Plagijati Cgo Cce Akademska Cast Na Crnogorski Nacin PDF

Akademska
ast na
crnogorski
nain
Plagijati u Crnoj Gori
i njihovo (ne)procesuiranje
AKADEMSKA AST NA CRNOGORSKI NAIN
- plagijati u Crnoj Gori i njihovo (ne)procesuiranje
Izdava:
Centar za graansko obrazovanje (CGO)
Biblioteka:
Aktivno graanstvo
Autorke:
Mira Popovi
Daliborka Uljarevi
Wanda Tiefenbacher
Dizajn i produkcija:
Lektura i korektura:
tampa:
Studio Mouse
Tira:
150
ISBN 978-86- 85591-81- 5

COBISS.CG-ID 32019472
Izdavanje ove publikacije podrala je fondacija Heinrich Bll. Miljenja iznijeti u

publikaciji predstavljaju stavove Centra za graansko obrazovanje (CGO)
Sadraj
Uvod 6
Zakonodavni okvir sa (ne)namjernim nedorecenostima 8
Jedinstvo institucija u skrivanju problema plagijata 11
Crnogorska praksa vii interesi iznad procesuiranja plagijata 14
- Sluaj Sanje Vlahovi 14
- Sluaj Milana Babovia 22
- Sluaj Velimira Rakoevia 26
- Sluaj NN lica 40
Plagiranje u Evropi - koje su dobre prakse? 46
Zakljucci i preporuke 52
Literatura i izvori 56
5
Uvod
Od uvoenja sistema studiranja po Bolonji, visoko obrazovanje u Crnoj Gori obiljeavaju intenzivni
procesi prilagoavanja evropskom akademskom prostoru, koji istovremeno otkrivaju sistemske
probleme koje optereuju visokokolske ustanove.
Tri su kljuna pruaoca visokog obrazovanja u Crnoj Gori:
Univerzitet Crne Gore (UCG), dravni univerzitet osnovan 1974. godine, sa 18771
studentom u kolskoj 2016/17, i sa 5881 lica koja imaju statuts akademskog osoblja,
Univerzitet Mediteran, prvi privatni univerzitet osnovan 2006. godine, sa 1601 studentom i
65 lanova akademskog osoblja2, i
Univerzitet Donja Gorica (UDG), osnovan 2007. godine, na kojem nastavu pohaa 2216
studenata uz podrku 168 lanova akademskog osoblja3.
Dodatno, postoji jo deset nezavisnih visokokolskih ustanova koje nemaju status univerziteta, ve
se radi o samostalnim fakultetskim jedinicama Fakultet za biznis i turizam Budva, Fakultet za
crnogorski jezik i knjievnost Cetinje, Fakultet za dravne i evropske studije, Fakultet za internacionalni
menadment u turizmu i hotelijerstvu Miloer, Fakultet za mediteranske i poslovne studije Tivat,
Fakultet za menadment Herceg Novi, Fakultet za poslovni menadment Bar, Fakultet za poslovnu
ekonomiju Bar, Fakultet za saobraaj, komunikacije i logistiku Berane i Pomorski fakultet Bar. Na
njima nastavu pohaa ukupno oko 1500 studenata, pri emu je teko doi do zvaninih podataka
o akademskom osoblju, a po nalazima CGO-a na tih deset fakulteta zapoljeno je oko 160 lanova
akademskog osoblja.
Ove brojke bi mogle ukazati i na dinaminu trinu utakmicu kojoj se, sudei po praksi, razliito
strateki pristupa. Ali, paralelno sa rastom i razvojem visokoobrazovnih ustanova, rastu percepcije
o korupciji, kao i iskustva sa koruptivnim radnjama, u ovoj oblasti. Tako istraivanje javnog mnjenja,
koje je Centar za graansko obrazovanje (CGO) sproveo krajem 2015.godine,4 ukazuje da graani
smatraju da je korupcija najprisutnija na privatnim visokokolskim ustanovama - 52%, a to je za 8%
vie nego 2011. godine kada je zabiljeena na nivou od 44%. Neto malo manje od polovine, odnosno
47% ispitanih graana, cijeni da je korupcija prisutna na dravnom Univerzitetu Crne Gore, gdje se,
takoe, biljei znaajan rast percepcije korupcije u odnosu na 2011. godinu kada je iznosila 29%.5
Posljednje istraivanje CGO-a imalo je i poseban set pitanja oko plagijarizma, i u tom dijelu ak
35% graana istie da su plagijati relativno esta pojava u Crnoj Gori, dok se 14% graana izjasnilo
i iskustveno odnosno da zna nekog ko je plagirao nauni, magistarski ili doktorski rad. Graanima
uglavnom nije poznato ko je duan da se uhvati u kotac sa problemom plagijata, to i ne udi
imajui u vidu konzistentno odbijanje svih nadlenih instutucija da se bave plagijarizmom u smislu
preveniranja takvih radnji, ali i otrog sankcionisanja kada se na iste ukae, a posebno kada su
dokazani.
1 Odgovor UCG na CGO zahtjev za slobodan pristup informacijama, rjeenje br. 01-2895/2 od 08.12.2016. www.ucg.ac.me
2 Odgovor Univerziteta Mediteran na CGO zahtjev za slobodan pristup informacijama, od 29.11.2016.godine
3 Odgovor UDG na CGO zahtjev za slobodan pristup informacijam, od 8.12.2016.godine
4 Istraivanje je sprovedeno u okviru projekta Da samo znanje donosi zvanje, a struni i terenski dio je uradila agencija Ipsos Strategic
Marketing. Detaljnije na: http://cgo-cce.org/2016/01/19/korupcija-u-obrazovanju-sve-prisutnija/#.WDNyRiMrLfY
5 Istraivanje Korupcija u obrazovanju u Crnoj Gori sproveli su CGO i CEMI 2011. godine
6
Sam pojam plagijata nije jo adekvatno ni definisan kroz postojei zakonodavni okvir u Crnoj Gori.
Lingvistiki, korijen moemo nai u latinskoj rijei plagium to znai kraa ljudi ili dueprodaja.
Prema definiciji iz Leksikona stranih rei i izraza: Plagijat je knjievna kraa, prepisivanje iz tuih djela,
nedoputeno prisvajanje tue duhovne svojine. 6 Oksfordski rijenik engleskog jezika definie plagijat
kao praksu uzimanja tueg rada ili ideje i proslijeivanja istih kao sopstvenih.
Generalno gledajui, pojava plagijata nije osobenost Crne Gore. Ali, njihovo neprocesuiranje,
zakon omerte koji postoji meu samom akademskom zajednicom kad je rije o odgovoru na
ovaj problem, potpuna nespremnost institucija da ih identifikuje i sankcionie, uz vidljiv nedostatak
akademske asti i estitosti lanova akademske zajednice za koje postoje ozbiljni navodi da su
plagirali radove, kreira gotovo zaarani krug nekanjivosti i daljeg uruavanja inae upitnog kvaliteta
visoko-obrazovnih ustanova u Crnoj Gori.
6 Milan Vujaklija, Leksikona stranih rei i izraza, Prosveta, Beograd, 1980. godine, strana 708.
7
Zakonodavni okvir sa
(ne)namjernim nedoreenostima
Zakonodavni okvir u Crnoj Gori koji se moe primijeniti na pitanje plagijata ukljuuje nekoliko
zakona i pravilnika:
- Krivicni zakonik Crne Gore7

- Zakon o autorskim i srodnim pravima8
- Zakon o visokom obrazovanju Crne Gore9
- Statut Univerziteta CG10
- Statut Univerziteta Mediteran11
- Eticki kodeks UCG12
- Kodeks akademske etike Univerziteta Mediteran13
- Eticki kodeks Univerziteta Donja Gorica14
- Pravilnik o deponovanju i evidenciji autorskih djela i predmeta srodnih prava;15
- Pravila postupka izbora u akademska i naucna zvanja16
- Plan integriteta Univerziteta Crne Gore17
Krivicni zakonik Crne Gore, glava 21, odjeljak Krivina djela protiv intelektualne svojine, lan
233 stav 1. predvia - Ko pod svojim imenom ili imenom drugog u cjelini ili djelimino objavi,
stavi u promet primjerke tueg autorskog djela ili interpretacije ili na drugi nain javno saopti
tue autorsko djelo ili interpretaciju, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
Ovim lanom se postavlja osnov za krivino gonjenje lica koje zloupotrijebi tue autorsko
pravo. Postupak se pokree krivinom prijavom, obzirom da se radi o krivinom djelu za koje
je propisana novana kazna ili kazna do 3 godine zatvora.
Zakon o autorskim i srodnim pravima postavlja temelj za razumijevanje pojma autorskih prava i
svih pojedinanih pojmova koja se odnose na autorska prava, uz pruanje mehanizama ostvarivanja
i zatite autorskih prava. U lanu 4, taka 2, propisuje pisana djela (romani, poezija, lanci, prirunici,
studije, monografije, raunarski programi i sl.), kao ona autorska djela koja se tite ovim Zakonom. U
lanu 9. je dat odgovor na pitanje ko se smatra autorom: Autor je fiziko lice koje je stvorilo autorsko
djelo. Ovo je dodatno razraeno lanom 10: Autorom se smatra lice ije je ime, pseudonim ili znak na
uobiajen nain naznaen na djelu ili naveden prilikom objavljivanja djela, dok se ne dokae suprotno.
Autor svoja autorska prva stie momentom nastanka njegovog autorskog djela sa pravom da
njegova autorska djela budu izdata pod njegovim imenom, i samim tim ima prava koja proistiu
7 "Slubeni list RCG", br. 070/03, 013/04, 047/06, Slubeni list Crne Gore", br. 040/08, 025/10, 073/10, 032/11, 064/11, 040/13, 056/13, 014/15, 042/15, 058/15
8 "Slubeni list CG", 37/11, 53/16,
9 "Slubeni list CG" 44/14, 52/14, 47/15 i 40/16
10 "Slubeni list CG" 44/14, http://www.ucg.ac.me/fajlovi/Statut%20Univerziteta%20Crne%20Gore%20.pdf
11 Statut Univerziteta Mediteran, 22.08.2011; izmjene 06.11.2012. i 11.07.2014, http://unimediteran.net/index.php/mne/pravni-propisi/statut
12 Etiki kodeks UCG, Bilten UCG, br. 343/15, http://www.ucg.ac.me/fajlovi/ETIKI%20KODEKS.pdf
13 Kodeks akademske etike Univerziteta Mediteran, 2013, http://unimediteran.net/fajlovi/odluke/KODEKS%20AKADEMSKE%20ETIKE.pdf
14 Etiki kodeks UDG, 2016.godine
15 "Slubeni list CG" 37/11
16 Senat UCG, br. 08-1784 od 04.09.2014. godine, http://www.ucg.ac.me/fajlovi/PRAVILA%20POSTUPKA%20IZBORA%20U%20AKADEMSKA%20
I%20NAUNA%20ZVANJA.pdf
17 Plan integriteta UCG, 2016.godine, http://www.ucg.ac.me/fajlovi/PLAN%20INTEGRITETA%20UCG.pdf
8
iz samog autorstva (lan 13, moralna prava, imovinska prava i druga prava autora). Autor mora
biti naznaen na autorskom djelu kako bi se mogao smatrati autorom, pri emu mu je ostavljena
sloboda da bira na koji nain e to biti uinjeno.
lan 17. propisuje da autor uiva zatitu autorskih prava: Autor ima iskljuivo pravo da se suprotstavi
svakom iskrivljenju, sakaenju svog djela ili drugoj povredi u vezi sa njegovim djelom, ako se tim radnjama
ugroavaju ili mogu ugroziti njegova ast ili ugled. Dodatno, lan 19. postavlja osnov za ostavarivanje
ekonomskih interesa: Imovinskim autorskim pravima tite se ekonomski interesi autora. Autor ima iskljuivo
pravo da dozvoli ili zabrani iskoriavanje svog djela ili njegovih primjeraka. Iskoriavanje autorskog djela
dozvoljeno je samo kada autor, pod uslovima koje odredi, ustupi odgovarajue autorsko imovinsko pravo,
osim ako ovim zakonom ili ugovorom nije drukije odreeno. Za svako iskoriavanje autorskog djela od
strane drugog lica autoru pripada autorski honorar (u daljem tekstu: honorar), odnosno pravina naknada
(u daljem tekstu: naknada), ako ovim zakonom ili ugovorom nije drukije odreeno.
Zakon ograniava vrijeme trajanja ovog prava na 70 godina od smrti autora, uz naglasak u lanu 96. da
i lica koja imaju status stranaca imaju podjednaka prava iz ovog Zakona kao i dravljani Crne Gore.18 Po
vaeem zakonodavstvu iz oblasti intelektualne svojine, pravna zatita industrijske svojine, autorskih i
srodnih prava, ostvaruje se u upravnom postupku koji se vodi pred Zavodom za intelektualnu svojinu
Crne Gore. Godinji izvjetaji Zavoda za intelektualnu svojinu Crne Gore, ukazuju da je njihova praktina
djelatnost usmjerena ka ostvarivanju kolektivnih autorskih prava, i to kroz dvije organizacije koje na
teritoriji Crne Gore zastupaju prava muziara i filmskih producenata, kao i da je u prethodnoj godini
evidentirano i deponovano 20 autorskih djela. Strana pravna i fizika lica u postupku pred Zavodom
moe zastupati zastupnik upisan u registar zastupnika koji vodi Zavod, ili domai advokat. Priznato
pravo iz oblasti autorskih i srodnih prava objavljuje se u slubenom glasilu Zavoda. 19
Zakon o visokom obrazovanju iz 2014. godine lanom 78. prvi put ureuje oblast plagijata, barem u dijelu
samog identifikovanja ovog pojma i uvoenja instituta: Autorizovan rad (struni, nauni ili umjetniki) za koji
nadleni organ utvrdi da je plagijat smatra se nitavnim, kao i ocjene, zvanja i titule koje je lice koje se koristi
plagijatom steklo na osnovu takvog rada. Ustanova je duna da proglasi nitavnim sve ocjene, nagrade, zvanja i
titule koje je lice iz stava 1 ovog lana steklo na toj ustanovi, na osnovu takvog rada. Postupak utvrivanja plagijata
ureuje se statutom ustanove u skladu sa posebnim zakonom. Zakon, na alost, ne daje preciznu definiciju koja bi
se mogla uzeti kao osnova za dalju razradu, mjerila na osnovu kojih se utvruje da li je neko djelo plagijat ili ne. U
ovom lanu su date i dalje odrednice vezane za postupak po kojem se utvruje i sankcionie plagiranje, a to se
ureuju posebnim podzakonskim aktima i samim statutom ustanove. Etiki kodeks nije postojao kao kategorija
u ranijem Zakonu o visokom obrazovanju iz 2003. godine, dok u novom Zakonu o visokom obrazovanju, u
lanu 520 stoji: Etikim kodeksom definiu se osnovna i opta naela i vrijednosti utemeljene na etikim pravima
i obavezama u visokom obrazovanju i tite najvie vrijednosti visokog obrazovanja kroz primjenu odgovarajuih
normi i kojima se reguliu akademski odnosi unutar univerzitetske zajednice.
18 lan 96, Zakon o autorskim i srodnim pravima: Druga strana fizika ili pravna lica imaju pravo na jednaku zatitu kao lica iz stava 1 ovog lana
u skladu sa potvrenim meunarodnim ugovorom ili ako postoji faktika uzajamnost. Ovaj zakon se primjenjuje na strana fizika i pravna
lica i kada nijesu ispunjeni uslovi iz st. 1 i 2 ovog lana, u pogledu: 1) moralnih prava - u svakom sluaju; 2) prava slijeenja i prava na naknadu
za umnoavanje za privatne i druge interne potrebe ako postoji faktika uzajamnost.
19 Izvjetaj Zavoda za intelektualnu svojinu Crne Gore za 2015.godinu; str. 2, http://www.ziscg.me/content/ior2015.pdf
20 Zakon o visokom obrazovanju "Slubeni list CG" 44/14, 52/14, 47/15 i 40/16
9
Statut Univerziteta Crne Gore detaljnije obrauje dalje smjernice za ureivanje oblasti plagijata.
lan 32, Statuta UCG-a, taka 25, predvia da Senat ureuje postupak utvrivanja plagijata u
skladu sa posebnim zakonom. Statutom je predvieno, da se Etikim kodeksom utvuju standardi
ponaanja lanova akademske zajednice koji strogo zabranjuju plagijat i odreuju se prema njemu kao
neprihvatljivom ponaanju. itav ovaj postupak se vodi pred ad hoc Komisijom koju imenuje Senat
UCG-a i koja prikuplja potrebne informacije za rjeavanje sluaja. Do okonanja postupka ti podaci su
tajni, i na osnovu njih Senat donosi konanu odluku, a to je ureeno lanovima 101. i 102. Dakle, ni ovdje
nema konkretnih, sasvim jasnih mjerila prema kojima se neko djelo kvalifikuje kao plagijat, tj. ne postoje
elementi koji olakavaju utvrivanje ove vrste zlopotrebe, to posljedino, u crnogorskom kontekstu,
otvara nepotreban prostor za manipulacije i arbitrarna tumaenja zakona i podzakonskih akata.
Statut Univerziteta Mediteran u lanu 81. propisuje: Licu koje je steklo odreeni nivo kvalifikacije obrazovanja
i diplomu moe se odlukom Upravnog odbora Univerziteta, na predlog Senata, oduzeti steena kvalifikacija
odreenog nivoa obrazovanja i diploma u sluajevima prevare ili obmane, ukljuujui i plagijat ili prisvajanje
tueg autorstva, krenja autorskog prava ili druge neetike prakse u pripremi magistarskog rada, doktorske
disertacije ili drugih pisanih radova. I kod ove visokokolske ustanove, problematikom plagijata se bavi Senat,
ali pri tom se ne formira ad hoc Komisija, kao na UCG-u, ve se to rjeava na Upravnom odboru Univerziteta.
Eticki kodeks Univerziteta Crne Gore ureuje smjernice za lanove akademskog osoblja koji ovim
Kodeksom moraju potovati etika naela, naela naune istine i ne smiju povrijediti osnovna prava
ovjeka i dostojanstva kolega ili drugih graana. U Etikom kodeksu postoje osnovna moralna i etika
naela, kao i dio Odgovornost zbog povrede intelektualne svojine, u kojem se propisuje: Pripadnici
univerzitetske zajednice duni su da potuju moralna prava, imovinska prava i druga prava titulara
intelektualne svojine, ali i: Pripadnici univerzitetske zajednice moraju jemiti za izvornost (originalnost)
svojih objavljenih naunih radova i umjetnikih djela, kao i za tanost i potenje u prikazivanju i navoenju
informacija o porijeklu ideja i navoda kojima su se u radu koristili.21 Propisuje i postupak pred Sudom asti,
organom koji bi trebao da rjeava po prijavama oteenih strana.
Kodeksu akademske etike Univerziteta Mediteran je lanom 6. uredio da Akademsko i struno

osoblje ne smije koristiti tue radove ili ideje bez navoenja izvora, to znai da ovaj Univerzitet direktno
ureuje ta to lanovi akademske zajednice ne smiju raditi.
Eticki kodeks Univerziteta Donja Gorica lanom 7 ureuje pitanje akademske estitosti koja se
zasniva na samostalnosti u akademskom i naunom radu, odnosno sprovoenju originalnih naunih
istraivanja, predstavljanju vlastitih rezultata i na strogom potovanju autorskih prava drugih. Ovaj Etiki
kodeks ne daje direktno objanjeno ta su to plagijati niti kako se plagijarizam utvruje, ali je kao norma
postavljena zabrana plagiranja, lanog autorstva, izmiljanja i krivotvorenja rezultata i autoplagiranja22,
to se odnosi na sve radove koje u svom radu proizvedu kako studenti, tako i nastavno i nauno osoblje.
U okviru realizacije meunarodnogprojektaRazvijanje okvira za kvalitet osiguranja na Univerzitetu Donja
Gorica, ova visokokolska ustanova prolazi kroz proces izradenovog Etikog kodeksa, kao i Pravilnika
oraduKomitetaza etike odnose UDG-ai Antikorupcioni sud.
Pravilnik o deponovanju i evidenciji autorskih djela i predmeta srodnih prava, koji je donijelo
Ministarstvo ekonomije na osnovu Zakona o autorskim i srodnim pravima, sadri mjere koje se tiu
21 Etiki kodeks UCG, lan 6, stavovi 4 i 6
22 Etiki kodeks, UDG, 2016.godine, lan 10, stav 1, strana 8.
10
naina deponovanja, uslova koje moraju da ispunjavaju odreene kopije autorskih djela i djela srodnih
prava koja e biti pohranjena u bazu podataka kod organa dravne uprave nadlenog za poslove
intelektualne svojine23 odnosno kod Zavoda za intelektualnu svojinu Crne Gore.
Nakon to se utvrdi da je rad lana akademskog osoblja plagijat, postupak koji slijedi je dalje razraen
kroz Pravila postupka izbora u akademska i naucna zvanja, koja je donio Senat UCG-a. Preciznije, ovim
Pravilima se propisuje: Ako se nakon izbora u akademsko odnosno nauno zvanje dokae da nauni radovi na
osnovu kojih je izvren izbor predstavljaju plagijat, ili ako lice sa akademskim odnosno naunim zvanjem prekri
Kodeks akademske etike, pokree se postupak za oduzimanje zvanja.24 lan 9, stav 2, kae da sam postupak
pokree Senat UCG-a, na sopstvenu inicijativu ili na prijedlog Vijea organizacione jedinice Univerziteta, pred
komisijom koju imenuje Senat, i koja broji pet lanova. a koji ne mogu biti u zvanju niem od zvanja koje ima
lice protiv koga je pokrenut postupak25. Postupak se nastavlja kroz ispitivanje injenica od strane Komisije,
koja Senatu dostavlja izvjetaj sa ocjenom osnovanosti voenja postupka za oduzimanje zvanja26. Odluka
Senata je konana i donosi se na osnovu izvjetaja Komisije i miljenja Vijea organizacione jedinice UCG-a.
Plan integriteta Univerziteta Crne Gore ureuje oblast borbe protiv korupcije na svim nivoima studija.
Kad je rije o plagijatima, u dijelu Posebne oblasti rizika na UCG-u, pominju se plagijati u smislu plagiranja
seminarskih, diplomskih, magistarskih i doktorskih radova. No, u prvoj taki fokus se stavlja na studente
na svim nivoima studija koji neadekvatno primjenjuju pravila citiranja i navoenja izvora. Konstatuje se
nepostojanje softvera za provjeru ovih radova, kao i injenica: Za sada se plagijarstvo regulie discliplinskim
postupkom u okviru fakulteta i Senata. 27 U predloenim mjerama jeste nabavka softvera, ali i mjera koju je
CGO odavno inicirao a odnosi se na na objavljivanje elektronskih verzija magistarskih i doktorskih radova. U
posebnom dijelu se navodi i plagiranje naunih radova gdje se opet kao problem vidi nepostojanje softvera
za provjeru radova, ali i nepostojanje jasne procedure provjere radova! Plan predvia da Sud asti utvruje
odgovornost i izrie mjere za povredu moralnih i profesionalnih naela utvrenih Etikim kodeksom UCG.
23 Pravilnik o deponovanju i evidenciji autorskih djela i predmeta srodnih prava, lan 2 Ministarstvo ekonomije, http://www.wipo.int/edocs/
lexdocs/laws/sr/me/me036sr.pdf
24 Pravila postupka izbora u akademska i nauna zvanja br. 08-1784 od 04.09.2014, lan 9, stav 1
25 Ibid, lan 9, stav 3
26 Ibid, lan 9, stav 4
27 Plan integriteta UCG, 2016.godine, strana 17.
11
Jedinstvo institucija u
skrivanju problema plagijata
to se tie institucionalnog okvira, najvii nivo zatite je sudski, a dostupan je kako autorima koji
se smatraju oteenima, tako i svim drugim graanima. Ovaj vid zatite pruaju sudovi opte
nadlenosti u Crnoj Gori. Za potrebe pokretanja postupka tubom potrebno je da je stranka
aktivno legitimisana u konkretnom sluaju i da prihvata uee u parnici kao oteena strana. Na
ovaj postupak primjenjuju se opta pravila sudskog postupka.
Vaan vid institucionalne zatite trebalo bi biti i Dravno tuilatvo, a postupak moe da pokrene
bilo oteena strana ili trea lica koja imaju sumnje da je uinjeno djelo plagiranja, podnoenjem
krivine prijave nadlenom tuilatvu. Krivina prijava je neformalan akt koji moe da sadri samo
najosnovnije podatke kojima pojedinac ili organizacija raspolae, a moe se dopuniti svim podacima
koji su im dostupni i time olakati posao tuilatva. Dosadanja praksa je pokazala da je Dravno
tuilatvo nezainteresovano da se aktivno i posveeno bavi procesuiranjem ovih krivinih djela. No,
nedavno je tuilac Vukas Radonji javnost upoznao, putem medija, da je u svim veim tuilatvima,
pa tako i Osnovnom tuilatvu u Podgorici iz kojeg dolazim, odreen dravni tuilac koji e pohaati
specijalne obuke radi otkrivanja ovih krivinih djela protiv intelektualne svojine. Samim tim, ja sam u ime
tuilatva u Podgorici pohaao obuke, i dalje se struno usavravam. Poseban oblik tog usavravanja
je vezan za ova krivina djela. To je samo, u stvari, jedan pokazatelj ta tuilatvo radi kako bi i tim
krivinim djelima stao na put, a svakako saradnja tuilatva sa drugim dravnim organima, prije svega
sa policijom, odgovarajuim inspekcijama, carinskim organima, visokim ustanovama obrazovanja i
eventualno Zavodom za intelektualnu svojinu je neophodna da bi se istraila ova krivina djela i da
bi se efektno procesuirala.28 Meutim, ini se da ova infomacija nije u cjelosti tana. U Vrhovnom
dravnom tuilatvu ne raspolau centralizovanim podacima29, a od 13 osnovnih tuilatava CGO
je dobio odgovore od 11 iz Plava, Berana, Cetinja, Bara, Herceg Novog, Pljevalja, Roaja, Nikia,
Kolaina, Kotora i Ulcinja - sa obavijetenjem da niko od tuilaca u njihovom tuilatvu nije posebno
imenovan da se bavi krivinim djelima vezanim za povredu moralnih prava autora i interpretatora
iz l. 233 Krivinog zakonika Crne Gore, kao i vezanih krivinih djela koja se popularno oznaavaju
plagijarizmom.30 Izuzetak je ODT Podgorica, za koje je CGO dobio informaciju da se ovim pitanjem
bave tuioci Vukas Radonji i Miroslav Turkovi.
Na univerzitetskom nivou mogu se, takoe, iskoristiti nadlena tijela, a fokus emo staviti na
Univerzitet Crne Gore (UCG) i procedure koje postoje na UCG. Ova institucija, odnosno organi
UCG, u proteklih est godina nijesu podnijeli niti jednu krivinu prijavu po osnovu sumnje za
ugroavanje autorskog rada, a rektorat UCG ne posjeduje informacije da li su organizacione jedinice
ili pojedinci sa UCG podnosili krivine prijave po ovom osnovu.31
lanom 102. Statuta UCG-a postavljen je osnov za tretiranje plagijata pred Senatom: Postupak
utvrivanja plagijata sprovodi posebna komisija koju imenuje Senat32, koja e razmatrati svaki
pojedinaan sluaj uz duno potovanje prava svih uesnika33. Nakon okonanja postupka pred ovom
28 Emisija Reflektor, TV Vijesti, 22.11.2016. godine

29 Odgovor VDT-a br. 136/16 na zahtjev CGO-a za slobodan pristup informacijama od 1.12.2016 koje je CGO uputilo na pojedinana osnovna dravna tuilatva
30 Odgovori ODT Bar, Plav, Cetinje, Herceg Novi, Berane, Pljevlja, Roaje, Niki, Kolain, Kotor, Ulcinj i Podgorica na zahtjev CGO-a za slobodan
pristup informacijama od 1.12.2016.
31 Odgovor rektorke UCG, Radmile Vojvodi, na zahtjev CGO-a o slobodnom pristupu informacijama, br. 01-1101/1, od 09.05.2016
32 Statut UCG-a, 2015, lan 102, stav 3
33 Ibid.
12
Komisijom, koja je zaduena za utvivanje svih injenica, Senat donosi odluku o datom sluaju.
Takoe, normativni okvir UCG-a pozicionira Sud casti kao organ kojem se zainteresovana strana
moe obratiti i podnijeti prijedlog za pokretanje postupka. Nain rada, sastav i odluivanje Suda
asti definisan je Etikim kodeksom UCG-a kojim se ureuju i sluajevi u kojima bi ovaj organ trebao
da reaguje.
Sud asti ini osam univerzitetskih profesora i jedan predstavnik studenata, koji u svojstvu lanova
tog tijela donose odluke po prijedlozima zainteresovanih strana. Mandat lanova Suda je tri
godine za redovne lanove Suda, dok se predstavnik studenata bira na period od jedne godine.
Iz reda lanova Suda asti, koji su pripadnici akademskog osoblja, bira se predsjednik Suda ije su
nadlenosti ureene Etikim kodeksom, a to podrazumijeva sazivanje sjednica Suda, predsjedavanje
sjednicama i obavljanje drugih poslova utvrenih ovim Etikim kodeksom. Predsjednik Suda za svaki
predmet odreuje sastav prvostepenog vijea od tri lana i drugostepenog vijea od pet lanova.34
Njegov zamjenik je duan da u sluaju odsutnosti predsjednika preuzme njegovu ulogu.
Novi Etiki kodeks35, donijet 2015. godine, detaljnije obrauje Sud asti36. Mnoga pitanja postupka koja su
u prethodnom Pravilniku zaboravljena su ureena kroz dio u kojem se regulie postupanje zbog povrede
moralnih i profesionalnih naela. Takoe, ustanovljava se nezavisnost Suda i javnost njegovog rada37,
ali praktino javnosti nijesu dostupni nikakvi podaci o radu ovog tijela38. Sud moe davati miljenja o
pitanjima od opteg znaaja, koji su predmet Etikog kodeksa, na svoju inicijativu ili na prijedlog pripadnika
akademske zajednice, koji se dostavljaju Senatu UCG-a. To ukazuje da i Sud asti ima mogunost da se
oglasi po osnovu pitanja koja pogaaju akademsku zajednicu i koja mogu imati dalekosene posljedice
po studente i njih same, ali takvi sluajevi, na alost, iako je za njih bilo povoda, nijesu zabiljeeni.
Postupak pred Sudom asti zapoinje davanjem prijedloga, ija je sadrina predviena lanom 20
Etikog kodeksa - Prijedlog treba da sadri: naziv Suda, ime i prezime i adresu optuenog, vrijeme, mjesto
i nain povrede Etikog kodeksa, injenice kojima predlaga potkrepljuje svoje navode, ime i prezime,
adresu i potpis predlagaa. Nepotpisani prijedlog se ne uzima na razmatranje. Takoe, prijedlog se
podnosi od strane lica koja se smatraju aktivno legitimisanim za pokretanje i uestvovanje u tom
postupku a to su sva lica koja smatraju da je neko od lanova akademskog osoblja ili studenata
Univerziteta povrijedio moralna i profesionalna naela utvrenim Etikim kodeksom Univerziteta
Crne Gore39. U cilju konkretizacije ove grupe lica u Etikom kodeksu stoji da to moe biti svako
punoljeto fiziko lice ili organ pravnog lica, odnosno jedinice u njegovom sastavu40.
Postupak je dvostepen. U prethodnom postupku predsjednik Suda asti razmatra prijedloge

i ocjenjuje da li prijedlog zadovoljava uslove za pokretanje postupka i u sluaju da ne uspije da
34 Etiki kodeks UCG, Bilten UCG, br. 343/15, lan 16

35 Bilten UCG, br. 343/15
36 Stupanjem na snagu novog Etikog kodeksa UCG van snage su stavljeni Kodeks akademske etike iz 2004. godine, Pravilnik o radu Suda asti iz
2004. godine, Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o Sudu asti iz 2005. godine.
37 Etiki kodeks UCG, Bilten UCG, br. 343/15, lan 13: Rad Suda je javan, osim ako sud odlui da postoje razlozi za iskljuenje javnosti.
38 http://www.ucg.ac.me/me/o-univerzitetu/tijela/sud-casti
39 Ibid, lan 8.
40 Ibid, lan 19
13
identifikuje moralne aspekte djela ili stanja povodom kojeg je prijedlog podnijet41 obustavlja postupak.
U prvom stepenu o prijedlogu odluuju tri lana Suda asti - predsjednik i dva lana. Ukoliko oni
zakljue da je prijedlog nepotpun ili nerazumljiv vraa se podnosiocu na dopunu u predvienom
zakonskom roku, nakon ijeg isteka prijedlog nee biti razmatran. Prijedlog se, nakon to se utvrdi
da je uredno podnijet, prosljeuje optuenom koji u utvrenom roku treba da da odgovor. Sljedei
korak je rasprava koja, po pravilu, podrazumijeva jedno roite, na kojoj stranke nijesu obavezne
da prisustvuju. Raspravu vodi predsjednik Suda, koji se mora starati da sve injenice i dokazi, kao
i okolnosti koje su od znaaja za donoenje odluke, budu iznijete kako prilikom iznoenja navoda
predlagaa i optuenog tako i u toku cijelog postupka. Predsjednik ima pravo da prvi postavlja
pitanja nakon ega slijede i pitanja lanova vijea. Po okonanju ispitivanja, predsjednik daje zavrnu
rije objema strankama, zatim se lanovi vijea povlae i donose odluku, koja moe biti oslobaanje
od optube ili utvrivanje odgovornosti i izricanje mjera predvienih Etikim kodeksom. Odluke se
donose prostom veinom glasova ukupnog broja lanova Suda, odnosno vijea42.
Sankcije predviene Etikim kodeksom su prilino blage, ali i takve Sud asti gotovo ne primjenjuje,
posebno u dijelu uvoenja suda javnosti, kako kao mehanizma prevencije, tako i kod javne osude
kao sankcije.
Dakle, mjere koje predvia Etiki kodeks su sljedee:
a) javna opomena;
b) javna osuda, sa objavljivanjem na sjednici Senata Univerziteta;
c) javna osuda, sa objavljivanjem u Biltenu Univerziteta Crne Gore43
Ukoliko neka od stranaka u postupku nije zadovoljna prvostepenom odlukom, ima pravo, u
roku od osam dana, da uloi prigovor. Po prigovoru u drugom stepenu odluuje pet lanova,
koji ne smiju biti lanovi koji su zasijedali u prvom stepenu i koji rjeavaju po prigovoru, po
pravilu, bez rasprave. Posebno su izdvojeni sluajevi u kojima je rasprava predviena a to je: Kada
ocijeni da je radi razjanjenja injenica i pravilnog utvrivanja injeninog stanja potrebno da se u
drugostepenom postupku ponovo izvedu svi ili samo neki od ve izvedenih dokaza pred prvostepenim
vijeem, drugostepeno vijee e odrati raspravu.44. Ukoliko drugostepeno vijee usvoji prigovor,
preostaju mu dvije opcije i to da ukine pobijanu odluku ili da je preinaci, a ukoliko postoji
osnov za neku drugu vrstu odgovornosti moe uputiti inicijativu nadlenom organu. Jedna od
obaveza Suda asti, jeste i voenje uredne evidencije izreenih mjera za lica koja su povrijedila
Etiki kodeks.
Trenutni sastav Suda asti je ureen Odlukom Senata Univerziteta Crne Gore iz 2015. godine i
sainjavaju ga:
1. Prof. dr Draen Cerovi, Pravni fakultet

2. Prof. dr Filip Vukmirovi, Medicinski fakultet
41 Ibid, lan 21.

42 Ibid, lan 17.
43 Ibid, lan 11.
44 Ibid, lan 33.
14
3. Prof. dr Miroslav Kezunovi, Fakultet za sport i fiziko vaspitanje
4. Doc. dr Sran Kadi, Prirodno-matematiki fakultet
5. Prof. mr ana Leki, Muzika akademija
6. Prof. dr Aleksandra Banjevi, Filozofski fakultet
7. Doc. dr Milovan Radulovi, Elektrotehniki fakultet
8. Prof. dr Marina Rakoevi, Graevinski fakulteta
lan Suda asti izabran od strane Studentskog parlamenta
9. Milan Tomi, student Pravnog fakulteta45
Naravno, da bi ovaj sistem zaivio trebalo bi vie insistirati na akademskoj/naunoj estitosti, koja je
najuinkovitija brana izmeu onih koji plagiraju radove i onih koji koriste svoje znanje i kapacitete
da se bave nauno-istraivakim radom. Meutim, taj koncept u Crnoj Gori jo nije zaivio, a
tu vrstu svijesti nemaju ni sami lanovi Suda asti. Upravo uvid u Godinji izvjetaj Suda asti za
period od 04. maja 2015. godine do 01. septembra 2016. godine to potkrijepljuje. U tom periodu,
Sud asti je odrao devet sjednica, od ega jednu konstitutivnu i etiri redovne u 2015. godini, i
etiri sjednice u 2016. godini. Postupci koji su voeni pred njim su dugotrajni i neefikasani u smislu
rjeenja spora, a i nerijetko kontraverzni, ime se ovaj Sud kao institucija obesmiljava od onih koji
ga vode. Konano, na sajtu UCG nije mogue nai informacije o sjednicama Suda asti, odlukama
itd. pa njegov rad ostaje skriven od javnosti suprotno odredbama Etikog kodeksa po kojem je
ustanovljen, a s obzirom da se radi o tijelu UCG doprinosi ukupnoj netransparentnosti samog UCG.
45 Odluka o formiranju Suda asti UCG od 14.05.2015. godine

15
Crnogorska praksa vii
interesi iznad procesuiranja plagijata
Sluaj Sanje Vlahovi
Krenje naela akademske etike je dovoljno loe kad dolazi od lana akademske zajednice, ali kad je taj lan
akademske zajednice istovremeno i visoki dravni zvaninik onda itav problem dobija i ire razmjere. Takav
je primjer sada bive ministarke nauke u Vladi Crne Gore, ali i dalje javne funkcionerke odnosno poslanice u
Skuptini Crne Gore i profesorke na Univerzitetu Mediteran Sanje Vlahovi.46
Mediji su objavili tokom septembra 2014.godine seriju tekstova47 u kojima je argumentovano izvjeteno da je
Vlahovi plagirala svoj nauni rad. Iako ima mogunost da postupa proaktivno, Tuilatvo to nije uinilo u ovom
sluaju. utala je i akademska zajednica.
Obraujui sluaj Sanje Vlahovi, Centar za graansko obrazovanje (CGO) je konstatovao da postoji dovoljno
materijala koji treba dalje procesuirati, pa je u januaru 2015.godine podnio Krivinu prijavu protiv NN lica,
Milana Babovia48 i Sanje Vlahovi Vrhovnom dravnom tuiocu i Osnovnom dravnom tuiocu (ODT), zbog
osnovane sumnje da su poinili krivino djelo u sticaju i to neovlaeno iskoriavanje autorskog djela i prevare.
U krivinoj prijavi je, izmeu ostalog, navedeno: Osnovanu sumnju u postojanje sticaja krivinih djela, namjeru
da se izvre, vrenje predmetnih krivinih djela, i proizvoenje ozbiljnih i opasnih drutvenih posljedica, temeljimo
na lako dostupnim dokazima i indicijama, za koje smatramo da do kraja moraju biti ispitani i istraeni u zakonom
predvienoj proceduri i da za to postoji primarna drutvena opravdanost.
Izvod iz krivine prijave koju je CGO podnio 22.01.2015.godine
46 Sanja Vlahovi je bila ministarka nauke u Vladi Crne Gore 2012 2016, odnosno do 28.11.2016, kada je nakon parlamentarnih izbora u Skuptini
Crne Gore izabrana nova Vlada. Poslanica je vladajue Demokratske partije socijalista (DPS) u Skuptini Crne Gore i lanica Glavnog odbora DPS-a.
47 http://www.vijesti.me/vijesti/vlahovic-obmanula-naucnu-zajednicu-naucni-rad-nije-objavljen-795516,
http://www.vijesti.me/vijesti/vlahovic-prepisala-23-rada-od-stranih-autora-795672
48 Sluajevi Milana Babovia i NN lica su elaborirani u narednim potpoglavljima
16
U konkretnom sluaju, profesor Dimitrios Buhalis, sa Vestminsterskog univerziteta, u Velikoj
Britaniji, javno je potvrdio da je Vlahovi plagirala49 njegov rad Marketing the Competitive
Destination of the Future Destinations Integrated Experience for Tourists, iz 2000.godine, za
potrebe svog rada Destinations Competitivness in Modern Tourism.
Oekivalo bi se da ministarka nauke bude etina i struna, posebno imajui u vidu da njen
akademski kredibilitet predstavlja integralni dio njene pozicije i takoe kad je ona ministarka
nauke! Intelektualna kraa ideja i teorija je neprihvatljiva u modernom drutvu i neprimjenljiva
u situaciji kada se mnoge ideje dijele u meunarodnoj zajednici. Prestupnici samo tete sebi
pokazujui da nijesu oni sami nijesu sposobni da razviju svoje ideje i da treba da kradu od drugih,
prof. Dimitrious Buhalis
Dodatno, postoji osnovana sumnja da je Vlahovi, za iste potrebe, plagirala i troje rumunskih autora
- Ramona Gruescu, Roxana Nanu i Georghie Pirvu, odnosno njihov rad Destination competitivnes:
a framework for future research iz 2009. godine. Navedeni rad je Vlahovi predstavila na naunom
skupu u maju 2010.godine u Opatiji, u Hrvatskoj50, a isti je bio i osnov za njen izbor u zvanje vanredne
profesorke na Univerzitetu Mediteran.51
Na primjeru ova dva odlomka ilustrativno se moe vidjeti razmjera plagiranog teksta, a to je
dokazano i na matinom Univerzitetu Mediteran, o emu je javno govorio prof. Milenko Popovi,
nekadanji lan Senata koji je upravo zbog ovog sluaja dao ostavku na svoje lanstvo u tom
tijelu. ...Mi smo tada, na toj sednici, formirali Komisiju, dali nalog, da tako kaem, IT strunjacima
sa naeg Univerziteta da tu stvar ispitaju. Oni su ispitali. Ispostavilo se da je 63% prepisano. I to
onako kao ponjave, ne pomalo i ne ideje, nego copy-paste. Takoe smo na jednom veb sajtu ija se
usluga plaa, ekirali to, isto je 63% dokazano, ne citiranjem, ne prepriavanjem, nego copy-paste,
prosto na najbrutalniji mogui i na najdrskiji mogui nain Nai IT strunjaci koji su to otkrili, oni
su bili pozvani na razgovor kod izvrne direktorice naeg Univerziteta, i njima je doslovno reeno da
se to nije desilo, da oni nita nisu pronali. Na pitanje ko je bila izvrna direktorka u tom trenutku,
Popovi je odgovorio: Bila je Manolina Baovi koja vie nije koliko ja znam, jer ja sam, osim s
nastavnicima od tada pa do sada apsolutno nemam nikakve veze sa upravom. Ja sam doslovno
tamo kao privatni preduzetnik. I oni mene bojkotuju i ja njih bojkotujem. Tamo doslovno radim
kao privatni preduzetnik, profesor, koji dolazi u uionicu, odlazi iz uionice i ide kui. To je jedna
situacija prilino kompromitujua za Univerzitet. Ja ne znam kakva je sada situacija, da li su ljudi
iz Upravnog odbora, koliko su oni involvirani u to, ali ja znam da je izvrna direktorica odradila taj
prljavi deo posla, da tako kaem... 52
49 Blog prof. Buhalisa - http://buhalis.blogspot.com/2014/11/plagiarism-of-my-article-by-dr-sanja.html

50 http://connection.ebscohost.com/c/articles/53067183/destinations-competitiveness-modern-tourism
51 Bilten Univerziteta Mediteran, br. 24, maj 2011. godine, http://unimediteran.net/fajlovi/bilteni/24.pdf
52 Emisija Reflektor, TV Vijesti 22.11.2016.godine
17
Ja ne znam ta moe biti vei kriminal u tom domenu kad imate 63% teksta copy-paste, bez
ikakvog prepriavanja, bez ikakvog je li, korigovanja i tako, uklanjanja tragova itd.
Prof. Milenko Popovi
Izvod iz teksta Dimitrisa Buhalisa, Marketing the Competitive Destination of the Future Destinations integrated
Experience for Tourists53
53 Preuzeto iz ND Vijesti, ND Vijesti, 13.09.2014. godine, http://www.vijesti.me/vijesti/vlahovic-prepisala-23-rada-od-stranih-autora-795672
18
Izvod iz teksta Sanje Vlahovi, Destinations and competitiveness in modern tourism54
54 Preuzeto iz ND Vijesti, 13.09.2014. godine, http://www.vijesti.me/vijesti/vlahovic-prepisala-23-rada-od-stranih-autora-795672

19
Naime, krajem 2014. godine, bivi rektor Univerziteta Mediteran, prof. dr Slobodan Backovi,
pokrenuo je postupak pred Senatom Univerziteta Mediteran. U meuvremenu, izabrano je novo
rukovodstvo, a Komisija, osnovana radi provjere autentinosti rada, koju je vodio dr Sra Boovi
konstatovala je da nije postojao zakonski osnov za utvrivanje plagijata od strane tog Univerziteta55,
uprkos injenici da je Zakon o visokom obarazovanju eksplicitan i ureuje ovu oblast na nain
da ostavlja autonomiju univerzitetima da se sami bave pitanjem utvrivanja plagijata56. Postupak
je obiljeio niz kontraverzi, kao i posveenost samog rukovodstva da ovaj sluaj to prije sakrije
pod tepih bez utvrivanja odgovornosti ime je ozbiljno naruen i kredibilitet ove visokokolske
ustanove.57
Krivina prijava CGO-a bila je razmatrana u ODT-u gotovo osam mjeseci, a nadleni tuilac Vukas
Radonji je radi dopune dokumentacije vie puta kontaktirao CGO, i CGO je uredno podnosio sve
to je posjedovao od traene dokumentacije. Prijava je odbaena jer je po ocjeni tuioca nastupila
zastarjelost krivinog gonjenja58, a o emu je CGO dobio obavijetenje tuioca krajem avgusta 2015.
CGO je iskoristio odredbe Zakonika o krivinom postupku i podnio Viem tuilatvu Pritubu za
preispitivanje Rjeenja o odbacivanju krivine prijave, naglaavajui da nema govora o zastarjelosti
ovog krivinog djela a samim tim ne moe doi do zakonitog odbacivanja krivine prijave, jer u
navedenom sluaju, po tumaenju pravnog tima CGO-a mogue su samo dvije situacije: da se radi o
produenom krivinom djelu, ili o novom krivinom djelu, zbog kontinuiranog korienja predmetnog
rada kao reference za izbore u nauna zvanja i u druge svrhe.59 Poslije dva mjeseca, u oktobru 2015.
godine, odlukom zamjenice Vieg dranog tuioca Olivere Ranatovi predmet je vraen na ponovno
odluivanje ODT-u uz ocjenu da je predmetno rjeenje zasnovano na nepotpuno utvrenom
injeninom stanju u pogledu utvrivanja vremena nastupanja zastarelosti krivinog gonjenja.
55 http://www.vijesti.me/vijesti/univerzitet-mediteran-nema-pravnog-osnova-za-provjeru-plagijata-vlahovic-i-babovic-811703
56 Predsjednik Komisije bio je dr Sra Boovi, a lanovi dr Savo Markovi, dr Jelena ugi, dr Dragoljub Jankovi i dr Silvana uraevi.
57 Nedjeljnik Monitor, http://www.monitor.co.me/index.php?option=com_content&view=article&id=6096:posuivanje-tue-pameti-
plagiraj-bie-ministar&Itemid=5494 , 19.06.2015. godine
58 Akt ODT, kt. Br 262/15, od 21.08.2016. godine
59 Odluka ODT nezakonita i neprofesionalna - http://cgo-cce.org/2015/08/26/odluka-odt-nezakonita-i-neprofesionalna/#.WFPqTiMrLfY, Da
li crnogorsko Tuilatvo smije da procesuira visoke dravne funkcionere? - http://cgo-cce.org/2015/08/27/da-li-crnogorsko-tuzilastvo-smije-
da-procesuira-visoke-drzavne-funkcionere/#.WFPqcyMrLfY
20
Rjeenje Vieg dravnog tuilatva od 2.10.2015. godine po pritubi CGO-a
Nakon gotovo etiri mjeseca, osnovni dravni tuilac donosi novo, ali istovjetno rjeenje o odbaaju
krivine prijave.
21
Rjeenje Osnovnog dravnog tuilatva od 12.11.2016.godine
CGO je ponovo uloio Pritubu Viem dravnom tuilatvu u kojoj je iznova argumentovano iznio
injenice da se radi o krivinom djelu u produenom trajanju, to znai da lice koje je navedeno u
krivinoj prijavi i dalje stie koristi od plagiranog rada, a za to je podnio i dokaze, uz napomenu da
ne moe biti zastare u tom sluaju. Dravna tuiteljka Olivera Ranatovi donosi rjeenje potpuno
suprotno prethodnom koje je sama potpisala prije pet mjeseci a potvrujui stanovite ODT-a.
22
Drugo rjeenje istog vieg dravnog tuioca od 15.02.2016. godine
Tako je Tuilatvo zatvorilo zakonske mogunosti procesuiranja ovog sluaja, ali i svojom pogrenom
i drutveno tetnom interpretacijom poslalo poruku da svi oni koji plagiraju rad, iako od istog stiu
kontinuiranu korist, nee nakon protoka vremena od tri godine biti procesuirani. Takoe, iako je
sluaj bio u proceduri Tuilatva due od godinu dana nije se odmaklo dalje od utvrivanja rokova,
a to je radnja za koju je realno potrebno par sati. Interesantno je i da Tuilatvo ni u jednom svom
dopisu nije negiralo postojanje krivinog djela, a u svojim izjavama i dopisima bilo je kontradiktorno.
Naime, u posljednjem odbaaju tuioca Radonjia, izmeu ostalog stoji, da su oteeni nepoznati,
a u TV emisiji u kojoj je na ovu temu gostovao isti je izjavio da Tuilatvo nije ulazilo u utvrivanje
nieg sem svoje stvarne i mjesne nadlenosti i rokova. Ostalo je nejasno zato je za utvrivanje ovih
bazinih injenica koja su bile jasno navedene i u samoj prijavi bilo potrebno ak osam mjeseci.
Konano, sve ovo potvruje da u crnogorskom Tuilatvu ne postoji ni volja ni profesionalnost
ni integritet tuilaca da se ovakvi sluajevi rjeavaju na adekvatan nain i da se pokae da pred
zakonom nema povlaenih nezavisno kojoj politikoj strukturi pripadaju.
23
Sluaj Milana Babovia
Sluaj funkcionera vladajue Demokratske partije socijalista (DPS) Milana Babovia, paralelno
je obraivan sa sluajem Vlahovi. U medijima je otvoren u avgustu 2014.godine60, i to prvo na
bazi osnovane sumnje da je Babovi plagirao kolumne koje je objavljivao u medijima, a zatim i da
je plagirao magistarski rad. U to vrijeme, pored partijske funkcije, Babovi je imao i akademsku
poziciju, odnosno bio je saradnik u nastavi na Univerzitetu Mediteran.
S obzirom da ni u ovom sluaju institucije nijesu reagovale proaktivno, a to im je zakonska obaveza

posebno imajui u vidu javnu panju koju je ovaj sluaj zaokupio, CGO je podnio objedinjenu
krivinu prijavu protiv Vlahovi, Babovi i NN lica.
Preciznije, Babovi je plagirao rad Petra Martinovia koji je magistrirao na Univerzitetu u Ljubljani
2003. godine, sa temom Turistiki proizvod Crne Gore i strateki pravci njegovog razvoja za magistarski
rad pod nazivom Uticaj kapitalnih investicija na razvoj turistike privrede u Crnoj Gori, koji je odbranio
na Univerzitetu Mediteran 2011.godine, pred Komisijom u sastavu: mentor Baboviu bio je prof.Miro
Blei, a Komisiju za odbranu rada inili su prof. drDarko LacmanoviiSilvanauraevi61. Prema
navodima medija, od 120 strana teze Babovi je prepisao u cjelosti 60 strana iz rada Martinovia, a
bez ikakvih referenci na isti.62
Dodatno, Babovi je potvrdio i pravilo da ako je autor jednom posegnuo za tuim radom bez
adekvatnog citiranja najvjerovatnije e to ponovo uiniti. Tako je 02.03.2013. godine objavio
kolumu u Dnevnim novinama63 pod nazivom Pismo predizbornom kandidatu, a koju je zapravo
preuzeo u cjelosti od kolege politiara iz Srbije, Mikija Vidakovia, uz izmjenu ekavice u ijekavicu,
i par podataka koji su se razlikovali izmeu zemalja a predstavljajui ga kao svoj tekst. Kasnije je
utvreno da je Babovi plagirao jo dvije kolumne, i to pod nazivom Crna Gora treba da ue u
NATO, objavljene na sajtu DPS-a, od crnogorske dravljanke Ivane Gardaevi64 i jo jednu od
Miomira Brkia iz Srbije.65
60 Dnevni list Dan, 30.8.2014. godine, Funkcioner DPS-a plagirao tekst kolege iz Srbije
61 Dnevni list Dan, 4.9.2014. godine, Plagirao i magistarski rad
62 Dnevni list Dan, 4.9.2014. godine, Plagirao i magistarski rad
63 Dnevne novine, 2 i 3. 2013. godine, Aktuelno, Stav, https://issuu.com/dnevne-novine/docs/479
64 PCNEN, Ivana Gardaevi, Moje vienje odnosa Crne Gore i NATO-a, 13.09.2009. godine, http://www.pcnen.com/portal/2009/04/13/moje-
videnje-odnosa-crne-gore-i-nato-a/, http://www.vijesti.me/vijesti/magistar-i-asistent-novi-plagijat-uzdanice-dps-a-793822
65 http://www.vijesti.me/vijesti/funkcioner-dps-a-plagirao-i-magistarski-rad-794413
24
Na alost, i u sluaju Babovi, akademski nivo i Tuilatvo su pali na ispitu.
Shodno najavama tadanjeg rektora Univerziteta Mediteran Slobodana Backovia66, formirana je Struna
komisiji za provjeru plagiranja u magistarskom radu Milana Babovia u sastavu dr Ana Stranjanevi, mr
Andrea Kavari i mr Mladen Bukili67. Iz dostupnih informacija, moe se zakljuiti da Komisija Univerziteta
Mediteran praktino nije ni kontrolisala originalnost magistarskog rada Milana Babovia, za koji je Privredni
sud naknadno utvrdio da je plagijat. Ostaje upitno i koliko je Komisija uopte radila. Budui da se ta komisija
sastala svega jednom ili dva puta, nemam ta da komentariem povodom tog sluaja, izjavila je za Vijesti
jedna od lanica Komisije Andrea Kavari, dok ostali lanovi nijesu odgovarali na pitanja novinara.68
Kad je rije o tuilakom odgovoru, prvo obavijetenje o tom sluaju CGO je dobio osam mjeseci od podnijete prijave
a u kojem se navodi da je taj sluaj razdvojen od sluaja Vlahovi, odnosno da je formiran poseban krivini predmet
Kt br.85/15 i da se radi na prikupljanju informacija. Nakon dodatnih pet mjeseci, Osnovno dravno tuilatvo donosi
praktino identino rjeenje kao i u sluaju Vlahovi, konstatujui da se radi o zastari krivinog djela.
Rjeenje Osnovnog dravnog tuilatva od 14.01.2016.godine
66 http://www.vijesti.me/vijesti/babovicu-ponistavaju-magistraturu-794568
67 http://www.vijesti.me/vijesti/univerzitet-mediteran-nema-pravnog-osnova-za-provjeru-plagijata-vlahovic-i-babovic-811703
68 http://www.vijesti.me/vijesti/babovicev-rad-nije-ni-kontrolisan-909534
25
Meutim u sluaju Babovia, autor djela koje je Babovi plagirao u pisanju svog magistarskog rada, Petar
Martinovi, pokrenuo je privatnu tubu protiv Univerziteta Mediteran i Milana Babovia kako bi sudskim
putem zatitio svoj rad.
Privredni sud Crne Gore je djeliminom presudom utvrdio da se radi o plagijatu, a oteeni
je, nakon to je doneena ova meupresuda, izjavio da e njegov advokat nastaviti postupak
u cilju namirenja materijalne i nematerijalne tete, napominjui da se jedan dio tube odnosi i
na Univerzitet Mediteran, to jest, na njihovu odgovornost prilikom ocjene originalnosti samog
magistarskog rada i kasnijeg daljeg korienja plagiranog rada za napredovanje Babovia. 69
Saoptenje za javnost povodom presude Privrednog suda u sluaju Petra Martinovia protiv Univerziteta Mediteran
i Milana Babovia70
69 DN Dan, 28,10.2016. godine, http://www.dan.co.me/index.php?nivo=3&rubrika=Povodi&clanak=570528&najdatum=2016-10-28&datum=2016-

11-01&naslov=O%E8ekujem%20naknadu%20%B9tete%20zbog%20plagijata
70 http://sudovi.me/pscg/aktuelnosti/b-saopstenje-za-javnost-u-vezi-presude-privrednog-suda-crne-gore-p-br-138-15-od-23-10-2016-godine-b-4211
26
No, sve to nije, kao ni u sluaju Vlahovi, dovelo do javnog otklona vladajue DPS od svog kadra, pa
je tako Babovi nastavio da bude blizu donosilaca odluka iz DPS-a.
Sa sjednice Glavnog odbora DPS-a, odrane 28.10.2016.godine, Babovi u drugom redu, drugi s desna71
71 Facebook stranica Milana Babovia - https://www.facebook.com/milanbabovic.dps.me/

27
Sluaj Velimira Rakoevia
Posebno je interesantan primjer Velimira Rakoevia, profesora kriminologije, a sada i dekana
Pravnog fakulteta, koji je, u nekim dijelovima javnog razotkrivanja, dobijao elemente kriminalistike
prie, a predstavlja jedan od najznakovitijih sluajeva na kojem je ispit pao kako Univerzitet Crne
Gore i njegovo rukovodstvo, tako i Sud asti UCG i Pravni fakultet UCG.
Dokumentacija koju je CGO posjedovao, u trenutku kad je Rakoevi izabran od strane Vijea Pravnog fakulteta
za dekana, u februaru 2016.godine, ukazivala je na ozbiljne i nedovoljno istraene navode o zloupotrebi autorskog
djela s njegove strane. To se odnosilo na udbenik koji je objavio, ali i to je jo ozbiljnije, i njegovu doktorsku tezu.
Naime, prof. dr ore Ignjatovi, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu, objavio je u asopisu
Anali, jo 2009.godine, tekst pod nazivom Nedozvoljeno posezanje za tuim u nauci studija sluaja72 u kojem
je optuio Rakoevia da je plagirao svoju knjigu Kriminologija (I izdanje, BD Graf, Podgorica, 2007, str.441,
COBISS.CG 11895312) koristei njegove knjige Kriminologija (VII izdanje, Dosije, Beograd), Kriminoloko
naslee (III izmenjeno izdanje, Slubeni glasnik, Beograd 2006), zatim Kriminoloki leksikon, Mila Bokovia
(Matica srpska, Novi Sad, 1999), Kriminologija autorki Vesne Nikoli i Slobodanke Konstantinovi (Centar za
publikacije, Pravni fakultet u Niu), Kriminalogija autora Mladena Singera, Irme Kovo i Irene Cajner (Globus,
Zagreb, 2002). Ignjatoviev tekst je uporedna analiza Rakoevievog udbenika i onih udbenika iz kojih je, po
navodima Ignjatovia, neovlaeno, i najee bez ikakvih bibliografskih napomena, Rakoevi preuzimao itave
dijelove uz minimalne korekcije u smislu pretvaranja ekavice u ijekavicu ili prepriavanje.
Izvod iz teksta prof. dr Ignjatovia Nedozvoljeno posezanje za tuim u nauci studija sluaja
Tekst pod navedenim naslovom trebalo bi ubudue umnoavati i deliti studentima svih nivoa
studija kao primer onog to ne smeju nikada ni pomisliti da urade u svojim strunim radovima,
prof. dr ore Ignjatovi
72 http://anali.ius.bg.ac.rs/A2009-2/Anali%202009-2%20str.%20289-309.pdf
28
Ignjatovi je u svojoj analizi temeljno analizirao svaki dio Rakoevievog udbenika.
29
Konano, na kraju svoje analize, Ignjatovi problematizuje i autentinost Rakoevievog doktorata.
Imajui sve ovo u vidu, CGO je, uoi sjednice Upravnog odbora UCG, uputio rektorki Radmili Vojvodi
pismo sa zahtjevom da, koristei institucionalne mogunosti i lini autoritet, pozove lanove Upravnog
odbora da ne potvrde imenovanje Velimira Rakoevia za dekana Pravnog fakulteta.73
Pismo je pratila propratna dokumentacija, a pored zahtjeva da se procedura daljeg imenovanja Rakoevia
obustavi, CGO je zatraio od rektorke da preduzme sve radnje kako bi se ovaj sluaj adekvatno analizirao
od strane relevantnih nezavisnih strunjaka sa neupitnim akademskim integritetom i shodnozakonu
procesuirao. Umjesto da rektorka zastane za procedurom, iskoristi zakonske mehanizme da ukloni
sumnje u valjanost ovog procesa a posebno da uvjeri javnost da lica koja se biraju na rukovodee pozicije
u okviru UCG potuju principe akademske asti, ona je unaprijed stala u odbranu Rakoevia, a UCG je
izdao nepotpisano saoptenje otro napadajui CGO.74 Nije neobino u crnogorskom kontekstu da se
napada onaj koji ukazuje na problem, umjesto da se pristupi rjeavanju problema. Ali, kada to stie iz
akademske sfere i to sa najviih pozicija, onda je to zabrinjavajui indikator stepena zatvorenosti institucije
koja bi trebalo da prednjai u otvorenosti a posebno prema neistomiljenicima. Ne odgovarajui ni na
jedan argumentovani navod CGO-a, rukovodstvo UCG pokuava da poui zakonu CGO kroz svoje
manipulativno saoptenje. Javnosti je poznato da je CGO mnogo puta pokazao bolje poznavanje zakona
i procedura od UCG, a to su i sudovi potvrdili kroz nekoliko pravosnanih odluka. Zahtjev CGO-a
bio je u skladu sa svim pozitivnim propisima, jer rektorka, po Statutu UCG, daje miljenje u postupku
73 http://cgo-cce.org/2016/02/21/temeljno-provjeriti-navode-o-plagijatu-prije-potvrde-imenovanja-dekana-pravnog-fakulteta/#.
WFZQYiMrLfY
74 http://www.ucg.ac.me/me/media/press/vijesti/cgo-ne-poznaje-dovoljno-nacin-funkcionisanja-univerziteta-i-njegovih-organa
30
izbora dekana75 Intervencija CGO-a bila je u javnom i u interesu UCG, odgovoran pristup nekog ko je
pokuavao da blagovremeno ukae na osnovane sumnje koje dovode u pitanje zakonitost i legitimitet
Rakoevievnog konanog potvrivanja.
Ironija je i da je Rakoevi bio na elu Suda asti u periodu od 2007. do 2010.godine, odnosno
upravo kada je Komisija za rjeavanje stambenih potreba kadrova i zaposlenih na UCG, zvanino
tijelo UCG, u svom Izvjetaju a odreujui se o Rakoeviem zahtjevu za dodjelu stana konstatovala:
Podnosioci zahtjeva: iVelimir Rakoevi,ISKLJUUJU SE iz postupka rjeavanja stambenih potreba,
zbog dostavljanjih netanih podataka(taka 8 Oglasa za dodjelu stanova kadrovima Univerziteta Crne
Gore pod povoljnijim uslovima), a u skladu sa lanom 19 stav 4 Pravilnika o rjeavanju stambenih
potreba kadrova na UCG (Bilten UCG br. 245/09)76.
Ni ovakav nalaz nije mogao ii u prilog asti tada jo nepotvrenog kandidata za dekana, a korisno je
napraviti digresivnu paralelu o kriterijumima koji rektorku opredijeljuju prilikom davanja miljenja o
izboru dekana. Naime, rektorka Vojvodi je i pored ozbiljnih navoda koji su doveli u pitanje akademski
kredibilitet Rakoevia brzo dala pozitivno miljenje Upravnom odboru za njegovo imenovanje za
dekana Pravnog fakulteta. Ista rektorka Vojvodi se, u istoj 2016.godini, nekoliko mjeseci kasnije,
izjasnila kao uzdrana u svom miljenju za imenovanje prof. dr Stevana epanovia za dekana
Prirodno-matematikog fakulteta. Tako se u Odluci Upravnog odbora UCG, u dijelu koji se odnosi
na osvrt na rektorkino miljenje, izmeu ostalog, navodi: Miljenje sadri i ocjenu da je saradnja sa
prof. Stevanom epanoviem, kao prodekanom, tokom timskog rada u procesu reformi na UCG, bila
nekonstruktivna I izvan nunog akademskog duha, to je ujedno u neskladu sa principima djelovanja
prilikom realizacije stratekih pravaca razvoja Univerziteta, usvojenim od Senata, Upravnog odbora
UCG i Vlade kao osnivaa. Shodno nareenom stavu i dunosti da rektor daje miljenje o predloenom
kandidatu za dekana, rektor nije dao pozitivno miljenje, odnosno izjasnio se kao uzdran.77 Ukratko,
kritiki pristup prema donosiocima odluka, koji se svugdje u svijetu cijeni kao jedna od kljunih
dragocjenosti akademske zajednice, ne prata se od strane rektorke i rukovodstva UCG, a na
sve ostalo to mogue zadire u krenje akademske etike se gleda blagonaklono, ukoliko se radi o
kandidatu koji ne oponira istom rukovodstvu
U sluaju Rakoevi, CGO se nije obraao Tuilatvu, jer je poslije dva prethodna sluaja78 bilo jasno
da to nema smisla dok se ozbiljne promjene ne dese u Tuilatvu u adekvatnom tumaenju shodnih
zakona. U konanici, sluaj je dobio i veliku javnu panju, ime je Tuilatvo upoznato sa istim, ali
nije iskoristilo mogunost i obavezu proaktivnog djelovanja da pokrene postupak.
No, CGO je koristio sve ostale zakonom raspoloive mehanizme, odnosno obraanja Pravnom
fakultetu UCG kao matinom fakultetu, rektorki UCG i drugim rukovodeim tijelima UCG, a
posebno Sudu asti UCG. Dodatno, CGO se obratio i Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu i
rektoratu Univerziteta u Beogradu na kojem je Rakoevi stekao svoju doktorsku titulu. Konano,
o itavom sluaju, aurno je informisano nadleno Ministarstvo prosvjete, Ministarstvo pravde i
potpredsjednik za politiki sistem Vlade Crne Gore. Cilj ovih aktivnosti bio je dvostruk: da se provjeri
75 Statut UCG, "Slubeni list CG" 44/14, http://www.ucg.ac.me/fajlovi/Statut%20Univerziteta%20Crne%20Gore%20.pdf

76 Bilten UCG 262 od 1.12.2010.godine, http://www.ucg.ac.me/fajlovi/Bilten%20262%20.pdf
77 Odluka Upravnog odbora UCG od 1.decembra 2016. godine
78 Sluajevi Babovi i Vlahovi
31
u kojoj mjeri su ovi mehanizmi praktino funkcionalni, kao i da se u odnosu na iru javnost ukae na
to kako se brani akademska etika od strane akademske zajednice i nadlenih akademskih organa,
ali i Vlade, kao osnivaa UCG.
Vrijedi napomenuti da prilikom otvaranja sluaja Rakoevi, odnosno praenja prvih osnovanih
sumnji, u CGO-u nije postojala ni pretpostavka do kojih e to razmjera ii, i u tom segmentu je bila
dragocjena kasnija saradnja u ovom istraivanju sa dnevnim listom Vijesti. Tako su dnevni list i portal
Vijesti priu istraivali i pokrivali sa novinarskog aspekta, a CGO je istraivanja i dobijene podatke
komunicirao slubeno sa nadlenim organima. Ti napori su doveli do brojnih nalaza o inicijalnim
pitanjima koja su otvorile osnovane sumnje, ali i vezanim temama ili odnosima sa akterima, u
Podgorici i Beogradu (gdje su istraivai CGO-a i novinari Vijesti putovali kako bi direktno prikupili
odreene dokaze). Prikupljanje podataka ilo je sporo, sa dosta opstrukcija, ak i prijetnji koje su
stizale do istraivaa CGO-a i novinara Vijesti, kao i pritisaka da se isto obustavi.
itav tok su pratili i nevjerovatni obrti koji se daju saeto i hronoloki u ovoj studiji radi jasnije slike,
uz fokus na dva kljuna pitanja: udbenik Kriminologija i doktorsku disertaciju Otkrivanje i
suzbijanje zloupotreba droga Velimira Rakoevia.
Udbenik Kriminologija
Ignjatovi je u svom tekstu najavio da e o svemu to je iznio obavijestiti i tadanjeg rektora UCG,
dekana Pravnog fakulteta UCG i efa Katedre za krivino pravo na Pravnom fakultetu kako bi oni
pokrenuli sve zakonom i aktima UCG predviene radnje. Rakoevi je i odgovorio nakon dueg
vremenskog perioda Ignjatoviu u tekstu Neka se uje i druga strana79, a odgovor se sutinski svodi
da optubu da je Ignjatovi klevetnik i da je on protiv njega podnio krivinu prijavu. Kljuna teza
Rakoevia je da je Ignjatovi imao njegovu skriptu a ne originalni udbenik. Nije objasnio ni kako
je mogua da je ta skripta imala COBISS, ni brojne druge navode. Dodatno, studenti prvih godina
Kriminologije, kojima je Rakoevi predavao na Pravnom fakultetu, pamte jo uvijek original takve
knjige koja nije kopija ve tampano izdanje, a postoje i primjerci koji su bili dostupni istraivaima
CGO-a i Vijesti. Konano, CGO je provjeravajui to se desilo sa krivinom prijavom Rakoevia
protiv Ignjatovia dobio odgovor od Ignjatovia da on nikad nije obavijeten od suda da je protiv
njega podneena bilo kakva prijava ovim povodom, a preko svojih izvora da je prijava K. Br. 18359/10,
koju Rakoevi navodi u svom tekstu, iste 2010.godine odbaena i da je predmet arhiviran. Dalje,
CGO je traio i sljedee podatke od Pravnog fakulteta: kopiju odluke Pravnog fakulteta o formiranju
komisije sa zadatkom da ispita optube prof. dr ora Ignjatovia da je Velimir Rakoevi, profesor
Pravnog fakulteta, plagirao svoj udbenik Kriminologija (I izdanje BD Graf, Podgorica 2007, str
441, tira 500 primjeraka, COB ISS. CG 11895312), kao i spisak lanova iste sa njihovim strunim
referencama i potvrdama da nemaju nikakav konflikt interesa da obave navedeni zadatak.
79 http://anali.ius.bg.ac.rs/A2010-1/Anali%202010-1%20str.%20340-360.pdf
32
Iz odgovora Pravnog fakulteta
Na ova pitanja, Pravni fakultet UCG dao je djelimine odgovore u vidu Odluke o formiranju Komisije, a bez
strunih referenci lanova Komisije i potvrde da nijesu imali sukob interesa prilikom zadatka koji su dobili. Tako
su Komisiju inili: prof. dr Blagota Mitri, tada redovni profesor na predmetu Meunarodno privatno pravo;
prof. dr Milo Babovi, tada penzionisani profesor Pravnog fakulteta na predmetu Kriminologija sa penologijom
i prof. dr Marija Radulovi, tada penzionisana profesorka Fakulteta za pomorstvo na predmetu Privredno pravo.
Dalje, Vijee Pravnog fakulteta je, na sjednici odranoj 16.12.2009. godine, donijelo vie obavezujuih
zakljuaka, a meu kojima i da recezent prof. dr Drago Radulovi pismeno odgovori u svojstvu recezenta na
navode u tekstu O plagijatima u nauci studija konkretnog sluaja80, prof. dr ora Ignjatovia. CGO je
traio to miljenje i dobio odgovor od Pravnog fakulteta na ono ne postoji u arhivi tog fakulteta81.
Takoe, CGO nije dobio dokaze da se Komisija sastajala (nema datuma sastanaka, niti zapisnika o njihovom
eventualnom sadraju, itd.) niti podataka da su lanovi Komisije imali individualna miljenja (takva
dokumentacija nije obezbijeena CGO-u uz obrazloenje da Pravni fakultet ne raspolae istima82). Postoji
samo jedan, konani, izvjetaj Komisije iz kojeg je jasno da Komisija nije analizirala niti istu Rakoevievu
knjigu koja je bila predmet Ignjatovieve analize, niti isti Ignjatoviev udbenik koji je on koristio kad je
ukazivao na plagirane dijelove. Ukratko, po nalazu Komisije, moglo bi se skoro zakljuiti da je, nekadanji
student Ignjatovia, Rakoevi, bio plagiran od profesora Ignjatovia, iako je Rakoevi izdao prvi udbenik
a u sluaju Ignjatovia radilo se o sedmom izdanju udbenika (koje on analizira, odnosno osmom koje
80 Zapisnik sa sjednice Vijea Pravnog fakulteta UCG odrane dana 16.12.2009.godine
81 Odgovor Pravnog fakulteta UCG na CGO zahtjev za slobodan pristup informacijama od 08.04.2016.godine
82 Odgovor Pravnog fakulteta UCG na CGO zahtjev za slobodan pristup informacijama od 26.02.2016.godine
33
analizira Komisija). Shodno tome, Komisija konstatuje da navodi Ignjatovia nijesu tani i da nema rijei o
plagiranju od strane Rakoevia. Izvjetaj Komisije potpisala su sva tri lana zajedno.
CGO nije uspio dobiti informaciju da li se o ovom pitanju ikada odredio Sud asti UCG, iji je tadanji
predsjednik bio upravo Rakoevi, niti koliko su lanovi Komisije bili plaeni za ovaj izvjetaj.
Ukratko, utvreno je postojanje dva udbenika Kriminologija Velimira Rakoevia83, pri emu je za prvu
argumentovano Ignjatovi ukazao da je plagirana, a drugu je analizirala Komisija Pravnog fakulteta. Samo po
sebi je ovo dovoljno problematino. Ali, ne i konano kad je rije o zapletima u ovom sluaju.
Naime, kasnijim istraivanjem je utvreno i da postoje dva primjerka doktorata Velimira Rakoevia
jedan koji je sa peatom biblioteke Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu, a o emu je, takoe,
dnevnik Vijesti izvjestio.84
Doktorska disertacija Otkrivanje i suzbijanje zloupotreba droga
Izvod iz Rakoevievog doktorata zavedenog u biblioteci Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu
83 CGO se uvjerio u postojanje obje tampane verzije ovog udbenik,a a u svojoj arhivi ima kopije, ukljuujui i one sa peatom biblioteke
Pravnog fakulteta u Podgorici. O tome je vrlo detaljno pisao i dnevnik Vijesti: http://www.vijesti.me/vijesti/neko-jesmjestio-rakocevicu-
ili-on-naucnoj-javnosti-881092; http://media.cgo-cce.org/2016/03/detaljno-informise.pdf
84 http://www.vijesti.me/vijesti/neko-riskao-i-po-rakocevicevom-doktoratu-884069
34
U potrazi za doktorskom disertacijom Velimira Rakoevia, istraivai CGO-a i Vijesti su doli,
takoe, do dvije verzije, pri emu je jedna u biblioteci Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu,
a druga u Univerzitetskoj biblioteci. Pravilo je da se prvi primjerak ostavlja upravo u biblioteci
matinog fakulteta (u ovom sluaju Pravnog) a da se drugi alje u Univerzitetsku biblioteku. Dnevnik
Vijesti je detaljno obradio i ovaj sluaj, kao i razlike meu dvije verzije.85
Izvod iz Rakoevievog doktorata zavedenog u Univerzitetskoj biblioteci Univerziteta u Beogradu
85 http://www.vijesti.me/vijesti/neko-riskao-i-po-rakocevicevom-doktoratu-884069 ; http://www.vijesti.me/vijesti/rakocevica-ponovo-sumnjice-za-
plagijat-883191
35
CGO je, na odgovoran nain, upoznao nadlene organe Univerziteta u Beogradu i UCG o postojanju
obje verzije, a to nije zakonito, uz zahtjev da se ta situacija razjasni, ali se u daljem procesuiranju
ovog sluaja drao verzije sa Pravnog fakulteta86. U tom kontekstu, uredno je dostavljena sva
dokumentacija na dalje postupanje rektoratu UCG i Sudu asti, a sa istom je upoznato Ministarstvo
prosvjete, Ministarstvo pravde i potpredsjednik Vlade za politiki sistem.
Mjesecima su svi utali, a jedan od prvih pismenih odgovora stigao je od Suda asti dvije nedjelje
nakon obraanja CGO-a, a koji potpisuje predsjednik Suda asti, prof. dr Draen Cerovi,87 i iz kojeg
se stie utisak da je dokumentacija CGO-a poslata ovom Sudu uredno zaprimljena i stavljena u
proceduru, uz molbu za strpljenje zbog optereenosti rada Suda asti.88 Nigdje se ne konstatuje bilo
kakva nedostatnost iste ili trai njena dopuna, a odgovor je stigao dok jo Rakoevi nije zvanino
preuzeo upravljanje Pravnim fakultetom i kad je izgleda predsjedniku i lanovima Suda asti
odgovaralo da saekaju druge reakcije umjesto da se promptno ovim sluajem pozabave.
Prvi odgovor Suda asti na inicijativu CGO-a
86 CGO posjeduje u svojoj arhivi kopije obje verzije ovog doktorata na kojima se vide i peati navedenih biblioteka a istraivaki CGO-a i Vijesti
su direktno izvrili uvid u pohranjene primjerke doktorata u ovih bibliotekama
87 prof. dr Draen Cerovi je, takoe, sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Crnoj Gori kao i Velimir Rakoevi. lan je Projektnog tima kancelarije
Instituta za javne politike u Podgorici, iji je osniva Vladimir Popovi Beba, http://www.publicpolicyinstitute.eu/kancelarije/, a od skoro i
predsjednik Savjeta za graansku kontrolu rada policije, http://www.kontrolapolicije.me/%C4%8Dlanovi-2015-2020
88 Obavijetenje Suda asti br. 04/1 1 838/1, od 6.04.2016.godine, koje potpisuje prof. dr Draen Cerovi
36
CGO je poslao odgovor na ovo obavijetenje im mu je urueno, u kojem se izmeu ostalog
navodi: Vjerujemo da je vano da ovo podvuemo jer stiemo utisak, kao i zainteresovana javnost, da
nadleni organi UCG (kako Rektorat tako i sam Pravni fakultet) izbjegavaju da se ovim pitanjem bave
urgentno i odgovorno, kao to to ozbiljnost materijala i navoda zahtijeva. U tom kontekstu, cijenimo
da trenutno nema prioritetnijeg pitanja za Sud asti UCG od ovog, da smo iznenaeni da Sud o
ovom jo nije raspravljao, i da opravdanje za eventualno odugovlaenje za zauzimanje stava oko istog
i prateih mjera i radnji ne moe biti u tempu i dinamici rada univerzitetskih tijela. Mi, na alost,
nijesmo podrobno upoznati, kao ni ira javnost, o radu Suda asti i koji su to drugi predmeti koji se
razmatraju jer se na sajtu UCG, u odjeljku koji se odnosi na Sud asti (http://www.ucg.ac.me/me/o-
univerzitetu/tijela/sud-casti ) nalazi samo tura informacija o Sudu, jedini dostupan dokument je Etiki
kodeks, naveden je kontakt (i to nakon urgencije CGO-a), i spisak lanova bez biografija, izuzev za
predsjednika, i bez direktnih kontakata.89 Takoe, CGO je tom prilikom traio i informacije za kada je
planirana ili zakazana prva naredna sjednica Suda asti, to je na dnevnom redu iste, i ukoliko nijesu
materijali koji se odnose na Rakoevia kad e oni biti razmatrati. Odgovore na ta bazina pitanja
predsjednik Suda asti nikad nije dostavio. Konano, i moda najvanije, CGO je traio, s obzirom da
je ureeno da je rad Suda asti javan, a imajui u vidu nedostupnost podataka o njegovom radu na
zvaninom sajtu UCG, precizne informacije o datumu i vremenu odravanja sjednice povodom
ovog pitanja kako bi kao zainteresovana strana mogli istu direktno pratiti, uz napomenu da
ukoliko se iz bilo kojeg razloga iskljuuje javnost iz rada te sjednice, dobije elaboraciju tih razloga. Ni
te informacije predsjednik Suda asti prof. dr Draen Cerovi nije dostavio CGO-u ime je najbolje
pokazao kako lino doprinosi javnosti rada Suda asti.
A gotovo tri mjeseca nakon podnoenja dokumentacije CGO-a Sudu asti, Cerovi je dostavio
obavijetenje CGO-u, bez memoranduma UCG, da je Sud o ovom pitanju raspravljao na sjednici
odranoj 5.jula 2016.godine, i konstatovao da CGO nije podnijela formalni Prijedlog za pokretanje
postupka protiv prof. dr Velimira Rakoevia, saglasno odredbama iz lana 19 Etikog kodeksa UCG,
koji je osnov za postupanje Suda asti u ovakvim sluajevima, ime je odbacio sluaj!?
Podsjeanja radi, u lanu 19 Etikog kodeksa UCG stoji: Postupak pred sudom pokree se prijedlogom.
Projedlog moe podnijeti svako punoljetno fiziko lice ili organ pravnog lica, odnosno jedinice u njegovom
sastavu (u daljem tekstu: predlaga). Prijedlog se moe podnijeti protiv pripadnika akademskog i
drugog osoblja i studenta Univerziteta (u daljem tekstu: optueni). Dodatno, u lanu 20 se pojanjava:
Prijedlog treba da sadri: naziv Suda, ime, prezime i adresu optuenog, vrijeme, mjesto i nain povrede
Etikog kodeksa, injenice kojima predlaga potkrijepljuje svoje navode, ime i prezime, adresu i potpis
predlagaa. Nepotpisani prijedlog ne uzima se u razmatranje.90
Sud asti nije obezbijedio nikakav poseban formular a iz podneene dokumentacije i dopisa
CGO-a jasno je da je sve to je bilo obavezno podnijeto, da je uredno potpisano (a to moe biti
razlog za odbaaj da nije tako uinjeno) uz napomenu da CGO nije raspolagao kunom adresom
Velimira Rakoevia, kolege sa Pravnog fakulteta predsjednika Suda asti, koji mu je da je htio
i sam mogao uruiti poziv za izjanjenje. Velimir Rakoevi lino i nije bio u fokusu CGO-a ve
sumnja da neko ko treba da vodi Pravni fakultet ne moe biti uzor buduim zagovaraima i
borcima za pravdu koje taj fakultet obrazuje. Samim tim, CGO se nikada nije bavio linou ili
89 Dopis CGO-a Sudu asti od 12.04.2016.godine

90 Etiki kodeks UCG, Bilten UCG, br. 343/15, lanovi 19 i 20
37
privatnou Rakoevia, a to ukljuuje i takve podatke koje je Sud asti naao presudnim da
bi se manipulativno izvukao iz situacije u ijem je razrijeenju trebao imati vanu ulogu.
Drugi odgovor Suda asti na inicijativu CGO-a
38
Indikativno je da se predsjednik Suda asti ograuje i od buduih postupanja zbog ranije izneenih
tvrdnji da je isti materijal poslat na postupanje Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, iako je
Rakoevi zapoljen na UCG a samim tim se na njega primjenjuje Etiki kodeks UCG i nadlenost
ima upravo Sud asti UCG nezavisno od bilo kakvih postupaka van Crne Gore. Sutinski, ovaj dopis
je pokuaj predsjednika Suda asti da potpuno obeshrabri CGO, ali i bilo kojeg slinog podnosioca
prijedloga, da ovo ili slina pitanja, otvara pred ovim Sudom za lica koja imaju naklonost tog Suda.
Jer, u trenutku dok je potpisivao i ovaj dopis, prof. dr Draen Cerovi, predsjednik Suda asti, koji je
istovremeno i lan Vijea Pravnog fakulteta, znao je da je upravo to Vijee kojim rukovodi Velimir
Rakoevi u prvim danima njegovog mandata kao dekana, odnosno 30.05.2016.godine, formiralo
meunarodnu ekspertsku Komisiju sastavljenu od profesora Krivinog prava, Krivinog procesnog
prava i Kriminalistike za provjeru originalnosti, samostalnosti i naunog doprinosa doktorske
disertacije Otkrivanje i suzbijanje zloupotrebe droga, Velimira Rakoevia, odbranjene 2003.
godine na Pravnom fakultetu u Beogradu. O tome je CGO dobio informaciju preko Pravnog
fakulteta u Beogradu koji je nakon toga obustavio process formiranja sopstvene Komisije91.
Odgovor Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu na dopis CGO-a
Dekan Pravnog fakulteta UCG, Velimir Rakoevi, je svjesno krei Zakon o slobodnom pristupu informacijama
uskratio CGO-u detalje o sastavu ove Komisije, objanjenje procedure po kojoj su imenovani lanovi Komisije;
kopije strunih referenci lanova Komisije; kopije potvrda lanova Komisije da nemaju nikakav konflikt interesa
da obave navedeni zadatak; kopije pisanih individualnih miljenja lanova gore navedene Komisije; kopije
zapisnika sastanaka ove Komisije; kopije ugovora sa lanovima Komisije. Ostaje pitanje to je to bilo opasno u
traenoj dokumentaciji da je dekan Pravnog fakulteta cijenio isplativijim da kri Zakon o slobodnom pristupu
informacijama nego da dostavi informacije.
91 Rjeenje Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu br. 740/6 od 29.06.2016. godine

39
Konano, rektorka UCG, Radmila Vojvodi, je krajem jula 2016.godine, na konferenciji za medije, povodom
predstavljanja dometa sprovedenih reformi na UCG, obavijestila javnost da je Komisija koju je formirao Pravni
fakultet pod rukovodstvom Rakoevia da bi ispitala da li je disertacija Rakoevia plagijat zavrila posao: Ta
Komiisija je, koliko je meni poznato, dala svoje nalaze i oni su na jednoj od skoranjih sjednica Vijea Pravnog
fakulteta prezentovani. Oekujem da oni budu transparentni za javnost. Negativni su (rezultati), naravno92
Meunarodni ekspertsku komisiju inili su: prof. dr Dragan Jovaevi (Pravni fakultet u Niu, Srbija), prof. dr
Miodrag Simovi (Pravni fakultet u Bihau, BiH) i prof. dr Borislav Petrovi (Pravni fakultet u Sarajevu). Oni su
za manje od mjesec dana od samog formiranja Komisije, o ijem radu nijesu dostupni podaci, analizirali oba
primjerka doktorske disertacije iz biblioteke Pravnog fakulteta u Univerziteta u Beogradu i Univerzitetske
biblioteke, kako se navodi u zaglavlju tog izvjetaja93 ali se iz samog izvjetaja ne moe vidjeti na koju tano
verziju se odnose njihovi nalazi jer one nijesu iste to je i ranije dokazano.94
Ta Komisija je zakljuila da navedena doktorska disertacija ...sadri sve elemente originalnog, izvornog i
samostalnog nauno-istraivakog rada koji daje odreeni doprinos krivinopravnoj nauci...U radu autor je
pokazao znanje, sposobnost, kritinost, inventivnost, samostalnost i objektivnost u analizi, prosuivanju i donoenju
relevantnih zakljuaka...Shodno vaeim pravilim autor je jasno i precizno citirao stavove i saznanja drugih autora
standardizovanom metodom prikazivanja izvora informacija
Izvod iz izvjetaja Komisije
92 ND Vijesti, http://www.vijesti.me/vijesti/vojvodic-rakocevic-nije-plagirao-doktorski-disertaciju-897278
93 Izvetaj, zaprimljen u arhivi Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore 27.06.2016.godine, br. 01-876, potpisan od strane sva tri lana Komisije
94 http://www.vijesti.me/vijesti/neko-riskao-i-po-rakocevicevom-doktoratu-884069 ; http://www.vijesti.me/vijesti/rakocevica-ponovo-
sumnjice-za-plagijat-883191
40
Ovaj nalaz Komisije je, u najmanju ruku, udan. Na primjer, i kad je rije o nainu citiranja i
prikazivanju izvora informacija, od 61 do 70 strane Rakocevievog doktorata95, nalaze se
brojni drugi dijelovi za koje i laik moe utvrditi identicnost sa tekstom dr Obrada Peria
objavljenim 22 godine ranije, a ni u jednoj fusnoti se Rakocevi ne poziva na Peria.Takoe,
ima dosta pozivanja na izvore koji su pisani na jezicima za koje nije utvreno da ih Rakocevi
poznajeali se zna da ih je teno govorio i pisao dr Peri.96
Uporedni prikaz rada Peria i Rakoevia
95 Primjerak iz biblioteke Pravnog fakulteta u Beogradu iju kopiju CGO posjeduje

96 http://cgo-cce.org/2016/07/23/o-autenticnosti-rakocevicevog-doktorata-da-sudi-javnost/#.WFec4iMrLfY
41
Uporedni prikaz rada Peria i Rakoevia
Shodno, Etikom kodeksu UCG lan 1, stav 7 iz dijela Profesionalna odgovornost i lan 3, stav 9 iz
dijela Odgovornost prema kolegama, lan 5, stav 3 i 4 iz dijela Drutvena misija, lan 6, stav 1 -18 iz
dijela Odgovornost zbog povrede intelektualne svojine svi primaoci materijala koje je CGO poslao u
vezi sa sluajem Rakoevi imali su obavezu da pokrenu postupak pred Sudom asti, ukljuujui i
predsjednika i lanove Suda, kao i rukovodstvo Pravnog fakulteta i rukovodstvo UCG, jer su dobili
precizne informacije i prateu dokumentaciju.
Njihov odnos prema ovom sluaju je ogledalo pravca u kojem se kree reforma UCG i koji se kvaliteti
cijene. Vrijeme e pokazati i ime je sve njih zaduio Rakoevi da na ovaj nain stave u sjenku i
neke mogue pozitivne iskorake, kao i da ugroze krebilitet ne samo Pravnog fakulteta nego i itavog
UCG.
42
Sluaj NN lica
Problem plagijata treba posmatrati i u irem kontekstu, uzimajui u obzir da su pojedinani
sluajevi ponekad izraz namjere odreenih lica da putem krae tueg autorskog rada naprave svoj,
ali nerijetko se moe raditi i o daleko sloenijoj situaciji.
Naime, u Crnoj Gori je rairena pojava naruivanja i prodaje razliitih akademskih radova, to je
takoe kanjivo, a dodatno moe proiriti krug osumnjienih za plagiranje. Brojni su i svima dostupni
oglasi u tampanim medijima, ali i na drutvenim mreama, koji nude usluge pisanja seminarskih,
diplomskih, magistarskih i doktorskih radova za izvjesnu novanu nadoknadu.
Primjeri oglaavanja ponuda izrade radova za studente sa Facebook-a
43
Na ovaj nain oni koji imaju viak novaca a manjak akademske asti, uz nepostojanje djelotvornih
mehanizama kontrole kvaliteta na samim fakultetima i postojeu klimu o drutvenoj prihvatljivosti
takvih trgovina, dobijaju ocjene, i posljedinu stiu diplome iza kojih ne stoji stvarno znanje.
Radi ukazivanja i na ovaj problem, CGO je krivinu prijavu, predatu takoe u januaru 2015.godine,
podnio i protiv NN lica.
Tu prijavu su pratili brojni primjerci oglasa iz tampe, kao i sa socijalnih mrea. CGO nikada nije
dobio nikakvu povratnu informaciju od Osnovnog dravnog tuilatva vezano za taj segment
prijave, iako je u vie navrata upuivao pitanja ODT-u.
Nakon gotovo dvije godine, o ovom je na direktno pitanje, u TV emisiji Reflektor, nadleni osnovni dravni
tuilac Vukas Radonji dao krajnje zanimljivo izjanjenje: To su radnje koje su sa gledita krivinog prava
pripremne radnje, i koje po krivinom zakonodavstvu nisu kanjive jer ne podrazumijevaju radnju izvrenja. To
to neko nudi javno, u tampanim medijima ili ono kako se to obino deava na fakultetima, ili u blizini fakulteta
se lijepi na oglasnim tablama na ulazima, oglasnim prostorima, da radi magistarske radove, nije radnja izvrenja
nekog krivinog djela protiv intelektualne svojine, niti bilo kog drugog. Da bi se radilo o nekom krivinom djelu
mora da je preduzeta neka radnja, da je vidljiva posljedica u spoljnjem svijetu. Ovo je, dakle, jedna pripremna
radnja kojom, eventualno uinilac stvara mogunost za preduzimanje radnje izvrenja, pod uslovom da mu se
neko obrati, da mu ponudi novac, da se dogovore oko pisanja tog magistarskog rada... Dakle, pripremne radnje
koje nijesu kanjive ni po krivino pravnoj teoriji, ni po praksi sudova i dravnog tuilatva. 97
Suprotno ovoj interpretaciji Tuilatva, jedan od vodeih eksperata na polju plagijata, profesor
Thomas Lancaster, koji je odrao radionicu o plagijarizmu u visokom obrazovanju na Univerzitetu
Crne Gore, 8.11.2016.godine, u organizaciji Centra za doktorske studije UCG, u okviru istraivakog
projekta SEEPAI Projekat razvoja politike za podsticanje akademskog integriteta u jugoistonoj
Evropi98, eksplicitno je, tom prilikom, naveo: Kao mjere suzbijanja plagijarizma su strog nadzor na
ispitima, postavljanje novih zadataka u odnosu na prole jer su zahvaljujui drutvenim mreama i
tehnologiji, lako razmjenljivi i dostupni studentima. Uzimanje tuih rijei i ideja bez znanja je moja
definicija plagijarizma. Jedan od primjera plagijarizma je kupovina radova, eseja i prezentacija,
za ta postoje oglasi u tampanim medijima i na internetu. Potom su to tui radovi, prevedeni sa
drugog jezika, ili radovi zasnovani na tuem istraivanju, preuzete teze bez navoenja izvora99
97 Emisija Reflektor, TV Vijesti, 22.11.2016. godine

98 http://www.ucg.ac.me/me/media/press/vijesti/plagijarizam-je-globalni-problem
99 Dnevne novine Dan, Povodi, 09.11.2016. godine, http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Povodi&clanak=572300&datum=2016-11-
09&naslov=Univerzitet%20da%20ka%BEnjava%20plagiranje
44
Znai, imamo jo jedan stav Tuilatva koji je drutveno tetan i koji umjesto da prevenira ili
sankcionie izvrenje krivinih djela, ohrabuje njihov dalji razvoj u ovoj oblasti. Ignorisanje injenice
da se svakodnevno kupuju i prodaju nauni radovi od strane nadlenih organa nije nita nego
podrka ovom vidu nezakonitih aktivnosti, a dodatno je zabrinjavajue kad ona dolazi od organa
gonjenja. Posebno je pitanje kakve sve to ima dalekosene posljedice na ukupan razvoj drutva
i ogranienja koja e nositi kadrovi sa kupljenim radovima, a samim tim i diplomama, u svojim
buduim profesionalnim angamanima.
45
Plagiranje u Evropi -
koje su dobre prakse?
Plagijati postaju jedan od najeih problema u akademskom svijetu. Nekoliko evropskih istraivanja
je pokazalo da godinje hiljade studenata biva optueno i osueno zbog plagiranja radova, kao i da
zbog toga mnogi bivaju suspendovani sa institucija visokog obrazovanja.100
U 2013. godini, sprovedena je studija, na nivou Evrope, o Uticaju politika o plagijatu u visokom
obrazovanju (IPPHEAE Project)101, koja daje uporedni presjek politika vezanih za akademski integritet
u visokom obrazovanju irom Evropske unije. Cilj projekta bio je da ustanovi koliko je teko visoko
obrazovnim institucijama da se izbore sa rastuim problemom plagiranja. Ovo poglavlje se oslanja
na nalaze te studije i fokusira na zemlje koje su visoko rangirane, po Akademskom modelu integriteta
i zrelosti (AIMM). Tako se Ujedinjeno Kraljevstvo nalazi na prvom mjestu, Austrija na drugom i
vedska na treem, od ukupno 27 zemalja koje su bile obuhvaene istraivanjem. Ocjena zrelosti
politika na dravnom nivou se zasnivala na podacima prikupljenim iz razliitih dijelova istraivanja
sprovedenog na nivou EU, ukljuujui i institucije i nacionalne agencije, uz devet kriterijuma:
istraivanja, obuke, nivo znanja, komunikacija, preventivne strategije, upotreba softverskih alata,
dosljednost politika i sankcija, i transparentnost procesa.
Cilj ovog potpoglavlja je da na primjeru dobrih praksi ukae na prednosti i slabosti politika borbe
protiv plagijata. Uopteno uzevi, UK, Austrija i vedska imaju sofisticirane sisteme i vaee zakonske
odredbe za suzbijanje plagijata, pri emu uvijek postoji prostor za unaprijeenje mehanizama
vezanih za prepoznavanje i suzbijanje plagijata i akademski neasnog ponaanja. One su, u svim tim
segmentima, daleko ispred Crne Gore i na njihovim se iskustvima moe uiti.
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo (UK) trenutno ima 127 univerziteta, kao i drugih visoko obrazovnih
institucija, koje dodjeljuju diplome.
Kultura nadzora u UK, kroz nacionalnu provjeru kvaliteta i eksterne sisteme ispitivanja, doprinijela
je poveanju transparentnosti procesa evaluacije, a to direktno utie na odgovornost u odlukama o
akademski neasnom ponaanju i plagijatu. Sve ustanove visokog obrazovanja u UK koriste neki od
softverskih programa za otkrivanje plagijata. Politike mnogih institucija su osmiljene da osiguraju
brze, konzistentne i pravine odgovore i ishode nakon optubi o akademski neasnom ponaanju,
jer pojava preuzimanja zasluga predstavlja kontinuiranu prijetnju za akademske standarde a
nerijetko je teka za dokazivanje.
Britanski zakonodavni okvir o autorskim pravima i samo prepoznavanje autorskog prava oblikovali
su se kroz obiajno ili precedentno pravo. Tako je Anin Statut (The Statute of Anne) iz 1709.godine
zapravo prvi Zakon o autorskim pravima. Dalje je itav sistem ojaan Zakonom o autorskima
pravima iz 1911.godine, a trenutno je na snazi Zakon o autorskima pravima, dizajnu i patentima iz
1988. godine. U zavisnosti od teine krenja i vrste plagijata, Zakon predvia zatvorske kazne do 6
mjeseci, novane kazne do 50, 000 funti i optunice do deset godina.
100 Irene Glendinning, European Responses to Student Plagiarism in Higher Education (2012), http://citeseerx.ist.psu.edu/viewdoc/
download?doi=10.1.1.259.5950&rep=rep1&type=pdf
101 Coventry University Impact of Policies for Plagiarism in Higher Education across Europe (2013), http://www.eco.u-szeged.hu/download.
php?docID=13661 i http://ippheae.eu/
46
Autorsko pravo nastaje kad god neki pojedinac ili kompanija stvori neko djelo. Samo djelo je
predmet autorskog prava ako se smatra originalnim, i mora odraavati odreeni nivo rada, vjetine
ili miljenja. Tumaenje se odnosi na samostalno stvaranje, a ne na ideju o stvaranju. Na primjer,
ideja za knjigu ne moe biti zatiena sama po sebi, ali stvarni sadraj knjige koji je napisan moe.
Autori djela, bilo da se radi o pojedincu ili kompaniji, su iskljuivi vlasnici djela i oznaavaju se kao
prvi vlasnik/ca autorskog prava, u skladu sa Zakonom o autorskima pravima, dizajnu i patentima.
Meutim, ako je djelo nastalo kao dio radnog odnosa, onda se u tom sluaju kompanija zaposlenog
vodi kao vlasnik. Slobodni ili narueni rad obino pripada autoru djela, ukoliko nije drugaije
navedeno u ugovoru (npr. ugovorom o djelu). Kao i svako drugo vlasnitvo, vlasnik autorskog prava
moe prenijeti ili prodati svoje pravo nekoj drugoj stranci. Autorsko pravo ne opstaje u bilo kojem
segmentu djela koje predstavlja kopiju preuzetu iz nekog prethodnog djela. Na primjer, ako neko
muziko djelo sadri uzorke iz nekog prethodnog djela, onda prvobitni autor tog djela i dalje zadrava
autorsko pravo. Samo vlasnik, ili ovlaeno lice, mogu da pokrenu postupak pred sudovima.
Najee sami univerziteti, svojim internim aktima, propisuju detaljnije kazne za plagiranje. Postoji
nekoliko kategorija teine prekraja u plagiranju, koje variraju od bezazlene loe akademske prakse
do tekog krenja pravila saradnje i citata. U najteim sluajevima plagijata, procesuiranje plagijata
od katedri preuzima disciplinski ili etiki odbor, koji ima mo da nametne kazne, ukljuujui i
iskljuenje sa univerziteta.
UK je mnogo uloila u sprovoenje istraivanja na temu plagijata, tako da sada postoji veliki broj
relevantnih publikacija i strunosti za savjetovanje o odgovarajuim mjerama koje institucije visokog
obrazovanje mogu da usvoje, a to dokazuje i njihova uspjena primjena. Boljim razumijevanjem
problema plagijata, obezbijeuje se i uspjeniji odgovore na ovaj izazov.
Sveprisutnost izvora informacija i pozicioniranje plagiranja i varanja kao problema, kako u

sektoru visokog obrazovanja tako i generalno, pomogli su akademskom osoblju da bolje reaguje u
potencijalnim sluajevima plagiranja. Sistematsko ili djelimino usvajanje digitalnih alata je posluilo
kao preventiva neasnom ponaanju na mnogim institucijama u UK, ali je imalo i svojih nuspojava.
Jedna od tih nuspojava jeste da sluajevi plagiranja imaju tendenciju rasta prije nego to ti sistemi
postanu funkcionalni. Druga oblast zabrinutosti za neke od ispitanika se odnosi na mogunost
davanja pristupa softverskim alatkama studenatima, a bez adekvatnog nadzora ili razumijevanja, a
to moe pospjeiti loe pisanje i lou praksu.
Podsticanje i kreiranje kulture intelektualne radoznalosti i potenja svojim primjerom na osnovu

motiviuih predavanja i inovativnih pedagokih inicijativa je usvojeno u nekim oblastima visokog
obrazovanja u UK. To je dalo izvanredne rezultate, ne samo u pogledu smanjenja plagiranja, ve i u
doprinostu poveanju zapoljivosti studenata. Ovaj holistiki pristup osigurava kulturu preventive
i dosljednosti u sluaju optubi na institucijama, istovremeno pruajui pravine i brze mjere
odgovora i rjeenja u pojedinanim sluajevima. Oksford Bruks Model (Oxford Brooks Model)
se sastoji od imenovanja i obuke tima osoblja sa odsjeka, poznatijih kao slubenika zaduenih za
akademsko ponaanje (ASzzP), koji su tu u ulozi lokalnih promotera dobre prakse, ali se bave i
disciplinskim postupcima. Lokalni i centralni sistemi koordinacije i komunikacije osiguravaju da
ASzzP timovi budu u toku sa novim deavanjima i idejama i da su njihove odluke institucionalno
pravine i dosljedne.
47
Mnoge institucije su usvojile i prilagodile ove sisteme svojim potrebama. U toku relativno kratkog
perioda od svog osnivanja, ombudsman za visoko obrazovanje u Engleskoj i Velsu, Kancelarija
nezavisnog presuivaa (KNP), postao je mona sila pozitivnih promjena i reklo bi bez premca
u svijetu. Iako univerziteti nisu u obavezi da budu u skladu s odlukama KNP-a, skoranja politika
KNP-a na osnovu koje javno otkriva imena univerziteta na kojima utvrde loe prakse, osigurala je
da se institucije skoro uvijek dre njihovih savjeta kako bi izbjegle rizik od nanoenja tete ugledu
institucije. tovie, sve je ea praksa da institucije prate sajt KNP-a zbog najnovijih smjernica,
koje proizilaze iz predmeta sa drugih institucija i sudske prakse, prilagoavaju svoje politike u
skladu s istim.
Naravno, i u ovom kontekstu se plagiranje deava. irom UK, na desetine hiljada studenata je
uhvaeno pri plagiranju i varanju. Nekih 16,000 sluajeva je dokumentavno samo u toku prethodne
godine. Javnosti je poznat i sluaj britanskog novinara koji je 2011.godine bio optuen za plagiranje,
odnosno za upotrebu neadekvatno obraenih citata u intervjuima, pri emu je koristio ranije
objavljene citate umjesto odgovora svojih sagovornika. Orvelova nagrada koju je dobio 2008. godine
(kao najmlai dobitnik te nagrade) je povuena. Savjet za dodjelu Orvelove nagrade je ocijenio
da sutinska upotreba nepripisanog i nepriznatog materijala ne ispunjava standarde za Orvelovu
nagradu u novinarstvu. Takoe, kritikovali su ga i Gardijan i Independent za plagiranje razliitih
intervjua i posebnih izvjetaja pri emu ga je Independent i suspendovao.
Austrija
Austrija ima 22 javna i 12 privatnih univerziteta koji uivaju visok stepen autonomije i nude irok
spektar obrazovnih programa za oko 300,000 studenata, od kojih je skoro 20% stranaca. Austrija
je na treem mjestu u EU (odmah iza Luksemburga i Kipra) po broju meunarodnih studenata u
ukupnoj studentskoj populaciji.
Kada je u pitanju plagiranje, Austrija ima sistem koji karakteriu mnoge prednosti. Prvo, Austrija
vri statistiku na godinjem nivou u odnosu na nacionalni nivo akademskog neasnog ponaanja
na institucijama visokog obrazovanja. Nakon toga slijede nacionalno koordinirane akcije i zahtjevi
za pravilima akademskog integriteta u istraivanju od strane austrijske Agencije za utvrivanje
integriteta u istraivanju (AuII). Mnoge institucije visokog obrazovanja imaju softvere koji im pomau
pri otkrivanju plagijata, mada su svijest i razumijevanje za plagijat i akademsko pisanje razvijeni.
Organizuje se mnogo obuka i slinih programa za studente, kao i radne grupe na nacionalnom
nivou koje istrauju politike vezane za plagijat.
Naravno, uvijek postoji prostor za unaprijeenje. Na primjer, ne postoje standardizovane politike

i sistemi na ustanovama visokog obrazovanja u pogledu akademskog ponaanja i sankcionisanja
krenja akademske etike.
Kada je rije o zakonskoj regulaciji, kljuan je Zakon o autorskom pravu (Urheberrechtsgesetz).

Ustavnu bazu propisuje ustav Austrije, u lanu 10, odjeljku 1, klauzi 6, koja prua regulativnu i izvrnu
mo federalnim organima. Tako je zatita autorskih prava omoguena originalnim intelektualnim
tvorevinama iz oblasti literature, muzike, slikovne umjetnosti i filma. Osim ovih, postoji jo nekoliko
prava koja pruaju slinu zatitu, odnosno pravo na fotografiju, sredstva za prenoenje zvunih
48
zapisa, emitovanja, pisma i portrete. Sudovi odluuju o originalnim intelektualnim tvorevinama a
one moraju odraavati odreeni nivo kvaliteta i originalnosti.
Autorsko pravo se sastoji od prava na upotrebu tvorevine i zatitu intelektualnih interesa. Preciznije,
ova prava se sastoje od prava na odavanje prvih informacija o sadraju rada, prava prevoda i
adaptacije, prava kopiranja, distribucije, objavljivanja, emitovanja i prevoda djela. Ukljuuju i zatitu
ovlaenja, prava da osoba bude imenovana i priznata kao autor i zatitu tvorevine. Autorsko pravo
postoji od dana nastanka djela, a nije potrebna registracija. Urheberrechtsgesetz definie autora
kao osobu koja je stvorila neko djelo. Autorsko pravo se moe prenijeti i na drugu osobu posle
smrti prvobitnog autora, po njegovom/njenom zahtjevu. Ako dvoje ili vie ljudi kreiraju djelo koje
je nedjeljivo, onda su oni koautori. Ako poveu svoje razliite radove, onda su djelimini autori. Ako
se tvorevina nekog od autora moe koristiti nezavisno od drugih, onda kriterijum definie da oni
nisu koautori. Djelimini autor moe ostvariti svoju tvorevinu nezavisno od drugog. Koautori imaju
autorska prava samo zajedno.
Zakon o univerzitetima, iz 2002.godine, propisuje da kompletan akademski rad mora biti u skladu
sa zahtjevima studijskog prava o autonomiji i individualnosti, kako bi se ocijenio pozitivno, a kako
plagijat prepoznaje ako trea osoba pie za studenta ili se rad tree osobe uzima kao sopstveni, kao
i uopte kada se tue ideje uzimaju kao sopstvene a pritom nisu u skladu sa zakonima citata. Ovaj
zakon ne predvia kazne, ali ostavlja mogunost pojedinanim univerzitetima da nametnu sankcije
studentima, ukljuujui i iskljuenje s univerziteta u trajanju od 2 semestra.
Nove odredbe koje tite mehanizmne zatite tehnoloke kopije, kompjuterske programe i prava
upravljanja informacijama su ukljuene u katalog autorskih prava koji je kanjiv do est mjeseci
zatvora ili novanom kaznom do 360 dnevnih prihoda. Do sada, kazne ovog tipa su bile ograniene
na djela nezakonitog upotrebljavanja umjetnikog djela ili knjievnosti. Novina je i da se proiruju
mogunost zatvorske kazne, kao i da su predviene visoke novane kazne za osobe koje ak nisu ni
ostvarile finansijsku dobit od onoga to su radili odnosno na primjer proizvodili kopije za sopstvenu
upotrebu.
Bilo je pokuaja da se zakonski okvir uini jo striktnijim. U martu 2011. godine, austrijski Parlament
je primio zahtjev od strane poslanika mr Rajnera Vidmana i mr Evalda Stadlera (iz BZ Alijanse za
budunost Austrije (desniarske partije)), koji su zatraili da se plagijat zakonski definie kao pokuaj
prevare. U to vrijeme, Austrija nije imala propisane pravne posljedice po akademsko plagiranje.
Poslanici su u svom obrazloenju naglasili da se plagijat esto posmatra kao trivijalni prekraj i stoga
su zatraili da se sluajevi plagiranja klasifikuju kao sluajevi prevare i shodno krivino gone. Taj
prijedlog, ipak, u konanici nije dobio podrku.
Austrijska Agencija za utvrivanje integriteta u istraivanju (AuII) je zaduena za praenje i nadzor

nad kvalitetom i integritetom istraivanja za smjernice u razvoju, a skoro svi univerziteti imaju
smjernice i koriste softver za otkrivanje plagijata kako bi utvrdili plagijat u master i doktorskim
radovima.
Austrija je oformila nekoliko radnih grupa sa zaduenjem da aktivno istrauju opseg politika
vezanih za akademski integritet u visokom obrazovanju, kako bi unaprijedila postojee zakone i
uvela jasnije procedure na dravnom nivou, zasnovane na zajednikom stratekom odgovoru na
49
plagijate. Sprovode se brojne studentske obuke na temu naunih vjetina, akademskog pisanja i
plagiranja i neasnog akademskog ponaanja.
Generalno, Univerzitet u Beu godinje primi oko 5,000 istraivakih radova, koji se softverski
provjeravaju a softver oznaava kada vie od osam rijei dolazi od istog izvora. Na osnovu toga
su krajem 2012. godine zapoete i istrage o plagijatu u sluaju 31 rada. U 16 sluajeva su oduzete
diplome zbog tekog plagijata. Meutim, u veini sluajeva, sporni radovi su vraeni studentima sa
prilikom da ponu iz poetka bez kazni ili sankcija.
vedska
vedska ima 34 javne ustanove visokog obrazovanja koje obuhvataju 14 univerziteta, 20 fakulteta i
nekoliko nezavisnih ustanova. U 2010. godini, ukupno je registrovano 468,458 studenata, od kojih
320,925 redovno upisanih.
vedska ima nacionalni sistem za godinje prikupljanje podataka sa univerziteta o neasnom

akademskom ponaanju, na osnovu ega se saivanjava izvjetaj koji se objavljuje na svakih etiri ili
pet godina. vedski univerziteti organizuju obuke na temu akademskog ponaanja i integriteta na
mnogim Beelor i master programima. Dodatno, vedska ima propisanu politiku za procesuiranje
optubi o neasnom akademskom ponaanju, ukljuujui i institucionalno vijee kojim predsjedava
odgovarajui prorektor univerziteta. Konano, mnogi vedski univerziteti koriste softvere pri
otkrivanju i odvraanju studenata od plagiranja.
No, obim utvrenih i dokumentovanih sluajeva neasnog akademskog ponaanja je nedosljedan

kad je rije o postupanju institucija. Sistem institucionalnog vijea je previe birokratski nastrojen i
glomazan, to dovodi do toga da neki od pojedinaca zaobilaze odluke. Opseg kazni koje je vijee u
mogunosti da nametne je ogranien i nije uvijek u funkciji obeshrabrivanja od neasnog akademskog
ponaanja. Optereujui je i uslov da se mora dokazati namjera za neasnim ponaanjem prije
izricanja kazne.
Sami plagijati su definisani u propisima o varanju u sklopu Zakona o visokom obrazovanju.
Visoko obrazovna ustanova koja ima sumnju da je dolo do varanja mora istraiti te sumnje. Ako
osoba koja je pokrenula ovo pitanje, ili osoba na koju se sumnja da je varala, to zahtijeva, ustanova
visokog obrazovanja duna je da pribavi miljenje ekspertske grupe koja se nalazi u Centralnom
etikom odboru za provjeru, a sa zadatkom da prua miljenje u sluajevima koji se tiu istrage oko
akademskih prevara kada to neki univerzitet ili druga visoko obrazovna institucija zahtijevaju.
U skladu sa Uredbom o visokom obrazovanju (Svensk frfattningssamling), disciplinske akcije

mogu biti preduzete protiv studenata koji koriste neovlaene resurse ili koji na bilo koji drugi nain
pokuavaju da obmanu na ispitima ili drugim sluajevima gdje se rezultati studija ocjenjuju. Pozivanje
na druge studije je neophodno u naunim tekstovima kako bi se neki novi nauni rad plasirao u
irem kontekstu i odnosio na rad u sklopu drugih studija. Reference se, takoe, koriste za definisanje
metoda i koncepata. Ali, autor mora jasno naznaiti koji dijelovi su njegovi/njeni, a koji djelovi su
od drugog autora.
50
U vedskoj, za razliku od UK i Austrije, svi univerziteti se moraju pridravati pravila koje propisuje
drava, shodno Disciplinskom propisu iz 1958. godine, a to je dopunjeno i izmijenjeno 1993.
godine u okviru Uredbe o visokom obrazovanju. Uredba regulie sve aspekte vedskog upravljanja
univerzitetima, ukljuujui i evaluacije.
Kazne za sve prevare, ukljuujui i one koje podrazumijevaju plagijat, su odreene nacionalno, ali se
nameu lokalno. Ako je sluaj dovoljno teak da zahtijeva obraanje Disciplinskom odboru, mogu
biti samo dva ishoda sankcije u tom sluaju: ili se studentima urui pismo upozorenja ili im se naredi
da napuste univerzitet na period od est mjeseci, u zavisnosti od teine sluaja. U praksi, studenti
veinom bivaju suspendovani na dvije nedelje, pri emu im je uskraena procjena rada i pristup
biblioteci, nakon ega im se dozvoljava da nastave svoj rad.
Dokumentovanje i godinje izvjetavanje o institucionalnim statistikama na nacionalnom nivou

treba pohvaliti. Meutim, s obzirom da nije oigledno da li se svi institucionalni sistemi vode istim
stepenom strogoe u otkrivanju i dokumentovanju ovih sluajeva, ni implikacije ove statistike
nisu jasne. Najmanje jedna institucija je prepoznala potrebu za pruanjem podrke nastavnom
osoblju. Za neke profesore je utvreno da nisu stoprocentno siguni u svoje jezike sposobnosti:
meunarodni studenti piu na engleskom, vedski na vedskom (nacionalni intervju), to dodatno
oteava pronalaanje plagijata u odnosu na nekog kome je taj jezik maternji. Kako bi se profesori
edukovali obezbijeen je dodatan broj asova, prvi kurs u trajanju od 3 nedelje, a 10 ukupno. Kurs ih
ui kako da itaju tekst, piu tekst, kako da primijene URKUND (...) URKUND e pronai [kopirani
tekst] smjesta ako se otkrije plagijat, onda se sluaj mora proslijediti Disciplinskom odboru i ispratiti
protokol. Svi fakulteti za visoko obrazovanje su proli kroz ovu obuku. (nacionalni intervju).
Prednost vedske je i u tome to ljudi potuju pravila, a to dovodi do snanog integriteta i visokih
standarda (nacionalni intervju).
U vedskoj nema prijavljenih sluajeva u kojima su javne linosti, politiki akteri i slino ili umijeani
u plagiranja. Meutim, 2012. godine je vie od 800 studenata na vedskim univerzitetima bilo
suspendovano ili im je poslato formalno upozorenje zbog varanja. Plagiranje se drastino uvealo u
toku protekle decenije, prema podacima vedske nacionalne Agencije za visoko obrazovanje.
51
Zakljuci i preporuke
Plagijati nijesu osobenost crnogorskog konteksta. Ali, osobenost crnogorskog konteksta jeste, da
institucije i akademska zajednica rjeavanju plagijata pristupaju ignorantski ili vrlo kreativnim
tumaenjima propisa, a ponekad i njihovim krenjima, kako bi se optueni za plagiranje, a nerijetko
i dokazani plagijatori, zatitili. To dugorono uruava ionako nekvalitetn i korupcijom nagrizao
obrazovni sistem.
Plagijat predstavlja povredu moralnog prava autora na priznanje autorstva i na naznaenje

njegovog imena, bez obzira na to da li se povreda odnosi na cjelokupno autorsko djelo ili samo na
njegov dio koji uiva podjednaku zatitu kao i djelo.
Novak Adi, direktor Zavoda za intelektualnu svojinu102
Tako je Univerzitet Mediteran trajno sebe diskreditovao kroz odluke koje je donio na svojim
organima oko sluajeva Babovi i Vlahovi, a 2016.godinu e opta javnost vie pamtiti po naporima
UCG da sluaj Rakoevi stavi pod tepih nego po reformskim dometima, a to je dodatno dovelo
u pitanje i samu, inae, kontraverznu reformu.
Tuilatvo nije adresa koja eli da se bavi ovim poslom. Njihova interpretacija zakona je svojevrsni
podsticaj svima da plagiraju ukoliko mogu to svoje djelo sakriti tri godine, a potpuno aboliranje
onih koji i danas stiu privilegije na bazi plagiranih radova. U nekoliko konkretnih sluajeva,
Tuilatvo se gotovo legitimisalo kao zatitnik optuenih za plagiranje a ne kao organ gonjenja koji
treba da radi u javnom interesu.
Sudovi ostaju jedini, iako ogranien mehanizam, zatite prava onih ija su autorska prava povrijeena.
Meutim, podaci CGO-a ukazuju da ni ti procesi ne idu istom brzinom, pa tako neki traju i vie od
deceniju, bez ikakvog logikog opravdanja, a to takoe nije ohrabrenje onima koji ele da na ovaj
nain zatite svoja prava.103
Visoko obrazovanje u kojem se biraju u zvanja oni iji su radovi pod sjenkom pitanja o autentinosti
i koji samim tim imaju ograniene kapacitete da osnae kvalitet obrazovnog i naunog procesa,
posljedino, proizvodi i kadrove koji ne mogu postati kompetitivni ne samo na crnogorskom, nego
i na irem regionalnom ili tritu EU. Problem uslonjava i praksa u kojoj su vie na cijeni partijske,
roake ili druge interesne veze prilikom zapoljavanja nego strune kompetencije. I ovoga su odavno
svjesni i u strukturama moi104, ali izostaje artikulisana politika volja da se uspostavi odgovornost
meu institucijama kad je rije o uinkovitom procesuiranju plagijata.
102 http://www.monitor.co.me/index.php?option=com_content&view=article&id=7236:zatita-intelektualne-svojine-kradu-i-
zareze&catid=5032:broj-1359&Itemid=6400
103 Miomir Bokovi iz Podgorice, novinar Radija Crne Gore i publicist, od 2005. godine vodi sudski spor sa crnogorskim biznismenom Ljubom
Nikiem koga je Bokovi tuio zbog povrede autorskih prava odnosno zbog izdavanja knjige Tajna studenog blaga, koju je napisao
Bokovi, a kao autor potpisao Ljubo Niki.
104 Bivi premijer ukanovi je oktobra 2015.godine odgovarajui na pitanja u okviru Premijerskog sata, izmeu ostalog, konstatovao da se
nae znanje u bilo kojoj oblasti ne trai, priznajui time da je prilino upoznat sa loom situacijom u smislu kvaliteta koje nudi visoko
obrazovanje u Crnoj Gori, http://www.vijesti.me/vijesti/dukanovic-nase-znanje-se-u-evropi-ne-trazi-858290 . No, ovu politiku ocjenu
nijesu pratile akcije koje bi vodile sutinskim unaprijeenjima u ovoj oblasti.
52
Konano, u ovoj studiji su obraena tri primjera u kojima postoje osnovane sumnje, a u nekim
sluajevima i sudskim odlukama dokazani plagijati, a koji se odnose na one koji su u obrazovnom
procesu ili su bili u trenutku kad je pitanje autentinosti njihovog rada otvoreno. Postoje i
drugi javnosti poznati sluajevi koji se nijesu odnosili na lanove akademske zajednice, poput
sluaja biveg direktora Uprave policije i sadanjeg savjetnika predsjednika Crne Gore, Veselina
Veljovia105, itd. Meutim, fokus ove studije je na sistemu i na institucijama koji odbijaju da
urede ambijent u kojem bi plagijati bili drutveno neprihvatljivo ponaanje, koje se uinkovito
utvruje i procesuira. Posebna je pria sama akademska zajednica u Crnoj Gori, koja ostaje nijema
na ove i brojne druge pojave o kojima bi morala imati jasan stav. Time ona sama sebe ponitava
kao kritiko i struno jezgro koje treba da bude jedan od stubova razvoja crnogorskog drutva,
a to je tema koja zahtijeva zaseban osvrt. Upravo u ovom kontekstu, i otrica ove analize je
prema onima koji su, shodno svojim ovlaenjima, trebali a nijesu postupali savjesno u adresiranju
pomenutih sluajeva, kako bi iste shodno neupitnim nalazima procesuirali i time gradili i svoju
buduu institucionalnu preventivnu ulogu. Sporedne uloge imaju lica poput Vlahovi, Babovi ili
Rakoevi, jer su oni samo ilustrativni primjeri eskalacije sistemskih nedoreenosti. Neki od njih su
javno optuivali CGO da vode kampanje protiv njih, sa politikom ili nekom drugom interesnom
pozadinom. Nema nieg od toga, kao to nema ni nikakvog linog odnosa sa istima ili loe namjere.
Ali, ima odgovornosti da se postojea saznanja i osnovane sumnje procesuiraju pred nadlenim
organima kako bi se unaprijedio opti kvalitet krajnje zabrinjavajueg sistema visokog obrazovanja
u Crnoj Gori, a jedan od nezaobilaznih izazova u tom dijelu je i pitanje plagijarizma.
Mediji i nevladine organizacije su napravile lavovski dio posla u pozicioniranju plagijata kao
drutveno relevantne teme u Crnoj Gori, i to na nivou javnog ukazivanja na odreene primjere,
i na nivou direktnog testiranja institucija. Konano, i moda najvanije, i kroz predlaganje niza
mjera intervencije kako bi se ova oblast uredila.
U tom kontekstu su i preporuke potrebnih akcija za razliite aktere:
1. Krivinim zakonikom treba jasno definisati plagijat kao krivino djelo. Zbog naglaene
drutvene opasnosti i zatite javnog interesa treba predvidjeti da ovo krivino djelo
zastarjeva za 20 godina. Dodatno, kad je plagijat u pitanju, nesporno je da se radi o
krivinom djelu u produenom trajanju. Ovakvim pozicioniranjem plagijata bi se stvorili
uslovi da se proisti ve kontaminirana akademska sfera, ali i uspostavi okvir koji
nee obezbijeivati nikakav manevarski prostor Tuilatvu za razliite interpretacije
zakona koje sada, na alost, idu u korist plagijatora;
2. Stvaranje i prikrivanje plagijata se sprovode kroz sadejstvo vie lica koja djeluju orga-
nizovano i sporazumno u cilju sprovoenja te nezakonite radnje, a radi ostvarenja
odreenih koristi, zbog ega ovo krivino djelo mora biti u nadlenosti Specijalnog
tuilatva.
3. Kroz izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju precizno definisati akademsku

estitost i pitanje plagijata;
105 U Komisiji Veselina Veljovia koja je prihvatila odbranu njegovog magistarskog rada, a za koji je argumentovano javno ukazano da
je prepisao skoro 40 stranica udbenika svog mentora bili su: prof. dr Ranko Mujovi (predsjednik Komisije), prof. dr Milenko Krea
(mentor) i prof. dr Draen Cerovi (lan Komisije, a sadanji ve pomenuti predsjednik Suda asti UCG).
53
4. Uvesti obavezu objavljivanja magistarskih i doktorskih radova akademske strukture
zapoljenih na visokokolskim ustanovama, kao i nosilaca javnih ovlaenja, na portalima
visokokolskih ustanova, kao i na sajtu Ministarstva prosvjete za nosioce javnih ovlaenja.
Takav prijedlog CGO-a ima je ve testiran i ima prilinu javnu podrku od gotovo 84%,
pri emi 59% ispitanika vjeruje da bi to doprinijelo rjeavanju problema plagijata u Crnoj
Gori u velikoj ili odreenoj mjeri, dok 25% cijeni da bi to doprinijelo u maloj mjeri, a 16%
ispitanika ne moe da procijeni.
5. Donijeti na svim univerzitetima Pravilnik o kriterijumima, uslovima i jasnim smjernicama

za pisanje naunih radova, shodno lanu 78 Zakona o visokom obrazovanju, a koji
ukljuuju i definisanje preciznih kriterijuma za autentinost rada;
6. Obezbijediti rigoroznije kriterijume izbora za lanove Suda asti UCG, kako bi sastav tog
tijela imao integritet da odluuje u punom kapacitetu o pitanjima iz svoje nadlenosti;
7. Uiniti rad Suda asti UCG, ali i slinih tijela privatnih univerziteta, funkcionalno javnim u
smislu da su javnosti u cjelosti dostupni podaci o njihovom radu na sajtovima matinih
univerziteta;
8. Prilikom formiranja komisija za provjeru plagijata voditi rauna da lanovi komisija budu
izabrani po jasnim i transparentnim kriterijumima, kao i da potpisuju pod krivino-
pravnom odgovornou izjavu da nemaju konflikt interesa da odluuju o sluajevima za
koje su angaovani;
54
9. Zapisnike o radu gore navednih komisija i individualna miljenja lanova komisija uiniti
lako dostupnim, kao i sve konane izvjetaje;
10. Uvesti sistem kontrole radova u vidu softvera za provjeru plagijata na svim jedinicama
visokog obrazovanja, koji ukljuuje ne samo engleski jezik, ve i zvanini jezik u Crnoj Gori,
a u cilju uspostavljanja adekvatnijeg praenja izrade magistarskih, doktorskih i naunih
radova;
11. Sainiti jedinstvenu bazu magistarskih, doktorskih i naunih radova sa svih visokoobrzaovnih
institucija u Crnoj Gori i uiniti ih javno dostupnim;
12. Omoguiti graanima da na sajtu UCG-a, kao i privatnih univerziteta i fakulteta, prijave
sluajeve plagijata, ija e se osnovanost kasnije provjeravati u okviru institucija tih
visokokolskih ustanova i javnost obavijetavati o istima;
13. Uspostaviti stroga i javno dostupna pravila procesuiranja bilo kakvog oblika plagijarizma
na fakultetima da bi se studenti i ostali lanovi akademske i naune zajednice odvratili
od neasnog ponaanja, ali i bolje obrazovali i izbjegli takvo ponaanje. Mnogi sluajevi
plagijata su poinjeni iz nedostatka znanja o posljedicama po takvo ponaanje.
14. Ojaati saradnju relevantnih i zainteresovanih strana institucija, medija, NVO sektora,
itd. za oblast borbe protiv plagijarizma kako bi se osiguralo potpuno procesuiranje svih
sluajeva plagijajata, bez izuzetaka, i adekvatno sankcinisanje poinilaca.
55
Literatura i izvori
Zvanina prezentacija Univerziteta Crne Gore - www.ucg.ac.me
Zvanina prezentacija Univerziteta Mediteran www.unimediteran.net
Zvanina prezentacija Univerziteta Donja Gorica - http://www.udg.edu.me/
Rjeenje UCG-a br. 01-2895/2 od 08.12.2016.
Odgovor Univerziteta Mediteran, od 29.11.2016.godine
Odgovor UDG, od 8.12.2016.godine
Istraivanje javnog mnjenja o korupciji u visokom obrazovanju, CGO, 2015.godine
Istraivanje javnog mnjenja o korupciji u obrazovanju, CGO i CEMI, 2011. godine
Milan Vujaklija, Leksikon stranih rei i izraza, Prosveta, Beograd, 1980. godine
Krivini zakonik, "Slubeni list RCG", br. 070/03, 013/04, 047/06, Slubeni list Crne Gore", br. 040/08, 025/10, 073/10,
032/11, 064/11, 040/13, 056/13, 014/15, 042/15, 058/15
Zakon o autorskim i srodnim pravima, "Slubeni list CG", 37/11, 53/16
Zakon o visokom obrazovanju, "Slubeni list CG" 44/14, 52/14, 47/15 i 40/16
Statut Univerziteta Crne Gore, "Slubeni list CG" 44/14
Statut Univerziteta Mediteran, 22.08.2011; izmjene 06.11.2012. i 11.07.2014
Etiki kodeks Univerziteta Crne Gore, Bilten UCG, br. 343/15
Kodeks akademske etike, Univerzitet Mediteran, 2013. godine
Etiki kodeks, Univerzitet Donja Gorica, 2016.godine
Pravilnik o deponovanju i evidenciji autorskih djela i predmeta srodnih prava, "Slubeni list CG" 37/11
Pravila postupka izbora u akademska i nauna zvanja, UCG, 2014.godine
Plan integriteta Univerziteta Crne Gore, 2016.godine
Izvjetaj Zavoda za intelektualnu svojinu Crne Gore za 2015.godinu
Emisija Reflektor, TV Vijesti, 22.11.2016. godine
Odgovor VDT-a, br. 136/16, od 08.12.2016. godine
Odgovor ODT Bar, br. 28/16, od 12.12.2016. godine
Odgovor ODT Plav, od 12.12.2016. godine
Odgovor ODT Cetinje, br. 11/16, od 13.12.2016. godine
Odgovor ODT Herceg Novi, br. 423/16, od 12.12.2016. godine
Odgovor ODT Berane, br. 13/16, od13.12.2016.godine
Odgovor ODT Pljevlja, br. 10/16, od 13.12.2016. godine
Odgovor ODT Roaje, br. 09/16, od 15.12.2016. godine
Odgovor ODT Niki, od 20.12.2016.godine
Odgovor ODT Kolain, od 20.12.2016.godine
Odgovor ODT Kotor, br. 11/16, od 15.12.2016. godine
Odgovor ODT Ulcinj, 9/16, od 12.12.2016. godine
Odgovor ODT Podgorica, br. 20/16, od 14.12.2016.godine
Rjeenje UCG-a, br. 01-1101/1, od 09.05.2016;
Bilten Univerziteta Crne Gore, br. 343/15, od 30.04.2016
Odluka Univerziteta Crne Gore o formiranju Suda asti, od 14.05.2015. godine
Krivina prijava protiv Centa za graansko obrazovanje (CGO) protiv NN lica, Milana Babovia i Sanje Vlahovi,
22.01.2015. godine
ND Vijesti, Vlahovi obmanula naunu zajednicu, nauni rad nije objavljen, od 12.09.2014. godne, http://www.vijesti.me/
vijesti/vlahovic-obmanula-naucnu-zajednicu-naucni-rad-nije-objavljen-795516
ND Vijesti, Vlahovi prepisala 2/3 rada od stranih autora, od 13.09.2014. godine, http://www.vijesti.me/vijesti/vlahovic-
prepisala-23-rada-od-stranih-autora-795672
Blog prof. Dimitriosa Buhalisa, Montenegros science minister accused of plagiarism, http://buhalis.blogspot.com/2014/11/
plagiarism-of-my-article-by-dr-sanja.html
Marketing the competitive destination of the future, Dimitrios Buhalis, 2000.godine, http://epubs.surrey.
ac.uk/1087/1/fulltext.pdf
Destinations' competitiveness in modern tourism, Sanja Vlahovi, 2010. godine, http://connection.ebscohost.com/c/
articles/53067183/destinations-competitiveness-modern-tourism
56
Bilten Univerziteta Mediteran, br. 24 od maja 2011. godine
ND Vijesti, Nee provjeravati jesu li Vlahovi i Babovi prepisivali, od 25.12.2014. godine, http://www.vijesti.me/vijesti/
univerzitet-mediteran-nema-pravnog-osnova-za-provjeru-plagijata-vlahovic-i-babovic-811703
Nedjeljnik Monitor, Posuivanje tue pameti: Plagiraj, bie ministar, od 19.06.2015. godine http://www.monitor.co.me/
index.php?option=com_content&view=article&id=6096:posuivanje-tue-pametiplagiraj-bie-ministar&Itemid=5494
Akt Osnovnog dravnog tuilatva u Podgorici, kt. br. 262/15, od 21.08.2016
Saoptenje Centra za graansko obrazovanje (CGO), Odluka ODT nezakonita i neprofesionalna, od 26.08.2015. godine,
http://cgo-cce.org/2015/08/26/odluka-odt-nezakonita-i-neprofesionalna/#.WFPqTiMrLfY
Rjeenje Vieg dravnog tuilatva, br. 888/15, od 02.10.2015. godine
Rjeenje Osnovnog dravnog tuilatva, br. 262/15, od 12.01.2016. godine
Rjeenje Vieg dravnog tuilatva, br. 888/15, od 15.02.2016. godine
Rjeenje Osnovnog dravnog tuilatva, br. 85/15, od 16.10.2016. godine
Rjeenje Osnovnog dravnog tuilatva, br. 85/15, od 14.01.10.2015. godine
Saoptenje Centra za graansko obrazovanje (CGO), Da li crnogorsko Tuilatvo smije da procesuira visoke dravne
funkcionere?, od 27.08.2015.godine, http://cgo-cce.org/2015/08/27/da-li-crnogorsko-tuzilastvo-smije-da-procesuira-
visoke-drzavne-funkcionere/#.WFu7WPrQe00
Dnevni list Dan, Funkcioner DPS-a plagirao tekst kolege iz Srbije, od 30.8.2014. godine
Dnevni list Dan, Plagirao i magistarski rad, od 4.9.2014. godine
Dnevne novine, Aktuelno, Stav, od 2 i 3. 2013. godine, https://issuu.com/dnevne-novine/docs/4799
PCNEN, Ivana Gardaevi, Moje vienje odnosa Crne Gore i NATO-a, 13.09.2009. godine, http://www.pcnen.com/
portal/2009/04/13/mojevidenje-odnosa-crne-gore-i-nato-a/
ND Vijesti, Magistar i asistent: Novi plagijat uzdanica DPS-a, od 31.08.2014. godine, http://www.vijesti.me/vijesti/
magistar-i-asistent-novi-plagijat-uzdanice-dps-a-793822
ND Vijesti, Funkcioner DPS-a plagirao i magistarski rad, od 04.09.2014. godine, http://www.vijesti.me/vijesti/funkcioner-
dps-a-plagirao-i-magistarski-rad-7944133
ND Vijesti, Baboviu ponitavaju magistraturu, od 05.09.2014. godine, http://www.vijesti.me/vijesti/babovicu-
ponistavaju-magistraturu-794568
ND Vijesti, Nee provjeravati jesu li Vlahovi i Babovi prepisivali, od 25.12.2016. godine, http://www.vijesti.me/vijesti/
univerzitet-mediteran-nema-pravnog-osnova-za-provjeru-plagijata-vlahovic-i-babovic-811703
ND Vijesti, Baboviev rad nije ni kontrolisan, 29.10.2016. godine, http://www.vijesti.me/vijesti/babovicev-rad-nije-ni-
kontrolisan-909534
Dnevni list Dan, Oekujem naknadu za tete zbog plagijata, od 28.10.2016. godine
Saoptenje za javnost u vezi presude Privrednog suda Crne Gore, P. br. 138/15, od 23.10.2016.godine, http://sudovi.me/
pscg/aktuelnosti/b-saopstenje-za-javnost-u-vezi-presude-privrednog-suda-crne-gore-p-br-138-15-od-23-10-2016-
godine-b-4211
Facebook stranica Milana Babovia - https://www.facebook.com/milanbabovic.dps.me
Nedozvoljeno posezanje za tuim u nauci studija sluaja, ore Ignjatovi, Univerzitet u Beogradu, Pravni fakultet,
Anali, godina LVII, 2/2009 godine, http://anali.ius.bg.ac.rs/A2009-2/Anali%202009-2%20str.%20289-309.pdff
Saoptenje Centra za graansko obrazovanje (CGO), Temeljno provjeriti navode o plagijatu prije potvrde imenovanja
dekana Pravnog fakulteta, od 21.02.2016.godine, http://cgo-cce.org/2016/02/21/temeljno-provjeriti-navode-o-
plagijatu-prije-potvrde-imenovanja-dekana-pravnog-fakulteta/#.WFZQYiMrLfY
Saoptenje Univerziteta Crne Gore, CGO ne poznaje dovoljno nain funkcionisanja Univerziteta i njegovih organa, od
22.02.2016.godine, http://www.ucg.ac.me/me/media/press/vijesti/cgo-ne-poznaje-dovoljno-nacin-funkcionisanja-
univerziteta-i-njegovih-organa
Bilten Univerziteta Crne Gore 262 od 1.12.2010.godine
Odluka Upravnog odbora UCG od 1.decembra 2016
Neka se uje i druga strana, Velimir Rakoevi, Univerzitet u Beogradu, Pravni fakultet, Anali, godina LVIII, 1/2010 godine,
http://anali.ius.bg.ac.rs/A2010-1/Anali%202010-1%20str.%20340-360.pdff
Zapisnik sa sjednice Vijea Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore odrane dana 16.12.2009.godine
Odgovor Pravnog fakulteta UCG, br. 01-479/1, od 08.04.2016.godine
Odgovor Pravnog fakulteta UCG, br. 01-291, od 26.02.2016.godine
57
ND Vijesti, Neko je smjestio Rakoeviu ili on naunoj javnosti, od 27.03.2016. godine, .http://www.vijesti.me/vijesti/neko-
jesmjestio-rakocevicuili-on-naucnoj-javnosti-881092, http://media.cgo-cce.org/2016/03/detaljno-informise.pdf
ND Vijesti, Neko rikao i po Rakoevievom doktoratu, http://www.vijesti.me/vijesti/neko-riskao-i-po-rakocevicevom-
doktoratu-884069
Obavijetenje Suda asti br. 04/1 1 838/1, od 6.04.2016.godine
Rjeenje Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu, br. 740/6, od 29.06.2016. godine
ND Vijesti, Rakoevia ponovo sumnjie za plagijat?, http://www.vijesti.me/vijesti/vojvodic-rakocevic-nije-plagirao-
doktorski-disertaciju-8972788
Izvetaj Komisije Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, br. 01-87627.06.2016.godine
Saoptenje za javnost Centra za graansko obrazovanje (CGO), O autetinosti Raevievog doktorata da sudi javnost,
od 23.07.2016. godine, http://cgo-cce.org/2016/07/23/o-autenticnosti-rakocevicevog-doktorata-da-sudi-javnost/#.
WFec4iMrLfY
Saoptenje UCG, Plagijarizam je globalni problem, od 08.11.2016. godine, http://www.ucg.ac.me/me/media/press/
vijesti/plagijarizam-je-globalni-problem
Dnevni list Dan, Povodi, Univerzitet da kanjava plagiranje, od 09.11.2016. godine, http://www.dan.co.me/?nivo=3&rub
rika=Povodi&clanak=572300&datum=2016-11-09&naslov=Univerzitet%20da%20ka%BEnjava%20plagiranje
Nedjeljnik Monitor, Zatita intelektiualne svojine: Kradu i zareze, od 04.11.2016.godine, http://www.monitor.co.me/
index.php?option=com_content&view=article&id=7236:zatita-intelektualne-svojine-kradu-izareze&catid=5032:broj-
1359&Itemid=6400
Krimiologija, Velimir Rakoevi, BD Graf, Podgorica, BD Graf, 2007. godina (dva razliita izdanja, jedan sa COBISS a drugi
sa ISBN);
Otkrivanje i suzbijanje zloupotrebe droga, doktorska disertacija, Velimir Rakoevi, Univerzitet u Beogradu, 2003. godine
(dvije razliite verzije, jedna iz biblioteke Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu a druga iz Univerzitetske biblioteke);
Impact of Policies for Plagiarism in Higher Education Across Europe (IPPHEAE), Comparison of policies for academic
integrity in higher education across the European Union, 2013, http://plagiarism.cz/ippheae/files/D2-3-00%20EU%20
IPPHEAE%20CU%20Survey%20EU-wide%20report.pdf
Impact of Policies for Plagiarism in Higher Education Across Europe (IPPHEAE), Plagiarism Policies in Austria, 2013,
http://plagiarism.cz/ippheae/files/D2-3-01%20AT%20IPPHEAE%20CU%20Survey%20austria.pdf
Impact of Policies for Plagiarism in Higher Education Across Europe (IPPHEAE), Plagiarism Policies in Sweden, 2013,
http://plagiarism.cz/ippheae/files/D2-3-24%20SE%20RT%20IPPHEAE%20CU%20Survey%20SwedenNarrative.pd
Impact of Policies for Plagiarism in Higher Education Across Europe (IPPHEAE), Plagiarism Policies in the UK, 2013,
http://ketlib.lib.unipi.gr/xmlui/bitstream/handle/ket/790/Plagiarism%20Policies%20in%20the%20United%20
Kingdom.pdf?sequence=2
sterreichischer Rundfunk (ORF), Hahn ware Doktorat aberkannt worden, 2013, http://science.orf.at/stories/1712336/
UK Copyright Service, UK Copyright Law, 2013, http://www.copyrightservice.co.uk/ukcs/docs/edupack.pdf
Andreas Foglar-Deinhardstein and Paul Hoffmann, Austrian copyright at a glance, 2012, http://www.fdblawyers.com/
PDF/austria_copyright.pdf
Andreas Dietl, Erich Mchel and Ren Pfeiffer, Copyright Guide Austria, 2009, http://www.fipr.org/copyright/guide/
austria.htm
Government Offices of Sweden, Research Ethics, 2012, http://www.government.se/sb/d/6949/a/172036
Vanja Pupovac et al., On academic plagiarism in Europe, 2008, http://www.uoc.edu/digithum/10/dt/eng/pupovac_
bilic-zulle_petrovecki.pdf
Vienna University of Economics, Plagiaten und deren Rechtsfolgen, 2012, http://www.wu.ac.at/imm/student_
platform/code/richtline_palagiate
Zvanina prezentacija Univerziteta Crne Gore - www.ucg.ac.me
Zvanina prezentacija Univerziteta Mediteran www.unimediteran.net
Zvanina prezentacija Univerziteta Donja Gorica - http://www.udg.edu.me/
Medijska arhiva CGO-a
Arhiva CGO-a
58

Plagijati Cgo Cce Akademska Cast Na Crnogorski Nacin PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Plagijati Cgo Cce Akademska Cast Na Crnogorski Nacin PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Akademska

ISBN 978-86- 85591-81- 5

Izdavanje ove publikacije podrala je fondacija Heinrich Bll. Miljenja iznijeti u

Tri su kljuna pruaoca visokog obrazovanja u Crnoj Gori:

- Krivicni zakonik Crne Gore7

Kodeksu akademske etike Univerziteta Mediteran je lanom 6. uredio da Akademsko i struno

28 Emisija Reflektor, TV Vijesti, 22.11.2016. godine

Postupak je dvostepen. U prethodnom postupku predsjednik Suda asti razmatra prijedloge

34 Etiki kodeks UCG, Bilten UCG, br. 343/15, lan 16

Dakle, mjere koje predvia Etiki kodeks su sljedee:

1. Prof. dr Draen Cerovi, Pravni fakultet

41 Ibid, lan 21.

45 Odluka o formiranju Suda asti UCG od 14.05.2015. godine

Izvod iz krivine prijave koju je CGO podnio 22.01.2015.godine

49 Blog prof. Buhalisa - http://buhalis.blogspot.com/2014/11/plagiarism-of-my-article-by-dr-sanja.html

53 Preuzeto iz ND Vijesti, ND Vijesti, 13.09.2014. godine, http://www.vijesti.me/vijesti/vlahovic-prepisala-23-rada-od-stranih-autora-795672

54 Preuzeto iz ND Vijesti, 13.09.2014. godine, http://www.vijesti.me/vijesti/vlahovic-prepisala-23-rada-od-stranih-autora-795672

S obzirom da ni u ovom sluaju institucije nijesu reagovale proaktivno, a to im je zakonska obaveza

Izvod iz krivine prijave koju je CGO podnio 22.01.2015.godine

Rjeenje Osnovnog dravnog tuilatva od 14.01.2016.godine

69 DN Dan, 28,10.2016. godine, http://www.dan.co.me/index.php?nivo=3&rubrika=Povodi&clanak=570528&najdatum=2016-10-28&datum=2016-

71 Facebook stranica Milana Babovia - https://www.facebook.com/milanbabovic.dps.me/

75 Statut UCG, "Slubeni list CG" 44/14, http://www.ucg.ac.me/fajlovi/Statut%20Univerziteta%20Crne%20Gore%20.pdf

Doktorska disertacija Otkrivanje i suzbijanje zloupotreba droga

Izvod iz Rakoevievog doktorata zavedenog u biblioteci Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu

Izvod iz Rakoevievog doktorata zavedenog u Univerzitetskoj biblioteci Univerziteta u Beogradu

Prvi odgovor Suda asti na inicijativu CGO-a

89 Dopis CGO-a Sudu asti od 12.04.2016.godine

Drugi odgovor Suda asti na inicijativu CGO-a

Odgovor Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu na dopis CGO-a

91 Rjeenje Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu br. 740/6 od 29.06.2016. godine

Izvod iz izvjetaja Komisije

Uporedni prikaz rada Peria i Rakoevia

95 Primjerak iz biblioteke Pravnog fakulteta u Beogradu iju kopiju CGO posjeduje

Primjeri oglaavanja ponuda izrade radova za studente sa Facebook-a

Izvod iz krivine prijave koju je CGO podnio 22.01.2015.godine

97 Emisija Reflektor, TV Vijesti, 22.11.2016. godine

Sveprisutnost izvora informacija i pozicioniranje plagiranja i varanja kao problema, kako u

Podsticanje i kreiranje kulture intelektualne radoznalosti i potenja svojim primjerom na osnovu

Naravno, uvijek postoji prostor za unaprijeenje. Na primjer, ne postoje standardizovane politike

Kada je rije o zakonskoj regulaciji, kljuan je Zakon o autorskom pravu (Urheberrechtsgesetz).

Austrijska Agencija za utvrivanje integriteta u istraivanju (AuII) je zaduena za praenje i nadzor

vedska ima nacionalni sistem za godinje prikupljanje podataka sa univerziteta o neasnom

No, obim utvrenih i dokumentovanih sluajeva neasnog akademskog ponaanja je nedosljedan

Sami plagijati su definisani u propisima o varanju u sklopu Zakona o visokom obrazovanju.

U skladu sa Uredbom o visokom obrazovanju (Svensk frfattningssamling), disciplinske akcije

Dokumentovanje i godinje izvjetavanje o institucionalnim statistikama na nacionalnom nivou

Plagijat predstavlja povredu moralnog prava autora na priznanje autorstva i na naznaenje

U tom kontekstu su i preporuke potrebnih akcija za razliite aktere:

3. Kroz izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju precizno definisati akademsku

5. Donijeti na svim univerzitetima Pravilnik o kriterijumima, uslovima i jasnim smjernicama

You might also like