovi mukaraca na ilustracijama
su ratnici, kraljevi, slavni politiari i pisci. Na primjer,
svoje su sliice u knjizi zasluili, da nabrojim samo neke,
enoa, Miroslav Krlea, Vladimir Nazor i jedna ena -
knjievnica Ivana Brli Maurani! Moglo bi se sasvim
pogreno zakljuiti da u Hrvatskoj knjievnosti nema
knjievnica pa ih zato prireivai itanke nisu niti uvrstili!
K tome jo, anonimne ene odnosno djevojke prikazane
su ili kako rade teke poslove ili su u iekivanju, pogleda
uprtih u nebo.
Stoga se uenici i pitaju, ako je Ante Starevi Otac
Domovine, tko je onda Majka? Slika Otona Ivekovia
Dolazak Hrvata u njihovoj je izvedbi nadopunjena
Hrvaticama, a umjesto maeva podno slike ukrtene 67

su kuhae. Odgovor na brojne ilustracije kipova konjanika

i kraljeva jest skulptura ene koju je izradila za tu priliku
umjetnica Vesna Pavlakovi. Na dnevnom su redu i
pitanja civilnog sluenja vojnog roka ili, primjerice, nasilja
nad enama i djecom. Breze moga djetinjstva - naslov
jednog od poglavlja, posluio je kao asocijacija za
instalaciju: mnotvo lia- sliica polugolih djevojaka,
na stablu breze. Teko da posjetioci mogu ostati
ravnoduni. Cijelim tokom izlobe autori izlobe: Matea
Blaevi, Helena Cuculi, Petra Foster, Bojan Glavaevi,
Anja Ivekovi Martinis, Ana Labudovi, Ivana Klari, Ida
Kriaj, Ana Krini Lozica, Igor Sarnavka, Sandra evi
i Igor Vukmirovi potiu publiku na pisanje komentara
ili intervencija na ponuena rjeenja. Takav dinamian
postav, koji potie aktivno sudjelovanje posjetilaca,
pomogli su im osmisliti Tomislav Buntak, Gordana Golik
i Vida Obratov, a power point prezentaciju na raunalu
priredila je lanica B.a.B.a Nevenka Sudar.
I na kraju elim naglasiti da je ovom izlobom Muzej
grada Zagreba, otvorivi svoje prostore ljudima izvan
muzejske struke, potiui ih na uenje i stvaranje,
potvrdio misao poljskog kustosa Janusza Byszewskog I WONDER, COULD IT BE DONE DIFFERENTLY?
da je potrebno muzej razvijati kao forum, a ne iskljuivo
The exhibition I wonder, could it be done differently? was
kao hram. Muzej, dakle, moe i treba biti pokreta
a part of the project Women and the Media that was initiated
meusobne tolerancije i prihvaanja razlika.
by the women's rights group B.a.B.e. (Be active, Be
emancipated) four years ago. The aim was to show and
analyse the way women are presented in the daily and weekly
LITERATURA
press as well as in various television commercials. The
1 Lorber, Judith. The Paradoxes of Gender. Yale University Press,1995.
monitoring of the media that was carried out over a period
2 Scott, Joan. Gender and the Politics of History. Columbia University of several years confirmed the premise of the researchers
Press, 1988. that the images of women and about women in the media
3 Sarnavka, Sanja. Pitam se, pitam, moe li i drugaije?, perpetuate gender stereotypes.
B.a.B.e, MGZ, 2000.
In parallel with the analysis of the media, the project included
a two-year research of Croatian language textbooks led by
Branislava Baranovi from the Institute of Social Research
in Zagreb. Ten students from the Private Classical Grammar
School and the Mathematical High School offered possible
answers, and the exhibition I wonder, could it be done
differently? is a witty, ironic and primarily critical
commentary. In preparing for the exhibition, the students and
their teachers discussed, through several workshops, the
way in which an individual's gender identity is developed,
the elements of this identity, the relationship between the
family and society, the way in which culture forms us, and
the way in which we form culture. They analysed texts from
the Croatian language textbook as well as its visual design,
and used installations, collages, photographs and texts to
react to individual illustrations and texts from the books.

With this exhibition, the authoress feels that the Zagreb City
Museum has opened its doors to people outside the museum
profession, giving them an incentive to learn and be creative,
thus confirming the thinking of the Polish curator Janusz
Byszewski that museums need to be developed as a forum,
and not exclusively as a temple. Museums, therefore, need
to be the initiators of mutual tolerance and the acceptance
of differences.