PROSTOR

18 [2010] 2 [40]
ZNANSTVENI ASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM
A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING

POSEBNI OTISAK / SEPARAT OFFPRINT

Znanstveni prilozi Scientific Papers

412-423 Geran-Marko Mileti Sveuilini kampus Borongaj u Zagrebu University Campus Borongaj in Zagreb
Anka Mieti Primjena conjoint analize Application of Conjoint Analysis

Prethodno priopenje Preliminary Communication

UDK 727.3:316.334.56 (497.5 Zagreb) UDC 727.3:316.334.56 (497.5 Zagreb)

SVEUILITE U ZAGREBU, ARHITEKTONSKI FAKULTET

UNIVERSITY OF ZAGREB, FACULTY OF ARCHITECTURE
ISSN 1330-0652 
CODEN PORREV
UDK | UDC 71/72
18 [2010] 2 [40]
267-516
7-12 [2010]
Sl. 1. Sveuilini kampus Borongaj u Zagrebu
Fig. 1 University Campus Borongaj in Zagreb
Znanstveni prilozi | Scientific Papers 18[2010] 2[40] PROSTOR 413

Geran-Marko Mileti, Anka Mieti

Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar Ivo Pilar Institute of Social Sciences
HR - 10000 Zagreb, Maruliev trg 19/I HR - 10000 Zagreb, Maruliev trg 19/I

Prethodno priopenje Preliminary Communication

UDK 727.3:316.334.56 (497.5 Zagreb) UDC 727.3:316.334.56 (497.5 Zagreb)
Tehnike znanosti / Arhitektura i urbanizam Technical Sciences / Architecture and Urban Planning
2.01.02 - Urbanizam i prostorno planiranje 2.01.02 - Urban and Physical Planning
Drutvene znanosti / Sociologija Social Sciences / Sociology
5.05.02 - Socioloka metodologija 5.05.02 - Sociological methodology
lanak primljen / prihvaen: 10. 9. 2010. / 6. 12. 2010. Article Received / Accepted: 10. 9. 2010. / 6. 12. 2010.

Sveuilini kampus Borongaj u Zagrebu

Primjena conjoint analize

University Campus Borongaj in Zagreb

Application of Conjoint Analysis

Brownfield Brownfield
conjoint analiza conjoint analysis
kampus Borongaj Borongaj Campus
Zagreb Zagreb

U radu se iznose rezultati empirijskog istraivanja koje se bavi problemom pre- The paper presents the results of an empirical research related to the transfor-
obrazbe bive vojarne na Borongaju u sveuilini kampus. Istraivanje je pro- mation of the former barracks in Borongaj into a university campus. The aim of
vedeno na uzorku studenata (N=156), a ciljevi su bili utvrditi osnovnu struktu- the research conducted on 156 students was to establish a basic structure of
ru njihovih preferencija vezanih za prostorno preureenje kampusa Borongaj the examinees preferences in relation to spatial reconstruction of Borongaj
te prepoznati optimalna obiljeja toga prostora iz korisnike perspektive. Za tu Campus, and to detect optimal characteristics of the site from the point of view
svrhu koritena je metoda conjoint analize. Rezultati istraivanja pokazuju of its users. The conjoint analysis method was used for this purpose. Examin-
kako su ispitanici prilikom donoenja ocjene o (ne)prihvatljivosti pojedinog ees had to evaluate the (un)acceptability of the six features presented to them.
rjeenja od predstavljenih est obiljeja najvie vodili rauna o nainu organi- The results show the students cared mostly about the traffic organization
ziranja prometa unutar kampusa i o smjetaju javnih sadraja, dok je najmanje within the campus and the location of public facilities. The general assessment
utjecaja na ocjenu imao mogui odnos prema postojeoj arhitekturi. was least affected by a possible relationship to the existing architecture.
414 PROSTOR 2[40] 18[2010] 412-423 G.-M. MILETI, A. MIETI Sveuilini kampus Borongaj u Zagrebu
UVOD
INTRODUCTION
U rbana preobrazba suvremenih gradova
u najirem smislu odvija se kroz izgradnju no-
vih i obnovu, revitalizaciju ve postojeih ur-
banih struktura. Pritom se pred sve modele
razvoja i preobrazbe grada postavlja zahtjev
za oblikovanje socijalno i ekoloki odrivoga
grada.
Sukladno takvom stajalitu, nerijetko se su-
sreemo s nastojanjima za iskoritavanjem
ve postojeih gradskih objekata, prostora i
struktura pa velik broj europskih i svjetskih
gradova ve ima znaajna iskustva s projekti-
ma revitalizacije postojeih graevina.1 Ovo
svojevrsno recikliranje ve postojeih gra-
evina najee se provodi na naputenim i
zaputenim gradskim strukturama koje su iz-
gubile svoju prvobitnu ulogu, uglavnom in-
dustrijski predjeli ili vojne graevine, ali i
zgrade stambene, upravne ili druge namjene.
Naputena podruja mogu i lokacijom i povr-
inom zauzimati znaajan i vrijedan gradski
prostor, a u strunoj i znanstvenoj svjetskoj
literaturi oznaavaju se pojmom brownfield,
te njihovo rjeavanje nerijetko postaje priori-
tet gradske obnove, pri emu se vodi rauna
o svim aspektima urbane odrivosti.2 U naj-
irem smislu brownfield oznaava prostore i
objekte u gradovima koji su nekada bili u
uporabi, a danas su naputeni i postaju so-
cijalni i ekoloki problem. Brownfield su
izgraeni ili koriteni dijelovi urbanog pro-
stora koji se nalaze u razvijenijim urbanim
sredinama na koje je utjecala prethodna na-
Znanstveni prilozi | Scientific Papers
mjena konkretnog zemljita ili objekta, a ve
due vrijeme su naputeni ili zaputeni, te ih
karakteriziraju stvarni ili percipirani problemi
zagaenja, te zahtijevaju konkretnu interven-
ciju kojom bi dobili novu funkciju.3
Promjena funkcije nosi sa sobom i promjenu
znaenja koje se pripisuje nekoj gradskoj
strukturi pa je, osim funkcionalne prenamje-
ne, prilikom revitalizacije takvih objekata na
djelu i resemantizacija objekata ili cjelina ko-
jima se prenamjenom dodjeljuje nova uloga u
gradskom tkivu. Kako je esto rije o grae-
vinama koje imaju povijesnu i arhitektonsku
vrijednost, uspjena provedba revitalizacije i
promjene funkcije sloen je i socijalno osjet-
ljiv proces to trai kritiki pristup i suradnju
raznovrsnih strunjaka iz podruja urbanog
planiranja, arhitekture, dizajna, s teoretia-
rima urbanog razvoja, sociolozima, povjesni-
arima, povjesniarima umjetnosti, gradskom
upravom i civilnim drutvom. Izvjetaji o ob-
novi i prenamjeni takvih objekata i cjelina,
koje donosi mrea CABERNET,4 na temelju
dosadanjih iskustava, naglaavaju zahtjev
za odrivim razvitkom gradova, pri emu se
istiu tri tipa odgovornosti nuna za uspjenu
revitalizaciju: ekoloka, ekonomska i socio-
kulturna odgovornost.5
Hrvatska iskustva u obnovi brownfielda nisu
velika, no posljednjih godina sve su ee ra-
sprave o prenamjeni vojnih graevina koje se
ustupaju lokalnoj sredini za koritenje u raz-
liite obrazovne, socijalne i kulturne svrhe.
Primjerice, u dugoronom planu razvoja Hr-
vatske vojske izdvojeno je 88 vojnih graevina
spremnih za prenamjenu.6 Jedan od zapoetih
projekata, kojega je provedba jo u tijeku,
jest prenamjena vojarne Borongaj u sveui-
lini kampus. Ovaj, za hrvatske prilike pionir-
ski projekt kreativni je izazov za arhitekte,
urbaniste, ali i za sociologe i druge strunjake
i graane-korisnike zainteresirane za prona-
lazak uspjenog rjeenja. Premda je prva faza
prenamjene uvela studente u novi prostor uz
minimalne arhitektonsko-urbanistike inter-
vencije, u drugoj se fazi oekuje vea razina
zahvata koji bi znaajno promijenili vizuru
kampusa. U ovom e se radu sa sociolokog
aspekta analizirati stajalita dijela korisnika
1 De Sousa, 2003.; Ganser, Williams, 2007.; Bagaeen,
2006.
2 Wedding, Crawford-Brown, 2007.
3 Ferber i sur., 2006: 12
4 CABERNET (Concerted Action on Brownfield and Eco-
nomic Regeneration Network) je naziv za mreu koja po-
vezuje strunjake i druge interesne skupine kojima je cilj
razmjenjivanje iskustava i modela obnove u Europi.
5 Ferber i sur., 2006.
6 *** 2006.
7 Na ovomu mjestu treba kazati kako postoje neki pri-
jepori glede naziva metode. Dio autora iznosi tezu kako je
termin conjoint zapravo sloenica od engleskih rijei con-
Znanstveni prilozi | Scientific Papers
kampusa - to su studenti koji imaju iskustvo
boravka u tom prostoru - o buduoj organi-
zaciji i izgradnji prostora kako bi se osiguralo
rjeenje koje bi bilo prihvatljivo i veem broju
korisnika. Drugim rijeima, svrha je ovoga is-
traivanja kroz socioloku interpretaciju dije-
la korisnikih aspiracija pridonijeti potrazi za
najprihvatljivijim modelom prenamjene pro-
stora bive vojarne u sveuilini kampus.
O CONJOINT ANALIZI
ABOUT CONJOINT ANALYSIS
to je zapravo conjoint analiza?7 Ukratko,
rije je o statistikoj tehnici koja ima za cilj
prevesti ordinalnu skalu holistike ocjene u
intervalnu skalu za svaku pojedinu kompo-
nentu.8 To je, dakle, metoda kojom se na indi-
rektan nain moe dobiti uvid u preferencije
prema pojedinim obiljejima objekta to je
predmet mjerenja. Drugim rijeima, conjoint
analiza omoguuje nam da ispitanicima po-
nudimo nekoliko rjeenja, te da statistikim
metodama utvrdimo koje je rjeenje najpri-
hvatljivije. Pri tome je vano da se svako
rjeenje predstavlja kao cjelina koja se sa-
stoji od vie elemenata, pa se moe utvrditi i
kolika je bila vanost ili teina svake kompo-
nente unutar jedne ponuene solucije, odno-
sno moe se saznati koji je element nekog
rjeenja bio vie, a koji manje presudan za
njegovo prihvaanje.
Budui da se ovim istraivanjem eli doznati
kako bi dio osnovnih korisnika (studentska
populacija) reagirao na odreene modele
preureenja kampusa, primjena conjoint ana-
lize ini se primjerenom. Naime, iako je rije o
specifinoj situaciji i specifinim preferencija-
ma, stajalita koja nas interesiraju rezultat su
odluka koje bi, po mehanizmu odluivanja,
mogle biti sline odlukama o kupnji ili ne
kupnji nekoga predmeta, koritenju nekoga
prijevoznog sredstva, provoenju odmora u
nekome mjestu - sline po tome to su sve te
odluke najee rezultat svojevrsnog kom-
promisa. Radi se o odluivanju koje uzima u
obzir viedimenzionalnosti karakteristine za
takve situacije. Konkretno, odluka o izboru
najprihvatljivije opcije realizira se na nain da
sider jointly (razmotri zajedno) kojima se sugerira bit same
metode - ocjena o nekom objektu mjerenja daje se na
osnovi zdruene procjene njegovih osnovnih karakteristi-
ka. No, postoje i autori koji tvrde kako je ta teza svojevr-
sna zabluda nastala kao rezultat naknadnih konotativnih
reinterpretacija, istiui kako je osnovni razlog da se po-
jam conjoint pojavljuje u imenu ove tehnike to to on u
svomu izvornom znaenju (zdruiti, srasti) vrlo vjerno opi-
suje sadraj predmetne metode. [Huber, 2005.]
8 Hauser, Rao, 2005.
9 Timmermans, Molin, 2009.
10 Haaijer, Wedel, 2007.
11 Lukban, 1997.
12 Huber, 2005.
Sveuilini kampus Borongaj u Zagrebu G.-M. MILETI, A. MIETI 412-423 18[2010] 2[40] PROSTOR 415
pojedinci donose sudove o pojedinim ele-
mentima, odnosno dimenzijama, i nakon toga
te parcijalne sudove kombiniraju i integrira-
ju po nekom pravilu, dolazei tako do kona-
ne preferencije prema konkretnom objektu.9
Kljuno je pitanje kako pojedinci integriraju
ocjene pojedinanih karakteristika u jedin-
stven vrijednosni sud, odnosno kako izmjeriti
tu fazu u postupku odluivanja.
Kod stajalita vezanih za viedimenzionalne
fenomene osnovna potekoa najee i nije
identifikacija najbolje varijante. Znatno je vei
problem moda u tome to najbolja varijanta
uglavnom nije istovremeno i najdostupnija
prosjenim krajnjim korisnicima pa su oni pri-
siljeni uputati se u kompromise i birati iz-
meu onih manje izvrsnih. Takav pristup te-
melji se na racionalnom modelu kompenza-
cije preferencija u kojem su niske vrijednosti
jedne dimenzije nadoknaene viim vrijedno-
stima kod druge.10 Imajui pritom u vidu teo-
riju individualnog izbora, pretpostavka je da
e pojedinac svojim odabirom izmeu razli-
itih mogunosti koje su mu na raspolaganju
pokuati maksimalizirati dobit za sebe, a rje-
enje koje to omoguuje bit e mu i najpri-
hvatljivije.11 Pritom valja naglasiti kako rje-
enje koje je najprihvatljivije za konkretnog
pojedinca, istovremeno ne mora biti i objek-
tivno (uzimajui primjerice tehnike karakte-
ristike) najbolje. U tome smislu, interes ovo-
ga rada usmjeren je na strukturu relativnih, a
ne apsolutnih mjerila. Drugim rijeima, cilj
nije dobiti ocjenu pojedinca o najboljem mo-
guem rjeenju za neku situaciju, nego o
onome koje je njemu najprihvatljivije.
Dva su osnovna pristupa rjeavanju proble-
ma mjerenja preferencija, odnosno kvantifi-
ciranja ukupne preferencije u odnosu na ob-
jekte s vie obiljeja. Prvi, tradicionalni, pret-
postavlja postupak u kojem se od ispitanika
trai da zasebno ocijene poeljnost svake
pojedine (relevantne) karakteristike predme-
ta analize, a onda se u sljedeem koraku te
ocjene sastavljaju u ukupnu preferenciju. U
praksi se pokazalo kako kod izbora koji tre-
baju voditi rauna o mnogo imbenika (ka-
rakteristika) ovaj pristup ima odreene nedo-
statke. Ponajprije, na ovaj se nain zane-
maruje injenica da ispitanici neke svoje
preferencije ne ele iskreno prezentirati -
bilo zbog njihove drutvene nepoeljnosti,
bilo zbog toga to ih nisu u potpunosti osvi-
jestili. Huber istie jo dva bitna nedostatka
zakljuivanja o (ne)prihvatljivosti na osnovi
izravnog ocjenjivanja preferencija pojedina-
nih obiljeja nekog objekta.12 Jedan je mogue
upadanje u zamku kada ispitanik sva obi-
ljeja vidi podjednako vanima, a drugi je ne-
dostatak da takav vid ocjenjivanja ima manjak
doticaja sa stvarnou: konani rezultat je
sumarni indeks koji moe biti prilino neo-
sjetljiv na stvarne relacije to se uspostav-
ljaju meu obiljejima.
416 PROSTOR 2[40] 18[2010] 412-423 G.-M. MILETI, A. MIETI Sveuilini kampus Borongaj u Zagrebu
Kod drugog pristupa kvantificiranju preferen-
cija rije je o postupku koji se temelji na dija-
metralno suprotnom rezoniranju - dok je kod
prvoga bila rije o sastavljanju, sada je na
djelu ralamba. Ovdje se ne zbrajaju poje-
dinane ocjene za specifina obiljeja kako bi
se dolo do ukupne preferencije, nego se iz
ukupne ocjene filtriraju pojedinani doprino-
si razliitih dimenzija.13 Naime, kod ralanju-
juih metoda ispitanik evaluira proizvode ili
situacije sagledavajui ih u cjelini ili vodei
rauna o nekoliko dimenzija istovremeno, a
onda se naknadno kroz statistiku analizu
pokuavaju rekonstruirati latentne preferen-
cije koje ispitanik ima prema pojedinim di-
menzijama tih istih proizvoda ili situacija.
Upravo se i conjoint analiza temelji na opisa-
nom principu ralanjivanja.
Iako je conjoint analiza utemeljena na psiho-
metrijskoj tradiciji, od svojih poetaka ona je
alat to ga najvie koriste strunjaci koji se
bave istraivanjem trita. U iru primjenu u
akademskim krugovima ulazi 70-ih godina
prologa stoljea, zahvaljujui prije svega
pionirskim radovima strunjaka s podruja
marketinga P. Greena i T. N. Srinivasana, koji
su pokuali nai rjeenje koje bi omoguilo
preobrazbu subjektivnih procjena u mjer-
ljive parametre.14 Razloge tako velikoj po-
pularnosti conjoint analize u ekonomiji, kon-
kretno marketingu, treba svakako traiti u
injenici da se pokazala efikasnim alatom za
indirektno mjerenje preferencije. Dok potro-
a vrlo esto teko moe precizno kazati ko-
liko mu je vana pojedina karakteristika ne-
kog proizvoda, puno mu je lake rei je li mu
neki proizvod prihvatljiv ili nije, a upravo je to
dostatna razina informacije na kojoj se te-
melji conjoint analiza. Ova metoda doputa
da se kroz eksperimentalno manipuliranje
znaajkama proizvoda i promatranjem ocjena
koje potencijalni korisnici pripisuju raznim
varijantama izrauna vrijednost koju ispitani-
ci pridaju pojedinim obiljejima. Eksperimen-
talno manipuliranje podrazumijeva da se pro-
fili koji se ocjenjuju konstruiraju kombinira-
njem unaprijed definiranih obiljeja, odnosno
kombiniranjem razliitih modaliteta koje sva-
ko obiljeje moe imati.
Iako je naznaeno da je conjoint analiza do-
minantno koritena u marketinkim istrai-
vanjima, treba naglasiti da ova metoda po-
staje interesantna i izvan podruja ekono-
mije, a u novije vrijeme esto se primjenjuje u
studijama koje su fokusirane na prometnu i
zdravstvenu problematiku te u studijama
koje se bave okolinom tematikom, ukljuu-
jui i problematiku planiranja (pre)namjene
prostora ili openito prostornog ureenja.15
Potrebno je jo napomenuti kako termin co-
njoint analiza zapravo pokriva skupinu me-
usobno poprilino razliitih postupaka koji
Znanstveni prilozi | Scientific Papers
za cilj imaju ralanjivanje strukture prefe-
rencija. Osnovne podvarijanate conjoint ana-
lize moemo razlikovati s obzirom na prefe-
rencijske modele kod koritenih modaliteta,
nain konstruiranja hipotetskih modela, obu-
hvat hipotetskih modela, metodu evaluacije
modela, te s obzirom na postupak analize
vrijednosti preferencije.16
Tri su vana pitanja koja se nameu prilikom
mjerenja preferencija i na koja conjoint anali-
za moe dati odgovor. Prvo je ono o relativnoj
vanosti pojedinih obiljeja i njihovih modali-
teta; dakle, ovom metodom mogue je vrlo
precizno detektirati koja je znaajka najva-
nija korisnicima. Drugo vano pitanje jest ono
o ukupnoj poeljnosti konkretnog rjeenja;
conjoint analiza doputa modeliranje vjero-
jatnosti prihvaanja razliitih konfiguracija
od strane korisnika. I, na kraju, tu je i mo-
gunost identificiranja razlika u preferencija-
ma meu korisnicima, pri emu je mogue
povezati individualna obiljeja ispitanika s
razlikama u preferencijama.
Ovaj rad ima dva osnovna cilja: 1) utvrditi
osnovnu strukturu preferencija vezanih za
prostorno preureenje kampusa Borongaj i
2) na temelju obuhvaenih znaajki detek-
tirati najprihvatljivije (ali i ono najmanje pri-
hvatljivo) rjeenje prostornog (pre)ureenja.
SVEUILINI KAMPUS BORONGAJ
- INJENINO STANJE
UNIVERSITY CAMPUS IN BORONGAJ
- FACTUAL SITUATION
Prostor koji je u sreditu interesa ovoga rada
nalazi se u istonom dijelu Zagreba, u grad-
skoj etvrti Peenica-itnjak, a omeen je sa
sjevera eljeznikom prugom, s istoka na-
seljima Trnavom i Vukomercom, te s juga i
zapada industrijskim pogonima. Ukupna je
povrina prostora oko 90 hektara. Treba na-
glasiti da je rije o prostoru koji je sve done-
davno koriten u vojne svrhe, tonije - na
tom je prostoru bila smjetena vojarna. U
sklopu transformacije oruanih snaga Repu-
blike Hrvatske prostor vojarne Borongaj pro-
glaen je neperspektivnim i odlueno je da se
vojarna prenamjeni u civilne svrhe, a najvei
dio preputen je Zagrebakom sveuilitu
koje je na tom prostoru odluilo smjestiti
sveuilini kampus. Kako stoji na slubenim
stranicama Sveuilita u Zagrebu,17 prena-
mjena prostora ugrubo je podijeljena u dvije
13 Gustafsson i sur., 2007.
14 Green, Srinivasan, 1978.
15 Vassiliadis, Mylonakis, 2007.; Alriksson, berg,
2008.; Massiani, Rosato, 2008.; Kim i sur., 2009.
16 Gustafsson i sur., 2007.
Znanstveni prilozi | Scientific Papers
faze; u prvoj je iskoriteno devet vojnih gra-
evina na Borongaju, koje su adaptirane i u
njima je od akademske godine 2007./2008.
poelo izvoenje nastave za oko 4500 stude-
nata i 200 profesora triju fakulteta: Hrvatskih
studija, Edukacijsko-rehabilitacijskog fakul-
teta i Fakulteta prometnih znanosti. U drugoj
fazi, koja se tek planira, predviena je iz-
gradnja graevina i sadraja koji e svako-
dnevno koristiti izmeu 20.000 i 35.000 stu-
denata te smjetaj za 10.000 studenata i za
jo 2000 do 3000 nastavnika i istraivaa. U
prvoj polovici 2010. godine jo ne postoji
vrst plan preureenja i tek se eka raspisi-
vanje natjeaja za izradu urbanistiko-arhi-
tektonskog rjeenja.
METODOLOGIJA ISTRAIVANJA
RESEARCH METHODOLOGY
Empirijsko je istraivanje provedeno u trav-
nju i svibnju 2010. godine meu studentima
koji nastavu pohaaju u sveuilinom kam-
pusu Borongaj. Dakle, u istraivanju je uk-
ljuena tek jedna od zainteresiranih strana za
razvoj kampusa Borongaj. S obzirom na op-
senost zahvata i elju da se tim projektom
redefinira urbana slika istonoga dijela Za-
greba, prilikom formiranja poeljnih ciljeva
za rekonstrukciju prostora bive vojarne Bo-
rongaj dobro bi bilo voditi rauna i o gle-
ditima ostalih zainteresiranih skupina, pri-
mjerice, zaposlenika (nastavnog i tehnikog
osoblja), stanovnika u neposrednom okru-
enju, ali i zagrebake javnosti u cjelini. No
kako cilj ovoga istraivanja nije poopavanje
rezultata i dobivanje uvida u stajalita svih
aktera, nego tek testiranje modela, istrai-
vanje je provedeno na prigodnom uzorku.
Ukupno je uzorkom obuhvaeno 156 stude-
nata preddiplomskih i diplomskih studija so-
ciologije, psihologije, komunikologije i povi-
jesti na Hrvatskim studijima Sveuilita u Za-
grebu. Podatci su prikupljeni anketom, a
anketiranje je provedeno grupno tijekom re-
dovne nastave.
Odabir obiljeja i modaliteta, preko kojih su
konstruirani hipotetski modeli preureenja
sveuilinog kampusa Borongaj, svakako je
jedna od najosjetljivijih faza primjene conjoint
analize.18 Naime, istovremeno treba voditi
rauna da budu ukljuena sva relevantna
obiljeja i njihovi modaliteti, ali i da ih ne
bude previe kako ne bi dolo do preopte-
reenja informacijama kod ispitanika. Kako bi
17 www.unizg.hr/poslovanje-i-investicije/projekti/znan-
stveno-ucilisni-kampus-borongaj/ [26.5.2010.]
18 Gustafsson i sur., 2007.
19 mit, Vrani, 2009.
20 Orme, 2002.; Hair i sur., 2009.
21 Gustafsson i sur., 2007.
Sveuilini kampus Borongaj u Zagrebu G.-M. MILETI, A. MIETI 412-423 18[2010] 2[40] PROSTOR 417
Tabl. I. Obiljeja i modaliteti koriteni u empirijskom istraivanju
Table I Features and modalities used in the empirical research
OBILJEJA MODALITETI
smjetaj javnih sadraja
centralizirano, u vidu mall-a koji bi na jednome mjestu okupljao predviene sadraje
(multimedijalna dvorana, ratrkano, po cijelom kampusu
sredinja biblioteka,
trgovine, kafii) javni sadraji pruaju se linearno cjelokupnom duinom kampusa
(poput glavne gradske trgovako-poslovne ulice, korza)
samo pjeaci i bicikli
organizacija prometa
organizirani prijevoz od glavnog ulaza do zgrada fakulteta
unutar kampusa
individualni automobilski promet unutar kampusa bez ogranienja za korisnike
urbane strukture visoke razine prepoznatljivosti (zgrade se istiu i dominiraju prostorom)
dominantan element
vizure kampusa zone zelenila i rekreacije (dominira tematski park i jezera, perivoji)
odnos prema postojeoj ruenje starih objekata i formiranje potpuno novog stila
arhitekturi
zadravanje samo najvrjednijih objekata iz prethodne namjene uz izgradnju novih
svi paviljoni smjeteni su na jednome mjestu u mirnomu i idilinomu stambenom susjedstvu
organizacija studentskog
smjetaja
naselja za smjetaj studenata razdvojena su i locirana uz matine grupe fakulteta
formirane su mree stanovanja po cijelom kampusa, sastavljene od stambenih zgrada,
javnih sadraja i zelenih povrina
objektima i sadrajima u kampusu mogu se koristiti samo studenti i profesori, ostali graani
odnos sa susjedstvom nemaju pristup
objekti i sadraji u kampusu namijenjeni su svim graanima
se izvrio izbor koji e udovoljiti naznaenim
kriterijima, najee se provode preliminarna
kvalitativna istraivanja koristei metode po-
put intervjua, fokus grupa ili analize sadraja,
da bi se identificirale osnovne dimenzije koje
imaju najvei utjecaj na stupanj preferencije.
Kao polazite za odabir obiljeja i modaliteta
u sluaju prenamjene kampusa Borongaj
posluila je zbirka studentskih radova izra-
enih u sklopu kolegija Urbanistiko plani-
ranje 4 na Arhitektonskom fakultetu Sveu-
ilita u Zagrebu u kolskoj godini 2007./
2008., a na temu Urbanistiki plan preure-
enja predjela Borongaj.19
Analizom 16 publiciranih radova identificirali
smo deset osnovnih obiljeja s razliitim mo-
dalitetima koji bi mogli biti zanimljivi iz per-
spektive krajnjeg korisnika. Sljedei korak
bio je redukcija tih obiljeja na optimalan
broj. U strunoj literaturi kod tradicionalne
conjoint analize najee se kao gornja grani-
ca prihvatljivosti navodi brojka od est obi-
ljeja.20 U Tabl. I. prikazana su odabrana
obiljeja s pripadajuim modalitetima.
Imajui u vidu Gustafssonov, Herrmannov i
Huberov hodogram, prilikom izvedbe conjoint
analize u prvom je koraku potrebno definirati
preferencijski model kako bi se moglo pro-
vjeriti je li dolo do odstupanja od predvie-
nih smjerova preferencije.21 U Tabl. I. koja
prikazuje koritena obiljeja i modalitete oi-
to je da se po pitanju preferencijskih modela
u ovom istraivanju propituju samo katego-
rijalni modaliteti, odnosno modaliteti za koje
se ne moe oekivati linearna ili bilo koja dru-
ga pravilna povezanost sa stupnjem prefe-
rencije. to se tie naina konstruiranja hipo-
tetskih modela, odabrana je metoda potpu-
418 PROSTOR 2[40] 18[2010] 412-423 G.-M. MILETI, A. MIETI Sveuilini kampus Borongaj u Zagrebu Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Tabl. II. Primjer profila koji je ponuen ispitanicima na ocjenu

REZULTATI I INTERPRETACIJA
Table II Example of a profile offered to the examinees for evaluation RESULTS AND INTERPRETATION
Osnovna obiljeja uzorka - U Tabl. III.
(multimedijalna dvorana,
smjetaj javnih sadraja

studentskoga smjetaja
odnos prema postojeoj

odnos sa susjedstvom
prikazana su najosnovnija obiljeja uzorka i
organizacija prometa

dominantan element
sredinja biblioteka,

gledajui demografske varijable (spol, dob),

trgovine, kafii)

unutar kampusa

vizure kampusa
moe se konstatirati da se radi o prilino ho-

organizacija
arhitekturi
mogenoj skupini. U tablici je izdvojeno i pre-
bivalite ispitanika, a ta varijabla govori kako
PRIMJER

je polovica anketiranih studenata iz Zagreba.

Imajui dakle u vidu da polovica ispitanika u
centralizirano,
svi su paviljoni Zagrebu privremeno boravi radi studiranja,
zone zelenila ruenje starih smjeteni na valjalo bi oekivati da meu ispitanicima po-
u vidu mall-a koji organizirani objekti i sadraji
i rekreacije objekata jednom mjestu
bi na jednome prijevoz od u kampusu stoji znatno zanimanje za smjetaj u kam-
(dominira i formiranje u mirnomu
mjestu okupljao glavnog ulaza do namijenjeni su
tematski park i potpuno novog i idilinomu pusu. Meutim, nalazi to ne potvruju. Od
predviene zgrada fakulteta svim graanima
jezera, perivoji) stila stambenom
sadraje
susjedstvu ukupnog broja ispitanika samo njih 30,1%
izjavilo je kako su zainteresirani za smjetaj u
izrazito neprihvatljivo -5 -4 -3 -2 -1 0 1 2 3 4 5 izrazito prihvatljivo kampusu. Kada se detaljnije pogleda struktu-
ra ispitanika koji su zainteresirani za smjetaj
u kampusu, vidljivo je da je meu njima oko
nih profila kojom se ispitanicima na ocjenu polovica onih koji su sa stalnim prebivalitem
daje cjelovit hipotetski model, opisan isto- izvan Zagreba i tek oko 10% studenata s
vremeno kroz sva relevantna obiljeja. U prebivalitem u Zagrebu (vidi Tabl. IV.). Ovaj
Tabl. II. prikazan je primjer modela mogue- bi se nalaz hipotetski mogao iitati na vie
ga prostornog rjeenja kampusa Borongaj naina, primjerice: kao izraz nepovjerenja pre-
kakav su na prosudbu dobili ispitanici. ma konceptu studentskog kampusa koji na
jednome mjestu, izvan glavnih gradskih toko-
Idealno bi, dakako, bilo kada bi ispitanici va, koncentrira sve studentske sadraje. Da-
Tabl. III. Neka obiljeja uzorka ocjenjivali sve mogue kombinacije odabra-
Table III Certain characteristics kako, objanjenje moe biti i drukije, ali u
of the sample nih obiljeja, odnosno njihovih modaliteta. svakom sluaju rije je o nalazu koji bi valjalo
No kako ukupan broj moguih profila ovisi o detaljnije istraiti kako bi se osiguralo da
-1985. 10,2% brojnosti obiljeja i modaliteta, spomenuti je projekt kampus Borongaj u cijelosti zaivi.
1986. 11,5% ideal esto teko ostvariv. Naime u ovom
sluaju ukupan broj profila iznosi 216 (33 Glede svakodnevice kampusa zanimljiv je sva-
1987. 32,7%
godina roenja 2232), a to je brojka koju bi prosjean kako podatak da najvei dio ispitanika za do-
1988. 19,9% lazak do fakulteta koristi javni prijevoz, njih
ispitanik u razumnom vremenu teko mogao
1989. 12,8% kvalitetno ocijeniti. Upravo zbog izbjegavanja oko 81%; osobnim automobilom dolazi oko
1990.- 9,8% preoptereenja ispitanika s informacijama u 11% ispitanika, dok biciklom ili pjeice dolazi
conjoint analizi vrlo se esto posee za pro- tek 7% ispitanika. Kad je rije o zadovoljstvu
enski 82,6%
spol cjenom tek dijela moguih profila, a pritom se postojeim uvjetima studiranja, distribucija
muki 17,4%
najee u redukciji njihova broja oslanja na prikazana na slici 1. otkriva kako meu an-
Zagreb 50,3% ortogonalni dizajn. ketiranim studentima prevladavaju oni koji
prebivalite su zadovoljni sadanjim uvjetima studiranja
izvan Zagreba 49,7%
Rije je o postupku koji reducira broj profila (40%), nezadovoljnih je oko 33%, a oko 26%
zainteresiranost za da 30,1% vodei pritom rauna o nepovezanosti obi-
smjetaj u kampusu
ispitanika izjavilo je kako nisu ni zadovoljni
Borongaj ne 69,9% ljeja i njihovih modaliteta, osiguravajui ni nezadovoljni. Sve u svemu, injenica da
javnim prijevozom 81,4%
tako da na ocjenu jednog obiljeja ne utjee treina ispitanika sadanju razinu ureenja
ocjena nekog drugog. Oslanjajui se na spo- smatra neadekvatnom (a tu je i etvrtina ispi-
najei nain osobnim automobilom 11,5%
dolaska do menuti ortogonalni dizajn, broj profila redu- tanika koji su neodluni) svakako legitimira
kampusa biciklom 5,1% ciran je na 16, brojku koja prosjenom ispi- inicijativu da se krene u potragu za nekim
pjeice 1,9% taniku ne bi trebala stvarati preveliko op- boljim prostornim rjeenjem koje bi bilo za-
tereenje.22 dovoljavajue za vei broj korisnika.
Nain prezentiranja hipotetskih modela bio Evaluacija preferencije prema pojedinim
Tabl. IV. Zainteresiranost za smjetaj je verbalan opis modela. Kao metoda evalua- obiljejima i njihovim modalitetima - Kada
u kampusu Borongaj s obzirom na prebivalite
ispitanika cije hipotetskih modela koritena je bipolar- je rije o osnovnim nalazima ove conjoint ana-
Table IV Interest for on-campus na skala od 11 ocjena u rasponu od -5 (izrazi- lize, u prvom redu valja istaknuti generalnu
accommodation relating to the examinees places to neprihvatljivo) do 5 (izrazito prihvatljivo), strukturu preferencija prema moguim na-
of residence inima prostornog preureenja sveuilinog
to se onda reflektiralo i na odabir postupka
zainteresiranost prebivalite: analize preferencija. Naime, u sluaju korite-
za smjetaj: izvan Zagreba Zagreb
nja skala najee se preferencije analiziraju
linearnom regresijom. Obrada prikupljenih 22 U anketnom upitniku ispitanici su ocjenjivali ukupno
da 48,7% 11,7% 18 modela preureenja sveuilinog kampusa Borongaj,
podataka (ali i redukcija profila pomou orto- naime pridodana su jo dva dodatna modela, to je stan-
ne 51,3% 88,3% gonalnog dizajna) obavljena je u programu dardna procedura u conjoint analizi koja omoguava nak-
PASW 18. nadnu validaciju cijelog postupka.
Znanstveni prilozi | Scientific Papers Sveuilini kampus Borongaj u Zagrebu G.-M. MILETI, A. MIETI 412-423 18[2010] 2[40] PROSTOR 419

kampusa Borongaj. Pritom je za interpreta-

Tabl. V. Struktura preferencije modaliteta
ciju rezultata korisno vidjeti koliko pojedino Table V Structure of modality preferences
obiljeje utjee na ukupnu ocjenu o (ne)pri-
hvatljivosti naina prostornog preureenja, obiljeja modaliteti
djelomine standardna
vrijednosti pogreka
tj. kakvi se odnosi uspostavljaju meu obi-
ljejima prilikom artikulacije ukupne prefe- centralizirano, u vidu mall-a koji bi na jednome mjestu okupljao
smjetaj javnih 0,159 0,077
predviene sadraje
rencije. A koliko pojedino obiljeje utjee na sadraja (multimedijal-
na dvorana, sredinja ratrkano, po cijelom kampusu -0,282 0,09
ukupnu preferenciju, dade se iitati iz po- biblioteka, trgovine,
datka o poeljnosti pojedinog modaliteta, to- kafii) javni sadraji pruaju se linearno cjelokupnom duinom kampusa
0,122 0,09
(poput glavne gradske trgovako-poslovne ulice, korza)
nije iz veliine raspona koji se uspostavlja
samo pjeaci i bicikli -0,381 0,077
izmeu najvee i najmanje poeljnosti moda-
liteta unutar konkretnog obiljeja. Poeljnost organizacija prometa organizirani prijevoz od glavnog ulaza do zgrada fakulteta 0,49 0,09
unutar kampusa
modaliteta izraava se kroz tzv. djelomine individualni automobilski promet unutar kampusa
-0,109 0,09
bez ogranienja za korisnike
vrijednosti, do kojih se dolo preko linearne
regresije, pri emu djelomine vrijednosti po- dominantan element
urbane strukture visoke razine prepoznatljivosti
-0,523 0,058
(zgrade se istiu i dominiraju prostorom)
kazuju koliki je doprinos pojedinog modalite- vizure kampusa
ta varijaciji preferencije. Pokazatelj koji nam zone zelenila i rekreacije (dominira tematski park i jezera, perivoji) 0,523 0,058
otkriva relativan utjecaj pojedinog obiljeja odnos prema
ruenje starih objekata i formiranje potpuno novog stila -0,186 0,058
na ukupnu ocjenu preferencije jest tzv. faktor postojeoj arhitekturi zadravanje samo najvrjednijih objekata iz prethodne namjene
0,186 0,058
vanosti, a on je jednak rasponu izmeu po- uz izgradnju novih
eljnosti modaliteta (odnosno djelominih vri- svi su paviljoni smjeteni na jednome mjestu u mirnomu
0,31 0,077
i idilinome stambenom susjedstvu
jednosti) unutar jednog obiljeja podijelje-
nim sa sumom raspona kod svih obiljeja i organizacija naselja za smjetaj studenata razdvojena su i locirana uz matine
-0,321 0,09
studentskog smjetaja grupe fakulteta
onda pomnoenim sa 100 kako bi se dobili
formirane su mree stanovanja po cijelom kampusa, sastavljene
postotci.23 Pritom obiljeja s veim rasponom od stambenih zgrada, javnih sadraja i zelenih povrina
0,011 0,09
poeljnosti modaliteta imaju znaajniju ulo-
objektima i sadrajima u kampusu mogu se koristiti samo studenti
gu u ukupnoj ocjeni (ne)prihvatljivosti. odnos sa susjedstvom i profesori, ostali graani nemaju pristup
-0,04 0,058

Dakle, struktura preferencije na razini moda- objekti i sadraji u kampusu namijenjeni su svim graanima 0,04 0,058
liteta jest prva nepoznanica koju treba ra- KONSTANTA 6,956 0,067
zotkriti kako bi se moglo interpretirati utjecaj
nekog obiljeja na ukupnu preferenciju. Os-
novni podatci o modalitetima testiranim u
girana modaliteta relativno malena, dok je
ovom istraivanju prikazani su u Tabl. V.
kod treeg razlika bila neto izraenija.
U tablici su prikazane prosjene djelomine
Drugo obiljeje bilo je usmjereno na promet-
vrijednosti i standardne pogreke za sve mo-
no pitanje, odnosno problem naina organizi-
dalitete te prosjena regresijska konstanta
ranja prijevoza unutar kampusa. I kod ovoga
koja e se koristiti u procjeni poeljnosti kon-
obiljeja ispitanicima su bila ponuena tri
kretnih rjeenja. U nastavku e se analizirati
modaliteta; prvi je predviao da se prometo-
djelomine vrijednosti kako bi se dobio uvid
vanje unutar kampusa svede samo na pje-
u strukturu preferencije na razini modaliteta.
aenje i bicikle, drugi modalitet predvia
Prvo obiljeje koje se postavilo pred ispita-
koritenje organiziranoga javnog prijevoza
nike bavilo se problemom organizacije pro-
od glavnog ulaza do zgrada fakulteta, a trei
stora, konkretno smjetaja javnih sadraja
doputa individualan automobilski promet
poput multimedijalne dvorane, sredinje bi-
unutar kampusa bez ogranienja za korisni-
blioteke, trgovina ili kafia. Ponuena su tri
ke. Nalazi dobiveni anketnim upitnikom po-
rjeenja: centralizirano (u vidu mall-a koji bi
kazuju kako je u prosjeku ispitanicima naj-
na jednome mjestu okupljao predviene sadr-
prihvatljivija bila varijanta s organiziranim
aje), ratrkano (po cijelom kampusu) i linear-
prijevozom do zgrada fakulteta, zatim slijedi
no pruanje cjelokupnom duinom kampusa
varijanta koja doputa individualan automo-
(poput glavne gradske trgovako-poslovne
bilski promet korisnicima, a najmanje zanim-
ulice, korza). Analiza je pokazala da je ispita-
ljiva varijanta bila bi reduciranje pokretljivo-
nicima u prosjeku najprihvatljivija varijanta
sti samo na koritenje bicikla ili pjeaenje.
bila centralizirano rjeenje, zatim linearno, a
najmanje prihvatljivo bilo je rjeenje koje je Kroz tree obiljeje problematiziralo se pi-
predvialo da se sadraji pojave ratrkano po tanje prevladavajueg elementa vizure kam-
cijelom kampusu; pri emu treba naglasiti pusa kao njegove svojevrsne simbolike od-
kako je prosjena razlika meu prva dva ran- rednice. Ispitanicima je dano da biraju izmeu
dvije varijante; jedna predvia da kampusom
dominiraju urbane strukture (u prvome redu
23 Ovdje treba napomenuti kako radi preciznosti kada zgrade) visoke razine prepoznatljivosti, a
se govori o vanosti obiljeja za neku grupu ispitanika fak-
tor vanosti ne rauna se na osnovi prosjenih djelominih
druga da dominantan element vizure budu
vrijednosti za cijelu grupu, nego direktno za svakog ispita- zone zelenila i rekreacije (poput tematskih
nika, a onda se u sljedeem koraku rauna njihov prosjek. parkova, jezera i perivoja). Dobiveni podatci
420 PROSTOR 2[40] 18[2010] 412-423 G.-M. MILETI, A. MIETI Sveuilini kampus Borongaj u Zagrebu
Sl. 2. Stupanj zadovoljstva postojeim uvjetima pokazuju da je u prosjeku ispitanicima znat-
studiranja u kampusu Borongaj no zanimljivija varijanta koja predvia da
Fig. 2 Degree of satisfaction with the existing
kampus bude prepoznatljiv po zelenom pro-
studying conditions on Borongaj Campus
storu u kojem elementi kultivirane prirode
imaju vano mjesto.
Sa sljedeim obiljejem pokualo se propitati
stajalita ispitanika prema funkcionalnosti
postojee arhitekture. Od ispitanika se trailo
da ocijene prihvatljivost dvaju modaliteta ko-
jima se indirektno vrjednuje postojee stanje;
jedan je predlagao odmak od prolosti kroz
ruenje svih zateenih objekata i formiranje
potpuno novog stila, dok je drugi predviao
djelominu konzervaciju u vidu zadravanja
najvrjednijih objekata iz prethodne namjene,
jasno uz izgradnju novih. Analiza je pokazala
da je ispitanicima blia varijanta koja zagova-
ra zadravanje poveznice s prolou, dakle
varijanta koja predvia ouvanje najvrjednije
arhitekture.
Peto obiljeje bavilo se jo jednim vanim
segmentom budue organizacije prostora, a
to je pitanje smjetaja studenata prilikom
njihova boravka u kampusu. Sljedee tri va-
rijante bile su ukljuene u prosudbu: 1) svi su
paviljoni smjeteni na jednome mjestu u mir-
nomu i idilinomu stambenom susjedstvu; 2)
objekti za smjetaj studenata razdvojeni su i
locirani uz matine grupe fakulteta; 3) formi-
rane su mree stanovanja po cijelom kam-
pusu, sastavljene od stambenih zgrada, jav-
nih sadraja i zelenih povrina. Ocjene po-
kazuju da je ispitanicima najinteresantnija
Tabl. VI. Korelacije izmeu predvienih i opaenih
klasina varijanta koja predvia centralizira-
preferencija
nu funkciju stanovanja u za to prilagoenom
Table VI Correlations between anticipated
and observed preferences okruenju, na drugome je mjestu opcija s for-
miranjem nekoliko razdvojenih manjih mrea
koeficijent P
stanovanja, dok je razdvajanje objekata za
Pearsonov R ,982 ,000
stanovanje i njihovo vezanje za matine fa-
Kendallov tau ,883 ,000 kultete najmanje prihvatljivo.
Kendallov tau za
1,000 Posljednje obiljeje usredotoeno je na pro-
dodatne modele
blem komunikacije sa irom urbanom sredi-
Znanstveni prilozi | Scientific Papers
nom u kojoj se kampus nalazi. Na ocjenjivanje
su ponuene dvije opcije za ureenje kampu-
sa: 1) objektima i sadrajima u kampusu
mogu se koristiti samo studenti i profesori, a
ostali graani nemaju pristup, te 2) objekti i
sadraji u kampusu namijenjeni su svim gra-
anima. Drugim rijeima, kampus je mogue
organizirati kao neko ekskluzivno mjesto na-
mijenjeno samo akademskoj zajednici ili kao
prostor otvoren za sve koji su zainteresirani
za njegove sadraje. Analiza je pokazala da je
u prosjeku ispitanicima neto prihvatljivija
varijanta otvorenosti kampusa. Ali treba na-
glasiti kako je razlika izmeu dviju ponuenih
opcija relativno malena, to upuuje ili na ire-
levantnost spomenutog kriterija ili pak na
moguu polarizaciju meu ispitanicima. De-
taljniji uvid u prikupljene podatke otkriva da
je rije o ovomu drugom - naime, analiza in-
dividualnih preferencija pokazala je kako su
se ispitanici gotovo ravnomjerno podijelili
izmeu dviju ponuenih varijanti.24
to se pak tie relativnog utjecaja pojedinih
obiljeja na ukupnu preferenciju prema nainu
buduega prostornog preureenja sveuili-
nog kampusa Borongaj, na sljedeoj slici pri-
kazani su prosjeni faktori vanosti koji nam
govore koliko su ispitanicima vani pojedini
segmenti preobrazbe prilikom promiljanja o
(ne)poeljnosti izgleda buduega kampusa.
Prikazana distribucija upuuje na to da je is-
pitanicima prilikom promiljanja naina pro-
stornog preureenja kampusa Borongaj od
ponuenih obiljeja najvanije pitanje organi-
zacije prometa u kampusu. To obiljeje ima
prosjenu relativnu vanost od 23,6%. Na dru-
gome mjestu po razini utjecaja na preferenciju
s faktorom vanosti od 19% jest pitanje
smjetanja javnih sadraja unutar kampusa.
Sljedea tri obiljeja po vanosti imaju podjed-
nak utjecaj na preferenciju, rije je o organiza-
ciji studentskog smjetaja, odnosu sa susjed-
stvom i dominantnoj vizuri kampusa, a faktor
vanosti kree im se izmeu 15,5% i 16,9%.
Najmanje vanim kriterijem prilikom izraa-
vanja prihvatljivosti moguih modela preo-
brazbe kampusa Borongaj pokazao se odnos
prema postojeoj arhitekturi, on je u toj ocjeni
prosjeno sudjelovao s tek 9%.
Ocjena poeljnosti konkretnih rjeenja -
Identificiranje stupnja poeljnosti konkretnih
rjeenja, tonije izdvajanje najprihvatljivijeg
(i onoga najmanje prihvatljivog), naznaen je
kao drugi cilj empirijskog istraivanja. U Tabl.
VI. izneseni su koeficijenti korelacije koji nam
govore o stupnju povezanosti izmeu pred-
vienih i opaenih preferencija te o poveza-
24 Individualne djelomine vrijednosti kod obiljeja od-
nosi sa susjedstvom pokazuju da 51,3% ispitanika prefe-
rira otvorenost kampusa, dok ih je 48,7% sklonije vidjeti
kampus kao ekskluzivan akademski prostor.
25 mit, Vrani, 2009.
Znanstveni prilozi | Scientific Papers Sveuilini kampus Borongaj u Zagrebu G.-M. MILETI, A. MIETI 412-423 18[2010] 2[40] PROSTOR 421

nosti s opaenim preferencijama za dva do-

datna modela koja su i uvedena u istraivanje
samo za potrebe validacije. Svi pokazatelji
upuuju na visok stupanj valjanosti identifici-
ranog obrasca po kojem se konstruira prefe-
rencija meu ispitanicima.
Kako je ve naglaeno, conjoint analiza do-
puta i procjenu poeljnosti modela koji nisu
dani na ocjenu ispitanicima, i to na temelju
identificirane djelomine vrijednosti te pro-
sjene regresijske konstante. Formula za iz-
raun procjene poeljnosti ima ovaj oblik:
ukupna poeljnost jednaka je zbroju kon-
stante s djelominim vrijednostima za oda-
brane modalitete. Na osnovi ve prije iznese-
nih djelominih vrijednosti mogu se posloiti
kombinacije modaliteta za onaj najprihvatlji-
viji i za onaj najmanje prihvatljiv model pre-
ureenja, a prethodno spomenuta formula
omoguava predvianje prosjene ocjene tih
rjeenja. Koja su to rjeenja i o kojim je ocje-
nama rije, razvidno je iz Tabl. VII.
U ovoj su tablici prikazane i predviene vje-
rojatnosti odabira za dva modela prostornog
preureenja kampusa. Rije je o tzv. maksi-
malnoj poeljnosti, a ona odreuje vjerojat-
nost odabira pojedinog rjeenja kroz omjer
broja ispitanika predvienih da e izabrati
konkretan model kao najprihvatljiviji i ukup- nosno konkretno istraiti koja obiljeja i mo- Sl. 3. imbenici vanosti pojedinih obiljeja
nog broja ispitanika. Imajui u vidu najpri- daliteti vie, a koji manje utjeu na ukupnu Fig. 3 Importance factors of particular features
hvatljivije i najmanje prihvatljivo rjeenje, s ocjenu o prihvatljivosti nekog modela pre-
obzirom na iskazane preferencije, ovaj prvi ureenja kampusa Borongaj. Za ovu priliku u
(najprihvatljiviji) bio bi vjerojatniji izbor za analizu je ukljueno est obiljeja (smjetaj
osam puta vie ispitanika, tonije - odabralo javnih sadraja, organizacija prometa, domi-
bi ga 88,5% ispitanika, dok bi drugo rjeenje nantan element vizure, odnos prema posto-
(ono najmanje prihvatljivo) u ponuenoj jeoj arhitekturi, organizacija studentskog
dvojbi bilo prihvatljivo za 11,5% ispitanika. smjetaja, odnos sa susjedstvom) s ukupno
15 modaliteta, a pritom je kao osnovni izvor
ZAKLJUNI OSVRT za odabir obiljeja i modaliteta posluio zbor-
nik sa studentskim radovima na temu urbani-
CONCLUDING REMARKS stiki plan preureenja predjela Borongaj.25
Preobrazba bive vojarne na Borongaju u
sveuilini kampus planirana je u dvije faze; Tabl. VII. Najprihvatljiviji i najmanje prihvatljiv model preureenja
prva faza (koja je i ostvarena) predviala je Table VII Most and least acceptable model of reconstruction
minimalne intervencije u prostoru na nain NAJPRIHVATLJIVIJI MODEL NAJMANJE PRIHVATLJIV MODEL
da se zateene graevine adaptiraju i prila- smjetaj javnih sadraja centralizirano, u vidu mall-a koji bi na
gode potrebama okvirno 5000 studenata i (multimedijalna dvorana, sredinja jednome mjestu okupljao predviene ratrkano, po cijelom kampusu
akademskog osoblja, dok je u drugoj fazi biblioteka, trgovine, kafii) sadraje

(koja jo nije na vidiku) planiran znatniji urba-
nistiko-arhitektonski zahvat i izgradnja sadr-
aja za vie desetaka tisua studenata, na-
stavnika i istraivaa. Nalaz empirijskog istra-
ivanja, provedenog na prigodnom uzorku
studenata (N=156) koji imaju iskustvo borav-
ka u tom prostoru, pokazuje kako je prva faza
naila na relativno pozitivnu recepciju kod
znatnog broja ispitanika, uz napomenu o po-
stojanju znaajnog broja neodlunih prilikom
ocjenjivanja sadanjih uvjeta studiranja na
kampusu Borongaj.
Prvi je cilj bio analiza osnovnog obrasca po
kojem ispitanici strukturiraju preferencije, od-
organizacija prometa unutar kampusa
dominantan element vizure kampusa
odnos prema postojeoj arhitekturi
organizacija studentskog smjetaja
odnos sa susjedstvom
M 8,665
vjerojatnost odabira
organizirani prijevoz od glavnog ulaza
do zgrada fakulteta
zone zelenila i rekreacije (dominira
tematski park i jezera, perivoji)
zadravanje samo najvrjednijih objekata ruenje starih objekata i formiranje
iz prethodne namjene uz izgradnju novih potpuno novog stila
svi su paviljoni smjeteni na jednome
mjestu u mirnomu i idilinomu
stambenom susjedstvu
objekti i sadraji u kampusu namijenjeni
su svim graanima
88,5%
samo pjeaci i bicikli
urbane strukture visoke razine
prepoznatljivosti (zgrade se istiu
i dominiraju prostorom)
naselja za smjetaj studenata
razdvojena su i locirana uz matine
grupe fakulteta
objektima i sadrajima u kampusu
mogu se koristiti samo studenti i
profesori, ostali graani nemaju pristup
5,224
11,5%
422 PROSTOR 2[40] 18[2010] 412-423 G.-M. MILETI, A. MIETI Sveuilini kampus Borongaj u Zagrebu
Rezultati conjoint analize otkrivaju da su ispi-
tanici prilikom donoenja ocjene o (ne)pri-
hvatljivosti pojedinog rjeenja najvie vodili
rauna o nainu organiziranja prometa unu-
tar kampusa i o smjetaju javnih sadraja,
dok je najmanje utjecaja na ocjenu imao
mogui odnos prema postojeoj arhitekturi.
Imajui u vidu ovu strukturu i identificiranu
preferenciju prema konkretnim modalitetima,
kao najpoeljniji model preureenja kampu-
sa iskristaliziralo se rjeenje koje smjetaj
javnih sadraja organizira centralizirano (u
vidu mall-a koji bi na jednome mjestu okup-
ljao predviene sadraje), zatim predvia or-
ganizirani javni prijevoz od glavnog ulaza do
zgrada fakulteta.
Prema ovome rjeenju vizurom kampusa do-
miniraju zone zelenila i rekreacije, ali pritom
ostaju neke od najvrjednijih zgrada iz pret-
hodne namjene. Ovo rjeenje predvia stu-
dentski smjetaj na jednome mjestu u mirno-
mu i idilinomu stambenom susjedstvu te
otvorenost kampusa za sve one potencijalne
korisnike koji su zainteresirani za njegove
sadraje. Ovi nalazi upuuju na sukladnost
stajalita korisnika s opeprihvaenim nae-
lima po kojima se danas nastoje provoditi
brownfield projekti, istiui ve spomenute
zahtjeve za tri tipa odgovornosti: ekolokom,
ekonomskom i socio-kulturnom. Time se po-
tvruje vanost ukljuivanja korisnike per-
spektive u promiljanje urbanistikih i pro-
stornih rjeenja kao svojevrsnog podsjet-
nika na vanost socijalne i ekoloke odr-
ivosti prostora u kojima ivimo.
Conjoint analiza potvrdila se primjerenom
metodom za detektiranje osnovne strukture
preferencija prema moguim rjeenjima pro-
stornog preureenja, ali, to je takoer vano,
i za modeliranje optimalnih karakteristika
toga prostora, optimalnih u smislu da budu
prihvatljivije to irem krugu potenciranih
korisnika.
Literatura
Bibliography
1. Alriksson, S.; berg, T. (2008.), Conjoint
Analysis for Environmental Evaluation: A Re-
view of Methods and Applications, Environ-
mental Science & Pollution Research, 15 (3):
244-257, Heidelberg
2. Bagaeen, S. G. (2006.), Redeveloping Former
Military Sites: Competitiveness, Urban Sustai-
nability and Public Participation, Cities, 23
(5): 339-352, Amsterdam
3. De Sousa, C. A. (2003.), Turning Brownfields
into Green Space in the City of Toronto, Land-
scape and Urban Planning, 62: 181-198, Oxford
4. Ferber, U.; Grimski, D.; Millar, K.; Nathanail,
P. (2006.), Sustainable Brownfield Regenera-
tion: CABERNET Network Report, University of
Nottingham
5. Ganser, R.; Williams, K. (2007.), Brownfield
Development: Are We Using the Right Targets?
Evidence from England and Germany, European
Planning Studies, 15 (5): 603-622, Abingdon
6. Green, P.; Srinivasan, T. N. (1978.), Conjoint
Analysis in Consumer Research: Issues and Out-
look, Journal of Consumer Research, 5 (10):
3-12, Chicago
7. Gustafsson, A.; Herrmann, A.; Huber, F.
(2007.), Conjoint Analysis as an Instrument of
Market Research Practice, u: Conjoint Measure-
ment: Methods and Applications [ur. Gustaf-
sson, A.; Herrmann, A.; Huber, F.], Springer:
3-30, Berlin, Heidelberg, New York
8. Haaijer, R.; Wedel, M. (2007.), Conjoint Choice
Experiments: General Characteristics and Alter-
native Model Specifications, u: Conjoint Measu-
rement: Methods and Applications [ur. Gu-
stafsson, A.; Herrmann, A.; Huber, F.], Sprin-
ger: 199-230, Berlin, Heidelberg, New York
9. Hair, J. F. Jr.; Black, W. C.; Babin, B. J.; Ander-
son, R. E. (2009.), Multivariate Data Analysis,
Prentice Hall, Apper Saddler River
10. Hauser, J.; Rao, V. (2005.), Conjoint Analysis,
Related Modeling, and Applications, u: Market
Research and Modeling: Progress and Pros-
pects: A Tribute to Paul E. Green [ur. Wind, Y.;
Green P. E.], Springer: 141-168, New York
11. Huber, J. (2005.), Conjoint Analysis: How We
Got Here and Where We Are (An Update), Re-
search Paper Series, Sawtooth Software [http://
www.sawtoothsoftware.com/download/tech-
pap/howwegot2.pdf /26.5.2010./]
Znanstveni prilozi | Scientific Papers
12. Kim, G.; Kim, A.; Sohn, S. Y. (2009.), Conjoint
Analysis for Luxury Brand Outlet Malls in Korea
with Consideration of Customer Lifetime Value,
Expert Systems with Applications, 36: 922-
932, Oxford
13. Lukban, A. (1997.), Discrete Choice Modelling in
Conjoint Analysis, Department of Maththema-
tics and Statistics McGill University, disertacija,
Montreal
14. Massiani, J.; Rosato, P. (2008.), Using Conjoint
Analysis to Investigate Preferences of Inhabi-
tants for the Future of a Greyfield Area: an Appli-
cation to the Old Port in Trieste, European
Transport / Trasporti Europei, 39: 59-81, Trst
15. Orme, B. (2002.), Formulating Attributes and
Levels in Conjoint Analysis, Research Paper Se-
ries, Sawtooth Software [http://www.sawtooth-
software.com/download/techpap/formatt.pdf
/26.5.2010./]
16. Timmermans, H. J. P.; Molin, E. J. E. (2009.),
Dealing with Increased Complexity in Conjoint
Experiments: Background and Overview of Al-
ternate Approaches, Transport Reviews, 29
(5): 557-567, Abingdon
17. Vassiliadis, C. A.; Mylonakis, J. (2007.), Deve-
loping New Ski Tourism Destinations Marketing
with the Use of Conjoint Analysis, European
Journal of Scientific Research, 17 (1): 117-128,
London
18. Wedding, G. C.; Crawford-Brown, D. (2007.),
Measuring Site-Level Success in Brownfield Re-
developments: A Focus on Sustainability and
Green Building, Journal of Environmental Ma-
nagement, 85: 483-495, Amsterdam
19. *** (2006.), Dugoroni plan razvoja Oruanih
snaga Republike Hrvatske 2006.-2015., Mini-
starstvo obrane Republike Hrvatske, http://arhi-
va.morh.hr/katalog/documents/dpr_final.pdf
[1.6. 2010.]
20. *** (2009.), Urbanistiko planiranje 3 i 4 : Tro-
mostovlje i Borongaj u Zagrebu: izbor student-
skih radova akademske godine 2007./2009. =
Urban planning 3 and 4: The area of Three
Bridges and Borongaj in Zagreb: selected stu-
dents projects of 2007-2008 academic year
[ur. mit, K.; Vrani, D.], Sveuilite u Zagre-
bu, Arhitektonski fakultet, Katedra za urbani-
zam, prostorno planiranje i pejsanu arhitektu-
ru, Zagreb
Izvori
Sources
Izvori ilustracija i tablica
Illustration and Table Sources
Sl. 1.-3. Autori
Tabl. I.-VII. Autori
Znanstveni prilozi | Scientific Papers
Saetak
Summary
University Campus Borongaj in Zagreb
Application of Conjoint Analysis
Giving a new life and use to the existing buildings,
spaces and urban complexes has become frequent
practice in contemporary cities and towns. These
redevelopment strategies can be seen as a recy-
cling of sites and properties which mostly occurs in
desolate and decayed urban sites that have been
abandoned due to a loss of their original purpose.
Such reinvestment into and renovation of deserted
properties are called brownfield projects in the
professional literature. Although renovation is not
exclusively tied to any specific type of projects, it is
most frequently carried out in industrial zones and
military facilities. Revitalization of such buildings
and complexes is a task which has to meet the re-
quirements of ecological, economic and social sus-
tainability. In order to fulfill such requirements suc-
cessfully, it is important to include in the planning
of such projects users perspective as well. This pa-
per is based on the application of the conjoint
analysis in spatial planning in the case of rede-
velopment project of Borongaj Campus. Although
Croatian experiences in brownfield projects are not
abundant, there is an increasing number of cases
in which military barracks have been given to the
local community for various uses, such as educa-
tional, social or cultural. This topic can therefore
soon be expected to involve an increasing number
of Croatian professionals. The focus of this paper is
the complex of former army barracks in Borongaj
which comprise an approximately 90 ha-large area
in the eastern part of Zagreb. The barracks have
been renovated and adapted to civilian use. The
biggest part of the complex has been used by Za-
greb University. Functional conversion of the com-
plex has been conducted in two stages. The first
stage included adaptation of nine buildings in Bo-
rongaj into university facilities. In the academic
year of 2007/2008 the buildings served as classes
for 4500 students and as offices for 200 professors
from three Zagreb faculties. The second stage,
which is currently being planned, envisages con-
struction of facilities which will be in everyday use
by 20000 to 35000 students. This stage also com-
prises plans for the provision of accommodation
for 10000 students and 2000 to 3000 lecturers and
researchers. The first half of 2010 did not see any
Biografije
Biographies
Dr.sc. GERAN-MARKO MILETI diplomirao je socio-
logiju i kroatologiju na Hrvatskim studijima Sveu-
ilita u Zagrebu 2000. godine, a magistrirao (2005.)
i doktorirao (2009.) sociologiju na Filozofskom
fakultetu Sveuilita u Zagrebu. Od 2001. godine
zaposlen je u Institutu drutvenih znanosti Ivo
Pilar.
Dr.sc. ANKA MIETI, sociologinja, via je znanstve-
na suradnica u Institutu drutvenih znanosti Ivo
Pilar. Posebno joj je podruje interesa urbana so-
ciologija. Objavila je knjigu Gradski rituali te
etrdesetak znanstvenih i strunih radova.
Sveuilini kampus Borongaj u Zagrebu G.-M. MILETI, A. MIETI 412-423 18[2010] 2[40]
specific redevelopment plans and an architectural
and urban design competition is yet to be held. The
main aim of this analysis is to identify aspirations
of potential users which could provide a framework
for a socially sustainable planning. The procedure
includes quantification of examinees preferences
and three important questions to which conjoint
analysis can provide answers: 1) analysis of a rela-
tive importance of certain features and their mo-
dalities by which the most important feature in us-
ers view is determined; 2) complete desirability of
a comprehensive solution; 3) possible identifica-
tion of differences in users preferences and analy-
sis of differences in preferences relative to individ-
ual characteristics of users. The examinees were in
this research offered six models of the future cam-
pus. The models were based on the collection of
students projects created on the topic of urban
development plan for Borongaj. The projects were
part of a student assignment required for the cour-
se in Urban Planning 4 held at the Faculty of Archi-
tecture in Zagreb in the academic year of 2007/
2008. An analysis of 16 works identified ten essen-
tial features with different modalities which could
be interesting for users. In the next step of the re-
search, the ten features were reduced to six, an
optimal number for the purposes of a traditional
conjoint analysis. These features included: 1) pub-
lic facilities within the campus boundaries; 2) or-
ganisation of traffic within on the campus; 3) domi-
nant elements in the vista of the campus; 4) rela-
tionship to the existing architecture on the campus;
5) organisation of on-campus accommodation and
6) relationship with the neighbourhood - interac-
tion between the campus and the wider urban en-
vironment. Each feature was offered with three
modalities, that is, possible answers.
The survey was conducted in April and May 2010
on 156 students (examinees) who attended classes
at Zagreb University Campus in Borongaj. The stu-
dents studied sociology, psychology, communica-
tion science, and history at the University Centre
for Croatian Studies in Zagreb. The models were
presented to the examinees in the form of verbal
descriptions, and a bipolar scale of 11 marks rang-
ing from 5- (extremely unacceptable) to 5 (extre-
GERAN-MARKO MILETI, PhD, graduated Sociology
and Croatian Culture from the University Centre for
Croatian Studies in Zagreb in 2000 and obtained
his MA (2005) and PhD (2009) in sociology at the
Faculty of Humanities and Social Sciences, Zagreb
University. Since 2001 he has been employed at
the Ivo Pilar Institute of Social Sciences.
ANKA MIETI, PhD, is a sociologist, currently em-
ployed at the Ivo Pilar Institute of Social Sciences.
Her scientific interest includes urban sociology.
She has published the book City Rituals and about
forty scientific and professional papers.
PROSTOR 423
mely acceptable) was used as a method for evalu-
ating the hypothetical models. Orthogonal design
was used for the reduction of profiles and PASW 18
programme was used for the statistical analysis of
data.
The structure of preferences in relation to the mo-
dalities shows that the most acceptable options
are the following: centralized position of public fa-
cilities, organized public transportation which
could connect sites on the campus, dominant green
vista as a visual identity of the space, preserva-
tion of significant architecture, centralized housing
within the campus boundaries. The examinees
views on whether the campus should be open to
the public or keep its exclusively academic role
were evenly matched.
The evaluation of the preferences according to cer-
tain features reveals differences in the importance
of specific features expressed though the degrees
of their acceptability. This information also shows
the influence of a specific feature on the accept-
ance of models in general. The importance factors
of specific features show that the examinees con-
sidered the most important issue related to spatial
rearrangement of Borongaj Campus to be the or-
ganisation of traffic (importance factor 23.6%)
which was followed by the location of public facili-
ties on the campus (importance factor 19%). The
importance factors of other three features, namely,
on campus accommodation, relationship to the
neighbourhood and dominant vista of the campus,
range from 15.5% to 16%. The least important fea-
ture of the possible transformation models for Bo-
rongaj was the relationship to the existing architec-
ture (importance factor 9%). The basic research
results show that pronounced preferences of the
users of Borongaj Campus affirm the importance of
principles which are taken into consideration by
brownfield projects, primarily in relation to social
and ecological sustainability of redevelopment pro-
jects in urban spaces.
The research validated the conjoint analysis as an
appropriate tool for sociological analysis which
can be used in urban space research, especially in
relation to spatial and urban planning which takes
into consideration users perspective.
GERAN-MARKO MILETI
ANKA MIETI
PROSTOR
18 [2010] 2 [40]
ZNANSTVENI ASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM
A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING

POSEBNI OTISAK / SEPARAT OFFPRINT

Znanstveni prilozi Scientific Papers

268-287 Nenad Lipovac The Rise and Decline of North American Uspon i pad sjevernoamerikih
Prehistoric Settlements prapovijesnih naseobina
A Search for the Meaning of Habitat Patterns Oblici naselja i struktura amerikog
and Structures in the Southeast jugoistoka

Izvorni znanstveni lanak Original Scientific Paper

UDC 711.423:903.3 (73) UDK 711.423:903.3 (73)

SVEUILITE U ZAGREBU, ARHITEKTONSKI FAKULTET

UNIVERSITY OF ZAGREB, FACULTY OF ARCHITECTURE
ISSN 1330-0652 
CODEN PORREV
UDK | UDC 71/72
18 [2010] 2 [40]
267-516
7-12 [2010]