SVEUILITE U ZAGREBU

MEDICINSKI FAKULTET

Matea Mami

Medicinsko zbrinjavanje u izvanrednim

stanjima u podruju djelovanja
Hrvatske gorske slube spaavanja

DIPLOMSKI RAD

Zagreb, 2014.
Ovaj diplomski rad izraen je na katedri Zdravstvena ekologija i medicina rada kole
narodnog zdravlja Andrija tampar pod vodstvom prof.dr.sc. Ksenije Vitale i predan
na ocjenu u akademskoj godini 2013/2014.
SADRAJ

SAETAK

SUMMARY

1. UVOD1

2. HRVATSKA GORSKA SLUBA SPAAVANJA.4

2.1. POVIJEST GORSKOG SPAAVANJA U SVIJETU.6

2.2. POVIJEST GORSKOG SPAAVANJA U HRVATSKOJ.....7

2.3. ZAKONSKA REGULATIVA I FINANCIRANJE HGSS-a..9

2.4. USTROJ HGSS-a.10

2.5. UPRAVLJANJE HGSS-om.11

2.6. LANSTVO U HGSS-u...13

3. DJELATNOSTI HGSS-a.15

3.1. PREVENTIVNI RAD....15

3.2. MEDICINSKO ZBRINJAVANJE UNESREENIH.16

3.3. IZVLAENJE I TRANSPORT UNESREENIH.18

4. OPREMLJENOST PRIPADNIKA HGSS-a...19

4.1. OSNOVNA OPREMA SPAAVATELJA.19

4.2. MEDICINSKA OPREMA SPAAVATELJA.21

4.2.1. Komplet spaavatelja.21

4.2.2. Stanini sanitetski komplet21

4.2.3. Lijeniki komplet23

5. VRSTE NESREA I MEDICINSKO ZBRINJAVANJE.23

5.1. PENJAKE NESREE....23

5.1.1. Medicinsko zbrinjavanje u penjakim nesreama.24

5.2. PLANINARSKE NESREE.25

5.2.1. Medicinsko zbrinjavanje u planinarskim nesreama.26

 5.3. SKIJAKE NESREE...26

5.3.1. Medicinsko zbrinjavanje unesreenih u lavini.27

5.4. SPELEONESREE.. 29

5.4.1. Medicinsko zbrinjavanje u speleospaavanju.....29

5.4.2. Speleoronjenje.30

5.5. LUTANJA. 31

5.6. NEPLANINARSKE NESREE.....32

6. JAVNOZDRAVSTVENA ULOGA HGSS-a...33

7. ZAKLJUAK..35

8. ZAHVALE37

9. LITERATURA.39

10. IVOTOPIS.40
SAETAK
Matea Mami: Medicinsko zbrinjavanje u izvanrednim stanjima u podruju
djelovanja Hrvatske gorske slube spaavanja

Izvanredno stanje podrazumijeva odreenu opasnost na koju javna vlast

Ustavom ima ovlast i duna je reagirati primjenom izvanrednih mjera. U takvo stanje
ubraja se cijeli niz nepredvienih tekih vanjskih ili unutarnjih opasnosti i situacija,
kao to su nunost obrane od vanjskog neprijatelja, pobuna, neredi, terorizam, te
velike prirodne katastrofe. Republika Hrvatska (RH) je u znatnoj mjeri izloena
opasnostima od prirodnih i tehniko tehnolokih katastrofa, te bi zatita i spaavanje
trebalo predstavljati prioritetni nacionalni sigurnosni interes, ijim se ostvarivanjem
osim jaanja nacionalne sigurnosti, smanjuje broj ljudskih rtava i materijalnih
teta. Zajedniko djelovanje socijalno odgovornih imbenika nacionalne sigurnosti u
podruju zatite i spaavanja od pojedinaca, svih tijela vlasti, gospodarstva, te
udruga i organizacija ukljuujui Hrvatsku gorsku slubu spaavanja pretpostavka je
uinkovitosti sustava.

Hrvatska gorska sluba spaavanja (HGSS) je dobrovoljna, struna i humanitarna

sluba javnog karaktera koja danas broji 727 lanova od ega 68 lijenika. Ono po
emu je Sluba posebna je spaavanje s nepristupanih terena i u izvanrednim
okolnostima gdje ne mogu pristupiti redovne slube odnosno u svim situacijama u
kojima je potrebno primijeniti posebnu opremu za spaavanje i struno znanje. Dakle,
potraga i spaavanje nakon nesree u planinskim podrujima, stijenama,
speleolokim objektima, strmim i teko prohodnim terenima, te nesree koje se
dogode u posebno tekim vremenskim prilikama (snijeg, hladnoa, led, magla) jesu
razlog zato HGSS postoji. Podruja rada Gorske slube spaavanja esto su i
urbane sredine, te druga neplaninska podruja. To su akcije na visokim objektima,
tunelima i cijevima, u prometnim nesreama i na moru, te kod niza ekstremnih
sportova. Osim spaavanja na teko dostupnim mjestima, vana zadaa Gorske
slube spaavanja je educiranje i prevencija, odnosno izbjegavanje i spreavanje
nesree na takvim mjestima, posebice planinarskih nesrea.

Kljune rijei: izvanredno stanje, Hrvatska gorska sluba spaavanja, zatita i

spaavanje
SUMMARY

Matea Mami: Medical care in emergency situations in the area of the Croatian
Mountain Rescue Service

A state of emergency entails some risk to which a public authority is empowered

by the Constitution and shall respond by using extraordinary measures. In this state
ranks a whole series of unforeseen serious external or internal threats and situations,
such as the necessity of defense against an external enemy, rebellion, riots, terrorism
and major natural disasters. The Republic of Croatia is largely exposed to the
dangers of natural and technical and technological disasters therefore the protection
and rescue should constitute a priority national security interests whose realization
besides strengthening national security will reduce the number of casualties and
damage . The joint action of socially responsible actors in the field of national security
protection and rescue of individuals , all authorities, economy, associations and
organizations including the Croatian Mountain Rescue Service assumption is system
efficiency.

Croatian Mountain Rescue Service is a voluntary, professional and public

organization which now has 727 members, including 68 doctors . What makes it
special is the rescue service with inaccessible terrain in exceptional circumstances
where regular services can not access and in all situations where it is necessary to
apply a special rescue equipment and expertise. Thus , the search and rescue after
the crash in mountainous areas, cliffs, caves, steep and rugged terrain and accidents
that occur in particularly bad weather conditions (snow, cold, ice, fog ) are the reason
why Croatian Mountain Rescue Service exists. Area of work often includes urban
areas and other areas unrelated to mountains. These are the actions on high
buildings, tunnels and pipelines, in road accidents, at sea and in a variety of extreme
sports. In addition to saving on hard to reach places, an important task of the
Mountain Rescue Service is education and prevention accidents at such places,
especially hiking accidents .

Key words: state of emergency, Croatian Mountain Rescue Service, protection and
rescue
1. UVOD

Izvanredno stanje podrazumijeva odreenu opasnost na koju javna vlast

Ustavom ima ovlast i duna je reagirati primjenom izvanrednih mjera. U takvo stanje
ubraja se cijeli niz nepredvienih tekih vanjskih ili unutarnjih opasnosti i situacija,
kao to su nunost obrane od vanjskog neprijatelja, pobuna, neredi, terorizam,te
velike prirodne katastrofe. Osnovni cilj uvoenja izvanrednih stanja i provoenja
izvanrednih mjera jest ouvanje opstojnosti drave i njene populacije (Ustav
Republike Hrvatske NN 5/14).

Prema Centre for Research on the Epidemiology of Disasters (CRED) katastrofa je

situacija ili dogaaj koji zbog lokalnih nemogunosti nuno zahtijeva pomo izvana,
bilo na nacionalnoj ili meunarodnoj razini; nepredvidiv i esto iznenadni dogaaj koji
uzrokuje velike tete, razaranja i ljudske patnje (CRED 2008). Katastrofe se dijele na
prirodne i katastrofe uzrokovane djelatnou ovjeka (antropogene) makar ih je esto
nemogue odijeliti radi postojanja interferirajueg odnosa jednih i drugih. Mnoge su
nove tehnologije potencijalna opasnost za okoli dok istodobno prirodne katastrofe
mogu potaknuti tehnoloke katastrofe.

Prirodne katastrofe s obzirom na etiologiju :

Geoloke rezultat aktivnosti Zemlje

Hidrometeoroloke kratkotrajne atmosferske pojave
Klimatoloke dugotrajne atmosferske pojave
Bioloke epidemije i pandemije uzrokovane mikroorganizmima
Svemirske pad meteroida /asteroida

Katastrofe uzrokovane ljudskom djelatnou klasificiraju se na vie naina. Prema

CRED klasifikaciji dijele se na: industrijske, mjeovite i prometne katastrofe. Prema
The Center for Disaster and Extreme Event Preparedness (DEEP) osim prethodno
navedenih skupina koje nazivaju nenamjernim katastrofama razlikujemo i namjerne u
koje spadaju ratovi, civilni i etniki sukobi, te terorizam (Puntari i sur 2012).

1
 2%

6%
7% sua
oluja,tua
7% 38%
potresi
poledica
8% poari
poplave
kombinacija
12%
drugi uzroci

20%

Slika 1: Prikaz teta od prirodnih katastrofa u % u Hrvatskoj od 1980.-2002.g.

Izvor: Dravna uprava za zatitu i spaavanje (2009)

Prema dokumentu pod naslovom Procjena ugroenosti Republike Hrvatske od

prirodnih i tehniko-tehnolokih katastrofa i velikih nesrea u razdoblju od 1980. do
2002. godine RH je promatrajui samo prirodne katastrofe najveu tetu pretrpjela
zbog sua, oluja, te potresa. Nadalje, isti dokument navodi kako je najvea
potencijalna prirodna katastrofa koja bi mogla pogoditi Hrvatsku potres. Naime, ak
92,6% hrvatskog teritorija nalazi se na seizmoloki trusnom podruju koje bi mogli
pogoditi potresi jaine izmeu VII i IX. Na tom podruju ivi ak 99,2 % ukupnog
stanovnitva Hrvatske. Osim toga, kao potencijalne ugroze navode se opasnosti od
mina, poplava i nuklearnih nesrea u nuklearkama u blizini hrvatske granice
(Dravna uprava za zatitu i spaavanje 2009).

Prema Office of U.S. Foreign Disaster Assistance OFDA/CRED International Disaster

Database RH je u zadnjih 10 godina, kako je i prikazano u Tablici 1, najveu tetu
prema broju ukupno pogoenih ljudi pretrpjela od poplava. Isto tako, poplava je bila
uzrok i najveoj materijalnoj teti u RH u istom razdoblju (OFDA/CRED International
Disaster Database 2014).

2
Tablica 1. Top 5 prirodnih katastrofa u RH prema broju pogoenih ljudi u razdoblju od
2005.-2014. godine. Izvor: OFDA/CRED International Disaster Database (2014)

KATASTROFA DATUM BROJ POGOENIH

LJUDI
poplava 5. studenoga 2012. 1500
poplava 3. prosinca 2010. 810
poplava 3. lipnja 2010. 300
poplava kolovoz 2005. 250
poar 4. kolovoza 2007. 26

Kako je RH u znatnoj mjeri izloena opasnostima od prirodnih i tehniko

tehnolokih katastrofa i s njima vezanim rizicima primjenom odgovarajuih
postupaka rizici se mogu ublaiti do razine socijalne prihvatljivosti njihovih
posljedica. U takvim situacijama normalne procedure u postupanju zdravstva ne
funkcioniraju, te se moraju uvesti posebni protokoli u postupanju koji trebaju osigurati
maksimalan broj spaenih ivota, najbru moguu pomo unesreenima, te najbolje
mogue uvjete zbrinjavanja. Zato bi organizacija zatite i spaavanja trebala
predstavljati prioritetni nacionalni sigurnosni interes, ijim se ostvarivanjem osim
jaanja nacionalne sigurnosti, smanjuje broj ljudskih rtava i materijalnih teta.
Zajedniko djelovanje socijalno odgovornih imbenika nacionalne sigurnosti u
podruju zatite i spaavanja od pojedinaca, svih tijela vlasti, gospodarstva, te
udruga i organizacija ukljuujui Hrvatsku gorsku slubu spaavanja pretpostavka je
uinkovitosti sustava (Kratohvil 2011).

3
2. HRVATSKA GORSKA SLUBA SPAAVANJA

Hrvatska gorska sluba spaavanja (HGSS) je dobrovoljna, struna i

humanitarna sluba javnog karaktera. Pripadnici HGSS-a obueni su za spaavanje
i pruanje prve medicinske pomoi u planinama, stijenama, speleolokim objektima
kao i na drugim nepristupanim mjestima i u izvanrednim okolnostima gdje ne mogu
pristupiti redovne slube (akcije na visokim objektima, tunelima, ekstremnim
sportovima, te u prometnim nesreama i na moru). HGSS takoer veliku panju
posveuje edukaciji i prevenciji, odnosno spreavanju i izbjegavanju nesrea na
nepristupanim terenima, posebice planinarskih nesrea.

HGSS blisko surauje s drugim javnim slubama koje se bave spaavanjem ljudi
kao to su hitna pomo, policija, vojska, vatrogasci, uprava za zatitu i spaavanje, te
brine o sigurnosti graana i gostiju 24 sata dnevno 365 dana u godini.

lanica je meunarodne udruge gorskih spasilakih slubi IKAR CISA (njem.

Internationale Kommission fuer Alpines Rettungswesen; fran. Commission
Internationale de Sauvetage Alpin). Udruga slui razmjeni iskustava, te unaprjeenju
i ujednaavanju spasilake tehnike u svim zemljama lanicama kako bi sigurnost
posjetitelja planina svuda bila to bolja,a kod zajednikih intervencija sve teklo to
jednostavnije. Dogovori i stavovi komisija IKAR-a glavna su struna osnova za
djelovanje i razvoj gorskog spaavanja kao posve specifine specijalizirane
djelatnosti. IKAR djeluje kroz svoje etiri strune komisije: za zemaljsko spaavanje,
za helikoptersko spaavanje, za lavine, te za medicinu.

Takoer je lanica i jedan od osnivaa Europskog speleospasilakog udruenja-

ECRA (eng. European Cave Rescue Association).

4
 Slika 2:: Znak udruge IKAR-CISA
IKAR CISA i strunih komisija
Izvor: http://www.ikar-cisa2013.hr

Znak HGSS-a ima oblik kruga u kojem se na bijelom polju

polju nalazi crveni kri sa
stiliziranim runolistom u sredini, okruen plavim prstenom unutar kojeg je zlatnim
slovima ispisano Hrvatska
atska gorska sluba spaavanja (Statut Hrvatske gorske
slube spaavanja 2006).

Slika 3:: Oznaka Hrvatske gorske slube spaavanja

Izvor: http//www.gss.hr

5
2.1. POVIJEST GORSKOG SPAAVANJA U SVIJETU

Poeci gorskog spaavanja seu u same poetke planinarstva. Jean Jacques

Rousseau u 18. stoljeu razvio je filozofiju koja se temelji na povratku prirodi i ta se
filozofija smatra ishoditem ideje o planinarstvu. Jedan od prvih uspona bio je onaj
na Mont Blanc 1786. godine. U tome razdoblju spasilaka ekipa se okupljala po
potrebi, sa prirunom opremom i bez prethodne pripreme (nema standardne opreme,
nema standardne tehnike spaavanja, a sastav ekipe se mijenjao od prigode do
prigode). Vrlo je mala uinkovitost, sigurnost, ali i pouzdanost jer je sve ovisilo o
improviziranju. U organiziranijem obliku se gorsko spaavanje pojavljuje krajem 19.
stoljea. Nacionalne, regionalne i lokalne planinarske organizacije se pripremaju za
spaavanje, te poinje osnivanje prvih dobrovoljnih spasilakih slubi u podnojima
planina i alpskim centrima. Poinje razvitak opreme, tehnike spaavanja, taktike i
sustava dojave o nesrei. Uinkovitost se znatno poveala, ali jo nije optimalna.
Javljaju se novi problemi, a to su vee i zajednike akcije spaavanja u kojima nije
mogue objediniti resurse (ljude,opremu ) i uskladiti naine spaavanja. Sredinom
20. stoljea dolazi do udruivanja nacionalnih spasilakih organizacija u jedinstvenu
meunarodnu organizaciju IKAR-CISA. Ovim udruivanjem ostvarena je razmjena
znanja i iskustava, vea uinkovitost, vei kapacitet tj. mogunost objedinjavanja
resursa, poveanje sigurnosti, te irenje i podizanje spasilakih standarda. Krajem
20. stoljea gorsko spaavanje postaje javna potreba i zakonski je regulirano (Poljak
2004).

Najstarija spasilaka sluba u svijetu je ona austrijska. Osnovana je 1896. godine

nakon lavinske nesree u austrijskom gorju Rax, na poticaj DOAW (Deutche-
Osterreichische Alpen Werein), austrijskog Alpen kluba i Turist kluba. Dobila je ime
Alpiner Rettungsausschuss Wien (ARAW), a prvi voa bio je Heinrich Krempel.
Slijedile su druge zemlje, vicarska 1901. godine, zatim Slovenija 1912. godine
(Aleraj 2010).

6
2.2. POVIJEST GORSKOG SPAAVANJA U HRVATSKOJ

Godine 1874. osnovano je Hrvatsko planinsko drutvo (HPD), ime je u

Hrvatskoj poela organizirana planinarska djelatnost i Hrvati su postali deveti narod
na svijetu koji je imao planinarsko drutvo. Poeci gorskog spaavanja seu u 1936.
godinu kada je u okviru slavne Alpinistike sekcije HPD-a zapoela djelovati
izvjebana momad za spaavanje. Neki od lanova momadi pohodili su teajeve
gorskog spaavanja u susjednim zemljama osobito u Sloveniji. Izvedene su i prve
akcije spaavanja, koje su uredno zabiljeene u izvjeima koja se i danas uvaju u
arhivi akcija Gorske slube spaavanja. Novo razdoblje zapoelo je 50-tih godina
osnutkom Planinarskog saveza Hrvatske (PSH) u okviru kojega je slubeno
osnovana Gorska sluba spaavanja. Osnovana je nakon dvije uzastopne nesree
hrvatskih alpinista od kojih se neposrednim povodom za osnutak smatra ona u kojoj
je stradao Josip Komen u stijeni ljemena na Durmitoru u Crnoj Gori. Ta su dva
dogaaja ubrzala osnivanje GSS-a tako da je ve 4. sijenja 1950. godine odrana
prva sjednica Inicijativne komisije PSH za osnivanje GSS-a na kojoj je odlueno da
nova spaavateljska organizacija djeluje pod imenom Gorska sluba spaavanja
Planinarskog saveza Hrvatske, te je takoer donesen pravilnik GSS-a. Taj datum
smatra se danom osnutka i poetkom organiziranog djelovanja GSS PSH, a glavni
zadaci i ciljevi slube ukljuuju spreavanje i smanjenje broja nesrea, odravanje
zimskih i ljetnih teajeva u kojima e se lanovi usavravati u primjeni najmodernijih
tehnikih sredstava za spaavanje, odravanje strunih predavanja u planinarskim
organizacijama, uvanje gorske flore i faune, te suradnja sa slubama spaavanja iz
drugih zemalja. Donesen je i plan rada za 1950. godinu prema kojem je glavni
zadatak teritorijalno pokriti i proiriti slubu, te kreirati mreu GSS timova gdje god
postoji potreba za njihovim intervencijama kako bi se u najkraem roku i na najbolji
mogui nain pristupilo unesreenima i pruila prva pomo. Do sredine 50-tih godina
ve postoji 6 timova i 18 obavjetajnih toaka, te 39 gorskih spaavatelja i
pripravnika. Istovremeno GSS poinje voditi brigu o kunim apotekama u
planinarskim domovima. Krajem 50-tih godina uvode se po prvi puta ispiti za
stjecanje naslova gorski spaavalac, radi se na edukaciji lanova, te dolazi do
porasta broja uspjeno obavljenih akcija. Uz porast broja uspjenih akcija raste i
svijest o korisnosti slube koja se razvija u javnu slubu specijaliziranu za spaavanje
u nepristupanim podrujima i u izvanrednim okolnostima.

7
ezdesete su obiljeene dvjema velikim prirodnim katastrofama, poplavom u
Zagrebu i potresom u Banja Luci, prilikom kojih su lanovi Slube danonono
intervenirali djelujui na najnepristupanijim mjestima. Sedamdesete su bile u znaku
hrvatskih ekspedicija koje su pohodili i lanovi GSS-a, iji su lijenici odigrali veliku
ulogu u brojnim nesreama koje su ih zadesile. Poetkom osamdesetih Sluba
preuzima vodeu ulogu u spaavanju iz speleolokih objekata, a 1988. godine je
izvedena i prva helikopterska akcija izvlaenja unesreenika. Od poetka
Domovinskog rata lanovi GSS-a aktivno su sudjelovali u obrani drave i uspjeno
izvravali akcije unutar i izvan ratom zahvaenog podruja, a nakon osamostaljenja
na 48. godinjem kongresu IKAR-a GSS HPS primljen je u ravnopravno lanstvo.
Vijee stanica 2001. godine donijelo je novi statut GSS-a koji je potvren od strane
Ministarstva uprave i pravosua i time zapoinje nova epoha GSS-a kao pravne
samostalne udruge. Ovime se Sluba pravno odvojila od HPS-a, no zbog povijesnih
veza odlueno je da se ulani u HPS kao punopravni lan. Danas je Hrvatska gorska
sluba spaavanja prepoznata kao vana stavka u zatiti i spaavanju ljudskih ivota
i imovine. Unutar 23 Stanice djeluje 727 volontera iz raznih podruja djelatnosti od
ega 68 lijenika. GSS osigurava sva skijalita u Hrvatskoj, stijene u NP Paklenica,
skrbi za sigurnost na natjecanjima ekstremnih sportova, a djeluje i pri nesreama
izvan planina. Takoer je vaan dio sustava Civilne zatite i kroz to sudionik
meunarodnog sustava intervencija pri katastrofama u ovom dijelu svijeta (Poljak
2004).

8
2.3. ZAKONSKA REGULATIVA I FINANCIRANJE HGSS-a

U Zakonu o zatiti i spaavanju (NN 127/10) koji je donesen 26. studenoga

2004. godine HGSS je po prvi puta definirana kao organizirana snaga zatite i
spaavanja u Republici Hrvatskoj, a kruna svega je Zakon o Hrvatskoj gorskoj slubi
spaavanja (NN 79/06) kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 30. lipnja 2006.
godine. U tom periodu sluba se nesporno uspjela nametnuti kao relevantan
nacionalni imbenik struke, ostvariti suradnju sa svim vanim dravnim tijelima i
Vladom Republike Hrvatske, te drugim nacionalnim institucijama.

U financiranju slube takoer su uinjeni veliki iskoraci, te su osigurana relativno

znaajna sredstva, to je bio tek jedan od preduvjeta za ostvarivanje strategije
Slube, opremanje, praenje struke, sudjelovanje u strunim, drutvenim i
meunarodnim aktivnostima. HGSS sredstva stjee iz vie izvora ukljuujui dravni
proraun, proraun jedinica lokalne i regionalne samouprave, donacije, darove i
naslijea, te od izvrenja ugovorenih usluga i projekata unapreenja sigurnosti na
svim nepristupanim podrujima gdje se odvijaju turistike aktivnosti. Odlukom
Izvrnog odbora u rujnu 2006. godine zaposleni u punom radnom vremenu su
administrator u sreditu Slube u Zagrebu, voditelj ureda proelnika u Splitu, te 3
instruktora. Od 2013. godine, pokretanjem desetogodinjeg programa pod nazivom
Kartografija, plau od strane Slube dobiva i voditelj toga programa. Takoer, kao
nositelj projekta pod nazivom Razvoj inovativnih tehnologija u pustolovnom turizmu
financiranog sredstvima Europske unije, HGSS zapoljava tri osobe koje raspolau
sredstvima iz europskih fondova (Statut Hrvatske gorske slube spaavanja 2006).

9
2.4. USTROJ HGSS-a

HGSS svoje ciljeve i djelatnost obavlja putem Stanica HGSS-a i obavjetajnih

toaka.

Stanica HGSS-a je ustrojstveni oblik HGSS-a i temeljna teritorijalna jedinica

gorskog spaavanja kadrovski ekipirana i opremljena za samostalno djelovanje.
Obavjetajna toka je mjesto gdje se moe predati obavijest o nesrei i odakle e
taj poziv biti odmah proslijeen GSS-u. Obino su to planinarski domovi.

Pojedine stanice osnivaju i opremaju obavjetajne toke HGSS-a radi to lakeg i

breg primanja obavijesti o nesrei u planini i to breg pokretanja akcije spaavanja.
Osnovni uvjeti za osnivanje Stanica HGSS-a su potrebe za gorskim spaavanjem, te
postojanje odgovarajuih strunih kadrova na odreenom podruju. Osnivaju se za
podruja jedinica lokalne i podrune samouprave. Dunosti Stanica HGSS-a su
obavljanje spaavateljske i preventivne aktivnosti na planinskom podruju koje
pokrivaju, te suradnja s drugim Stanicama i sudjelovanje u koordiniranim akcijama.
Osposobljavanjem i strunim usavravanjem svojih lanova ustrajati na temeljnoj
ideji gorskog spaavanja, a to je prevenirati nesreu, te ako se dogodi krenuti u
akciju bez oklijevanja u svako doba i pomoi unesreenima u planini, spasiti ivot i
zdravlje znajui pritom da i sami mogu stradati. I zadnja dunost, ali ne i najmanje
vana, a to je nikada ne ugroziti ugled HGSS-a. Svaka stanica ima Statutom
odreena tijela s time da mogu imati i druga tijela koja su onda propisana stutom te
stanice (Statut Hrvatske gorske slube spaavanja 2006).

10
2.5. UPRAVLJANJE HGSS-om

Vijee stanica je najvie tijelo upravljanja. ine ga predstavnici (gorski

spaavatelji) svih Stanica HGSS-a u Hrvatskoj, a broj predstavnika iz svake Stanice
odreuje se tako da na svakih 10 gorskih spaavatelja ide jedan predstavnik. Vijee
stanica donosi glavne smjernice rada HGSS-a, utvruje potrebu osnivanja novih
Stanica, te koordinira i usmjerava djelatnost svih Stanica HGSS-a u Hrvatskoj. Ostale
zadae ukljuuju donoenje Statuta i Pravilnika HGSS-a, te godinjeg prorauna.

Izvrni odbor je izvrno i koordinacijsko tijelo HGSS-a koje se brine za

ostvarivanje ciljeva i zadaa Slube. Sastoji se od 13 lanova meu kojima su i
proelnik, doproelnik, tajnik i proelnici strunih komisija. Zadae Izvrnog odbora
ukljuuju skrb o dosljednoj primjeni Statuta, upravljanje imovinom, pripremu
godinjeg plana rada i njegovo izvrenje.
Takoer predlae nadlenom dravnom tijelu plan i program kolovanja gorskih
spaavatelja, te vodi registar Stanica i osobnu kartoteku svih lanova. Organizira i
koordinira djelovanje Stanica i svojih Komisija, te registrira i analizira nesree i
nezgode u kojima je intervenirala HGSS. Unutar Izvrnog odbora trenutno djeluje 8
Komisija i to:
Komisija za medicinu spaavanja
Komisija za speleospaavanje
Komisija za potrage i lavine
Komisija za helikoptersko spaavanje
Komisija za tehniku spaavanja i kolovanje kadrova
Komisija za sigurnost na skijalitima
Komisija za informiranje i analitiku
Komisija za opremu i veze
Komisija za medicinu spaavanja donosi preporuke za komplete prve pomoi
HGSS-a. Preporuke se donose radi ujednaavanja sadraja kompleta prve
pomoi svakog spaavatelja, ujednaavanja sadraja staninih sanitetskih
kompleta, te sanitetskih kompleta slubenih vozila HGSS-a. Komisija takoer
organizira i provodi osnovni teaj prve medicinske pomoi u neurbanim i teko
pristupanim podrujima za suradnike HGSS-a koji je nuno poloiti kako bi se moglo
pristupiti jednom od narednih teajeva.

11
Kako je HGSS nositelj projekta Razvoj inovativnih tehnologija u pustolovnom
turizmu u okviru toga projekta Komisija je zaduena za organizaciju International
Trauma Life Support (ITLS) teaja iji je cilj edukacija osoba ukljuenih u hitno
zbrinjavanje unesreenih.

Proelnik Hrvatske gorske slube spaavanja je ujedno i predsjednik Izvrnog

odbora Slube. Njegove dunosti su da zastupa i predstavlja Slubu, te provodi
odluke Vijea stanica. Sudjeluje u radu HPS-a u vezi pitanja sigurnosti u planini i
vrhovni je davatelj naredbi u akcijama spaavanja, deurstvima i drugim strunim
spaavalakim aktivnostima koje poduzima HGSS na razini cijele slube.

Zbor je struan i savjetodavan skup svih gorskih spaavatelja na kojem se

razmatraju obrazovna, odgojna i promidbena pitanja, a moe imati i sveani
karakter. Saziva ga Izvrni odbor prema potrebi, a najmanje jednom godinje.

Nadzorni odbor prati i nadzire rad tijela HGSS-a, poslovanje i raspolaganje

imovinom i utvruje jesu li u skladu sa svim pravnim propisima. O svojim nalazima i
miljenjima izvjeuje Vijee stanica, Izvrni odbor i tijela iji se rad nadzire (Statut
Hrvatske gorske slube spaavanja 2006).

12
2.6. LANSTVO u HGSS-u

lanstvo u Hrvatskoj gorskoj slubi spaavanja je dragovoljno, a lanovi se

dijele na redovne, pridruene i poasne.
Redovni lanovi HGSS-a mogu biti poslovno sposobni dravljani Republike
Hrvatske koji su lanovi neke od udruga HPS-a i vladaju opim znanjem i vjetinama
za kretanje u planini po svim vremenskim prilikama i na svakom terenu, a koji su
prihvatili Statut HGSS-a, naela i programske zadae i spremni su ih provoditi.
Redovne lanove HGSS-a ine pripravnici, gorski spaavatelji i instruktori gorskog
spaavanja. Najeduciraniji i najodgovorniji kadar ine spaavatelji i instruktori koji
mogu preuzet ulogu voe u akcijama dok pripravnici, kao ni suradnici, ne mogu biti
odgovorni za akciju i u njoj mogu sudjelovati samo u okviru svoga znanja.
Pridrueni lanovi (suradnici) HGSS-a mogu biti hrvatski i strani dravljani koji se
obveu pomagati HGSS-u u njenom djelovanju.
Poasni lanovi su osobe koje su osobitim zaslugama pridonijele razvoju djelatnosti
koje provodi HGSS.

Svaki novi lan po ulasku u slubu ima status pridruenog lana. Oni su iskusni i
sposobni planinari, alpinisti, speleolozi, kao i drugi neophodni kadar poput pilota,
vodia pasa, ronilaca, lijenika koji su izrazili spremnost na suradnju koju je Stanica
prihvatila. Njihove aktivnosti ograniavaju se na djelatnosti dostupne njihovom znanju
i sposobnostima. Glavni uvjet pod kojim mogu sudjelovati u radu Stanice je da budu
predloeni od strane dvojice starih spaavatelja koji svojim ugledom i iskustvom
jame za njega. Osim toga uvjet je da kandidati budu punoljetni, te fiziki i psihiki
zdravi.
Ukoliko se izuzetno istiu u izvravanju obveza i strunim usavravanjem dostignu
zadovoljavajuu razinu znanja, te su perspektivni za daljnja ulaganja u njihovo
osposobljavanje, mogu biti upueni na teaj za pripravnike HGSS-a. Nakon to
uspjeno odrade teaj, ljetni ili zimski, primaju se u sastav Stanice u svojstvu
pripravnika HGSS-a.
Gorskim spaavateljem postaje pripravnik ukoliko ima najmanje 2 godine
pripravnikog staa, te uspjeno zavren zimski, ljetni i speleoloki teaj HGSS-a.

13
Kad ispune sve navedene uvjete, a Stanica ih na temelju aktivnosti tijekom
pripravnikog staa ocjeni zrelima, kandidati mogu pristupiti teorijskom i praktinom
ispitu nakon ega stjeu zvanje gorskog spaavatelja i svjedodbu koja jami da su
te osobe kompetentne samostalno voditi akcije spaavanja.
Instruktorom moe postati Gorski spaavatelj ukoliko neprekidno prati napredak
alpinizma, speleologije i tehnike spaavanja. Mora biti kvalificiran aktivni alpinist ili
speleolog i terenski skija, te nositelj naziva HPS-a: alpinist, speleolog ili
planinarski skija. Uz sve to nuan je prijedlog Stanice za pristupanje samom ispitu,
te naravno poloen ispit (Pravilnik o lanstvu u stanicama Hrvatske gorske slube
spaavanja 2004).

14
3. DJELATNOSTI HGSS-a

Rad na spreavanju nesree jedna je od djelatnosti HGSS-a koja donosi mnogo

pozitivnih rezultata i na kojoj se iz godine u godinu sve vie radi kako bi se podigla
svijest ljudi o opasnostima u planini, te unaprijedile tehnike spaavanja i oprema
samih spaavatelja. Ukoliko se nesrea ipak dogodi kree se u akciju spaavanja
koja se sastoji od pruanja prve medicinske pomoi, izvlaenja unesreenika s
nepristupanog mjesta, te transporta. Proelnik Stanice imenuje vou akcije koji
odreuje ekipu za sanitet koja prua prvu medicinsku pomo i uvijek mora biti prva
na mjestu nesree, te ekipu za transport koja naknadno dolazi nakon to uzme svu
potrebnu opremu za izvlaenje unesreenoga, te daljnji transport. Spomenuti dijelovi
akcije su meusobno vremenski isprepleteni, te je nuna savrena sinkronizacija
rada skupina zaduenih za pojedine dijelove akcije, a voa treba imati pregled nad
svim radnim skupinama i biti s njima u stalnoj vezi (Aleraj 2010).

3.1. PREVENTIVNI RAD

Preventivni rad ukljuuje rad na kolovanju djece, planinara, alpinista,

speleologa i skijaa. Gorski spaavatelji e ih upoznati s opasnostima planina, kako
ih izbjei, te ukoliko ipak do nesree doe kako primijeniti prvu medicinsku pomo.
Markiranje planinarskih puteva takoer je dio preventivnih aktivnosti u sklopu kojih
je 2013. godine pokrenut i dugoroan program Kartografija kojim se u
desetogodinjem razdoblju namjerava obraditi i izradom tematskih zemljovida i
vodia prezentirati najznaajnije turistike i sportsko-rekreativne prirodne predjele
RH. Deurstva su poseban oblik djelovanja. Prisustvo pri odvijanju nekih aktivnosti
omoguuje da se na vrijeme uoe opasnosti, te da se one sprijee, a ako se nezgoda
ipak dogodi spaavatelji su ve na tom mjestu sa svom potrebnom opremom.
Deurstva se provode tokom skijake sezone, na ekstremnim utrkama, te slinim
dogaanjima. Vjebe su uinkovit nain unapreenja znanja i vjetina svih koji u
njima sudjeluju. Zajednike vjebe sadre simulirane zahtjevne zadatke u ljetnim i
zimskim uvjetima ili u speleolokim objektima.

15
Spaavatelji takoer trebaju njegovati svoje osobno podruje djelovanja - alpinizam,
speleologiju, turno skijanje i redovito obnavljati znanje i vjetine pruanja prve
medicinske pomoi kao osnove u svakom obliku spaavanja. U svrhu to boljeg
osposobljavanja svojih lanova u pruanju prve medicinske pomoi, ukljuujui i
lijenike, HGSS je licencirani provoditelj teajeva ITLS-a. ITLS teaj polaznicima
prua teoretsko znanje i praktine vjetine potrebne za uinkovito zbrinjavanje
traumatiziranih pacijenata s naglaskom na brzu procjenu i pregled ozlijeenih osoba,
identifikaciju stanja koja neposredno ugroavaju ivot, te primjenu odgovarajuih
postupaka u svrhu sprjeavanja posljedica ozljeivanja. Znanstveno utemeljen,
praktino primjenjiv, dinamian i usredotoen na timski rad, ITLS omoguava svim
polaznicima da ovladaju metodologijom koju su osmislila respektabilna struna
drutva American College of Emergency Physicians (ACEP) i National Association of
EMS Physicians (NAEMSP) (Aleraj 2010; Zatiene stranice HGSS-a 2013).

3.2. MEDICINSKO ZBRINJAVANJE UNESREENIH

Pruanje prve medicinske pomoi zadatak je ekipe za sanitet na elu koje se

nalazi voa saniteta odnosno lijenik koji uz to to prua prvu pomo predlae i vrstu
nosila, te nain transporta koji najbolje pogoduje unesreenome. Lijenik se takoer
za cijelo vrijeme transporta mora nalaziti uz unesreenoga i pratiti njegovo stanje
kako bi odmah mogao reagirati ukoliko doe do pogoranja. Ozljede i stanja koja se
dogaaju pri nesreama u planinama iste su kao i one koje se dogaaju u naseljenim
sredinama ili na prometnicama. Prva medicinska pomo se prua na isti nain kao i u
tim uvjetima, a osnovna specifinost pruanja pomoi u planinama su oteane
okolnosti pristupa hitnih slubi zbog ega su akcije sloenije i dugotrajnije nego u
redovnim okolnostima. Kod svih vrsta nesrea na nepristupanim podrujima jako je
bitan sam pristup unesreenome. Lijenik mora pogledati oko sebe i provjeriti je li
otklonjena svaka daljnja opasnost poput padajueg kamenja, nove lavine ili slinih
opasnosti, te poduzeti sve zatitne radnje koje spreavaju da pri pruanju pomoi
ivot spaavatelja doe u opasnost. Ako je ivot spaavatelja ugroen pri pokuaju
spaavanja unesreenoga opravdano je primijeniti postupke takozvanog hitnog
spaavanja kojemu je cilj u najkraem moguem vremenu premjestiti unesreenoga
s mjesta na kojemu prijeti neposredna opasnost.

16
U toj situaciji se brine iskljuivo za ivot! U situacijama kada lijenik na raspolaganju
ima vie vremena i ne prijeti mu neposredna opasnost, osim za preivljavanje
unesreenoga, trebao bi se pobrinuti i za ozljede. Pregled unesreenoga u
izvanrednim situacijama sastoji se od brzog pregleda i kompletnog pregleda.
Cilj brzog pregleda je procijeniti postoji li neposredna opasnost po ivot. Lijenik
unesreenome pristupa sprijeda, licem prema licu, kako bi izbjegao pacijentov pokret
glave zbog moguih povreda vratne kraljenice koje bi se nepaljivim postupcima
mogle pogorati. Ako mehanizam ozljede (poput pada s visine) upuuje na
mogunost ozljede kraljenice drugi spasilac iz saniteta odmah vrsto stabilizira
vratnu kraljenicu u neutralnom poloaju. Iz tog poloaja nee ju isputati dok se
pouzdano ne utvrdi da nije ozlijeena. Njegova uloga je ujedno da stalno prati stanje
unesreenoga. Odmah po stabilizaciji glave lijenik procjenjuje stupanj svijesti
unesreenoga prema ljestvici AVPU (A - puna pozornost ; V- reagira na glas ; P
osjea bol ; U bez svijesti), te kree s hitnim ABC (Airway, Breathing, Circulation)
pregledom da utvrdi jesu li ugroene ivotne funkcije. Bitno je napomenuti kako pri
oslobaanju dinog puta (Airway) lijenik spaavatelj nikada ne zabacuje glavu jer je
mehanizam ozljede najee takav da postoji mogunost ozljede vratne kraljenice.
Stoga se dini put u ovim izvanrednim uvjetima oslobaa laganim podizanjem donje
eljusti. Ukoliko su ivotne funkcije ugroene lijenik kree sa oivljavanjem po
vaeim smjernicama BLS-a (Basic Life Support).
Kompletnom pregledu se pristupa tek kada se utvrdi da nema opasnosti po ivot,
dakle nije ugroeno disanje i cirkulacija. Cilj je odrediti vrste povrede iz ega onda
proizlazi i nain, te brzina intervencije. Pregledava se od glave do pete pri emu je
osobito vano ustanoviti ozljede kraljenice i zdjeline kosti jer se tada unesreenog
ne smije pomicati odnosno poeljni su samo minimalni pomaci. Nakon pruanja
najhitnije pomoi zadatak lijenika je i dalje se brinuti o unesreenome i ne ostavljati
ga bez nadzora. Prioriteti nadzora su vitalne funkcije (disanje,cirkulacija), te kontrola
dinog puta i eventualnog krvarenja (vajda 2006).

17
3.3. IZVLAENJE I TRANSPORT UNESREENIH

Izvlaenje i transport zadatak je ekipe za transport ijim radom rukovodi voa

transporta. Izvlaenje s teko pristupanog mjesta zahtijeva specifine penjake
vjetine, rad s uadi i prilagoena nosila. U mnogim sluajevima na stijeni ili na
ledenjaku bit e potrebno izraivati sidrita, te od uadi i karabinera izraditi i
upotrijebiti sustav za sputanje ili podizanje unesreenika. S tih mjesta treba
unesreenog prenijeti na teren odakle e se moi nastaviti transport po lake
prohodnom terenu koji moe biti vrlo dug i mukotrpan. Na nepoznatom terenu voa
transporta je taj koji hoda ispred nosila i pronalazi najbolji put. Nosai se izmjenjuju u
hodu kada osjete iscrpljenost, u pravilu tako da transport ne zastajkuje. U sluaju
pogoranja opeg stanja unesreenika transport se zaustavlja, te lijenik provjerava
vitalne funkcije. Ne daje se nita na usta zbog mogue hitne anestezije po primitku u
bolnicu. Pri hitnom transportu unesreenika moe prevesti i helikopter no njegove su
mogunosti ograniene vremenskim uvjetima, mrakom i planinskim terenom na
kojem helikopter esto nema pogodnih sletita (aplar 2012).

18
4. OPREMLJENOST PRIPADNIKA HGSS-a

Ishod svake akcije uz osposobljenost lanova Slube uvelike ovisi i o njegovoj

opremljenosti jer bez adekvatne opreme nee biti mogu pristup unesreenome, a
time ni pruanje prve medicinske pomoi, te transport do bolnice. Iz godine u godinu
radi se na poboljanju opreme, te osposobljavanju pripadnika za njeno koritenje.
Razlikujemo osnovnu opremu i medicinsku opremu spaavatelja.

4.1. OSNOVNA OPREMA SPAAVATELJA

Svaki spaavatelj mora imati opremu na Slici 4 (Bebi 2005) koju ine:
1 - kaciga s baterijskom svjetiljkom za rad nou i u spiljama
2 - radiostanica koja omoguava brzu komunikaciju itave ekipe
3 - nepromoivo odijelo s reflektirajuim oznakama
4 - penjaki pojas, te oprema za penjanje i sputanje
5 - ruksak za prvu pomo
6 - penjaka uad kojom se spasilac vee uz stijenu i tako osigurava od pada

U ruci pridrava vakuum madrac idealan za transport unesreenika pri prijelomu

kraljenice ili zdjeline kosti. Vakuum madrac postavlja se na jedno od transportnih
sredstava ovisno o vrsti terena na kojem se nesrea dogodila.

19
 Slika 4: Osnovna spasilaka oprema
Izvor: Bebi (2005), uz doputenje Izdavake kue Meridijani

20
4.2. MEDICINSKA OPREMA SPAAVATELJA

4.2.1. Komplet spaavatelja

Osobna oprema podrazumijeva ono to bi svaki lan GSS-a trebao uvijek

nositi sa sobom kada se nalazi u planini. Uz dovoljno znanja i vjetine ovaj je komplet
dovoljan za pruanje prve pomoi u svim situacijama kada se lan GSS-a zatekne
neposredno na mjestu nesree. Svaki osobni komplet mora zadovoljiti nekoliko
uvjeta: prvenstveno mora biti dostatan za sve situacije, praktian za nositi to znai
malen i lagan, te jednostavan za uporabu. Komplet prve pomoi spaavatelja sadri
prvi zavoj, kaliko zavoj, sterilne gaze, flastere, trokutaste marame, sigurnosnu iglu,
plastinu vreicu, astrofoliju, gumene rukavice, karice, otri noi, SAM splint
udlagu, elastini zavoj, paracetamol tablete, te foliju sa filterom za umjetno disanje.

4.2.2. Stanini sanitetski komplet

U standardnom akcijskom kompletu nalazi se vea koliina sanitetskog

materijala koji se nosi na akciju bez obzira o kojoj se ozljedi radi. Standardni komplet
nalazi se u spaavateljskom ruksaku uvijek spreman to znai da se nakon upotrebe
odmah nadopunjuje potroeni materijal. U stanici se zavisno o broju akcija nalaze
najmanje 2 kompletirana ruksaka koja sadre sve to i osobni spaavateljski komplet
uz dodana imobilizacijska sredstva,a to su: duge "Kramerove" udlage, Blue splint
udlage, Kendrick Extrication Device (KED), te imobilizacijski ovratnik za odrasle i
djecu. Kramerove i Blue splint udlage spadaju u krute udlage, a razlikuju se u
materijalu izrade. Kramerove udlage napravljene su od ice koja je obloena vatom i
omotana irokim zavojem dok se Blue splint udlage sastoje od savitljive jezgre
obloene neoprenskim materijalom. KED ili prsluk za izvlaenje primarno slui za
ozljede i imobilizaciju kraljenice. Stanini komplet jo ine kare s tupim vrhom za
skidanje odjee, deka, bivak vrea, sredstvo za dezinfekciju ruku i za dezinfekciju
rana, maska za umjetno disanje sa filterom, tablete za pripremu izotoninog napitka,
energetska okoladica, hot/cold pack-univerzalna obloga za grijanje/hlaenje, pulsni
oksimetar i boca sa kisikom od 2 litre sa pripadajuim regulatorom i maskom sa
rezervoarom.

21
4.2.3. Lijeniki komplet

Sastoji se od potpuno opremljenog Hanaulife ruksaka, AVD-a (automatski

vanjski defibrilator) i dodatne boce kisika s priborom. Za razliku od standardnog
ruksaka lijeniki je puno opremljeniji i sadri opremu i lijekove koje smiju davati
samo lijenici u HGSS-u. Od opreme unutar ruksaka se nalaze razliite veliine
airway-a, katetera za sukciju, endotrahealnih tubusa, prica, te igala. Lijekovi koji se
ordiniraju u planini ukljuuju simpatomimetike, diuretike, lijekove za anginu pectoris,
antiaritmike, antihipertenzive, antihistaminike, kortikosteroide, bronhodilatatore,
antiemetike, opioidne i neopioidne analgetike, te antibiotike. Takoer se u ruksaku
nalazi 2 litre fizioloke otopine, te pola litre 5 postotne glukoze (HGSS Komisija za
medicinu spaavanja 2013).

22
5. VRSTE NESREA I MEDICINSKO ZBRINJAVANJE

Pruanje prve medicinske pomoi u osnovi se ne razlikuje ovisno o mjestu

nesree, ali postoje neke osobitosti koje razlikuju pojedine akcije spaavanja.

5.1. PENJAKE NESREE

Pojam penjanja ukljuuje napredovanje na stijeni uz pomo odgovarajue

opreme dok je planinarenje hodanje po oznaenim planinarskim putevima za koje,
osim gojzerica i planinarskih tapova, nije potrebna posebna osiguravajua ili oprema
za napredovanje. Penjake su nesree obino najtee i najdramatinije. Nastaju
esto zbog pogreaka pri osiguravanju, odlamanja hvatita ili poskliznua. Padovi su
najee rezultat povrnog osiguravanja ili ak neosiguravanja koje je esta praksa
u solo penjanju jer ono zahtijeva polagan i kompliciran sustav osiguravanja, te ga
penjai izbjegavaju. Odlamanje hvatita ovisi o vrsti stijene,ali i o iskustvu penjaa.
Poskliznuu pogoduje loa obua, ljunak ili trava na policama, te mokra i glatka
stijena. Opasnost pada zbog odlamanja hvatita ili poskliznua znatno se smanjuje
primjenom tehnike penjanja tri vrste toke to znai da se za stijenu uvijek treba
drati s tri ekstremiteta, te se pomie samo jedna ruka ili noga traei novo vrsto
uporite. esto su penjake nesree posljedica padajueg kamenja zbog krljivosti
stijene, no poznate su i nesree gdje je kamenje srueno od strane penjaa. U
velikim stijenama u nevremenu s kiom moe doi i do utapanja penjaa ako se nau
u velikom lijebu kojim se sjuri vodena bujica. Pri ekstremnim alpinistikim usponima
moe doi do iscrpljenosti osobito pri loem vremenu i hladnoi, te su tada penjai
prisiljeni bivakirati na jednom mjestu s malo hrane i vode, te slabom toplinskom
zatitom. U zimskim uvjetima ili pri penjanju u ledu zbog slabijih mogunosti za
osiguravanje esto dolazi do pada cijelog naveza, a nisu rijetki ni padovi u ledenjaku
pukotinu.
U ljetnim uvjetima najee su ozljede glave zbog padajueg kamenja ili udaraca u
njihaju pri padu. Zatim slijede lomovi ekstremiteta, oderotine i nagnjeenja. Lomovi
zdjelinih kostiju su tipini upravo za nesree u stijeni zbog pada na tvrdu podlogu,
ali sreom nisu esti. Nadalje, za stijensko penjanje karakteristine su i oderotine
dlanova i prijelomi kljune kosti kod penjaa koji osiguravajui zadri pad partnera.

23
U zimskim uvjetima moe se primijeniti sve reeno za ljeto, ali treba dodati ubodne
rane nastale iljcima dereza ili ubodom na vlastiti cepin pri padu. Takoer su este
smrzotine prstiju na rukama i nogama, a penjae koji zaborave zatitne naoale
nerijetko zahvaa sunano sljepilo (Aleraj 2010).

5.1.1. Medicinsko zbrinjavanje u penjakim nesreama

Kod stijenskog spaavanja osobito je vano da ekipa za sanitet ide ispred

ostale ekipe, te da to prije doe do unesreenog i prui mu prvu medicinsku pomo.
Unesreenome se pristupa penjanjem ili sputanjem niz ue uz odgovarajue
osiguranje koje se postavlja i na unesreenoga kada se doe do njega. Lijenik koji
je na elu ekipe za sanitet pregledava unesreenoga, te na temelju vienoga
odluuje o daljnjim postupcima. Ukoliko se radi o ozljedama koje neposredno
ugroavaju ivot indicirano je dizanje helikoptera kako bi se osigurao to bri
transport do hitne medicinske ustanove. Ako vrsta ozljede nije ivotno ugroavajua
lijenik sanira eventualna krvarenja i prijelome na najbolji mogui nain u datim mu
uvjetima. Takoer, lijenik ovisno o stanju unesreenoga ima pravo dati lijekove kako
bi mu ublaio bolove, smirio ga i slino. U isto vrijeme dok se vri pregled na drugoj
strani ekipa za transport izrauje sidrite odnosno apsolutno sigurno uporite za
podizanje ili sputanje unesreenog s nosilima i pratiocem odnosno lijenikom.
Unesreeni se smjeta u mariner - nosiljku koja e se sputati ispred lijenika (Slika
5) ili Gramingerovu sjedalicu koja se nalazi na lijenikovim leima. Lijenik sputa ili
podie unesreenoga nastojei da izvlaenje iz stijene tee nesmetano na nain da
se od stijene odupire raskoraenim nogama, a tijelom ili rukama odmie nosila od
zapreka i upravlja njima (Slika 5). Lijenik tokom itavog transporta mora pratiti
stanje unesreenoga kako nebi previdio mogue pogoranje ili ak gubitak vitalnih
funkcija. Sve dok ne preda unesreenoga u ruke ekipe hitne medicinske pomoi
medicinsko zbrinjavanje od strane ekipe za sanitet HGSS-a nije gotovo (Aleraj 2010).

24
 Slika 5: lanovi HGSS-a u akciji spaavanja iz stijene mariner nosilima
Izvor: http://tinyurl.com/ ofu2qmb

5.2. PLANINARSKE NESREE

Najvei broj nesrea otpada upravo na, uvjetno reeno, planinare. U ovoj
kategoriji vie dolazi do izraaja utjecaj subjektivnih opasnosti, a to su loa i
neprikladna oprema, neiskustvo, slaba svijest o postojanju opasnosti, te
nepoznavanje potrebnih vjetina. Nadalje, na opasnosti utjeu i slabija tjelesna
priprema ili bolest. Najee ozljede su uganua i iaenja, najee u glenju. Ne
treba zaboraviti ni na mogunost teih, viestrukih ozljeda unutranjih organa ili glave
uslijed pada niz kosine ili pak opekotine, nesvjesticu i prividnu smrt od udara groma.
Ljeti je est toplotni udar dok zimi nerijetko dolazi do opeg pothlaenja ili lokalnih
smrzotina (Aleraj 2010).

25
5.2.1. Medicinsko zbrinjavanje u planinarskim nesreama

Lijenik po dolasku na mjesto nesree saznaje mehanizam ozljede na temelju

kojega moe zakljuiti o teini same ozljede i daljnjim postupcima. Veinom se radi o
izoliranoj lokalnoj povredi poput uganua, pa se odmah pristupa samo lokalnom
pregledu ozlijeene regije bez primarnog kompletnog trauma pregleda. Ozlijeeni
ekstremitet se imobilizira i ukoliko postoji sumnja na prijelom unesreeni se
transportira do najblie bolnice. Ukoliko mehanizam ozljede upuuje na mogunost
teih povreda lijenik radi kompletni trauma pregled i priprema pacijenta za transport
do bolnice. Medicinsko zbrinjavanje toplotnih udara ukljuuje rashlaivanje
unesreenoga, te davanje tekuine i Rehidromiksa- praha koji se razmuti u pola litre
vode, a slui za nadoknadu elektrolita i glukoze. Pothlaene planinare utopli se
pomou astro folije na nain da je strana zlatne boje okrenuta prema van. Takoer
su od pomoi i deke, te davanje toplih napitaka ( Aleraj 2010).

5.3. SKIJAKE NESREE

Skijake nesree mogu se podijeliti na nesree na ureenim skijalitima i

nesree na turnom skijanju. Na ureenim skijalitima velik broj skijaa utjee i na
snjene prilike na stazi tako da na skijalitima brzo nastaje led po kojem je vonja
opasnija. Dogaaju se i sudari sa stupovima iara i stablima uz rub skijalita,
pogotovo ako su staze tvrde i zaleene. Iskusni spaavatelji znaju da vrsta ozljede
uvelike ovisi o tim istim uvjetima. U dubljem svjeem ili tekom snijegu dolazi do
uganua i prijeloma nogu dok su na zaleenim i tvrdim stazama este ozljede glave,
porezotine, te vrlo karakteristina ozljeda za zaleene staze, a to je iaenje
ramena. Osim ozljede glave koja se ubraja u hitnu ozljedu i signal je za dizanje
helikoptera ostale nabrojene ozljede, koje su i ee, lijenik zbrinjava primarno
utopljavanjem, te imobilizacijama i transportom unesreenoga.
U turnom skijanju glavna opasnost su lavine. Kreui se po tee pristupanim, strmim
terenima, po vrlo raznolikim vrstama snijega turni skijai lako mogu izazvati lavinu.
Akcije spaavanja iz lavina imaju mnogo posebnosti. Na prvome mjestu moe se
navesti potreba velike hitnosti. Zbog toga je najdjelotvornija pomo partnera penjaa
na turi ukoliko i oni nisu zatrpani. Svrha je da se u prvih najvanijih pola sata
maksimalno iskoriste raspoloivi ljudi na mjestu nesree.
26
Kako je brzina od najvee vanosti potrebno je to vie skratiti vrijeme od poziva do
dolaska spaavateljske ekipe. Zato je vano uvijek imati unaprijed pripremljenu
opremu za spaavanje i vrlo razvijen sustav obavjetavanja lanova stanice (vajda
2006).

5.3.1. Medicinsko zbrinjavanje unesreenih u lavini

Svaka akcija spaavanja iz lavine predstavlja veliki izazov jer se moraju uzeti
u obzir opasnosti od ponovne lavine, vremenski uvjeti, doba dana i teina terena.
Svaki korak mora biti promiljen. Princip je da kod svake lavine mora biti osiguran
helikopter. Vrijedi pravilo da lijenici, vodii pasa i potrani psi moraju doi do lavine
to je prije mogue. Oprema koju lijenik nosi je kompletno zimska, termometar za
mjerenje temperature, grijai (kemijski ili termofor), topli napitci i slino. Lijenik
takoer mora brinuti o tome da odreena oprema, poput metalnog laringoskopa, te
lijekovi cijelo vrijeme budu zatieni od hladnoe. Ako zatrpani pri dolasku lijenika
jo nisu otkopani ili ako ih ima vie organizira se prihvatno trijano mjesto, izvan
lavine, u sigurnoj zoni i zatieno od vjetra. Medicinska komisija IKAR-a je donijela
protokol o tretmanu iskopanih iz lavine. Razlikujemo dvije strategije ovisno o tome je
li iskapanje bilo unutar 35 minuta ili je trajalo dulje.
U odsjeku unutar 35 minuta brzina ima presudnu ulogu kako bi se izbjeglo guenje
zatrpanog. Ustanovljavanje zranog prostora (prostor zraka ispred nosa i usta koji
omoguava disanje) je od sekundarnog znaenja. Jo za vrijeme otkopavanja,
lijenik mora blokirane dine putove otkopati i otvoriti. Ukoliko uoi prestanak disanja
i prestanak rada srca umjetno disanje i masau zapoinje jo dok unesreeni nije
kompletno osloboen. U ovom periodu ne postoji po ivot opasna hipotermija i
unesreeni se tretira po opim medicinskim mjerama. Ako se nalazi u kritinom
stanju moe se oporaviti jer je uzrok najvjerojatnije akutna asfiksija zbog neprohodnih
dinih putova, mehanike kompresije grudnog koa, aspiracije ili mehanike traume.
Kod nastalog sranog zastoja lijenik se vodi principima osnovnog (BLS-Basic Life
Support) kao i naprednog odravanja ivota (ALS-Advanced Life Support). Tretman
se provodi u prostoru zatienom od vjetra u mjestu gdje je otkopan ili u atoru kako
bi se smanjilo i sprijeilo dodatno pothlaivanje. Kod predvidivo duljeg transporta
unesreeni mora biti opskrbljen izvorom topline. Izbor bolnice u koju se transportira
ovisi o vrstama ozljeda ili se odabire prva koja ima jedinicu intenzivnog lijeenja.
27
Kod iskapanja duljeg od 35 minuta za preivljavanje je presudno postojanje zranog
prostora ispred usta i nosa zatrpanog. Zbog toga je kod iskapanja nuno biti to
paljiviji, te voditi rauna da se taj prostor ne uniti i da dini putovi ostanu prohodni.
Ako se unesreeni koji je imao zrani prostor otkopa lijenik primarno mora zbrinut
hipotermiju. Pomicanje trupa i velikih zglobova mora biti uinjeno to je njenije
mogue jer nagli pokreti dovode do dolaska hladnije krvi s periferije u srce i mogu
izazvati poremeaje ritma sve do fibrilacije. Kod otkopavanja ve se na mjestu
nezgode odreuje stadij hipotermije na osnovu postojeih kriterija. Lijenik postavlja
timpano-termometar ili sondu u jednjak. Kod timpanalnog mjerenja mora uzeti u
obzir injenicu da izmjerena temperatura moe biti nia od stvarne, ali moe davati
podatke o kretanju vrijednosti tijekom transporta. to je prije mogue treba postaviti
EKG nadzor kako bi se na vrijeme mogli uoiti poremeaji ritma. Unesreenom koji
ima refleks gutanja (Stadij I i II hipotermije) lijenik moe dati tople i zaslaene
napitke, te presvui vlanu odjeu bez velikih pomicanja tijela (rezanjem karama).
Indikacija za intubaciju u stadiju III kod unesreenih bez svijesti se moe potivati
dosta iroko jer su studije pokazale da postoji vrlo mala opasnost od nastanka
fibrilacije srca koju bi uzrokovala intubacija. Davanje kisika je obvezatno jer su
unesreeni od zatrpavanja lavinom izrazito osjetljivi na pomanjkanje kisika, a davanje
kisika je efikasna zatita od daljnjeg pothlaivanja. U stadijima hipotermije I-II lijekovi
se mogu davati oprezno u duljim vremenskim razmacima nego kod bolesnika sa
normalnom temperaturom. Infuzijska terapija nije nuno potrebna. Postavljanje
periferne venske kanile na mjestu nesree je zbog centralizacije krvotoka oteano i
predstavlja gubitak vremena, te od tog postupka treba odustati. Kod temperature
tijela ispod 28C defibrilacija je u pravilu neuinkovita. Ako pokuaji defibrilacije ne
uspiju potrebno je unesreenog ugrijati na aparatu srce-plua bez prekidanja
oivljavanja jer se povodimo za Gregoryevim principom koji glasi: Nijedna rtva
lavine koja je imala zrani prostor nije mrtva dok nije ugrijana i mrtva (vajda
2006).

28
5.4. SPELEONESREE

Statistiki, nesree u speleologiji nisu este, ali su izrazito logistiki, tehniki i

tjelesno zahtjevne za spaavatelje, pa izvlaenje unesreenoga moe trajati satima,
pa i danima. Osim toga, unato svim mjerama opreza, mogunost da se prilikom
spaavanja dogodi nova nesrea je znatna. Nesree u podzemlju esto su sline
penjakim nesreama poput odrona uporita, poskliznua, padova i slino. Meu
specifinim opasnostima podzemlja na prvom mjestu je nagli dolazak vode kod jake
kie, te gubitak svjetla s posljedinim lutanjem i nesreom. Zbog niske temperature i
velike vlage gotovo svaka nesrea povezana je i s pothlaivanjem (Baki et al.
2014).

5.4.1. Medicinsko zbrinjavanje u speleospaavanju

U speleospaavanju osim ekipe za sanitet i ekipe za transport nuna je i

ekipa za komunikaciju ija je zadaa postaviti telefonsku liniju do unesreene osobe i
osigurati stalnu vezu voe saniteta-lijenika koji se nalazi uz unesreenu osobu s
logistikom na povrini. Kao i u stijenskom spaavanju, ekipa za sanitet je ona koja
prva dolazi do unesreenoga. Razlikujemo primarni i sekundarni pregled.
Primarni pregled se izvodi na mjestu gdje se unesreeni nalazi po dolasku ekipe.
Istovremeno dok lijenik procjenjuje stanje svijesti, vitalne funkcije i ivotno
ugroavajue ozljede u okviru primarnog pregleda drugi dio ekipe izrauje
improvizirani bivak na najbliem sigurnom, suhom i ravnom mjestu, po mogunosti
zatienom od jaeg strujanja zraka. Po zavretku primarnog pregleda
unesreenome se postavlja improvizirana imobilizacija, te ga se prenosi u bivak
(Slika 6) u kojem se kree sa sekundarnim pregledom. Razlika od primarnog
Sekundarni pregled, za razliku od primarnog, usmjeren je na otkrivanje svih ozljeda,
a ne samo onih opasnih po ivot. U bivku se unesreenome skida kaciga, pojas,
izme, te otvara kordura kako bi lijenik to lake i bolje ustanovio sve eventualne
ozljede. Nuno je unesreenoga obui u ranije pripremljenu suhu odjeu ili odijelo za
utopljavanje kako bi se sprijeilo pothlaivanje. Nakon zavrenog cijelog pregleda
ispunjava se obrazac unesreenoga i upisuje utvreno stanje, te se alje vijest na
povrinu. esto toan opis stanja moe znaiti jednostavnije spaavanje i omoguiti
bolju pripremu spaavatelja na povrini.
29
Za izvlaenje unesreenika najprikladnijim se pokazalo podizanje sustavom
protuutega. U takvom radu unesreeni i nosila idu zasebno bez pratitelja-lijenika
koji se penje samostalno po drugom uetu i pomae nosilima. Vano je da ekipa za
transport bude uigrana jer je izvlaenje unesreenika esto najkritiniji dio akcije.
Takoer treba imati na umu da nakon izlaska iz speleolokog objekta unesreenom
jo predstoji transport i vani, helikopterski ili terestrijalni, te ga za isti treba posebno
pripremiti (onlagi, Stopar 2014).

Slika 6: Spaavatelji pripremaju bivak za unesreenoga

Izvor: Komisija za speleoloko spaavanje (2014), uz doputenje HGSS-a

5.4.2. Speleoronjenje

Posebna vrsta speleolokih nesrea su nesree pri speleoronjenju.

Spaavanje u potopljenim speleolokim objektima spada u najtea i najrizinija
spaavanja. Specifino je zbog ogranienog prostora, nedostatka dnevnog
svjetla, velike hladnoe vode, slabe vidljivosti, mogueg brzog protoka vode, te
nemogunosti slobodnog izranjanja u sluaju incidenta.

30
Nesree koje se dogode u takvim objektima zahtijevaju angairanje malog broja vrlo
osposobljenih speleoronioca spaavatelja i posebnu tehniku, te veeg broja
osoblja (speleolokih spaavatelja) za transport opreme do mjesta ronjenja.
Speleoronilake akcije moemo podijeliti u dvije velike skupine, a to su potraga
i transport unesreenih, te potraga i izvlaenje tijela stradalih. Na alost najvie
akcija se odnosi na potragu i izvlaenje tijela stradalih zbog specifinosti vodenog
okruenja gdje je mogunost preivljavanja jako ograniena ukoliko nema suhih
dijelova iza potopljenih kanala. esto se radi o neiskusnim speleoroniocima ili u
drugoj krajnosti o sluajevima urona na ekstremnim dubinama. U ovom prvom
sluaju dubina i duina je dostupna spasilakim resursima da izrone tijelo, ali u
drugom sluaju opasnost po spaavatelje moe biti prevelika. Ukoliko se radi o
otvorenom pristupu povrini sigurnije je priekati da nastanu prirodni procesi
truljenja u organizmu, te da tijelo samo ispliva na povrinu nego riskirati
spaavatelje na ekstremnim dubinama (ukui 2014).

5.5. LUTANJA

Najee se dogaaju u okolnostima ograniene vidljivosti (nou,u magli), te su

obino povezana s iscrpljenou, pothlaivanjem i panikom. Potrane akcije su
posebna vrsta akcija koje se mogu odvijati na najrazliitijim terenima i uvjetima. Za
uspjeh je vana brzina, dobra organizacija akcije i suradnja s organizacijama izvan
GSS-a. Kao prva mjera obino se poduzima izvianje. Tu je presudna brzina kao i
iskustvo spaavatelja koji mora dobro poznavati pretraivani teren. Na temelju izvida
usmjerava se daljnja akcija. Ako se ve u izvianju ne pronau izgubljeni, pravilo je
da se prvo pretrae najvjerojatniji putevi kretanja. Na kraju dolazi do sustavnog
pretraivanja terena to je najopseniji oblik potrage za koji je potrebno mnogo ljudi.
Voa akcije podijeli ih na skupine, od kojih svaka ima svoga vou, te dobiju odreeni
sektor za pretragu. U potranim akcijama koriste se i dresirani psi tragai koji mogu
znatno olakati akciju jer pokrivaju dio terena umjesto ljudi.
Uloga lijenika u potranim akcijama dolazi do izraaja pri pronalasku rtve. On tada
utvruje eventualne ozljede, psihike smetnje ili druge razloge koji su doveli do
lutanja. esto puta jedino to lijenik moe uiniti je utvrditi smrt jer je danas velik
broj potranih akcija povezan sa samoubojstvima (Aleraj 2010).
31
4.6. NEPLANINARSKE NESREE

U planinama se mogu dogoditi nesree koje nemaju veze s planinarenjem,

primjerice zatrpavanje automobila u lavini, pad zrakoplova na planinskom terenu ili
pak samoubilaki skokovi ljudi niz stijenu, u jamu i slino. Pritom su pruanje prve
pomoi i tehnika spaavanja jednaki. U posljednje vrijeme javljaju se i nesree
vezane s pustolovnim aktivnostima koje se odvijaju na nepristupanim terenima.
Takve nesree mogu biti i zahtjevnije nego klasine planinarske jer se primjerice
padobranac moe nai na najnevjerojatnijim i nepristupanijim mjestima u stijeni ili
pak na icama dalekovoda kamo ga je bacio vjetar. U takvim uvjetima oprema,
znanje i iskustvo spaavatelja GSS-a je kljuno za uspjeno izvedeno spaavanje.
Posebna skupina neplaninarskih nesrea su urbane nesree koje se dogaaju pri
potresima, poplavama i ostalim katastrofama. Uz pruanje prve pomoi, ekipe GSS-a
na elu s lijenicima i tu mogu upotrebom svoje specijalne opreme i tehnikog znanja
obaviti mnoga spaavanja. Zbog toga su pripadnici i Stanice GSS-a ukljueni i u
sustav Civilne zatite odnosno Zatite i spaavanja.
U okviru civilne zatite HGSS je u Republici Hrvatskoj, uz Dravnu upravu za zatitu i
spaavanje (DUZS), najaktivnija sluba u akcijama traganja i spaavanja koje
podrazumijevaju akciju koja se obavlja na nepristupanom podruju odnosno
podruju u kojem kretanje i transport nisu mogui uobiajenim javnim sredstvima bez
posebnih znanja i vjetina (planine, speleoloki objekti, stijene, litice i kanjoni,
neureena skijalita, podruja pod snjenim, zemljanim i kamenim lavinama,
podruja pod minama). Akcija traganja i spaavanja na kopnu ili otoku podrazumijeva
i akciju u urbanim sredinama na mjestima kao to su visoki objekti, tuneli, cijevi,
odnosno na mjestima koja su poprimila karakteristike teko pristupanog ili
nepristupanog podruja (DUZS 2009).

32
6. JAVNOZDRAVSTVENA ULOGA HGSS-a

Javnozdravstvena djelatnost ini drutvenu brigu za zdravlje stanovnitva u cilju

ouvanja i unapreenja zdravlja stanovnitva i usklaivanja djelovanja i razvoja
sistema zdravstvene zatite. Zadaa GSS-a je spreavanje nesrea i spaavanje na
svim nepristupanim podrujima i u izvanrednim situacijama uz primjenu posebnih
strunih znanja u svrhu ouvanja ljudskog ivota i zdravlja. Filantropski duh koji je i
doveo do osnutka Slube usmjerit e njene lanove i na aktivnosti u svim
okolnostima u kojima je ugroen ljudski ivot. Meu preventivnim aktivnostima
najvrjedniji i najodgovorniji je rad na kolovanju planinarskog podmlatka jer su djeca,
kao jedna od vulnerabilnih skupina, osobito ranjiva, osjetljiva i podlona utjecajima.
lanovi slube kroz obrazovni rad upoznaju djecu s osobitostima i opasnostima
planina, nainima izbjegavanja, a lijenici ih poduavaju i osnovama prve pomoi.
Osim rada s djecom Sluba skrbi o sigurnosti cjelokupne populacije izdavanjem
preventivnih i edukacijskih materijala. Sluba je takoer aktivna u zatiti prirode i
organizira akcije ienja okolia u kojima uz lanove sudjeluju i graani. Na taj nain
Sluba eli podii ekoloku svijest graana i educirati ih o vanosti zatite okolia za
sveopi boljitak. Kapacitet slube raste iz godine u godinu kao i kvaliteta
komunikacije s javnou i medijima, koju vodi proelnik Slube, a nuna je za porast
svijesti graana o korisnosti Slube na koju se mogu osloniti u svakoj situaciji.

Dokaz o korisnosti slube vidljiv je u pomoi koju trenutno prua stanovnicima

poplavom pogoenog podruja. Poplave su u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj sve
uestalije, intenzivnije i opasnije. Ne mogu se potpuno sprijeiti, ali se uz
poduzimanje preventivnih i operativnih radnji njihove posljedice mogu znaajno
ublaiti, ulaui maksimalne napore u zatiti ljudskih ivota. HGSS je zajedno sa
svim sudionicima zatite i spaavanja vrio preventivne radnje koje ukljuuju
evakuaciju stanovnitva s ugroenog podruja, opskrbu hranom, vodom i sanitetskim
potreptinama i slino. Takoer je evakuirao i velik broj ivotinja kako bi se smanjile
mogunosti zaraze od leeva nakon to se voda povue. Primjenom svojih tehnikih
znanja i opreme i dalje aktivno sudjeluje u stabiliziranju situacije u pogoenim
podrujima kako bi se stanovnici to prije vratili normalnom ivotu.

33
Nuno je da i nadalje, zajedno sa svim slubama ukljuenim u zatitu i spaavanje,
aktivno djeluje na jaanju operativne uinkovitosti i samodostatnosti, te osiguranju
materijalno tehnike osnove. Jedino na takav proaktivan nain suradnje svih slubi u
sustavu zatite i spaavanja, moe se oekivati otklanjanje ili umanjenje mogunosti
nastanka ugroze, te prilagoavati obavljanje redovitih aktivnosti okolnostima u velikoj
nesrei i katastrofi jer one su naa svakodnevica i na to moramo biti spremni.

34
7. ZAKLJUAK

Sigurnost je jedna od temeljnih potreba i uvjet normalnog ivota i razvoja, kako

pojedinca, tako i drutvene zajednice u cjelini. Suvremene drave sve vie uoavaju
vanost organiziranog i efikasnog sustava traganja, zatite i spaavanja, poglavito
ivota i zdravlja ljudi i materijalnih dobara. Velika novana ulaganja u takve slube
prati pravna regulativa s tono definiranim obvezama i nadlenostima svih subjekata
koji sudjeluju u traganju i spaavanju neijeg ivota.

Donoenjem Zakona o zatiti i spaavanju ureuje se jedinstven sustav za zatitu i

spaavanje graana i materijalnih, te kulturnih dobara u katastrofama. Ureuje se
nain upravljanja i koordiniranja u katastrofama, te takoer prava, obaveze,
osposobljavanje i usavravanje svih sudionika tog jedinstvenog sustava. Zatita i
spaavanje definira se kao djelatnost od posebnog interesa za RH koja se ostvaruje
djelovanjem operativnih snaga za zatitu i spaavanje. HGSS je nacionalna, struna,
humanitarna, neprofitna udruga koja obavlja djelatnost od posebnog interesa za RH.
Donoenjem Zakona o Hrvatskoj gorskoj slubi spaavanja HGSS je dobila javne
ovlasti, utvren ustroj i djelatnost, nain financiranja, te prava i obaveze pripadnika
Slube za vrijeme intervencija. Surauje s jedinicama lokalne i regionalne
samouprave u smislu sklapanja sporazuma kojim se utvruje postojanje zajednikog
interesa u zatiti i spaavanju. Stanice HGSS-a istaknule su se sudjelovanjem u
mnogim akcijama spaavanja na podruju RH. Postrojba GSS-a djeluje tamo gdje
druge redovne snage ne mogu pristupiti i produena su ruka cjelokupnog sustava
zatite i spaavanja.

U ovom radu naglaena je vanost HGSS-a u brojnim intervencijama, ali i u

prevenciji nesrea koju provodi edukacijom graana, deurstvima, te redovitim
vjebama ime je sprijeila mnoge nesree i doprinijela uveanju sigurnosti graana.
Medicinsko zbrinjavanje temelj je svake uspjene akcije HGSS-a. U svrhu to boljeg
pruanja izvanbolnikog medicinskog zbrinjavanja HGSS je postao licencirani
provoditelj teajeva ITLS-a, po naprednom programu za djelatnike medicinske struke,
te po osnovnom programu za ostale lanove Slube.

35
ITLS teaj polaznicima prua teoretsko znanje i praktine vjetine potrebne za
uinkovito zbrinjavanje traumatiziranih pacijenata s naglaskom na brzu procjenu i
pregled ozlijeenih osoba, identifikaciju stanja koja neposredno ugroavaju ivot, te
primjenu odgovarajuih postupaka u svrhu sprjeavanja posljedica ozljeivanja.
Kako raste broj akcija tako rastu i zahtjevi vezani za opremu (specijalistika osobna i
stanina oprema), vozila i osposobljavanje (posebne vjetine i znanja), te je nuna
vea financijska potpora radi jaanja sposobnosti lanova Slube o kojima esto puta
ovisi ishod najkompliciranijih akcija i to je najvanije ljudski ivot.

36
8. ZAHVALE

Zahvaljujem se svojoj mentorici prof.dr.sc. Kseniji Vitale na strpljenju, te strunoj

pomoi prilikom izrade ovog diplomskog rada.
Zahvaljujem se Marinu Lukasu, iskusnom GSS-ovcu, na svim korisnim savjetima i
informacijama koje su mi olakale pisanje rada.
I na kraju veliko hvala mojim roditeljima na bezuvjetnoj podrci tokom studiranja.

37
9. LITERATURA

1. Aleraj B (2010) Sjeanja ili ivot gorskog spaavatelja, Zagreb, Hrvatska gorska
sluba spaavanja- Stanica Zagreb.
2. Baki D, Novosel D, Rnjak G (2014) Nesree u speleolokim objektima i akcije
speleospaavanja u Hrvatskoj i inozemstvu, Zagreb, Hrvatska gorska sluba
spaavanja.
3. Bebi F (2005) Spasioci u najteim uvjetima, Zagreb, Meridijani, str. 72-79.
4. CRED
http://www.cred.be/sites/default/files/ADSR_2008.pdf
Pristupljeno 14. Svibnja 2014.
5. aplar A (2012) Planinarski udbenik, Zagreb, Hrvatski planinarski savez.
6. ukui I (2014) Speleoronilako spaavanje, Zagreb, Hrvatska gorska sluba
spaavanja.
7. onlagi L, Stopar R (2014) Zbrinjavanje unesreenog u speleolokim
objektima, Zagreb, Hrvatska gorska sluba spaavanja.
8. HGSS
http://www.gss.hr/css/images/gss-logo.svg
Pristupljeno 20. travnja 2014.
9. http://tinyurl.com/ ofu2qmb
Pristupljeno 4. Svibnja 2014.
10. IKAR/CISA CONGRESS
http://www.ikar-cisa2013.hr/wp-content/uploads/2013/04/ikar_slidebar.jpg
Pristupljeno 20. travnja 2014.
11. Izvrni odbor Hrvatske gorske slube spaavanja (2004) Pravilnik o lanstvu u
stanicama Hrvatske gorske slube spaavanja, Zagreb, Hrvatska gorska sluba
spaavanja.
12. OFDA/CRED International Disaster Database
http://tinyurl.com/ ofo7gjp
Pristupljeno 14. svibnja 2014.
13. Poljak (2004) Zlatna knjiga hrvatskog planinarstva, Zagreb, Libera Editio.
14. Puntari D, Mikulin M, Bonir J et al. (2012) Zdravstvena ekologija, Zagreb,
Medicinska naklada.

38
15. vajda D (2006) Prva pomo za spaavatelje, Zagreb, Hrvatska gorska sluba
spaavanja.
16. Vijee stanica Hrvatske gorske slube spaavanja (2006) Statut Hrvatske gorske
slube spaavanja, Zagreb, Hrvatska gorska sluba spaavanja.
17. Vlada Republike Hrvatske, Procjena ugroenosti Republike Hrvatske od
prirodnih i tehniko tehnolokih katastrofa i velikih nesrea, 7. svibnja 2009.
18. Vlada Republike Hrvatske, Ustav Republike Hrvatske, Narodne novine 56/90,
135/97, 113/00, 28/01, 76/10, 5/14.
19. Vlada Republike Hrvatske, Zakon o Hrvatskoj gorskoj slubi spaavanja,
Narodne novine 79/06.
20. Vlada Republike Hrvatske, Zakon o zatiti i spaavanju, Narodne novine 174/04,
79/07, 38/09, 127/10.

39
10. IVOTOPIS

Zovem se Matea Mami. Roena sam u Zagrebu 27. prosinca 1989. godine.
2007. godine maturirala sam u Srednjoj glazbenoj koli Vatroslav Lisinski, a 2008.
godine u II. gimnaziji u Zagrebu. Iste godine upisala sam Medicinski fakultet u
Zagrebu. Demonstrator sam na dvije katedre, Katedri za patologiju i Katedri za
internu medicinu. Od 1996. do 2005. godine aktivno sam trenirala plivanje kao lan
Plivakog kluba Dubrava . Od 2010. godine lan sam Hrvatskog planinarskog
drutva Zagreb-Matica. 2012. godine zavrila sam Planinarsku i Alpinistiku kolu.
Od 2013. godine sam slubeni lan Hrvatske gorske slube spaavanja. Izvrsno se
sluim engleskim i talijanskim jezikom.

40