Nasa Skola

CRNA GORA
ZAVOD ZA KOLSTVO
NAA KOLA
Neki aspekti savremenog kurikuluma
Podgorica,
2014.
NAA KOLA
Izdava: Zavod za kolstvo
Urednik: Pavle Goranovi
Publikaciju priredile: Nevena abrilo, Nataa Peri, Danijela ilas
Lektura: Danijela ilas
Dizajn: OBOD ad Cetinje
tampa: OBOD" ad Cetinje
Tira: 500 primjeraka
Podgorica 2014.
CIP
,
ISBN 978-9940-24-055-4
COBISS.CG-ID 26371600
Zavod za kolstvo
2
Sadraj
PRIPREMA JEZIKIH TESTOVA U SKLADU SA ZAJEDNIKIM EVROPSKIM NIVOIMA

ZNANJA: PROMOVISANJE OBEZBJEIVANJA KVALITETA I MOBILNOSTI .......................... 7
O RELANG inicijativi .............................................................................................. 7
Zajedniki evropski referentni okvir za ive jezike ............................................ 8
Modeli upotrebe jezika i kompetencije ............................................................. 10
Validnost .............................................................................................................. 15
Pouzdanost........................................................................................................... 17
Pravinost ............................................................................................................ 19
Etika pitanja ....................................................................................................... 19
Proces izrade testa .............................................................................................. 20
Izrada testova ...................................................................................................... 21
Organizacija izrade testa..................................................................................... 24
Bodovanje, ocjenjivanje i saoptavanje rezultata ............................................. 26
Preporuke voditelja seminara uesnicima ........................................................ 29
PREDUZETNIKA KOLA ........................................................................................................ 33

Izazovi novih tehnologija i savremene ekonomije............................................ 34
ta je preduzetniko uenje? .............................................................................. 35
Implementacija preduzetnikog uenje kao kljune kompetencije u
crnogorskim kolama .......................................................................................... 37
Implementiranje preduzetnikog uenja .......................................................... 39
Preduzetniko obrazovanje u kurikulumu ........................................................ 41
Uspjena implementacija projekta kroz preduzetniko uenje....................... 43
Karakteristike preduzetnike kole ek lista ................................................. 45
OBRAZOVANJE ZA ODRIVI RAZVOJ ................................................................................ 48

Uvod...................................................................................................................... 48
Odrivi razvoj....................................................................................................... 48
Polazita obrazovanja za odrivi razvoj ............................................................ 49
Ciljevi Strategije obrazovanja za odrivi razvoj ................................................ 52
Obrazovanje kao kljuni faktor odrivog razvoja ............................................. 55
Razvijanje kompetencija uenika kao cilj obrazovanja za odrivi razvoj ....... 60
Zavod za kolstvo
3
NAA KOLA
Zavod za kolstvo
4
Potovani/e kolege i koleginice,
Zavod za kolstvo je priredio ovu publikaciju sa ciljem da predstavi pojedine

savremene tokove, rjeenja i iskustva u nastavnoj praksi.
Tekst Priprema jezikih testova u skladu sa zajednikim evropskim nivoima

znanja: promovisanje obezbjeivanja kvaliteta i mobilnosti (RELANG), predstavlja
osnovne principe pravinog testiranja, opisuje proces izrade testa i upuuje na
resurse koji nastavnicima mogu pomoi u pripremi jezikih testova u skladu sa
nivoima znanja definisanim u Zajednikom evropskom referentnom okviru za ive
jezike (CEFR). U Crnoj Gori je u okviru RELANG inicijative, koju su pokrenuli Savjet
Evrope i Evropska komisija, organizovan seminar na temu Izrada testova u nastavi
stranih jezika u skladu sa Zajednikim evropskim okvirom za ive jezike, u
organizaciji Zavoda za kolstvo.
Uspjeno sprovoenje preduzetnikog uenja i naina razmiljanja u kolama

podrazumijeva multisektorski pristup i blisku saradnju relevantnih partnera na
nacionalnom i lokalnom nivou, podrku i sinergiju izmeu kljunih aktera ukljuenih
u obrazovne i procese osposobljavanja. Da bi se promovisalo preduzetnitvo,
preduzetniko uenje i preduzetnika pismenost kao polazite ka preduzetnikom
drutvu, kole treba da se transformiu u otvoreno okruenje za uenje kako bi
poveale preduzetnike kapacitete uenika. Tekstom Preduzetnia kola htjeli smo
da ukaemo na znaaj, kao i na karakteristike i kompleksnost elemenata
preduzetnikog uenja u dostizanju drutva znanja, konkurentnosti i inovativnosti
to su i prioritetni ciljevi razvoja Crne Gore.
Sistemsko uvoenje odrivog razvoja u kolski sistem, jedan je od zadataka naeg

stalnog stremljenja ka unapreivanju drutva kroz savremenu obrazovnu praksu.
Usklaivanje predkolskog, osnovnog i srednjekolskog obrazovanja i vaspitanja s
ciljevima odrivog razvoja predstavlja veliku prednost, ali i izazov u stvaranju
ekoloki vrstog, socijalno pravednog i ekonomski prosperitetnog drutva. Bez
svijesti o znaaju odrivog razvoja, nema istinskog napretka drutva.
S potovanjem,
Pavle Goranovi
Zavod za kolstvo
5
NAA KOLA
Zavod za kolstvo
6
PRIPREMA JEZIKIH TESTOVA U SKLADU SA

ZAJEDNIKIM EVROPSKIM NIVOIMA ZNANJA:
PROMOVISANJE OBEZBJEIVANJA KVALITETA I
MOBILNOSTI
Prevela i priredila:
Nataa Peri
Zavod za kolstvo
O RELANG inicijativi
Evropski centar za moderne jezike Savjeta Evrope i Evropska komisija, odnosno

Generalni direktorat za obrazovanje i kulturu, potpisali su sporazum o realizaciji
aktivnosti "Inovativne metodologije i ocjenjivanje u izuavanju jezika".
U okviru ove aktivnosti realizovane su dvije inicijative, Priprema jezikih testova u
skladu sa zajednikim evropskim nivoima znanja: promovisanje obezbjeenja
kvaliteta i mobilnosti (RELANG) i Primjena ICT u nastavi jezika (ICT REV).
RELANG inicijativa je pokrenuta sa ciljem da se nadlenim institucijama i
nastavnicima prui pomo u pripremi testova u skladu sa nivoima znanja
definisanim u Zajednikom evropskom referentnom okviru za ive jezike (CEFR).
Ciljevi RELANG inicijative
Dugoroni cilj ove inicijative je da se testiranjem omogui pravino ocjenjivanje

uenika/ca, a da rezultati testiranja budu povezani sa CEFR nivoima koji moraju biti
prihvatljivi, odnosno razumljivi svima. Kao dio ove inicijative, dravama uesnicama
je ponuena radionica za rjeavanje pitanja kao to su:
Principi izrade testova i povezivanje testova sa CEFR nivoima.
Primjena ovih principa.
Praktini savjeti i vjebe.
Crna Gora je meu sedam zemalja koja su dobile mogunost da organizuju jedan
ovakav seminar. U Crnoj Gori je organizovan seminar na temu Izrada testova u
nastavi stranih jezika u skladu sa Zajednikim evropskim okvirom za ive jezike, u
organizaciji Zavoda za kolstvo.
Zavod za kolstvo
7
NAA KOLA
Uesnici seminara bili su treneri i nastavnici/ce engleskog, francuskog, italijanskog,

njemakog i ruskog jezika iz osnovnih i srednjih kola, savjetnici iz Ispitnog centra i
Zavoda za kolstvo, autori ajtema i ocjenjivai. Predavai su bili eksperti Evropskog
centra za moderne jezike, Jos Noijons i Jana Breov.
Cilj RELANG radionice je bio da se uesnici upoznaju sa kriterijumima za izradu

validnih testova u skladu sa CEFR-om kako bi se podstakla njegova praktina
primjena u uionici.
Na trodnevnoj radionici posebna panja je posveena identifikaciji i mogunostima

prilagoavanja relevantnih CEFR deskriptora na relevantnim CEFR nivoima, kao i
identifikaciji i pripremi validnih zadataka.
Zajedniki evropski referentni okvir za ive jezike
Od objavljivanja finalne verzije 2001. godine, Zajedniki evropski referentni okvir za

ive jezike konstantno je predmet interesovanja, ne samo u Evropi, ve i globalno.
Uticaj CEFR-a je premaio oekivanja, a nema sumnje da je okvir pomogao da se
podigne svijest o vanim pitanjima vezanim za uenje, nastavu i ocjenjivanje stranih
jezika. Savjet Evrope je, takoe, promovisao izradu dodatnih prirunika kojim bi se
olakala primjena CEFR-a od strane kreatora politike, nastavnika/ca, evaluatora i
drugih zainteresovanih strana.
ta je Zajedniki evropski okvir za ive jezike?
Zajedniki evropski okvir predstavlja zajedniku bazu za izradu programa,

udbenika, referenci i provjeru znanja u nastavi stranih jezika u Evropi. On iscrpno
objanjava kako treba uiti neki strani jezik za potrebe komunikacije i navodi znanja
i vjetine kojima treba ovladati radi sticanja djelotvornog jezikog izraza. Posebna
panja se posveuje kulturnom kontekstu odreenog jezika. Najzad, Zajedniki
okvir definie nivoe kompetencija/sposobnosti koje omoguavaju praenje
postignua uenja po fazama i tokom cijelog ivota. (Savjet Evrope 2001a: 1)
Jedan od ciljeva Okvira je da opie nivo znanja koji zahtijevaju postojei standardi,
testovi i ispiti, u cilju olakavanja poreenja izmeu razliitih obrazovnih sistema. U
Zavod za kolstvo
8
tu svrhu osmiljena je Opisna shema kao i Zajedniki referentni nivoi. (Savjet

Evrope 2001a: 21)
Takoe, cilj Okvira je podsticanje refleksije, komunikacije i umreavanja u oblasti
jezikog obrazovanja. S druge strane, cilj svake lokalne strategije trebalo bi da budu
specifine potrebe obrazovnog konteksta. Klju za povezivanje ova dva cilja u
koherentan sistem jeste fleksibilnost. CEFR je instrument koji nudi kategorije, nivoe
i deskriptore koji se dalje mogu spajati ili dijeliti, razraivati ili sistematizovati a da
se i dalje odnose na zajednike hijerarhijske strukture. CEFR korisnici se podstiu da
usvoje jezike aktivnosti, kompetencije i znanja koja odgovaraju njihovom lokalnom
kontekstu, ali i koja mogu da predstave kolegama u drugim obrazovnim
ustanovama i drugim zainteresovanim stranama, uenicima/cama, roditeljima i
poslodavcima.
Obuka i konsultantska podrka vezano za izradu testova polaze od dvije publikacije

Savjeta Evrope/ECMJ-a koje se bave izradom i validacijom jezikih testova u skladu
sa Zajednikim evropskim okvirom:
ALTE Prirunik za izradu testova i sprovoenje ispita.
Izrada jezikih testova u skladu sa Zajednikim evopskim okvirom za ive
jezike: Uenje, nastava, ocjenjivanje (CEFR).
Prirunik za izradu jezikih testova u skladu sa Zajednikim evopskim okvirom za

ive jezike ima za cilj:
da se pomogne organizatorima ispita da razviju, primijene i izvjetavaju o
transparentnim, praktinim procedurama da bi svoje ispite povezali sa
CEFR-om;
da se ponudi vodi koji je fokusiran na procedure za validaciju tvrdnji da je
odreeni ispit povezan sa CEFR-om.
Zavod za kolstvo
9
NAA KOLA
Modeli upotrebe jezika i kompetencije
Jezik je veoma kompleksan fenomen koji zahtijeva veliki broj razliitih vjetina i
kompetencija. Veoma je vano da se proces testiranja zapone eksplicitnim
modelom kompetencija i nainom na koji su one meusobno povezane. Takav
model ne mora predstavljati tvrdnju o tome kako su jezike kompetencije zapravo
organizovane u ljudskom mozgu, iako je i to mogue; njegova uloga je da se
identifikuju aspekti kompetencija koje su od znaaja za nas. To je polazna taka za
donoenje odluke koje aspekte upotrebe jezika ili kompetencije je potrebno
testirati, i pomae da se osigura da rezultati testova budu korektno interpretirani i
upotrebljivi. Mentalna karakteristika koju prepoznaje ovaj model naziva se crta ili
konstrukt.
CEFR model upotrebe jezika
Postoje razliiti modeli jezike kompetencije iji su autori Bachman 1990, Canale
and Swain 1981, Weir 2005.
Za potrebe Prirunika za izradu jezikih testova najrelevantniji oblik upotrebe jezika

je onaj koji promovie CEFR, kao opti oblik upotrebe i uenja jezika. Rije je o
pristupu orijentisanom na aktivnosti koji:
...podrazumijeva izvravanje radnji ostvarivanjem ukupnih optih sposobnosti, a

pogotovo ostvarivanjem kompetencije jezikog komuniciranja svakog pojedinca ili
drutvene grupe. Te sposobnosti se potvruju u razliitim kontekstima i uslovima
prevazilaenjem odreenih ogranienja, ostvarivanjem jezikih aktivnosti koje
omoguavaju obradu jezikih procesa prijema ili produkcije tekstova u zavisnosti
od teme u nekom specifinom podruju i korienjem najboljih strategija u cilju
razrjeenja postavljenih zadataka. (CEFR:9 (boldovano u originalu)).
Ovaj pasus identifikuje glavne elemente modela, koji su detaljnije predstavljeni u

samom tekstu CEFR-a. U stvari, naslovi i podnaslovi u poglavljima 4 i 5 se mogu
posmatrati kao definisanje hijerarhijskog modela elemenata koji su sastavni dio
irih struktura.
Zavod za kolstvo
10
Kompetencije su podijeljene na dva dijela: opte kompetencije i kompetencije

jezikog komuniciranja, koje se dalje dijele na lingvistike, sociolingvistike i
pragmatike kompetencije.
Kompetencije korisnika/uesnika
Opte kompetencije Komunikativne jezike kompetencije
Lingvistike kompetencije Sociolingvistike kompetencije Pragmatike kompetencije

Gramatika Lingvistiki parametri Diskursna
Semantika drutvenih odnosa Funkcionalna
Fonoloka Konvencije utivosti
Ortografska Poslovice
Ortoepijska Razlike meu registrima
(argonima)
Iliustrativne skale deskriptora
Sposobnosti/kompetencije su skup znanja, vjetina i odlika koje se iskazuju

prilikom djelovanja i aktivnosti neke osobe.
Opte sposobnosti/kompetencije se ne odnose samo na jezike, ve i na
sve ostale aktivnosti.
Kompetencija jezikog komuniciranja znai da je odreena osoba u stanju
da koristi lingvistika sredstva u te svrhe.
Kontekst podrazumijeva mnotvo dogaaja i parametara (fizikih i ostalih)
koji karakteriu neku situaciju, zavise od osobe, ali i od spoljanjih faktora i
utiu na govorni in.
Jezike aktivnosti podrazumijevaju upotrebu sposobnosti jezike
komunikacije u odreenoj situaciji za obradu (prijema ili produkcije) jednog
ili vie tekstova u cilju izvrenja zadataka.
Jeziki proces podrazumijeva skup neurolokih i psiholokih inilaca koji
uestvuju u pisanoj i govornoj ravni prijema i produkcije podataka.
Pod tekstom se podrazumijeva svaka diskurzivna sekvenca (u govoru ili
pisanju) u nekom posebnom podruju aktivnosti, koja ima za posljedicu,
bilo kao cilj ili namjeru, bilo kao proizvod ili proces, neku zadatu jeziku
aktivnost.
Zavod za kolstvo
11
NAA KOLA
Pod podrujem se podrazumijevaju sve oblasti ivota i rada kojima peat

daje ljudsko djelovanje. U najiroj ravni se misli na oblasti koje se tiu
nastave i uenja jezika: obrazovna i struna/profesionalna podruja
aktivnosti, javna i lina podruja aktivnosti.
Pod strategijom se podrazumijeva svako organizovano, konano i utvreno
djelovanje i postupanje pojedinaca u cilju ispunjenja zadatih ili predvienih
aktivnosti.
Pod zadatkom se podrazumijeva svako djelovanje koje treba da dovede do
nekog rezultata, bilo da se radi o nekom problemu koji treba rijeiti, o
nekoj obavezi koju treba ispuniti, ili o nekom cilju koji treba dostii. U tom
smislu, pomjeriti komodu, napisati knjigu, donijeti neku znaajnu odluku na
poslu, odigrati partiju karata, naruiti jelo u restoranu, prevesti neki tekst
na strani jezik ili napraviti pripremu za as predstavljaju aktivnosti koje
treba ispuniti.
Operacionalizacija modela
Kada je rije o tome kako operacionalizovati model jezika, moramo uzeti u obzir
dva vana aspekta koji imaju znaajan uticaj na nain na koji e zavrni test
izgledati: autentinost ajtema ili zadataka i diskretnost testiranja kompetencija.
Autentinost
Dva vana aspekta autentinosti u testiranju jezika su situaciona i interaktivna
autentinost.
Situaciona autentinost se odnosi na tanost sa kojom zadaci i ajtemi
reprezentuju jezike aktivnosti iz stvarnog ivota.
Interaktivna autentinost se odnosi na prirodnost interakcije izmeu
ispitanika i zadatka i mentalnih procesa koji to prate.
Zadatak na testu koji zahtijeva sluanje da bi doli do odreene informacije moe
biti vie situaciono autentian ako je dat u svakodnevnom kontekstu, kao to je npr.
sluanje vremenske prognoze na radiju. Test e biti interaktivno autentian ukoliko
ispitanik ima razlog za sluanje npr. planira izlet te nedjelje.
Da bi ajtem ili zadatak uinili situaciono autentinijim, moraju se identifikovati i to
je vie mogue replicirati kljune karakteristike zadatka u stvarnom ivotu.
Zavod za kolstvo
12
Vea interaktivna autentinost se moe postii na sljedee naine:

korienjem situacija i zadataka koji su ispitaniku na odreenom
nivou vjerovatno poznati i relevantni,
jasno istiui svrhu izvrenja odreenog zadatka, kao i kome je
namijenjen, i to obezbjeivanjem odgovarajue kontekstualizacije,
jasno istiui kriterijum uspjenosti u realizaciji zadatka.
Integrisanje kompetencija
Koliko e kompetencije biti integrisane znaemo kada definiemo model korienja
jezika. Meutim, veoma je teko jasno izdvojiti kompetencije u autentinim
zadacima. To je zato to komunikativna aktivnost obuhvata vie kompetencija
istovremeno. Na primjer, kada uenik/ca pokuava da razumije nekog ko ga je
zaustavio na ulici da pita za pravac, to e obuhvatiti vie kompetencija: gramatika i
tekstualna kompetencija kojom se dekodira poruka, sociolingvistika kompetencija
koja omoguava razumijevanje socijalnog konteksta komunikacije, i ilokutorna
kompetencija kojom se tumai ta govornik eli da postigne.
Kada osmiljavamo zadatak, vano je jasno postaviti ravnoteu izmeu

kompetencija koje su potrebne za uspjean ODGOVOR. Neke kompetencije e biti
vanije od drugih to e predstavljati fokus zadatka. Zadatak treba da otkrije
dovoljno kako bi se ocijenile odabrane kompetencije uenika/ca. Sposobnosti u
okviru odreenih kompetencija bi trebalo da predstavljaju osnovu za ocjenjivanje.
Zajedniki okvir u est referentnih nivoa
Poetni nivo ili otkrivanje (Breakthrough) odgovara onome to Vilkins (Wilkins) jo

1979. godine naziva kompetencija formule, a Trim u istom periodu uvodna
kompetencija.
Srednji nivo ili preivljavanje (Waystage) odraava karakteristine sadraje koji su
prihvaeni u Savjetu Evrope.
Prag nivo (Threshold) odraava karakteristine sadraje koji su prihvaeni u Savjetu
Evrope.
Napredni nivo ili napredni kandidat (Vantage) kao vii stupanj od Prag nivoa,
Vilkins predstavlja kao kompetenciju ograniene operativnosti, a Trim kao
oekivani odgovor u situacijama svakodnevnog ivota.
Zavod za kolstvo
13
NAA KOLA
Samostalni nivo ili kompetencija efektivne operativnosti (Effective Operational

Proficiency) kod Trima odgovara efikasnoj kompetenciji, a kod Vilkinsa
odgovarajuoj operativnoj kompetenciji. On podrazumijeva sticanje napredne
kompetencije koja omoguava izvrenje teih zadataka i praenje nastave na viem
nivou.
Vladanje jezikom (Mastery, Trim globalno vladanje; Vilkins globalna
operativna kompetencija) odgovara najzahtjevnijem ispitu prema skalama
projekta ALTE. Vii nivo od ovoga podrazumijevao bi i vladanje interkulturalnom
kompetencijom, koju posjeduju mnogi pravi poznavaoci jezika.
Grananje u tri opta nivoa

Ukoliko paljivije pogledamo strukturu est nivoa, ipak moemo konstatovati da
oni, manje-vie, odgovaraju klasinoj podjeli na elementarni, srednji i napredni
nivo. Uostalom, ini se da pojedine termine Savjeta Evrope (recimo: Waystage ili
Vantage) nije ba jednostavno prevesti na druge jezike. Stoga smo se opredijelili za
granastu prezentaciju tipa hipertekst u tri glavna nivoa - A, B, C:
A B C
Kandidat poetnik Napredni kandidat Samostalni kandidat
A1 A2 B1 B2 C1 C2
Uvodni Srednji Prag Napredni Samostalni Vladanje jezikom
Council of Europe (2001:26-7)
Usklaivanje testova sa CEFR-om
S obzirom na to da je povezivanje konkretnih deskriptora sa datim nivoom jezikog

znanja i odreivanje minimalnih uslova potrebnih za dati nivo, sutina usklaivanja
testova sa CEFR-om, veoma je znaajno imati u vidu sljedee:
Usklaivanje poinje prilagoavanjem CEFR-a kontektstu testa.

Usklaivanje ne bi trebalo da bude pokuaj da se CEFR primijeni u bilo kom
kontekstu na isti rigidan i mehaniki nain.
Autori testa treba da budu u mogunosti da opravdaju nain povezivanja ili
prevoenjaCEFR-a u svoj kontekst.
Zavod za kolstvo
14
Rad na povezivanju testova sa CEFR-om poinje prilagoavanjem CEFR-a kontekstu

testa. To je zato to CEFR ne treba da se odnosi samo na odreeni kontekst, kako
bi mogao odraavati objektivne rezultate specifinih i razliitih situacija, ali u isto
vrijeme mora objektivno odraavati rezultate u odnosu na neki kontekst koji su
primjenjivi i prenosivi u okviru vie konteksta (CEFR: 29).
Usklaivanje ne bi trebalo da bude pokuaj da se CEFR primijeni u svakom

kontekstu na isti rigidan ili mehaniki nain. Autor testa mora biti u stanju da
opravda nain na koji prevodi i povezuje CEFR sa svojim kontekstom tako to e,
izmeu ostalog pojasniti karakteristike svog konteksta.
Postoje i druge vane kontekstualne karakteristike uesnika u testiranju. Na

primjer, postoje znaajne razlike izmeu uenika/ca, kada je rije o starosti i
kognitivnom razvoju, ali i ciljevima uenja. Neke od ovih razlika zapravo definiu
karakteristino razliite grupe uenika/ca. Jeziki testovi se esto osmiljavaju
imajui u vidu jednu od dvije grupe uenika/ca djecu i odrasle. Obje grupe mogu
biti testirane u skladu sa nivoima CEFR-a, ali, na primjer, nivo znanja B1 nee biti
isti kod djeteta i odraslog, jer vae razliiti deskriptori.
Uenici/ce se esto razlikuju po vjetinama koje posjeduju (neki od njih mogu biti
bolji sluaoci od italaca, a drugi bolji itaoci od slualaca). Zbog toga ih je teko
uporeivati na samo jednoj skali, a dva uesnika u testiranju mogu imati nivo B1
iako vladaju razliitim vjetinama. Ako je vano da se napravi razlika izmeu
sposobnosti u razliitim vjetinama, vjetine se mogu testirati odvojeno, a kao
osnova se mogu koristiti specifini deskriptori usmjereni na vjetine.
Validnost
ta je validnost?
Validnost moe biti jednostavno definisana: Test je validan ako mjeri ono to smo
namjeravali da izmjerimo.
Ova definicija je u skorije vrijeme proirena, pa ukljuuje nain na koji se testovi

primjenjuju, tj. validnost se odnosi na: stepen u kome dokazi i teorija podravaju
Zavod za kolstvo
15
NAA KOLA
interpretaciju bodova na testu zahtijevanu predloenom upotrebom testa (AERA,

APA, NCME 1999).
Validnost i CEFR
Kada rezultate testova interpretiramo u skladu sa CEFR-om, mi tvrdimo da je

ispitanik ostvario rezultat na odreenom CEFR nivou. Validnost znai pokazati da je
ono to tvrdimo tano: uenik/ca za koga/koju se kae da ima B1 nivo, zaista ima
B1, shodno dokazima koje moemo obezbijediti.
Vrste dokaza mogu varirati u zavisnosti od konteksta testiranja. CEFR model uenja
jezika moemo nazvati i drutveno-kognitivnim modelom: jezik je i internalizovani
skup kompetencija, i eksternalizovani skup socijalnog ponaanja. U zavisnosti od
konteksta, test se moe fokusirati na jedan ili na drugi skup kompetencija, a to e
uticati na dokaze o njegovoj validnosti:
Ako je vea panja posveena upotrebi, onda e se dokazi validnosti
odnositi na stvarnu upotrebu jezika u razliite komunikativne svrhe.
Ako je panja usmjerena na kompetencije, onda e se dokazi validnosti
odnositi na kognitivne vjetine, strategije i znanje jezika.
U drugom sluaju e biti vano da se pokae da zadaci angauju ista znanja, vjetine
i strategije potrebne u domenu upotrebe jezika to jest, da imaju interakcionu
autentinost. Obje vrste dokaza podravaju validnost testa uraenog u skladu sa
CEFR-om. Ravnotea izmeu njih zavisi od specifinih zahtjeva konteksta. Testiranje
ljudi koji recimo rade u trgovini e mjeriti njihovu sposobnost upotrebe jezika, dok
e testiranje djece u koli biti vie usmjereno na kompetencije.
Validnost u ciklusu izrade testa
Validnost povezuje uspjenost ispitanika na testu sa njegovim jezikom

sposobnostima u svijetu izvan testa. Naravno, koraci u osmiljavanju i izradi
zadataka su veoma vani, ali su vani i svi ostali koraci. U ovom odjeljku se moe
vidjeti koliko faze u izradi testa mogu uticati na njegovu validnost. Faze u izradi
testa se opisuju kao sekvencijalne, a svaki korak mora biti zavren na
zadovoljavajui nain, kako bi konaan test bio validan.
Zavod za kolstvo
16
1. Test je osmiljen tako da otkrije sposobnost koju je mogue interpretirati,

na osnovu modela uenikih kompetencija. Na primjer, od uenika/ce se
moe traiti da napie pismo prijatelju na odreenu temu.
2. Uinak ostvaren na testu je ocijenjen. Koje e karakteristike tog uinka biti
dobro ocijenjene, a koje ne? U naem primjeru, ove karakteristike e se
odnositi na komunikativne sposobnosti opisanog modela upotrebe jezika,
ukljuujui i REGISTAR (sociolingvistika kompetencija), leksike,
gramatike i ortografske kompetencije (jezike kompetencije), itd.
3. Do sada su rezultati testova prikazivani kao brojevi koji su se odnosili samo
na uspjenost u izradi odreenog zadatka. Kako se ti brojevi mogu
generalizovati da li bi uenik/ca ostvario/la isti uspjeh u nekoj drugoj
situaciji, na drugaijoj verziji teksta? Ovo pitanje se odnosi na pouzdanost.
Drugi aspekt generalizacije odnosi se na povezivanje sa irom skalom
znanja, jer, na primjer, jedna forma testa moe biti laka nego druga, a na
je cilj da to identifikujemo i promijenimo.
4. Do sada smo opisali uinak u svijetu testa, ali mi elimo da ispitamo i svijet
izvan testa. Zato emo povezati ocjenu sa CEFR nivoima tako to emo
opisati ta bi uenik/ca trebalo da zna da uradi u stvarnom svijetu i pri tom
emo koristiti CAN DO konstatacije.
5. Na osnovu toga, moemo da donosimo odluke o uesnicima u testiranju.
Iz ovog kratkog pregleda, jasno je da validnost, ukljuujui povezanost sa CEFR-om,

zavisi od svakog koraka u ciklusu izrade i administriranja testova. Validnost je
sastavni dio kompletnog procesa.
Pouzdanost
ta je pouzdanost?
Pouzdanost u testiranju znai konzistentnost: test sa pouzdanim bodovanjem daje

iste ili sline rezultate pri ponovljenom testiranju. To znai da e test uvijek
rangirati grupu ispitanika na skoro isti nain. To ne znai da e isti ispitanici poloiti
ili pasti, jer se granica prolaznosti moe razliito postavljati.
Zavod za kolstvo
17
NAA KOLA
Termin pouzdanost se uglavnom koristi u sluaju kada smo zainteresovani za

dosljednost i tanost ocjene ili rezultata. Treba imati na umu da visoka pouzdanost
ne znai nuno da je test dobar ili da je interpretacija rezultata validna. Lo test
moe dati visoko pouzdane rezultate. Ali ne i suprotno, mada: za valjano tumaenje
rezultata ispitivanja, rezultati moraju imati prihvatljivu pouzdanost, jer bez nje
rezultati nikada ne mogu biti pouzdani i valjani.
Rezultati testa nijesu isti kod svih uesnika u testiranju. Pouzdanost se definie kao
obim varijabilnosti rezultata koji je izazvan ispitivanim sposobnostima, a ne drugim
faktorima. Varijabilnost izazvana drugim faktorima se zove greka. Imajte na umu
da se ova upotreba rijei greka razlikuje od uobiajene upotrebe, i znai da je neko
kriv za nemar. Svi testovi sadre odreeni stepen greke.
Neki od uobiajenih uzroka greke su:

dan testiranja (vrijeme, administracija itd. moe biti promijenjeno),
pojedini ispitanici mogu odreenog dana postii bolji ili loiji rezultat,
ocjenjivai ili verzija testa moe biti drugaija,
mogu uticati i drugi faktori izvan nae kontrole.
Cilj nam je da izradimo testove u kojima e obim varijabilnosti rezultata izazvanih
sposobnostima biti daleko vei od obima varijabilnosti izazvanih grekama.
Pozdanost u praksi
Autori testova moraju poznavati sve mogue izvore greaka i uraditi sve to je
neophodno kako bi broj greaka bio to manji. Recimo, upotreba statistike u
procjeni pouzdanosti rezultata testa predstavlja vaan korak. Meutim, statistika
procjena obino nije mogua u situacijama kada je broj ajtema ili uesnika u
testiranju mali. U ovim sluajevima nije mogue izraunati da li je pouzdanost
adekvatna u odnosu na svrhu testiranja. Tada se, pored rezultata ostvarenih na
ovom testu, moraju imati u vidu i drugi izvori informacija na kojima e se bazirati
odluka o znanju uesnika u testiranju.
Pouzdanost se ne moe primijeniti kod bodovanja svih vrsta testova, jer procjena
pouzdanosti zavisi od toga koliko bodovi testiranih variraju. Procjene pozdanosti
mogu da zavise od vrste ajtema ili zadatka i naina na koji je bodovan.
Zavod za kolstvo
18
Pravinost
Cilj svih autora testova i ispita je da svoje testove uine to pravinijim.

1999 Standardi priznaju tri aspekta pravinosti: pravinost kao nedostatak
pristrasnosti, pravinost kao jednak tretman u procesu testiranja, i pravinost kao
jednakost u rezultatima testiranja.
Kunanov okvir pravinosti u procesu testiranja (Kunnan 2000a, 2000b, 2004, 2008)
se fokusira na pet aspekata ocjenjivanja koje je potrebno imati u vidu da bismo
obezbijedili pravinost: validnost, odsustvo pristrasnosti, pristup, administracija i
drutvene posljedice.
Razliita tijela su izradila kodekse prakse ili kodekse pravinosti da bi im pomogli u
praktinim aspektima obezbjeivanja pravinosti u testiranju.
Autori testova mogu pokuati da minimiziraju pristrasnost kada pripremaju test. Na

primjer, odreene teme (recimo, lokalni obiaji) mogu dati prednost odreenim
grupama uesnika u testiranju. Zato autori moraju imati na raspolaganju listu tema
koje treba izbjegavati u ajtemima.
Etika pitanja
Od ranih osamdesetih, etika pitanja postaju sastavni dio u diskusijama u testiranju

jezika. Spolsky (1981) je upozorio da jeziki testovi visokog uloga, koji su od ivotne
vanosti, mogu imati negativne posljedice po pojedince, npr. u kontekstu migracija,
gdje odluka koja se donosi o nekoj osobi na osnovu rezultata testa moe imati
ozbiljne i dalekosene posljedice.
Organizatori testiranja moraju da obezbijede da svi relevantni principi organizacije
budu dobro poznati i razumljivi. Ovo e pomoi da organizatori djeluju u skladu sa
etikim smjernicama.
Meunarodna asocijacija za testiranje jezika (ILTA) objavila je 2000. godine svoj
etiki kodeks. Ovaj dokument daje ire smjernice o tome kako treba da se ponaaju
organizatori testiranja.
Zavod za kolstvo
19
NAA KOLA
Proces izrade testa
Cilj pripreme testa jeste izrada Specifikacije testa. Izrada testa poinje kada lice ili
organizacija (sponzor testa) donese odluku da je neophodna priprema novog testa.
Proces izrade testa sadri tri osnovne faze planiranje, izradu i pilotiranje, kao i
fazu informisanje zainteresovanih strana, koja moe biti potrebna samo u nekim
kontekstima zato to ne doprinosi specifikaciji kao tri osnovne faze, ali ima za cilj da
informie o pripremi novog testa.
Planiranje
Ova faza je posveena prikupljanju informacija koje e se koristiti u kasnijim
fazama. Vei dio ovih informacija trebalo bi da doe od sponzora testa. Meutim, u
ovoj fazi mogu biti konsultovane i druge zainteresovane strane kao to su
ministarstva, izdavai, kole, roditelji, eksperti, poslodavci, obrazovne institucije i
administrativni centri. U sluaju da u ovoj fazi uestvuje veliki broj ljudi,
strukturirane informacije se mogu prikupiti pomou upitnika ili organizacijom
seminara, dok u samoj realizaciji u uionici moe biti dovoljno direktno lino
poznavanje konteksta i uesnika u testiranju. Najvanija pitanja koje autor testa
mora postaviti su:
Koje su karakteristike uesnika u testiranju? (starost, pol, socijalni status,
obrazovanje, maternji jezik)
Koja je svrha testiranja? (diploma o zavrenoj koli, upis na odreeni
obrazovni program, zahtjev za odreenu profesiju, formativna ili
dijagnostika funkcija, itd.)
Kako se test odnosi na obrazovni kontekst? (kurikulum, metodoloki
pristup, uenje ciljevi, itd.)
o Koji standard je potreban za predloenu svrhu? (CEFR nivo za
odreene vjetine, za sve vjetine, standard se odnosi na specifinu
oblast, itd.)
o Kako e se koristiti rezultati testiranja?
Odgovori na ova pitanja e omoguiti autoru testa da definie jezike sposobnosti
koje e biti testirane, da postavi granini broj bodova i da prezentuje i objasni
rezultate testiranja onima koji e ih koristiti.
Zavod za kolstvo
20
Pitanja o uticaju testa na iri kontekst koja takoe mogu biti od koristi su:
Ko su zainteresovane strane?
ta se testiranjem eli postii?
Koja vrsta uticaja se oekuje?
Takoe, ne smijemo zaboraviti pitanja praktine prirode:

Koliko uesnika u testiranju oekujemo?
Kada bi test trebalo da bude spreman?
Kako e se finansirati testiranje i koliki je budet?
Koliko e se puta test ponoviti?
Gdje e se organizovati testiranje?
Na koji nain e se isporuiti testovi? (tampana ili elektronska verzija)
Ko e biti zaduen za svaku fazu testiranja pojedinano? (izrada testova,
administracija, ocjenjivanje, komunikacija rezultata)
Kako e to uticati na bezbjednost testiranja? (na primjer, da li e biti
potreban jedan ili vie formata testa?)
Kako se uinak testa moe pratiti na dui rok?
Izrada testova
Informacije iz planiranja predstavljaju polaznu taku za fazu izrade. Doneene su

vane odluke o prirodi testa i uraena poetna specifikacija. Specifikacije opisuju
ukupnu strukturu testa i sve aspekte njegovog sadraja. Detaljnije specifikacije, na
primjer one koje zahtijevaju autori materijala i realizatori testiranja, mogu biti
uraene nakon usvajanja poetne specifikacije.
Poetna razmatranja
Prvi izazov u fazi izrade je da se razvije jasnija ideja o sadraju i formatu teksta. To
poinjemo informacijama prikupljenim o zahtjevima za testiranje i prateim
podacima kao to su karakteristike uesnika u testiranju, svrha testa i potrebni nivo
znanja.
CEFR je koristan resurs za definisanje karakteristika testa, jer sadri vie poglavlja
relevantnih za testiranje, a naroito:
Zavod za kolstvo
21
NAA KOLA
Poglavlje 6, o nastavi i uenju jezika, poziva na razmiljanje o ciljevima uenja i

metodologiji nastave, to utie na stil, sadraj i funkciju testova.
Poglavlje 7, o zadacima i njihovoj ulozi u nastavi jezika govori o tome kako bi zadaci
trebalo da se koriste u testiranju.
U poglavlju 9, koje se bavi ocjenjivanjem, rije je o tome kako se CEFR moe

koristiti za razne svrhe testiranja.
Najrelevantnija su poglavlja 4 i 5, koja se bave sadrajem testova i vjetina koje se

testiraju. U ovim poglavljima autori testa mogu pronai razliite opcije i modele
upotrebe jezika, kao to su:
kako odrediti sutinu zadataka, na primjer, kako pokazati detaljno
razumijevanje teksta i sl. CEFR, (poglavlja 4.4 i 4.5)
ono to treba da se testira, npr. vjetine, kompetencije i strategije CEFR
(Poglavlje 5)
tipovi tekstova kao input CEFR (Poglavlje 4.6)
izvori tekstova CEFR (poglavlja 4.1 i 4.6)
ta ukazuje da su tematske oblasti pogodne za upotrebu CEFR (poglavlja
4.1 i 4.2)
vrste pitanja koji se koriste u testiranju govorne produkcije CEFR
(poglavlja 4.3 i 4.4)
vrste realnih ivotnih situacija relevantnih za uesnike u testiranju CEFR
(poglavlja 4.1 i 4.3)
nivo znanja koji je potreaban u tim situacijama vidjeti veoma ilustrativne
Can Do skale u CEFR-u
kriterijumi za ocjenjivanje pisanja autorskih tekstova i govorne produkcije
videti relevantne ilustrativne Can Do skale u CEFR-u, str. 58 i str. 74.
Kako uskladiti zahtjeve testa sa praktinim pitanjima

U ovoj fazi izrade testa neophodno je uskladiti zahtjeve testa sa praktinim
ogranienjima. Informacije o ogranienjima su sakupljene u fazi planiranja, zajedno
sa zahtjevima testiranja. Autor testa mora pomiriti zahtjeve i ogranienja. Bachman
i Palmer (i996: CH2) nude okvir da se to uradi kroz njihov koncept korisnosti testa.
Po njihovom miljenju, korisnost testa je funkcija koja ima est osobina:
Zavod za kolstvo
22
VALIDNOST interpretacije rezultata testa ili drugih ishoda su smislene.

POUZDANOST rezultati testa su konzistentni i stabilni.
AUTENTINOST zadaci podsjeaju na situacije iz stvarnog ivota.
INTERAKTIVNOST zadaci angauju mentalne procese i strategije u skladu sa
zadacima iz stvarnog ivota.
UTICAJ efekat koji ima test na pojedince, na praksu u uionici i na ire drutvo.
PRAKTINOST test je mogue osmisliti, pripremiti i realizovati kao to je
planirano, sa raspoloivim resursima.
Ovi kvaliteti e meusobno uticati jedan na drugi: na primjer, poveanje
autentinosti zadatka moe dovesti do smanjenja pouzdanosti. Iz tog razloga,
veoma je vano uspostaviti ravnoteu izmeu njih kako bi se poveala ukupna
korisnost testa.
Specifikacija testa
Rezultat pripreme testa je skup gotovih specifikacija. Prvi nacrt ovih specifikacija
sadri odluke o veini informacija o kojima je bilo rijei. Finalna verzija specifikacija
se dobija nakon pilotiranja. Ukoliko je rije o testu visokog uloga, specifikacije su
posebno vane jer su vano sredstvo za obezbjeenje kvaliteta testa.
Specifikacije su takoe vane i za ostale tipove testova, jer pomau da se obezbijedi
da razliite forme testova imaju istu osnovu i da je test u skladu sa nastavnim
programom, ili drugim karakteristikama konteksta testiranja.
Pilotiranje
Cilj ove faze je da testira nacrt specifikacije i unaprijedi ih na osnovu praktinog
iskustva i sugestija zainteresovanih.
Kada se zavri nacrt specifikacije, radi se uzorak materijala za testiranje. Informacije
o ovim materijalima se mogu dobiti na vie naina:
pilotiranjem i analiziranjem odgovora,
konsultacijama sa kolegama,
konsultacijama sa ostalim uesnicima u procesu.
Pilotiranje je najbolje realizovati angaovanjem kandidata koji pripadaju istoj ili
slinoj ciljnoj grupi kao uesnici u testiranju. Pilot test treba davati pod ispitnim
uslovima. Meutim, pilot e biti od koristi, ak i ako nije mogue pripremiti sve
uslove pravog testiranja (moda nema dovoljno vremena da se odradi kompletan
Zavod za kolstvo
23
NAA KOLA
test, ili iz nekog drugog razloga), ili ako je broj testiranih mali. Pilotiranje moe da
obezbijedi informacije o vremenu koje je potrebno za pojedine zadatke, o jasnoi
uputstava za zadatke, odgovarajui izgled prostora za odgovor, itd. Kada je rije o
testiranju govornih vjetina preporuuje se posmatranje (npr. putem snimanja).
Konsultacije sa kolegama ili zainteresovanim stranama mogu imati razliite forme.

Za malu grupu, mogue je direktna komunikacija (licem u lice). Meutim, za vee
projekte mogu se koristiti upitnici ili fidbek izvetaji.
Organizacija izrade testa
Cilj faze organizacije izrade testova je da se obezbijedi provjera materijala

pripremljenog u skladu sa Specifikacijama i da materijal bude pripremljen na
vrijeme.
Organizacija izrade testa
Priprema Kontrola Gotovi

Specifikacija Izrada testa
materijala kvaliteta testovi
Priprema materijala i izrada testova su date kao dvije odvojene faze, jer su na taj
nain jasnije predstavljeni ciljevi svakog koraka. Meutim, ak iako se priprema
materijala i izrada testa odvijaju istovremeno, principi su isti. Nakon toga slijedi faza
kontrole kvaliteta, uz mogunost da se tamo gdje je potrebno izvri promjena
materijala.
Preliminarni koraci
Prije nego to zaponemo izradu materijala, moramo imati u vidu sljedee
preliminarne korake:
angaovanje i obuka autora ajtema,
upravljanje materijalom.
Zavod za kolstvo
24
Angaovanje i obuka autora ajtema

Autori ajtema mogu biti istovremeno i autori kompletnog testa. U ovom sluaju,
nije potrebno angaovati nove ljude, a obuka za pisanje ajtema e biti relativno
jednostavna, jer su oni ve upoznati sa testom i njegovim ciljevima.
U sluaju da je potrebno pronai autore ajtema, organizator testiranja mora da
odlui koji su to minimalni profesionalni zahtjevi koje oni moraju ispunjavati. Ovo
moe da ukljuuje nivo sposobnosti jezika i razumijevanje konteksta testiranja.
Izrada materijala
Autori ajtema pripremaju materijale koji e se koristiti na testiranju. U Priruniku za
izradu testova mogu se pronai sve informacije koje mogu biti od pomoi autorima
ajtema. Oni moraju znati koliko ajtema je potrebno, koji su to tipovi ajtema i rok do
kada bi trebalo da budu pripremljeni.
Konstrukcija testova
Kada se pripremi dovoljno materijala, prelazi se na konstrukciju testova. Cilj ove
faze je da se proizvede test prema utvrenim standardima kvaliteta i u skladu sa
zahtjevima specifikacije testa.
Faza KONSTRUKCIJA TESTA podrazumijeva usaglaavanje vie razliitih aspekata,
kao to su sadraj testa i teina ajtema, tako da test u cjelini ispunjava potrebnu
specifikaciju.
Odreene karakteristike testa moraju biti nepromjenjive na osnovu specifikacije
testa i postavljenog formata (na primjer, broj i tip ajtema/zadataka), dok ostale
karakteristike mogu ostati relativno fleksibilne u okviru definisanih granica (npr.
teme, varijacije u akcentima, itd). Smjernice mogu pomoi da se postigne odreena
ravnotea meu sljedeim karakteristikama:
nivo teine (to moe ukljuivati subjektivnu procjenu, ili ukoliko postoji
banka ajtema, moe se opisati srednja vrijednost teine ajtema),
sadraj (tema ili predmet rasprave),
pokrivenost (reprezentativnost zadataka u odnosu na konstrukt),
postepenost (da li je test postaje progresivno tei).
Ove smjernice treba primijeniti na kompletan test, pregledanjem i poreenjem
pojedinanih komponenti.
Potrebno je posebnu panju posvetiti pojedinim elementima kod odreene vrste
testa. Na primjer, u testu itanja koji sadri nekoliko tekstova i ajtema, potrebno je
Zavod za kolstvo
25
NAA KOLA
izvriti provjeru kako bi se izbjeglo dupliranje tema u tekstovima ili prekomjerna

duina teksta i broj rijei. Slino tome, u testu sluanja, vano je provjeriti da li su
zastupljeni i muki i enski glasovi i regionalni akcenti (ukoliko je to relevantno).
Bodovanje, ocjenjivanje i saoptavanje rezultata
Cilj bodovanja je da se ocijeni uspjenost svakog uesnika u testiranju i definiu

tane i pouzdane ocjene. Ocjenjivanje ima za cilj da svakom testiranom ueniku/ci
dodijeli odreenu kategoriju, kako bi rezultati testiranja bili razumljiviji. Jedna od
kategorija moe biti neki od zajednikih referentnih nivoa CEFR-a, kao to su A2 ili
C1. Kada je rije o izvjetavanju o rezultatima, cilj je da se testiranom i drugim
zainteresovanim ponude informacije koje su im potrebne kako bi rezultat mogli
koristiti na odgovarajui nain. Jedan od naina je recimo, u svrhu zapoljavanja.
Tri koraka u ovoj fazi slijedi nakon to su testovi pripremljeni a to su bodovanje,
ocjenjivanje i saoptavanje rezultata.
Bodovanje
Dok pod bodovanjem podrazumijevamo sve aktivnosti dodjeljivanja bodova
odgovorima ispitanika, esto se pravi razlika izmeu dvije vrste ocjenjivaa koji se
razlikuju po stepenu potrebne strune obuke. Takoe se razlikuje automatsko
bodovanje i bodovanje koje vre ocjenjivai.
Ocjenjivai ne moraju da budu eksperti za testiranje. Njima je potrebna obuka,
smjernice i precizan klju da bi dobro odradili posao. Proces bodovanja mora biti
tako organizovan da se procedure realizuju u skladu sa planom, da su rezultati
gotovi kad je to potrebno, ali i da radno optereenje ocjenjivaa nije tako veliko da
moe da ugrozi pouzdanost i tanost.
Kada je rije o automatskom bodovanju, tehnologija optikih itaa (OMR) je
veoma korisna kada se mora ispraviti veliki broj testova i kada ajtemi ne zahtijevaju
nikakvu procjenu. Ova tehnologija moe da se koristi i za ajteme koje boduju
ocjenjivai koji tada biljee bodove na OMR obrascima koji se zatim skeniraju.
Skeneri ubrzavaju proces bodovanja i smanjuju mogunost ljudske greke, ali moe
da se desi da ne proitaju bodove na papiru.
Zavod za kolstvo
26
Procjenjivanje
To je bodovanje koje zahtijeva strunu procjenu. Procjena se koristi kada se jedan
taan odgovor ne moe dati kao klju prije poetka bodovanja. Iz tog razloga,
postoji vie prostora za neslaganje u procjenama nego kod drugih vrsta bodovanja,
a samim tim i vea opasnost od nekonzistentnosti izmeu procjenjivaa ili kod
samog procjenjivaa.
Skale procjene
To je skup deskriptora koji opisuju postignua na razliitim nivoima, pokazujui koji
bod ili ocjenu svaki nivo postignua treba da ima. Skale procjene umanjuju razlike
koje su prisutne u subjektivnosti ljudske procjene.
Vrste skala procjene

Holistike ili analitike: jedna ocjena za postignue se moe dati koristei jednu
skalu koja opisuje svaki nivo postignua. Osim ovih, mogu se uraditi skale koje e
sadrati niz kriterijuma (npr. komunikativni efekat, tanost, zastupljenost
oekivanog sadraja, itd.) i svaki od njih moe biti ocijenjen. Oba pristupa mogu da
se odnosne na sline jezike konstrukcije opisane slinim rijeima razlika je u
procjeni koju ocjenjiva mora da napravi.
Relativne ili apsolutne skale: skale su izraene relativnim, evaluativnim izrazima
(npr. nezadovoljavajue, odgovarajue, dobro) ili imaju za cilj da definiu nivo
postignua na pozitivan, odreen nain.
ek liste: bodovi bazirani na listi da/ne procjena o tome da li postignue dostie
specifine zahtjeve ili ne.
Generike ili skale specifine za zadatak: Ispit moe da koristi generiku skalu ili niz
skala za sve zadatke ili kriterijum procjenjivanja koji je svojstven svakom zadatku.
Komparativna ili apsolutna procjena: Mogue je definisati skalu pomou uzornog
postignua; zadatak ocjenjivaa je da kae da li je postignue nie, vie ili isto u
odnosu na jedan ili vie uzora. Bod je onda rang na skali, npr. u pogledu CEFR nivoa.
Proces procjene
Ocjenjivai moraju imati zajedniko poimanje kriterijuma.
Za manji broj ispita grupa ocjenjivaa dolazi do zajednikog poimanja tokom
slobodne i ravnoprave diskusije, dok za vei broj ispita kriterijumi moraju biti
Zavod za kolstvo
27
NAA KOLA
postojani i svrsishodni: iskusni ocjenjivai koji imaju ovlaenje da nove ocjenjivae

upoznaju sa njima.
Obuka ocjenjivaa
Obuka treba da se odvija u nekoliko koraka od otvorene diskusije prema
samostalnom procjenjivanju, gdje se koriste uzorci koji su relevantni za ispit koji se
boduje:
o voena diskusija o uzorku, tokom koje ocjenjivai dolaze do
razumijevanja nivoa,
o samostalno bodovanje uzorka nakon ega slijedi uporeivanje sa
ve datim bodovima i detaljno razmatranje razloga neusklaenosti,
o samostalno bodovanje nekoliko uzoraka da se pokae koliko su
ocjenjivai blizu ve datim bodovima.
Ocjenjivanje
Kod jezikih testova iji rezultati su dati u vidu CEFR nivoa, ocjenjivanje treba da
bude prema kriterijumu: postignue se evaluira u odnosu na neki nepromjeljiv,
apsolutni kriterijum ili standard.
Ispit se moe odnositi na vie CEFR nivoa ili samo na jedan i u tom sluaju ispitanik
koji je postigao taj nivo je proao na ispitu, a drugi su pali. Definisanje broja
bodova koji odgovaraju postignuu odreenog nivoa se naziva definisanje
kriterijuma.
Razliiti pristupi definisanju kriterijuma se primjenjuju na produktivne vjetine

(govor, pisanje ) i receptivne vjetine (itanje, sluanje) koje se esto objektivno
boduju.
Kada se test sastoji od nekoliko razliitih vjetina, kriterijum je potrebno definisati
za svaku vjetinu posebno, ostavljajui po strani problem kako sumirati rezultate.
Identifikovanje rezultata koji odgovara odreenom nivou naziva se postavljanje
standarda. To neizbjeno ukljuuje subjektivne procjene, koje je potrebno u to
veoj mjeri bazirati na dokazima.
Zavod za kolstvo
28
Saoptavanje rezultata
Jedinstven rezultat se moe saoptiti svakom ispitaniku ili rezultat moe da sadri
informaciju o postignuu u svakoj komponenti testa (profil rezultata).
Prvi nain saoptavanja je uobiajeniji: veina krajnjih korisnika rezultata ispita vie
voli jednostavan odgovor. Drugi nain obezbjeuje vie informacija koje mogu biti
veoma korisne za neke namjene.
Trea mogunost je da se rezultati saopte na oba naina. CEFR istie vanost drugog
naina saoptavanja kada je to mogue.
Preporuke voditelja seminara uesnicima
Preporuke nastale nakon RELANG radionice odnose se na izradu validnih i

pouzdanih testova i ispita, kao i na proces povezivanja. Proces povezivanja poinje
utvrivanjem da li su testovi koje treba povezati sa CEFR-om validni i pouzdani.
Obrazloenje za neke od ovih preporuka je da konsultanti oekuju:
da se povea validnost ispita fokusiranjem na kompetencije koje elimo da
testiramo;
da se povea pouzdanost tako to e umanjiti greke;
da se otvore mogunosti za povezivanje sa CEFR-om fokusiranjem na
relevantne CEFR deskriptore.
to se tie samog povezivanja, jedan od prvih koraka bi trebalo da bude jasno
definisati koji deskriptori CEFR-a su operacionalizovani u testovima. Na osnovu
naina na koji su zadaci formulisani i kontekstualizovani, moe se zakljuiti da li
test odraava CEFR pristup u uzradi testova. Elementi CEFR pristupa su:
Aktivnosti realizuju pojedinci ili drutveni inioci;
Odreeni broj kompetencija, i to optih kompetencija, i posebnih jezikih
komunikativnih kompetencija;
Jezike aktivnosti se realizuju u razliitim kontekstima i pod razliitim uslovima.
Jeziki procesi za produkciju i/ili prijem tekstova u vezi sa temama iz odreenih
oblasti.
Moe se dogoditi da pri testiranju vjetine itanja, uenici/ce dobiju tekstove bez
dovoljno relevantnog konteksta ili u kontekstu i sa temama koje e teko povezati
sa kontekstom u kojem se trenutno nalaze ili u kojem e se nai kada budu koristili
strani jezik.
Zavod za kolstvo
29
NAA KOLA
U nastavku navodimo niz pitanja o kojima je razgovarano tokom radionice. Svi

referentni materijali mogu se nai na sajtu projekta RELANG.
Opte preporuke
Napraviti uputstvo za autore ajtema: Prirunik ALTE bi mogao biti jedan od
izvora.
Postaviti pitanja koja proizilaze iz teksta, ne postavljati pitanja koja se
fokusiraju na ono to ispitiva eli da sazna od uenika/ca.
Ne postavljati TRIK pitanja ija je teina u formulaciji pitanja, a ne u
razumijevanju teksta.
Ne postavljati teka pitanja kod jednostavnih tekstova i obrnuto.
Razumijevanje teksta
Dajte kontekst u kojem tekst treba itati.
Autentinost tekstova ne treba da znai da je svaka rije uzeta iz originalnih
tekstova; tekstovi se mogu mijenjati kako bi se prilagodili svrsi testiranja,
dokle god se njihova logika ne mijenja.
Navedite odakle je tekst preuzet i datum njegovog objavljivanja.
Naznaite na koji dio u tekstu se odnosi pitanje.
Oznaite brojevima redove u tekstu: 5, 10, 15, itd.
Izaberite tekstove dovoljne duine kada nudite odgovore viestrukog
izbora.
Izaberite tekstove koji su zanimljivi relevantnoj starosnoj grupi.
Izbjegavajte tekstove koji mogu biti poznati samo maloj grupi uenika/ca.
Izbjegavajte tekstove o temama koji su previe poznati veoj grupi
uenika/ca.
Izbjegavajte kulturne reference koje su previe implicitne ili specifine.
Provjerite da li je korijen ajtema pitanje.
Poreajte ponuene opcije po abecednom redu.
Nemojte koristiti teke rijei u takama (potekoa mora da bude u tekstu).
Izbjegavajte opcije koje se sastoje od kompletnih fraza preuzetih iz
originalnog teksta: potekoa e jednim dijelom biti u razumijevanju
ponuenih opcija, ne samo u razumijevanju teksta.
Zavod za kolstvo
30
Ako koristite popunjavanje praznina, provjerite da li ponuena opcija

odgovara gramatiki.
Ako koristite popunjavanje praznina, razmislite o korienju viestrukog
izbora sa tri opcije.
Vodite rauna o meusobnoj povezanosti ajtema: odgovor na jedno pitanje
ne bi trebalo da generie odgovor na sljedee pitanje.
Ne postavljajte relativno jednostavna pitanja kod tekih tekstova.
Koristite jasan jezik u instrukcijama i zadacima. Izbjegavajte duplu negaciju.
Na viim nivoima: ne postavljajte pitanja koja e pokazati razumijevanje
samo na nivou reenice.
Na viim nivoima: poveite sa relevantnim deskriptorima i traite
razumijevanje strukture teksta, komunikativne svrhe teksta i autorovog
stava.
U izradu ajtema ukljuite strunjake iz institucije, ali angaujte i spoljanje
saradnike (screening).
Pisanje
Uvjerite se da su uputstva u skladu sa kriterijumima iz bodovne skale.
Navedite minimalni i maksimalni broj rijei koji tekst moe da sadri.
U uputstvu jasno naznaite ta je uloga poiljaoca, a ta primaoca; ovo e
omoguiti da se procijeni sociolingvistika sposobnost.
U tabeli sa ocjenama dajte primjere tanih i netanih odgovora (!).
Izbjegavajte stereotipna pitanja, jer takva pitanja uglavnom generiu
odgovore nauene napamet to moe ugroziti validnost.
Provjerite da li tekst koji uenik/ca treba da napie odgovara relevantnom
CEFR nivou.
Kreirajte zadatke koji zahtijevaju spontanost. Na primjer, ako (na nivou B1)
uenike/ce pitate o slobodnom vremenu, to e predstavljati priliku da piu
o tome ta vole ili ne vole da rade, ali na ivotan, spontan nain.
Ukoliko iznoenje linog stava predstavlja problem, uenici/ce mogu
zamisliti osobu koja iznosi svoje miljenje na zadatu temu. Autorima ajtema
morate dati listu tabu tema koje bi trebalo izbjegavati pri formulisanju
pitanja.
Zavod za kolstvo
31
NAA KOLA
Ukoliko je zadatak da napiu argumentovan tekst, dajte uenicima/cama

spisak argumenata za i protiv.
LITERATURA:
1. Bereov J, Noijons J., Report on the workshop Relating Language

Examinations to the Common European Reference Levels of Language
Proficiency.
2. Council of Europe (2001). Common European Framework of Reference for :
Learning, Teaching, Assessment. Cambridge: Cambridge University Press
3. Council of Europe (2011). Manual for Language Test Development and
Examining; http://www.coe.int/t/dg4/linguistic/ManualLanguageTest-
Alte2011_EN.pdf
Zavod za kolstvo
32
PREDUZETNIKA KOLA
Nevena abrilo
Zavod za kolstvo
Reci mi, zaboravio sam
Pokai mi, sjetiu se
Ukljui me, razumjeu
Kineska poslovica
Preduzetnitvo i preduzetnici su vani izvori inovacija, privrednog rasta i

zapoljavanja. Nedavna svjetska ekonomska kriza pokazala je nedostatke evropske
ekonomije u odnosu na vodee svjetske privrede. U svim evropskim zemljama je
prepoznato obrazovanje kao jedan od kljunih razloga za slabost privrednog
razvoja, konkurentnost evropske industrije i usporenog oporavka od krize. Veliki
prirast visokokvalifikovane radne snage tokom posljednje decenije stavlja Evropu
na probu. Evropski sistemi obrazovanja i osposobljavanja ne uspijevaju u pruanju
pravih vjetina za zapoljavanje, te samim tim nijesu u dovoljnoj mjeri usklaeni sa
potrebama trita rada.
Ulaganje u obrazovanje i obuku za razvoj vjetina je od sutinskog znaaja za

jaanje rasta i konkurentnosti evropske industrije. Neophodno je kreirati
preduzimljivu generaciju otvorenu za promjene, osnaenu i spremnu za suoavanje
sa budunou, koja razmilja izvan okvira svoje trenutne situacije i aktivno
uestvuje u svim segmentima savremenog ivota poveavajui svoje mogunosti pri
zapoljavanju.
Uspjeno sprovoenje preduzetnikog uenja i naina razmiljanja u kolama

podrazumijeva multisektorski pristup i blisku saradnju relevantnih partnera na
nacionalnom i lokalnom nivou, podrku i sinergiju izmeu kljunih aktera ukljuenih
u obrazovne procese i procese osposobljavanja.
Da bi se promovisalo preduzetnitvo, preduzetniko uenje i preduzetnika

pismenost kao polazite ka preduzetnikom drutvu, kole moraju da se
transformiu u otvoreno okruenje za uenje kako bi poveale preduzetnike
kapacitete uenika/ca. U ovom smislu je neophodno osposobiti rukovodstvo u koli
da razumije, podri i promovie preduzetnitvo i preduzetniko uenje u koli, ali i u
lokalnoj zajednici. Jaanje preduzetnikih aktivnosti na nivou kole je od posebne
vanosti za drutvo u cjelini.
Zavod za kolstvo
33
NAA KOLA
Izazovi novih tehnologija i savremene ekonomije
Na dananjem tritu rada postoji potreba za kvalitetnijom i inovativnom radnom

snagom. Vrijeme globalizacije i razvoj drutva koje poiva na znanju,
konkurentnosti i inovativnosti, trai od pojedinca veliko ulaganje u sopstveni razvoj.
Kako bi odgovorili na ove potrebe, kod uenika/ca se tokom kolovanja moraju
razvijati kompetencije koje su u funkciji novih tehnologija, potrebe ekonomije koja
se svakodnevno mijenja, kao i znanja i vjetina koja e im omoguiti socijalnu
koheziju.
Pristup informacijama, brze promjene u svijetu rada i poveanje raznolikosti

drutava, zahtijeva od svih ljudi da imaju razliite kompetencije i da budu aktivni,
ukljueni, sposobni da se prilagode i da ue kontinuirano. Rastua
internacionalizacija ekonomije, njene brze i este promjene, utiu na trite rada
to uslovljava obrazovne sisteme da prate i da se stalno prilagoavaju novim
zahtjevima, da pripremaju mlade ljude kako bi se suoili sa izazovima. Porast nivoa
kompetencija radne snage je neto bez ega se ne moe obezbijediti konkurencija u
globalnoj ekonomiji. U tom smislu neophodno je pruiti relevantnije inicijalno
obrazovanje i omoguiti bolju obuku nastavnika/ca.
Obrazovanje i struno usavravanje nastavnika/ca je mnogo vie od sticanja znanja.

Oni treba da omogue razvijanje i unapreivanje kompetencija svakog pojedinca.
Obrazovanje koje nema iskljuive ciljeve, ve se prilagoava stalnim promjenama i
potrebama drutva, pomae uenicima/cama da preispituju miljenja, promoviu
inovacije, pokreu inicijativu, ispoljavaju preduzetnike osobine i imaju kapaciteta
za budue uenje.
kola mora pripremati uenike/ce da budu proaktivni, fleksibili, sposobni da se

prilagode zahtjevima i izazovima moderne ekonomije. Tokom obaveznog
kolovanja uenike/ce je neophodno osposobiti da razvijene kompetencije
primjenjuju u novim nepoznatim situacijama, kao i da ih dalje unapreuju kroz
proces cjeloivotnog uenja.
Zavod za kolstvo
34
Pristup cjeloivotnog uenja temelji se na razvoju linih sposobnosti, to je ire od

osposobljavanja za odreeno zanimanje, koje vodi zapoljavanju i sposobnosti
uenja. Uspjenost ostvarivanja cjeloivotnog uenja pretpostavlja preduslove na
planu vaspitno-obrazovnog sistema, ali i na planu nastavne profesije u dijelu
poduavanja.
Crnogorski obrazovni sistem je prepoznao zahtjeve cjeloivotnog uenja kroz

jaanje kljunih kompetencija.
ta je preduzetniko uenje?
Preduzetniko uenje predstavlja sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelo. U

Evropskom okviru kljunih kompetencija za cjeloivotno uenje podrazumijeva
kreativnost, inovativnost i spremnost za preuzimanje rizika i odgovornost, kao i
sposobnost planiranja i upravljanja projektima.
Razvoj ovakvih karakteristika linosti osnauje osobu ne samo u njenom privatnom

ivotu i drutvenim interakcijama, ve i na radnom mjestu, omoguava joj da
postane svjesna konteksta svoje profesije i sposobna da na najbolji nain iskoristi
prilike koje joj se ukazuju. Ovo takoe predstavlja temelj za konkretnije vjetine i
znanja koja su potrebna onima koji pokreu i realizuju sopstvene poslovne
poduhvate ili se uspjeno angauju u razliitim drutvenim ili privrednim
djelatnostima.
Preduzetniko uenje razvija kod mladih ljudi preduzetnike vjetine, osobine i

svijest o funkcionisanju lokalne zajednice ukljuujui biznis i ekonomiju.
Preduzetniko uenje kod uenika/ca razvija znanja, vjetine i stavove koje im
omoguavaju da budu inovativni, da prepoznaju priliku, pokreu inicijativu, kao i da
uspjeno upravljaju sobom. Ovaj vid uenja razvija stvaralaki duh i prua
mogunost uenicima/cama da analiziraju trite rada i razmatraju mogunost
pokretanja sopstvenog posla.
Takoe, implementacija preduzetnikog uenja podstie razvoj vjetina i

karakteristika linosti koje trae poslodavci, kao to su timski rad, posveenost,
kreativnost i fleksibilnost. Ono pomae da se kod uenika/ca razvije relevantno
Zavod za kolstvo
35
NAA KOLA
znanje i razumijevanje biznisa, trita rada i potrebe za bavljenjem razliitim

poslovima tokom radnog vijeka.
Preduzetniko uenje ima ui i iri kontekst. U uem smislu, preduzetniko uenje

se odnosi na sticanje znanja o pokretanju vlastitog poslovnog poduhvata i
podrazumijeva ekonomsku i finansijsku pismenost. U irem smislu je usmjereno na
razvoj osobina linosti i vjetina koje kod uenika/ca razvijaju kritiko miljenja,
odgovornost za sopstveno uenje, iskustveno uenje, kooperativne aktivnosti i
kritiki osvrt na uenje.
Neophodna pretpostavka za razvoj i primjenu cjeloivotnog preduzetnikog uenja

na svim nivoima obrazovanja i osposobljavanja je pravilno razumijevanje njegovog
ireg konteksta od strane svih direktnih i indirektnih uesnika u procesu
obrazovanja i osposobljavanja.
Kako se razvojne karakteristike djece formiraju na najranijem uzrastu, sa ovim

vidom uenja treba poeti ve u predkolskim ustanovama. Glavni fokus kod
preduzetnikog uenja na ovom nivou treba da bude na podsticanju djece da
koriste svoju kreativnost i da istrauju i eksperimentiu sa novim pristupima.
U osnovnoj koli uenike/ce treba ohrabrivati da stiu znanja o lokalnoj zajednici u

kojoj ive i razvijaju interesovanja za aktivnosti koje se u njoj odvijaju. Osnovno
obrazovanje treba da sadri i neki uvod u svijet rada i uenici/ce treba da dobiju
mogunost da razgovaraju sa ljudima raznovrsnih zanimanja. Ovdje treba ukljuiti
uvodna znanja o preduzetnicima koji su zapoeli, ili vode sopstveni posao.
Dalje kroz osnovnu kolu, uenici/ce treba da dobiju podsticaj da razvijaju neke od
vjetina, kao to su smiljanje ideja, donoenje odluka i rjeavanje problema. Oni
treba da dobiju mogunost da rade u timu i da procjenjuju svoje prednosti na ovom
polju. Uenike/ce treba ohrabrivati da preuzimaju odgovornost za neke kolske
aktivnosti i da sa svojim idejama i planovima doprinose poboljanjima i
promjenama u ivotu kole. Uenici/ce treba da dobiju priliku da uestvuju u
aktivnostima kroz koje mogu produbljivati svoje interesovanje za preduzetnitvo.
Zavod za kolstvo
36
Uenici/ce treba da imaju mogunost da razvijaju preduzetnike vjetine kroz

projekte iz veine predmeta zastupljenih u kurikulumu i da ih primjenjuju u
praktinom obliku, kroz preduzetnike projekte.
Preduzetniko uenje kod uenika/ca podstie:

kreativnost, samopouzdanje, sposobnost da se odgovori na promjene, kao i
sposobnost da generiu, prepoznaju i iskoriste prilike;
bolje razumijevanje funkcionisanja trita rada;
sposobnost pokretanja inicijative i traenje novih prilika u okruenju za rad;
ire uvaavanje i razumijevanje kompleksnosti zajednice, biznisa i
industrijskih preduzea;
sposobnost preuzimanja veeg stepena odgovornosti za kvalitet
sopstvenog posla.
Preduzetniko uenje pomae u:

izgradnji kulture uenja koja osnauje mlade ljude da preuzmu veu
odgovornost za sopstvenu budunost;
povezivanju kole sa biznisima i irom zajednicom;
razvijanju razumijevanja vanosti karijerne orijentacije, raspoloivim
poslovima i industriji i mogunostima za samozapoljavanje.
Implementacija preduzetnikog uenje kao kljune kompetencije u

crnogorskim kolama
Evropska komisija u Luksemburgu 2006. godine usvojila je Strateki okvir u kojem je

definisano 8 kljunih kompetencija za cjeloivotno uenje. Kljuna kompetencija
preduzetniko uenje je jedna od njih.
U Crnoj Gori uvoenje ove kompetencije u obrazovni sistem definisano je

Strategijom za cjeloivotno preduzetniko uenje (20082013) i Strategijom razvoja
malih i srednjih preduzea 20112015. godine.
Akcioni plan za 2012/13. godinu, kojim se blie odreuju aktivnosti koje su

predviene Stretegijom za cjeloivotno preduzetniko uenje, precizira mjere za
pospjeivanje preduzetnikog uenja i njegovo usklaivanje sa tritem rada.
Zavod za kolstvo
37
NAA KOLA
Ukljuivanje kljune kompetencije preduzetnitvo kroz nastavni plan i program u

osnovnoj koli omogueno je izradom meupredmetne oblasti preduzetniko
uenje. Za osnovne kole organizovani su jednodnevni seminari, iji je cilj da se
uprave kola i nastavnici/ce upoznaju sa osnovnim elementima preduzetnikog
uenja i mogunostima implementacije ovog vida nastave/uenja kroz kompletan
kurikulum.
Implementacija preduzetnikog uenja kao meupredmetne oblasti izvodi se na

specifian i umnogome razliit nain od one kod obaveznih nastavnih predmeta. U
tom smislu bilo je neophodno uraditi program obuke koji je objavljen u Katalogu
programa strunog usavravanja nastavnika/ca.
Program obuke prua polaznicima mogunost upoznavanja i efektivne primjene

savremenih didaktikih metoda i nastavnih sredstava. Ciljevi programa se realizuju
kroz radionice koje podrazumijevaju aktivnu nastavu, kooperativno uenje, uenje
kroz igru uenika/ca stimuliui razvoj njihovih intelektualnih potencijala,
sposobnost prepoznavanja uzrono-posljedinih veza, jednom rijeju sticanje
primjenljivih znanja i vjetina.
U okviru realizacije projekta SECEEL u narednom trogodinjem periodu, oslanjajui

se na rezultate iz prethodno realizovanog pilot projekta Preduzetna kola, kroz
ukljuivanje etiri nove osnovne kole, etiri gimnazije i dva fakulteta, radie se na
razvijanju i unapreivanju sistema cjeloivotnog preduzetnikog uenja.
kolske 2015/16, sve gimnazije u Crnoj Gori poinju implementaciju kljune

kompetencije preduzetniko uenje.
Ostvareni napredak u prethodnom periodu predstavlja osnovu za ostvarivanja

strateke vizije Crne Gore u kojoj se crnogorsko drutvo prepoznaje kao drutvo
znanja, inovativnosti i konkurentnosti. U strategiji cjeloivotnog preduzetnikog
uenja za period 2015-2019. godine cjeloivotno preduzetniko uenje
podrazumijeva:
kreiranje ivotne filozofije za sve graane i podizanje svijesti o
preduzetnitvu i razvoju preduzetnikog duha u cijelom drutvu i na svim
nivoima obrazovanja,
razvoj vjetina korisnih za ivot i razvoj preduzetnikih kompetencija kao
sastavni dio formalnog i neformalnog uenja kod uenika/studenata,
razvoj kadrova sa preduzetnikim vjetinama i razvoj privrednih subjekata i
socijalnih preduzea koja koriste ove vjetine u svrhu, stvaranja vrijednosti,
kao i odrivog drutvenog i ekonomskog razvoja.
Zavod za kolstvo
38
Strategija za cjeloivotno preduzetniko uenje za period 2015-2019. godine u

Crnoj Gori prua podrku u izgradnji obrazovnog sistema koji stvara pretpostavke za
budue generacije uenika/ca koji e nakon zavretka formalnog obrazovanja biti
kreativni, imati smisao za inicijativu i spremnost za odgovorno preuzimanje rizika,
samostalnost, samopouzdanje, liderstvo, timski duh, te samim tim omoguiti odriv
ekonomski i socijalni razvoj crnogorskog drutva uz punu valorizaciju raspoloivih
resursa.
Implementiranje preduzetnikog uenja
Osnovu za prilagoavanje i usklaivanje obrazovnih sistema predstavlja Evropski

okvir kljunih kompetencija za cjeloivotno uenje. Kako se vrijednosni sistemi i
kultura formiraju tokom ranog djetinjstva, obrazovni sistem mora razvijati svijest o
preduzetnitvu od najmlaeg uzrasta kroz razvijanje odgovornosti, kreativnosti i
samopouzdanja kod djece.
Preduzetniko uenje zahtijeva razvoj skupa linih kvaliteta i stavova koji e pruiti
podrku preduzetnikom pristupu radu i aktivnostima u zajednici. Ono, takoe,
zahtijeva razvoj skupa vjetina i znanja kojima se omoguava onome ko ui da
kreira ideje i pretvara ih u aktivnost.
kola treba da stvori okruenje koje ohrabruje uenike/ce da postavljaju pitanja i

tragaju za novim pristupima. Treba da podstiu uenike/ce na kreativnost,
samosvjesnost i dovitljivost. kola treba da omogui uenicima/cama usvajanja
znanja koja su im neophodna za potkrijepljen odabir budue karijere. Ovo su
kvaliteti i stavovi koji e im dobro posluiti i u buduem svijetu rada i, uopte, u
drutvu.
Uvoenje preduzetnike kulture u koli zahtijeva paljivo planiranje i

implementaciju. kole koje su ukljuile preduzetniko uenje u svoje strateke
planove imaju veoma uspjene obrazovne ishode. One podravaju nastavnike/ce,
partnere i uenike/ce. Preduzetnike kole o svojim aktivnostima obavjetavaju
lokalnu zajednicu, preduzetnike i industriju.
Inicijalna priprema kole
Osnovni preduslovi za uspjeno sprovoenje preduzetnikog obrazovanja u koli su:
ukljuivanje preduzetnikog uenja u plan rada kole;
Zavod za kolstvo
39
NAA KOLA
uvoenje preduzetnikog uenja kroz kompletan kolski kurikulum;

ukljuivanje usavravanja nastavnika/ca i ostalog osoblja;
planiranje razvijanja preduzetnike inicijative u svim kljunim oblastima
uenja, s posebnim osvrtom na meupredmetne oblasti;
ukljuivanje ire zajednice kako bi se razvila preduzetnika kultutra u koli.
Podsticanje uenika/ca, svih u koli i lokalne zajednice da kroz njihov zajedniki

angaman kola postane dinamina i uspjena.
irenje poruke
kola treba da pokae da kola i zajednica imaju benefite od preduzetnikog

uenja:
poboljani ishodi uenja kod svih uenika/ca;

podizanje svijesti uenika/ca o znaaju njihovog kolovanja;
smanjen broj uenika/ca koji naputaju kolu;
poveano razumijevanje i saradnja izmeu kola, preduzetnika i lokalne
zajednice;
porast linog zadovoljstva nastavnika/ca, uenika/ca i svih u koli jer kola
postaje vie vrednovana u zajednici;
poboljana svijest uenika/ca o karijeri i poslovanju;
unaprijeeno razumijevanje karijerne orijentacije meu uenicima/cama.
Angaovanje ire zajednice kroz partnerstva
Najuspjeniji modeli implementacije preduzetnikog uenja se zasnivaju na jakim

vezama izmeu kola, preduzea i lokalnih zajednica.
Uspostavljanje saradnje pomae u:

povezivanju rada kole i nastavnih predmeta koji su znaajni za iru
zajednicu, prilagoeni novim potrebama za radnim mjestima, pa ak i
zahtjevima konkurentnog globalnog okruenja;
proirivanju spektra mogunosti koje su na raspolaganju uenicima/cama
izvan onoga to sama kola moe da obezbijedi;
Zavod za kolstvo
40
upoznavanju elemenata lokalne zajednice, to kroz uee u razliitim

projektima uenicima/cama olakava angaovanje i dalji rad u lokalnoj
zajednici;
podizanju svijesti lokalne zajednice o ulozi kole i pruanju podrke u
njenom daljem radu.
Efektivnom angaovanju lokalne zajednice na unapreivanju preduzetnikog uenja
to podrazumijeva kontinuirane konsultacije, ukljuivanje relevantnih organizacija
iz zajednice, preduzea i pojedinaca prilikom realizacije predvienih aktivnosti u
koli.
Prednosti za kolske zajednice
Mentori uglavnom dobijaju i ue mnogo kako iz iskustva tako i od samih

uenika/ca koje poduavaju.
Povezivanje kole sa lokalnom zajednicom i biznisom prua
uenicima/cama bolje razumijevanje radnih mjesta i konkurentnih zahtjeva
privrede i omoguava poslodavcima da otkriju vjetine i sposobnosti
uenika/ca.
Potencijalni partneri imaju priliku da utiu na obrazovni proces kako bi
razvijao kompetencije koje su neophodne uenicima/cama u budunosti.
Preduzetniko obrazovanje u kurikulumu
Razvoj preduzetnikih vjetina i osobina zavisi od irokog pristupa kurikulumu, kao i

od ukljuivanja organizacija iz lokalne zajednice, preduzetnika i industrije.
Preduzetniko obrazovanje podrazumijeva holistiki pristup uenju, obrazujui

uenike/ce o tome kako da se prilagode i koriste svoje vjetine i kreativnost na
odgovarajui i matovit nain, kako u koli tako i u iroj zajednici.
Kad ukljuivanja preduzetnikog uenja u nastavni plan i program izuzetno je vano

da prodiskutujete sljedea pitanja na nivou kolektiva:
Koje su implikacije preduzetnikog obrazovanja za nastavu i uenje?

Preduzetniko obrazovanje objedinjuje dobre prakse u nastavi. Radi se o pomoi
uenicima/cama da postanu nezavisni u uenju, prije svega, da budu spremni da
preuzmu odgovornost za sopstveni budui razvoj.
Zavod za kolstvo
41
NAA KOLA
Preduzetniki nastavnici/ce:
podstiu inovacije;
redovno pruaju i trae konstruktivne povratne informacije;
djeluju kao uzori i mentori za uenike/ce;
tretiraju neuspjeh kao priliku da ue i odskonu dasku za uspjeh kasnije;
angauju lokalnu zajednicu gdje god je to potrebno, pruajui
uenicima/cama kontekst za uenje koji se odvija u biznisu i industriji.
Da li su sve oblasti u kurikulumu podjednako podobne za realizaciju

preduzetnikog uenja?
Preduzetniko uenje se u osnovi odnosi na angaovanje uenika/ca, dajui im
kontekst za uenje. Stoga pripada svim oblastima kurikuluma.
Kako se preduzetniko uenje razvija kroz kurikulum?

Preduzetnike kompetencije se najbolje razvijaju kroz aktivnosti koje kombinuju
proces nastave/uenja kroz razliite nastavne predmete ili grupe predmeta.
Najbolji rezultati se postiu ako se sa razvijanjem ovog vida uenja pone od
najranijeg uzrasta. Kroskurikularno uvoenje preduzetnikog uenja je u funkciji
njegovog efikasnog ukljuivanja u obrazovni sistem. Ako elimo da ivimo u zdravoj
ivotnoj sredini i odgovornom drutvu uz odriv ekonomski rast mora se voditi
rauna da obrazovni sistem prui djeci neophodne kompetencije kako bi znala da
svoje ivotne aktivnosti usmjere tako da se efikasno ukljue na trite rada koje
vodi odrivom razvoju drutva. Integrativni pristup u obrazovanju je jedna od
najvanijih pretpostavki u implementaciji ciljeva i ishoda preduzetnikog uenja.
Samo takav pristup objedinjuje integraciju znanja, vjetina i stavova koji e
omoguiti ekonomsku sposobnost razvoja i pravedno drutvo za sve.
Ishodi preduzetnikog uenja su multidisciplinarni, jer nijedna pojedinana oblast

uenja ne prua uenicima/cama sva neophodna znanja koja bi im omoguila da se
na efikasan nain ukljue u ivot i rad poslije zavretka kolovanja. Odgovarajua
znanja i vjetine moraju biti meusobno povezani tokom procesa nastave/uenja
kroz sve pojedinane predmetne programe kako bi se ishodi uenja implementirali
na efikasan nain.
Interdisciplinarno uenje je planiran pristup uenju koje je povezano preko razliitih

predmeta ili disciplina ija je namjena da ojaa obrazovanje. Ovaj vid obrazovanja
promovie razvijanje i primjenu nauenog u novim situacijama i na razliite naine.
Prua mogunost za produbljivanje uenja, na primjer kroz istraivanje jedne teme,
rjeavanjem problema ili pripremanjem i implementacijom projekta.
Zavod za kolstvo
42
Ovo je vaan pristup na svim nivoima obrazovanja, moe zauzeti mjesto kao oblast
u planu i programu ili kao dodatak predmetima, etosu i ivotu kole, u zajednici i u
razliitim drugim mogunostima za lini razvoj.
U sistemu formalnog obrazovanja, ovo znai da moramo imati jasnu ideju o tome,
ta i na koji nain uenici/ce treba da naue kako bi se nakon zavretka kolovanja
efikasno ukljuili u savremeni rast i razvoj druta koji je propraen sve
kompleksnijim ekonomskim i socijalnim kontekstom.
Ishodi uenja koji su ugraeni u meupredmetnu oblast preduzetniko uenje

govore da obrazovanje nije jednostavno sticanje znanja i vjetina ve cjelokupan
pristup koji prua motivaciju i predanost za akcije koje vode ka poboljanju
ukljuivanja u ekonomsku i socijalnu sferu drutva kao i usavravanje steenih
kompetencija nakon zavretka kolovanja u procesu cjeloivotnog uenja. Ovakav
vid uenja omoguava nastavnicima/cama da se sadraji ue koristei lokalna
relevantna pitanja, da proces nastave/uenja prilagode prilikama u kolama, kod
kue i u iroj zajednici.
ta je sa vannastavnim aktivnostima?
Preduzetnike kompetencije se mogu razvijati kroz aktivnosti koje nijesu striktno

vezane za proces izvoenja nastave kroz odreene nastavne predmete. Ove
aktivnosti su veoma vane za kompletan kolski kurikulum i podravaju
samostalnost uenika/ca prilikom ukljuivanja u aktivnosti koje sami biraju.
Uspjena implementacija projekta kroz preduzetniko uenje
Razvijanje projekta u preduzetnikom uenju sa poslodavcima i lokalnom

zajednicom zahtijeva briljivo planiranje. Ovo podrazumijeva:
precizno postavljene ciljeve u predlogu projekta iz kojih se jasno vidi koji su

rezultati;
poznato ime osobe koja aplicira za projekat, kontakti i pozicija;
vidljivu promjenu koja se oekuje od projekta, takoe specifina, skromna i
realna;
da se jasno vidi da je projekat vrijedan kako za uenika/ce tako i za lokalnu
zajednicu;
prikazane benefite za potencijalne partnere;
Zavod za kolstvo
43
NAA KOLA
objanjeno je na koji nain e biti iskoriena podrka lokalne zajednice,

preduzetnika i ostalih partnera na projektu;
da su prikazani predvieni rezultate projekta;
da je prikazano na koji nain je projekat povezan sa kompletnim kolskim
kurikulumumom;
projekat predstavljen u koli, lokalnim i dravnim medijima.
Pitanja koja se mogu razmatrati
Pitanja koja se mogu pojaviti u toku implementacije preduzetnikog uenja mogu

biti razliita. Najznaajnija od njih su:
Kako preduzetniko uenje moe poboljati proces nastave/uenja i ishode
uenja?
Na koji nain preduzetniko uenje osnauje uenika/ce, nastavnike/ce i
drugo osoblje da postanu aktivniji i ukljue se u zajedniike aktivnosti?
Koliko ciljevi preduzetnikog uenja mogu biti prisutni u svim nastavnim
predmetima?
Kako stvoriti fleksibilan raspored koji omoguava zavretak projekta?
Na koji nain se uvode tematske oblasti, koje se zasnivaju na modulima ili
aktivnostima?
Kako se povezuje preduzetniko uenje kao meupredmetna oblast?
Koje su mogunosti uvoenja preduzetnikog uenja kroz vannastavne
aktivnosti?
Komuniciranje sa zainteresovanim stranama
Sve zainteresovane strane treba upoznati sa prednostima preduzetnikog uenja.
Zavod za kolstvo
44
Karakteristike preduzetnike kole ek lista
Uspjeh i inovativnost preduzetnikog uenja zahtijeva razumijevanje benefita od

ovog vida uenja za kolu i lokalnu zajednicu. Ovo takoe ukljuuje dogovor izmeu
kole i lokalne zajednice u kreiranju odrive preduzetnike kole.
Prvi korak
kola, kolski odbor i savjet roditelja su dobro obavijeteni o ciljevima
preduzetnikog uenja i benefitima za kolu, uenika/ce i lokalnu zajednicu.
Kompletan kolski kolektiv ima punu informaciju.
Obavijeteni uenici/ce i roditelji o benefitima ovog vida uenja.
Preduzetniko uenje ukljueno u plan rada kole.
Identifikovati lokalne resurse kako bi dobili podrku za preduzetniko
uenje.
Preduzetnika kultura u koli

kola funkcionie na efikasan i dinamian nain.
Uenici/ce vide svoju kolu kao dio njihove zajednice.
Uenici/ce razmatraju njihovo uenje u koli kao uenje za ivot i poetak
cjeloivotnog uenja.
Lokalni preduzetnici, organizacije i drugi zainteresovani su vie nego
dobrodoli u koli.
Preduzetniko uenje i sredina za uenje

Kurikulum je relevantan za potrebe uenika/ca.
Nastavnici/ce i uenici/ce su zadovoljni kroskurikularnom povezanou
kljunih oblasti uenja.
Nastavnici/ce i uenici/ce razumiju da kljune kompetencije preduzetnikog
uenja treba da budu razvijene kroz sve kljune oblasti procesa uenja.
Nastavnici/ce i uenici/ce su fleksibilni.
Zavod za kolstvo
45
NAA KOLA
Preduzetnika kolska zajednica

kola produkuje preduzetnike kompetencije koje imaju zajednike
karakteristike sa lokalnim vrijednostima.
Rukovodstvo kole redovno sarauje sa predstavnicima lokalne zajednice,
preduzetnicima i ostalim zainteresovanim prilikom izrade kolskih
projekata.
Koordinaciono tijelo za implementaciju preduzetnikog uenja ukljuuje
predstavnike lokalne zajednice i preduzetnika.
LITERATURA:
1. Entrepreneurial Learning: A Key Competence Approach - ISCED Level 1,

SEECEL, Zagreb, 2014
SEECEL, Zagreb 2011.
3. Preduzetnike kompetencije Prirunik za nastavnike osnovnih i srednjih
kola, CARDS Projekat; Reforma trita rada i razvoj radne snage, Podgorica,
april 2008. godine
4. Prirunik za uenje usmjereno na uenika, CARDS Projekat, Reforma trita
rada i razvoj radne snage, Podgorica, 2008.
5. Entrepreneurial Learning: School Professional Toolkit - ISCED Level 2
SEECEL, Zagreb 2014.
7. Entrepreneurship Education A Guide for Educators (2013),
8. Entrepreneurship at a Glance 2014, OECD2014
9. ENTREPRENEURSHIP 2020 ACTION PLAN Reigniting the entrepreneurial spirit
in Europe, EUROPEAN COMMISSION, Brussels, 2013
10. Strategija za cjeloivotno preduzetniko uenje 2008-2013, Podgorica 2008.
11. The Enterprising School, A guide for the development of Enterprise
education in schools, Curriculum Corporation, Australia 2002
12. . EU 2020 - the Growth Strategy
http://ec.europa.eu/europe2020/index_en.htm
13. . Rethinking education http://ec.europa.eu/languages/policy/strategic-
framework/rethinking-education_en.htm
Zavod za kolstvo
46
14. New skills for new jobs

http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=822&langId=en
15. . SMEs Policy Index:
http://www.oecd.org/investment/psd/smallandmedium-
sizedenterprisessmepolicyindex.htm
16. Oslo Agenda for Entrepreneurship Education in Europe (2006)
http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/files/support_measures/trainin
g_education/doc/oslo_agenda_final_en.pdf
Zavod za kolstvo
47
NAA KOLA
OBRAZOVANJE ZA ODRIVI RAZVOJ

Priredile:
Nevena abrilo
Danijela ilas
Uvod
Obrazovanje je presudno za poveanje sposobnosti ljudi u kreiranju buduih

rjeenja i nalaenja novih puteva ka boljoj i odrivijoj budunosti. Naalost, trenutni
korpus ljudskog znanja, vjetina i iskustava ne sadri rjeenja za sve probleme
savremenog globalnog okruenja, za drutvene i ekonomske probleme. Mada se
ovjeanstvo suoavalo sa krizama u prolosti i uspjeno se nosilo sa njima, opseg
postojeih problema kao i veliina svjetske populacije su vei nego ikad prije. Iako
se moemo oslanjati na iskustva iz prolosti u rjeavanju problema dananjice i
sjutranjice, realnost je da ljudsko drutvo mora da pronae put ka odrivosti.
Obrazovanje moe odgovoriti na promjene i izazove koji su evidentni na lokalnim i

globalnim razmjerama i ima kljunu ulogu za stvaranje odrive budunosti.
Usklaivanje predkolskog, osnovnog i srednjekolskog obrazovanja s ciljevima
odrivog razvoja predstavlja veliku prednost, ali i izazov u stvaranju ekoloki
vrstog, socijalno pravednog i ekonomski prosperitetnog drutva.
Na najvei izazov u novom vijeku je prihvatiti ideju koja izgleda apstraktno

odrivi razvoj i pretvoriti je ... u dnevnu realnost za sve ljude na svijetu.
Kofi Annan, Generalni sekretar UN-a, 2001.
Odrivi razvoj
Odrivi razvoj nije novina i nepoznanica kada se govori o jednom drutvu i njegovoj
privredi. Gotovo da nema zemlje u svijetu koja nije u svoje strategije privrednog
razvoja uvrstila koncept odrivosti, istiui time potrebu da se pojedinci i drutvo
odgovorno odnose prema svom okruenju. Odrivi razvoj je usklaeni sistem
tehniko-tehnolokih, ekonomskih i drutvenih aktivnosti u ukupnom razvoju u
kojem se na principima ekonominosti i racionalnosti koriste prirodne vrijednosti.
Cilj je da se drutvo razvija, a da se sauva i unaprijedi kvalitet ivotne sredine za
Zavod za kolstvo
48
sadanje i budue generacije. Odrivi razvoj je dugoroni koncept koji obuhvata i

integrie ivotnu sredinu, ekonomski i drutveni/socijalni razvoj.
Svjetska komisija za ivotnu sredinu i razvoj u izvjetaju Naa zajednika
budunost ukazuje na opasnost, po ljude i nau planetu, od politike ekonomskog
rasta bez uzimanja u obzir mogunosti regeneracije planete Zemlje.
Ova komisija je definisala odrivi razvoj kao razvoj kojim se ispunjavaju potrebe
sadanjosti, bez uskraivanja mogunosti buduim generacijma da zadovolje svoje
potrebe.
Na Konferenciji Ujedinjenih nacija o ivotnoj sredini i razvoju, koja je odrana

1992. godine u Rio de eneiru, usvojena je Agenda 21 koja odraava globalni
konsenzus i visok stepen politike saglasnosti o neodvojivosti razvoja i ivotne
sredine. Ona obrauje najznaajnije globalne ekoloke probleme sa kojima se
ovjeanstvo suoava1.
Nakon konferencije o ivotnoj sredini i razvoju, odrivi razvoj je postao vodei

pojam u oblasti politike o ivotnoj sredini. To svakako predstavlja napredak za
ekoloku politiku, jer se na taj nain objanjava veza izmeu ekolokih, ekonomskih
i socijalnih problema unutar koje treba posmatrati probleme zatite ivotne
sredine, ako elimo da ih rijeimo struno i na drutveno prihvatljiv nain.
Budunost je u naim rukama. Zajedno, moramo osigurati da nas unuci ne pitaju

zato smo propustili da uradimo prave stvari i dopustili da trpe posljedice
Ban Ki-moon, UN Generalni sekretar, 2007
Polazita obrazovanja za odrivi razvoj
Znaaj obrazovanja za odrivi razvoj prvi put je naglaen u poglavlju 36. Agende 21.
U ovom poglavlju su definisana etiri glavna pravca obrazovanja za odrivi razvoj:
1United
Nations Conference on Environment&Development, RiodeJanerio, Brazil, 3 to 14 June 1992,
AGENDA 21
Zavod za kolstvo
49
NAA KOLA
1) Unapreenje i poboljanje opteg obrazovanja.

2) Preusmjeravanje postojeeg obrazovanja na svim nivoima ka odrivom razvoju.
3) Podizanje svijesti i poveavanje razumijevanja u javnosti.
4) Unapreivanje obuke za sve sektore.
Obrazovanje za odrivi razvoj ne predstavlja puko proirivanje ekolokog

obrazovanja na socijalne i ekonomske aspekte, ve bi trebalo da predstavlja vrstu
vezu izmeu politikog obrazovanja, globalnog uenja, ekolokog obrazovanja i
zdravstvenog vaspitanja2.
Obrazovanje je preduslov za postizanje odrivog razvoja. Obrazovanje za odrivi

razvoj razvija i jaa sposobnost pojedinaca, grupa, zajednica, organizacija i zemalja
da promiljaju i biraju u korist odrivog razvoja.
Integrativni pristup u obrazovanju je jedna od najvanijih pretpostavki u

ostvarivanju ideje odrivog razvoja. To je pristup koji objedinjuje integraciju ivotne
sredine, ekonomsku sposobnost razvoja i pravedno drutvo za sadanje i budue
generacije.
Obrazovanje je neophodno shvatiti u smislu neprekidnog procesa uenja, koji nema

iskljuive ciljeve ve se prilagoava stalnim promjenama u svijetu, koje e se u
budunosti neminovno pojavljivati.
Da bi se postigla neophodna interdisciplinarnost, potrebno je unaprijediti sam

obrazovni sistem. Poboljanjem formalnog obrazovanja, a uz podrku neformalnih
oblika, mogue je postii poveanje kvaliteta ivota, tako to e ljudi sa viim
nivoom svijesti teiti otkrivanju novih vizija, istovremeno uvaavajui kulturne
razliitosti.
Pored potovanja kulturne razliitosti, obrazovanje za odrivi razvoj mora uzimati u

obzir tradicionalna znanja kao sastavni dio napretka. Zauzimajui se za integraciju
formalnog i neformalnog obrazovanja i omoguavajui istovremeno kreativno i
kritiko promiljanje, dolazimo do vrlo vane uloge obrazovanja za sadanje i
2 Willi Linder, Hohe Ansprche, Umwelt & Bildung 3/2004, p. 3.
Zavod za kolstvo
50
budue generacije a to je mijenjanje naina ivota u smjeru stalnog usavravanja

kroz ivot3.
Jedan od kljunih zakljuaka na Svetskoj konferenciji o odrivom razvoju u

Johanesburgu 2002. je naglaena potreba da se odrivi razvoj integrie u
obrazovne sisteme na svim nivoima obrazovanja, kako bi takvo obrazovanje
posluilo kao poluga svih daljih promjena.
Ujedinjene nacije se zalau za podsticanje i integraciju principa, vrijednosti i prakse

odrivog razvoja u sve aspekte obrazovanja i uenja promoviui Dekadu o
obrazovanju za odrivi razvoj (2005-2014), kako bi se na globalnom nivou sprovele
neophodne aktivnosti u pravcu jaanja ove ideje.
UN-ova Dekada o obrazovanju za odrivi razvoj i Strategiju za uvoenje odrivog

razvoja u obrazovni sistemna (UNECE) doprinijele su prepoznavanju uloge
obrazovanja kao bitnog instrumenta u nastojanju da se postigne ekonomski i
drutveni odrivi razvoj, uz voenje rauna o ivotnoj sredini.
Odredbe Strategije obrazovanja za odrivi razvoj su usklaene sa Okvirnim

smjernicama za implementaciju Dekade obrazovanja za odrivi razvoj. U skladu s
tim, Strategija je upotrijebljena kao osnova za regionalno sprovoenje Dekade
obrazovanja za odrivi razvoj, ali i kao sredstvo za implementaciju rezultata
Svjetskog samita o odrivom razvoju iz Johanesbuga.
Strategija je posluila kao fleksibilni okvir za implementaciju za drave UNECE

regiona, koji istovremeno uvaava prioritete i inicijative specifine za svaku od
drava lanica, te podrava meusektorsku saradnju i uee svih interesnih strana.
Ona sadri i osnovne odredbe dokumenta Okvir aktivnosti iz Dakara (UNESCO,
2000. godine): Obrazovanje za sve ispunjavanje naih zajednikih obaveza.
Takoe, Strategija slui kao podrka u ispunjavanju odredbi razliitih
meunarodnih obaveza koje se odnose na komunikaciju, obrazovanje, uee
javnosti i podizanje svijesti.
3 Nevena abrilo, Miodrag Vuelji, dr Duanka Popovi i Nataa Peri Naa kola Uimo
zajedno: o ocjenjivanju, o nastavi maternjegj ezika, o tematskom planiranju, o Evropskom

jezikom portfoliju, o odrivom razvoju, Zavod za kolstvo, 2010.
Zavod za kolstvo
51
NAA KOLA
Ciljevi Strategije obrazovanja za odrivi razvoj
Glavni cilj Strategije je bio da motivie i podri drave lanice UNECE regiona da
rade na razvoju obrazovanja za odrivi razvoj i na integraciji ovog vida obrazovanja
u formalni obrazovni sistem, kroz sve relevantne predmete, kao i kroz neformalne
vidove obrazovanja. Ciljevi uenja trebalo bi da obuhvate znanje, vjetine,
razumijevanje, stavove i vrijednosti.
Obrazovanje za odrivi razvoj obuhvata meusobno povezivanje ivotne sredine,

ekonomije i socijalnih pitanja. Njime se iri koncept obrazovanja za ivotnu sredinu,
koje u sve veoj mjeri obrauje iroki raspon razvojnih tema. Ono takoe obuhvata
razne elemente razvoja i drugih ciljnih oblika obrazovanja.
Kljune teme odrivog razvoja ukljuuju, izmeu ostalog: iskorjenjivanje siromatva,

mir, etiku, odgovornost u lokalnom i globalnom kontekstu, demokratiju i
upravljanje, pravosue, bezbijednost, ljudska prava, zdravlje, jednakost polova,
kulturnu raznolikost, ruralni i urbani razvoj, privredu, obrasce proizvodnje i
potronje, korporativnu odgovornost, zatitu ivotne sredine, upravljanje prirodnim
resursima i bioloki i reljefni diverzitet. Obraivanje ovako razliitih tema u sklopu
obrazovanja za odrivi razvoj zahtijeva holistiki pristup.
Uenike/ce na svim nivoima obrazovanja treba podsticati na sistemsko, kritino i

kreativno miljenje i promiljanje kako u lokalnom tako i u globalnom kontekstu.
Obrazovanje za odrivi razvoj je cjeloivotni proces, od ranog djetinjstva do vieg
obrazovanja i obrazovanja odraslih, i prelazi okvire formalnog obrazovanja. Treba
da proima programe uenja na svim nivoima, ukljuujui struno obrazovanje,
obuku nastavnika/ca i stalno usavravanje strunjaka i donosioca odluka.
Obrazovanje za odrivi razvoj zahtijeva preusmjeravanje od pruanja znanja prema

obraivanju problema i utvrivanju moguih rjeenja. Zato bi obrazovanje trebalo
da zadri svoj tradicionalni fokus na pojedinanim predmetima, a istovremeno
otvori vrata multidisciplinarnom i interdisciplinarnom ispitivanju situacija iz
stvarnog ivota. Ovo bi moglo uticati na strukturu nastavnih programa i na metode
poduavanja.
Zavod za kolstvo
52
Kljune uloge obrazovanja za odrivi razvoj4:

Obrazovanje treba da nas podstakne na vjerovanje da imamo mo i
odgovornost da utiemo na pozitivne promjene na globalnom nivou.
Obrazovanje je primarno za promjene prema odrivom razvoju,
poveavajui kapacitete ljudi za transformisanje svoje vizije o drutvu u
realnost.
Obrazovanje ojaava vrijednosti, ponaanje i ivotne stilove potrebne za
odrivi razvoj.
Obrazovanje za odrivi razvoj je proces uenja o donoenju odluka koje
uzimaju u obzir dugoronu budunost.
Obrazovanjem se razvijaju kapaciteti za promiljanje orijentisano na
budunost.
Da bi bilo efektivno, obrazovanje za odrivi razvoj treba da:

bude obraivano na dva naina: (1) kroz integraciju tema obrazovanja za
odrivi razvoj u sve relevantne predmete, programe i smjerove, i (2) kroz
izvoenje posebnih programa i predmeta,
se usredsrijedi na omoguavanje sadrajnog uenja koje pospjeuje odrivo

ponaanje u obrazovnim ustanovama, na radnom mjestu, u porodici i
zajednici,
povea saradnju i partnerstvo izmeu lanova obrazovnih institucija i drugih

interesnih strana; ukljuivanje privatnog sektora i industrije u obrazovne
procese pomoi e pri praenju brzog tehnolokog razvoja i uslova rada koji
se mijenjaju; aktivnosti uenja u tijesnoj vezi s drutvom bie dodatak
praktinom iskustvu uenika/ca,
prui uvid u globalne, regionalne i lokalne probleme zatite ivotne sredine,

objanjavajui ih kroz pristup ivotnog ciklusa i usmjeravajui se ne samo na
uticaj na okolinu ve i na privredne i socijalne implikacije,
koristi iroki raspon participatornih obrazovnih metoda i obrazovnih metoda

usmjerenih na proces i na rjeenja koja su prilagoena ueniku/ci; pored
4
http://unesdoc.unesco.org/images/0014/001486/148654e.pdf Meunarodna ema
sprovoenja UN-ove Dekade za obrazovanje za odrivi razvoj (2005-2014),UNESCO,2005;
Zavod za kolstvo
53
NAA KOLA
tradicionalnih metoda, ove metode izmeu ostalog treba da ukljuuju:

rasprave, konceptualno i perceptualno projektovanje, filozofsko ispitivanje,
pojanjenje vrijednosti, simulacije, scenarije, modeliranje, igranje uloga,
igre, informatiku i komunikacijsku tehnologiju (ICT), ankete, studije
sluajeva, ekskurzije i uenje na otvorenom, projekte pokrenute od strane
uenika/ca, analize dobre prakse, iskustva na radnom mjestu i rjeavanje
problema,
ima podrku u relevantnom nastavnom materijalu, kao to su metodoloke,

pedagoke i didaktike publikacije, udbenici, vizuelna pomagala, broure,
studije sluajeva i dobri postupci, elektroniki, audio i vizuelni resursi.
Da bi odgovorila na sopstvene strukturne slabosti kao i na globalne izazove koji se

intenziviraju, razvojna strategija Evropske unije, Evropa 2020: strategija pametnog,
odrivog i inkluzivnog rasta5 definie tri prioriteta koji se meusobno podupiru:
1. Pametan rast razvoj ekonomije zasnovane na znanju i inovacijama.
2. Odrivi rast promovisanje ekonomije koja efikasnije koristi resurse, koja je
zelenija i konkurentnija.
3. Inkluzivni rast podsticanje ekonomije koju odlikuje visoka stopa
zaposlenosti i koja ostvaruje ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju.
Odrivi rast podrazumijeva razvoj privrede koja efikasno koristi resurse, koja je
odriva i konkurentna, zatim korienje evropskog vostva u trci za razvoj novih
procesa i tehnologija, ukljuujui i zelene tehnologije, ubrzavanje razvoja pametnih
mrea korienjem informacionih i komunikacionih tehnologija, korienje mrea
na nivou EU, te osnaivanje konkurentnih prednosti privrede, posebno u
proizvodnji i u okviru malih i srednjih preduzea, kao i kroz pomo potroaima da
vrednuju efikasno korienje resursa. Takav pristup e pomoi EU da napreduje u
svijetu sa niskom emisijom ugljendioksida i ogranienim resursima, dok e
istovremeno spreavati unitavanje ivotne sredine, smanjenje biodiverziteta i
neodrivo korienje resursa. To e takoe poduprijeti ekonomsku, socijalnu i
teritorijalnu koheziju (Evropa 2020).
5 Europe 2020: A strategy for smart, sustainable and inclusive growth, European Commission
2010.
Zavod za kolstvo
54
Obrazovanje je najmonije oruje koje moete koristiti

da promijenite svijet.
Nelson Mandela
Obrazovanje kao kljuni faktor odrivog razvoja
UNESCO poruka za Rio+20 konferenciju
Zeleno drutvo je obrazovno drutvo u svim svojim dimenzijama. Investiranje u

obrazovanje je najvanija stvar u cilju ostvarivanja odrivog razvoja, iskorjenjivanja
siromatva, jednakosti i inkluzivnosti.
U obrazovanju je klju produktivnosti i odrivog rasta, poboljanja zdravlja i ishrane,
dohotka, ivotnog standarda, stvaranja uslova za ostvarivanje svih Milenijumskih
ciljeva razvoja i ciljeva obrazovanja za sve. Nema zemlje koja je uspjela da
napreduje u razvoju Ijudskog kapitala a da nije uloila u obrazovanje ...
Obrazovanje za odrivi razvoj prua mladim Ijudima prije svega potrebne vjetine,
kompetencije i znanja koja su potrebna za irenje neophodnih vrijednosti za
ponaanje i prakse koje doprinose odrivom razvoju, kao i multikulturalnom i
multietnikom drutvu, koje tei demokratskom graanstvu. To je osnova za
pripremu mladih za zelene poslove, za prilagoavanje promjenama u fizikom
okruenju i za promjenu neodrive potronje i proizvodnih obrazaca. Obrazovanje
za odrivi razvoj mora biti ojaano i promovisano na svim nivoima i u svim
obrazovnim postavkama kroz itav ivot. Ovo poziva na sveobuhvatno
usmjeravanje obrazovanja za odrivi razvoj u odgovarajue nacionalne obrazovne
politike i prakse .... (UNESCO).6
To znai da uenici/ce treba da razumiju sloenost svijeta u kojem ive i da

posjeduju znanja i vjetine kritikog razmiljanja i vrednovanja kao i kapacitet da
uestvuju u donoenju odluka o pitanjima ivotne sredine.7
6 http//www.unesco.org/new/en/rio-20/educating-for-a-sustainable-future
7 Educating for a Sustainable Future A National Environmental Education Statement for
Australian Schools, Commonwealth of Australia 2005
Zavod za kolstvo
55
NAA KOLA
Uenici/ce treba da znaju kakav pritisak na ivotnu sredinu ima:

degradacija zemljita i vodenih tokova,
problemi koji se javljaju kao posljedica porasta broja stanovnika,
urbanizacija,
visoka potronja energije,
globalno zagrijavanje,
klimatske promjene (oluje, poari, poplave),
zagaenje vode i zemljita,
konstantno smanjivanje biolokog diverziteta i unitavanje ekosistema.
Ovo obrazovanje promovie oseaj i lokalne i globalne odgovornosti, podstie

razmiljanje unaprijed, kao i razmiljanje orijentisano na budunost, priznavanje
globalne meuzavisnosti i naglaava kulturne promjene koje prihvataju vrijednosti
odrivog razvoja. Umjesto da bude pasivno u odnosu na pomenute promjene,
obrazovanje za odrivi razvoj tei da osnai drutvo, zajednice i pojedince irom
svijeta kako bi oblikovali svoju budunost aktivno i odgovorno. Postavlja zanimljiva
pitanja, kao npr. o uenju kako da se generiu kreativna rjeenja za aktuelne
globalne promjene, o razmiljanju o novom nainu ivota koji kombinuje
blagostanje, kvalitet ivota i potovanje prirode i ljudi, i o razmatranju gledita Ijudi
iz razliitih zemalja o tome ta odrivost znai u praksi. Obrazovanje za odrivi
razvoj ne treba usko posmatrati kao jo jedan predmet i/ili problem koji treba
dodati u formalni obrazovni sistem i/ili u programe obuka za nastavnike/ce.
Umjesto toga, obrazovanje za odrivi razvoj treba sagledati kao proces nastave i
uenja kroz koji razumijevanje i orijentacija ka odrivom razvoju postaju ugraeni u
jezgro obrazovanja i procese uenja koji se mogu nai svuda u drutvu.
Prava uloga kole je da omogui uenicima/cama da kritiki razmiljaju i da povea

njihove potencijale za rjeavanje problema sa kojima e se susretati tokom ivota.
Obrazovni sistem treba da omogui uenicima/cama da steknu kompetencije koje
su im potrebne za ivot u savremenom drutvu. injenica da e naa djeca doivjeti
kraj XXI, a mogue i poetak XXII vijeka, za koje i ne znamo kako e izgledati,
naroito u pogledu razvoja nauke i tehnologije, i da ak moda jo uvek nijesu ni
izmiljena radna mjesta i poslovi na kojima e se raditi, doveli su do toga da
govorimo o kompetencijama koje kod djece treba razviti kroz obrazovanje da bi se
lake prilagoavala promjenama koje budunost donosi.
Zavod za kolstvo
56
Prema OECD-u kompetencije obrazovanja za odrivi razvoj se dijele na8:

1. Predmetne kompetencije (znanje, injenice, definicije, koncepti, sistemi...)
2. Metodoloke kompetencije (vjetine, pronalaenje injenica, analiza,
rjeavanje problema)
3. Drutvene kompetencije (komuniciranje, interaktivni rad, graanske
kompetencije)
4. Line kompetencije (stavovi, vrijednosti, etika)
Ciljevi i principi obrazovanja za odrivi razvoj u najveoj mjeri podudaraju se sa

optim ciljem koncepta savremenog obrazovanja, koje treba da osposobljava
uenike/ce da aktivno uestvuju i doprinose drutvenom, ekonomskom i kulturnom
razvoju svoje zemlje, svoga mjesta, ali i planete u cjelini. Pored toga to je ono
istovremeno i obrazovanje za opstanak, mir, toleranciju i demokratiju, kroz njegovu
implementaciju i primjenu aktivnih metoda rada, neposredno se doprinosi razvoju
kritikog misljenja i konceptualnog uenja neophodnih za rjeavanje ekolokih
problema i primjenu koncepta odrivog razvoja u praksi. Danas su potrebni Ijudi
koji ne samo znaju, nego i umiju da primijene znanja i zato savremena kola to
treba i da ostvari.
Mnoge teme koje su svojstvene za odrivi razvoj su ve prisutne u postojeem
kurikulumu formalnog obrazovanja, ali nijesu identifikovane kao takve ili nije
vidljivo kako doprinose konceptu odrivog razvoja.
Primjeri tema koje su znaajne za odrivi razvoj i lokalnu zajednicu ili dravu su:
biodiverzitet, klimatske promjene, iskorjenjivanje siromatva, rodna
ravnopravnost, unapreivanje zdravstvene zatite, odriva poljoprivreda, odrivo
umarstvo, odriva potronja, mir i sigurnost graana.
Neki od ovih pojmova su izuzetno vani za razumijevanje odrivosti, dok su drugi

direktno povezani sa odrivim razvojem. Na primjer, uenje o ouvanju i odrivom
korienju prirodnih resursa odnosi se na odrivost, meutim znanje ta su prirodni
resursi je osnova za odrivo korienje prirodnih resursa. Bez temeljnog koncepta
uenje koje se odnosi na odrivi razvoj moe biti teko ili izgubljeno. U tabeli br. 1
prikazani su primjeri oekivanja od uenja za temu ekologija.
8Stevens C. (2007) OECD work on competencies for ESD.
Zavod za kolstvo
57
NAA KOLA
Tabela 1. Primjeri oekivanja od uenja; tema: ekologija

Kategorija Oekivanje od uenja
Opisati ciklus materije kroz razne
Nevezano za odrivost
biogeohemijske cikluse
Zasnovano na odrivosti Opisati protok materije kroz ekosistem
Odrivost Sumirati ljudski uticaj na ekosisteme
Opisati odnos izmeu biodiverziteta i
Odrivost
stabilnosti ekosistema
Crna Gora je usvojila Strategiju odrivog razvoja u kojoj je prepoznat znaaj

obrazovanja za odrivi razvoj zemlje. U Strategiji je sektor obrazovanja predstavljen
kroz dva prioritetna cilja:
postizanje kvalitetnog obrazovanja za svu djecu; ostvarivanje Milenijumskih
razvojnih ciljeva i ciljeva Nacionalnog akcionog plana za djecu,
poveanje tematskih sadraja odrivog razvoja u obrazovnim programima
od predkolskog do univerzitetskog nivoa.
U cilju operacionalizovanja postavljenih ciljeva uraen je Akcioni plan Integracije

odrivog razvoja u obrazovni sistem za period 2007-2009. godine.
Kako bi se preorjentisali i implementirali vri model obrazovanja za odrivi razvoj

za osnovnu kolu su definisane meupredmetne oblasti/teme koje doprinose
integrativnom pristupu opteg obrazovanja i u veoj mjeri povezujuju sadraje
pojedinih predmeta i predmetnih oblasti, to vodi ka razvijanju kljunih
kompetencija uenika/ca.
Definisano je osam meupremetnih tema saglasno crnogorskim prioritetima,

tradiciji i opredeljenjima, uz puno uvaavanje meunarodnih stratekih dokumenta
na polju obrazovanja za odrivi razvoj koje su usvojene od strane Nacionalnog
savjeta za obrazovanje na 27. sjednici odranoj 17. marta 2014. godine.
Meupredmetne teme:
1. Klimatske promjene (Globalno zagrijavanje kao posljedica emisije gasova

sa efektom staklene baste; Prilagoavanje na klimatske promjene).
2. Zelena ekonomija (Bezbijednost hrane, ishrana i odriva poljoprivreda;
ume; Energetika; Tehnologija; Turizam).
Zavod za kolstvo
58
3. Zatita ivotne sredine (Otpad, Upravljanje hemikalijama; Zagaenje

bukom, Vazduh; Kisele kie; Voda; Obnavljanje i zatita ivotne sredine
prirodnim putem (ekoremedijacija)).
4. Odrivi gradovi i naselja (Vrednovanje i planiranje prostora; Ruralni obrasci
ivljenja; Odrivi transport; Djelovanje u vanrednim situacijama).
5. Biodiverzitet (Bioloka raznovrsnost (genetski, diverzitet vrsta,
ekosistemski; Dezertifikacija, degradacija zemljita; Planine, ume, peine,
kanjoni, agrobiodiverzitet; Kopneni vodeni ekosistemi; Obalna podruja i
morska stanita; Zatita biodiverziteta).
6. Zdravstveno obrazovanje i vaspitanje.
7. Obrazovanje za i o ljudskim pravima (Socijalno, graansko, multikulturalno
obrazovanje/vaspitanje i mirovno obrazovanje; Rodna ravnopravnost;
Evropske integracije (EU); Potroako obrazovanje).
8. Preduzetniko uenje.
Usmjeravanje kurikuluma ka odrivom razvoju
Usmjeravanje kurikuluma ka odrivom razvoju nastavnici/ce mogu poeti

eksplicitno navodei vezu izmeu nastavne teme u predmetnom programu i
odrivog razvoja. Na primjer:
1. Danas uimo o Drugom svjetskom ratu. Kao to znate rat se smatra neodrivim
stanjem u kojem su izgubljeni ljudski ivoti i resursi. Jedan od principa
odrivosti je da je ratovanje samo po sebi destruktivno za odrivi razvoj. Zato
mislite da rat spreava zemlje u napredovanju ka odrivom razvoju? (npr.
umjesto da se nacionalni dohodak troi za ljudsku dobrobit, on se troi za
unitenje ljudi i resursa).
2. Danas raspravljamo o rizicima po zdravlje u vezi sa zagaenou vode. Pristup
vodi se danas smatra ljudskim pravom, a ljudska prava su temelji stvaranja
odrivih zajednica.
3. Danas govorimo o meunarodnoj trgovini. Razmislite o koulji koju nosite,
odakle su stigla vlakna od kojih je napravljena, gdje je koulja saivena i kako je
transportovana do vas. Koliko je potroeno energije za njenu izradu. ta je
otisak ugljenika na vaoj koulji? U kakvoj vezi je vaa koulja sa odrivim
korienjem resursa?
Zavod za kolstvo
59
NAA KOLA
Na jednostavnim primjerima poput ovih uenici/ce povezuju i primjenjuju svoja

znanja gradei sopstveni koncept o odrivosti.
Razvijanje kompetencija uenika/ca kao cilj obrazovanja za odrivi razvoj
Obrazovanja za odrivi razvoj tei ka tome da osposobi dananje uenike/ce za

vrijeme koje dolazi, vrijeme u kojem e oni biti dio radno aktivnog stanovnitva, u
kojem e donositi odgovorne i dalekosene odluke. To budue vrijeme moe biti
vrlo razliito od sadanjice i mi danas teko moemo predvidjeti koja e to
konkretna znanja i vjetine biti neophodni. Potrebe svijeta rada moda se mogu i
vie puta iz temelja promijeniti tokom budueg ivota naih uenika/ca. Stoga je
zaista lako zakljuiti da emo ih najbolje pripremiti ako ih nauimo da sami ue, da
budu otvoreni i spremni da ue cijeli ivot.
Krajem prolog milenijuma, UNESCO (generalni sekretar J. Delors, 1998) definisao

je ciljeve obrazovanja u 21. vijeku, svrstavajui ih u etiri grupe ili etiri nivoa,
prema etiri podruja uenja i razvoja.9
1. Razvoj kognitivnih sposobnosti i sticanje znanja te osposobljavanje za

cjeloivotno uenje, opisano je nazivom: uiti uiti.
2. Psihomotoriko podruje razvoja jednako je vano kao i kognitivno. Dananje
kolovanje preesto ostaje na teorijskom nivou i nedovoljno se panje
posveuje razvoju sposobnosti praktine i ivotne primjene znanja. Potrebno
je nauiti kako se neto moe napraviti, ali i uiti radei inei. Stoga je naziv
tog nivoa uiti initi. Govori se o sticanju proceduralnog znanja i o razvoju
vjetina i spremnosti za djelovanje.
3. Svaki pojedinac ima jednako pravo na obrazovanje, tavie svako bi trebalo da
dobije obrazovanje koje e u najveoj mjeri zadovoljiti potrebe i interese
pojedinca te omoguiti razvoj njegovih potencijala. Obrazovanje treba da
omogui stasanje mlade osobe u kompletnu linost, treba joj omoguiti
samoostvarenje pa je taj nivo nazvan uiti biti.
4. Socijalne su vjetine i spremnost za saradnju te ivot i rad u zajednici takoe
vano podruje uenja i razvoja. No sve to postaje jo vanije u procesima
globalizacije, u uslovima velikih migracija stanovnitva i susreta razliitih
kultura. Stoga je to podruje razvoja definisano nazivom nivoa uiti ivjeti i
raditi zajedno. Unutar svakog nivoa UN-ovi su strunjaci razvrstali
kompetencije koje bi trebalo razvijati obrazovanjem za odrivi razvoj.
9
Obrazovanje za odrivi razvoj, Prirunik za osnovne i srednje kole, Agencija za odgoj i obrazovanje,
2011.
Zavod za kolstvo
60
Uiti uiti
Kompleksnost miljenja i sistemsko miljenje (kompleksni problemi odrivosti
mogu se razumjeti i rijeiti jedino kognitivnim procesima viih nivoa).
Sposobnost postavljanja analitikih pitanja i kritikog miljenja.
Sposobnost i odvanost za savladavanje prepreka i rjeavanje problema.
Holistiki pristup i interdisciplinarnost u razmiljanju sposobnost povezivanja
znanja.
Kreativnost miljenja izlazak van ustaljenih okvira i stereotipa te orijentacija
ka budunosti.
Sposobnost upravljanja promjenama, emu je preduslov sposobnost
definisanja problema.
Uiti initi
Sposobnost primjene znanja u kontekstu ivotne situacije.
Djelovanje s odgovornou, opredjeljenjem/odlunou, ali uz ouvanje
samopotovanja.
Sposobnost suoavanja s krizama i rizicima.
Odluivanje u situacijama neizvjesnosti.
Uiti biti
Sposobnost samoizraavanja (svojih stajalita, interesa, tenji, naela) i
komunikacije.
Samosvijest.
Sposobnost utvrivanja i razjanjavanja vrijednosti.
Sposobnost savladavanja stresa.
Uiti ivjeti i raditi zajedno

Uvaavanje drugih.
Odgovornost djelovanja (lokalno i globalno).
Sposobnost i vjetina saradnje i timskog rada.
Spremnost prihvaanja podjele zaduenja i preuzimanje odgovornosti.
Uestvovanje u demokratskom odluivanju.
Vjetina identifikovanja socijalnih partnera i njihovih interesa.
Vjetina pregovaranja i postizanja sporazuma.
Zavod za kolstvo
61
NAA KOLA
Oekivani ishodi uenja10
Uiti uiti
Uenik je sposoban za:
postavljanje analitikih pitanja/kritiko razmiljanje,
razumijevanje sloenosti/sistemsko razmiljanje,
svladavanje prepreka/rjeavanje problema,
svladavanje promjena/zadavanje problema,
kreativno razmiljanje/razmiljanje usmjereno ka budunosti,
razumijevanje odnosa izmeu disciplina/holistiki pristup.
Uiti initi
primjenu znanja u razliitim ivotnim kontekstima,
donoenje odluka, ukljuujui u sluajevima nesigurnosti,
rjeavanje kriza i rizika,
odgovorno ponaanje,
djelovanje sa samopotovanjem,
odluno djelovanje.
Uiti biti
samopouzdanje,
izraavanje individualnosti i komunikacija,
noenje sa stresom,
mogunost utvrivanja i pojanjavanja vrijednosti.
Uiti raditi i ivjeti zajedno

odgovorno djelovanje (lokalno i globalno),
djelovanje uz potovanje drugih,
utvrivanje aktera i njihovih interesa,
saradnju/timski rad,
uestvovanje u demokratskom donoenju odluka,
pregovaranje i stvaranje konsenzusa,
podjelu odgovornosti (supsidijarnost).
10
Format for reporting on implementation of the UNECE Strategy for Educatiom for Sustainable
Development (Phase III: 20112015)
Zavod za kolstvo
62
LITERATURA:
1. Akcioni plan Integracija odrivog razvoja u obrazovni sistem za period 2007-

2009. godine, Republika Crna Gora, Vlada Republike Crne Gore, Podgorica,
2007.
2. Daly, H.E. & Cobb J.B. 1989. For the Common Good. Boston: Beacon Press
Books. Chelsea Green Publishing Company. Earth Charter. no date.
http://www.earthcharterinaction.org/content/pages/Read-the-Charter.html
(Accessed 2 July 2010.)
3. Educating for a Sustainable Future A National Environmental Education
Statement for Australian Schools, Commonwealth of Australia 2005
4. Ecological Footprint of Nations 2004, http://www.redefi ningprogress.org/
publications/footprintnations2004.pdf; WWFsLiving Planet Report
http://www.panda.org/livingplanet.
5. Europe 2020: A strategy for smart, sustainable and inclusive growth, European
Commission 2010.
6. Educating for a Sustainable Future A National Environmental Education
Statement for Australian Schools, Commonwealth of Australia 2005
7. Format for reporting on implementation of the UNECE Strategy for Educatiom
for Sustainable Development (Phase III: 20112015)
8. Fritjof Capra, Verborgene Zusammenhnge. Vernetzt denken und handeln in
Wirtschaft, Politik, Wissenschaft und Gesellschaft, Bern u.a. 2002, S. 298
9. Meadows, D.H., Meadows, D.L. & Randers, J. 1992. Beyond the Limits:
Confronting Global collapse, Envisioning a SustainableFuture. White River
Junction: Vermont
10. Nevena abrilo, Miodrag Vuelji, dr Duanka Popovi i Nataa Peri Naa kola
Uimo zajedno: o ocjenjivanju, o nastavi maternjeg jezika, o tematskom
planiranju, o Evropskom jezikom portfoliju, o odrivom razvoju, Zavod za
kolstvo, 2010.
11. Meunarodna ema sprovoenja UN-ove Dekade za obrazovanje za odrivi
razvoj (2005-2014),UNESCO,2005;
http://unesdoc.unesco.org/images/0014/001486/148654e.pdf
12. Nacionalna strategija odrivog razvoja, Republika Crna Gora, Vlada Republike
Crne Gore, Podgorica 2006.
Zavod za kolstvo
63
NAA KOLA
13. Obrazovanje za odrivi razvoj, Prirunik za osnovne i srednje kole, Agencija za

odgoj i obrazovanje, Zagreb, 2011.
14. Stevens C. (2007) OECD work on competencies for ESD.
15. UNECE Strategy for Education for Sustainable Development, Economic
Commission for Europecep, ac.13/2005/3/rev.1, 23 march 2005
16. United Nations Conference on Environment & Development Rio de Janerio,
Brazil, 3 to 14 June 1992 AGENDA 21
17. Willi Linder, Hohe Ansprche; in: umwelt & bildung 3/2004, S. 3
18. http://www.un.org/en/sustainablefuture/index.shtml
19. http://www.dadalos.org/nachhaltigkeit_sr/
20. http//www.unesco.org/new/en/rio-20/educating-for-a-sustainable-future
Zavod za kolstvo
64

Nasa Skola

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Nasa Skola

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

CRNA GORA

Neki aspekti savremenog kurikuluma

Izdava: Zavod za kolstvo

Urednik: Pavle Goranovi

Publikaciju priredile: Nevena abrilo, Nataa Peri, Danijela ilas

Lektura: Danijela ilas

Dizajn: OBOD ad Cetinje

tampa: OBOD" ad Cetinje

Tira: 500 primjeraka

PRIPREMA JEZIKIH TESTOVA U SKLADU SA ZAJEDNIKIM EVROPSKIM NIVOIMA

PREDUZETNIKA KOLA ........................................................................................................ 33

OBRAZOVANJE ZA ODRIVI RAZVOJ ................................................................................ 48

Potovani/e kolege i koleginice,

Zavod za kolstvo je priredio ovu publikaciju sa ciljem da predstavi pojedine

Tekst Priprema jezikih testova u skladu sa zajednikim evropskim nivoima

Uspjeno sprovoenje preduzetnikog uenja i naina razmiljanja u kolama

Sistemsko uvoenje odrivog razvoja u kolski sistem, jedan je od zadataka naeg

PRIPREMA JEZIKIH TESTOVA U SKLADU SA

Evropski centar za moderne jezike Savjeta Evrope i Evropska komisija, odnosno

Ciljevi RELANG inicijative

Dugoroni cilj ove inicijative je da se testiranjem omogui pravino ocjenjivanje

Uesnici seminara bili su treneri i nastavnici/ce engleskog, francuskog, italijanskog,

Cilj RELANG radionice je bio da se uesnici upoznaju sa kriterijumima za izradu

Na trodnevnoj radionici posebna panja je posveena identifikaciji i mogunostima

Zajedniki evropski referentni okvir za ive jezike

Od objavljivanja finalne verzije 2001. godine, Zajedniki evropski referentni okvir za

ta je Zajedniki evropski okvir za ive jezike?

Zajedniki evropski okvir predstavlja zajedniku bazu za izradu programa,

tu svrhu osmiljena je Opisna shema kao i Zajedniki referentni nivoi. (Savjet

Obuka i konsultantska podrka vezano za izradu testova polaze od dvije publikacije

Prirunik za izradu jezikih testova u skladu sa Zajednikim evopskim okvirom za

Modeli upotrebe jezika i kompetencije

CEFR model upotrebe jezika

Za potrebe Prirunika za izradu jezikih testova najrelevantniji oblik upotrebe jezika

...podrazumijeva izvravanje radnji ostvarivanjem ukupnih optih sposobnosti, a

Ovaj pasus identifikuje glavne elemente modela, koji su detaljnije predstavljeni u

Kompetencije su podijeljene na dva dijela: opte kompetencije i kompetencije

Opte kompetencije Komunikativne jezike kompetencije

Lingvistike kompetencije Sociolingvistike kompetencije Pragmatike kompetencije

Iliustrativne skale deskriptora

Sposobnosti/kompetencije su skup znanja, vjetina i odlika koje se iskazuju

Pod podrujem se podrazumijevaju sve oblasti ivota i rada kojima peat

Vea interaktivna autentinost se moe postii na sljedee naine:

Kada osmiljavamo zadatak, vano je jasno postaviti ravnoteu izmeu

Zajedniki okvir u est referentnih nivoa

Poetni nivo ili otkrivanje (Breakthrough) odgovara onome to Vilkins (Wilkins) jo

Samostalni nivo ili kompetencija efektivne operativnosti (Effective Operational

Grananje u tri opta nivoa

Kandidat poetnik Napredni kandidat Samostalni kandidat

Uvodni Srednji Prag Napredni Samostalni Vladanje jezikom

Council of Europe (2001:26-7)

Usklaivanje testova sa CEFR-om

S obzirom na to da je povezivanje konkretnih deskriptora sa datim nivoom jezikog

Usklaivanje poinje prilagoavanjem CEFR-a kontektstu testa.

Rad na povezivanju testova sa CEFR-om poinje prilagoavanjem CEFR-a kontekstu

Usklaivanje ne bi trebalo da bude pokuaj da se CEFR primijeni u svakom

Postoje i druge vane kontekstualne karakteristike uesnika u testiranju. Na

Ova definicija je u skorije vrijeme proirena, pa ukljuuje nain na koji se testovi

interpretaciju bodova na testu zahtijevanu predloenom upotrebom testa (AERA,

Kada rezultate testova interpretiramo u skladu sa CEFR-om, mi tvrdimo da je

Validnost u ciklusu izrade testa

Validnost povezuje uspjenost ispitanika na testu sa njegovim jezikom

1. Test je osmiljen tako da otkrije sposobnost koju je mogue interpretirati,

Iz ovog kratkog pregleda, jasno je da validnost, ukljuujui povezanost sa CEFR-om,