TEHNIKA HLAENJA

4. RADNE TVARI ZA KOMPRESIJSKE PARNE PROCESE

Na radnu tvar postavlja se niz zahtjeva. To su zahtjevi vezani na ouvanje okolia, zahtjevi za
odreena termodinamika, fizikalna i kemijska svojstva. Takoer je vaan i utjecaj na ovjeka
i na robu.

4.1. POELJNA SVOJSTVA RADNIH TVARI

Idealna radna tvar trebala bi imati sljedea svojstva:

Svojstva vezana na zatitu okolia:

ne smije utjecati na razgradnju ozonskog sloja (prisutnost klora u molekuli radne tvari nije
prihvatljiva)
utjecaj na efekt staklenika mora biti im manji
produkti razgradnje radne tvari ne smiju ugroziti okoli

Termodinamika svojstva

povoljan faktor hlaenja

velika toplina isparivanja
nizak specifini toplinski kapacitet
mali specifini volumen kod uobiajenih temperatura isparivanja

Fizikalna svojstva

kritina toka mora leati iznad uobiajene temperature rashladne vode

toka smrzavanja mora leati nie od temperature hlaenja
mora biti laki ili tei od ulja tako da se ulje u odjeljivau moe izdvojiti
mora imati nisku dinamiku viskoznost
mora imati visoku toplinsku vodljivost

Kemijska i sigurnosna svojstva

ne smije biti zapaljiv

ne smije biti eksplozivan
ne smije kemijski reagirati s uljem za podmazivanje, naroito u prisustvu vlage
ne smije reagirati s metalima u rashladnom ureaju pri radnim uvjetima koji tu vladaju

po mogunosti treba biti niske otrovnosti

po mogunosti treba biti bez mirisa
poeljno je lagano otkrivanje prisutnosti u zraku

treba imati nisku cijenu

69
TEHNIKA HLAENJA

Radne tvari ne posjeduju sva ova svojstva i ispunjavaju ih samo djelomino. tako je npr. NH3
toksian i ima jak miris. Prije freona koristio se CO2 koji ima kritinu temperaturu 31oC i
kritini tlak 73,8 bar. (U novije vrijeme ponovno raste interes za njegovim koritenjem).

4.2. OZNAAVANJE RADNIH TVARI (MEUNARODNO)

Neka se tvar moe opisati svojom kemijskom formulom ili nazvati strunim odnosno
komercijalnim nazivom.
Nastojei da se oznaivanje radnih tvari u rashladnoj tehnici svede na kratke i jasne oznake,
meunarodno je prihvaen jedinstveni nain njihova oznaivanja.
Za svaku radnu tvar u rashladnim ureajima oznaka zapoinje velikim slovom R i iza njega
slijede dvije ili tri brojke.

Radne tvari anorganskog porijekla karakterizira prva brojka koja je uvijek 7 a preostale
dvije brojke predstavljaju zaokruenu vrijednost molekularne mase tvari.

npr.: amonijak NH3 R717

voda H2O R718
ugljini dioksid CO2 R744
zrak - R 729
sumporni dioksid SO2 R 764

Radne tvari organskog porijekla u rashladnoj tehnici su neki ugljikovodici, posebno

derivati metana (CH4) i etana (C2H6). Derivati su dobiveni tako da je nekoliko ili svi atomi
vodika kod metana odnosno etana zamijenjeno odgovarajuim brojem atoma fluora (F), klora
(Cl) ili broma.

Za tu grupu radnih tvari meunarodna oznaka poinje takoer slovom R, a zatim slijede dvije
ili tri brojke.

Posljednja brojka oznaava broj fluorovih atoma u molekuli.

Pretposljednja brojka oznaava broj vodikovih atoma uvean za jedinicu, a brojka ispred toga
broj ugljikovih atoma umanjen za jedinicu.
U spojevima sa samo jednim atomom ugljika ta bi brojka bila 0 i ne pie se, pa takvi spojevi
imaju u oznaci samo dvije brojke npr. metan CH4 je R50, ali je za etan C2H6 oznaka R170.

U molekuli mogu biti jo i atomi klora ali oni ne ulaze u oznaku.

Ukoliko ima i atoma broma onda se to oznauje dodavanjem slova B i brojem koji oznauje
broj njegovih atoma, npr. R13B1 je oznaka za trifluormonobrommetan CF3Br.

Da bi se iz oznake za radnu tvar jednostavno odredio broj atoma koji je ine, treba brojanoj
oznaci radne tvari pribrojiti broj 90 (pravilo 90). U takvom zbroju, prva znamenka oznaava
broj atoma ugljika, druga broj atoma vodika, a trea broj atoma fluora. Broj atoma klora
odreuje se onda po izrazu Cl=2(C+1)-H-F.

70
TEHNIKA HLAENJA

Azeotropske smjese. To su dvojne smjese koje pri isparivanju ponaaju kao jednostavne
tvari, tj. ne mijenja im se temperatura i sastav. Oznaavaju se brojevima koji poinju s 5 ili 6.
Oznaavanje nije prema meunarodnom dogovoru, ve su oznake komercijalne.

R500 je azeotropska smjesa R12/R152a u masenom omjeru 73,8/26,2%.

R502 je azeotropska smjesa R22/R115 u masenom omjeru 48,8/51,2%.
R504 je azeotropska smjesa R32/R115 u masenom omjeru 48,2/51,8%.
R505 je azeotropska smjesa R12/R31 u masenom omjeru 78/22%.
R507 je azeotropska smjesa R134a/R125 u masenom omjeru 50/50%.

Zeotropske smjese. To su smjese dviju ili vie radnih tvari, za koje je karakteristina
promjena temperature i sastava ravnotene pare i kapljevine pri isparivanju. Imaju oznake
koje poinju brojem 4. Oznaavanje takoer nije prema meunarodnom dogovoru, ve su
oznake komercijalne.

R404A je zeotropska smjesa R125, R143 i R134a u masenom omjeru 44/52/4%

R407C smjesa R125, R32 i R134a u masenom omjeru 25/23/52%

Halogeni derivati metana i etana (freoni)

Ovdje se navode neke od ee primjenjivanih radnih tvari. Na slikama desno prikazana su

neka nepoeljna svojstva odgovarajuih radnih tvari. Za upotrebu su pogodne radne tvari koje
se nalaze u podruju koje nije iscrtkano.

Derivati metana

oznaka
formula
temp.ispar.
za p=1 bar

Sl. 4.1. Derivati metana i njihova svojstva

Nazivi kemijskih spojeva nekih derivata metana

R 11 CFCl3 monofluortriklormetan
R12 CCl2F2 difluordiklormetan
R13 CF3Cl trifluormonoklormetan

71
TEHNIKA HLAENJA

R22 CHF2Cl difluormonoklormetan

R23 CHF3 trifluormetan
R40 CH3Cl metilklorid

Derivati etana

oznaka
formula
temp.ispar.
za p=1 bar

Sl. 4.2. Derivati etana i njihova svojstva

72
TEHNIKA HLAENJA

Nazivi kemijskih spojeva nekih derivata etana

R123 CHCl2 CF3 trifluordikloretan

R152a CHF2CH3 difluoretan
R134a CH2FCF3 tetrafluoretan

4.3. UTJECAJ RADNIH TVARI NA OKOLI

Neke radne tvari sustava tehnikog hlaenja utjeu na oteenje ozonskog sloja.
Montrealskim protokolom ograniena je proizvodnja i potronja takvih radnih tvari.

Ozon O3 nastaje u atmosferi prirodnim putem i apsorbira tetno sunevo zraenje u

ultraljubiastom spektru. Oko 90% ozona nalazi se u stratosferi koja se protee od visine 10-
15 km, pa do 50 km iznad zemlje. Vee koncentracije ozona u niim slojevima troposfere (10
do 15 km visine) su tetne i opasne po ivot.

Emisija u atmosferu tvari koje oteuju ozonski sloj posljedica je proizvodnje izolacijskih
materijala, proizvodnje i potronje aerosola, koritenja otapala za ienje masnoa, gaenja
poara halonima, proputanja iz rashladnih ureaja ili njihovog nekontroliranog isputanja pri
popravku ili unitenju rashladnih ureaja.

Klor, brom i fluor, koji su takoer sadrani i u halogenim derivatima metana i etana
naruavaju prirodnu ravnoteu ozona u atmosferi i utjeu na smanjenje njegove koncentracije.

Globalna ukupna promjena ozona.

Prosjene promjene od 1964 do 1980.
Promjena ozona %

Prosjena promjena
Podruje nesigurnosti

Godina
Promjene od 1980 do 2000.
Promjena ozona %

Prosjena promjena
Podruje nesigurnosti

Jug Geografska irina

Geografska irina Sjever

Sl. 4.3. Promjena globalne koncentracije ozona

73
TEHNIKA HLAENJA

Globalne totalne koncentracije ozona smanjile su se prosjeno za nekoliko postotaka tijekom

protekla dva desetljea. Na gornjem dijagramu na slici 4.3. dana je usporedba s promjenama u
periodu 1964 do 1980. Izmeu 1980 i 2000, najvee je smanjenje zbog erupcije vulkana Mt.
Pinatubo 1991. Od 1997 do 2001 ukupno smanjenje je oko 3% od prosjeka 1964-1980. Na
donjem dijelu slike 4.3. su promjene ozona od 1980 do 2000 na razliitim gografskim
irinama.

Smanjenje koncentracije ozona ima za posljedicu porast raka koe u ivotinja i ljudi,
slabljenje imuniteta a time porast zaraznih bolesti, remeenje ravnotee flore i faune,
odumiranje planktona to utjee na remeenje prehrambenog lanca u oceanima i smanjenje
broja vrsta koje ive u njima. Cilj Montrealskog protokola je smanjiti prisustvo klora i broma
u stratosferi. Predvianja koncentracije dana su na gornjem dijelu slike 4.4.. Bez mjera
propisanih Protokolom predvidivo je poveanje koncentracije halogenih plinova. Linija zero
emissions odnosi se na sluaj da su sve emisije svedene na nulu s poetkom 2003. Donji dio
slike 4.3. pokazuje predvianja poveanja broja sluajeva raka koe bez odredbi Protokola i
predvianja kako e se taj broj reducirati potujui odredbe Protokola.

Uinci Montrealskog protokola

Predviena zastupljenost (parts per trilion)

Efektivni klor u
atmosferi
Sluajevi raka na milion stanovnika godinje

Poveanje broja
sluajeva raka
koe

Sl. 4.4. Predvianja koncentracije klora u atmosferi i procjene promjene broja novih sluajeva
raka koe kod ljudi

Beka konvencija o zatiti ozonskog omotaa (1985.) i iz nje proizaao Montrealski protokol
(1987.) sa amandmanima iz Londona (1990.), Kopenhagena (1992.), Bea (1995.) i Pekinga
(1999) ograniuju proizvodnju i uporabu halogeniranih ugljikovodika. U Hrvatskoj je na snazi
Uredba o tvarioma koje oteuju ozonski sloj, a njene odredbe u potpunosti su sukladne s
meunarodnom regulativom.

74
TEHNIKA HLAENJA

Druga je posljedica emisije tetnih tvari u atmosferu globalno zagrijavanje, koje nastaje kao
posljedica efekta staklenika. Plinovi kao CO2, CH4, NO2, HFC-i, PFC-i, SF6 stakleniki
plinovi uglavnom proputaju kratkovalno sunevo zraenje, ali su slabo propusni za
dugovalno zraenje Zemljine povrine. Zato dio energije koji dospijeva na Zemlju kroz
atmosferu ostaje zarobljen kao u stakleniku i uzrokuje porast temperature. Time se naruava
ukupna energetska bilanca Zemlje.

Naprijed navedeni utjecaji vrednuju se pomou slijedeih kriterija:

Potencijal razgradnje ozona ODP (Ozone Depletion Potential)

ODP je funkcija sposobnosti razgradnje klora i broma, kao i vremena postojanosti u
atmosferi. Za R11 je usvojena referentna vrijednost ODP=1.
Za ostale radne tvari izraava se ODP relativno prema R11.

Potencijal globalnog zagrijavanja GWP (Global Warming Potential)

Potencijal globalnog zagrijavanja GWP neke tvari osloboene u atmosferu je broj koji govori
koliki je relativni utjecaj te tvari na stvaranje efekta staklenika u odnosu na utjecaj 1 kg CO2.
CO2 trajno ostaje u atmosferi, te je stoga uvijek potrebno navesti za koji je vremenski period
GWP izraen (20, 100 ili 500 godina).

Totalni ekvivalentni utjecaj na globalno zagrijavanje TEWI (Total Equivalent Warming

Impact)
Raunskim izrazom dobiva se vrijednost relativnog (u odnosu na CO2) utjecaja jednog
rashladnog sustava na globalno zagrijavanje.

TEWI = (GWP L n ) + [GWP M (1 rec )] + (n E god )

Prvi pribrojnik na desnoj strani odnosi se na proputanje radne tvari iz postrojenja, gdje je L
[kg/god] godinje proputanje radne tvari iz postrojenja a n [god] vrijeme ukupnog rada
postrojenja. Drugi se pribrojnik odnosi na gubitke radne tvari u okoli tijekom reciklae, gdje
je M [kg] koliina radne tvari u postrojenju, a rec faktor recikliranja koji prikazuje udio radne
tvari koji se izgubi u atmosferu tijekom njenog vaenja, proiavanja i ponovnog povratka u
postrojenje. Prva dva pribrojnika uzimaju u obzir neposredni utjecaj postrojenja na
zagrijavanje, a trei se pribrojnik odnosi na posredni utjecaj istog postrojenja. Naime, za svoj
rad postrojenje troi energiju, obino elektrinu, za iju se proizvodnju u nekoj elektrani moe
odvijati izgaranje koje za rezultat ima emisiju CO2. Faktor [kg/kWh] predstavlja emisiju
CO2 za proizvedenu energiju, a E god [kWh] godinji utroak energije u postrojenju.

Na slici 4.5. su prikazani ODP I GWP za neke radne tvari.

75
TEHNIKA HLAENJA

GWP
(CO2)
100 g

ODP

Sl. 4.5. ODP i GWP za neke radne tvari

esto se susreemo sa nazivima CFC, HCFC i HFC. Njihovo je znaenje slijedee:

CFC clorofluorocarbons, potpuno halogenirani derivati zasienih ugljikovodika, uglavnom

metana i etana (npr. R12)
HCFC hydrochlorofluorocarbons, djelomino halogenirani derivati zasienih ugljikovodika
koji sadre vodik i klor (npr. R22)
HFC hydrofluorocarbons, djelomino halogenirani derivati zasienih ugljikovodika koji
sadre vodik i ne sadre klor (R407C je smjesa triju HFC-a)

Proizvodnja i potronja CFC (meu kojima su R11 i R12 i R502) trebala je biti potpuno
obustavljena do 1996. godine. U Hrvatskoj je ova potpuna zabrana stupila na snagu 2006.
godine. Zamjena za R11 zasada mogu biti R134a (koji je razvijen kao zamjena za R12) i
R123.
R12 treba zamijeniti sa drugim radnim tvarima. Zamjenske tvari su za sada R134a i R152a, a
izgledno je da to bude i R290.

Montrealski je protokol predviao u poetku prekid koritenja HCFC (meu kojima je i R22)
u novoj opremi i novoizgraenim instalacijama do 2020. godine. Kako je u Europskoj uniji za
sada vaei propis koji predvia prekid koritenja HCFC u novoj opremi i novoizgraenim

76
TEHNIKA HLAENJA

instalacijama do 2014. godine, a neke su zemlje uvele i krae rokove, npr u vedskoj do 1998.
Austriji do 2002., vicarskoj do 2005., Italiji do 2008. Ukidanje distribucije R22 u Hrvatskoj
predvieno je bilo do 2030. godine ("Uredba o tvarima koje oteuju ozonski omota" iz
1999. godine), a sadanji propisi ("Uredba o tvarima koje oteuju ozonski sloj" iz 2005.
godine) predviaju zabranu potronje do kraja 2015. godine, a od poetka 2006. godine
dozvoljena je uporaba samo za odravanje ili popravak rashladnih ureaja.

Napomena: Kad se govori o zamjeni radne tvari, treba znati da niti jedna zamjenska radna
tvar nema ista svojstva kao i radne tvar koju treba mijenjati. Treba voditi rauna o promjeni
uina, djelovanju na materijal iz kojeg je izraen rashladni ureaj, utjecaju na ulje za
podmazivanje i nizu drugih utjecaja.

Azeotropske smjese kao zamjenske radne tvari

Tu dolazi u obzir R507 azeotropska smjesa 50%R143a i 50% R125 kao zamjena za R502

Zeotropske smjese kao zamjenske radne tvari

R404A smjesa 44% R125, 52% R143 i 4% R134a (zamjena za R12 i R502)
R407C smjesa 25% R125, 23% R32 i 52% R134a
R407A smjesa 40% R125, 20% R32 i 40% R134a

Ugljikovodici kao zamjenske radne tvari

R290 propan C3H8

R600a izobutan C4H10

Tab. 4.2. Ekoloki prihvatljive radne tvari

Radna Sastav Zamjena za GWP100 Primjena Napomena

tvar
R134a R12, R22 1300 Kuanski aparati i mali Prikladna za
komercijalni rashladni ureaji retrofiting
R152a R12 140 Automobilski rashladni ureaji Umjereno
(u istraivanju) zapaljiva
R600a R12,R134a 20 Kuanski aparati Zapaljiva,
eksplozivna
R404a 143a/125/134a R502 ,R22 3260 Pokretne hladnjae za smrznutu Pseudo
52/44/4 % robu azeotropska RT
R407C 32/125/134a R22 1526 Klimatizacija Klizanje
23/25/52 % temperature
R417a 600/134a/l 25 R22 2138 Rashladnici vode, rashladne Klizanje
3,5/50/46,5 % vitrine temperature
R410A 32/125 - 1725 Split sustavi za hlaenje Visok tlak
50/50 %
R23 R13 11700 Kaskadni rashladni ureaji Visok GWP
R744 1 Kaskadni rashladni ureaji Previsok tlak,
Tkr - niska
R717 R22 0 Industrijsko hlaenje Otrovna

77
TEHNIKA HLAENJA

4.4. OSNOVNE TERMODINAMIKE OSOBINE RADNIH TVARI

Sl. 4.6. Zasiena podruja nekih radnih tvari u T,s-dijagramu

Iz dijagrama Sl. 4.6. razvidan je poloaj kritine toke u odnosu na podruje rada ureaja.
Takoer se moe odrediti toplina isparivanja pri odreenim temperaturama.

Krivulje zasienja radnih tvari

Ove krivulje prikazuju vezu tlaka i temperature zasienja radnih tvari. Poeljno je da tlakovi
pri temperaturi isparivanja budu neto vii od okolinog, kako ne bi dolo do mogunosti
usisavanja zraka u sustav. Takoer je poeljno da tlakovi pri uobiajenim temperaturama
kondenzacije ne budu previsoki. Iz krivulja zasienja mogu se odrediti kompresijski omjeri za
zadane temperature isparivanja i kondenzacije.

Npr, za R22, o = 20 oC p 0 = 2,455 bar

= +30 oC p = 11,880 bar
p 11,880
= = 4,839
p 0 2,455

78
 TEHNIKA HLAENJA

7
R22
6 R23
R717
R744
p 5
R404a l
R404a v
MPa 4 R600a
R290
R11
3
R134a
R12
2 R113
R152a
1

0
-100 -90 -80 -70 -60 -50 -40 -30 -20 -10 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
o
C

Sl. 4.7. Krivulje zasienja nekih radnih tvari

Tab. 4.3. Kompresijski omjeri za neke radne tvari

Temperatura isparivanja -60 -30 -15 0

Temperatura kondenzacije +30 +30 +30 +60
CO2 - 5,05 3,15 -
Amonijak 53,28 9,77 4,94 4,85
R22 31,6 7,24 4,0 6,08
Metil klorid 41,87 8,5 4,48 5,43
SO2 78 12,14 5,63 7,35
R11 - 13,8 6,28 7,88
R12 33,03 7,43 4,01 4,96
R113 - - 7,92 10,15
R134a - 9,53 4,69 5,99
R152a 38,69 8,5 4,63 5,67
Propan (R290) 25,33 6,46 3,74 4,47
Izobutan (R600a) 45,1 8,82 4,55 5,56

Npr. za o = 30 oC i = +30 oC za NH3 bi trebalo razmotriti potrebu koritenja

dvostepenog rashladnog stroja, dok bi kod R22 to bio jednostepeni.

79
TEHNIKA HLAENJA

4.5. FIZIOLOKO DJELOVANJE RADNIH TVARI

Tab. 4.4. Fizioloko djelovanje radnih tvari

Stupanj Volumni Djelovanje

tetnosti udio
1 0,5 1,0 % uzrokuje smrt unutar 5 minuta
2 0,5 1,0 % uzrokuje smrt unutar 1 sata
3 2,0 2,5 % uzrokuje smrt unutar 1 sata ili ostavlja trajne tetne posljedice
4 2,0 2,5 % uzrokuje tek nakon 2 sata primjetno kodljive posljedice
5 do 20 % ne uzrokuje ni nakon 2 sata nikakvih trajnih oteenja
6 vie od 20% ne uzrokuje ni nakon 2 sata nikakvih posljedica
Underwriters Laboratories USA [1]

U grupu 1 spada R764 (SO2), u grupu 2 spada R717 (NH3), u grupu 3 4 spada metilklorid
R40 (CH3Cl), u grupu 4-5 spada R113, u grupu 5 spadaju R744, R11, R22, R500, u grupu 5-6
spadaju ugljikovodici metan R50, etan R170, i propan R290,. te R134a, R123, R501, R502 i
R507. U grupu 6 spadaju voda R718, R12, R13, R114 i zeotropske smjese R404A, R407A i
R407C.

4.6. ODABIR RADNIH TVARI OVISNO O PRIMJENI

Tab. 4.5. Preporuka za odabir radnih tvari

Podruje Temperatura hlaenja [oC]

primjene +20/0 0/-15 -15/-45 <-45
Industrija R717, (R22) R717, (R22)
R227, R407C R407B, R407C
Industrijska R404A, R407C
klimatizacija, (R22), R717
dizalice topline R227, R124
Komercijalna R134a, (R22)
klimatizacija, R404A, R407C
dizalice topline
Ugostiteljstvo, R134a, R404A R404A, R134a
kuanstvo, (R22) R407C, R407A
transport (R22)
Znanost R134a (R22), R717 R717, R407A R290, R170
R134a

Treba voditi rauna da su ovo samo danas vaee preporuke, posebno glede zatite okolia, da
izbor radne tvari ovisi i o drugim ranije spomenutim kriterijima i da se mogu oekivati
intenzivna istraivanja na razvoju novih radnih tvari.
R717 (amonijak) ne mijea se s mazivim uljem, pa se ulje lagano izdvaja iz pojedinih dijelova
postrojenja. Amonijak se lako otapa u vodi.

80
TEHNIKA HLAENJA

Freon i njihove smjese ine homogene smjese s mazivim uljima (oni su otapala za ulja, npr.
R11 se koristi za odmaivanje). Zbog toga ulje krui rashladnim reajem. freoni se ne
otapaju u vodi.

4.7. ODABIR KONSTRUKCIJSKIH MATERIJALA OBZIROM NA KORITENE

RADNE TVARI

Tab. 4.6. Preporuka za odabir materijala metalnih dijelova konstrukcije

Radna tvar ugljini nehrajui bakar mjed morska aluminij

elik elik bronca
amonijak PP PP N N N N
freoni P PP PP PP PP PP

PP preporuljivo P- prihvatljivo N-nedoputeno

Tab. 4.7. Preporuka za odabir brtvenih materijala

Radna tvar klingerit PVC,elasto bakar guma perbunan

meri neopren
amonijak PP PP N P N
freoni PP P PP N P

81
 TEHNIKA HLAENJA

4.8. POPIS I SVOJSTVA RADNIH TVARI

Tab. 4.8. Svojstva radnih tvari
Sastav ili t gl
R Ime M tf
[C]
tb
[C]
tkr
[C]
pkr
[MPa]

formula [kg/kmol] (1MPa)
[C]
RADNE TVARI ANORGANSKOG PORIJEKLA
R717 Amonijak NH3 17,03 -77,66 -33,33 135,25 11,33 1,314 0
R718 Voda H2O 18,02 0,01 100,00 374,20 22,10 0
R744 Ugljini dioksid CO2 44,01 -56,57 -78,40 31,06 7,38 1,292 0
RADNE TVARI ORGANSKOG PORIJEKLA
Ugljikovodici
R170 etan CH3CH3 30,07 -182,80 -88,60 32,18 4,87 1,191 0
R290 propan CH3CH2CH3 44,10 -187,28 -42,09 96,70 4,25 1,133 0
R600 butan CH3CH2CH2CH3 58,12 -138,29 -0,54 152,01 3,80 1,103 0
R600a izobutan CH(CH3)2CH3 58,12 -159,60 -11,61 134,70 3,64 1,103 0
R1270 propilen CH3CH=CH2 42,08 -185,20 -47,69 92,42 4,66 1,154 0
Klorofluorougljikovodici
Klorofluorougljici (CFC) i Bromofluorougljici (BFC)
R11 triklorofluorometan CCl3F 137,37 -110,47 23,71 197,96 4,41 1,136 0
R12 diklorodifluorometan CCl2F2 120,91 -157,05 -29,75 111,97 4,14 1,133 0
R13 klorotrifluorometan CClF3 104,46 -183,15 -81,30 29,20 3,92 1,146 0
R13B1 bromtrifluorometan CBrF3 148,91 -168,0 -57,70 67,10 3,96 0
R113 1,1,2-trikloro-1,2,2-trifluoroetan CCl2FCClF2 187,38 -36,22 47,59 216,06 3,39 0
R114 1,2-dikloro-1,1,2,2-tetrafluoretan CClF2CClF2 170,92 -94,15 3,59 145,68 3,26 0
R115 kloropentafluoroetan CClF2CF3 154,47 -99,39 -38,94 79,95 3,12 0
Hidroklorofluorougljici (HCFC)
R22 klorodifluorometan CHClF2 86,47 -157,42 -40,81 96,15 4,99 1,182 0
R123 2,2-dikloro-1,1,1-trifluoroetan CHCl2CF3 152,93 -107,15 27,82 183,68 3,66 1,107 0
R124 2-kloro-1,1,1,2-tetrafluoroetan CHClFCF3 136,48 -199,15 -11,96 122,28 3,62 1,102 0
R141b 1,1-dikloro-1-fluoroetan CH3CCl2F 116,95 -103,30 32,05 204,20 4,25 1,122 0
R142b 1-kloro-1,1-difluoroetan CH3CClF2 100,50 -131,15 -9,00 137,10 4,12 1,123 0
Hidrofluorougljici (HFC)
R14 tetrafluorometan CF4 88,00 -183,51 -128,1 -45,64 3,75 0
R23 trifluorometan CHF3 70,01 -155,18 -82,10 25,92 4,84 1,198 0
R32 difluorometan CH2F2 52,02 -136,81 -51,65 78,11 5,78 1,249 0
R125 pentafluoroetan CHF2CF3 120,02 -100,63 -48,14 66,18 3,63 1,102 0
R134a 1,1,1,2-tetrafluoroetan CH2FCF3 102,03 -103,30 -26,07 101,06 4,06 1,118 0
R143a 1,1,1-trifluoroetan CH3CF3 84,04 -111,81 -47,22 72,89 3,78 1,127 0
R152a 1,1-difluoroetan CH3CHF2 66,05 -118,59 -24,02 113,26 4,52 1,152 0
R236fa 1,1,1,3,3,3-heksafluoropropan CF3CH2CF3 152,04 -93,63 -1,44 124,92 3,20 1,082 0
Azeotropske smjese
R500 R12/R152a 99,30 -33,60 102,10 4,17 1,142 0
(73,8/26,2)
R502 R22/R115 111,60 -45,30 80,73 4,02 1,129 0
(48,8/51,2)
R503 R23/R13 87,25 -87,50 18,43 4,27 1,168 0
(40,1/59,9)
R507 R125/R143a 98,86 -47,10 70,75 3,72 1,115 0
(50/50)
R508A R23/R116 100,10 -87,40 11,01 3,70 1,127 0
(39/61)
R508B R23/R116 95,39 -87,40 12,06 3,83 1,134 0
(46/54)
R509A R22/R218 123,96 -40,40 87,20 4,03 0
(44/56)

82
 TEHNIKA HLAENJA

Tab. 4.8. nastavak

t gl
R Ime Sastav ili formula M
[kg/kmol]
tf
[C]
tb
[C]
tkr
[C]
pkr
[MPa]
(1MPa)
[C]
Zeotropske smjese
R401A R22/R152a/R124 94,44 -34,40 105,30 4,61 1,148 4,23
(53/13/34)
R401B R22/R152a/R124 92,84 -35,70 103,50 4,68 1,153 3,75
(61/11/28)
R401C R22/R152a/R124 101,00 -30,50 109,90 4,40 1,134 5,07
(33/15/52)
R402A R125/R290/R22 101,60 -49,20 76,03 4,23 1,128 1,23
(60/2/38)
R402B R125/R290/R22 94,71 -47,20 83,03 4,53 1,145 1,49
(38/2/60)
R403A R290/R22/R218 91,99 -44,00 91,20 4,69
(5/75/20)
R403B R290/R22/R218 103,26 -43,80 88,70 4,40
(5/56/39)
R404A R125/R143a/R134a 97,60 -46,60 72,14 3,74 1,116 0,46
(44/52/4)
R405A R22/R152a/R142b/RC318 111,90 -32,90 106,00 4,29 1,120 6,48
(45/7/5,5/42,5)
R406A R22/R600a/R142b 89,86 -32,70 116,50 4,88 1,15 7,90
(55/4/41)
R407A R32/R125/R134a 90,11 -45,20 81,91 4,49 1,135 5,07
(20/40/40)
R407B R32/R125/R134a 102,90 -46,80 74,38 4,08 1,119 3,23
(10/70/20)
R407C R32/R125/R134a 86,20 -43,80 86,05 4,63 1,141 5,59
(23/25/52)
R407D R32/R125/R134a 90,96 -39,40 91,56 4,48 1,133 5,23
(15/15/70)
R407E R32/R125/R134a 83,78 -42,80 88,76 4,73 1,145 5,77
(25/15/60)
R408A R125/R143a/R22 87,01 -45,50 83,34 4,42 1,146 0,29
(7/46/47)
R409A R22/R124/R142b 97,43 -35,40 106,90 4,69 1,149 6,46
(60/25/15)
R409B R22/R124/R142b 96,67 -36,50 104,40 4,71 1,152 5,49
(65/25/10)
R410A R32/R125 72,59 -51,60 70,17 4,77 1,173 0,1
(50/50)
R410B R32/R125 75,57 -51,50 69,46 4,67 1,166 0,14
(45/55)
R411A R1270/R22/R152a 82,36 -39,70 99,06 4,95 1,176 1,61
(1,5/87,5/11)
R411B R1270/R22/R152a 83,07 -41,60 95,95 4,95 1,179 0,74
(3/94/3)
R412A R22/R218/R142b 92,17 -36,40 107,50 4,88
(70/5/25)
R413A R218/R134a/R600a 103,95 -29,30 101,40 4,24
(9/88/3)

83