Visnjan PPUO SgGPoreca BR 06A-02

POTARINA PLAENA KOD POTE
52440 PORE
SLUBENI GLASNIK
GRADA POREA
Pore, 28.06.2002 Broj: GODINA: PRETPLATNIKA CIJENA 150,00
6A/2002. XXVII KUNA
CIJENA PO KOMADU 30,00 KUNA
IZDAVA: Ured Poglavarstva Grada Porea

UREDNITVO: OBALA MARALA TITA 5/I PORE
ODGOVORNI UREDNIK: Danilo Sredanovi
IZLAZI PO POTREBI
TAMPA: Odjel za gradsku samoupravu, upravu,
ope, pravne i imovinske poslove
SADRAJ
GRAD PORE
I Gradsko vijee
Strana
ODGOVORNI UREDNIK
30a. Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o uvjetima prikljuenja na sustav

opskrbe pitkom vodom ...................................................................................... 436
OPINA VINJAN
I Opinsko vijee
ODGOVORNI UREDNIK
16a. Odluka o donoenju Prostornog plana ureenja Opine Vinjan ..................... 439
1
Broj: 6a/2002. "SLUBENI GLASNIK GRADA POREA" Strana: 438
Ova Odluka stupa na snagu i primjenjuje se osmoga dana od dana objave u "Slubenom
glasniku Grada Porea."
Klasa: 011-01/02-01/41
Urbroj: 2167-01-07-02-2
Pore, 20. 06. 2002.
GRADSKO VIJEE GRADA POREA
PREDSJEDNIK
GRADSKOG VIJEA
Branko Curi, v.r.
OPINA VINJAN
I Opinsko vijee
ODGOVORNI UREDNIK
Nakon usporedbe s izvornim tekstom utvrena je greka u objavi Odluke o donoenju

Prostornog plana Opine Vinjan u "Slubenom Glasniku Grada Porea" broj 6/02 pod rednim brojem
16, pa se objavljuje Izvorni tekst Odluke o donoenju Prostornog plana Opine Vinjan koju je donijelo
Opinsko vijee Opine Vinjan na sjednici odranoj 25. oujka 2002. godine, Klasa: 023-05/02-01/3,
Ur.broj:2167/03-01-02-20, kao ispravak s rednim brojem 16a., s istim datumom objave.
16a.
Na temelju odredbe lanka 24. Zakona o prostornom ureenju (NN 30/94,

68/98, 35/99 i 61/00), Programa mjera za unapreenje stanja u prostoru Opine
Vinjan ("Slubeni glasnik Grada Porea" broj 11/98.) i lanka 20. Statuta Opine
Vinjan ("Slubeni glasnik Grada Porea" broj 10/01.) Opinsko vijee Opine
Vinjan na sjednici odranoj 25. oujka 2002. godine donosi
ODLUKU O DONOENJU
PROSTORNOG PLANA UREENJA OPINE VINJAN
lanak 1.
Donosi se Prostorni plan ureenja Opine Vinjan, u daljnjem tekstu Plan.
lanak 2.
Plan je sadran u elaboratu "Prostorni plan ureenja Opine Vinjan ", koji se
sastoji od
1. Tekstualnog dijela:
UVOD
I. OBRAZLOENJE
1 POLAZITA
1.1 POLOAJ, ZNAAJ I POSEBNOSTI PODRUJA OPINE U ODNOSU

NA PROSTOR I SUSTAV UPANIJE I DRAVE
2 CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREENJA
2.1 CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA UPANIJSKOG ZNAENJA
2.2 CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPINSKOG ZNAENJA
2.3 CILJEVI PROSTORNOG UREENJA NASELJA NA PODRUJU OPINE
3 PLAN PROSTORNOG UREENJA - RJEENJE
3.1 PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUJU OPINE U ODNOSU NA
PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU UPANIJE
3.2 ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I
KORITENJE POVRINA
3.3 PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUTVENIH DJELATNOSTI
3.4 UVJETI KORITENJA UREENJA I ZATITE PROSTORA
3.5 RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
3.6 POSTUPANJE S OTPADOM
3.7 SPRJEAVANJE NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLI
II ODREDBE ZA PROVOENJE
1 UVJETI ZA ODREIVANJE NAMJENE POVRINA

2 UVJETI ZA UREENJE PROSTORA
2.1 GRAEVINE OD VANOSTI ZA DRAVU I UPANIJU
2.2 GRAEVNA PODRUJA NASELJA
2.3 GRAEVNA PODRUJA ZA GOSPODARSKU IZGRADNJU
2.4 GRAEVNA PODRUJA ZA TURISTIKU IZGRADNJU
2.5 GRAEVNA PODRUJA ZA PORT I REKREACIJU
3 UVJETI SMJETAJA DRUTVENIH DJELATNOSTI
4 IZGRAENE STRUKTURE IZVAN GRAEVNIH PODRUJA
5 UVJETI UTVRIVANJA POJASEVA ILI TRASA I POVRINA PROMETNIH I DRUGIH
INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
MJERE ZATITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH
VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA
5.1 MJERE ZATITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI
5.2 MJERE ZATITE KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAEVINA
6 POSTUPANJE S OTPADOM
7 MJERE SPRJEAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA
NA OKOLI
8 MJERE PROVEDBE PLANA
8.1 OBAVEZE IZRADE PROSTORNIH PLANOVA
8.2 PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA
8.3 REKONSTRUKCIJA (GRAEVNO PREUSTROJSTVO) I GRADNJA
GRAEVINA IJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ
2. Grafikog dijela
/// GRAFIKI PRILOZI UZ TEKST
List 0: Poloaj Opine u upaniji 1:300000
1 KORITENJE I NAMJENA POVRINA

List:1: Koritenje i namjena povrina 1:25000
2 INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREE

List 2a: Promet 1:25000
List 2b: Pota i telekomunikacije 1:25000
List 2c: Elektroenergetika 1:25000
List 2d: Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda 1:25000
List 2e: Vodnogospodarstvo 1:25000
3 UVJETI KORITENJA I ZATITE PROSTORA

List 3a: Uvjeti koritenja i zatite prostora 1:25000
List 3b.: Prirodna batina 1:25000
List 3c.: Kulturno-povijesna batina 1:25000
4 GRAEVINSKA PODRUJA NASELJA

Listovi od 4a-1.1 do 4a-1.6: Graevinska podruja naselja i podruja posebnih
uvjeta za koritenje (sekcije) 1:5000
Listovi od 4a-2.01 do 4a-2.18: Graevinska podruja naselja (alegati) (sekcije)

1:2500
Tekstualni dio i grafiki dio izraeni su prema Pravilnikom o sadraju, mjerilima kartografskih
prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98) u
boji i digitalnom obliku.
ODREDBE ZA PROVOENJE
1. UVJETI ZA ODREIVANJE NAMJENE POVRINA
lanak 3.
OBUHVAT I PLANSKA RAZDOBLJA
Ovaj Plan izrauje se za podruje Opine Vinjan i primjenjivat e se na njenom teritoriju.
Danom stupanja na snagu ovoga Plana na njenom teritoriju prestaju vaiti svi tekstualni i grafiki
dijelovi PPO Pore (Slubeni glasnik, br. 7/92.).
Ukupni planski period Plana iznosi dvadeset godina, dakle do godine 2020.
Planom je predvieno i nekoliko planskih perioda - novelacija Plana u okviru kojih je mogue,
ali i potrebno vriti odreene izmjene i dopune Plana kao bi se ispravili ovim Planom postavljeni ciljevi
u skladu s novim saznanjima i potrebama za odgovarajuim novim prostorno-planskim rjeenjima.
Svakih tri do pet godina, to je duljina planskih perioda novelacija, u okviru ukupnog planskog perioda
biti e mogue izvriti izmjene i dopune Plana. Planira se da e se u ukupnom planskom periodu
izvriti 4-6 novelacija.
Kumuliranjem nekoliko novelacija i veeg broja novih saznanja, u odreenom trenutku bit e
potrebno izraditi i novi PPUO ne ekajui nuno zavretak ovim Planom planiranog ukupnog planskog
perioda od dvadeset godina.
Grafiki list br. 1: "Koritenje i namjena povrina" u mj. 1:25000 i grafiki list br. 4:
"Graevinska podruja naselja i podruja posebnih uvjeta za koritenje" u mj. 1:5000 te tekst koji
slijedi smatraju se temeljnim dokumentom za primjenu ovog Plana.
Naela za odreivanje namjene povrina odreenih Planom, koje odreuju temeljno

urbanistiko-graditeljsko i prostorno-krajobrazno ureenje te zatitu prostora su:
1. naela odrivog razvoja,
2. naela zatite kulturnog i prirodnog nasljea,
3. naela racionalnog, svrsishodnog i razboritog planiranja i koritenja prostora,
4. naela optimalnog usklaenja interesa razliitih korisnika prostora i
5. pravila urbanistike, prostornoplanerske i krajobraznoplanerske struke.
Ureivanje prostora unutar obuhvata Plana kao to je izgradnja graevina, ureivanje zemljita
te obavljanje drugih djelatnosti iznad, na ili ispod povrine zemlje moe se obavljati iskljuivo u
suglasju s ovim Planom, odnosno postavkama koje iz njega proizlaze, kao i na temelju onih odredbi
postojeih prostornih planova, koje nisu u suprotnosti s ovim Planom.
lanak 4.
NAMJENA PROSTORA I GRAEVNIH PODRUJA

Prostor Opine namijenjen je:
1. povrinama za graevna podruja i to za:
graevna podruja naselja,
graevna podruja za gospodarsku izgradnju,
graevna podruja za sadraje turizma;
graevna podruja za portske namjene u okviru naselja Vinjan;
2. povrinama izvan graevnih podruja i to za:
umske povrine, povrine branjevina i ibljaka (privatne i gospodarske ume);
poljodjelske povrine;
3. prometnim i komunalnim povrinama i infrastrukturnim pojasevima i to za:
prometne pojaseve cesta i planirane eljeznice,
povrine groblja s mrtvanicom uz centralno groblje u naselju Vinjan;
koridore i parcele ostalih infrastrukturnih sustava.
to je prikazano na grafikom listu br. 1: Koritenje i namjena povrina u mj. 1:25000
Osnovnu namjenu ima prostor ije je koritenje podreeno jednoj funkciji. To su poljodjelski i
umski predjeli, prometni pojasevi, gospodarske, izletnike, turistike, sportske i rekreacijske zone. U
zonama osnovne namjene mogu se izgraditi i drugi sadraji, koji proizlaze iz potrebe osnovne namjene,
a to se u pravilu odnosi na graevine infrastrukture i vodoprivrede.
Prevladavajuu namjenu ima prostor kojega koristi vie razliitih korisnika, a jedna je od
namjena preteita. To su prvenstveno graevna podruja naselja. U zonama s prevladavajuom
namjenom mogue je preklapanje razliitih funkcija, horizontalno i vertikalno, s tim da one nisu u
meusobnoj suprotnosti. Primarno su to graevna podruja naselja, koja imaju za cilj zadovoljavanje
funkcija stanovanja i svih drugih spojivih funkcija sukladnih vanosti i znaenju naselja kao to su rad,
trgovina, zdravstvo, prosvjeta, kultura, port, uprava, servisi i sl.
Na graevnoj estici za koju je Planom izriito navedena namjena, ne moe se

obavljati nikakva druga djelatnost ili izgradnja umjesto predviene.
Postojei zakoniti korisnik prostora nakon stupanja na snagu ovoga Plana moe
nastaviti koristiti taj prostor na isti nain i nadalje sve do konanog privoenja
zemljita planiranoj namjeni, ukoliko to koritenje nema negativnih utjecaja na okoli.
Granice graevnih podruja utvrene su u pravilu u granicama katastarskih

estica na kopiji katastarske karte u mjerilu 1:5000
Ako kod utvrivanja izgraenog dijela graevnog podruja postoji dvojba o

tome koji dio prostora, ili vee parcele pripada izgraenom dijelu graevnog podruja
naselja, izgraenim dijelom graevnog podruja naselja (ili izgraenim dijelom vee
parcele) smatrat e se dio podruja ili parcele, udaljen najvie 50 m od stambene
zgrade, odnosno od gospodarske zgrade koja sa stambenom zgradom tvori
funkcionalnu cjelinu.
Graevno podruje se ne moe iriti na zemljita na kojima su utvreni sljedei imbenici
ogranienja:
a) nepovoljni mikroklimatski uvjeti stanovanja,
b) klizita,
c) eksploatacijska polja,
d) zemljita nedovoljne nosivosti,
e) predjeli ugroene elementarnim i drugim nepogodama,
f) zemljite s visokim podzemnim vodama,
g) plavljena zemljita,
h) ume i umska zemljita,
i) intenzivno obraivana poljodjelska zemljita i druga vrijedna poljodjelska zemljita,

j) zemljita koja se koriste ili su predviena za posebne aktivnosti,
k) podruja dometa zagaenja odreenim gospodarskim aktivnostima,
l) zatitna podruja i druga podruja pod zatitom,
m) strma zemljita ija strmina prelazi odnos 1:1,5 (66,67% ili 340),
n) zemljite koje zbog njegovog poloaja nije ekonomino komunalno opremiti.
2. UVJETI ZA UREENJE PROSTORA
2.1. GRAEVINE OD VANOSTI ZA DRAVU I UPANIJU
lanak 5.
Na podruju Opine (unutar obuhvata Plana) nalaze se sljedee graevine od vanosti za
Dravu:
a) Planirana cesta Istarski ipsilon faza 1B: "Nova Vas - Vinjan s vorom "Vinjan";
b) Trasa Parencane.
Na podruju Opine (unutar obuhvata Plana) nalaze se sljedee graevine od vanosti za

upaniju (osim navedenih graevina od vanosti za Dravu u stavku 1. ovog lanka):
a) upanijska cesta -5042 (Pore-Vinjan-D-21-Karojba);
b) upanijska cesta -5040 (Vinjan - Labinci -.Katelir - Tar);
c) Istarski vodovod (izvorite Gradole prema Poreu i Puli);
d) Dalekovod 110 Kv;
2.2. GRAEVNA PODRUJA NASELJA
2.2.1. Ope odredbe

lanak 6.
Graevna podruja naselja prikazana su i utvrena na grafikom listu br. 4:
Graevna podruja naselja i podruja posebnih uvjeta za koritenje.
Planom su odreena
a) izgraena graevna podruja naselja,
b) planirana graevna podruja naselja.
U graevnim podrujima naselja nalaze se:

a) predjeli za stanovanje mjeovite funkcionalne namjene zgrada,
b) predjeli za drutvene i sline djelatnosti,
c) predjeli za gospodarske, ugostiteljsko-turistike, servisne, uslune i sline
djelatnosti, sve bez tetnih utjecaja na okoli,
d) prometne graevine i pojasevi,
e) predjeli za infrastrukturne i komunalne graevine i ureaje sve bez tetnih utjecaja
na okoli,
f) predjeli za parkovne povrine, portsko-rekreacijske povrine, djeja igralita i
sline povrine.
U stambenim zgradama ili obiteljskim pansionima, viestambenim zgradama mogu se smjetati:

stambene, poslovne i gospodarske funkcije (ako zadovoljavaju posebne uvjete). Namjena zgrade
odreuje se prema po povrini prevladavajuoj funkciji
lanak 7.
Zadravaju se zakonito izgraene stambene zgrade, koje su ostale izvan utvrenih graevnih
podruja naselja, a njihov smjetaj nije suprotan kriterijima odreenim u lanku 4. stavak 8. Takve
stambene zgrade sa svojom pripadajuom graevnom esticom (ija je veliina sukladna odnosima
danim u Tablici 1.), smatrat e se izdvojenim dijelom graevnog podruja.
Stambene zgrade iz stavka 1. ovoga lanka mogu se rekonstruirati u okviru svoga zateenog
gabarita.
Iznimno poradi poboljanja uvjeta stanovanja, stambene zgrade iz stavka 1. ovoga lanka mogu
se i prigraditi prigradnjom do 20 m2 bruto tlorisne povrine, a ako su prizemne i nadogradnjom
izvedbom nastanjenog potkrovlja (Pks) iznad prizemlja (P) s nadozidom do 1 m. Sve u istom materijalu
i istim nainom gradnje kao zateena graevina.
lanak 8.
Parceliranje, projektiranje i izgradnja graevina u naseljima mogua je
a) iskljuivo unutar planiranih graevnih podruja naselja,
b) u skladu s odredbama ovoga Plana i
c) iskljuivo u skladu s planiranom namjenom.
Do donoenja ovim Planom predvienih planova nie razine, primjenjuju se i za te prostore
odredbe ovoga Plana, osim ako nije drugaije odreeno.
U graevnom podruju naselja ne smiju se graditi graevine koje bi svojim

postojanjem ili upotrebom (neposredno ili moebitno) ugroavale ivot i rad ljudi u
naselju ili ugroavale vrijednost ovjekove okoline, niti se smije zemljite ureivati ili
koristiti na nain koji bi izazvao takve posljedice.
U graevnom podruju naselja zgrade se mogu graditi kao samostojee,

poluugraene (dvojne), ugraene (interpolirane) i u obliku niza.
lanak 9.
Na podruju za koje nije planiran plan nie razine, uvjeti ureenja prostora za
zgrade drutvenih djelatnosti mogu se utvrditi samo u sluaju ako se graevne estice
nalaze uz ve ureenu prometnicu, a u suprotnom sluaju potrebno je izraditi detaljni
plan ureenja (DPU).
2.2.1.1. Graevna estica

lanak 10.
Graevnom esticom smatra se zemljite, koje po povrini i obliku odgovara uvjetima ovoga
Plana utvrenim za izgradnju graevina, a ima pristup s javne prometne povrine najmanje irine 4,0
metra. Kad se takav pristup osigurava putem u vlasnitvu graana (privatni put) put moe biti najvie
dug 40 m. U uvjetima ureenja prostora mora se odrediti da je taj put sastavni dio jedinstvene graevne
estice. Najmanja irina graevne estice na dijelu gdje se ostvaruje kolni pristup s javne prometnice
iznosi 4,0 metara.
Kad je potrebno rijeiti pristup s graevne estice na dravnu, odnosno

upanijsku cestu u podruju za koje nije ovim Planom planirana izrada prostornog
plana ueg podruja i to:
a) u neizgraenom dijelu graevnog podruja naselja i
b) izvan graevnog podruja naselja za graevine koje su tamo zateene, ili se ovim
Planom mogu graditi,
potrebno je pristup rijeiti sukladno pozitivnim zakonskim propisima, pravilnicima i standardima. Kod
dvije ili vie grupiranih graevnih estica potrebno je izlaz na dravnu, odnosno upanijsku cestu
rijeiti ne pojedinano ve putem sabirne ulice i po mogunosti jednim izlaskom na dravnu odnosno
upanijsku cestu.
U podruju za koji nije ovim Planom planirana izrada detaljnog plana

ureenja, oblik i veliina graevne estice utvruje se u skladu s ovim odredbama.
Oblik graevne estice mora omoguiti racionalno koritenje i izgradnju.
2.2.1.2. Graevna linija, regulacijska linija, udaljenost od susjeda i odreenje izgraenosti
graevne estice
lanak 11.
Regulacijska linija odvaja javnu povrinu od privatne (u smislu reima koritenja). Graevna
linija odreuje poziciju na kojoj se graevina mora graditi. Odreuje se da udaljenost graevne linije
od regulacijske linije bude najmanje 5,00 m.
Od odredbe iz prethodnoga stavka ovoga lanka treba odustati, ako se graevna linija
planirane zgrade prilagoava graevnim linijama izgraenih (postojeih) zgrada u izgraenom dijelu
naselja.
U sluaju iz stavka 3. ovoga lanka parkiralita treba smjestiti u bonom ili stranjem dijelu
predmetne parcele.
lanak 12.
Sve graevine, koje se izgrauju na slobodnostojei nain, ne mogu se graditi na udaljenosti
manjoj od 3 metra od mee susjedne graevne estice.
Udaljenost od bonih mea mjeri se od tlocrtne projekcije zgrade na tlo.
Udaljenost izmeu slobodno stojeih zgrada na susjednim graevnim esticama ne smije biti
manja od:
a) 6 metara u izgraenim dijelovima naselja za stambene graevine najvee katnosti
P0+P+Pks;
b) 8 metara za sve ostale graevine.
Zgrada se moe graditi na mei:

a) u sluaju kad se radi o izgradnji zamjenske, ili rekonstrukciji postojee graevine
u istom gabaritu,
b) u sluaju kad se radi o izgradnji zgrade prislonjene uz ve postojeu ili planiranu
susjednu graevinu na mei,
c) u sluaju izgradnje niza u planiranom graevnom podruju naselja, ali tada u
skladu s obvezno izraenim detaljnim planom ureenja (DPU).
U sluaju kad se zgrada gradi na postranoj mei, tada se ona smatra ugraenom ili
poluugraenom i mogue je na susjednoj mei izgraditi zgradu na isti nain. U tom sluaju boni zid
mora bit izveden bez ikakvih otvora i kao vatrootporan zid, a sljeme krova mora obvezno biti okomito
na susjednu meu na kojoj se gradi i bez krovnog vijenca.
Izgraenost parcele jest zbroj povrina:

a) horizontalne projekcija osnovne graevine i
b) horizontalnih projekcija svih ostalih graevina na parceli.
Projekcija strehe ne ulazi u obraun ukoliko j streha istaknuta 0,5 m.
2.2.1.3. Visina
lanak 13.
Ukupna visina zgrade mjeri se na zabatnoj strani graevine od konano
zaravnatog i ureenog terena na njegovom niem dijelu uz zgradu do sljemena krova.
Visina do vijenca krova zgrade mjeri se po proelju zgrade od konano

zaravnatog i ureenog terena uz zgradu na njegovom najniem dijelu do vijenca.
Visinom vijenca se smatra kota gornjeg ruba podne konstrukcije najvie etae,
odnosno vrha nadozida potkrovne etae, ako postoji nadozid.
lanak 14.
Visina zgrade, odnosno broj etaa odreuje se ovim Planom obvezno s dva
imbenika od kojih oba moraju biti zadovoljena. To su:
a) broj etaa zgrade i
b) visina do vijenca zgrade.
Etae zgrade su:

a) Podrum koji se oznaava skraeno s "P0";
b) Prizemlje (razizemlje) koje se oznaava skraeno s "P";
c) Kat (tipini) koji se oznaava skraeno s arapskom brojkom koja oznaava broj
katova ("+1": jedan kat, "+2": dva kata itd.). Pod katom se smatraju etae
graevine koje slijede iznad prizemlja ili visokog prizemlja;
d) Potkrovlje koje moe biti:
nestambeno potkrovlje, koje se u navoenju katnosti zgrade ne
oznaava i ne moe imati nadozid,
stambeno potkrovlje ureeno za stanovanje koje se kao takovo
oznaava oznakom "Pks" i moe imati nadozid.
Etae zgrade mogu biti i:

a) suteren koji se oznaava skraeno sa "S",
b) visoko prizemlje iznad suterena koje se oznaava s "VP".
Podrumom zgrade (Po) smatra se najnia etaa zgrade ako je najmanje

polovicom volumena ukopana u teren (vie od 51%). I kua i zgrada mogu imati samo
jednu podrumsku etau.
Suterenom (visokim podrumom) zgrade (S) smatra se najnia etaa zgrade ako je ukopana u
terenu izmeu jedne etvrtine do jedne polovine svoga volumena (izmeu 25% i 50%).
Konstruktivna visina podruma zgrade (P0) smije biti najvie 2,6 m, konstruktivna visina suterena
(S) i svih ostalih etaa (VP, P, etaa /katova/ iznad prizemlja) smije biti najvie do 3,0 m. Minimalna
konstruktivna visina svih etaa iznosi 2,5 m. Samo etana visina, odnosno razmak gornjih kota
meustropnih konstrukcija, ne moe odrediti je li neto podrumska ili neka druga etaa.
Visina nadozida proelnog zida mjeri se od gornje kote nosive konstrukcije poda potkrovlja do
gornje kote nadozidanog zida.
Ako se Planom planira stambeno potkrovlje s nadozidom, koje se oznaava oznakom "Pks", ne
smatra se punim katom (etaom) u sluaju:
a) ako je nadozid do propisane visine,
b) ako su prozori izvedeni u razini krovne plohe propisanog nagiba,
c) ako su krovni prozori izvedeni kao nadozidani (tzv. "luminal", "belvedere"),
jednovodni -pokriveni plohom krova smanjenog nagiba krovne plohe, a koji dio
takove krovne plohe mora biti kontinuirana ravna povrina (manjeg nagiba od
krovita), dvovodni istog nagiba krovnih ploha kao krovita,
d) ako je parapet nadozidanih prozora visoiji od vijenca krovita i
e) ako se navedeni prozori ne koriste kao vrata.
Zabranjeno je smanjivanjem meustropnih visina omoguiti veu visinu nadozida stambenog

potkrovlja od propisane ovim Odredbama, jer time stambeno potkrovlje (Pks) postaje puni stambeni kat
(etaa) usprkos potivanja visina do vijenca iz stavka 4. ovoga lanka. Time dolazi do neprimjerenih
oblikovnih rjeenja otvora na tako dobivenom stambenom katu (etai) to je nedozvoljivo.
Potkrovlje moe imati izlaz na balkon samo na zabatnoj, odnosno bonoj strani graevine u
protivnom ne smatra se potkrovljem u smislu ovih provedbenih odredaba, ve se smatra punim katom
(etaom).
Ako nisu zadovoljeni svi uvjeti stavaka 8., 9. i 10. ovoga lanka, potkrovlje se tada smatra
punim katom (etaom) i ne moe imati oznaku "Pks", pa znai da ima katnost protivnu ovom Planu,
bez obzira na eventualno potovanu visinu zgrade do vijenca.
U izgraenom graevnom podruju koje je pod zatitom, ako nije u suprotnosti s

konzervatorskim uvjetima, izriito navedenim iznimkama u odredbama ovoga Plana i odredbama nieg
prostornog plana, stambeno potkrovlje (Pks), mogue je izvesti.
Ako se zgrada nalazi na kosom terenu ulaz u zgradu moe biti smjeten na bilo kojoj razini
(etai) zgrade. injenicom da je ulaz po visini na nekoj drugoj razini (etai) zgrade toj razini (etai)
zgrade ne daje pravo da bude smatrana prizemljem zgrade i da se razine (etae) ispod nje smatraju
etaama podruma (P0) (prvom, drugom itd.), a iznad nje katovima (+1), itd. Razliita pozicija ulaza u
zgradu po visini ne mijenja ovim provedbenim odredbama odreen broj razina (etaa) zgrade, niti
njenu apsolutnu dozvoljenu visinu iskazanu u metrima.
2.2.1.4. Oblikovanje
lanak 15.
OBLIK NASELJA
Gustoa naseljenosti u naseljima ne bi trebala biti vea od 40 stanovnika po hektaru.
Da bi se ouvala tradicijska slika naselja ne smije se spajati nekoliko naseobinskih grupacija u

jedno povrinom veliko naselje. Osobito se moraju izbjegavati neprekinuta graevna podruja du
cesta i putova. Stvaranje velikih linearnih stambenih naselja neprekinute izgradnje mora se onemoguit
prekidima graevnih podruja poljodjelskim ili umskim povrinama (vonjacima, vrtovima, gajevima
i slino).
Preporuuju se tradicijski tlorisi stambenih zgrada u obliku pravokutnika i jednostavnog

volumena. Ti oblici imaju ishodite u tradicijskom graditeljstvu istarskog kraja. Obvezan je smjetaj
dulje strane zgrade usporedno sa slojnicama (osobito kod tlorisno izduenih zgrada).
Ne preporuuje se kvadratini tlocrtni oblik stambene zgrade.
Preparcelaciju graevne estice zakonito sagraene stambene graevine mogue je izvesti u

sluaju ako je mogue vertikalno podijeliti zgradu na nain da se ona podijeli funkcionalno i
konstruktivno uz osiguranje i vlastitih (zasebnih) sustava instalacija.
lanak 16.
OBLIKOVANJE ZGRADA
Arhitektonsko oblikovanje zgrada mora se prilagoditi postojeem ambijentu. Zgrade treba
oblikovati u skladu s lokalnim tradicijskim oblicima, bojama i materijalima. Arhitektonsko oblikovanje
zgrada valja uskladiti s krajobrazom i s tradicijskom slikom naselja:
a) Tlorisne i visinske dimenzije graevina, oblikovanje proelja, pokrovi i nagibi
krovita, te graevni materijali, osobito unutar postojeih sredita tradicijskih
naselja, moraju biti u skladu s tradicijski koritenim materijalima, u skladu s
okolnim graevinama, krajobrazom i nainom graenja na dotinom podruju;
b) Graevine koje se izgrauju kao dvojne ili u nizu moraju initi arhitektonsku
cjelinu;
c) Na kosom krovu dozvoljena je izgradnja nadozidanih krovnih prozora ("luminal",
"belvedere") jednovodnih i dvovodnih, bez upotrebe lunih ili slinih nepravilnih
nadvoja i krovnih oblika;
d) Preporua se sljeme krovita postaviti po duoj strani graevine s nagibom krovne
plohe prema graevnoj liniji;
e) Preporua se dulju stranu zgrade na nagnutom terenu, preko 15%, postaviti
paralelno sa slojnicama, osim u ve izgraenim dijelovima naselja;
f) Krovita moraju biti kosa, u pravilu dvostrena, tradicijskog nagiba izmeu 18o i
24o stupnja;
g) Nagib krovne plohe nadozidanih krovnih prozora moe biti od 130 do 250;
h) Krovite mora biti pokriveno valovitim crijepom. U okviru tradicijskih sredina

gdje se zadrao jo pokrov kamenim ploama kao est preporua se koritenje
takovoga pokrova;
i) Preporua se izbjegavanje izrade zabatnog zida u cijelosti, ve je poeljno gornji
dio zabatnog zida izvesti kao krovnu plohu.
Trebalo bi koristiti motiv baladure u oblikovanju novih stambenih zgrada. Na ulinom proelju
su mogue terase i iznimno balkoni, ako je zgrada udaljena od regulacijske linije najmanje 5 metara i
ako je ispred zgrade predvrt.
U iznimnim sluajevima mogue su zgrade i s ravnim krovom, ili drugaijim pokrovom, o emu
u tom sluaju obvezno miljenje daje Odbor za prostorno ureenje Opine.
lanak 17.
UREENJE GRAEVNE ESTICE
Ureenju okolia i zatiti krajobraza treba posvetiti osobitu pozornost. Treba sauvati zateen
vrijedan biljni nasad. U ureenju okolia treba primjenjivati autohtono raslinje, te smiljeno saditi
listopadno drvee i grmlje tamo gdje je zimi potrebno osunanje, a ljeti sjena, te vazdazeleno i
crnogorino raslinje tamo gdje je kroz cijelu godinu potreban zeleni zatitni ili ukrasni pojas.
Teren oko zgrade, potporni zidovi, terase i slino moraju se izvesti tako da ne naruavaju izgled
naselja, te da se ne promijeni prirodno oticanje vode na tetu susjednog zemljita i susjednih zgrada.
Izgradnja potpornih zidova (podzida) dozvoljava se samo prema postojeim okolnim prilikama.
Osnovni materijal je kamen. Ne preporua se izgradnja podzida viih od 1,5 m.
Kod izgradnje potpornog zida uz javnu povrinu, zavrna ploha zida ne smije biti u betonu ve
se mora obloiti lomljenim kamenom u maniri suhozida ili sl.
U uvjetima ureenja prostora za gradnju zgrada drutvenih djelatnosti, zgrada

poslovne namjene, zgrada turistike namjene ili zgrade obiteljskog pansiona u
graevnom podruju naselja, odredit e se odgovarajui uvjeti za ureenje
neizgraenih dijelova graevne estice.
lanak 18.
OGRADE, IVICE, VRTOVI I GAJEVI
U izgradnju i oblikovanje ograda treba ugraditi duh istarskog suhozida. Ograda graevnih
estica moe biti i od punog kamena ili u kombinaciji sa ivom ili eljeznom ogradom. Najvea
ukupna visina ograde moe biti 1,5 m. Puni kameni dio ograde moe biti visok najvie 1,0 m. Nisu
dozvoljene montane ograde od armiranog (prefabriciranog) betona.
Iznimno su mogue iane ograde, obvezno sa ivicom s unutarnje strane graevne estice.
Vrste i nain postavljanja ograda uskladiti sa lancima Odluke o komunalnom redu.
U vrtovima i vonjacima ne treba pretjerano i bez razloga saditi uneseno (egzotino) bilje, kao
ni ono uobiajeno i preesto vieno u gradovima, a koje je strano istarskom krajoliku. Valja koristiti
stare lokalne svojte drvea, cvijea i grmlja.
U predvrtovima, izmeu ceste (ulice) i kue, preporua se sadnja uresnoga grmlja.
Autohtone krajobrazne ambijente valja uvati (osobito uoljive pinije) i omoguiti nastajanje
novih, kao to su, umarci i gajevi, skupine stabala i samonikli drvoredi du cesta, staza, i sl.
lanak 19.
KIOSCI I POKRETNE NAPRAVE
Unutar granice obuhvata Plana, u i izvan graevnih podruja, na javnim povrinama i
privatnim parcelama mogu se postavljati kiosci, pokretne naprave i druge konstrukcije privremenih
obiljeja (reklamni panoi, oglasne ploe, reklamni stupovi i sl.) kao i urbana oprema.
Za postavu kioska, pokretnih naprava i drugih konstrukcija privremenih obiljeja iz stavka 1.

ovog lanka izdaju se dozvole u skladu s ovim odredbama, Odlukom o kioscima i Planom rasporeda
kioska na podruju Opine, te drugim odgovarajuim aktima.
Kioskom se smatra, estetski oblikovana graevina lagane konstrukcije, povrine do 12 m2,

koji se moe u cijelosti ili dijelovima prenositi i postavljati pojedinano ili u grupama.
Pokretnim napravama smatraju se, stolovi, klupe, stolci, automati za prodaju napitaka,
cigareta i sl. robe, hladnjaci za sladoled, ugostiteljska kolica, pei za peenje plodina, drvena
spremita za priruni alat i materijal komunalnih organizacija, sanduci za ienje obue, vage za
vaganje ljudi, sanduci za glomazan otpad i sline naprave, pokretne ograde i druge naprave,
postavljene ispred zgrada s ugostiteljskom odnosno zanatskom namjenom, te atori u kojima se
obavlja promet robom, ugostiteljska djelatnost, djelatnost cirkusa i sline zabavne radnje, prenosni
WC-i i sl. Iste se postavljaju temeljem odobrenja nadlenog upravnog odjela Opine, odredaba ove
Odluke i drugih odgovarajuih odluka.
Mjesto za postavljanje kioska moe se koristiti do ostvarenja ovoga Plana, odnosno ovim
Planom planiranog plana nie razine.
Svaki pojedini kiosk ili pokretna naprava, kao i grupa kioska, mora biti smjetena tako da ni u
kojem pogledu ne umanjuju preglednost prometa, ne ometa promet pjeaka i vozila, ne naruava
izgled prostora, ne oteava odravanje i koritenje postojeih pjeakih, prometnih i komunalnih
graevina.
lanak 20.
KROVITE
Ako se izvodi istak vijenca krova zgrade onda je on armiranobetonski ili kameni
s istakom do 0,5 m od ravnine proelnih zidova zgrade. Krovni prepust na zabatu
moe biti do 0,20 m. Preporua se izvedba vijenca u skladu s lokalnim tradicijskim
rjeenjima.
lanak 21.
Nije dozvoljeno mijenjati nagib krovne plohe od vijenca do sljemena, jer cijela
krovna ploha mora biti istovjetnog nagiba. Moe se odstupiti samo u irini krovnih
nadozidanih prozora ("luminal", "belvedere") u kojemu sluaju taj dio krovne plohe
ima manji nagib, koji moe zavriti, ili na sljemenu krova, ili prije njega.
Nadogradnja krovne kuice ("luminal", "belvedere") smije zauzimati najvie 30

% krovne plohe smanjenog ili drukijeg nagiba.
2.2.1.5. Prometni uvjeti
lanak 22.
PARKIRALITA - OPI UVJETI
Na svakoj graevnoj estici namijenjenoj izgradnji neke graevine mora se osigurati smjetaj
osobnih vozila. Od ovoga se moe odstupiti samo kod ve izgraenih graevina, ili u izgraenim
dijelovima graevnih podruja naselja gdje to prostorno nije mogue vie ostvariti.
Parkiralite se ne smije predvidjeti du postojee prometnice na nain da se time suava

kolnik, ili da se onemogui prolaz pjeaka (potrebno je osigurati plonik najmanje irine 1 metar).
Na vlastitoj graevnoj estici obiteljske kue, stambene ili viestambene graevine obvezno
treba osigurati jedno parkiralino ili garano mjesto za svaku stambenu jedinicu.
U sluaju da se unutar zgrade predvia, ili se ve nalazi, neki poslovno-trgovako-

ugostiteljski-turistiki ili slian sadraj, koji zahtijeva dostavu, obvezno treba osigurati prostor i za
zaustavljanje dostavnoga vozila na samoj graevnoj estici. Ako nije mogue ovakvo rjeenje onda
treba izvesti rezervirano parkiralino mjesto unutar prometnoga pojasa javne ulice (ako irina ulice to
dozvoljava), ili treba izvesti rezervirano parkiralino mjesto kao ugibalite (PR). Nikako se ne
dozvoljava rjeavanje ovakvog sluaja "bez rjeenja", odnosno s obinim zaustavljanjem dostavnih
vozila na prometnom traku ulice. U sluaju da se ne zadovolje ovi navedeni uvjeti:
a) nije mogue dati lokacijsku dozvolu prostora za izgradnju zgrade navedene
namjene i prometnog rjeenja,
b) niti je mogue dati uporabnu dozvolu za koritenje navedene namjene u ve
postojeoj zakonski izgraenoj zgradi iz ovoga stavka, koja se privodi koritenju,
ili je ve u koritenju. Ova se alineja ne odnosi na prostore tradicijskih, starih
sredita naselja.
lanak 23.
GARAE ZA OSOBNE AUTOMOBILE
Na graevnim esticama garae se grade u sklopu glavne graevine ili odvojeno od nje i njihova
povrina ulazi u izgraenu povrinu graevne estice i ukupnu bruto razvijenu povrinu na graevnoj
estici.
Garae, odnosno garano-parkiralina mjesta, smiju se izgraditi unutar

prizemlja (razizemlja), ili podruma obiteljske kue, stambene ili viestambene zgrade,
ili u sklopu pomone graevine.
Ako se garaa izvodi kao pomona slobodnostojea graevina tada ona smije
imati visinu "P". Valja je uskladiti s arhitektonskim oblikovanjem stambene zgrade na
vlastitoj graevnoj estici i sa zgradama na susjednim graevnim esticama.
Prostor ispred garae namijenjene osobnom vozilu u naelu se koristi za

vanjsko parkiranje vozila na graevnoj estici. Najvea dozvoljena veliina garae
utvruje se sa 3,50 x 6,00 m (neto) za jednostruku, odnosno 6,00 x 6,00 m za
dvostruku garau.
2.2.1.6. Komunalno opremanje
lanak 24.
ODLAGANJE KUNOG OTPADA
Na graevnim esticama potrebito je urediti prostor za kratkotrajno odlaganje kunog otpada,
ako je organiziran odvoz otpada. Mjesto za odlaganje treba biti lako pristupano s javne prometne
predjeli i treba biti zaklonjeno od izravnoga pogleda s ulice.
Kod viestambenih i stambeno-poslovnih zgrada mjesto za odlaganje otpada treba biti

predvieno u sklopu zgrade. Iznimno se moe dozvoliti odlaganje i izvan zgrade, ako to iz opravdanog
razloga nije mogue osigurati u zgradi, ali mora biti na graevnoj estici i mora biti arhitektonski
oblikovano i usklaeno sa zgradom. Za spremnike (odvojeno sakupljanje otpada - papir, staklo,
plastika i dr.) treba predvidjeti prikladno, ali vizualno ne jako izloeno mjesto.
Ako nije organiziran odvoz kunog otpada treba osigurati prostor koji nije vidljiv s javne
prometnice i koji je dovoljno udaljen od bunara, cisterni i stambenih zgrada na susjednim parcelama i
sl..
lanak 25.
PRIKLJUAK NA KOMUNALNU INFRASTRUKTURU
Prikljuci na infrastrukturnu mreu moraju biti izvedeni tako da ne naruavaju estetski izgled
ulinih (ili s ulice vidljivih) proelja zgrada (osobito je to vano kod zgrada koje su oznaene kao
spomenici kulture). Pri tome se misli prvenstveno na vidljivu infrastrukturu.
Zgrade (graevine) na graevnim esticama prikljuuju se na komunalnu infrastrukturnu

mreu u skladu s tehnikom dokumentacijom nadlenih ustanova ili poduzea. Ta se dokumentacija
treba izraditi za svaki pojedini potez graevnih estica.
Vodovodna okna trebaju biti izvedena do visine zaravnatog terena.
lanak 26.
PRIKLJUAK NA ELEKTRINU MREU
Zgrade na graevnim esticama prikljuuju se na niskonaponsku elektrinu mreu na nain
kako to propisuje javno poduzee nadleno za opskrbu elektrinom energijom.
U naseljima izvan obuhvata planiranih prostornih planova nie razine (DPU) prikljuak se
izvodi podzemnim kablom, a iznimno zranim vodom
lanak 27.
PRIKLJUAK NA PLINSKU MREU
Zgrade na graevnim esticama prikljuuju se na plinsku mreu na nain kako to propisuje
poduzee nadleno za opskrbu plinom. U Opini nema plinske mree, pa zgrade mogu koristiti plin
pomou vlastitog plinskog spremnika koji se treba smjestiti na vlastitoj graevnoj estici, ako to
propisi doputaju.
Spremnici, zavisno od situacije, na graevnoj estici trebaju biti smjeteni na prozranom, ali
to manje vizualno uoljivom mjestu.
lanak 28.
ODVODNJA
Zgrade na graevnim esticama prikljuuju se na gradski sustav odvodnje na nain kako to
propisuje poduzee nadleno za gradsku odvodnju.
Na podruju gdje nije izgraena kanalizacija, na graevnoj estici treba izgraditi viedijelnu
nepropusnu septiku jamu bez izljeva, prema prilikama na terenu, u skladu sa sanitarno-tehnikim i
higijenskim uvjetima i u skladu s pozitivnim zakonskim propisima i standardima. Septika jama treba
biti pristupana za vozilo radi povremenog pranjenja i raskuivanja.
Za gradnju gospodarske graevine, u kojoj se obavljaju djelatnosti to zagauju okoli, u

odreivanju uvjeta ureenja prostora treba odredit posebne mjere zatite okolia.
Poeljna je ugradnja i koritenje bioproistaa.
lanak 29.
VODOOPSKRBA
Zgrade na graevnim esticama prikljuuju se na vodoopskrbnu mreu na nain kako to
propisuje poduzee nadleno za vodoopskrbu.
Dok se ne izvede vodovodna mrea na nekom podruju korisnik zgrade je duan rijeiti opskrbu
pitkom vodom: iz terne na graevnoj estici, ili iz najblieg valjanoga koritenoga zajednikoga
izvora ili spremita pitke vode.
lanak 30.
VODNOGOSPODARSTVO
Graevine na graevnim esticama, koje se jednim dijelom naslanjaju na prirodne vodotoke, ili
bujice, gradit e se u skladu s vodoprivrednim uvjetima. Planerski prijedlog zatite je 15,0 m od mee
estice vodotoka, ili na udaljenosti koja e omoguiti ureenje korita vodotoka i izvedbu inundacije
potrebite za najvei protok vode, odnosno na udaljenosti koja e omoguiti pravilan pristup vodotoku.
Zabranjuje se podizanje ograda i potpornih zidova, odnosno izvoenje drugih radova koji bi
mogli smanjiti propusnu mo korita vodotoka, onemoguiti ienje i odravanje vodotoka ili ga
ugroziti na neki drugi nain.
Za zgrade koje se grade u neposrednoj blizini vodotoka potrebno je ishoditi uvjete za izgradnju
od nadlenih dravnih institucija u skladu s pozitivnim zakonskim propisima i standardima.
lanak 31.
ZATITA OD POARA
Sve graevine, koji se grade na poluotvoreni nain (dvojne), ili ugraen nain
moraju biti meusobno odvojene vatrobranim zidom.
Sve zgrade moraju biti izgraene od vrstoga graevnoga materijala, uz potivanje svih zakona,
pravilnika i normi zatite od poara.
Ako se koristi drvena graa tada ona mora biti zatiena premazom koji e joj osigurati
zadovoljavanje osnovnih protupoarnih uvjeta, a graevine moraju biti na propisanim meusobnim
udaljenostima.
2.2.2. Obiteljske kue
lanak 32.
Primjenjuju se lanci od 6. do 31. poglavlja 2.2.1. ope odredbe.
Pod obiteljskom kuom podrazumijeva se graevina iskljuivo stambene namjene na zasebnoj

graevnoj estici razvijene graevne bruto povrine do 400 m2 s najvie podrumom (P0) i dvije
nadzemne etae (P+1/i +Pks ako je nadozid do propisane visine/) i ne vie od dvije samostalne
stambene jedinice (stana), a u koju se povrinu uraunava i povrina pomonih graevina (garaa,
kotlovnica, drvarnica, spremite i sl.) ako se grade na istoj graevnoj parceli. Ako obiteljska kua izae
iz navedenih okvira primjenjuju se pravila za stambene zgrade.
2.2.2.1 Veliina graevne estice obiteljske kue i veliina obiteljske kue
lanak 33.
Veliina graevne estice za graenje obiteljske kue ne moe biti manja od:
a) U planiranim graevnim podrujima naselja:
Obiteljske kue
- slobodnostojee graevine min 500 m2
- dvojne graevine min 400 m2
- gradnja niza (tada je obvezatan detaljni plan ureenja DPU) min 300 m2
b) U izgraenim graevnim podrujima naselja:
Obiteljske kue
- slobodnostojee graevine min 350 m2
- dvojne graevine min 250 m2
2
- gradnja u nizu (kao ugraene zgrade) min 150 m
U planiranim i izgraenim graevnim podrujima naselja ukupna bruto razvijena povrina

obiteljske kue moe biti:
Obiteljske kue
- slobodnostojee i dvojne graevine min 60 m2 bruto razvijene povrine
max 400 m2 bruto razvijene povrine
-niz i gradnja u nizu min 60 m2
max 400 m2
U izgraenim i planiranim graevnim podrujima naselja bruto izgraena povrina graevne

estice moe biti:
Obiteljske kue izgraena g.p. planirana g.p.
- slobodnostojee graevine do 45 % prema Tablici 1
- dvojne graevine do 50 % prema Tablici 1
- niz i gradnja u nizu do 65 % do 50%
Obiteljska kua moe postati stambena zgrada ako moe zadovoljiti uvjete za stambene zgrade
ovih Odredaba.
lanak 34.
Na graevnim esticama mogu se sanirati, adaptirati, rekonstruirati i dograditi postojee
obiteljske kue. U tim sluajevima ne smije se pogorati zateeno stanje u pogledu osunanja, odnosa
prema susjedu i sl.
Kod ve izgraenih graevnih estica pod najmanjom izgraenou podrazumijeva se postojea

izgraenost.
2.2.2.2. Visina (etanost) i katnost obiteljske kue
lanak 35.
Obiteljske kue mogu se graditi najvie kao:
a) Po+P+1+Pks odnosno, tri pune etae, koje ine podrum, razizemlje i kat te
stambeno potkrovlje (Pks), ako ima nadozid do propisane visine od 1,0 m, te
b) S+VP+Pks odnosno, dvije pune etae, koje ine suteren (visoki podrum) i visoko
prizemlje te stambeno potkrovlje (Pks), ako ima nadozid do propisane visine od
1,0 m.
U okviru potkrovlja moe biti samo jedna etaa.
Pod stambenim katom (etaom) stambene zgrade smatra se prizemlje (P) i kat
iznad prizemlja (+1), ili visoko prizemlje (VP) (a ne podrum (P0) i potkrovlje bez
nadozida), ili stambeno potkrovlje koje ima nadozid do propisane visine (Pks).
Etaa obiteljske kue koja je potpuno ili djelomino ukopana u teren, i to tako
da se okolni prirodni ili nasuti teren izravno naslanja na sve obodne proelne zidove
zgrade i nije udaljen od zgrade potpornim zidovima kako bi se oblikovala potpuna ili
djelomina karpa u kojoj zgrada stoji dijelom, ili potpuno slobodnostojei, smatra se
ili podrumom (P0) ili suterenom (S), odnosno visokim podrumom, ovisno o
ukopanosti.
2.2.2.3. Smjetaj obiteljske kue na graevnoj estici
lanak 36.
Obiteljske kue u pravilu se postavljaju prema ulici, a pomone graevine i gospodarske
graevine prema dubini graevne estice iza osnovne graevine.
Moe se dopustiti i drukiji smjetaj graevina na graevnoj estici ako oblik terena i oblik
graevne estice te tradicijska organizacija graevne estice ne doputaju nain gradnje odreen u
prethodnom stavku ovoga lanka.
Ako se na bonoj strani zgrade gradi balkon, loa ili prohodna terasa njihov vanjski rub mora
biti udaljen najmanje 3,0 m od susjedne graevne estice, odnosno estice.
U sluaju gradnje obiteljske kue pri emu su zgrade na susjednim bonim graevnim esticama
graene na regulacijskoj liniji i ta nova obiteljska kua mora se graditi na regulacijskoj liniji (niz). U
suprotnom, u zatienim dijelovima naselja o tome odluuje Uprava za zatitu kulturne batine,
Konzervatorski odjel u Poreu.
Na vlastitoj graevnoj estici obiteljske kue obvezno treba osigurati najmanje jedno
parkiralino ili garano mjesto za svaku stambenu jedinicu.
2.2.3. Stambene zgrade
lanak 37.
Pod stambenom zgradom podrazumijeva se graevina stambene ili mjeovite (stambeno

poslovne ili poslovno stambene) namjene na zasebnoj graevnoj estici s najvie podrumom (P0) i
dvije nadzemne etae (P+1 / i +Pks ako je nadozid do propisane visine/) s jednom do ukljuivo etiri
samostalne uporabne cjeline, a u iju se povrinu uraunava i povrina pomonih graevina, ako se
grade na istoj graevnoj estici.
Na jednoj graevnoj estici, namijenjenoj stambenoj izgradnji ili obiteljskom pansionu mogu se
graditi graevine, koje ine jednu funkcionalnu cjelinu:
a) jedna osnovna zgrada stambene namjene, ili jedna zgrada mjeovite namjene,
te
b) pomona i (ili) gospodarska graevina.
Za obavljanje djelatnosti iz stavka 5. ovoga lanka mogu se koristiti i prostorije, ili zgrade, koje
ranije nisu bile namijenjene za tu djelatnost u cijelom ili dijelu stambenog prostora.
Stambene zgrade mogu se graditi, ili postojee zgrade rekonstruirati i kao obiteljski pansioni
namijenjeni turistikom poslovanju.
2.2.3.1 Veliina i izgraenost graevne estice stambene zgrade
lanak 38.
Veliina graevne estice za graenje stambene zgrade ne moe biti manja od:
- U planiranim graevnim podrujima naselja:
Stambene zgrade
- slobodnostojee graevine min 500
m2
- dvojne graevine min 400
m2
- gradnja niza (planirani niz) min 300 m2
- U izgraenim graevnim podrujima naselja:
Stambene zgrade
- slobodnostojee graevine min 350
m2
- dvojne graevine min 250
m2
- graevine u nizu (ugraene zgrade) min 150 m2
Bruto izgraenost graevne estice za gradnju slobodnostojeih i dvojnih stambenih zgrada u

planiranim graevnim podrujima mora biti u skladu sa vrijednostima iz Tablice 1.
TABLICA 1
ODNOS VELIINE GRAEVNE ESTICE I UKUPNOG POSTORKA BRUTO IZGRAENOSTI

GRAEVNE ESTICE ZA STAMBENU IZGRADNJU
POVRINA KOEFICIJENT IZGRAENA POVRINA ESTICE POSTOTAK
GRAEVNE IZGRAENOSTI IZGRAENOSTI
ESTICE
OD DO DONJA POV. GORNJA POV. SRED.V
R.
POVRI
N.
ZGRAD
E.
M2 M2 min max min max min max M2 min % max %
400 450 0,1300 0,3200 52,13 128,32 58,50 144,00 98,07 13,0 32,0
451 500 0,1200 0,3000 54,12 135,30 60,00 150,00 102,06 12,0 30,0
501 550 0,1100 0,2850 55,11 142,79 60,50 156,75 105,93 11,0 28,5
551 600 0,1000 0,2750 55,10 151,53 60,00 165,00 110,05 10,0 27,5
601 650 0,1000 0,2650 60,10 159,27 65,00 172,25 116,18 10,0 26,5
651 700 0,1000 0,2600 65,10 169,26 70,00 182,00 123,55 10,0 26,0
701 750 0,1000 0,2500 70,10 175,25 75,00 187,50 128,80 10,0 25,0
751 800 0,1000 0,2400 75,10 180,24 80,00 192,00 133,55 10,0 24,0
801 850 0,1000 0,2300 80,10 184,23 85,00 195,50 137,80 10,0 23,0
851 900 0,1000 0,2200 85,10 187,22 90,00 198,00 141,55 10,0 22,0
901 950 0,1000 0,2100 90,10 189,21 95,00 199,50 144,80 10,0 21,0
951 1000 0,1000 0,2030 95,10 193,05 100,00 203,00 149,05 10,0 20,3
1001 1050 0,1000 0,1950 100,10 195,20 105,00 204,75 152,43 10,0 19,5
1051 1100 0,1000 0,1930 105,10 202,84 110,00 212,30 158,70 10,0 19,3
1101 1150 0,1000 0,1900 110,10 209,19 115,00 218,50 164,30 10,0 19,0
1151 1200 0,1000 0,1850 115,10 212,94 120,00 222,00 168,55 10,0 18,5
1201 1250 0,1000 0,1800 120,10 216,18 125,00 225,00 172,55 10,0 18,0
1251 1300 0,1000 0,1750 125,10 218,93 130,00 227,50 176,30 10,0 17,5
1301 1350 0,1000 0,1700 130,10 221,17 135,00 229,50 179,80 10,0 17,0
1351 1400 0,1000 0,1700 135,10 229,67 140,00 238,00 186,55 10,0 17,0
1401 1451 0,1000 0,1700 140,10 238,17 145,10 246,67 193,39 10,0 17,0
1451 1500 0,1000 0,1700 145,10 246,67 150,00 255,00 200,05 10,0 17,0
1501 2000 0,1000 0,1700 150,00 255,17 200,00 340,00 245,00 10,0 17,0
Ako je povrina graevne estice stambene zgrade vea od 2 000 m2, tada se primjenjuje
odredba o izgraenosti graevne estice kao da je graevna estica veliine 2000 m2. Na takvim
graevnim esticama ostatak povrine je "negradivi dio graevne estice " koji nije mogue izgraditi i
potrebno ga je urediti kao povrtnjak, perivoj, vrt, ili vonjak.
Bruto izgraenost graevne estice u izgraenim graevnim podrujima naselja:
Stambene zgrade izgraena g.p.

- slobodnostojee graevine do 45
%
- dvojne graevine do 50
%
- graevine u nizu (ugraene zgrade) do 65 %
iako se u gusto izgraenim starim jezgrama za ugraene zgrade moe dozvoliti i bitno vii postotak to
ovisi o procjeni mjerodavnih slubi.
Na graevnim esticama mogu se sanirati, adaptirati, rekonstruirati i dograditi postojee

stambene zgrade. U tim se sluajevima ne smije pogorati zateeno stanje u pogledu osunanja,
odnosa prema susjedu i sl.
Kod ve izgraenih graevnih estica pod najmanjom izgraenou graevne estice

podrazumijeva se postojea izgraenost.
2.2.3.2. Visina (etanost) i katnost stambene zgrade
lanak 39.
Stambene zgrade mogu se graditi najvie kao:
c) Po+P+1+Pks odnosno, tri pune etae, koje ine podrum, razizemlje i kat te
stambeno potkrovlje (Pks), ako ima nadozid do propisane visine od 1,0 m, te
d) S+VP+Pks odnosno, dvije pune etae, koje ine suteren (visoki podrum) i visoko
prizemlje te stambeno potkrovlje (Pks), ako ima nadozid do propisane visine od
1,0 m.
U sklopu potkrovlja moe biti samo jedna etaa.
Pod stambenim katom (etaom) stambene zgrade smatra se prizemlje (P) i kat
iznad prizemlja (+1), ili visoko prizemlje (VP) (a ne podrum (P0) i potkrovlje bez
nadozida), ili stambeno potkrovlje koje ima nadozid do propisane visine (Pks).
lanak 40.
Etaa stambene zgrade koja je potpuno ili djelomino ukopana u teren tako da
se okolni prirodni, ili nasuti teren izravno naslanja na sve obodne proelne zidove
zgrade i nije udaljen od zgrade potpornim zidovima na nain da se oblikovala potpuna
ili djelomina karpa u kojoj zgrada stoji dijelom, ili potpuno slobodnostojei, smatra
se ili podrumom (P0), ili suterenom (S), odnosno visokim podrumom, ovisno o
ukopanosti.
Maksimalna visina vijenca stambene zgrade iznosi 9 metara.

2.2.3.3. Poslovni prostori stambenim zgradama
lanak 41.
Na graevnim esticama, u postojeim i planiranim stambenim zgradama mogu se graditi i
otvarati poslovni prostori kako slijedi:
a) trgovina (prehrana, mjeovita roba, tekstil, odjea, obua, kona galanterija,
papirnica, proizvodi od plastike, pletena roba, tehnika roba, namjetaj, cvijee,
svijee, suveniri, rezervni dijelovi za automobile i poljodjelske strojeve,
poljodjelske potreptine i sl.),
b) ugostiteljstvo i turistiki smjetaj (buffet, snack-bar, kavana, slastiarnica,
pizzeria, restoran, apartmani i sl.),
c) zanatstvo i osobne usluge (kroja, obuar, staklar, fotograf, servisi kuanskih
aparata, servisi osobnih automobila /ne lakiranje/, praonica osobnih automobila,
kemijska istionica, fotokopiraonica, zdravstvene usluge, usluge rekreacije, mali
proizvodni pogoni (primjerice: proizvodnja pekarskih proizvoda, mini uljare i
sl.),
d) ostalo (odvjetnitvo, odjeljenja djejih ustanova, uredi i predstavnitva domaih i
stranih poduzea, intelektualne usluge i sl.).
Tihe i iste djelatnosti mogu se obavljati u sklopu stambene zgrade ukoliko za to postoje
tehniki uvjeti.
Bune djelatnosti (obrada drva i sl.), djelatnosti koje proizvode prainu (obrada kamena i sl.),
smrad (uzgoj krznaa i sl.) ili moebitno opasne djelatnosti (proizvodnja pirotehnikih sredstava i sl.)
moraju biti smjetene u gospodarskim zonama na propisanoj udaljenosti od susjednih graevina,

kojima bi navedene djelatnosti mogle biti tetne ili opasne.
2.2.3.4. Smjetaj stambenih zgrada na graevnoj estici
lanak 42.
Stambene zgrade u pravilu se postavljaju prema ulici, a pomone graevine i gospodarske
graevine po dubini graevne estice iza osnovne graevine.
Moe se dozvoliti i drugaiji smjetaj graevina na graevnoj estici ukoliko oblik terena i oblik
graevne estice te tradicijska organizacija graevne estice ne dozvoljavaju nain izgradnje odreen u
prethodnom stavku ovoga lanka.
Ako se na bonoj strani zgrade gradi balkon, loa ili prohodna terasa njihov vanjski rub mora
biti udaljen najmanje 3,0 m od susjedne graevne estice, odnosno estice.
U sluaju izgradnje stambene zgrade, kod koje su zgrade na susjednim bonim graevnim
esticama izgraene na regulacijskoj liniji i ta nova stambena zgrada mora se izgraditi na regulacijskoj
liniji (niz). U suprotnom u zatienim dijelovima naselja o tome odluuje Uprava za zatitu kulturne
batine, Konzervatorski odjel u Poreu.
lanak 43.
Na vlastitoj graevnoj estici stambene zgrade koja se gradi s namjenom obiteljskog pansiona
obvezno treba osigurati najmanje jedno parkiralino ili garano mjesto za svaku stambenu i svaku
smjetajnu jedinicu.
2.2.4. Viestambene zgrade
lanak 44.
Pod pojmom "viestambene zgrade" podrazumijeva se stambena zgrada (tipa

"kolektivnog stanovanja") s pet do osam stambenih jedinica u koje se ulazi iz jedne
zajednike zatvorene vertikalne komunikacije. Moe biti namijenjena turistikom
poslovanju (apartmani) i (ili) stalnom stanovanju i (ili) radu.
Viestambena zgrada iz stavka 2. ovoga lanka moe se graditi najvie kao:

a) Po+P+2 odnosno, etiri pune razine (etae), koje ine podrum (P0),
prizemlje (razizemlje) (P) i dva kata (+2), te
b) Po+P+1+Pks odnosno, tri pune razine (etae), koje ine podrum (P0),
prizemlje (razizemlje) (P) i jedan kat (+1), te stambeno potkrovlje,
ako ima nadozid do propisane visine od 1 metra (Pks).
Maksimalna visina vijenca viestambene zgrade iznosi 11 m.
Pri gradnji nove viestambene zgrade ili veoj rekonstrukciji postojee (osobito
u sluaju nadogradnje i prigradnje), meusobna udaljenost viestambenih zgrada,
stambenih zgrada (ili zgrada), ako izmeu njih prolazi cesta, ne moe biti manja od
visine sljemena krovita vee zgrade, ali ne manja od:
Dmin = H1/2 + H2/2 + 5 metara

gdje je
Dmin najmanja udaljenost zgrada mjereno na mjestu

njihove najmanje udaljenosti;
H1 visina prve zgrade mjereno do vijenca, ako zgrada
nije okrenuta zabatom prema susjednoj;
H2 visina druge zgrada mjereno do vijenca, ako
zgrada nije okrenuta zabatom prema susjednoj,
Ako su zgrade iz ovoga stavka, odnosno druge zgrade (zgrada), okrenute

zabatima (zabatom) raunaju se visine (visina) do krovnog sljemena.
Sve zgrade i u higijenskom i tehnikom smislu moraju zadovoljiti vaee

propise. Prostor za prikupljanje otpadaka mora biti ozidan i pristupaan vozilima za
odvoz s najveim nagibom pristupne staze 8 %, a u skladu s gradskom ili opinskom
odlukom o odvozu smea.
Potrebno je osigurati vatrogasni kolni pristup do svih smjetajnih i (ili)

stambenih jedinica i to barem s jedne strane.
Za graevine iz ovoga lanka navedeni postotak izgraenosti graevne estice

u Tablici 1 lanka 38 za pojedinu veliinu graevne estice smije se poveati do 10%.
Veliina graevne estice smije biti do 2000 m2.
2.2.5. Pomone i gospodarske graevine
lanak 45.
U sklopu graevnih podruja naselja, na graevnim esticama namijenjenim obiteljskim
kuama i stambenim zgradama, u sklopu zadanih (i ukupnih) vrijednosti izgraenosti graevne
estice, mogu se uz osnovnu graevinu graditi i:
a) pomone graevine u domainstvu,
b) gospodarske graevine u domainstvu za proizvodnju za vlastite potrebe,
c) gospodarske graevine za proizvodnju manjeg obima.
Ad a) pomone graevine u domainstvu

Pomone graevine u domainstvu su: garae za automobile, poljodjelske i sline strojeve
(visina ovisi o stroju), drvarnice, nadstrenice, ljetne kuhinje, ostave sitnog alata, kotlovnice, suare i
sline graevine koje slue za potrebe domainstava, septike jame i kuni bazeni. Mogu se graditi
poevi od graevne linije osnovne graevine prema dubini graevne estice, ali ne na manjoj
udaljenosti od 5,0 m od regulacijske linije. U sluajevima gradnje na mei, zid na susjedovoj mei
mora biti vatrootporan. Krovna voda mora se slijevati na vlastitu graevnu esticu. Materijalima i
oblikovanjem moraju biti usklaene sa stambenom zgradom uz koju se grade.
Septike jame ne smiju se u planiranom graevnom podruju graditi na manjoj
udaljenosti od 3,0 m od susjedne graevne estice, a u izgraenom graevnom podruju
otvor septike jame ne smije biti na manjoj udaljenosti od 3,0 m od mee susjedne
graevne estice.
Otvoreni kuni bazeni mogu se graditi do minimalno 1,0 m od mee susjedne graevne
estice.
Ad b) gospodarske graevine u domainstvu za proizvodnju za vlastite potrebe:

Gospodarske graevine u domainstvu za proizvodnju za vlastite potrebe bez izvora
oneienja: upe, staklenici, plastenici, male graevine za tih i ist rad za potrebe domainstva i sl.
Gospodarske graevine u domainstvu za proizvodnju za vlastite potrebe s

izvorom oneienja. U sklopu graevnih podruja naselja za koja nije ovim Planom
predviena izrada prostornih planova uih podruja, odlukom Opinskog vijea,
mogu se graditi i gospodarske graevine u domainstvu s izvorom zagaivanja za

vlastite potrebe: staje, svinjci, kokoinjci, pelinjaci, kuninjaci i sl. na nain kojim
one svojim postojanjem i radom ne ugroavaju ovjekovu okolinu u naselju niti
ugroavaju svoje susjede, a to se odreuje opinskom Odlukom o komunalnom redu.
Ad c) gospodarske graevine za proizvodnju manjeg obima

U okviru graevnih podruja naselja mogu se graditi graevine za proizvodnju manjeg obima.
Potreba izrade procjene utjecaja na okoli odreuje namjene koje se ne mogu izgraivati u graevnim
podrujima naselja ve u za to planiranim graevnim podrujima za gospodarsku izgradnju. U
graevnim podrujima naselja nije mogue obavljati niti djelatnosti iz stavka 3. lanka 41. ovih
odredaba.
Graevina iz stavka 5. ovoga lanka moe imati ukupno do 400 m2 bruto razvijene povrine
svih zgrada na graevnoj estici, ako se planira vea graevina ili ako se to planira u budunosti
razvojem, izgradnja se mora smjestiti u gospodarsku zonu. Tlocrtna povrina zgrada smije biti do 250
m2. Udaljenost od bonih mea mora biti najmanje 4,0 m. Udaljenost od regulacijske linije najmanje
5,0 m. Visina do vijenca 6,0 m, a visina do sljemena krova 7,5 m. Nagib krovne plohe do 200. Na
vlastitoj parceli moraju biti zadovoljene parkiraline potrebe, kao to moraju biti zadovoljeni i uvjeti
odvijanja prometa dovoza i odvoza, a sve u skladu sa zakonom, pravilnicima i normama. Bruto
izgraena povrina graevne estice treba biti u skladu s Tablicom 1.
U sklopu graevnih podruja naselja za koja se planira donoenje prostornih planova nie
razine odredbe iz stavka 6. ovoga lanka mogu se i detaljnije (stroe) odrediti.
U sklopu graevnih podruja naselja za koja nije ovim Planom predvieno donoenje
prostornih planova uih podruja, odlukom Opinskog vijea u odabranim naseljima (dijelovima
naselja), izvan predjela zatite krajobraza mogu se graditi gospodarske graevine za poljodjelsku
proizvodnju (preradu) manjeg obima preko vlastitih potreba sa i bez izvora oneienja
(tovilita, tale, peradarnici, prerada vlastitih poljodjelskih proizvoda /maslina, groa, smokava/ i sl.).
Izgradnja mora biti u skladu sa zakonom, pravilnicima i standardima.
Ako se graevina iz stavka 5. i 8. ovoga lanka gradi u predjelu (zoni) posebnih ogranienja za
koritenje, gdje se za sve gradnje (a ne samo za gospodarske), zahtjeva suglasnost nadlenih uprava za
zatitu kulturne i prirodne batine potrebno je zatraiti i njihovu suglasnost.
lanak 46.
Pomone graevine u domainstvu mogu se graditi u visini jedne etae .
Sve gospodarske graevine u domainstvu smiju se graditi kao prizemnice s visinom do vijenca
od 3,0 metra s tim da visina od kote konano zaravnatog terena do sljemena krova ne prelazi visinu
sljemena uline jednostambene zgrade, a ne vie od 5,0 m,
Odnos prema susjednoj graevnoj estici za: pomone graevine u domainstvu i gospodarske
graevine u domainstvu za proizvodnju za vlastite potrebe bez izvora oneienja je:
a) najmanja udaljenost je 4,0 m od mee graevne estice susjedne
jednostambene zgrade, a ako se graevina gradi od vatrostalnog
materijala moe se graditi i kao meusobno prislonjena dvojna
graevina s istom takovom pomonom graevinom u domainstvu,
ili s istom takovom gospodarskom graevinom u domainstvu bez
izvora zagaenja na susjednoj graevnoj estici,
b) najmanja udaljenost je 5,0 m od mee susjedne graevne estice, ako se graevina
gradi od drva i drugog zapaljivog materijala,
c) ako se graevina gradi kao dvojna graevina s graevinom na susjednoj graevnoj
estici (iste namjene) one moraju biti meusobno podijeljene vatrobranim zidom
od poda do iznad ravnine vieg krova,
d) ako se graevina gradi kao dvojna graevina s graevinom na susjednoj graevnoj
estici (iste namjene) nagib krova ne smije odvoditi vodu na susjednu graevnu
esticu.
e) najmanja udaljenost od susjedne graevne estice iznosi 5,0 m ako je graevina

graena od drveta, a u njoj se sprema sijeno i slama,
f) tavan se moe koristiti samo za spremanje ljetine i slinih proizvoda vlastitog
poljodjelskog gospodarstva.
Ako graevine imaju otvore prema susjednoj graevnoj estici, moraju biti udaljeni od te
graevne estice, odnosno estice najmanje 3,0 m.
Ako je krov graevine nagnut prema susjednoj graevnoj estici i ako je streha udaljena od
mee susjedne graevne estice manje od 3,0 m krov mora imati oluke.
lanak 47.
Gospodarska graevina u domainstvu za proizvodnju za vlastite potrebe s izvorom
oneienja mora biti udaljena najmanje 10,0 metara od stambene zgrade na istoj graevnoj estici,
odnosno 15,0 metara od stambene ili javne zgrade na susjednoj graevnoj estici.
Postojee
a) pomone graevine u domainstvu,
b) gospodarske graevine u domainstvu za proizvodnju za vlastite potrebe,
koje su sagraene u skladu s prijanjim propisima mogu se rekonstruirati u okviru svojih gabarita i ako
njihova udaljenost od susjedne graevne estice ne odgovara udaljenostima odreenim u prethodnim
stavcima ovoga lanka, uz potovanje protupoarnih propisa.
lanak 48.
U gospodarskim graevinama u domainstvu za proizvodnju za vlastite
potrebe s izvorom oneienja - tovilita (uzgoj i tov stoke i peradi) na jednoj
graevnoj estici, odnosno u sklopu jednog poljodjelskog domainstva, ukupan broj
tovljenika treba biti u skladu s opinskom Odlukom o komunalnom redu.
lanak 49.
Gnojita moraju biti udaljena od stambenih i manjih poslovnih zgrada najmanje
15,0 m, a od graevina za opskrbu vodom (izvori, bunari, cisterne /gustirne, terne/ i
sl.) najmanje 30,0 m vodei rauna o smjeru toka podzemnih voda, obliku terena i
sastavu tla.
U uvjetima ureenja prostora za gradnju gospodarskih graevina u domainstvu za proizvodnju
manjeg obima preko vlastitih potreba, u kojima se obavljaju djelatnosti koje oneiuju okoli, odredit
e se posebne mjere zatite ovjekove okoline u skladu s vaeim propisima i standardima.
Pelinjaci moraju biti udaljeni najmanje 5,0 m od susjedne graevne estice ako su okrenuti toj
graevnoj estici, a najmanje 3,0 m ako su okrenuti u suprotnom smjeru.
lanak 50.
CISTERNE (TERNE), BUNARI I DRUGI UREAJI ZA LOKALNU OPSKRBU VODOM
Ureaji koji slue za opskrbu pitkom vodom (bunari, crpke, cisterne / terne/ i dr.) moraju biti
izgraeni i odravani prema postojeim propisima. Moraju biti izvedeni na propisanoj udaljenosti od
postojeih septikih jama, gnojita te otvorenih kanalizacijskih odvoda i sl.
Bunari se moraju graditi od nepropusnog materijala i to 50 cm iznad razine terena te 20 cm

ispod najnieg vodostaja podzemne vode. Dubina bunara odredit e se prema razini podzemne vode,
ali ne smije biti manja od 7,0 m od povrine terena. Unutarnje stijenke bunara moraju biti zaglaene do
dubine najmanje 4,0 m ispod povrine terena. Bunar mora biti pokriven nepropusnom ploom. Na
ploi se treba izvesti povieno "grlo" za moebitnu postavu crpke i uzdignuto okno za ulaz u bunar.
lanak 51.
REKONSTRUKCIJA (GRAEVNO PREUSTROJSTVO) POSTOJEIH ZGRADA U ZATIENIM

(DIJELOVIMA) NASELJIMA
U okviru zatienih dijelova naselja koji su prostorno odreeni na grafikom listu br. 4:
Graevna podruja naselja i podruja posebnih uvjeta za koritenje, radi odvijanja normalnog ivota
i osiguranja neophodnih uvjeta za rad mogue je uz suglasnost nadlene Uprave za zatitu kulturne
batine - Konzervatorski odjel, dozvoliti rekonstrukciju postojeih zgrada, u skladu s lankom 52. ovih
provedbenih odredaba.
lanak 52.
Tlorisne i visinske veliine i vanjski izgled graevine koja se rekonstruira i ureuje, obvezno
moraju ostati potpuno istovjetni stanju kao prije rekonstrukcije. Unutranjost graevina, ako je nuno,
moe pretrpjeti bitne promjene.
Mogu se obavljati sljedei graevni zahvati:

a) konstruktivne sanacije na nain zadravanja osnovnoga gabarita graevine i
estice zgrade,
b) preinake unutranjeg prostora bez poveanja volumena (promjena instalacija,
promjena namjene prostora; izgradnja kuhinje, kupaonice i drugih sanitarnih
prostorija, poboljanje fizike zgrade i sl.),
c) popravak postojeeg krovita (ravnog i kosog) zadravajui postojea oblikovna
obiljeja,
d) izmjena ravnih krovova u kose krovove iskljuivo u svrhu poboljanja fizike
zgrade,
e) preinaka postojeih prostora potkrovlja uz iznimnu mogunost dogradnje
nadozida do najvie 1,0 metar za prizemnice i katnice, ali samo u svrhu
poboljanja fizike zgrade,
f) ureenje graevne estice postojee zgrade (ograde, potporni zidovi radi
osiguranja terena),
g) preinaka i poboljanje postojeih gospodarskih i poslovnih prostorija u sluaju da
nezadovoljavaju propisima iz podruja zatite na radu, zatite od poara,
higijensko tehnike mjere, a po nalogu nadlenih inspekcijskih slubi,
h) izgradnja prikljuaka postojeih stambenih i poslovnih zgrada na komunalnu
infrastrukturu, izgradnja cisterni (gustirni, terni) za vodu graevina i za
proiavanje otpadnih voda na pripadajuoj graevnoj estici,
i) modernizacija elektroenergetskih graevina i postrojenja u cilju poboljanja
snabdijevanja potroaa elektrinom energijom i prikljuivanja novih potroaa
(zamjena svih dijelova opreme i postrojenja, ugradnja dodatne opreme i
dopunjavanja u postojeim graevinama i postrojenjima, popravak trafostanica,
ugradnja novih elemenata radi usklaivanja s propisima higijensko-tehnike
zatite na radu, zatite od poara, mjerenja i sl.),
j) radovi na rekonstrukciji postojeih graevina u cilju sanacije tih graevina od
posljedica elementarnih nepogoda, kao i radovi na zatiti postojeih graevina od
elementarnih nepogoda.
2.3. GRAEVNA PODRUJA ZA GOSPODARSKU IZGRADNJU
lanak 53.
Na podruju obuhvata Plana predviena su sljedea graevna podruja za
razvoj gospodarskih djelatnosti;
(a) gospodarska zona "Vinjan 1",
(b) gospodarska zona "Vinjan 2",
(c) gospodarska zona Milanezi,
(d) gospodarska zona "Gambeti",
(e) gospodarska zona "Radovani".
U navedenim gospodarskim zonama obvezatno se izgrauju pogoni koji za izgradnju moraju
imati studiju zatite okolia, ali i djelatnost navedene u stavku 3. lanka 41.
Razmjetaj i veliinu graevnih podruja za gospodarsku izgradnju prikazani su na grafikom

listu br. 1: Koritenje i namjena povrina i na grafikom listu br. 4.: Graevinska podruja naselja i
podruja posebnih uvjeta za koritenje.
lanak 54.
U gospodarskim zonama planiranim ovim Planom predvia se smjetaj:
a) manjih preraivakih proizvodnih (industrijskih) pogona prvenstveno vezanih uz
preradu poljodjelskih proizvoda (vinarije, uljare i sl.),
b) zanatskih proizvodnih pogona, servisa, veih prodajnih i slinih prostora i
graevina, komunalnih graevina, garaa i sl., koje sve zbog prostornih i drugih
ogranienja ne mogu biti smjetene u okviru graevnih podruja naselja.
Pogoni iz stavka 1. ovog lanka, s obzirom na veliinu, ali i s obzirom na nuni intenzitet
aktivnosti u proizvodnom procesu ne mogu se smjetati izvan graevnih podruja namijenjenih
gospodarskoj izgradnji.
Graevine iz stavka 1. ovog lanka trebaju se graditi prema uvjetima da:

a) djelatnost koja se u njima obavlja ne smije ugroavati okoli,
b) graevna estica na kojoj e se graevina graditi mora se nalaziti uz ve
sagraenu prometnicu najmanje irine 5,0 m ili uz buduu prometnicu za koju
mora prethodno biti izdana lokacijska dozvola.
c)
lanak 55.
OBLIK I POVRINA GRAEVNE ESTICE
Najmanja povrina graevne estice moe biti 800 m2. Postotak izgraenosti tla graevne
estice graevinama moe iznositi od 20% do 50%.
Oblik graevne estice za gospodarsku izgradnju treba biti to pravilniji, po mogunosti

usporednih mea, izduen u dubinu u poeljnom 1:2 do 1:3 te najmanje irine fronte 20 metara.
Granica obuhvata graevnog podruja namijenjenoga gospodarskoj izgradnju odreena je u

naelu meama postojeih estica zemljita, to joj daje nepravilni oblik, stoga e rubne estice nuno
djelomice imati nepravilne obodne mee.
lanak 56.
USTROJSTVO (UREENJE) GRAEVNE ESTICE
Ustrojstvo (ureenje) graevne estice treba postaviti u skladu s tehnolokim
procesom koji se na njoj planira. Naelno ureenje, meutim, treba biti postavljeno
tako da:
a) u prednjem dijelu graevne estice bude smjeteno parkiralite zaposlenih i
klijenata,
b) iza parkiralita treba biti smjetena uprava, odnosno administrativno-
organizacijski-uredski dio,
c) u dubini graevne estice treba biti smjeten proizvodni dio.
lanak 57.
VISINA GRAEVINA
Najveu doputenu visinu industrijskih graevina odreuje uz tehnoloke zahtjeve, topografija
tla, visina i obiljeja okolnih graevina. Visina gradnje obuhvaa i odreivanje visine proizvodne
opreme smjetene na otvorenom prostoru (vinarije ili visine raznih spremita-silosa na pr.), a treba je
odrediti na temelju analize slike naselja te vizurnih pojaseva koji se otvaraju na prilazu naselju.
Upravna graevina, ili proizvodna graevina, kojoj to dozvoljava tehnoloki proces, moe se
sastojati najvie od podruma i dvije etae iznad razine podruma. Pod visinom etae u ovom sluaju
smatra se razmak izmeu gornjih kota dvije meustropne konstrukcije i ne smije iznositi vie od 3,5 m.
Visina svih graevina na graevnoj estici od kote konano zaravnatog terena do vijenca krova
mora biti u skladu s namjenom i funkcijom graevine, ali ne smije iznositi vie od 7,0 metara.
Kota konstrukcije poda prizemlja (razizemlja) svih graevina smije biti najvie 0,7 m iznad
konano zaravnatog i ureenog terena uz zgradu na njenoj najvioj strani i gdje je teren najnii u
odnosu na zgradu.
Visina krovnog sljemena smije iznositi najvie 10,0 metara mjereno od konano zaravnatog i
ureenog terena uz zgradu na njenoj vioj strani.
lanak 58.
OBLIKOVANJE
Krovite mora, u pravilu, biti koso, nagiba 15-20, pokriveno u skladu s
namjenom i funkcijom graevine.
Ureenje okoline i vrta gospodarske graevne estice treba temeljiti na uporabi autohtonih vrsta
biljaka, klimatskim uvjetima, veliini graevina i njihovom rasporedu te uvjetima pristupa i prilaza.
Drvoredima je mogue prikriti veinu manjih industrijskih graevina. Drvoredi, grmoredi i sl.
omoguit e njihovo primjereno vizualno odjeljivanje u prostoru, a posebnu pozornost treba obratiti
odreivanju veliine predvrtova i parkiralita za teretna i osobna vozila. Najmanje 20% graevne
estice treba biti zauzeto sa nasadima. Uz obodnu meu, tamo gdje na mei nisu izgraene graevine,
treba posaditi drvored ili visoku ivicu.
Ograda prema javnoj prometnici mora biti vrsno oblikovana. Moe biti metalna, djelomino
zidana, a preporua se da bude oblikovana ivicom. Ograda prema susjednim graevnim esticama je
metalna (reetkasta ili iana) s gusto zasaenom ivicom s unutranje strane ograde. Ograde mogu biti
najvie 1,80 m ako su providne odnosno 1,30 m ako su neprovidne. Gdje god to prostorni uvjeti
dozvoljavaju u radnim zonama je potrebno izmeu kolnika i nogostupa zasaditi drvored.
Najmanja udaljenost regulacijske linije od osi prometnice odreuje se prema pozitivnim

zakonskim propisima pravilnicima i normama.
lanak 59.
PROMETNI UVJETI
Sve graevne estice trebaju biti prometno vezane na interne pristupne i sabirne
ceste, preko kojih se pristupa na lokalne i upanijske.
Parkiralita se planiraju na samim graevnim esticama.
Na gospodarskoj graevnoj estici namijenjenoj izgradnji gospodarske

graevine potrebno je osigurati potreban broj parkiralinih mjesta za osobna vozila.
Do 100 m2 i na svih daljnjih 100 m2 bruto razvijene povrine graevine potrebno je
osigurati sljedei broj parkiralita:
a) industrija i skladita 3 parkiralinih mjesta/100 m2,
b) trgovine 4-6 parkiralinih mjesta/100 m2,
c) ostale graevine za rad 3-5 parkiralinih mjesta/100 m2.
2.4. GRAEVNA PODRUJA ZA TURISTIKU IZGRADNJU
lanak 60.
Poloaj graevnih podruja za turistiku izgradnju koja se nalaze izvan
graevnih podruja naselja kao zasebne graevne povrine, odreuje ovaj Plan, a
prikazana su na grafikom listu br. 1: Koritenje i namjena povrina i na grafikom
listu br. 4: Graevna podruja naselja i podruja posebnih uvjeta za koritenje.
Smjetaj i izgradnja graevina namijenjenih turistikoj namjeni u naelu je

rijeen u graevnim podrujima za turistiku namjenu. Nove povrine za turistiku
izgradnju mogu se planirati i u graevnim podrujima naselja za koja se predviaju

prostorni planovi uih podruja (Urbanistiki plan ureenja).
Graevna podruja za turistiku namjenu smjetena su unutar turistike zone.
Turistikom zonom se smatra predio za koje se ovim Planom planira izrada

detaljnog plana ureenja (DPU-a), a ija se granica obuhvata ne mora nuno poklapati
s granicom graevnog podruja za turistiku namjenu ve moe obuhvaati i iri
prostor u okviru kojega se mogu smjestiti dodatni portski i rekreacijski sadraji u
prirodnom ambijentu kraja, a koji se mogu graditi izvan graevnoga podruja.
Planirane su turistike zone:
a) turistiko-znanstvena zona Tian u okviru koje je planirano
graevno podruje za smjetaj i za izgradnju zvjezdarnice, a cijela
turistika zona slui znanstvenom i izletnikom turizmu.,
b) turistika zona geno park Stancija Bokarin.
lanak 61.
Obvezna je izrada detaljnog plana ureenja (DPU-a) za turistiku zonu. Izradi
DPU za turistiku zonu moe se pristupiti kad je u cjelini poznat program izgradnje.
Uvjeti ureenja prostora mogu se utvrditi samo na temelju detaljnog plana ureenja
(DPU-a).
Iznimno za turistiku zonu Stancija Bokarin zbog njene veliine,

organizacije i dostignute razine izgradnje nije potrebno izraditi detaljni plan ureenja
(DPU), pa se i bez njega mogu utvrivati uvjeti ureenja prostora.
lanak 62.
Obuhvat detaljnog plana ureenja turistike zone obuhvaa:
a) urbanistiko rjeenje graevnih podruja i
b) prilagodbu turistikoj ponudi povrina izvan graevnog
podruja za turistiku izgradnju u sklopu planirane turistike zone,
odnosno, prirodnih i poljodjelskih povrina, koje su ve ovim
Planom uoene kao vrijedne, i moraju biti izvorno sauvane i ne
smiju biti namijenjene nikakvoj izgradnji (ali su kao takove korisne
za ugradnju u rjeenje detaljnog plana ureenja turistike zone kao
cjeline) i sl.
lanak 63.
Ukupna izgraenost graevnog podruja za izletniko-rekreacijsku i turistiku izgradnju smije
biti najvie 25%.
2.5. GRAEVNA PODRUJA ZA PORT I REKREACIJU
lanak 64.
U granicama planiranog graevnog podruja za port "Pineta" smjetenog u
okviru naselja Vinjan predvia se izgradnja:
a) portskih terena (poglavito nogometnog igralita, rukometnih,
koarkakih i drugih sportskih igralita s gledalitima),
b) graevina pratee namjene (klupskih prostorija, svlaionica,
infrastrukturnih i slinih graevina),
c) graevina pomone namjene (manjih ugostiteljskih i slinih

sadraja)
Planira se izgraenost graevnog podruja od najvie 15%. Graevna podruja za port moraju
imati barem 20% svoje povrine namijenjeno nasadima.
Visina zgrada iz stavka 1. ovoga lanka:

a) ad. alineja b) - smije biti najvie P + Pks, odnosno razizemlje (prizemlje i
potkrovlje, koje treba imati nadozid do propisane visine od 1,0 m, odnosno
ukupne visine do vijenca 4,5 m mjereno na vioj strani zgrade,
b) ad. alineja c) - smije biti najvie P,
Oblikovanje zgrada mora biti prilagoeno tradicijskoj arhitekturi kraja.
Kod zateenih portskih povrina preuzima se zateeno stanje izgraenosti.
3. UVJETI SMJETAJA DRUTVENIH DJELATNOSTI
lanak 65.
U graevnom podruju naselja Vinjan uz obiteljske kue i stambene zgrade
namijenjene preteito stanovanju mogu se graditi i graevine namijenjene drutvenim
i poslovnim namjenama, to podrazumijeva graevine namijenjene:
a) obrazovanju (predkolske i kolske ustanove),
b) zdravstvu,
c) socijalnoj zatiti,
d) kulturi i fizikoj kulturi,
e) upravi,
f) poslovanju, uslugama, trgovini, administraciji i sl.
Na graevnoj estici namijenjenoj izgradnji graevine iz stavka 1. ovoga lanka

alineje a) f), potrebno je osigurati potreban broj parkiralinih mjesta za osobna
vozila. Na 1000 m2 bruto (ili proporcionalno) razvijene povrine graevine potrebno
je osigurati sljedei broj parkiralita:
a) obrazovanju (predkolske i kolske ustanove) 5-10 parkiralinih

mjesta,
b) zdravstvu 10 parkiralinih mjesta,
c) socijalnoj zatiti 10 parkiralinih mjesta,
d) kulturi i fizikoj kulturi 5 parkiralinih mjesta,
e) upravi, administraciji 10 parkiralinih mjesta,
f) poslovanju 15 parkiralinih mjesta,
g) uslugama 12 parkiralinih mjesta,
h) trgovini 20 parkiralinih mjesta
i) ugostiteljstvu 25 parkiralinih mjesta
(ili 1,5 parkiralino mjesto/ stol)
j) hotelu/apartmanskoj zgradi 25 parkiralinih mjesta
(ili 1,5 parkiralino mjesto/apartman)
Iznimno, u izgraenim dijelovima naselja potreban broj parkiralinih mjesta

moe se osigurati i u neposrednoj blizini (na susjednoj graevnoj estici) pod uvjetom
da zgrada ne moe dobiti uporabnu dozvolu ako parkiralita nisu izvedena, odnosno
ako nisu u funkciji koritenja te zgrade. Iznimno, parkiralita ili dio potrebnih
parkiralinih mjesta moe biti izveden i u pojasu ulice (ako je pojas ulice dovoljno
irok ispred graevne estice zgrade), ali pri tom ne smije doi do suenja kolnika
ispod propisanoga standarda i do onemoguavanja izvedbe nogostupa najmanje irine
od 1,5 metara.
Uz djeji vrti, jaslice, osnovnu i srednju kolu obvezno je osigurati vrtno-

parkovne povrine za igralita i boravak djece na otvorenom u skladu sa standardima.
Ukupna izgraenost graevne estice na kojoj je kola i djeji vrti i jaslice moe biti
najvie 65 %.
Ukupna izgraenost graevne estice, na kojoj je graevina drutvene i

poslovne namjene, moe biti najvie 65%. Najmanje 20% graevne estice
namijenjene izgradnji graevina drutvene i poslovne namjene mora biti ureeno kao
zelena povrina.
4. IZGRAENE STRUKTURE IZVAN GRAEVINSKIH PODRUJA
lanak 66.
Graevine koje se mogu ili moraju graditi izvan graevnog podruja kao to su:
a) graevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.),
b) graevine zdravstvenih, rekreacijskih namjena,
c) graevine namijenjene obrani,
d) graevine za istraivanje i iskoritavanje mineralnih sirovina,
moraju se projektirati, graditi i koristiti na nain da ne ometaju poljodjelsku i umsku proizvodnju,
koritenje drugih graevina te da ne ugroavaju vrijednosti ovjekovog okolia i krajobraza.
Izvan graevnog podruja, osim graevina odreenih stavkom 1. ovoga lanka, a u skladu s
lankom 88 ovih Odredaba, moe se odobriti izgradnja i graevina koje po svojoj namjeni zahtijevaju
izgradnju izvan graevnog podruja, kao to su: gospodarske graevine koje:
a) slue primarnoj intenzivnoj poljodjelskoj proizvodnji:
a1/ za obavljanje intenzivne ratarske (farme) i intenzivne stoarske i (ili)
peradarske proizvodnje (tovilita):
a2/ pojedinane zgrade u funkciji poljodjelske proizvodnje:
1. poljodjelske kuice ,
2. staklenici i plastenici,
3. spremita za alat i sl.,
b) slue rekreaciji, a koriste prirodne izvore:
b1/ lovake kue ,
b2/ kampovi kao rekreacijski sadraji,
b3/ zgrade uz prostore za konjike sportove i uzgoj konja,
b4/ streljana na glinene golubove.
Pod intenzivnom stoarskom, peradarskom i ratarskom proizvodnjom podrazumijeva se

proizvodnja koju obavlja:
a) fizika osoba kojoj je to jedini izvor prihoda,
b) pravna osoba kojoj je to preteita djelatnost u odnosu na strukturu ukupnog
prihoda.
Graevine iz stavka 2. alineja a2) ovoga lanka, poljodjelske kuice i spremita

za alat, ne mogu se prikljuiti na komunalnu infrastrukturu (struju, vodu, plin).
Graevine koje se moraju ili mogu graditi izvan zacrtanih graevnih podruja
moraju se smjestiti, projektirati, izvoditi i koristiti na nain
a) da ne ometaju poljodjelsku i umsku proizvodnju, te koritenje

drugih graevina izvan graevnog podruja kao i
b) da ne ugroavaju vrijednosti ovjekove okoline, osobito krajobraza
to poglavito vrijedi za: staklenike, plastenike, tovilita i farme, koji
se ne smiju graditi u zatienim predjelima krajobraza odreenim
ovim Planom.
Kad na odreenom poljodjelskom zemljitu postoje uvjeti za gradnju

pojedinane gospodarske graevine, lokacijska dozvola se ne moe utvrditi, ako je to
zemljite nepodesno za gradnju u smislu imbenika ogranienja i zatite sukladno
lanku 4. stavku 8.
Osnovna, poljodjelska namjena, temeljem koje su podignute gospodarske

graevine u smislu lanka 66. stavak 2., alineja a1) i a2), toke 1., 2. i 3. ne moe se
niti dijelom promijeniti u stambenu namjenu.
Povrine za kamp kao rekreacijski sadraj iz lanka 66., stavak 2., alineja b,
toka b2), koji se moe urediti izvan graevnog podruja, ne moe promijeniti
namjenu i postati graevno podruje.
Graenje izvan graevnog podruja mora biti uklopljeno u krajobraz tako da se:
a) ouva oblije terena, kakvoa i cjelovitost poljodjelskoga zemljita i
uma,
b) ouva prirodni prostor pogodan za rekreaciju, a gospodarska namjena usmjeri na
predjele koji nisu pogodni za rekreaciju,
c) ouvaju kvalitetni i vrijedni vidici,
d) osigura to vea povrina graevne estice, a to manja povrina graevnih
cjelina,
e) osigura infrastruktura, a osobito zadovoljavajue rijei odvodnja i
proiavanje otpadnih voda, zbrinjavanje otpada s prikupljanjem na
graevnoj estici i odvozom na organizirani i siguran nain.
lanak 67.
FARME I TOVILITA
U dijelu sklopa koji slue primarnoj intenzivnoj poljodjelskoj proizvodnji iz lanka 66., stavak
2., alineja a1/ mogu se graditi samo gospodarske graevine u svrhu poljodjelske i stoarske
proizvodnje.
Gospodarske zgrade izvan graevnog podruja naselja, treba graditi na tragu

lokalne tradicije izdvojenih ratarskih i stoarskih gospodarstava (stancija, dvorova,
stanova i sl.). U prostornoj zamisli rjeenja ustrojstva gospodarstva i oblikovanja
zgrada te upotrijebljenih materijala, treba slijediti naela uklopivosti u sredinu
ruralnog krajobraza. Farme i tovilita mogue je graditi na mjestima koja nisu
izloena pogledu s glavnih cesta i vidikovaca. Ne smiju se graditi u predjelima zatite
(osobito ne u zatienim dolinama), na mjestima gdje bi mogle naruiti sliku
krajobraza i tamo gdje bi mogle dovesti do oneienja vodotoka.
Udaljenosti gospodarskih zgrada iz stavka 1. ovoga lanka za intenzivnu stoarsku proizvodnju
od granice graevnog podruja naselja iznosi najmanje 500 metara zrane linije. Mogue su i manje
udaljenosti, ali ne manje od 200 m uz odobrenje Opinskog vijea.
Za graevine koje slue za tovilita stoke i peradi u uvjetima ureenja prostora utvruju se i
mjere zatite okolia.
U lokacijskoj dozvoli za gradnju farme ili tovilita odredit e se uvjeti:

a) za opskrbu vodom,
b) za djelotvorno sabiranje, odvodnju i preiavanje otpadnih voda i mjere zatite
okolia,
c) za odlaganje i otpremanje otpada,
d) za sadnju zatitnog drvea.
Tovilita se smiju graditi kao prizemnice s krovitem bez nadozida izvedene tako da se usklade
s lokalnom tradicijskom izgradnjom i sa slikom krajolika. Za pokrov se zabranjuje upotreba lima i
salonita sa azbestom.
Osnovna namjena, na temelju koje je podignuta postojea zakonito sagraena graevina iz

ovoga lanka, a koja ne zadovoljava uvjete iz stavka 3. ovoga lanka, moe promijeniti svoju osnovnu
namjenu u skladu s ovim odredbama, a graevina se moe rekonstruirati u postojeim gabaritima, ali
niti dijelom ne moe dobiti stambenu namjenu.
lanak 68.
POLJODJELSKE KUICE
Na poljodjelskim povrinama veim od 10000 m2 (jedan hektar) moe se izgraditi poljodjelska
kuica do 12 m2.
Poljodjelska kuica moe se graditi samo kao prizemnica.
Na poljodjelskim povrinama manjim od povrine odreene u stavku 1. ovog lanka, pri

graevnim preinakama (sanaciji i rekonstrukciji) postojeih poljodjelskih kuica ne smije se poveavati
njihova veliina.
Poljodjelska kuica mora biti graena na nain da:

a) treba koristiti lokalne materijale i treba biti izgraena po uzoru na tradicijsku
gradnju,
b) visina do vijenca smije biti najvie 2,60 m,
c) krov mora biti dvostrean, izmeu 18 i 24 stupnja nagiba,
d) krovite se postavlja bez stropne konstrukcije ili na stropnu konstrukciju izravno,
bez nadozida.
Tlocrtna projekcija poljodjelske kuice mora biti od 1:1,5 do 1:2, sljeme krova
mora biti usporedno s duom stranicom graevine, obvezno usporedno sa slojnicama
terena.
Poljodjelska se kuica ne moe prikljuiti na komunalnu infrastrukturu (struja,

voda i sl.)
lanak 69.
SPREMITA ALATA
Na poljodjelskim povrinama veim od 5000 m2 (livadama, oranicama i sl.) mogue je graditi
prizemna spremita alata ija povrina ne moe biti vea od 12 m2. Spremite mora biti pokriveno
kosim krovom. Potrebno je koristiti autohtone materijale i naela tradicijskoga oblikovanja. Nije
doputena upotreba metala, betona i gotovih betonskih graevnih tvorevina te salonita i lima.
Spremite treba biti na to neupadljivijem mjestu. Preporuuje se da bude uz rub ume, uz skupinu
drvea, zaklonjeno od pogleda s ceste, ali ne uz potok ili bujicu.
Spremite za alat ne moe se prikljuiti na komunalnu infrastrukturu (struja, voda i sl.).
lanak 70.
OSTALE POLJODJELSKE GRAEVINE
Staklenici i plastenici za uzgoj povra, voa, cvijea i slino, mogu se graditi samo ako nisu
vidljivi s dravnih i upanijskih cesta i ako nisu u predjelima zatienih krajobraza i ako njihova
izgradnja nije u suprotnosti sa zatitom okolia.
Na poljodjelskom zemljitu mogu se graditi, uzgajalita pueva, glista, aba i drugih slinih
ivotinja. Mogu se graditi samo ako nisu na vizualno istaknutim pozicijama vidljivim s dravnih i
upanijskih cesta, ako nisu u predjelima zatienih krajobraza i ako njihova izgradnja nije u suprotnosti
sa zatitom okolia.
Za graevine iz stavka 1 i stavka 2 ovog lanka potrebna je suglasnost Vijea Opine.
lanak 71.
LOVAKI DOMOVI
Lovaki domovi mogu se graditi, ili obnavljati postojei.
Oblik i visina zgrada utvruje se u skladu s odredbama ovoga Plana sukladno odredbama koje
odreuju dimenzije (gabarite) obiteljskih kua, te u skladu s ouvanjem tradicijske slike naselja i
oblikovanja zgrada. Mogue su prizemne i jednokatne zgrade. Mogu ih iskljuivo podizati umarije,
planinarska i lovaka drutva.
Mogu ih iskljuivo podizati lovaka drutva na vlastitim parcelama u okviru lovnih podruja.
lanak 72.
KAMPOVI KAO REKREACIJSKI SADRAJI IZVAN GRAEVNOG
PODRUJA
Kampovi kao rekreacijski sadraji koji se mogu graditi izvan graevnog podruja smiju imati
samo prijemnu kancelariju (portu) do 6.0 m2 ukupne povrine i 2,6 metra visine i to kao montanu
graevinu (kiosk) te sanitarnu grupu. Moe se rijeiti i nadstrenica za spremanje obroka. Nije
dozvoljena nikakva druga izgradnja. Ova kategorija kampa koja se moe organizirati izvan graevnog
podruja ne moe se prenamijeniti u graevno podruje.
Kampovi kao rekreacijski sadraji iz stavka 1. ovoga lanka ne moraju nuno

biti u okviru graevnog podruja za turistiku izgradnju, ali moraju biti u okviru
planirane turistike zone u okviru koje je planirano i graevno podruje za turistiku
izgradnju.
lanak 73.
STRELJANA NA GLINENE GOLUBOVE
U Opini Vinjan postoji streljana na glinene golubove. Ona se moe
rekonstruirati ili proiriti da bi zadovoljila standarde.
lanak 74.
ZGRADE ZA KONJIKI SPORT
Zgrade za konjiki sport mogu izgraivati iskljuivo konjika drutva u okviru
turistike zone i SRC-a..
Prostorije drutva i tala za konje trebaju tvoriti fiziku i oblikovnu cjelinu.

Dozvoljena je izgradnja samo razizemlja s visinom vijenca do 4,0 metra i nagibom
krovita do 200 . Pokrov treba biti crijep.
Graevnu dozvolu za izgradnju moe dobiti samo prethodno ve registrirano

konjiko drutvo.
5. UVJETI UTVRIVANJA POJASEVA ILI TRASA I POVRINA

PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
lanak 75.
JAVNE PJEAKE POVRINE
Na javnoj pjeakoj povrini (ploniku ili trgu) ispred zgrade u ijem se
prizemlju nalazi trgovako-poslovno-ugostiteljski sadraj, moe se dozvoliti
kalendarski ogranieno koritenje vanjskog predprostora u svezi sa sadrajem iz
prizemlja zgrade, ali uz uvjet da se osigura prolaz za pjeake u najmanjoj irini od 1,5
m ako povrina sijee logian pjeaki potez.
Gdje je god mogue potrebno je u pojasu ulice (izmeu kolnika i nogostupa)

posaditi drvored prikladne veliine i oblika. Stabla valja saditi na razmaku koji e
omoguiti okomito ili podue parkiranje osobnih vozila u drvoredu.
Da bi se ui sredinji predio (sredinja zona naselja) naselja, ili pojedina ulica,

namijenila iskljuivo pjeakom prometu obvezatno je:
a) izraditi u neposrednom okruenju najmanje onoliko parkiralinih
mjesta koliko se uvoenjem pjeake zone ukinulo postojeih,
b) osigurati odvijanje prometnog sustava najmanje na razini usluge kao
prije zahvata,
c) u pjeakoj zoni stvoriti uvjete za normalno odvijanje opskrbnog i
ostalog prometa u izvanrednim okolnostima.
lanak 76.
INFRASTRUKTURNI POJASEVI (KORIDORI) - OPE ODREDBE
Prostor za razvoj infrastrukture treba planirati i ostvariti po najviim
standardima zatite okolia.
Voenje infrastrukture treba planirati tako da se prvenstveno koriste postojei pojasevi i
ustrojavaju zajedniki za vie vodova, tako da se nastoje izbjei umska podruja, vrijedno
poljodjelsko zemljite, da ne razaraju cjelovitost prirodnih i stvorenih tvorevina, a uz provedbu naela i
smjernica o zatiti prirode, krajolika i cjelokupnog okolia.
Za graevine i sustave od dravne i upanijske vanosti potrebno je prije pokretanja postupka

lokacijske dozvole napraviti sva potrebna istraivanja i usklaivanja interesa i prava svih initelja u
prostoru.
Kapaciteti i trase za novoplanirane povrine (graevne povrine naselja, povrine za

gospodarsku i turistiku izgradnju) odredit e se po odreenju stvarnih kapaciteta projektnih programa
investitora. Do tada, u ovom Planu oni su dani naelno i shematski.
titi se koridor trase Parencane u skladu s PP Istarske upanije.
lanak 77.
CESTOVNI PROMET
Poloaj cesta i cestovnih pojaseva (koridora) odreen je na grafikom listu br. 1:
Koritenje i namjerna povrina i na grafikom listu br. 2a: Promet u mjerilu
1:25.000, a nain njihove izgradnje, izgradnje u okviru njih i ureenja propisan je
Zakonom, uredbama, pravilnicima i standardima.
lanak 78.
CESTOVNI POJASEVI
Uvjeti ureivanja pojaseva i prometnih povrina, kao i uvjeti ureivanja drugih infrastrukturnih
sustava na podruju Opine, ako nije drugaije reeno, obavljaju se u skladu sa pozitivnim zakonskim
propisima, pravilnicima i normama. Udaljenost svih graevina od zemljinog pojasa dravnih,
upanijskih, lokalnih i ostalih prometnica sukladna je najmanjim udaljenostima koje propisuju pozitivni
zakonski propisi, pravilnici i norme.
U pojasu javnih cesta u graevnom pojasu naselja, mogu se graditi uslune graevine u
prometu:
a) benzinske postaje,
b) praonice vozila i servisi vozila,
c) ugostiteljski sadraji, u svrhovitoj vezi s prethodne dvije toke ovoga stavka.
Udaljenost graevina (graevne linije) od regulacijske linije, koji se u naelu

poklapa s granicom zemljinog pojasa ceste ili ulice, iznosi najmanje:
5 m za stambenu zgradu;
9 m za zgradu drutvenih, javnih, poslovnih, ugostiteljsko-turistikih, servisnih,
uslunih i slinih djelatnosti;
9 m za gospodarsku graevinu bez izvora zagaenja;
15 m za pelinjak;
20 m za gospodarsku graevinu s izvorima zagaenja;
Najmanja irina nogostupa je 1,5 metar, a iznimno 1,0 metar.
Iznimno od stavka 3. ovog lanka udaljenost moe biti i manja kada je to neophodno u ve
izgraenim dijelovima graevnih podruja naselja.
Zatitni pojas zemljinog pojasa ceste potrebno je ouvati za planiranu

izgradnju, rekonstrukciju i proirenje prometne mree sve dok se trasa prometnice ili
poloaj prometne graevine ne odredi na terenu idejnim projektom prometnice i dok
se ista ne unese temeljem parcelacijskog elaborata u katastarske karte i ne prenese na
teren iskolavanjem. Zatitni pojas u nastavku na zemljini pojas na svakoj strani
dravne, upanijske i lokalne ceste treba biti u skladu sa pozitivnim zakonskim
propisima. Kada je trasa odreena na terenu, do trenutka izgradnje prometnice
mogue je utvrivati uvjete ureenja prostora i unutar zatitnog pojasa ceste u skladu
sa pozitivnim zakonskim propisima, pravilnicima i normama.
Kada dravna, upanijska i lokalna cesta prolazi kroz graevno podruje i kada
se ureuje kao ulica regulacijske linije od osi ulice mora iznositi najmanje:
a) za dravnu cestu 10 metara,
b) za upanijske 9 metara,
c) kod lokalne 5 metara.
Najmanje irine iz prethodnog stavka 7. mogu biti i vee, ako se du ulice eli
posaditi drvored, to se odreuje prostornim planom ueg podruja.
Udaljenost vanjskog ruba uline ograde od osi ostalih ulica ne moe biti manja
od 3,5 metra, a u slijepim ulicama ija duina ne prelazi 100 m. Na strani na kojoj se
nee izvoditi nogostup manje od 3,0 m.
U izgraenim dijelovima naselja, kao i na podruju posebnih (oteanih)

terenskih uvjeta (strmi tereni), irine se odreuju prema mogunostima.
Udaljenost regulacijske linije od ruba kolnika ulice mora biti takova da osigura mogunost
gradnje odvodnog jarka, usjeka i nogostupa. Uz kolnik slijepe ili jednosmjerne ulice moe se odobriti
izgradnja nogostupa samo na jednoj strani najmanje irine 1,0 m.
Nije dozvoljena izgradnja graevina i ograda, koji bi sprjeavali proirenje suvie uskih ulica i
uklanjanje otrih zavoja ili bi zatvorili vidno polje i time ugroavali promet.
Samo jedna vozna traka moe se izgraditi izuzetno i to:

a) na preglednom dijelu ulice pod uvjetom da se svakih 150 m ugradi ugibalite,
b) slijepim ulicama ija duljina ne prelazi 100 metara na preglednom, odnosno 50
metara na nepreglednom dijelu,
c) u jednosmjernim ulicama,
d) u izgraenim dijelovima naselja ako nije mogue ostvariti povoljnije uvjete
prometa.
Graevnoj estici moe se omoguiti kolno-pjeaki pristup s javne cestovne

povrine najmanje irine 4,0 metra, uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 40 m.
Najmanja irina kolnika u graevnim podrujima Opine je:

a) za jednosmjerni automobilski promet iznosi 4 m,
b) irina kolnika za dvosmjerni promet iznosi 6,0 m,
c) u izgraenim dijelovima naselja u nemogunosti boljih rjeenja
planirati se mogu i kolno-pjeaki putovi najmanje irine od 3,5 m.
Graevine drutvenih djelatnosti i poslovne graevine prilikom izgradnje

trebaju osigurati potrebna parkiralina mjesta u skladu s normama. Prilikom izgradnje,
rekonstrukcije ili prenamjene bilo koje graevine u javni, poslovno-trgovaki ili
proizvodni sadraj, na njegovoj graevnoj estici obvezno je izgraditi potreban broj
parkiralinih mjesta prema normativima ovih odredaba za pojedine sluajeve.
lanak 79.
Prilikom izrade projektne dokumentacije, ali i izvedbe pojedinih planiranih prometnica, treba
posvetiti osobitu skrb za ouvanje krajobraza. Ceste treba prilagoditi terenu kako bi graevnih radova
bilo to manje (vijadukata, usjeka, zasjeka i nasipa). Za zatitu pokosa i iskopanih dijelova terena
obvezno treba koristiti samorodno (autohtono) drvee i grmlje
lanak 80.
POTA I JAVNE TELEKOMUNIKACIJE
Raspored potanskih ureda i poloaj trasa telefonskih vodova i ureaja odreen
je na grafikom listu br. 2b: Pota i telekomunikacije u mjerilu 1:25.000.
Antenski stupovi GSM mree svojim poloajem ne smiju remetiti vizure,

osobito tradicijske vizure istarskog krajobraza. O tome svoj sud daju relevantne
institucije (Uprava za zatitu kulturne batine, Konzervatorski odjel u Puli i sl.)
Za isti ili slino pokriven prostor smije biti postavljen samo jedan antenski stup
GSM mree. Jedan antenski stup GSM mree koji pokriva odreeni prostor treba
koristiti vie korisnika.
lanak 81.
ELEKTROOPSKRBA
Poloaj dalekovoda i njihovih pojaseva odreen je na grafikom listu br. 2c: Elektroopskrba u
mjerilu 1:25.000.
Postavljanje elektroopskrbnih visokonaponskih (zranih ili podzemnih) kao i potrebnih

trafostanica obavljat e se u skladu sa posebnim uvjetima Hrvatske Elektroprivrede. irine zatitnih
pojaseva moraju biti u skladu sa zakonom, pravilnicima i normama.
Pri odabiru lokacije trafostanica treba voditi rauna o tome da u budunosti ne predstavljaju
ograniavajui imbenik izgradnje naselja, odnosno drugih infrastrukturnih graevina.
Dalekovodima je potrebno, ovisno o naponskoj razini, osigurati zatitne pojaseve i to:

a) 110 kV ZDV (43+43 m) 86 m,
b) 35 kV ZDV (30+30 m) 60 m,
c) 10 kV ZDV (16+16 m) 32 m.
Ove graevine ne zahtijevaju svoju graevnu esticu, a prostor ispod dalekovoda moe se koristiti i u
druge svrhe u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima, uredbama, pravilnicima i standardima.
lanak 82.
VODOOPSKRBA
Poloaj trasa cjevovoda odreen je na grafikom listu br. 2d: Vodoopskrba i
odvodnja otpadnih voda mjerilu 1:25.000.
Izgradnja magistralnih vodoopskrbnih vodova, crpnih i precrpnih stanica, kao i

vodosprema izvan graevnih podruja utvrenih ovim Planom, odvijat e se u skladu
sa posebnim uvjetima Hrvatske vodoprivrede, odnosno nadlenog ureda za
vodoopskrbu.
Ako na dijelu graevnog podruja na kojem e se graditi graevina postoji

vodovodna mrea, opskrba vodom rjeava se prema mjesnim prilikama. Uvjetima
ureenja prostora za izgradnju graevina stanovanja, kada se iste grade u podrujima
gdje nema pitke vode odreuje se obvezna izgradnja cisterni. Postojei lokalni izvori
moraju se odravati i ne smiju se zatrpavati ili unitavati. Naprave koje slue za
opskrbu vodom moraju biti izgraene i odravane prema postojeim propisima. Te
naprave moraju biti udaljene i s obzirom na podzemne vode locirane uzvodno od
moguih zagaivaa kao to su: fekalne jame, gnojita, kanalizacijski vodovi i okna,
otvoreni vodotoci ili bare i slino.
lanak 83.
ODVODNJA
U Opini samo naselje Vinjan ima dijelom kanalizacioni sustav.
Izgradnja magistralnih kolektora odvodnje, zajedno sa moebitnim proistaima izvan

graevnih podruja utvrenih ovim Planom obavljat e se u skladu sa posebnim uvjetima nadlene
ustanove zaduene za odvodnju. Ukoliko se treba izgraditi proista unutar graevnog podruja ili u
njegovoj neposrednoj blizini treba izraditi odgovarajuu studiju utjecaja na okoli
Poloaj trasa kanalizacionih vodova odreen je na grafikom listu br. 2d: Vodoopskrba i
odvodnja otpadnih voda mjerilu 1:25.000.
lanak 84.
BUJICE I LOKVE
Poloaj lokava, koje se zatiuju, odreen je na grafikom listu br. 2e. Vodnogospodarski
sustav mjerilu 1:25.000.
lanak 85.
GROBLJA
Planom nisu planirana nova groblja, ve je ostavljena mogunost proirenja
postojeih.
6. MJERE ZATITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I

KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA
lanak 86.
OPA NAELA ZATITE
Planom su utvrene mjere zatite prostora, odnosno zatite,
a) krajobraznih vrijednosti,
b) prirodnih vrijednosti i
c) kulturno povijesnih cjelina
Povijesne naseobinske, graditeljske i vrtno-perivojne cjeline, prirodni i

kultivirani krajobrazi, kao i pojedinane graevine spomenikih obiljeja s
pripadajuim esticama, te fizikim vizualno istaknutim okoliem, moraju biti na
struno prihvatljiv i vrstan nain ukljueni u budui razvitak Opine i upanije.
Zatita kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti podrazumijeva ponajprije
sljedee:
a) Ouvanje i zatitu prirodnoga i kultiviranoga krajolika kao temeljne vrijednosti
prostora;
b) Poticanje i unapreivanje odravanja i obnove zaputenih poljodjelskih zemljita,
zadravajui njihov tradicijski i prirodni ustroj;
c) Zadravanje povijesnih trasa putova;
d) Ouvanje povijesnih naseobinskih cjelina (sela, zaselaka i izdvojenih sklopova) u
njihovu izvornom okruenju, s povijesnim graditeljskim ustrojem i naslijeenom
parcelacijom;
e) Oivljavanje starih zaselaka i osamljenih gospodarstava etnoloke, arhitektonske i
ambijentalne vrijednosti;
f) Ouvanje i obnovu tradicijskoga graditeljstva (osobito starih kua), ali i svih
drugih povijesnih graevina spomenikih svojstava, kao nositelja
prepoznatljivosti prostora;
g) Ouvanje povijesne slike, volumena (gabarita) i obrisa naselja, naslijeenih
vrijednosti krajolika i slikovitih pogleda (vizura);
h) Ouvanje i njegovanje izvornih i tradicijskih sadraja, poljodjelskih kultura i
tradicijskoga naina obrade zemlje;
i) Zadravanje i ouvanje prepoznatljivih toponima, naziva sela, zaselaka, brda i
potoka, od kojih neki imaju simbolina i povijesna znaenja;
j) Ouvanje prirodnih znaajki dodirnih predjela uz zatiene cjeline i vrijednosti
nezatienih predjela kao to su obale, prirodne ume, kultivirani krajolik
budui da pripadaju ukupnoj prirodnoj i stvorenoj batini.
6.1. MJERE ZATITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI
lanak 87.
STAVLJANJE POD ZATITU KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI
Ovim Planom utvruje se, na temelju Zakona o zatiti prirode (NN 30/94 i
72/94), pokretanje postupka za stavljanje pod zatitu:
a) U kategoriji Zatieni krajolik zatiuju se:

1/ cijela Opina ;
2/ kao osobito vrijedan predio tite se kultivirane poljodjelske povrine
sjeverno od naselja Vinjan u okviru vizurnog polja to ga odreuju obodne
ume u pogledu sa upanijske ceste -5040 u dolasku iz pravca Labinaca.
b) U kategoriji Spomenik prirode zatiuje se:

1/ krake jame Golubinke, Jamine, Pavlovica i Stranica i njihov neposredan
okoli;
2/ jedan primjerak hrasta medunca smjeten uz upanijsku cestu -5042 pored

odvojka za
lokalitet Tian.
3/ krake lokve: Bava (Bavanka), Deklevi, Markovac (lokva Rupa), Rapavel (lokva
Korneda), Sinoii (lokva Pakvanka), Smolii, Vinjan (dvije lokve);
4/ izvor Badavca i izvor Fabci i njihov neposredan okoli;
5/ kraki dolci: Funtanela, ikovac, Palovac i Jezero;
Sva podruja prirodnih vrijednosti, kao i sva podruja (zone) zatite krajobraznih vrijednosti i
vizura potanko su opisani u pisanom dijelu Plana. Podruja zatite, unutar kojih granica se provode
odredbe iz ovoga lanka, urisana su na grafikom listu br. 3a: Uvjeti koritenja i zatitu prostora u
mjerilu 1:25000, grafikom listu br.3b: Prirodno nasljee u mjerilu 1:25000 i grafikom listu br. 4:
Graevinska podruja naselja i podruja posebnih uvjeta za koritenje u mjerilu 1:5000.
lanak 88.
MJERE ZATITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI
Izvan planiranih graevnih podruja za sve nove graditeljske zahvate ili rekonstrukcije
postojeih zakonski sagraenih graevina iz lanka 66. stavak 2. alineja a/ i b/ u predjelima zatienog
krajobraza, a to je cijela Opina, potrebno je ishoditi posebne uvjete i suglasnost mjerodavnih: Uprave
za zatitu prirode i okolia te Uprave za zatitu kulturne batine - Konzervatorski odjel. Gradnju je
potrebno temeljiti na zakonima, uredbama, pravilnicima i standardima u dijelovima koji su mjerodavni
za izgradnju u podrujima zatienog krajobraza. Projekti moraju imati obraen segment utjecaja na
okoli osobito u krajobraznom smislu. Na melioriranim i reguliranim povrinama rijeke Mirne nije
dozvoljena nikakva izgradnja (osim zadravanja postojeih zakonito izgraenih graevina i njihove
rekonstrukcije u okviru postojeih gabarita).
Iz odredbe stavka 1. ovoga lanka izuzimaju se poljodjelske kuice i spremita za alat za koje
nije potrebno u elaboratu imati segment utjecaja na okoli.
Postojee ume, veim dijelom u privatnom vlasnitvu, ne mogu se prenamijeniti za druge

namjene. Potrebno je gospodariti umama na nain da se ouvaju autohtone umske zajednice, a u
skladu s vaeim zakonima i propisima. U cilju unapreenja uma i umskoga tla potrebno je uiniti
sljedee:
a) izraditi umsko-gospodarske osnove za privatne ume,
b) makiju i ume panjae, koje prevladavaju u privatnim umama, uzgojem prevesti
u vii uzgojni oblik,
c) poumljavati ikare, paljevine, zaputena obradiva zemljita i zemljita
neprikladna za poljodjelstvo,
Izgraivati umske putove, prosjeke, ureivati i istiti umsko zemljite u

skladu sa umsko-gospodarskim osnovama,.
Poljodjelsko zemljite cijeni se kao osobita ograniena vrijednost i zbog toga se titi od
promjene namjene. Na poljodjelskom zemljitu, osim na poljodjelskom zemljitu osobito vrijednog
predjela kultiviranog krajolika navedenog u lanku 87. stavak 1., alineja a) toka 2/ mogu se
izgraivati gospodarske graevine u skladu s odredbama ovoga Plana o gradnji izvan graevnoga
podruja. Nadlena dravna institucija ili organ uprave trebao bi u cilju zatite poljodjelskoga zemljita
obavljati sljedee:
a) popisati estice i bonitet obradivoga tla na podruju obuhvata ovoga Plana,
b) voditi popisnik neiskoritenog poljodjelskog zemljita u privatnom i dravnom
vlasnitvu,
c) skrbiti o davanju u zakup neiskoritenoga poljodjelskoga zemljita u dravnom
vlasnitvu,
d) provoditi politiku svrhovitog iskoritavanja poljodjelskoga zemljita u skladu sa
zakonom.
lanak 89.
UVANJE SLIKE NASELJA
Mjere za ouvanje slike naselja, odnosno kulturnog krajobraza, meu ostalim obuhvaa i:
a) uvanje prepoznatljive i svojstvene siluete istarskih gradia na vrhovima
breuljaka s dominacijom zvonika koja ne smije biti poremeena nikakvim
drugim visokim gradnjama (kao to je to sluaj sa silosom u Vinjanu. Niti u
kojem sluaju nije mogue da ove vizure pokvare bilo kakve graevine
(antenski stupovi GSM mree, visoke graevine, silosi i sl.)
b) tlorisni oblik kue za stanovanje u naelu je izdueni pravokutnik dulje stranice
paralelne sa slojnicama,
c) horizontalni i vertikalni gabariti graevina, oblikovanje proelja, pokrovi i nagibi
krovita, graevni materijali te boja proelja, osobito unutar postojeih sredita
tradicijskih naselja, moraju biti u skladu s okolnim graevinama, krajolikom i
nainom graenja na dotinom podruju,
d) zidovi proelja mogu biti bukani, a ako se rade u kamenu, tada kamen mora biti
koriten i obraen na tradicijski nain (proelje obloeno strojno obraenim ili
pravilno rezanim i glatko obraenim fugiranim kamenom potpuno je nepodesno),
e) krovita zgrada su kosa, poeljno je dvostrena nagiba izmeu 180 i 240,
f) krovite u pravilu mora biti pokriveno crijepom, a kod rekonstrukcije tradicijskih
graevina kamenim ploama,
g) ograivanje graevne estice, odnosno estice treba biti kamenom, poeljno
suhozidom i (ili) ivicama do uobiajene visine suhozidne mee. U manjoj mjeri
u veim naseljima, mogue su iane ograde, obvezno sa ivicom s unutarnje
strane graevne estice. Mogue su, u iznimnim sluajevima, i drukije ograde,
h) u vrtovima i vonjacima ne treba saditi uneseno (egzotino) bilje, kao ni ono
uobiajeno u gradskim prostorima. Valja koristiti svojte cvijea i grmlja,
primjerene kraju,
i) u predvrtu, izmeu ceste (ulice) i kue, preporua se sadnja drvea svojstvenog
kraju i ukrasnog grmlja,
j) autohtone pejzane ambijente treba uvati i omoguiti nastajanje novih, kao to su
borici, umarci i gajevi, skupine stabala i drvoredi (empresa, borova) i dr.,
k) treba poticati i unapreivati odravanje zaputenih poljodjelskih povrina,
zadravajui njihovu tradicijsku i prirodnu strukturu.
lanak 90.
MJERE ZATITE POLJODJELSKOG ZEMLJITA
Planom su zatiena vrijedna poljodjelska zemljita u okviru osobito vrijednog kultiviranog
krajolika. Poljodjelsko zemljite Planom uiva poseban status i zatitu. Vrijedno poljodjelsko zemljite
utvreno ovim Planom mora se intenzivno obraivati uz primjenu potrebnih agrotehnikih mjera i ne
moe promijeniti namjenu osim kada su u pitanju potrebe Hrvatske vojske. Na njemu se mogu
izgraivati samo pomone gospodarske graevine u skladu s provedbenim odredbama ovoga Plana.
Ovim Planom je odreena obveza odgovarajue dravne slube:

a) da vodi popis povrina i vrijednosti ukupnog poljodjelskog zemljita
na podruju obuhvata Plana, te da vodi popis neiskoritenog
poljodjelskog zemljita u privatnom i dravnom vlasnitvu,
b) da obavlja poslove u svezi davanja u zakup neiskoritenog poljodjelskog zemljita
u dravnom vlasnitvu,
c) da provodi politiku razboritog iskoritavanja poljodjelskog zemljita u skladu sa
Zakonom o poljoprivrednom zemljitu.
lanak 91.
MJERE ZATITE UMSKOG ZEMLJITA
Planom su utvrene umske predjeli. Prema namjeni i znaaju dijele se na:
a) gospodarske ume ije se ureivanje i iskoriivanje obavlja prema umsko-
gospodarskoj osnovi;
b) ekoloko-ambijentalne park-ume ije se ureivanje takoer obavlja prema
umsko-gospodarskoj osnovi.
lanak 92.
Nain zatite, ureenja i koritenja uma unutar granica znaajnih krajolika i drugih uma odvija
se temeljem umsko-gospodarskih osnova i u skladu sa zakonskim propisima, pravilnicima i normama.
Za provoenje ovog Plana bitne su sljedee mjere:

a) poumljivanje ikara, makije i kra osobito radi ekoloke zatite i unapreenja
ambijenta;
b) izgradnja umskih putova i ureivanje i ienje umskog zemljita radi
sprjeavanja umskih poara, a na temelju umsko-gospodarskih osnova;
c) poumljavanje zaputenih zemljita, koja nije opravdano obraivati;
d) vraanje u prvobitno stanje opoarenih umskih povrina.
6.2. MJERE ZATITE KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I

GRAEVINA
lanak 93
OPE ODREDBE I UPRAVNI POSTUPAK PRI ZATITI
Odredbe za uspostavu i provoenje mjera zatite i obnove kulturne batine
proizlaze iz zakonskih propisa, pravilnika i norma.
Propisanim mjerama utvruju se obvezatni upravni postupci, te naini i oblici

graditeljskih i drugih zahvata na:
a) pojedinanim spomenikim graevinama,
b) graevnim sklopovima,
c) arheolokim lokalitetima,
d) graevnim esticama na kojima se spomenike graevine nalaze, te
e) predjelima (zonama) zatite naselja i kultiviranog krajolika, ili
drugim predjelima s utvrenim spomenikim svojstvima.
Posebnom konzervatorskom postupku osobito podlijeu slijedei zahvati na

elementima kulturne batine: popravak i odravanje postojeih graevina,
nadogradnje, prigradnje, preoblikovanja i graevne prilagodbe (adaptacije), ruenja
i uklanjanja graevina ili njihovih dijelova, novogradnje na zatienim graevnim
esticama ili unutar zatienih predjela, svrhovite (funkcionalne) prenamjene
postojeih graevina, izvoenje radova na arheolokim lokalitetima i sl.
U skladu s vaeim zakonima, pravilnicima i normama za sve nabrojene zahvate

u stavku 3. ovoga lanka na graevinama, sklopovima, predjelima (zonama) i
lokalitetima za koje je ovim Planom utvrena obveza zatite, kod nadlene ustanove
za zatitu spomenika (Ministarstvo kulture, Uprava za zatitu kulturne batine -
Konzervatorski odjel u Poreu) potrebno je ishoditi zakonom propisane suglasnosti:
a) posebne uvjete (u postupku izdavanja lokacijske dozvole)
b) prethodno odobrenje (u postupku izdavanja graevinske dozvole)
c) nadzor u svim fazama radova (na koje se odnose posebni uvjeti i
prethodna odobrenja) provodi nadlena Uprava za zatitu kulturne
batine.
Graevine kod kojih su utvrena spomenika svojstva i na koje se obvezatno

primjenjuju sve spomenike odredbe, smatraju se one koje su u ovom Planu popisane
kao:
(a) registrirane (R) i

(b) predloene za registraciju (PR)
(c) evidentirane kao potencijalna arheoloka nalazita (Ev)
Pri tome nije presudan trenutni formalno-pravni status graevine u dokumentaciji
Slube zatite, jer e se upravna procedura zatite kontinuirano provoditi temeljem
odredbi iz ovog Plana i Zakona.
Temeljem evidencije (inventarizacije) provedene prilikom izrade ovog Plana, uz

ranije registrirane (R) spomenike, Uprava za zatitu kulturne batine - Konzervatorski
odjel u Poreu po slubenoj e dunosti pokrenuti postupak dokumentiranja te
donoenja Rjeenja o zatiti za sve vrednije zgrade, predjele (zone) i lokalitete koji su
na kartama i tablicama oznaeni za zatitu (PR, Ev), a sukladno njihovoj predloenoj
razini zatite. Do donoenja odgovarajueg rjeenja treba primjenjivati iste mjere i
propisane postupke kao i za trajno zatiene zgrade.
lanak 94
STAVLJANJE POD ZATITU KULTURNO-POVIJESNE BATINE
Sastavni dio odredbi za provoenje je popis spomenika i drugih vrednijih
kulturno-povijesnih elemenata, u kojemu je utvren odgovarajui spomeniki status
(R, PR i Ev), kao i razina zatite.
Pojedinane graevine, sklopovi, estice i predjeli zatite, koji se ovim

Prostornim planom smatraju zatienima, prikazani su na kartografskim prilozima i
pojedinano su iskazani u tablicama.
TABLICA 30
PREGLED REGISTRIRANIH KULTURNIH DOBARA S OVIM PLANOM

POPISANIM I VALORIZIRANIM
NOVIM KULTURNIM DOBRIMA PREDLOENIM ZA REGISTRACIJU
R- Kulturno dobro upisano u Registar nepokretnih kulturnih dobara

Kulturno dobro upisano u Registar nepokretnih kulturnih dobara
PR Predlae se ovim planom registracija kulturnog dobra

+++ Predlae se zatita na dravnoj razini (01)
Predlae se zatita na dravnoj razini (01)
++ Predlae se zatita na upanijskoj razini (02)
Predlae se zatita na upanijskoj razini (02)
+ Zatita na opinskoj razini (03-04), zatita PPUO
Zatita na opinskoj razini (03-04), zatita PPUO
Ev Evidentirano arheoloko kulturno dobro koje je potrebno istraiti
Evidentirano arheoloko kulturno dobro koje je potrebno istraiti
1.0. Povijesna naselja i dijelovi naselja
dokument zatite /
1.1. Gradsko seoskih obiljeja prijedlog za zatitu i
razina zatite
1 Povijesna jezgra Vinjana R 325
dokument zatite /
1.2. Seoskih obiljeja prijedlog za zatitu i
razina zatite
1. Dio povijesnog naselja Anii (33-01) PR ++
2 Dio povijesnog naselja Bava (33-02) PR ++
3 Dio povijesnog naselja Barat (33-03) PR ++
4 Dio povijesnog naselaj Barii (33-04) PR ++
5 Dio povijesnog naselja Bucalovii (33-05) PR ++
6 Dio povijesnog naselja Diklii (33-06) PR ++
7 Dio povijesnog naselja Fabci (33-07) PR ++
8 Dio povijesnog naselja Kolumbera (33-08) PR ++
9 Dio povijesnog naselja Koutii(33-09) PR ++
10 Dio povijesnog naselja Kurjavii (33-10) PR ++
11 Dio povijesnog naselja Legovii (33-11) PR ++
12 Dio povijesnog naselja Markovac (33-12) PR ++
13 Dio povijesnog naselja Prhati (33-13) PR ++
14 Dio povijesnog naselja Prurii (33-14) PR ++
15 Dio povijesnog naselja Radovani (33-15) PR ++
16 Dio povijesnog naselja Radoi (33-16) PR ++
17 Dio povijesnog naselja Rapavel (33-17) PR ++
18 Dio povijesnog naselja Sinoii (33-18) PR ++
19 Dio povijesnog naselja Srebrnii (33-19) PR ++
20 Dio povijesnog naselja tuti (33-20) PR ++
21 Dio povijesnog naselja Zoriii (33-21) PR ++
22 Dio povijesnog naselja uii (33-22) PR ++
2.0. Povijesne graevine i sklopovi
dokument zatite /
2.1. Sakralne graevine crkve i kapele prijedlog za zatitu i
razina zatite
1 Crkva sv. Jakova, Bava (41-01) R 82
2 upna crkva Karmelske Gospe, Bava (41-02) PR ++
3 Crkva sv.Blaa, Barat (41-03) PR ++
4 Crkva sv.Matije, Cerion, groblje (41-04) PR ++
5 Crkva sv.Jelene, Markovac (41-05) PR ++
6 Crkva sv.Jurja ,Radovani (41-06) PR ++
7 Crkva sv.Ivana, Sv.Ivan (41-07) PR ++
8 upna crkva sv.Kvirika i Julite, Vinjan (41-08) PR ++
9 Crkva sv.Antuna, Vinjan (41-09) R103
10 Crkva sv.Marije Magdalene, groblje Vinjan (41-10) PR ++
11 Crkva sv.Roka, Vinjan (41-11) PR ++
12 Crkva sv.Duha, Vrhjani (41-12) PR ++
13 Crkva sv.Marka i Panteleona, Tian (41-13) PR ++
dokument zatite /
Sakralne graevine - kapelice - poklonci prijedlog za zatitu i
razina zatite
1 Kapelica poklonac, Markovac (42-01) PR +
2 Kapelica poklonac, Stancion (42-02) PR +

3 Kapelica poklonac, Rapavel (42-03) PR +
4 Kapelica poklonac, Sinoii (42-04) PR +
dokument zatite /
2.2. Stambene graevine prijedlog za zatitu i
razina zatite
1 Stancija Tian (45-01) PR ++
2 Katel-dvorac Sveti Ivan od terne (45-02) PR ++
dokument zatite /
2.3. Graevine javne namjene prijedlog za zatitu i
razina zatite
1 Zgrada eljeznike stanice Parenzane, Farini (44-01) PR ++
2 Zgrada eljeznike stanice Parenzane, Stancion (44-02) PR ++
3 Sinieva palaa, Vinjan (44-03) PR ++
4 Nekadanja kola, Vranii (44-04) PR ++
Elementi povijesne opreme prostora, tehnike graevine niskogradnje s

3.0.
ureajima
dokument zatite /
3.1. Tehnike i graevine niskogradnje s ureajima prijedlog za zatitu i
razina zatite
1 Trasa eljeznike pruge Parenzane PR ++
Podruje, mjesto, spomenik ili obiljeje vezano uz

4.0.
povijesne dogaaje i osobe
dokument zatite /
4.1. Groblja i grobne graevine prijedlog za zatitu i
razina zatite
1 Groblje Bava (51-01) PR ++
2 Groblje Cerion (51-02) PR ++
3 Groblje Sveti Ivan od terne (51-03) PR ++
4 Groblje Vinjan (51-04) PR ++
Mjesto i obiljeje vezano uz povijesne dogaaje i dokument zatite /

4.2. prijedlog za zatitu i
osobe
razina zatite
1 Spomenik NOB-a, Anii (53-01) PR +
2 Spomenik NOB-a, Tian (53-02) PR +
5.0. Arheoloki lokaliteti i zone
dokument zatite /
5.1. Arheoloki lokaliteti prijedlog za zatitu i
razina zatite
Crkva sv.Agneze, Anii - Muntejana (21-01) (Urediti

1 PR ++
kao arheoloki park)
2 Vila Rustika, Fabci (21-02) PR ++
3 Figere, uz trasu Parenzane (21-03) PR ++
4 Korlevii (21-04) PR ++
5 Katel Sveti Ivan od terne (21-05) PR ++
6 Gradina Montemez (21-06) PR ++
7 Petrovac (21-07) PR ++
Podruja kultiviranog krajobraza i prostornih

6.0.
sklopova
dokument zatite /
6.1. Podruja kultiviranog krajobraza prijedlog za zatitu i
razina zatite
1 Cijela Opina temeljem PP Istarske upanije PR ++
dokument zatite /
6.2. Podruja kultiviranog krajobraza prijedlog za zatitu i
razina zatite
Potezi vrijedni za panoramske vrijednosi
krajobraza -
1 Padine koje uokviruju Vinjan sa zapada, juga i istoka PR +
2 Padine s june strane Markovca PR +
3 Padine oko Svetog Ivana od terne PR +
4 Podruje oko stancije Tian PR +
5 Padine s jugozapadne strane Barata PR +
6 Podruje oko crkve sv.Duha, Vrhjani PR +
lanak 95.
MJERE ZATITE KULTURNO-POVIJESNE BATINE
Odreene su zone zatite:
A/ Zona stroge zatite:
a) pojedinana kulturna dobra visoke vrijednosti kod kojih je postupak zatite usmjeren na
potpuno ouvanje izvornosti kulturnog dobra, njegovog povijesnog i prostornog
neposrednog okolia. Intervencije su mogue iskljuivo u obliku rekonstrukcije temeljem
istranih radova i detaljne konzervatorske dokumentacije.
b) isti postupak primjenjuje se i na zatiene cjeline.
B/ Zona umjerene zatite
a) pojedinana kulturna dobra ili cjeline ambijentalne vrijednosti u reimu zatite koja
uvjetuje ouvanje izvornih svojstvenosti pojedinih kulturnih dobara ili cjelina s
ogranienom mogunou graevnih intervencija.
b) isti se kriteriji reima umjerene zatite odnose i na zonu neposredne okolice
visokovrijednih kulturnih dobara, odnosno kulturnih dobara uz potivanje postojeih
ambijentalnih vrijednosti i atraktivnosti prostora.
C/ Zona zatite sklopa - kao sloenog oblika zatite u sebi sadrava:
a) zonu stroge zatite koja obuhvaa kulturno dobro i njegovu neposrednu okolinu (u naelu
njegovu graevnu esticu /e/) i
b) zonu kontaktnog prostora na koju se proiruje reim stroge zatite.
Sklop predstavlja jedinstvenu oblikovnu cjelinu graevine ili graevina naselja i izvornog, ili
modificiranog neposrednog okolnog prirodnog prostora (kontaktnog prostora) u kojemu je dotina
graevina, ili su graevine naselja tijekom vremena nastale. Smatra se vrlo vanim zatititi i graevinu
(graevine) i prostor u kojemu je ona nastala, ili su one nastale, kao jednu funkcionalnu i oblikovnu
cjelinu, odnosno sklop, u izvornom smislu.
Mjere zatite kulturno povijesnih i prostornih vrijednosti, odreene su prema zonama zatite i
klasifikaciji povijesnih graevina - kulturnih dobara, koje se zatiuju na temelju Zakona. Mjerama
zatite utvruju se reimi i oblici intervencija u pojedinim zonama ili za pojedine graevine.
Zone zatite, odnosno, prostori posebnih uvjeta koritenja, ureivanja i zatite, prostorno su
odreene na grafikom listu br. 3a: Uvjeti za koritenje i zatitu prostora u mjerilu 1:25000 te na
grafikom listu br. 4: Graevinska podruja naselja i podruja posebnih uvjeta za koritenje, prikazu
na katastarskim podlogama i u mjerilu 1:5000.
Za arheoloke lokalitete koji su evidentirani (Ev) na temelju povremenih

pojedinanih nalaza, a za sada ne postoje utvrene granice zatite ne propisuju se
direktivne mjere zatite. Prilikom izvoenja graevnih radova u blizini nalazita,
lokalna tijela uprave zaduena za poslove graditeljstva dune su upozoriti izvoditelje
radova na mogunost nalaza i pojaani oprez. U sluaju da se kod izvoenja
graevnih radova na bilo kojem lokalitetu (i na onima koji nisu poznati ni evidentirani
kao arheoloka zona) pojave nalazi, izvoditelj je duan odmah privremeno obustaviti
radove i obavijestiti nadleni Konzervatorski odjel u Poreu zbog nadzora i
utvrivanja uvjeta za daljnju gradnju.
Lokalitet crkve Sv. Agneze (6. st.) potrebno je urediti i prezentirati kao
arheoloki park zbog izuzetne vrijednosti spomenika.
Na uzvisinama unutar cijelog podruja obuhvata Plana u pravilu treba

oekivati arheoloke nalaze prapovijesnih gradina. Prilikom planiranja infrastrukture
ili izgradnje na takvim mjestima potrebno je izvriti strunu arheoloku reambulaciju
podruja u suradnji s Konzervatorskim odjelom u Puli ili Zaviajnim muzejom
Porea.
Za svaku pojedinanu povijesnu graevinu kod koje su utvrena spomenika

svojstva (prema popisnoj listi) kao najmanje granica zatite utvruje se pripadna
graevna estica ili njen povijesno vrijedni dio. Mjere zatite primjenjuju se na
zatiene prostore, prostorne sklopove i graevine (graevne estice) koji su:
zatiene (R) ili su ovim Planom predviene za zatitu (PR).
Za sve ostale graevine zatiene na lokalnoj razini (na razini Opine) mjere
zatite i obnove provode tijela lokalne uprave na temelju opih preporuka i odredbi
ovoga Plana, a osobito se primjenjuju slijedee planske mjere:
a) Povijesne graevine obnavljaju se cjelovito, zajedno s njihovim
okoliem (vrtom, vonjakom, dvoritem, pristupom i sl.);
b) Raznim mjerama na razini lokalne zajednice (fiskalne povoljnosti,
osloboenje od komunalnih doprinosa i sl.) nuno je poticati obnovu
i odravanje vrijednih starih, umjesto izgradnje novih kua;
c) Vlasnici (korisnici) graevina kod kojih su utvrena spomenika
svojstva (R, PR) mogu putem nadlene Uprave za zatitu kulturne
batine - Konzervatorski odjel u Poreu iz dravnog prorauna
zatraiti novanu potporu za odravanje i vrsnu obnovu povijesno

vrijednih zgrada.
Na jednoj graevnoj estici mogu se dozvoliti dvije stambene zgrade u sluaju kada se radi o
ouvanju vrijedne tradicijske kue uz koju se, na graevnoj estici u graditeljski skladnoj cjelini sa
zateenim ambijentom, moe predvidjeti izgradnja nove kue. Preporua se staru kuu sauvati i
obnoviti, te ju koristiti za trajno ili povremeno stanovanje, pomoni ili poslovni prostor u turistike
svrhe (seoski turizam, tradicijsko zanatstvo).
Kod izdavanja uvjeta za izgradnju bilo koje vrste zgrade potrebno je paziti na mikroambijent
naselja, tj. novogradnju uskladiti sa zateenim tlorisnim i visinskim veliinama postojee zgrade (ili
postojeih zgrada) kako bi se ustrojio skladan graditeljsko-ambijentalni sklop.
Vrijedne gospodarske zgrade izgraene u naseljima moraju se sauvati bez obzira na

(ne)mogunost zadravanja njihove izvorne namjene, s tim da se mogu prenamijeniti u poslovne
prostorije ili u svrhu predstavljanja i promidbe tradicijskog graditeljstva.
Poljske poljodjelske kuice treba ponajprije raditi od kamena (tradicija kauna), u krajnjem
sluaju kao zidane zgrade.
7. POSTUPANJE S OTPADOM
lanak 96.
Planom je odreeno da e lokacija za odlaganje krutog otpadnog materijala biti
odreena Prostornim planom ureenja upanije. Do tada je prihvaeno postojee
privremeno odlagalite otpada.
U sklopu radnih zona predvia se urediti odlagalita korisnoga otpada (metal,

staklo, papir, drvo, plastika i dr.). U cilju ostvarenja ovakvoga odlagalita potrebno je
da nadleno komunalno poduzee, koje zbrinjava otpad, pripremi odgovarajui sustav
sakupljanja otpada.
Mjerama poticati i organizirati sakupljanje i odvoz bio-otpada biljnoga

podrijetla, koji e se preraivati za kompost. Potrebno je poticati graane da u svojim
vrtovima ureuju malena kompostita za potrebe domainstva.
lanak 97.
OTPADNE VODE
Planiraju sustavi odvodnje otpadnih voda s BIO proiavanjem i isputanjem
proienih voda u podzemlje ili ak njihovo koritenje u poljodjelstvu za sva naselja.
Trei stupanj proiavanja bit e potrebno uspostaviti ako se pokvari kakvoa vode
na izvoritima. Planirano rjeenje ovim Planom shematskog je karaktera. U svom
kvantitativnom izrazu izgradnja kapaciteta odredit e se kad se budu odredili i stvarni
kapaciteti sukladno planovima investitora.
Obavezno je da turistike zone i gospodarske zone imaju svoje sustave otpadnih

voda s BIO proiavanjem. Za turistiko-znanstvenu zonu Tian ekonomska studija
e obzirom na njeni veliinu odrediti sustav odvodnje (BIO ili septiku jamu).
Nadalje, vrijede obaveze:

a) Kad se na dijelu graevinskog podruja izgradi javna kanalizaciona

mrea i ako postoje za to tehniki uvjeti, postojee stambene i ostale
graevine se moraju prikljuiti na nju.
b) Ako na dijelu graevinskog podruja na kojem e se graditi
graevina postoji javna kanalizaciona mrea, stambene i druge
graevine moraju se prikljuiti na nju.
c) Tamo gdje se nee biti mogue prikljuiti na kanalizacioni sustav ili
do njegove izgradnje:
na dijelu opine koji je unutar zona sanitarne zatite izvorita
Gradole zabranjeno je uputanje otpadnih voda u tlo, te se
preporua da se otpadne vode iz domainstva prikupljaju u
vodonepropusne septike trokomorne jame ili jednokomorne
sabirne jame bez isputanja izlaznog efluenta u tlo, odnosno sa
pranjenjem istih pomou autocisterni i odvozom na
odgovarajui ureaj za bioloku obradu
na dijelu Opine koji je izvan zona sanitarne zatite izvorita
Gradole.otpadne vode moraju se prije isputanja u okoli
proiavati metodom autopurfikacije u septikim jamama.
d) Otpadne vode iz gospodarskih zgrada u domainstvu s izvorom
zagaenja i gospodarskih postrojenja moraju se (i prije izgradnje
kanalizacionih sustava s BIO proiavanjem) prije uputanja u
recipijent proistiti do stupnja na kojem se nalazi recipijent odnosno
do stupnja i na nain predvien posebnom odlukom Opinskog
vijea.
e) Reimi ponaanja u zonama sanitarne zatite izvorita Gradole,
propisani su nadalje relevantnim Zakonima, propisima i
standardima.
8. MJERE SPRJEAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA

OKOLI
lanak 98.
Na cijelom podruju obuhvata ovoga Plana, poglavito unutar graevnih podruja, ne smiju se
graditi graevine koje bi svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili moebitno ugroavale ivot,
zdravlje i rad ljudi u naselju ili vrijednost okolia, niti se smije zemljite ureivati ili koristiti na nain
koji bi izazvao takve posljedice.
Zbog bogate prirodne i kulturne batine te razmjerno velikih povrina pod zatitom krajolika,
potrebito je neprekidno i sustavno provoditi mjere za poboljanje i unapreivanje prirodnoga i
kultiviranoga (antropogenog) krajolika, kao mjere za sprjeavanje nepovoljnog utjecaja na okoli.
lanak 99.
MJERE ZA POBOLJANJE OKOLIA:
U cilju poboljanja okolia propisuju se sljedee mjere:
a) Izgraditi sustav kanalizacije s ureajima za proiavanje, osobito u radnim
zonama, i na svim mjestima gdje se javljaju znatniji oneiivai;
b) Redovito treba istiti naselje od krutog i krupnog otpada i sprjeavati divlja
odlagalita otpadaka po poljodjelskim i umskim povrinama;
c) Smanjiti uporabu agrotehnikih sredstava koja oneiuju tlo (pesticide, umjetno
gnojivo i sl.), posebno na podruju Opine u zoni sanitarne zatite izvorita, gdje
je nain upotrebe pesticida propisana relevantnim Zakonima, propisima i
standardima.
lanak 100.
MJERE ZA OUVANJE OKOLIA
U cilju ouvanja okolia propisuju se sljedee mjere:
a) Potrebno je osigurati trasu istarskog "Y"-a nepropusnim slojem (folijom) kako bi

se u sluaju havarija mogao prikupiti prolivena materija i kako bi se zatitile
podzemne vode.
b) Na djelotvorni nain tititi kulturne, prirodne i krajobrazne vrijednosti.
c) uvati prirodna bogatstva i prirodne izvore (ume, poljodjelsko zemljite, izvore
vode i dr.).
d) Ukljuiti lokalne vlasti u aktivno uvanje okolia te zatitu zatienih graevina i
podruja kroz novanu potporu i opinske odluke.
e) Planirati rasvjetu prostora oko lokacije turistiko-znanstvene zone "Tian" kako bi
se sprijeio utjecaj odsjaja na istraivanje neba teleskopom.
lanak 101.
MJERE ZA UNAPREENJE OKOLIA
U cilju unapreenja okolia potrebito je:
a) Stvaranje javnoga mnijenja u korist zatite krajolika, zatite kulturne i prirodne
batine, smanjenja oneienja te za gradnju stambenih zgrada na zasadama
tradicijskoga graditeljstva;
b) Kroz dobro osmiljene turistike programe unapreivati zatitu prostora;
c) U svaki urbanistiki plan i arhitektonski projekt ili studiju, bilo koje vrste, ugraditi
elemente zatite okolia i krajobraznoga oblikovanja.
lanak 102.
MJERE I POSEBNI UVJETI ZA ZATITU OD POARA I EKSPLOZIJA

Pri projektiranju graevina obvezno primjenjivati slijedee:
a) Vatrogasne prilaze graevinama izvesti u skladu sa zakonima, pravilnicima i normama.
Svaki zahvat u prostoru mora biti u skladu s propisima podruja u kojemu se vri.
b) U svrhu sprjeavanja irenja poara na susjedne graevine, graevina mora biti udaljena
od susjednih graevina najmanje etiri metra, ili manje u izgraenim dijelovima
graevnih podruja naselja ako se dokae, uzimajui u obzir poarno optereenje, brzinu
irenja poara, poarne karakteristike materijala graevine, veliinu otvora na vanjskim
zidovima graevine i dr., da se poar nee prenijeti na susjedne graevine. Ako se
graevina izgrauje kao prislonjena uz susjednu graevinu (na mei):
-ili mora biti odvojena od susjedne graevine poarnim zidom vatrootpornosti najmanje
90 minuta, koji u sluaju da graevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni
krov) nadvisuje krov graevine najmanje 0,5 metara,
-ili zavrava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti duine najmanje 1 metar ispod
pokrova krovita, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na duini konzole.
c) Skladita, pretakalita i postrojenja za zapaljive tekuine i plinove, te skladita
eksplozive planirati na mjestima sukladnim pozitivnim zakonskim odredbama,
pravilnicima i normama.
d) Prilikom gradnje, ili rekonstrukcije vodoopskrbne mree, ukoliko ne postoje, predvidjeti
vanjsku hidrantsku mreu sukladno posebnom propisu.
e) Za graevine koje se planiraju uz posebne mjere zatite od poara, uz obvezu ishoenja
posebnih uvjeta, propisuje se i obvezno ishoenje suglasnosti od nadlene policijske
uprave o pravilnom planiranju protupoarne zatite,
f) Za graevine, za koje se ne zahtijevaju posebne mjere zatite od poara i graevine iz
Pravilnika o graevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete graenja glede
zatite od poara, nije potrebno ishoditi suglasnost od nadlene policijske uprave glede
zatite od poara.
g) Predvidjeti lokacije za izgradnju cisterni za akumulaciju vode.
Potrebno je pristupiti konanom rjeenju odlagalita otpada, obzirom da je trenutno stanje glede
zbrinjavanja i naina postupanja s tehnolokim i komunalnim otpadom potpuno neprimjereno. Sa
stanovita zatite od poara postojea odlagalita predstavljaju stalna i potencijalna arita izbijanja i
irenja poara.
Kod odreivanja i proglaavanja zatienih dijelova prirode sukladno Zakonu, za navedene

prostore potrebno je izraditi procjene ugroenosti i planove zatite od poara u skladu s posebnim
propisima i na navedene planove zatraiti suglasnost nadlene policijske uprave ili Ministarstva
unutarnjih poslova.
a) Na poljoprivrednim i umskim zemljitima (privatnim i dravnim), nalae se obvezno
provoenje svih mjera zatite od poara, propisanim pozitivnim zakonskim odredbama,
pravilnicima i planovima zatite od poara na pojedinim podrujima, uz uvaavanje
specifinosti otvorenih prostora upanije, odnosno iskazivanjem pojaanih mjera zatite
od poara na ovim prostorima tijekom itave godine, a osobito tijekom protupoarne
sezone.
b) Na umskim i poljoprivrednim povrinama, koje neposredno okruuju naselja, tijekom
protupoarne sezone nalau se pojaane mjere zatite od poara.
lanak 103.
MJERE ZATITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI
Mjere zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti trebaju biti u skladu sa zakonima,
pravilnicima i normama.
9. MJERE PROVEDBE PLANA
9.1. OBVEZE IZRADE PROSTORNIH PLANOVA

9.2.
lanak 104.
Planom su utvreni naini (reimi) ureenja i izgradnje prostora:
a) prostornim planovima uih podruja;
b) ovim Planom na podrujima za koja se ne predviaju prostorni planovi uih
podruja.
U cilju provoenja ovoga Plana i zatite prostora neophodna je izrada, kroz smiljenu etapnu
realizaciju ovoga Plana, podrobnijih planova uih prostornih cjelina Opine i to:
a) Urbanistikog plana ureenja (UPU) za naselje Vinjan, koji e odrediti
eventualno prostore za izradu detaljnih planova ureenja (DPU);
b) Detaljnog plana ureenja (DPU) turistike zone Tian;
Programom mjera za unapreenje stanja u prostoru odredit e se vremenski plan izrade navedenih
planova.
Podruja unutar kojih granica se provode odredbe iz stavka 2. ovog lanka, urisana su na
grafikom listu br. 3a: Uvjeti koritenja i zatitu prostora u mjerilu 1:25000, na grafikom listu br.
br. 4: Graevna podruja naselja i podruja posebnih uvjeta za koritenje u mjerilu 1:5000.
Neophodno je stalno provjeravanje odrednica Plana, kako u cjelokupnoj zamisli,

tako i u pojedinostima, kao i njegovo usklaivanje s promjenama koje e uslijediti u
cilju zatite i optimalnog koritenja prostora. Potrebno je osigurati neprestano
praenje provedbe prostorno planske dokumentacije.
Uvjeti gradnje u graevnom podruju naselja za graevine namijenjene za stanovanje
(viestambene zgrade), javnu namjenu (kolstvo, zdravstvo, uprava itd.), mogu se odrediti samo na
temelju detaljnog plana ureenja (DPU). Ako takav plan nije donesen treba ga donijeti za graevnu
esticu odreene graevine i neposredne okolne graevne estice, odnosno estice koje s njom tvore
cjelovit smislen sklop. Prostor u okviru kojega se to moe raditi odreen je obuhvatom planiranih
planova u stavku (2), alineja a) i b) ovoga lanka.
Granice predjela za koje je predviena izrada prostornih planova nie razine

(urbanistiki plan ureenja - UPU i detaljni plan ureenja - DPU) prikazane su na
grafikom listu br. 3a: Uvjeti koritenja i zatitu prostora u mjerilu 1:25000 i na
grafikom listu br. br. 4: Graevna podruja naselja i podruja posebnih uvjeta za
koritenje u mjerilu 1:5000.
9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA
lanak 105.
Nain izgradnje u predjelima za koje se ne predviaju planovi nie razine
utvruje se ovim provedbenim odredbama osim ako nije odreeno drugaije.
9.3. REKONSTRUKCIJA (GRAEVNO PREUSTROJSTVO) I

GRADNJA GRAEVINA IJA JE NAMJENA PROTIVNA
PLANIRANOJ
lanak 106.
Mogua rekonstrukcija (graevno preustrojstvo) postojeih zgrada zbog osiguranja neophodnih
uvjeta ivota i rada odnosi se na zakonski izgraene graevine, a ija je namjena protivna ovom Planu.
Mogua rekonstrukcija (graevno preustrojstvo) postojeih zgrada zbog osiguranja neophodnih

uvjeta ivota i rada odreena je lancima 51 i 52 ovih provedbenih odredaba.
lanak 107.
Zgrade (graevine) koje su izgraene ili je njihova gradnja zapoela u
vrijeme izrade ovoga Plana, a bez uredno pribavljene lokacijske i/ili graevne dozvole
smatraju se nedozvoljenom izgradnjom i moraju se odmah ukloniti o troku vlasnika
ako je njihova namjena u suprotnosti s ovim Planom. Ako su te zgrade (graevine)
izgraene u predjelima gdje je ovim Planom predviena takva namjena, tada
izdavanje lokacijske i graevne dozvole treba uvjetovati preinakama kojima e se
zgrada u cijelosti prilagoditi svim odredbama ovoga Plana.
10 ZAKLJUNE ODREDBE
lanak 108.
Ova odluka stupa na snagu s danom objave u Slubenom glasniku Grada Porea.
Klasa:023-05/02-01/3
Ur.broj:2167/03-01/02-20
Vinjan, 25.03.2002.
OPINSKO VIJEE OPINE VINJAN
PREDSJEDNICA VIJEA
Nevija Poropat, v.r.

Visnjan PPUO SgGPoreca BR 06A-02

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Visnjan PPUO SgGPoreca BR 06A-02

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

POTARINA PLAENA KOD POTE

IZDAVA: Ured Poglavarstva Grada Porea

30a. Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o uvjetima prikljuenja na sustav

GRADSKO VIJEE GRADA POREA

Nakon usporedbe s izvornim tekstom utvrena je greka u objavi Odluke o donoenju

Na temelju odredbe lanka 24. Zakona o prostornom ureenju (NN 30/94,

1.1 POLOAJ, ZNAAJ I POSEBNOSTI PODRUJA OPINE U ODNOSU

1 UVJETI ZA ODREIVANJE NAMJENE POVRINA

/// GRAFIKI PRILOZI UZ TEKST

List 0: Poloaj Opine u upaniji 1:300000

1 KORITENJE I NAMJENA POVRINA

2 INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREE

3 UVJETI KORITENJA I ZATITE PROSTORA

4 GRAEVINSKA PODRUJA NASELJA

Listovi od 4a-2.01 do 4a-2.18: Graevinska podruja naselja (alegati) (sekcije)

1. UVJETI ZA ODREIVANJE NAMJENE POVRINA

Naela za odreivanje namjene povrina odreenih Planom, koje odreuju temeljno

NAMJENA PROSTORA I GRAEVNIH PODRUJA

Na graevnoj estici za koju je Planom izriito navedena namjena, ne moe se

Granice graevnih podruja utvrene su u pravilu u granicama katastarskih

Ako kod utvrivanja izgraenog dijela graevnog podruja postoji dvojba o

i) intenzivno obraivana poljodjelska zemljita i druga vrijedna poljodjelska zemljita,

2. UVJETI ZA UREENJE PROSTORA

2.1. GRAEVINE OD VANOSTI ZA DRAVU I UPANIJU

Na podruju Opine (unutar obuhvata Plana) nalaze se sljedee graevine od vanosti za

2.2. GRAEVNA PODRUJA NASELJA

2.2.1. Ope odredbe

U graevnim podrujima naselja nalaze se:

U stambenim zgradama ili obiteljskim pansionima, viestambenim zgradama mogu se smjetati:

U graevnom podruju naselja ne smiju se graditi graevine koje bi svojim

U graevnom podruju naselja zgrade se mogu graditi kao samostojee,

2.2.1.1. Graevna estica

Kad je potrebno rijeiti pristup s graevne estice na dravnu, odnosno

U podruju za koji nije ovim Planom planirana izrada detaljnog plana

Udaljenost od bonih mea mjeri se od tlocrtne projekcije zgrade na tlo.

Zgrada se moe graditi na mei:

Izgraenost parcele jest zbroj povrina:

Visina do vijenca krova zgrade mjeri se po proelju zgrade od konano

Etae zgrade su:

Etae zgrade mogu biti i:

Podrumom zgrade (Po) smatra se najnia etaa zgrade ako je najmanje

Zabranjeno je smanjivanjem meustropnih visina omoguiti veu visinu nadozida stambenog

U izgraenom graevnom podruju koje je pod zatitom, ako nije u suprotnosti s

Da bi se ouvala tradicijska slika naselja ne smije se spajati nekoliko naseobinskih grupacija u

Preporuuju se tradicijski tlorisi stambenih zgrada u obliku pravokutnika i jednostavnog

Ne preporuuje se kvadratini tlocrtni oblik stambene zgrade.

Preparcelaciju graevne estice zakonito sagraene stambene graevine mogue je izvesti u

h) Krovite mora biti pokriveno valovitim crijepom. U okviru tradicijskih sredina

U uvjetima ureenja prostora za gradnju zgrada drutvenih djelatnosti, zgrada

U predvrtovima, izmeu ceste (ulice) i kue, preporua se sadnja uresnoga grmlja.

Za postavu kioska, pokretnih naprava i drugih konstrukcija privremenih obiljeja iz stavka 1.

Kioskom se smatra, estetski oblikovana graevina lagane konstrukcije, povrine do 12 m2,

Nadogradnja krovne kuice ("luminal", "belvedere") smije zauzimati najvie 30

Parkiralite se ne smije predvidjeti du postojee prometnice na nain da se time suava

U sluaju da se unutar zgrade predvia, ili se ve nalazi, neki poslovno-trgovako-

Garae, odnosno garano-parkiralina mjesta, smiju se izgraditi unutar

Prostor ispred garae namijenjene osobnom vozilu u naelu se koristi za

Kod viestambenih i stambeno-poslovnih zgrada mjesto za odlaganje otpada treba biti

Zgrade (graevine) na graevnim esticama prikljuuju se na komunalnu infrastrukturnu

Vodovodna okna trebaju biti izvedena do visine zaravnatog terena.

Za gradnju gospodarske graevine, u kojoj se obavljaju djelatnosti to zagauju okoli, u

Poeljna je ugradnja i koritenje bioproistaa.

2.2.2. Obiteljske kue