BROJ 3 VELJAEA 1980.

N/[U ZNJSKI
VJESN I K
GLASILO MUZEJSKOG DRUSTVA
SJEVEROZAPADNE HRVATSKE
MUZEJSKI VJESNIK
GLASILO MUZEJSKOG DRUSTVA SJEVEROZAPADNE
HR.VATSKE
(Bjelovar, eakovec, eazma, Grabrovnica, Kalinovac, Koprivni-
ca, Krilevci, Kutina, Trako5ian, VaraZdin, VaraZdinske foplice t
t
i Virje) r
I
I.JR.EDNISTVO I
Draggtin Feletar (glavni i odgovorni urednik), Miroslav Klem, tT
Branko Simek, Marijan Spoljar i Zeljko Tomidii U

tI
NHUZEJSKI VJESNIK izlazi povremeno, a najmanje jednom
go-di5nje. Rukopise ne honoriiamo i ne vraiamo. Rukopisi se
Salju _na adresu: Muzej grada Koprivnice, 43300 Koprivnica, T
4
Trg dr. T.eandera Rrozoviia 1. easopis solidarno financiraju r
muzeji sjeverozapadne Hrvatske r
r
s
GR.AFIEKA OPREMA
Dragutin Feletar T
I
j
NAKLADNIK C

Muzej grada Koprivnice r

j
ZA NAKLADNIKA
I
Franjo Horvatii (
I
TISAK s
RO "Fodravka-Usluge.., OOUR Koprivnidka tiskara, 1980. I

BR.GJ3_VEI,JAEA1980.

GRADSKI MUZE.I VAFAZD|{V

ARHEOL.OS,,I CO.JIL
, / 5 G:,q//
KAZALO
1. Dragutin Feletar: Kakva mre1a muzeja i zbirki? 1

2. Stjepan Hajduk: Kre5imir Filii istinsku demokratiza-

ciju muzealne djelatnosti 2 - borac za
3. Tomislav Durii: Stanje nekih kulturno-povijesnih spomenika u
sjeverozapadnoj Hrvatskoj 8

4. Marijan Spoljar: Problemi valorizacije 17

5. Vladimir Kal5an: Prilog raspravama o agrarnim odnosima u Medi-

murju u vrijeme obitelji Zrinskih 18
6. Martin Mata5in: Zavidajni muzej Yirje 22
7. Mato Dominikovii: Petar Levar: Muzejska zbirka u Kalinovcu 25
8. Luka Hrvatii: O vaZnosti muzejske zbirke u Kalinovcu 29
9. Mihajlo Bradii: Kako smo stvorili zavidajni muzej u Cazmi 31
10. Zorko Markovii: Bilje5ke o rekognosciranju arheolo5kih terena oko
Koprivnice i Eurdevca 1979. godine 35
11. Zeljko Demo: Arheolo5ka istraZivanja u Kunovec Bregu kod '
Koprivnice 39
72. Zoran Homen: Lasiniski naseobinski elementi i novi nalazi iz
Beketinca 42

13. Dubravka Balen-Letunii: IstraZivanie tumula u Goridanu kod ea-

kovca 1979. godine 49

14. Zorko Markovii: Posjet dr. Nadora Ka\icza i problem arheoloSke

suradnje kod nas 5l
15. Ivan Mirnik: Skupni nalaz srebrnrika XVIIL i IX. stoljeia iz ea-
kovca 53
Marina Simek: Arheologija varaZdinskog kraja
- bibliografija 59
16.
17. Ljubica Ramu5iak: Najnovija istraZivanja londarskog obrta na
podrudju Medimurja 69
18. Libu5e Ka5par: Najnovija ispitivanja licitarskog obrta u VaraZdinu
i bliZoj okolici 73
19. Josip Fluksi: Preslice podravska etnografska specifidnost 82
-
20. Libu5e Kaipar: XVI. savjetovanje i XII. skupitina etnolo5kih dru5-
tava Jugoslavije 88
21. Branimir Simek: Fotografski materrijal u muzeju 89
22. Dragutin Feletar: Izdanja Podravskog zbornlka 92
23. Dragutin Feletar: Skupitina Muzejskog dru5tva 93

95
BILJESKE:
,,^,y"ij .dio rekognosciSa.nja olavlli- suzajedno Z. Markovic j J. Fluksi, obojica iz
MCK. Fotografije uz ovai tekst: J. Fluksi.
l. O. Brukner, Osnovne formc. i tehnike rim_ske.provincijske keramike u Sirmijumu,
fg_npozijum Hronoloskl_.i .tipoloska deteiminaciji..., Zenica 1971, npr.
T.V/sl. 9, ll,12, 14: T. VII/sl. 17ltd.
2. J. TodoroviC, Kelti u jugdistodnoj Evropi, Diss. VII, Beogra 1958, Sl. l0/br. Il,
T.XXX/1
, oruije na motki, Pov. muz. Hrv.-katalog muz. zbirki Ytt, Zagreb
1!,rrl?lri.;OS.taro
4. Teren. sam prv_o _rekognoscirao u oZujku s L Dukom, S. i D. Fijadko. Krajem
svibnja terene kod Budrovca obi3la ie -ekipa: arheolozi Mariia Smalceii. Zdenka -Ve-
nus, Zeljko Demo, Z. Markovii, Ivan Duka, Slavko i Dunia FiiaEko.
- L. Brozovii, Gratla. . . , Koprivnica l9?8, srr. 11-18,
5. bilj. 26'i 29:

ZELJKO DEMO, Arheolo5ki muzei Zagreb

ARHEOLOSKA ISTRAZIVANJA U KUNOVEC BREGU KOD
KOPRIVNICE
Tragovi rimske materijalne kulture u selu Kunovec Bregu, uda-
ljenom tek 4 km zapadno od Koprivnice, vei su ranije uodeii i u
literatu_ri zabiljeZeni.t) Sjeverno od dana5nje asfaltne ceste Koprivni-
ca
- Varaidin,
u plavcu
neposredno poslije odvojka za Kunovec, protAZe se
zapada vise stotina metara dug poias karakteriziian iadom
koncentracijom Sljunka. U Sirem kontekstu istraZivanja magistialnih
cestovnih komunikacija u Podravini identifisiran je kao osfatak an-
ticke ceste Sto je od ?tuja (Poetovio) dolinom Drave vodila u pravcu
Osijeka (Mursa)-. U ditavom spomenurom arealu, posebice u prbstoru
izmedu dana5nje ceste i pretpostavljene antidke -komunikaoije, uode-
ni su brojni povr5inski nalazi ulomaka tegula, opeke i keramidkog po-
suala razliditog oblika, boje i fakture ,ali nesumljivo antidke proveni-
jenoije. Predotenu sliku dopunjuju i podaci mje5tana, koji 6u prili-
kom kopanja temelja, bunara ili obrade zemlji5ta, nailazili na ostat-
se gara, keramidkog posuila ili Zeljeznih predmeta, Sto je sugeriralo
postojanje antidkih objekata namijenjenih stanovanju ili obrtu.
. Nedavno je Muzej grada Koprivnice do5ao u posjed nekoliko
primjeraka fragmentiranog antidkog posutla i jedne lampice (lucer-
ne). Predmete je muzeju poklonio D. Habajec poprativSi ih podacima
o okolnostima nalaza. Naime, prilikom kopanja temelja za stambeni
objekt nai5lo se na dubini od 0,80-100 cm na veliku kolidinu gara
izmije5anog sa luomcima posutla. Hvalevrijedan poklon i jo5 vnijed-
niji podaci dali su prostora pretpostavci da se radi o inventaru i os-
tacima paljevinskog ukopa, a moLda i ditavoj paljevinskoj nekropoli.
Ljubazno5iu D. Habajca Muzej grada Kopnir.nice dobio je dozvolu da
u njegovom dvori5tu izvede probno arheolo5ko istraZivanje u Zelji da
se spomenuti podaci provjere i znanstveno dokumentiraju, Probno is-
traZivanje voateno je od 07-12.05. 1979. god. pod vodstvom potpisanog,
a uz ude5ie i suradnju strudnjaka iz Gradskog muzeja u Koprivnici.2)
Imajuii pred gdjm4 sve podatke o nalazima iz Kunovec Brega
smatrali smo da dislociraniem vi5e sondi moZemo steii bolii uvid u
karakter i grupiranost pojedinih vrsta anlidkog materijala" u Sirem
arealu nalaziSta. Postavljene su tri sonde u ukupnoj povr5ini od 43m2:

39
sonda L, jul-no od krrie D. Habajca (20m2); sonda II, g0 metara sie-
verno od trake dana5nje asfaltne -ceste, na zemljiitu I. Gecijal (f6rn?i;
sonda III, 50 metara od sondg II, kio sondaZni rov'l?miy'
otvaranjem sondi II i-ijevernije
III nai-sli smo jedino'na povrsinstie nataz'e te-
ramidkog materijala. Meilutim, takova situaciia pokazuie da se na
potggy. zemlji5ta sjeverno od antidke komuniliacije ne treba nadati
antidkim nalazima. Naprotiv,sonda i u dvori5tu krice D. Habaica, da-
la je obilje vrijednog arheolo5kog matri.iala. Vei prilikom dizairia hu-
musastog sloja nailazilo se u veioi mieri na ulomke posucta i iame-
ne oblutke, da bi se u dubini od 80"cm-poiavili ostaci uhi5tenoe sroba.
Zaravnavanjem zemlji5ta na spomenutoj dubini uodeno je poltdjanje
drtrjq ee.rnih zona, koje ie kasnije diti grobove I (sdndi IAi i -2
(sonda IB).
. Najb,rojniji. repertoar nalaza istraZenih grobnih cjelina sadinja-
vaju razliditi oblici keramidkog posudfa: vrdevi sa dr5kbm, zdiele na
prf,tenastoj nozi,..zdjele sa-poilviJenim ustima, tronoLna zhjeti, sv;e-
tiljke i_dr. U. velikom -s!:_broju nalaZeni davli, zatim jedna Liljezha
brava (?), ieljezni noZ ili britva, ieliezna fibuli. Izvan lroba i "u vi
sini njggove gqlnje nivelete, naclena je brondana fibula i ulomak gor_
pjee dijela staklenog-_vrda zelenoplav-e bo;e sa izvijenim ustima i dr5-
kom ukraSenom metlidastim uzorkom. U svaki grob priloZena su po
dva novdiia. Od detiri.pronattena komada tek si se dva mogla iddn-
tificiratl (Trajan i Harija!), te glede ostalog grobnog materiJala, da_
tiraju nalaze u pr!'u pol. 2. st. -
Arheoloika istraZivanja pokaz?la su da su pokojnici spaljivani, a
rlljhovi ostaci pomije5ani- sa qepelom sakupljeni ; si populUihom p*
lozeni u koritaste drvene sandrrke. valja uka-zati i na posto3anje gara
u gotovo cijeloj sondi I _u visini gornj-e nivelete grobova, o"dalile uos-
talom i potjedu nalazi ulomka staklenbg vrda i biondane'fibule. Kako
je dana5nji teren..zaravnat.(oranica, vinograd, vrtovi) moguie je da
spomenuta situacija ukazuie na postoian-ie grobnih'humika. diia se
pwotna forma- izgrrbila nakon sjede Sum-e i- pripreme terena zL po-
Ijoprivrednu .obradu i stanovanje.+ Postojanie' analognog grobnog ^ri-
tusa ustanovljeno je u ne tako -udaljenoj- Nbvadkoj I C'otF
Oskudnim antidkim nalazima u koprivnidkom kraju nalazi palje-
vinskih grobova u Kunovec Bregu dali su znadaian priloe. Iz:uizetio
obilje keramidkih nalaza, ileljeznl grobni prilozil naiod i- osobitosti
grobnog-ritusa, dovoljan su iazlog da se s-istraZivanjima Sto skorije
nastavi i di se putem prigodne lzlolbe graitani Kopiivnice upoznaju
s postignutim rezultatima.

Biljelke:
l. M. Fulir, Topografska istraZivania rimskih cesta na varaZdinskom i mealimurskom
podrudiu (1960-$6n. RasDrave SAZU. VI. Liublima. 1968. 416420.
2' D. Habaicu i ovom prilikom naitopliie zairvaliuieino 'na susretliivosti i suradnii.
Strudnu ekipu sadinjavali su arlieoiozi Zeljko 'Di:mo iz Zagreba'i Zorko Markovii
kustos--Muzeja. grada Koprivnice, te Josip Fluksi akad. kip--ar i restaurator Muzeja
graoa fi,opnvntce.
3. Na dozvoli za postavlianie sonde ioS iedanput zahvaliuiemo.
4. Na po.stojanja Sume i- jednog ranijeg i<lizanja zlrirtliSta mjeltani su nam r.iSe
Duta ukazivali.
5. L SariC, Antidko nalazi5te u Novadkoj, Podravski zbornik ,?9, I3g-144. S. Kolar,
Gola, opiina Koprivnica -
Beograd 1972, 95-97. - rimskodobni grobni humci, Arheoloiki pregled, 14,

40
 i .-,,.: ',ci-1:.'-- i

.i:,x#;**-F.ffi
*;,L*

SI. 1. Sonda I. u dvoristu D. Habaica

4l