SAOBRAAJNI FAKULTET TRAVNIK

SEMINARSKI RAD
SWOT ANALIZA STANJA SIGURNOSTI CESTOVNOG
SAOBRAAJA NA PODRUJU OPINE TRAVNIK
 SADRAJ

1. UVOD ............................................................................................................. 3
2. OPI PREGLED SIGURNOSTI CESTOVNOG SAOBRAAJA ......... 4
2.1. Saobraajne nezgode i njihove posljedice ............................................................ 5
3. SWOT ANALIZA ......................................................................................... 9
3.1. Primjena SWOT analize .....................................................................................................12
3.2. SWOT ANALIZA stanja sigurnosti cestovnog saobraaja na podruju opine Travnik
(prednosti, slabosti, mogunosti i prijetnje) .................................................................... 13

4. UNAPRJEENJE STANJA SIGURNOSTI CESTOVNOG

SAOBRAAJA ........................................................................................... 15
4.1. Ciljevi unapreenja sigurnosti cestovnog prometa/saobraaja ....................... 16
4.2. Aktivnosti i mjere za unapreenje sigurnosti cestovnog prometa .................. 18
5. ANKETA O KORITENJU MOBITELA TIJEKOM UPRAVLJANJA
VOZILOM ................................................................................................... 20
6. ZAKLJUAK ................................................................................................ 22
LITERATURA .................................................................................................. 23

2
1. UVOD

Sigurnost cestovnog saobraaja predstavlja stanje i svojstvo saobraajnog toka koji se odvija
na saobraajnim povrinama, odnosno sudjelovanje svih sudionika u saobraaju bez
incidentnih situacija. Cestovni saobraaj jedno je od bitnih obiljeja savremene civilizacije i
predstavlja dio sveobuhvatnog saobraajnog sistema koji je znaajan faktor drutvenih
zbivanja.

Saobraajna nezgoda je nezgoda koja se dogodila na putu ili je zapoeta na putu, u kojoj je
uestvovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojoj je najmanje jedno lice poginulo ili
povrijeeno ili je nastala materijalna teta. Veliki broj saobraajnih nezgoda na naim
cestama, izmeu ostalog, rezultat je nepotivanja saobraajnih pravila i propisa, kao i niskog
nivoa saobraajne kulture veeg broja uesnika u saobraaju.

Nepropisna brzina i brzina neprilagoena uvjetima na saobraajnicama su jedan od najeih

uzronika izazivanja saobraajnih nezgoda, slijede nezgode koje su rezultat radnji vozilom u
saobraaju, zatim saobraajne nezgode nastale pod uticajem alkohola i drugih opojnih
sredstava, te ostali uzroci koji podrazumijevaju nepotivanje saobraajne signalizacije,
nepovoljne uslove na saobraajnicama i slino. Meu pogrekama vozaa u gradskim
uslovima saobraaja treba izdvojiti i vonju na nedovoljnoj udaljenosti razmaku izmeu
vozila.

Svakodnevne guve, nervoza vozaa i neuslovne ceste, dodatno ugroavaju sigurnost

saobraaja. Stepen sigurnosti je posljednjih godina u naglom opadanju, sa sve veim brojem
saobraajnih nezgoda sa ogromnim materijalnim tetama i sa smrtno stradalim.

Svrha izrade ovog seminarskog rada je analiza postojeeg stanja sigurnosti saobraaja na
podruju Opine Travnik. Pored analize postojeeg stanja potrebno je predloiti alternativne
mjere za poboljanje sigurnosti, odnosno smanjenje broja saobraajnih nezgoda.

3
2. OPI PREGLED SIGURNOSTI CESTOVNOG SAOBRAAJA

Travnik je naselje i sjedite istoimene opine u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, 90 km

zapadno od Sarajeva, te je ujedno glavni grad Srednjobosanskog kantona. Poznat je po tome,
to je bio prijestolnica osmanskih vezira od 1686. do 1850. godine, pa i njegovo kulturno
nasljee datira iz tog perioda.

Prema zadnjem popisu stanovnitva (2013. godina) ukupan broj stanovnitva na podruju
Srednjobosanskog kantona je 254.686. Od tog broja njih 53.482 popisano je na podruju
opine Travnik.

Osnovni pokazatelji stanja sigurnosti cestovnog saobraaja su:

1. Apsolutni pokazatelji
Broj saobraajnih nezgoda,
Broj saobraajnih nezgoda s nastradalim osobama,
Broj saobraajnih nezgoda s poginulim,
Broj saobraajnih nezgoda s tee ozlijeenim,
Broj saobraajnih nezgoda s lake ozlijeenim,
Broj saobraajnih nezgoda s materijalnom tetom.

2. Relativni pokazatelji
Broj saobraajnih nezgoda na 100.000 stanovnika,
Broj poginulih na 100.000 stanovnika,
Broj poginulih na 100.000 vozaa,
Broj poginulih na 100.000 vozila,
Broj tee/lake ozlijeenih na 100.000 stanovnika,
Broj tee/lake ozlijeenih na 100.000 vozaa,
Broj tee/lake ozlijeenih na 100.000 vozila.

4
2.1. Saobraajne nezgode i njihove posljedice

U 2012. godini na podruju koje pokriva PS Travnik dogodilo se 137 saobraajnih nezgoda:

Dvije (2) nezgoda sa poginulim licima,

Sedam (7) nezgoda sa tee povrjeenim licima,
Trinest (13) nezgoda sa lake povrjeenim licima,
Sto petnest (115) nezgoda sa samo materijalnom tetom.

Najvie saobraajnih nezgoda i u ovom periodu je sa samo materijalnom tetom ukupno 115.

2012. godina
140
115
120
100
80
60 2012. godina
40
16
20 10
1
0
Broj poginulih Broj tee Broj lakse Materijalna teta
lica povrijeenih lica povrijeenih lica

Slika 1. Posljedice saobraajnih nezgoda u 2012. godini

Izvor: [Godinji izvjetaj o SN PU Travnik, obrada autora, 2016.]

Na podruju koje kontrolira PS Travnik u toku 2013.godine u odnosu na isti period prole
2012. godine dolo je do blagog poveanja broja saobraajnih nezgoda (za 26 saobraajnih
nezgoda). Nime u toku 2013. godine ukupno se dogodilo 162 saobraajne nezgode, a u istom
periodu prole 2012. godine dogodilo se 136 saobraajnih nezgoda. Najvie saobraajnih
nezgoda i u ovom periodu je sa samo materijalnom tetom, ukupno 142.

5
U 2013. godini na podruju koje pokriva PS Travnik dogodile su se 162 nezgode:

Dvije (2) nezgode sa poginulim licima,

Sedam (7) nezgoda sa tee povrjeenim licima,
Jedanaest (11) nezgoda sa lake povrjeenim licima,
Sto etrdeset i dvije (142) nezgode sa samo materijalnom tetom.

2013. godina
160 142
140
120
100
80
60 2013. godina
40
10 14
20 2
0
Broj poginulih Broj tee Broj lake Materijalna teta
lica povrijeenih lica povrijeenih lica

Slika 2. Posljedice saobraajnih nezgoda u 2013. godini

Izvor: [Godinji izvjetaj o SN PU Travnik, obrada autora, 2016.]

Na podruju koje kontrolira PS Travnik u toku 2014. godine u odnosu na prolu godinu dolo
je do poveanja broja sobraajnih nezgoda (za 12saobraajnih nezgoda). Naime u toku 2014.
godine ukupno su se dogodilo 174 saobraajne nezgode, a tokom prole 2013. godine
dogodilo su se 162 saobraajne nezgode.

Najvie saobraajnih nezgoda i u ovom periodu je sa samo materijalnom tetom ukupno 149.

6
U 2014. godini na podruju koje pokriva PS Travnik dogodile su se 174 nezgode:

Tri (3) nezgode sa poginulim licima,

Devet (9) nezgoda sa tee povrjeenim licima,
Trinaest (13) nezgoda sa lake povrjeenim licima,
Sto etrdeset i devet (149) nezgoda sa samo materijalnom tetom.

2014. godina
160 149
140
120
100
80
60 2014. godina

40
12 15
20 3
0
Broj poginulih lica Broj tee Broj lake Materijalna teta
povrijeenih lica povrijeenih lica

Slika 3. Posljedice saobraajnih nezgoda u 2014. godini

Izvor: [Godinji izvjetaj o SN PU Travnik, obrada autora, 2016.]

Na podruju koje kontrolira PS Travnik u toku 2015. godine u odnosu na prolu godinu dolo
je do smanjenja broja sobraajnih nezgoda (za 8 saobraajnih nezgoda). Naime u toku 2015.
godine ukupno se dogodilo 166 saobraajnih nezgoda, a tokom prole 2014. godine dogodilo
su se 174 saobraajne nezgode. Najvie saobraajnih nezgoda i u ovom periodu je sa samo
materijalnom tetom ukupno 136.

U 2015. godini na podruju koje pokriva PS Travnik dogodilo se 166 nezgoda:

Dvije (2) nezgode sa poginulim licima,

Osam (8) nezgoda sa tee povrjeenim licima,
Dvadeset (20) nezgoda sa lake povrjeenim licima,
Sto trideset i est (136) nezgoda sa samo materijalnom tetom.

7
 2015. godina
160
136
140
120
100
80
60 2015. godina

40 26
20 10
3
0
Broj poginulih lica Broj tee Broj lake Materijalna teta
povrijeenih lica povrijeenih lica

Slika 4. Posljedice saobraajnih nezgoda u 2015. godini

Izvor: [Godinji izvjetaj o SN PU Travnik, obrada autora, 2016.]

200
180 174
162 166
160
137
140
120
100
80
60
40 26
16 14 15
20 10 10 12 10
1 2 3 3
0
Ukupno nezgoda Poginula lica Tee povrijeena lica Lake povrijeena lica

2012. 2013. 2014. 2015.

Slika 5. Grafiki prikaz broja saobraajnih nezgoda u periodu od 2012. - 2015.

Izvor: [Godinji izvjetaj o SN PU Travnik, obrada autora, 2016.]

8
 3. SWOT ANALIZA

SWOT analiza predstavlja analitiku metodu kojom se definiu kritini faktori koji imaju
najvei uticaj na poslovanje preduzea na tritu. Ona se obavlja kroz matricu koju ine 4
elementa/polja:

S Strengths (snage),
W Weaknesses (slabosti),
O Opportunities (anse i mogunosti),
T Threats (opasnosti i prijetnje).

Slika 6. Matrica SWOT analize

Izvor: [https://www.google.ba/search?q=SWOT+ANALIZA+OPCENITO&client, 2016.]

Poetna slova ovih elemenata (na engleskom jeziku) daju naziv ove metode SWOT. Snage
predstavljaju pozitivne, a slabosti negativne unutranje faktore. anse predstavljaju pozitivne,
a prijetnje negativne spoljanje faktore.

SWOT analiza slui za razumjevanje trenutnog poloaja firme i definisanje strategije koju
treba primjeniti da bi se postigao eljeni ishod i ostvarili planirani ciljevi.

9
Prije svega, potrebno je definisati predmet SWOT analize. Nakon toga treba odrediti cilj koji
se eli postii. I na kraju, vremenski period tokom kojeg se eli ostvariti planirano.

SWOT analiza je krajnje efikasna analitika metoda za razumijevanje i donoenje odluka u

najrazliitijim situacijama u radu kompanije ili organizacije. Tvorac SWOT analize je A. S.
Humphrey1.

SWOT analiza je dobila takav naziv zbog toga to je njena osnovna ideja da omogui
razvojno ponaanje organizacije, koja omoguava maksimalno koritenje ansi i sposobnosti,
i da nae naina da se minimiziraju slabosti i prijetnje.

Na taj nain, SWOT analiza omoguava prepoznavanje pozitivnih i negativnih faktora i daje
mogunost da se na njih blagovremeno utie. Tanije, SWOT analiza omoguava da se utvrdi
gdje se u sadanjoj situaciji organizacija nalazi, koje su joj glavne prednosti i slabosti i kakve
su joj anse i koje su prepreke da se stigne do planiranih ciljeva u budunosti.

SWOT analiza je analitiki okvir menadmenta za dobijanje relevantnih informacija

organizacije o samoj sebi i o okolini u kojoj djeluje sada i u budunosti sa svrhom utvrivanja
stratekih prilika i prijetnji u okolini i sopstvenih stratekih snaga i slabosti. Ona omoguava
menadmentu da razvije strategiju na temelju relevantnih informacija o organizaciji i okolini.

SWOT analiza se zasniva na pretpostavci da e organizacija postii najvei strateki uspjeh

maksimiziranjem sopstvenih snaga i prilika u okolini uz istovremeno minimiziranje prijetnji i
slabosti, odnosno najboljom upotrebom unutranjih snaga u koritenju mogunosti iz okoline.
Bitna pretpostavka je analiza saglasnosti unutranjih i spoljanjih faktora, odnosno
utvrivanje njihovih implikacija na strategiju. Zapravo, unutranje snage i slabosti treba
posmatrati u kontekstu spoljanjih mogunosti i prijetnji i obrnuto.

Osim SWOT analize postoji i takozvana PEST analiza. PEST je akronim za Politike,
Ekonomske, Socijalne i Tehnoloke faktore koji mogu da utiu na planiranje i rad orga-
nizacije. SWOT analiza procjenjuje samu organizaciju, dok PEST analiza procjenjuje trite.

1
Albert S Humphrey (1926 2005) je autor i TAM (Team, Action, Management) metode u planiranju rada
organizacije. On je bio izuzetan poslovan ovjek, radio u nekoliko najpoznatnijih kompanija u svijetu, kao i na
univerzitetima Stanford i Ilinois, a do smrti je bio direktor Evropskog programa u asocijaciji profesionalnih
konsultanata u SAD.

10
SWOT analiza jeste alat za procjenu organizacije da bi se odredile njene snage, slabosti,
prilike i prijetnje. Ovakva analiza se obino radi u "brejnstorming" sesijama. Kada su sve
snage, slabosti, prilike i prijetnje identifikovane, sljedei korak je kako da se:
Maksimiziraju snage,
Minimiziraju slabosti
Iskoriste prilike i izbjegnu prijetnje, ili da se smanji njihov uticaj.

Kljuni elementi za kvalitetnu (jaku i pouzdanu ) SWOT analizu su sljedei:

Uee analiza treba da ukljui to je mogue vie ljudi. Neophodno je potrebno je

da svi rukovodioci uestvuju u pripremi i obavljanju analize. Nerukovodei kadar je
takoe od kritinog znaaja poto i oni treba da daju drugaije i nove poglede na
situaciju u organizaciji.

Brejnstorm Analiza treba da pone brejnstorm sesijom gdje svi ukljueni treba da
kau ta god hoe bez trenutnog odgovora ili kritike. Bie vremena za to kasnije.

Temeljnost Analiza treba da bude temeljna to je vie mogue tako da svi aspekti
rada organizacije kao i okruenje u kome ona postoji budu uzeti u obzir i detaljno
razmotreni.

Nastavak (follow - up) Analiza treba da krene sa brejnstorm sesijom, zatim da

pree na diskusiju, pa na detaljan plan akcije. Diskusija treba da se fokusira na ono to
je iznijeto na brejnstorm sesiji i da kulminira idejama kako da se organizacija
unaprijedi. Ove ideje treba da budu dokumentovane u obliku plana akcije.

11
3.1. Primjena SWOT analize

SWOT analiza se obino koristi kao dio stratekog planiranja i fokusira se na:

Interne snage,
Interne slabosti,
Mogunosti u spoljanjem okruenju,
Prijetnje u spoljanjem okruenju..

SWOT analiza pomae menadmentu da otkrije sljedee:

ta kompanija (ustanova, organizacija) radi bolje od konkurenata,

ta konkurenti rade bolje nego organizacija,
Da li se postojee mogunosti koriste na najbolji nain,
Kako organizacija treba da reaguje na promjene u spoljanjem okruenju.

Postoji jedna vana stvar koju treba napomenuti. Nema svrhe da se vri SWOT analiza ako
na osnovu nje ne uslijedi akcija.

Ona treba da bude vie od obine liste identifikovanih faktora to je analitika tehnika za
podrku donoenju stratekih odluka i treba da bude praena odgovarajuom akcijom.
Strategija treba da se formira na osnovu snaga i mogunosti.

12
 3.2. SWOT ANALIZA stanja sigurnosti cestovnog saobraaja na podruju opine
Travnik (prednosti, slabosti, mogunosti i prijetnje)

Opina Travnik smjetena je u sredinjem dijelu Bosne i Hercegovine i predstavlja zaokruen

saobraajno - geografski prostor, kojem postojei prirodni i drutveni faktori daju i turistiki
karakter.

U putnom saobraaju glavnina putnikog i robnog saobraaja odvija se savremenim

Magistralnim putem M-5. Saobraaj na ostalim navedenim putnim pravcima znatno je slabiji i
lokalnog je znaaja, ali nuno je naglasiti da je upravo tim pravcima mogue ostvariti
najkrae putne veze izmeu pojedinih gradova i regija. Od toga kako e se ovi putni pravci
prilagoavati za savremeni automobilski saobraaj, ne zavisi samo daljnji razvoj saobraajne
funkcije Travnika ve i privredno aktiviranje itavog niza naselja koje ti krai putni pravci
dodiruju. Infrastruktura za svaku opinu predstavlja temelj kvalitetnog rasta i razvoja. Razvoj
infrastrukture u opini Travnik u pojedinim oblastima doivio je ekspanziju, dok jedan dio
infrastrukture ne predstavlja dovoljan osnov za razvoj opine. Razlozi za ovaj diskontinuitet
proizlaze iz neadekvatne alokacije javnih sredstava za investiranje kapitalnih ulaganja u
infrastrukturu.

Duina magistralne ceste koja prolazi kroz Opinu Travnik je 26,5 km, regionalne ceste 104,1
km i lokalnih cesta 42,9 km.

13
 Tabela 1. Prikaz SWOT ANALIZE stanja sigurnosti cestovnog saobraaja
Izvor: [obrada autora, 2016.]
PREDNOSTI
Definisani strateki pravci (brza cesta,
gasovod...)
Razvoj Travnika kao regionalnog sredita
Razvijena mrea regionalnih, lokalnih i
nekategorisanih putnih pravaca,
Razvijena prostorno planska
dokumentacija za podruje itave opine,
Postojanje specijalizovanih policijskih
jedinica za uspostavljanje javnog reda i
mira,
U porastu je svijest o opasnostima u
saobraaju.
MOGUNOSTI
Perspektive ekonomskog rasta i potranje
za transportom,
Odrediti prioritete i ii u izgradnju,
rekonstrukciju i dovrenje putne mree na
podruju cijele Opine Travnik,
Efikasnom provedbom mjera stanje
sigurnosti se moe poboljati,
Potrebnim sredstvima, nepovoljno stanje
se moe brzo popraviti,
Trend poveanja motorizacije i izraeniji,
mobilnosti,
Vea posveenost okolinskoj odrivosti i
sigurnosti saobraaja,
Uvoenje stroijih kriterijuma za
tehniku ispravnost vozila,
Poveati znanje i svijest mladih o
sigurnosti saobraaja.
SLABOSTI
Loa putna infrastruktura
Uska grla u putnom saobraaju i
nedostatak parking-prostora
Nepotivanje saobraajnih propisa,
Prosjena starost vozila je preko 18
godina,
Nefunkcionisanjesaobraaja
poeljnom brzinom, prohodnou i
mirovanjem (garae, parkiralita),
Prebrza i opasna vonja i dalje se tolerie
od strane drutva (bez rizika nema
uivanja),
Nedovoljna tehnika opremljenost
lokalne policijske stanice,
Gradski saobraaj neadekvatno rijeen,
obzirom na potrebe stanovnitva,
Nedovoljan broj parking mjesta.
PRIJETNJE
Nedostatak strategije razvoja cesta,
Poboljanjem ekonomskog stanja,
poveat e se broj vozila,
Nizak nivo sredstava za odravanje i
rehabilitaciju cesta,
Smanjena svijest mladih vozaa o
saobraaju,
Hedonistiki motivi i natjecateljski
motivi kod mladih vozaa su sve
Stanje e se pogorati ako nedostaje
institucionalna volja nadlenih za
poboljanjesigurnosti na putevima,
Poveanje sebinosti, brutalnosti i
stavljanje linih interesa iznad
drutvenih, prepreke su za razvoj
saobraajne kulture.
14
 4. UNAPRJEENJE STANJA SIGURNOSTI CESTOVNOG SAOBRAAJA

Stanje u oblasti sigurnosti saobraaja predmet je svakodnevnog analiziranja te preduzimanju

mjera na unaprjeenju stanja u ovoj oblasti. Krajem prole godine (2015.), nakon to je uoen
negativan trend stanja u ovoj oblasti, sainjen je Plan mjera na smanjenju broja saobraajnih
nezgoda i njihovih posljedica za period 2016.-2017.godina.

Provedbom planiranih mjera, u Srednjobosanskom kantonu, samim time i Opine Travnik

uspjele su se u znatnoj mjeri smanjiti najtee posljedice saobraajnih nezgoda, te je broj
spoginulih lica u saobraajnim nezgodama za prvih 6 mjeseci ove godine smanjen za 50 % u
odnosu na prolu godinu. Naime, ove godine u saobraajnim nezgodama poginula su 4 lica,
dok je u 2015. godini za prvih 6 mjeseci broj poginulih lica u saobraajnim nezgodama
iznosio 8 poginulih.

Smanjenje je zabiljeeno u pogledu broja tee povrijeenih lica za 20 % u odnosu na isti

period prole godine. Tokom 2016. godine u saobraajnim nezgodama teko je povrijeeno
47 lica, u odnosu na 59 koliko ih je bilo povrijeeno tokom 2015. godine. Isto tako, smanjen
je i broj lake povrijeenih lica za 18 % i iznosio je 206 lake povrijeenih lica u odnosu na
224 lica koja su lake povrijeena tokom prvih 6 mjeseci 2015. godine.

Ovi pokazatelji obavezuju da se nastavi sa mjerama koje su preduzimane u prethodnom

periodu, od kojih bi izdvojili da je tokom ovog perioda iz saobraaja iskljueno ukupno 827
vozaa zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola, 610 vozaa je iskljueno zbog
upravljanja vozilom bez poloenog vozakog ispita, 859 vozila iskljueno je zbog
neregistrovanosti, a ukupno je zbog prekraja iz oblasti saobraaja izdat 27 161 prekrajni
nalog.

15
 4.1.Ciljevi unapreenja sigurnosti cestovnog prometa/saobraaja

Osnovni cilj sigurnosti cestovnog saobraaja kao djelatnosti je sprijeiti nezgode i ublaiti
posljedice te sanirati cestovne lokacije za koje se procjenjuje da su visokorizine premda se
na njima jo nije dogodila saobraajna nesrea.

Strateki ciljevi su:

1. Poboljati edukaciju i praktinu obuku uesnika

2. Poveati stepen potivanja saobraajnih propisa i pravila
3. Poboljati sigurnost cestovne infrastrukture
4. Poboljati sigurnost vozila
5. Promovirati i poticati upotrebu modernih tehnologija u domeni putne sigurnosti
6. Poboljanje sistema urne medicinske pomoi i skrbi o ozlijeenima
7. Poboljanje sistema zatite najugroenijih kategorija uesnika

Prioritetni ciljevi i mjere:

1. Izgradnja dionice Brze ceste Lava - Travnik

Mjere:

Izrada prostornoplanske dokumentacije za predvienu trasu brze ceste

Rjeavanje imovinskopravnih odnosa na trasi preko opinskih slubi ili
proglaavanjem javnoga interesa
Povezivanje postojee mree prometnica s brzom cestom
Aktivno sudjelovanje predstavnika Opine Travnik u procedurama izrade projektne
dokumentacije i projekata

2. Komunikacijska povezanost

Mjere:

Kategorizovanje lokalnih putova

Plan signalizacije
Plan javnih povrina
Plan parking - povrina
Plan stajalita

16
Izgradnja dionice Brze ceste Lava Travnik
Povezanost Brzom cestom Travnik Lava, s koridorom V-C od iznimnog je znaaja za
razvoj kako komunalne infrastrukture tako i opine Travnik u cjelini. U tom kontekstu
potrebno je poduzeti odreene mjere da bi se dolo do realizovanja te putne komunikacije.

Izrada prostornoplanske dokumentacije za predvienu trasu Brze ceste

Potrebno je izraditi svu potrebnu prostornoplansku dokumentaciju u kojoj treba definisati
trasu Brze ceste u skladu sa zakonskom regulativom.

Rjeavanje imovinskopravnih odnosa u vezi sa trasom preko opinskih slubi ili

proglaavanjem javnog interesa
Opina Travnik e imati jako veliku ulogu a i obavezu da, u skladu s usvojenim rjeenjem,
pripremi potrebne odluke i rjeenja za proglaavanje opega interesa, kao i rjeavanje
imovinskopravnih odnosa na usvojenoj trasi Brze ceste.

Aktivno sudjelovanje predstavnika Opine Travnik u procedurama izrade projektne

dokumentacije i projekata
Svakako da e Opina Travnik aktivno sudjelovati u procedurama izrade projektne
dokumentacije, od davanja projektnih zadataka, te odreivanja trasa i koridora, vodei rauna
o usvojenim rjeenjima i planovima koji su ve proli procedure u Opinskom vijeu Travnik.

Komunikacijska povezanost
Razvijenost opine cijeni se i po komunikacijskoj uvezanosti opine kao centra sa svim
naseljenim mjestima unutar opine. Da bi se ostvario ovaj cilj, potrebno je uraditi:

Kategorizacija lokalnih puteva

Kategorizacijom puteva stvaraju se pretpostavke za njihovo plansko odravanje, dogradnju i
proirenje, zavisno od potreba zajednice. Stoga e nadleni organi obaviti kategorizaciju
puteva.

17
Plan signalizacije
Sve saobraajnice i putevi, radi njihovog lakeg koritenja, morat e imati plan signalizacije,
kako horizontalne tako i vertikalne, a sve s ciljem sigurnijeg saobraaja vozila i kretanja
pjeaka.

Plan javnih povrina

Izgledu grada i opine u irem kontekstu svakako doprinose javne povrine, njihov poloaj
izgled i odravanje. Neophodno je zbog svega navedenog napraviti plan javnih povrina, s
tano utvrenom namjenom, kao i njihovim koritenjem.

Plan parking - povrina

Hronini nedostatak parking - prostora stavlja pred Opinu Travnik zadatak izrade plana
parking-povrina, koji treba sadravati sve elemente koji e definisati i rijeiti ovu
problematiku.

Plan stajalita
Uvaavajui povrinu opine Travnik i mreu njenih saobraajnica, potrebno je imati plan
stajalita u naseljenim mjestima te, na taj nain, urediti ovu oblast kako je to predvieno
propisima o saobraaju.

4.2.Aktivnosti i mjere za unapreenje sigurnosti cestovnog prometa

Analizirajui stanje sigurnosti cestovnog saobraaja u prvih 6 mjeseci tekue godine, jasno je
da dolazi do poboljanja, pri emu je evidentiran manji broj saobraajnih nezgoda sa
poginulim licima kao i manji broj saobraajnih nezgoda sa materijalnom tetom.

18
U cilju unapreenja stanja u oblasti sigurnosti saobraaja PU Travnik e u narednom periodu
poduzeti sljedee mjere aktivnosti:

Nastupi policijskih slubenika u medijima,

Rad sa kolskim i saobraajnim patrolama,
Na kritinim mjestima i kritinim dionicama cesta na podruju opine Travnik,
pojaati radarsku kontrolu brzine kretanja motornih vozila, kako u gradu Travniku,
tako i na lokalnim putevima u naseljenim mjestima na podruju opine Travnik,
Realizovana saradnja sa drugim institucijama koje imaju veze sa sigurnou
saobraaja,
Sainiti infomacije o nedostatku adekvatne saobraajne signalizacije i oteenja na
putu,
Iskljuivati iz saobraaja tehniki neispravna i neregistrovana vozila i vozae koji
upravljaju vozilom pod uticajem alkohola ili prije stjecanja prava na upravljanje
motornim vozilima,
U nedostatku saobraajne kulture, naroito kod pjeaka i biciklista koji su
najugroenije kategorije uesnika u saobraaju i koji najee u saobraajnim
nezgodama trpe i najvee posljedice, nastaviti sa provoenjem Plana i Programa
obuke i edukacije djece predkolskog i kolskog uzrasta iz oblasti sigurnosti
saobraaja.

19
 5. ANKETA O KORITENJU MOBITELA TIJEKOM
UPRAVLJANJA VOZILOM

Koritenje mobitela za vrijeme vonje sve je ee viena situacija na gradskim

saobraajnicama. Mobiteli postaju sve znaajniji uzronici saobraajnih nezgoda. Vozai vrlo
esto svoju panju usredotoe na razgovor, a zanemare stanje i uvjete na cesti, to moe
dovesti do tekih posljedica.

Mobilni telefoni postali su nezamjenljiv poslovni alat kako veine stanovnitva nae zemlje
tako i ljudi irom svijeta, bilo da se iskljuivo koriste za komunikaciju, razgovore i razmjenu
kratkih poruka ili i za naprednije primjene poput prenosa podataka, povezivanja ili surfovanja
po internetu.

Koritenje mobilnog telefona podrazumjeva i potovanje odraenih pravila vezanih za mjesto

i nain razgovora kao i ponaanje u specifinim situacijama i okolnostima. Jedna od takvih
situacija u kojima nije poeljna upotreba mobilnog telefona je prilikom uea u saobraaju.

Upotreba mobilnog telefona viestruko odvlai panju vozaa i izaziva razliite promjene u
njihovom ponaanju koje negativno utiu na sigurnost saobraaja, zbog ega je i Zakonom o
sigurnosti saobraaja BiH zabranjena upotreba mobilnih telefona u saobraaju.

Koritenje mobilnih telefona od strane vozaa u toku vonje odvlai panju i koncentraciju
(ne uoe znak ili drugu pojavu), a poveava rizik nastanka saobraajnih nezgoda.

Da bi se utvrdio broj vozaa koji koriste mobilni telefon tijekom vonje vreno je posmatranje
saobraaja.

Saobraaj je posmatran 30.08.2016. za vrijeme vrnog sata, tj. 15:00 - 16:00 h.

Na uzorku od 100 vozaa, uoeno je da 68 njih koristi mobitet tijekom vonje, odnosno 68 %
od posmatranog broja vozaa. Mobitel tijekom vonje u jednakoj mjeri koriste i mukarci i
ene. Najvei broj vozaa prilikom razgovora dri mobitel u ruci dok tek manji broj koristi
slualice.

20
Koritenje mobitela tijekom vonje uzrokuje 20% saobraajnih nezgoda. Razgovor ili tipkanje
na mobitel dovodi do smanjenja koncentracije. ovjek ne moe u isto vrijeme raditi dva posla
i problem je u kognitivnim sposobnostima ovjeka.

Da bi se poveala svijest kod takvih vozaa potrebno je stalno prikazivati kratke filmove sa
traginim posljedicama nastalim u saobraajnim nezgodama, gdje je uzrok bio koritenje
mobitela tijekom vonje.

20 % saobraajnih nesrea uzrokuje telefoniranje u vonji. Odgovaranje na telefon, ili

pozivanje za vrijeme vonje moe da dovede do saobraajne nezgode usljed prekida panje ili
smanjenja koncentracije. Voza je u prvom redu odgovoran za sigurno putovanje vozilom.

Slika 7. Koritenje mobitela tijekom upravljanja vozilom

Izvor: [https://www.google.ba/search?q=Koristenje+mobitela+u+voznji]

21
 6. ZAKLJUAK

Sigurnost cestovnog saobraaja predstavlja problem u svijetu, te mnoge zemlje pokuavaju

smanjiti broj poginulih i ozlijeenih na cestama.
Na cestama irom BiH godinje pogine oko 380 osoba, dok je 11.000 tee/lake povrijeenih.
Prema zvaninim statistikama, stopa smrtnosti u saobraaju u BiH je oko 10,3 poginulih na
100.000 stanovnika. To je oko 3 puta vie nego u zemljama zapadne Evrope.

Neophodno je pojaati mjere policije prije svega kantonalne, kao i ostalih agencija za
sigurnost, na preveniranju i represivnom djelovanju protiv poinilaca ovih delikata.

Saobraajne nezgode sa lakim ili teim posljedicama svakodnevne su u svim dravama

regije. U tim nezgodama stradaju hiljade ljudi, a one istovremeno uzrokuju stotine miliona
eura materijalne tete. Mnogobrojni su uzroci takvog stanja, a promjene koje mogu ublaiti
katastrofalne posljedice isuvie su spore i rijetke.

Analiza saobraajnih nezgoda na podruju Opine Travnik je neophodna za podizanje razine

saobraajne kulture i poveanje sigurnosti uesnika i vozaa u saobraaju.

Prema dosadanjim istraivanjima moe se zakljuiti da je ovjek najei uzrok nastalih

saobraajnih nezgoda, zatim saobraajna infrastruktura, vozilo, te ostala okolina. Takoer,
kako istraivanja pokazuju da su najee posljedice materijalna teta, zatim povrijeene
osobe kojih je dakako manje, evidentno je da se trebaju smanjiti i jedna i druga posljedica.

22
LITERATURA

[1] Cerovac, V.: Tehnika i sigurnost prometa, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 1997.,

[2] Lipovac, K.P.:Bezbjednost saobraaja, Javno preduzee, Slubeni list, Beograd, 2008.,

[3] Rotim, F.:ELEMENTI SIGURNOSTI CESTOVNOG PROMETA, Ekspertize prometnih

nezgoda, Svezak I, Znanstveni savjet za promet, Zagreb, 1990.

[4] Sluebni glasnik BiH, broj 6/06., Zakon o osnovama sigurnosti saobraaja na putevima
u Bosni i Hercegovini, Izmjena broj 44/07, 84/10.

23