Mjerenje temperature

PB-119

Rezime: U ovom seminarskom radu govorit emo o mjerenju temperature. Upoznat emo se
sa pojmovima temperatura, te ta su to temperaturne skale i koje postoje. Takoer emo rei
neto o ureajima za mjerenje temperature i koje su vrste tih ureaja.
Kljune rijei: temperatura, temperaturne skale, termometar, pirometar, kalibracija

Uvod
Temperatura je toplotno stanje predmeta ili procesa. Temperatura zavisi od toga koliko toplote
sadri tijelo odreene mase i pod odreenim pritiskom. [1]
S termodinamikog stajalita najpriblinija definicija temperature glasi: Dva tijela koja su u
toplotnoj ravnotei, imaju istu temperaturu. Iz ove definicije se moe zakljuiti da se
temperatura zapravo i ne moe mjeriti.
Ono to se zapravo mjeri jesu neke druge veliine koje su povezane s temperaturom, a neke
od njih su:
1) Volumen tijela koji se mijenja sa temperaturom,
2) Elektrina svojstva koja ovise o temperaturi:
elektrini otpor vodia koji se mijenja sa temperaturom
elektromotorna sila koja se javlja na spoju dva razliita metala,
3) Mjerenje iznosa i raspodjele energije koju zrai tijelo iju temperaturu mjerimo.
[2]
Temperatura ne moe prelaziti sa tijela na tijelo, nego prelazi toplota, a temperature se
izjednaavaju. Obzirom da smo rekli da se temperatura ne moe izravno mjeriti, definisane su
temperaturne skale na osnovu kojih se temperaturama pridruuju brojane vrijednosti a o
tome emo u nastavku.
Mjerenje temperature i skale za temperaturu
Temperatura sistema ili objekta se odreuje na nain da se termometar (ureaj za mjerenje
temperature) i mjereni objekt ili sistem dovedu u kontakt i puste da dostignu toplotnu
ravnoteu. Nakon toga oba tijela imaju istu ravnoteu.
O tome govori nulti zakon termodinamike koji glasi: Ako su u toplotnoj ravnotei tijela A i
C, a isto tako tijela B i C, tada su u toplotnoj ravnotei i tijela A i B. [3]
 Slika 1. Ilustracija nultog zakona termodinamike [3]
Kelvinova skala [K] je temeljna temperaturna skala SI-mjernog sistema. To je tzv.
apsolutna ili termodinamika temperaturna skala, jer joj je ishodite na apsolutnoj nuli.
Nastala je na osnovu Celsiusove skale jednostavnim pomjeranjem (translacijom) skale bez
promjena same podjele skale.
K=C+273,15
1C=33,8F=1,25R=274,15K [1]
Celsiusova skala [C] je stara i najrairenija skala jer je prilino dobro definisana ima
vrijednost 0 na leditu vode i vrijednost 100 u taki kljuanja vode pri pritisku od 1,01325
bara. Zove se jo i relativna skala jer su obje take proizvoljno izabrane.
C=(5/9)*(F-32) C=(4/5)*R C=K-273,15 [1]
Fahrenheitova i Rankineova skala su vrlo sline prethodnim skalama. Prvobitna definicija
Fahreheitove skale je bila loe odabrana, ali kasnije je to ispravljeno i skala je definirana
vrijednou 32 u taki gdje voda ledi i vrijednou 212 u taki kljuanja vode pri pritisku od
1,01325 bara. Ovim je skala postala povezana sa Celsiusovom skalom. Rankineova je nastala
primjenom Fahrenheitovih stepeni tako da je apsolutna nula uzeta za poetak ljestvice i
oznaena sa 0R. Zbog ovoga su jedinice za ove dvije skale jednake 1R=1F, ali je ista
temperatura izraena razliitim iznosima u jednim i drugim stepenima.

Slika 2. Temperaturne skale [1]

Trojno stanje vode je vrijednost temperature i pritiska gdje voda moe postojati u sva tri
agregatna stanja.
Vrste termometara
Mjerenje temperature se u praksi izvodi razliitim termometrima, a u zavisnosti od primjene
(laboratorijska, industrijska) je i izbor termometra.
Stakleni termometri rade na principu irenja tenosti i stakla. ivin termometar je najvie u
primjeni i za vie temperature rade se od Jena-stakla.
Glavni dio termometrijske tenosti se nalazi u jednom kuglastom ili cilindrinom spremniku.
Spremnik je uliven u drugu tanku staklenu kapilarnu cjevicu. Na gornjem kraju kapilare
nalazi se proirenje, u koje moe da ue iva, ako se pree maksimalna temperatura. iva se
najee primjenjuje do 300C jer ve na 360C ona kljua.
Stvarna temperatura dobija se iz formule: T=TA+k*s*(TA-TF) [1]
gdje je:
TA temperatura na glavnom termometru
TF temperatura niti termometra
k korekcioni faktor, prividni koeficijent rastezanja mjerne kapljevine i stakla
k=18*10-5 za Hg/kvarcno staklo
s duina neuronjene niti

Slika 3. Stakleni termometar [4]

Opruni termometri sa cijevnom oprugom su takoer na principu irenja tenosti koja se
nalazi u rezervoaru detektora. Taj detektor je spojen sa kapilarnom cijevi koja vodi do
Bourdonove opruge. Bourdonova opruga slui kao pokaziva dok je skala linearna, jer
odgovara linearnoj promjeni zapremine tenosti sa temperaturom.
Najee se koristi u industriji i punjeni su ivom. Mogu se primjenjivati od -35 do + 600C.
Plinski termometar
Znaaj konstantne zapremine plinskog termometra je to to se koriste za kalibrisanje drugih
termometara. Konstatna zapremina plinskog termometra je sastavljena od sijalica punjenim sa
razblaenim plinom koji je u dodiru sa ivinim manometrom. Manometar je ureaj koji se
koristi za mjerenje pritiska. ivin manometar ima stub dijelom ispunjen ivom koja je spojena
na fleksibilnu cijev, koja ima drugi stub dijelom ispunjen ivom, nazvan rezervoar, prikljuen
na drugi kraj.
Visina ive u prvom stubu postavljena je na referentnu taku ili pritisak P da mora ostati tu,
dok je ivi u rezervoaru dozvoljeno kretanje gore dole u relaciji na skali. Iz Gej Lisakovog
zakona, znamo da kada temperatura idealnog gasa raste, da je tu i odgovarajui pritisak. I
obrnuto, kada temperatura opada, opada i pritisak. [8]
 Slika 4. Plinski termometar [9]
Bimetalni termometri su poznati po svojoj primjeni u termostatima. Ovi instrumenti rade na
principu irenja metala, tako to se dvije metalne trake sa razliitim koeficijentima istezanja
uvijaju jedna u drugu. Pri tome jedna traka se rastee vie od druge to uzrokuje otklon u
jednu stranu. Taj se otklon prenosi mehanikim sistemom poluga i zupanika na kazaljku
instrumenta ija je skala u stepenima Celsiusa.
Ovi termometri se mogu koristiti za temperaturu od -100 do 600C.

Slika 5. Bimetalni termometar [5]

Otporni termometri rade na principu zavisnosti elektrine otpornosti materijala od

temperature. Izrauju se od istih metala ili poluprovodnika, ije su funkcije otpornosti
temperature eksperimentalno utvrene sa relativno visokom tanou.
Tri su tipa otpornih termometara: platinski otporni termometar, bakarni otporni termometar i
nikleni otporni termometar.
Najiru primjenu nalaze platinski otporni termometri budui da se njihov senzor izrauje od
platine visoke istoe, tako da je njihova otporno-temperaturna funkcija dosta dobro
definisana, a termometri su veoma stabilni i poslije dugotrajnih mjerenja na najviim
temperaturama svog mjernog opsega. [6]
Platinski otporni termometri se koriste za mjerenje temperature od -200C do 550C
(specijalna izrada do 1100C).

Slika 6. Shema otpornog termometra [7]

Termometri zraenja
Kod termoelemenata, iznad 1600C mogue je mjeriti temperaturu jedino na osnovu zakona o
zraenju. Prednost je ta, da detektor temperature (pirometar) ne mora biti stavljen u prostor od
koga se odreuje temperatura, odnosno u toplotni izvor.
Kod pirometara na zraenje imamo objektivno odreivanje temperature na principu prenosa
toplote zraenjem na sondu-termoelement u instrumentu. [1]
Pirometri se dijele na radijacijske pirometre koji mjere energiju koju zrai vrue tijelo
(pirometri ukupnog zraenja koji mjere ukupnu energiju zraenja i pirometri parcijalnog
zraenja koji mjere samo zraenje unutar odreenog intervala valnih duina) i optike
pirometre koji usporeuju vidljivo svjetlo koje zrai vrue tijelo sa svjetlom standardnog
izvora poznate temperature. [10]
Pirometri ukupnog zraenja obino su najjednostavniji ureaji, najjeftiniji a imaju odziv od
0,3 m do gornje granice od 2,5 do 20 m.

Slika 7. Princip rada pirometra ukupnog zraenja [10]

Energija zraenja tijela se pomou optike fokusira na tijelo prijemnika gdje se pretvara u
mjerni signal koji se vodi na pokazni instrument, registracijski instrument ili upravljaki
ureaj.
Donja i gornja granina frekvencija su ovisne o upotrijebljenom optikom sistemu. Nazvani
su irokopojasni jer su mjere znaajan dio toplotnog zraenja koje emitira objekt. [10]
Piromteri parcijalnog zraenja rade u uskom intervalu valnih duljina, irine manje od 1 m.
Specifini detektor koji se koristi odreuje spektralni odziv odreenog ureaja. Takav ureaj
se koristi za mjerenje temperature iznad 600C. Takvi pirometri koriste filtere za odabir valne
daljine.
Vjerovatno najvaniji napredak u pirometriji zadnjih godina je uvoenje selektivnog
filtriranja dolaznog znaenja to omoguuje instrumentu odreenu primjenu kako bi se
postigla vea tanost mjerenja.

Slika 8. Radijacijski pirometar [11]

Optiki pirometri rade na principu usporedbe intenziteta svjetlosti vrueg tijela sa svjetlou
poznatog izvora (sijalica sa arnom niti).
Vrue tijelo A emituje elektromagnetske valove koji prolaze kroz monokromatski filter B i
pomou optike C fokusiraju se na arnu nit sijalice D koju promatramo kroz optiku E.

Slika 9. Princip rada optikog pirometra [10]

Intenzitet svjetla arne niti je mjera njene temperature, a ovisi o struji koja prolazi kroz nju i
moemo je oitati na pridruenom ampermetru kalibrisanom u stepenima C. Mjerno
podruje ovakvih pirometara je izmeu 700 i 3500C.
 Slika 10. Runi infracrveni pirometar [12]

Specijalni termometri
Svjetlei termometri
U prolim decenijama, rastua istraivanja za hemiju, fiziku i nauku o materijalima je
znaajno ubrzalo razvoj svjetleeg MOF-a (Metal-Organic Framework). Iako su svjetlei
MOF-ovi u svom ranom razvoju, trenutni dostupni podaci su nedvosmisleno pokazali da
dizajn i konstrukcija MOF-a su veoma aktivni i hiljade papira izdatih u posljednjih nekoliko
godina pokazuju da ovaj interes jo uvijek raste. [13]
Otkriveni pristup svjetleeg mjeovitog metalno-organskog okvira je predoio otkrie
svjetleeg termometra.
Ciljani samoreferentni svjetlei termometar Eu0.0069Tb0.9931-DMBDC baziran je na dvije
emisije Tb3+ na 545 nm u Eu3+ na 613 nm, nije vie samo snaan, pouzdan i trenutan ve
takoer ima i viu osjetljivost od poetnog MOF Tb-DMBDC baziranog na jednoj emisiji
irokog raspona od 10 do 300 K. [14]

Slika 11. Mjerenje svjetleim termometrom [15]

Specijalne metode mjerenja temperature
Segerovi stoci
U tehnolokim procesima i operacijama gdje je vana temperatura, upotrebljavaju se stoci od
raznih silikata. Ovi se stoci omekavaju na odreenoj temperaturi, a vrh im se savija prema
podlozi. Kad vrh dotakne podlogu, postignuta je temperatura za koju je stoac predvien.
Stoci se najvie primjenjuju u keramikoj industriji i za temperature izmeu 600C i 1200C.
[1]
Metalna tijela za topljenje
Ova tijela slue na isti nain kao i Segerovi stoci. Dok segerovi stoci imaju prilino irok
raspon omekanja, talite metalnih tijela za topljenje lei u granicama od +/-7C.
Podruje primjene je od 100C do 1600C. [1]
Pirometri boje ili pirometri odnosa
Neki materijali mijenjaju boju u zavisnosti od temperature. To je iskoriteno za mjerenje
povrinske temperature.
Postoje jednostavne i sloene mjerne boje. Ove boje se isporuuju u obliku praha, otapaju se u
alkoholu i nanose na povrinu ija se temperatura eli izmjeriti.
Temperatura se moe oitati nakon pola sata, a ko se boja pone mijenjati odmah nakon
nanoenja na povrinu, onda je temperatura povrine via od one za koju je dotina boja
predviena. [1]
Kontrola i kalibriranje termometara
Tanost mjerenja temperature sa nekim termometrom nalazi se u granicama doputenih
tolerancija samo onda ako je sam instrument dobro podeen i ako je ispravno postavljen na
mjerno mjesto.
Odravanje i kontrola elektrinih pokazivaa zahtijeva posebnu strunost i opremu. Osim
kontrole instrumenata potrebno je vriti i kalibriranje termometara. To podrazumijeva
podeavanje instrumenta da bi njegovo pokazivanje bilo tano.
Kontrola se vri onda kada postoji opravdana sumnja u ispravnost termometra, a nakon
zakonski propisanog roka termometri se moraju kalibrirati u za to ovlatenim kalibracionim ili
ispitnim laboratorijama.
Zakljuak
Najbitnije za zapamtiti jeste da se temperatura ne moe izravno izmjeriti i da ono to se mjeri
jesu neke druge veliine koje su povezane sa temperaturom. U okviru toga, naveli smo naine
i ureaje pomou kojih se to moe uraditi te i pomou ega se temperaturi pridruuju brojane
vrijednosti, tj. temperaturne skale.
Na kraju, temperatura je toplotno stanje nekog procesa ili predmeta a znamo da je toplota
veoma bitna za ivot ovjeka.
Literatura
[1] http://unze.ba/download/SkriptaMetrologija.pdf
[2] http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_teh_term_energ/nas/laboratorijske_vjezbe_
%2007/3_temperatura.pdf
[3] http://documentslide.com/documents/termodinamika-ch-1-thermodynamics-nagib-
neimarlija.html
[4] http://spmphysics.onlinetuition.com.my/2013/07/liquid-in-glass-thermometer.html
[5] http://www.maximarket.si/index.php?route=product/product&product_id=340
[6] http://www.plc-bh.com/wp-content/uploads/pdf/otporni%20termometri.pdf
[7] https://www.guenther.eu/8f4056fc-974f-238a-aeb8-cccdde3f6a28?Edition=en
[8] http://www.brighthubengineering.com/hvac/26627-constant-volume-gas-
thermometer/#imgn_0
[9] http://diameter.si/sciquest/ch22.htm
[10] https://www.fer.unizg.hr/_download/repository/skripta_k_hr_N.pdf
[11] http://www.unidu.hr/datoteke/majelic/ABP-4.pdf
[12] https://www.aliexpress.com/popular/handheld-ir.html
[13] https://books.google.ba/books?
id=IGW5BQAAQBAJ&pg=PA73&lpg=PA73&dq=Eu0.0069Tb0.9931-
DMBDC&source=bl&ots=Iw8H8Aaacc&sig=A1T3EL-
nMIau0pCJmMoBSOHNNXQ&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwjh1anEx9vTAhWlI8AKHRjQ
Cn4Q6AEIJTAA#v=onepage&q=Eu0.0069Tb0.9931-DMBDC&f=false
[14] http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ja2108036
[15] http://pubs.rsc.org/en/content/articlelanding/2014/cc/c3cc47225f#!divAbstract