Professional Documents
Culture Documents
Rastvori. Ph. Energetika Hemijskih Reakcija (2-1) PDF
Rastvori. Ph. Energetika Hemijskih Reakcija (2-1) PDF
Disperzni sistem je smea u kojoj su jedna ili vie supstanci rasprene u nekoj drugoj
supstanci u obliku sitnih estica. Disperzni sredstvo je supstanca u kojoj se vri disperzija, a
disperzna faza je supstanca(e) koje se disperguju. U zavisnosti od veliine dispergovanih
estica postoje:
1) Grubo disperzni sistemi: emulzije i disperzije (veliina estica > 100 nm, mogu se
videti golim okom). Kada je di sperzna faza vrstog agregatnog stanja, govorimo o
suspenzijama (mulj u vodi), a kada je disperzna faza tena, onda je reo emulziji
(mleko);
2) Koloidno disperzni sistemi: koloidni rastvori (veliina estica od 1 do 100 nm), Tu
spadaju teni, vrsti i gasoviti solovi (magla, dim, mastilo, staklo), pena (pavlaka,
areogel), gel (elatin);
3) Molekulsko disperzni sistemi: pravi rastvori (veliina estica < 1 nm).
Masa rastvora (mr-or) predstvavlja zbir mase rastvorene supstance (mrs) i mase rastvaraa, a
poto kao rastvara najee slui voda ( ):
mr-or = mrs +
Rastvori se mogu podeliti i prema sadraju rastvorene supstance na:
Zasiene rastvore rastvor sadri onoliko rastvorene supstance kolikoje
dozvoljeno rastorljivou te supstance u datom rastvarau i na datojtemperaturi.
Nezasiene rastvore rastvor sadri manje rastvorene supstance negoto iznosi
njena rastvorljivost.
Presiene rastvore rastvor sadri vie rastvorene supstance nego toiznosi njena
rastvorljivost. Po pravilu su nestabilni i samo malimspoljinim uticajem prelaze u
zasien rastvor.
Pregled osnovnih pojmova za izraunavanje sastava rastvora
c= = [ ]
b= = [ ]
.
Primer 1. Rastvorljivost AgNO3 u vodi na 0 C je 125,2 g. Koliki je maseni udeo
AgNO3 u zasienom rastvoru na 0 C.
Primer 2. Koliko grama taloga zaostaje nakon uparavanja 200 cm3 rastvora kalijum-
hlorata koncentracije 0,1 mol/dm3?
Primer 3. Koliko grama gvoe(II)-sulfata heptahidrata treba rastvoriti u vodi da bi se
dobilo 400 g 4,2% rastvora?
Prilikom meanja dva rastvora (V1, V2, m1, m2) istih ili razliitih koncentracija (c1, c2, 1,
2), nastaje trei rastvor sa veliinama karakteristinim samo za njega (c3, 3, V3, m3).
ematski prikaz meanja dva rastvora sa relacijama koje povezuju kvalitativne veliine
rastvora, dat je na Slici 2.
Primer 5. Koliko se grama NaOH nalazi u jednom litru rastvora dobijenog meanjem
200 cm3 rastvora koji sadri 10 g/dm3 i 300 cm3 rastvora koji sadri 20 g/dm3?
Razblaivanje / koncentrovanje rastvora
Primer 7. Koliko mg NaOH treba dodati u 400 mL rastvora koncentracije 0,1 mol/dm3
da bi se dobio rastvor masene koncentracije 5 g/L?
pH rastvora
Primer 12. Sagorevanjem 3,27 g cinka u istom kiseoniku oslobaa se 17,4 kJ toplote.
Izraunati standardnu reakcionu toplotu ove reakcije.
Entropija (S) predstavlja meru neureenosti sistema. Sto je sistem neureeniji to je isti
stabilniji. Entropija raste pri prelasku sistema iz vrstog u teno, i iz tenog u gasovito stanje.
Za entropiju vai pravilo analogno za H: promena entropije sistema pri hemijskoj reakciji
(S) jednaka je razlici zbira entropije produkata reakcije i zbira entropije reaktanata.
Entropija ima jedinice energije obino izraene na mol supstance J/mol.
Veza izmeu entalpije i entropije data je sledeom relacijom:
G = H TS
gde je G Gibsova energija, a T apsolutna temperatura.
Za izobarno-izotermike procese (procesi koji se odigravaju pri konstatnom pritisku i
temperaturi) promena Gibspve energije iznosi:
G = H TS
Na osnovu ove relacije promena entalpije je:
H = G + TS
Pri emu se G moe meriti, a TS nije merljiva veliina.
Kao i u sluaju H i S, promena Gibsove energije kao rezultat odigravanja hemijske
reakcije jednaka je razlici zbira Gibsovih energija proizvoda reakcije i zbira Gibsovih
energija reaktanata. Gibsova energija kJ/mol.
Pri stalnoj temperaturi i pritisku reakcije mogu spontano da teku samo u onom pravcu pri
kome se Gibss-ova energija sistema smanjuje (G <0).
Promena entropije pri promeni agregatnog stanja prikazana je na Slici 2.