Univerzitet u Zenici

Mainski fakultet

Katedra za automatizaciju i metrologiju

Seminarski rad iz mjerne tehnike

Mjerenje temperature

Student: Mentor:

Eldin Mulahalilovi doc.dr. Samir Leme

SADRAJ

Uvod..........................................................................................2
Defimicija temperature..............................................................3
Mjerne jedinice temperature......................................................4
Historija mjernih ureaja...........................................................5
Mjerni instrumenti.....................................................................6
Vrste termometara.....................................................................7
Petvarai za mjerenje temperature.............................................8
Kontaktno mjerenje temperature .............................................14
Beskontaktno mjerenje temperature..........................................20
Posebni termometri....................................................................22
Greke dodirnih termometara i metode korekcije......................26
Kontrola i kalibriranje termometara...........................................28

1
 UVOD
Osim u svakodnevnom ivotu, temperatura igra vanu ulogu u skoro
svim prirodnim naukama. Mnoge fizike osobine materije, od agregatnog stanja
preko gustine,rastvorljivosti, napona pare, elektrine provodljivosti do indeksa
prelamanja zavise od temperature.Slino, od temeperature zavisi kojom e se
brzinom odvijati neka hemijska reakcija u sloenom sistemu, i koje e reakcije da
se odigraju.

Kljune rijei : temperatura, termometar,...

2
 1 DEFINICIJA TEMPERATURE
Pojam temperature moe se definirati na vie naina. Osjeamo kada je neko tijelo toplije ili hladnije
od naeg tijela, a uoavamo i fizikalne promjene koje pri tome nastaju. Na temelju toga definirane su
iskustvene temperaturne ljestvice kao to su Celzijeva i Fahrenheitova koje se i danas koriste u veini
primjena. Za njih je svojstveno postojanje negativnih vrijednosti temperatura, jer je ishodite ljestvice
utvreno proizvoljno. U fizici, a posebno termodinamici, temperatura se definira tako da je ishodite
temperaturne ljestvice utvreno na temelju fizikalnih naela (apsolutna nula). Tako definirana
temperatura se formalno naziva apsolutna temperatura ili termodinamika temperatura.

U okviru kinetike teorija plinova apsolutna se temperatura definira pri razmatranju monoatomnog
idealnog plina. U takvom plinu, koji se nalazi u termodinamikoj ravnotei, srednja kinetika energija
<Ek> estica u sustavu centra mase ne ovisi o vrsti plina i iznosi:

(1.1)

gdje je Boltzmannova konstanta, a T je apsolutna temperatura. Ovaj izraz odnosi se sustav sa tri
prostorne dimenzije (tri stupnja slobode), pa je srednja kinetika energija za svaki pojedini smjer:

(1.2)

Dakle, ovako definirana temperatura je mjera za srednju energiju mnotva estica koje se nalaze u
termodinamikoj ravnotei i ne moe poprimiti negativne vrijednosti. Gore navedeni izraz ima
openitije znaenje i naziva se teorem ekviparticije energije.[1]

3
 2 MJERNE JEDINICE TEMPERATURE
Postoji vie mjernih jedinica za temperaturu. U Europi temperaturu mjerimo u Celzijevim
stupnjevima(C), a u SAD-u su uvrijeeni Fahrenheitovi stupnjevi (F). Jedinica SI za termodinamiku
temperaturu je kelvin (K), dok se u SAD-u jo koristi i Rankineov stupanj.

Formule za pretvaranje brojevnih vrijednosti uobiajenih temperaturnih ljestvica:

K = C + 273,15 (2.1)

C = 5/9 (F - 32) (2.2)

F = C/0,55 + 32 ili preciznije :F = C/(5/9) + 32 [2]

Tablica 1- koja prikazuje neke esto koritene temperature s vrijednostima izraenim na raznim
temperaturnim ljestvicama:

Opis Kelvinova Celzijeva Fahrenheitova Rankineova Delisleova Newtonova Raumurova Rmerova

Apsolutna
0 -273,15 -459,67 0 559,725 -90,14 -218,52 -135,90
nula

Fahrenheitova
mjeavina 255,37 -17,78 0 459,67 176,67 -5,87 -14,22 -1,83
leda i soli

Talite
leda/ledite
vode (pri 273,15 0 32 491,67 150 0 0 7,5
normalnom
tlaku)

Temperatura
ljudskoga 310,15 37 98,6 558,27 94,5 12,21 29,6 26,925
tijela

Vrelite vode 373,15 100 212 671,67 0 33 80 60

Talite
1941 1668 3034 3494 -2352 550 1334 883
titanija

4
 3 HISTORIJA MJERNIH UREAJA
Prvi ureaj za mjerenje temperature je 1597. godine napravio GalileoGalilei (1564-
1642),kojim je mogao ustanoviti manju ili veu zagrijanost zraka.Francuski fiziar Guillaume
Amonton (1663-1705) je 1703. godine usavrioi napravio zrani termometar i uveo
termodinamsku skalu.Njemaki fiziar iz Gdanjska Danijel Gabriel Fahrenheit (1686-1736)
je1715. godine napravio ivin termometar i predloio temperaturnu skalu kod koje je
temperatura topljenja leda +32F, a temperatura kljanja vode+212F.Francuski fiziar
Reomir je 1736. godine predloio temperaturnu skalu kod koje je temperatura topljenja leda
0R, a temperatura kljuanja vode na temperaturi 80R.vedski astronom iz Uppsale Anders
Celzijus (1701-1744) je 1740. Godine predloio skalu kod koje je temperatura topljenja leda
0C, a temperatura kljuanja vode 100C. U anglosaksonskom mjernom sistemu koristi se i
Rankinova skala.Temperaturni interval kod ove skale je 1K=1,8Ra, trojna taka vode je na
temperaturi 491, 69Ra.Meunarodni komitet za mjerenje i teine preporuio je u SI-sistemu
dvije skale: apsolutnu termodinamsku temperaturnu skalu, koju je 1851. Godine predloio
britanski naunik William Thopson lord Kelvin (1824-1907)poznata kao Kelvinova skala, i
praktinu skalu od sto stepeni, poznatu kao Celzijusova skala.Mjerenje temperature u objema
skalama moe se vriti u objema skalam a moe se vriti u kelvinima [K] ili u celzijusima
[C] u zavisnosti od prihvaenog poloaja nule na mjernoj skali.Od 1954. godine
Meunarodni komitet je preporuio da referentno stanjena Kelvinovoj temperaturnoj skali
bude 273,16 K, gdje sve tri faze vode(vrsto - teno - parno) koegzistiraju u ravnotei na
pritisku 1 atm.Takvo stanje je nazvano trojno stanje ili trojna taka.Voda se ledi na
temperaturi 273,15 K i pritisku 1 atm, to odgovara 0C na Celzijusovoj skali..[2]

5
 4 MJERNI INSTRUMENTI
Mjerni instrumenti za mjerenje temperature nazivaju se termometri.Mjerenje temperature u
praksi se izvodi raznim vrstama termometara, u zavisnosti o kojoj se temperaturi radi i da li je
primjenjena laboratoriska,industriska ili za neku drugu svrhu.

Kod termometra ulazna veliina je temperatura, sa ijom promjenom nastaju promjene na

termometrima, koje se koriste pri odredivanju temperature.

Termometar (gr. "toplo" + "mjerim") je ureaj koji mjeri temperaturu ili

temperaturn i gradijent, koristei razne principe.

Termometar ima dva vana dijela:

senzor (osjetilo), na kojem zbiva neka fizikalna promjena vezana s promjenom

temperature;
konverziju fizikalne promjene u itljivu vrijednost (npr. skala na ivinom
termometru).

Termometri se dijele na dvije skupine po poznavanju procesa koji stoji iza fizikalne promjene:

Primarni termometri koriste svojstvo tvari koje je toliko dobro poznato da se

temperatura moe tono izraunati bez nepoznatih vrijednosti, npr. na bazi jednadbe
stanja plina.
Sekundarni termometri su prikladniji za koritenje i ee se koriste, a uglavnom su i
osjetljiviji. Kod njih poznavanje procesa nije dovoljno, termometar je potrebno
kalibrirati prema primarnom termometru.[1]

6
 5 PODJELA TERMOMETARA
Prema konstruktivnoj izvedbi termometre moemo podjeliti na:

stakleni termometar
tapni termometar
bimetalni termometar
opruni termometar
otporniki termometar
elektrini termonaponski termometar
radijaciski pirometar

Prema nacinu rada razlikujemo:

kontaktne termometre
beskontaktne termometre
termommetri sa posebnim mjernim postupcima

Podjela termometara po signalu mjerenja:

elektrini
mehaniki [3]

7
 6 PRETVARAI ZA MJERENJE TEMPERATURE

KONTAKTNI (voenje topline)

otporniki elementi
termistori
termopar
poluvodiki pn-spoj

BESKONTAKTNI (toplinsko zraenje)

infracrveni termometar
piroelektriki termometar [4]

6.1 DILATACISKI PRETVARAI TEMPERATURE

Ovi se pretvarai razvrstani u nekoliko skupina prema tvari koja mijenja zapreminu. Zavisnost
zapremine(V ) od promjene temperature (T ) odruje se eksperimentalno za svaku tvar
zasebno, pa se zatim trai matematiki izraz koji najbolje opisuje tu zavisnost.

6.2 OTPORNIKI PRETVARAI TEMPERATURE

Pretvarai to imaju kao osjetilo metalni (kovinski) ili poluvodiki otpornik zovu se
otporniki pretvarai. Zavisnost otpora od promjene temperature odreuje se eksperimentalno,
a zatim se iskae imatematiki.
Ta se zavisnost moe iskazati izrazom:

R=Ro[1+ T+T+T] [6.1]

Za vecinu metala ta se zavisnost moe iskazati izrazom:

R=Ro[1+ T] [6.2]

gdje su:
R je otpor na mjerenoj temperaturi (T);
Ro otpor na referentnoj temperaturi (To);
T = T T0;
(,) temperaturni koeficijent elektrinog otpora kovine.

Metalna otpornika osjetila izvode se namatanjem ice ili naparivanjem tankog sloja kovine
na izolator.Materijali za ice otpornikih osjetila temperature su: platina, nikal, volfram i
bakar. Slojna otpornika osjetila izvode se obino naparivanjem platine na keramiki izolator.

8
Otporniko osjetilo se uglavnom sastoji od:

ticalo(uloak)
zatitna izolacija pretvornika
zatitna cijev
prikljunestezaljke
poklopac glave
izvodna cijev

Uloak osjetila se sastoji od:

temperaturno ovisni otpornik

izolacija
keramika cijev
prikljunestezaljke
serijski otpor

Platinska ina otpornika osjetila

Upotrebljavaju se za precizna mjerenja u podruju od -183C do +630C, dok im je praktina

primjena u podruju od -265C do 1050C. U podruju od -183C do+630C platinsko se
osjetilo koristi i kao badarno osjetilo.

Nikalna ina otpornika osjetila

Upotrebljavaju se za mjerenja upodruju od -183C do +630C. Jeftinija su i imaju veliku

primjenu uindustriji i aerotehnici.

Bakarna ina otpornika osjetila

Temperature imaju linearnu karakteristiku, ali zbog malog otpora bakra izvedbe su im
saneprikladno dugom icom. Upotrebljavaju se u podru ju od -195C do +260C.

Volframova ina otpornika osjetila

Temperature skupa su i upotrebljavaju se kada je potrebno obuhvatit iiroko mjerno podruje.

Mjerno im je podruje od -268C do +1100C .

9
6.3 POLUVODIKA OTPORNIKA OSJETILA
Od poluvodikih otpornikih osjetila temperature najvie se primjenjuju termistori. Izrauju
se od smjesa sulfida ili oksida kovina kao to su magnezij, nikal, bakar, eljezo i uran. Glavne
znaajke su im veliki otpor, veliki negativni temperaturni koeficijent otpora. Izvode se u
obliku ploa, kuglica, tapica ili zrna. Mjerno podruje termistora su od -75C do 250C, ali
postoje i posebne izvedbe za mjerenje vrlo niskih temperatura do 250C.
Za mjerna osjetila u podruju vrlo niskih temperatura koriste se ugljina otpornika osjetila za
temperatureod 1 do 20K i germanijeva otpornika osjetila za temperature od 0.5 do 100K.

6.3.1 NTC OTPORNICI (termistori)

Postoje materijali kod kojih se otpor smanjuje pri poveanju temperature tj. bolje vode
u t o p l o m s t a n j u n e g o u h l a d n o m s t a n j u . T a k v e m a t e r i j a l e
n a z i v a m o o t p o r n i c i m a s negativnim temperaturnim koeficijentom ili NTC otpornici,
koji su poznatiji pod nazivom termistori. Na Slici je prikazan simbol NTC otpornika
(promjena temperature i otpora susuprotnog smjera).

Slika 1. Simbol NTC otornika

Prvi komercijalni termistori (NTC) za mjerenje temperature su se pojavili

poetkom 30- ihgodina 20. vijeka, dok je do njihove ire primjene dolo tek krajem 50- ih
godina, zahvaljujui r a z v o j u p o l u p r o v o d n i k e t e h n o l o g i j e . G l a v n a p r e d n o s t
N T C o t p o r n i k a j e n j i h o v a v e l i k a osjetljivost koja omoguava konstruisanje
jednostavnih i pouzdanih termometara.

10
 Slika 2 R-T karakteristika NTC otpornika u odnosu na Pt100

Savremeni NTC otpornici se proizvode od oksida Fe, Cr, Mn, Co, Ni i slino. Smjea oksida
u prahu se sinteruje na temperaturama iznad 1000C ime se formiraju otpornici oblika
loptice,diska ili cilindra. Maksimalne radne temperature oksidnih termistora iznose 300C do
350C.U p o s l e d n j e v r i j e m e s e i z r a u j u v i s o k o t e m p e r a t u r n i t e r m i s t o r i s a
maksimalnimradnim t e m p e r a t u r a m a d o 7 0 0 C p a a k i d o 1 0 0 0
C , t o j e b l i s k o m a k s i m a l n i m r a d n i m temperaturama platinskog
otpornog termometra. U oblasti niskih temperatura, termistori se
primjenjuju do nekoliko desetina stepeni Kelvina.

Karakteristina krivulja temperaturnezavisnosti NTC otpornika (Slika 2) je

eksponencijalna i moe se izraziti kao:

R=Ae/T [6.3]

gdje su:

- A i B konstante karakteristine za pojedine termistore

- T temperatura u K

Osjetljivost termistora je data izrazom:

B
= T [6.4]

11
to znai da osjetljivost termistora opada sa porastom temperature.

Otpornost zavisi o upotrijebljenom materijalu, temperaturnim promjenama i sl.

Promjenuotpora moe izazvati promjena temperature okoline. S druge strane,
vlastito zagrijavanje(samozagrijavanje) odnosno hlaenje, kao posljedica razliitih
elektrinih optereenja, takoe u z r o k u j u p r o m j e n u o t p o r a . O v a j j e e f e k a t
posebno vaan. Kada se pojavi dovoljno visok napon u otporniku se
proizvede toliko toplote da mu poraste temperatura. To dovodi do
smanjenja otpora, poveanja struje i novom rastu temperature. Nakon nekog
vremena, od djelia sekunde do minute, uspostavlja se ravnoteno stanje. Opisani efekat
samozagrijavanja termistora ima niz primjena. Npr. ako se NTC serijski spoji sa
nekim drugim elementom,ograniava se poetna vrijednost struje. [5]

12
 6.4 TERMOELEKTRINI PRETVARAI TEMPERATURE

Njemaki fiziar Thomas Johann Seebeck uoio je da se u zatvorenom krugu to ga tvore dva
metala stvara kontinuirana elektrina struja kad su spojita ovih metala izloena razliitim
temperaturama. ica od materijala A i B spojene su u krug, pa im je jedno spojite izloeno
temperaturi Tmj, a drugo referentnoj temperaturi To.
Pomou ampermetra beskonano malog unutarnjeg otpora motri se nastala termoelektrina
struja I ,ili se pomou voltmetrabeskonano velikog unutarnjeg otpora motri
termoelektromotorna sila tj. naponU. Vrijednost razvijene elektromotorne sile zavisi od
materijala ice i razlike temperatura TmjT0.
Ovakav spoj ice naziva se termo par.Pretvornici temperature s termoparovima izrauju se u
mnogim kombinacijama od kojih se u praksi najee primjenjuju dani su u tablici:

Termopar za temperature

Bakar - konstantan -200600C

eljezo konstantan -200900C
Nikal Cromnikal 01200C
Platina Platina Rhodij 01600C

Lako je uoiti da se ovim ostvaruje pretvorba toplinske energije u elektrinu. Pojava je

iskoritena kaotemelj za termoelektrino mjerenje temperature.[6]

13
 7 KONTAKTNI TERMOMETRI

7.1 MEHANIKI DODIRNI TERMOMETRI

Princip rada mehanikih dodirnih termometara je zasnovan na razlici izduenja dva razliita
materijala, koji mogu biti uvrstom, tenom ili gasovitom stanju.

Dodirni termometri

sa mehanikim izlaznim signalom

dilatacioni termometri (sa linearnom dilatacijom, sa zapreminskom dilatacijom)

manometarski termometri (sa gasovima, tenostima, parama)

sa elektrinim izlaznim signalom

termometri sa promenom elektrinog otpora (metala, poluprovodnika, elektrolita)

termoelementi
termometri sa kvarcnim oscilatorom
termometri bazirani na gasno-dinamikim i akustinim principima
pirometri sa trajnom deformacijom
termokolor termostati

Kontaktni termometri rade na principu primjene odreene fizike karakteristike

senzora u zavisnosti od temperature:

rastezanje predmeta u zavisnosti od temperature

promjena otpornosti u zavisnosti od temperature
proizvodnja termoelektrikog napona
mehanika deformacija
promjena gustine

14
 7.1.2 PLINSKI TERMOMETAR
Plnski termometar je fizikalni mjerni ureaj za merjenje temperature, koji deluje na naelu
raztezanja idealnog plina. Plinski termometri se u praksi ne uporabljavaju. Plinski termometar
se esto koristi za kalibraciju drugih termometara.

Slika3. Delovanje plinskega termometra

Plinski termometar je sline konstrukcije kao i termometri punjeni tenou, samo to je

punjenje ovog termometra izvedeno nekim inertnim gasom.

Mjerenje termodinamike temperature T ovim termometrom svodi se na precizno mjerenje

pritiska i volumena plina u zatvorenoj posudi, pri emu kao osnovu koristimo jednainu stanja
idealnog gasa.[1]

15
 7.1.3 TERMOMETRI PUNJENI TEKUINOM

Mjerenje temperature se zasniva na pojavi promjene volumena tekuine s promjenom

temperature. Kao medij se obino upotrebljava iva ili alkohol, koji se oboji radi lakeg
oitavanja sl.2. Najee se koriste u laboratorijskoj i medicinskoj primjeni. Krhki su i lako
lomljivi, pa se njima treba paljivo rukovati. Radi zatite od loma esto se koriste u zatitnim
kuitima. Stabilni su i relativno jeftini.[1]

Tablica 2. Prikaz temperaturnih mjernih podruja za razliite tekuine

Tekuina Temperaturno mjerno podruje

Pentan -20+20C

Alkohol -110+50C

Toluol -70+100C

iva bez plinskog punjenja -30+280C

iva s plinskim punjenjem -30+750C

Slika 4. ivin termometar

16
7.1.3.1 KAKO RADE TERMOMETRI PUNJENI TEKUINOM

U termometru se nalazi tanka staklena cijev sa zadebljanjem na donjem dijelu. To zadebljanje

ispunjeno je tekuinom. Kad se termometar zagrije, tekuina se iri i podie uz cijev. Na
hladnome se tekuina opet skuplja pa njena razina u cijevi pada.

Tekuina se u cijevi termometra iri i skuplja poveanjem i smanjenjem titranja njenih atoma
ili molekula. Srebrnasta tekuina koju viamo u veini termometara je iva. Ako termometar
sadri crvenu ili plavu tekuinu, radi se o obojanom alkoholu. iva se iri bre od alkohola, pa
zbog toga bre pokazuje temperaturu. Meutim, alkohol se iri jae, pa se moe koristiti u
iroj cijevi. Postoji jo nekoliko vrsta termometara. Neki od njih toplinu pretvaraju u
elektrine signale koji pomiu kazaljku ili ispisuju temperaturu na brojaniku.[3]

17
 7.2 ELEKTRINI DODIRNI TERMOMETRI

Prikazivanje promjene otpora metala ili poluvodia kao i promjene termoelektrinog napona
kod metala ili legura metala su najei postupci mjerenja temperature. Mjerno podruje,
tanost i dinamika mjerenja suopenito bolji nego kod mehanikih sistema. Trokovi i cijena
su vei zbogelektrine obrade signala. 1821. godine Seebeck je otkrio novu pojavu. Spojio je
dvije ice od razliitih materijala (npr. eljezo i bakar) i spojio njihove slobodne krajeve, slika
5.Spojena mjesta je oznaio sa t1 i t2. Kada je zagrijavao jedan od ta dva spojna mjesta, dok
je drao na sobnoj temperaturi, ustanovio je da kroz taj zatvoreni strujni krug tee elektrina
struja.

Slika 5 [7]

18
 7.2.1 KVARCNI TERMOMETAR
Kvarcni kristal se koristi kao element za stabilizaciju uestanosti elektronskih oscilatora,
temperaturno stabilnih. Postoje takvi pravci sjeenja kristala kvarca, kada kvarc ima relativno
veliku zavisnost rezonantne uestanosti od temperature. Pri tome se dobija dobra linearnost u
opsegu -30C do 150C.
Nedostatak kvarcnog termometra je osjetljivost pretvaraa na mehanike potrese i udare, jer je
ploicakvarca veoma tanka, kao i visoka cijena ovakvog termometra. [8]

Slika 6. Princip rada kvarcnog termometra

19
 8 BEZKONTAKTNO MJERENJE TEMPERATURE

8.1 INFRACRVENI TERMOMETAR

Infracrveni termometri je beskontaktni ureaji za mjerenje temperature. Prenosivi infracrveni
termometri sadre lasersku zraku za bolju orijentaciju i viziranje mjernog objekta.
Beskontaktno mjerenje temperature koristi se tamo gdje je potrebno brzo i tano izmjeriti
temperaturu kao i kod pokretnih objekata te objekata pod naponom i teko dostupnih mjesta.
Termometri mjere povrinsku temperaturu slijedee vidljive povrine, dakle ne kroz npr.
staklo. Neki modeli posjeduju nepromjenjiv faktor emisije (epsilon faktor), dok je kod drugih
ovaj faktor podesiv u ovisnosti o materijalu mjernog objekta (papir, drvo, metal...). Ako elite
mjeriti visokopolirane metalne povrne, kao npr. cilindrine povrine, ovi ureaji se mogu
koristiti samo za nadgledanje trenda temperature. Mjerenje apsolutne temperature ovakvih
povrina pomou infracrvenih termometera nije mogue.[9]

Slika 5. primjena infracrvenog termometra

20
 OPTIKI PIROMETAR
Optiki pirometri rade na principu usporedbe svjetloe boje koju isijavaobjekt iju
temperaturu mjerimo i svetloe boje uarene kalibrirane nitiiju temperaturu
znamo.O p t i k i s u s t a v s a d r i f i l t e r k o j i o g r a n i a v a o s j e t l j i v o s t p o d r
u j a proputenih valnih duljina u rasponu 0,65-0,66 m (tj. crveno podrujevidljivog
spektra). Drugi filter reducira intenzitet svjetlosti. Jedan takavinstrument moe imati irok
raspon mjerenja temperatura.Ovakvi pirometri poto su ogranieni na valnu duljinu svjetlosti
crvenov i d l j i v o g p o d r u j a m o g u s e u p o t r e b l j a v a t i z a m j e r e n j e t e m p e r a t u r e ob
jekata koji su dovoljno topli da su uareni ili usijani. Ovo
ogranienjes e o d n o s i n a d o n j u g r a n i c u t e m p e r a t u r e p r i k o j o j s u t i p i r
ometriupotrebljivi. Pojedini optiki pirometri imaju ugraeno poj
a a l o svjetlosti promatranog objekta, to sputa donju granicu upotrebljivostina nii
nivot e m p e r a t u r e . N e d o s t a t c i o v i h u r e a j a s u : o s j e t l j i v o s t ( k r h k o s t ) ,
glomazni su i relativno skupi

Slika 7 Optiki pirometar

21
 9 POSEBNI TERMOMETRI

9.1 MAKSIMUM TERMOMETAR

Termometar koji pokazuje najviu temperaturu dosegnutu od trenutka kada je posljednji put
podeen.To moe biti i ivin termometar koji je postavljen horizontalno. Glavna karakteristika
ove vrste termometara je indeks koji se pomjera sa rastom temperature ali pri opadanju
temperature on se zadrava na najvioj zabiljeenoj temperaturi.

9.2 MINIMUM TERMOMETAR

Termometar koji pokazuje najniu temperaturu postignutu od kad je instrument posljednji put
podeen. Sastoji se od alkohola ili slinog medija u staklenoj cijevi. U medij je uronjen tanki stakleni
tap poznat kao indeks . kada se tekucina pomjeri na nie usljed pada temperature, indeks se
sruava meutim kada temperatura rastre medij obranja indeks i ide prema gore u cijev, ostavljajui
indeks u najnioj dosegnutoj taki.

Slika 8. Minimum i maksimum termometar

22
 9.3 SIX TERMOMETAR
Six je termometar kojim se mogu mjeriti maksimalne i minimalne
temperature postignute tijekom vremenskog razdoblja, obino tijekom jednog dana. To se
obino koristi gdje god je to jednostavan nain je potrebno za mjerenje Ekstremne
temperature na mjestu, primjerice u meteorologiji i hortikulture.
Takoer je poznat kao najvie minimalnog termometra, od kojih je najstariji praktinidizajn
i najei tip koristi.
To je primjer prijavljivanje termometra, koji je termometar koji vodi evidenciju o tome gdjeje
temperatura bila u prolosti.
To daje tri itanja: Trenutna temperatura najvia temperatura postignut, jer
je posljednjiresetira, a najnia temperatura doi budui da je posljednji put reset.
To je izumio Englez James Six u 1782, a nazvana po njemu.Isti osnovni dizajn ostaje u
uporabi danas. [11]

23
 9.4 KAPILARNI TERMOMETAR
Kapilarni termometar je pogodan za mjerenje temperatura na teko pristupanim mjestima.
Temperaturno ticalo (1) oblika upljog valjka ispunjeno je ivom i elinom kapilarom (2)
povezano sa svijenom ili spiralnom cijevi (3) (slika II.2.5). iva se grijanjem iri i nastoji
izravnati cijev pa se njen slobodni kraj pomie naprijed, a njegovo pomicanje preko zupanog
mehanizma uzrokuje pomicanje kazaljke instrumenta. Ako je umjesto ive u cijevi, kapilari i
spremniku cijev, kapilara moe biti dugaka do 60m. Kapilarni termometri nisu osobito toni,
a veliku primjenu imaju u upravljanju radom grijala vode (bojlera) i u rashladnoj tehnici gdje
u sastavu termostata upravljaju grijanjem i hlaenjem.

Slika 9. Kapilarni termometar

Brojila toplinske energije ugrauju se u stambene zgrade s centralnom pripremom tople vode i
s centralnim grijanjem. Utroak toplinske energije izraunava raunalo na temelju protoka
vode i razlike temperatura na ulaz i izlazu iz stana. Kalorimetar se postavlja na povratni vod,
jedno temperaturno ticalo na dolazni, a drugo na povratni vod. [12]

24
 10 MANOMETARSKI TERMOMETAR

Manometarski termometri baziraju svoja rad na injenici da u zatvorenoj posudi, potpuno

ispunjenojtenou, dolazi do porasta pritiska sa porastom temperature. Pritisak u posudi
prestavlja mjeru temperaturetenosti, pa se kao indikatori koriste razliiti pretvarai za
mjerenje pritiska. Najeu primjenu nalazimanometarski termometar napunjen ivom sa
Burdonovom cijevi, ija je skala kalibrisana u jedinicamatemperature.[8]

Slika 10. Manometarski termometar

25
 11 GREKE DODIRNIH TERMOMETARA I METODE
KOREKCIJE
Greke pri merenju temperature dodirnim termometrima mogu biti statike i dinamike.
Statike greke predstavljaju greke koje se javljaju u stacionarnom stanju i najee se
javljaju usled odvoenja toplote, usled zraenja ili usled postavljanja termometra u struju
velike brzine. Dinamike greke nastaju pri promeni temperature koja se meri, zbog inercije
termometra.

11.1 GREKA USLJED ODVOENJA TEMPERATURE

Ova greka nastaje kao rezultat razliitih temperatura vrha termometra koji je uronjen u fluid
ija se temperatura meri i kraja termometra koji se nalazi u spoljanjoj sredini, zbog ega
dolazi do pojave toplotnog fluksa kroz termometar. Ova greka se moe potpuno otkloniti
samo totalnim uranjanjem termometra u sredinu ija se temperatura meri. Termometri se
najee ugrauju u zid suda ili cevovoda i temperatura ovog zida se najee razlikuje od
temperature fluida u sudu, odnosno cjevi. Nain ugradnje termometra i tipian profil
temperature du tapa termometra, prikazani su na slici

Slika 11. Greka usljed odvoenja toplote kod dodirnih termometara

26
 11.2 GREKA USLJED ZRAENJA
Ova greka nastaje usled prenosa toplote izmeu termometra i zida suda ili cjevovoda u koji
je termometar ugraen, mehanizmom zraenja. Ova greka dolazi do izraaja samo pri
temperaturama veim od 400 C, pri kojima zraenje kao mehanizam prenosa toplote postaje
znaajno. Izraz za ovu greku se moe dobiti na osnovu tefanBolcmanovog (Stefan-
Boltzmann) zakona i moe se prikazati na sledei nain:

z =h(Tt4-Tz4) (11.1)

gde su:
T, i Tz temperature termometra i zida, u Kelvinima,
h - koeficijent prelaza toplote sa fluida na termometar i
e2, - koeficijent emisivnosti termometra i apsorptivnosti zida.

Greka usljed zraenja se smanjuje izolacijom zida, poliranjem povrine termometra,

zaklanjanjem termometra od izvora zraenja ili korienjem specijalne konstrukcije
termometra sa usisavanjem fluida.

11.3 GREKE USLJED VELIKIH BRZINA

Ova greka se javlja pri merenju temperatura gasova koji struje velikim brzinama. Greka
mjerenja nastaje zbog prelaza kinetike energije fluida u toplotu, pri udaru estica gasa u
termometar i moe se izraziti na sledei nain:

V
v=2C (11.2)

gde je:
v - brzina strujanja i
c - specifina toplotna kapacitivnost.

Ova greka se javlja samo pri vrlo velikim brzinama fluida (bliskim ili veim od brzine
zvuka). Otklanja se specijalnom ugradnjom sa zatitnom cjevi.

11.4 DINAMIKE GREKE TERMOMETRA

Ove greke se javlaju pri mjerenju temperatura koje se menjaju u toku vremena. termometar
bez zatitne obloge ima dinamiku karakteristiku sistema prvog reda, sa vremenskom
konstantom koja je proporcionalna toplotnoj kapacitivnosti termometra i otporu prenosu
toplote izmeu fluida i termometra, dok termometar sa zatitnom oblogom ima dinamike
karakteristike previe priguenog sistema drugog reda. Termometar sa zatitnom oblogom se
moe tretirati kao kombinacija dva sistema prvog reda (obloga i termometar) veana na red sa
meudejstvom. Dinamike greke termometra se mogu smanjiti smanjenjem toplotne
kapacitivnosti termometra, odnosno obloge i termometra i poveanjem koeficijenta prenosa
toplote, to se moe postii ugradnjom termometra na mestu najvee turbulencije.[13]

27
 12 KONTROLA I KALIBRIRANJE TERMOMETARA
Tanost mjerenja temperature sa nekim termometrom nalazi se ugranicama doputenih
tolerancija samo onda ako je sam instrument dobropodeen i ako je ispravno postavljen na
mjerno mjesto.Odravanje i kontrola elektrinih pokazivaa zahtijeva posebnu stru
nost iopremu. Mnoge tvornice, a pogotovo manji pogoni to nisu u stanju. Osimkontrole
instrumenata u sluaju netanog pokazivanja, potrebno je vriti ikalibriranje termometra. Pod
kalibriranjem se podrazumjeva podeavanjeinstrumenta da bi njegovo pokazivanje bilo ta
no.Ako je instrument ispravno postavljen, kontrola se moe najee vriti i upogonu,
periodinom kontrolom elektrinog otpora vodia. Pokaziva
elektrinih termonaponskih termometara mogu se kontrolirati dovo
enjemodreenih napona i uporeujui pokazivanje instrumenta s tabli
nimvrijednostima termonapona za odreeni termopar. Sam tehnoloki procesponekad moe
ukazati na netanost mjerenja temperature. Na veomavanim mjestima se postavljaju 2
termometra razliite izvedbe.U sluajevima kada postoji opravdana sumnja u ispravnost
termometra,mora se vriti kontrola termometara. Nakon zakonski propisang rokatermometri
se moraju kalibrirati u za to ovlatenim kalibracionim ili ispitnimlaboratorijama.[2]

28
 LITERATURA: [1] http://en.wikipedia.org/wiki/Temperature 23.04.2012
[2] http://www.unze.ba/download/SkriptaMetrologija.pdf
[3] NEMANJA-RISTIC-MERENJE-TEMPERATURE
[4] http://www.scribd.com/doc/93615740/Mjerenje-Temperature-1
[5] http://www.scribd.com/doc/49239748/Termistori-seminarski-
rad-I
[6] http://www.scribd.com/doc/58832015/64/Pretvornici-
temperature
[7] http://www.scribd.com/dseferovic/d/78754882/78-Vrste-
termometara
[8] http://www.scribd.com/doc/33757/Upravljanje-grijacima-i-
senzori-temperature
[9] http://www.amt-metriks.ba/cms/index.php?infracrveni-
termometa
[10]
[11] http://www.answers.com/topic/maximum-
thermometer#ixzz1vVsADzh7
[12] http://www.kalinic.info/udzbenici/ecvip/ecvip.htm
[13] http://www.scribd.com/muhamedz/d/57434867-Osnovni-
Elementi-Sistema-Upravljanja

Napomena: slike, formule i tablice preuzete su sa istih linkova.

29