Stranica 486 upanijski

glasnik Broj 12/10

- Hrvatske ume d.o.o. Uprava uma Podru- nica Senj umarija Novalja
- Hrvatske cested.o.o. Ispostava Gospi
- Lika ceste d.o.o. Gospi
- upanijska uprava za ceste Liko-senjske upanije
- Komunalno poduzee Komunalije d.o.o.
Novalja
- DPElektrolika Gospi

Navedeni subjekti postupaju sukladno svojim operativnim planovima zatite od poara

i planovima motrenja, uvanja i ophodnji za vrijeme protupo- arne sezone.
3. Komunalna sluba Grada Novalje kontinuirano e pratiti stanje odlagalita
otpada na svom podruju i poduzimati mjere za sanaciju nekontroliranih
divljih odlagalita otpada.
4. Za provedbu mjera vezanih za pripremu i tijekom protupoarne
sezone 2010. godine, osigurana su financijska sredstva u proraunu Grada Novalje

III. PREVENTIVNE AKTIVNOSTI

1. Imenovati na sjednici Stoera zatite i spaavanja za podruje Grada Novalje
koordinatora za provedbu Plana motrenja, uvanja i ophodnje otvorenog prostora i
graevina za koje prijeti poveana opasnost od nastanka i irenja poara za
razdoblje visokog indeksa opasnosti od nastanka poara.
2. Izvriti procjenu potreba za tekom grae- vinskom mehanizacijom za eventualnom
urnom izradom prosjeka i proboja protu- poarnih putova radi zaustavljanja
poara i uskladiti sa raspoloivim resursima a razliku osigurati ugovorima s
vlasnicima graevin- ske mehanizacije.

IV. ZAVRNI DIO

1. Ovaj Plan stupa na snagu danom donoenja i isti e biti objavljen u upanijskom
glasniku Liko- senjske upanije.

KLASA: 214-02/10-01/4
UR.BROJ: 2125/06-01-10-2
Novalja, 07. lipnja 2010. god.

Gradonaelnik
Ivan Dabo, v.r.

AKTI OPINSKOG VIJEA OPINE KARLOBAG

Na osnovu lanka 100., stavak 6. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (NN,

br. 76/07 i
38/09), Programa mjera za unapreenje stanja u
prostoru na podruju Opine Karlobag za razdoblje
2005.-2009. godine (upanijski glasnik Liko- senjske upanije, br. 25/04) i
lanka 27. Statuta Opine Karlobag (upanijski glasnik Liko-senjske upanije
br. 14/09), Opinsko vijee Opine Karlobag na svojoj sjednici odranoj
dana 18.06.
2010. godine, donosi

O D L U K U
o Izmjenama i dopunama Odluke o donoenju
Prostornog plana ureenja Opine Karlobag
1. TEMELJNE ODREDBE lanak 1.
Ovim Izmjenama i dopunama mijenja se ili
dopunjuje Prostorni plan ureenja Opine Karlobag
(upanijski glasnik Liko-senjske upanije br.
3/08).

lanak 2.
Elaborat " Izmjene i dopune Prostornog plana ureenja Opine Karlobag" (u daljnjem
tekstu: Plan) se sastoji od:

A/ TEKSTUALNOG DIJELA
I. TEMELJNE ODREDBE
II. ODREDBE ZA PROVOENJE
III. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

B/ GRAFIKOG DIJELA
I. KARTOGRAFSKI PRIKAZI U MJERILU 1:5000:
4. GRAEVINSKA PODRUJA NASELJA 1:5 000;
list br. 7

C/ OBVEZNI PRILOG PLANA

I. OBRAZLOENJE PLANA
II. IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA UPANIJE III. ZAHTJEVI IZ LANAKA 79. ZAKONA O
PRO-
STORNOM UREENJU I GRADNJI
IV. IZVJEE O PRETHODNOJ RASPRAVI V. IZVJEE O JAVNOJ RASPRAVI
VI. MILJENJA IZ LANAKA 94. ZAKONA O PROSTORNOM UREENJU I GRADNJI
VII. SAETAK ZA JAVNOST
VIII. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOENJA PLANA

lanak 3.
Izmjene i dopune Prostornog plana Opine Karlo- bag (u nastavku teksta: Plan)
izradio je Urbanistiki studio Rijeka d.o.o. podrunica KM-RI, 2009.
godine u suradnji sa nositeljem izrade Opinom Karlobag.

lanak 4.
Izmjenama i dopunama PPUO Karlobag (u daljnjem tekstu: Plan) proizlazi se
na osnovu lanka
78. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Naro- dne novine, br. 76/07 i
38/09).
Razlozi Izmjena i dopuna Prostornog plana su usklaenje Plana s Zakonom u skladu s
odredbama lanka 60. stavka 5., izmjene i dopune tekstualnog dijela plana Odredbi
za provoenje, koje se odnose na izgraeni dio graevinskog podruja naselja
za mjeovitu namjenu preteito stanovanje, te toka- ste izmjene grafikog
dijela Plana koji se odnosi
Broj 12/10 upanijski
glasnik Stranica 487

na granicu obuhvata, luke Karlobag kao luke upanijskog znaaja, te luke

posebne namjene - luke za nautiki turizam, unutar naselja Karlobag - PPUO
Karlobag; Kartografski prikazi u mjerilu
1:5000; 4. GRAEVINSKA PODRUJA; list br. 7.
Ostali dio elaborata "Prostorni plan ureenja Opine Karlobag" nije se
mijenjao i istovjetan je Odluci o donoenju PPUO Karlobag (upanijski glasnik
Liko-senjske upanije br. 3/08).

2. ODREDBE ZA PROVOENJE

lanak 5.
U Odredbama za provoenje Prostornog plana ureenja Opine Karlobag lanak
15. mijenja se kako slijedi:
 Groblja

Podruja groblja namijenjena su ukopu umrlih osoba, uz provoenje postupka

odreenih vaeim propisima i obiajima.
Ovim Planom evidentirana su sva postojea groblja. Ne planira se
izgradnja novih groblja, ve se predvia proirenje postojeih. Postojea
groblja mogu se poveati u okviru lokalnih potreba i prostornih
mogunosti.
Na grobljima se mogu izvoditi potrebni zemljani radovi, te graditi graevine
visokogradnje (grobne kapele i/ili mrtvanica, u skladu sa zakonskim obvezama, kao
i posebnog odgovarajueg propisa Opine Karlobag.

lanak 6.
lanak 34. Odredbi za provoenje Prostornog plana ureenja Opine Karlobag
mijenja se kako slijedi:
U graevinskim podrujima naselja mogu se graditi:

- graevine stambene namjene

- graevine gospodarske namjene:
graevine poslovne namjene
graevine ugostiteljsko-turistike namjene
graevine poljoprivredne namjene
- graevine drutvene (javne) namjene
- sportsko-rekreacijske graevine
- infrastrukturne graevine
- graevine za parkiralita i garae
- ostale graevine (kiosci, nadstrenice, rekla- mni panoi).

U graevinama viestambene namjene mogu se graditi i prostorije javne i

drutvene namjene (upravne, socijalne, zdravstvene, predkolske, kulturne,
vjerske i sline graevine) kao i poslovne namjene, do 30% dijela ukupne povrine
graevine. Poslovne prostorije mogu se graditi i u individualnim
stambenim graevinama ( zgrade do 400 m2 brutto
graevinske povrine), a sve prema Odredbama ovog Plana, odnosno prema
odredbama urbanisti- kog plana ili detaljnog plana ureenja.
U graevinama javne i drutvene, odnosno poslovne namjene mogu se graditi i
prostorije stambene namjene do 30% od ukupne povrine graevine.
Unutar graevinskog podruja naselja mogue je ureenje zelenih povrina (park,
park ume, zatitne zelene povrine) kao i drugih graevina i povrina koje
slue za normalno funkcioniranje naselja, a u svrhu ureenja i zatite okolia.
U sklopu povrina iz prethodnog stavka omogu- eno je ureenje i izgradnja
kolnih i pjeakih putova, biciklistikih staza, sportsko-rekreacijskih povrina
i igralita.
U ZOP-u se, u graevinskom podruju naselja (i njihovih izdvojenih dijelova) u
pojasu najmanje 70 m od obalne crte, ne moe se planirati gradnja niti se moe
graditi pojedinana ili vie graevina namije- njenih za:

- proizvodnju koja nije funkcionalno vezana s morem i morskom obalom,

- trgovinu netto trgovake povrine vee od
1.500 m, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena.

U ZOP-u se, u neizgraenom dijelu graevinskog podruja naselja uz more, u kojem se

manje od 50% postojeih graevina koriste za stalno stanovanje osoba koje imaju
prebivalite u tom naselju, odnosno njegovom izdvojenom dijelu, a za koji je
obvezna izrada UPU-a, u pojasu najmanje 70 m od obalne crte, te u izdvojenom
graevinskom podruju izvan naselja u pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne
moe planirati niti se moe graditi nova pojedinana ili vie graevina osim
graevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, prateih
sadraja ugostiteljsko-turistike namjene, graevina koje po svojoj
prirodi zahtijevaju smjetaj na obali (brodogradilita, luke, ureene plae,
etnice i sl.) te ureenje javnih povrina.
Ova Odredba ne odnosi se na graevine koje su unutar naselja odreene kao zone
iskljuive namje- ne za turizam (T1) i poslovne sadraje (K), jer su za iste dati
posebni uvjeti u u poglavlju 3. ovih Odredbi, lanak 72.
U graevinskom podruju naselja odnosno u njegovoj neposrednoj blizini ne mogu se
graditi graevine koje bi svojoj namjeni i nainu koritenja ugroavale ivot i
zdravlje ljudi, odnosno koje bi ugroavale prirodne i stvorene vrijednosti
ovjekove okoline (zagaenjem zraka, tla, izvorita i vodotoka, prekomjernom
bukom i vibracijama, obezvrjeiva- njem estetskih vrijednosti i sl.).
lanak 7.
lanak 35. Odredbi za provoenje Prostornog plana ureenja Opine Karlobag
mijenja se kako slijedi:
Pod graevinama stambene namjene, prema ovim Odredbama, smatraju se
graevine ija osnov- na namjena je stanovanje.
Graevine stambene namjene itavom su povri- nom ili veim dijelom svoje povrine
namijenjene stanovanju.
Stranica 488 upanijski
glasnik Broj 12/10

Na jednoj graevnoj estici moe se graditi jedna graevina stambene namjene, a

uz nju pomone i manje poslovne graevine, ukoliko zadovoljavaju uvjete utvrene
ovim Planom.
U sklopu graevine stambene namjene, omog- ava se i poslovna namjena do 30%
dijela ukupne graevinske povrine.
Prema nainu izgradnje, stambene graevine dijele se na:
zgrade do 400 m2 brutto graevinske povrine
- individualne stambene graevine s mogu- nosti izgradnje poslovnog
prostora u sklopu graevine osnovne namjene, do 30% od ukupne povrine
graevine; manji poslovni prostor, kao i pomoni, moe se graditi samo kao zasebna
graevina na istoj estici, kao fizika i arhitektonska cjelina, iznimno fiziki
odvojena od osnovne graevine,
zgrade vee od 400 m2 brutto graevinske povrine viestambene zgrade s
vie od 4 stambene jedinice; poslovni prostor u pravilu se gradi u prizemlju
i/ili podrumskoj ili sute- renskoj etai, a moe i na ostalim etaama.
Prema namjeni, stambene graevine dijele se na:

graevine iskljuivo stambene namjene

graevine stambeno-poslovne namjene

Stambeno-poslovnim graevinama smatraju se graevine individualne stambene

izgradnje i vie- stambene koje uz stambene jedinice, u pravilu u prizemnoj etai
i/ili podrumu odnosno suterenu imaju smjetene gospodarske djelatnosti.
Gospodarskim djelatnostima smatraju se tihe djelatnosti bez
opasnosti od poara i eksplozije: krojake, frizerske,
treba zadrati, te ukoliko je potrebno planirati prostor za izgradnju novih,
odnosno produenje i proirenje postojeih.
lanak 8.
lanak 36. Odredbi za provoenje Prostornog plana ureenja Opine Karlobag
mijenja se kako slijedi:

2.2.2.1. Zgrade do 400 m2 brutto graevinske povrine - individualna stambena

graevina

Zgrade do 400 m2 brutto graevinske povrine

- individualne stambene graevine, su graevine stambene namjene na zasebnoj
graevinskoj estici, koja nema vie od podruma i tri nadzemne etae
namijenjene stanovanju, te ija graevinska brutto povrina ne prelazi 400 m, a u
koju povrinu se uraunava i povrina pomonih graevina (garaa, kotlovnica,
drvarnica, spremita, gospodarskih graevina i slino) i manjih poslovnih graevina
ako se grade na istoj graevnoj estici. Nadzemnom etaom smatra se i tavanska
etaa namijenjena stanovanju.
Zgrade do 400 m2 brutto graevinske povrine mogu se tipoloki graditi kao
samostojea, dvojna ili
kao graevina u nizu (skupna).

VELIINA I IZGRAENOST ESTICE, PO- VRINA GRAEVINE

Odreuju se sljedee granine vrijednosti za neposrednu provedbu ovog Plana:

slobodnostojee graevine:
najmanja povrina estice u kontinentalno-
2
postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mjeovite robe i sl., kao i
ugostiteljski, turistiki i zdravstveni sadraji, koji ne proizvode buku veu od
55 dB danju i 45 dB nou, koji ne zagauju zrak i koji
svojim oblikovanjem ili na drugi nain ne naruavaju izgled i uvjete stanovanja.
Prostornim planovima uih podruja, povrine namijenjene stanovanju ralanjuju se
prema nainu gradnje na povrine namijenjene individualnoj stambenoj, viestambenoj
ili mjeovitoj izgradnji.
Prikljuak graevne estice stambene namje- ne na javnu prometnu povrinu mora se
osigurati kolnom prometnicom irine najmanje 5,5 m za dvosmjerni promet, odnosno
4,5 m za jednosmjerni promet. U izgraenim dijelovima naselja u iznimnim
sluajevima (gdje je to uvjetovano postojeom izgra- dnjom u neposrednom
okruenju ili konfiguracijom terena) prikljuak se moe osigurati i
pristupnim putem irine najmanje 3 m koji ne smije biti dui od
70,0 m i koji na svom kraju mora imati okretite.
Iznimno od prethodno navedenog, prikljuak se moe osigurati i pjeakim
pristupom irine najmanje
1,5 m i to samo kod obiteljskih kua u sluaju gdje su ve zateeni lokalni
uvjeti takvi da onemo- guavaju neposredan prikljuak na kolnu prometnu
povrinu.
Postojea javne komunikacije (stepenita, puteve i prolaze), kao vertikalne veze
unutar jednog naselja
brdskom podruju Opine iznosi 800 m
odnosno 600 m u izgraenim dijelovima naselja,
najmanja povrina estice na ostalom podru- ju Opine iznosi 600 m2 odnosno
350 m u izgraenim dijelovima naselja,
najvea povrina estice iznosi 2.000 m2 u
ZOP-u, a na ostalom podruju Opine nije ograniena,
najmanja irina estice je 14 m,
najvea izgraenost je 30% povrine gra- evne estice,
najmanja brutto zauzeta povrina pod gra- evinom iznosi 80 m, a najvea 300
m,
ukoliko se kua gradi kao prizemnica, najve- a brutto zauzeta povrina pod
graevinom moe iznositi 400 m.
poluugraene graevine (dvojne):
najmanja povrina estice iznosi 450 m odnosno 250 m u izgraenim
dijelovima naselja,
najvea povrina estice iznosi 1.500 m u ZOP-u, a na ostalom podruju
Opine nije ograniena,
najvea izgraenost je 40% povrine gra- evne estice,
najmanja brutto zauzeta povrina pod grae- vinom iznosi 60 m, a najvea 200
m,
Broj 12/10 upanijski
glasnik Stranica 489

najmanja irina estice je 12 m.

graevine u nizu (skupne):
 najmanja povrina estice iznosi 300 m (360 m za zavrne graevine u
nizu) odnosno
150 m u izgraenim dijelovima naselja,
najvea povrina estice iznosi 1.000 m u ZOP-u, a na ostalom
podruju Opine nije ograniena,
najvea izgraenost je 50% povrine gra- evne estice,
najmanja brutto zauzeta povrina pod graevinom iznosi 60 m, a najvea 200
m,
najmanja irina estice je 8 m, a najvea 12 m,
graevine koje se izgrauju kao dvojne ili skupne moraju s graevinom na
koju su prislonjene initi arhitektonsku cjelinu.

U izgraenim dijelovima graevinskih podruja, ovisno o lokalnim uvjetima, na

lokacijama gdje ne postoji mogunost formiranja najmanje propisane graevne
estice (interpolacije), kada su susjedne graevne estice (lijeva i desna) ve
izgraene, dozvoljava se smjetaj graevina i na graevnoj estici manje
povrine od najmanje propisane ovim odredbama, uz potivanje ostalih posebnih
uvjeta za ureenje prostora.
U sluaju iz prethodnog stavka (interpolacija) nije dozvoljeno dijeljenje
postojee katastarske ili graevne estice na manje od onih propisanih ovim
odredbama.
U izgraenim dijelovima graevinskih podruja na graevnim esticama povrinama
manjim i koefi- cijentom izgraenosti veim od onih propisanih ovim Odredbama, pri
zamjeni postojee graevine zamjenskom, kao i kod rekonstrukcije postojeih
graevina, izgraenost graevne estice i visina vea od propisane
ovim odredbama mogu se zadrati ali bez poveanja.

GRAEVINSKI PRAVAC, VISINA, PARKIRNA/ GARANA MJESTA

Odreuju se sljedee granine vrijednosti za neposrednu provedbu ovog Plana:

slobodnostojee, poluugraene (dvojne) i graevine u nizu (skupne):
- graevinski pravac graevine nalazi se najmanje 5 m od regulacijskog
pravca i 3 m od granice susjednih parcela,
iznimno, udaljenost graevinskog i regula- cijskog pravca u izgraenom dijelu
naselja moe biti i manja od 5 m, odnosno graevinski pravac odrediti
u skladu s konti- nuitetom postojeeg graevinskog pravca postojeih graevina,
iznimno, udaljenost graevine od granice susjednih parcela u izgraenom dijelu
nase- lja moe biti i manja od 3 m, ali ne manje od
1m od susjedne graevne estice,
iznimno, na manjoj udaljenosti od 1m od susjedne graevne estice dozvoljava se
dogradnja i nadogradnja postojee graevine
tako da se dogradnjom moe zadrati posto- jea udaljenost od susjedne
granice gra- evne estice uz uvjet da se potuju ostali uvjeti ovih Odredbi
za ureenje prostora,
najvea katnost graevine je ukopani po- drum (Po) ili suteren (Sut),
prizemlje (P), 1 kat (1) i stambeno potkrovlje (Potk), odnosno (Po/Sut+P+1+Potk)
ili najvie tri nadzemne korisnike etae (stambeno potkrovlje sma- tra se
korisnikom etaom). U postojeoj graditeljskoj cjelini naselja Karlobag visina
interpoliranih objekata e se odreivati uvjetovano visinom susjednih objekata,
odnosno na osnovi prostornog plana nieg reda (UPU i/ili DPU),
najvea dozvoljena visina graevine je 9 m, odnosno 10 m u stambenim kuama
ako je suterenska ili prizemna etaa poslovne namjene,
najvea visina stambene etae je 3 m, odno- sno 4 m ako je suterenska ili
prizemna etaa poslovne namjene,
najvea visina nadozida u potkrovlju ako se gradi kao etaa stambene
ili poslovne namjene iznosi 1,2 m,
za svaki stan mora se osigurati najmanje 1 parkiralino ili garano
mjesto, a ukoliko se gradi stambena graevina s jednom stambenom jedinicom
moraju biti osigurana najmanje 2 parkiralina ili garana mjesta na pripadajuoj
graevinskoj estici, uz sljedee uvjete:
parkiranje i garairanje vozila rjeava se na graevnoj estici u sklopu
osnovne graevine ili kao samostojea graevina koja se moe graditi i na mei
uz sugla- snost susjeda,
iznimno kod rekonstrukcije graevina u staroj jezgri naselja parkiranje
i garai- ranje vozila moe se rjeavati na javnim garano-parkiralinim
povrinama,
prenamjena garaa obiteljskih i stambenih kua nije doputena.
ukoliko postoji poslovni prostor unutar gra- evine broj parkirnih mjesta
odreuje se prema normativima obzirom na odreenu namjenu,
iznimno unutar izgraenog dijela naselja Karlobag, uz junu stranu ulice Bana
Josipa Jelaia od kunog broja 12 do 21, te na podruju Varo, u zoni ZONA 1
prema grafikom prikazu; Kartografski prikazi u mjerilu 1:5000; 4.
GRAEVINSKA PO- DRUJA; list br. 7, kao dovretak tipologije gradnje omoguuje se
gradnja novih i rekonstrukcija samostojeih, poluugraenih i ugraenih graevina uz
sljedee granine vrijednosti za neposrednu provedbu ovog Plana:
- najmanja povrina graevne estice je
200 m2;
- izgraenost graevne estice ne moe biti vea od 60% za samostojee, 70% za
Stranica 490 upanijski
glasnik Broj 12/10

poluugraene i 80% za ugraene gra- evine;

- najvea katnost graevine je ukopani podrum (Po) ili suteren (Sut),
prizemlje (P), i 2 kata (2), odnosno (Po/Sut+P+2);
- u rekonstrukciji postojea izgraenost gra- evne estice i visina, vee od
propisanih, mogu se zadrati, ali bez poveavanja;
- ako se rekonstrukcija planira za polu- ugraene graevine ili graevine u
nizu, pravilo kojim se definira najvei gabarit odnosi se na sve jedinice koje ine
spomenutu cjelinu;
- u gradnji, rekonstrukciji, dogradnji i nado- gradnji dubina tlocrta graevine,
kod poluugraene i ugraene, moe biti najvi- e do dubine susjedne graevine u
dvori- nom dijelu;
- zadrava se kontinuirani graevni pravac postojeih graevina;
- arhitektonsko oblikovanje graevine mora biti usklaeno s okolnom gradnjom,
osobi- to kod poluugraenih graevina i grae-
vina u nizu;
- pristup na javno-prometnu povrinu prema postojeem stanju izvedenosti pristupnog
puta i rezervacijom proirenja postojee prometne povrine prema mogunostima
prostora ali ne manje od 3m:
- najvei ki 2,0;
- najmanje 1 PGM/1 stan, uz smjetaj vozila na graevnoj estici (ne unutar
rezervacije proirenja postojee ulice), druge namjene prema normativima ove
Odluke;
- iznimno smjetaj vozila, ukoliko se ne moe osigurati na parceli
objekta, moe se rjeavati na javnim garano-parkira- linim povrinama, u
skladu s posebnom opinskom odlukom;
- drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni.
iznimno na prostorima stambene i mjeo- vite namjene u izgraenom dijelu
naselja: u naseljima Lukovo ugarje i Bari Draga oznake: L1, L2, L3, L4,
L5, L6, L7, L8, L9, L10, L12, L13, L14, BD1, BD2, BD3, BD4,
BD5, BD6, BD7 prema grafikom prikazu, Kartografski prikazi u
mjerilu 1:5000;
4. GRAEVINSKA PODRUJA; list br. 9,
10,11,12,13,14,15,16,17, kao dovretak tipologije gradnje omoguuje se gradnja no-
vih i rekonstrukcija samostojeih, poluugra- enih i ugraenih graevina uz
sljedee granine vrijednosti za neposrednu prove- dbu ovog Plana:
- u pravilu se zadravaju postojee gra- evne estice; ne mogu se dijeliti
postojee graevne estice radi oblikovanja dviju ili vie graevnih estica
manjih od onih propisanih ovim odredbama;
- na lokacijama gdje ne postoji mogu- nost formiranja najmanje propisane
graevne estice (interpolacije), kada
su susjedne graevne estice (lijeva i desna) ve izgraene, dozvoljava se
smjetaj graevina i na graevnoj estici manje povrine od najmanje
propisane ovim odredbama, uz potivanje ostalih posebnih uvjeta za ureenje
prostora;
- izgraenost graevne estice ne moe biti vea od 60% za samostojee, 70% za
poluugraene i 80% za ugraene graevine;
- najvea katnost graevine je ukopani podrum (Po) ili suteren (Sut),
prizemlje (P), 1 kat (1) i stambeno potkrovlje (Potk), odnosno (Po/Sut+P+1+Potk)
ili najvie tri nadzemne korisnike etae s time da se trea etaa oblikuje kao
stambeno potkrovlje s nadozidom od max. 120 cm;
- u rekonstrukciji postojea izgraenost graevne estice i visina, vee od
propisanih, mogu se zadrati, ali bez poveavanja;
- u gradnji interpolacija, rekonstrukciji, dogradnji i nadogradnji dubina
tlocrta graevine, kod poluugraene i ugra- ene, moe biti najvie do dubine su-
sjedne graevine u dvorinom dijelu;
- ako se rekonstrukcija planira za polu- ugraene graevine ili graevine
u nizu, pravilo kojim se definira najvei gabarit odnosi se na sve jedinice
koje ine spomenutu cjelinu;
- zadrava se kontinuirani graevni pravac postojeih graevina;
- arhitektonsko oblikovanje graevine mora biti usklaeno s okolnom gra-
dnjom, osobito kod poluugraenih graevina i graevina u nizu;
- pristup na javno-prometnu povrinu prema postojeem stanju izvedenosti
pristupnog puta i rezervacijom proire- nja postojee prometne povrine prema
mogunostima prostora ali ne manje od 3 m;
- najvei ki 2,0;
- najmanje 1 PGM/1 stan, uz smjetaj vozila na graevnoj estici (ne unutar
rezervacije proirenja postojee ulice), druge namjene prema normativima ove
Odluke;
- iznimno smjetaj vozila, ukoliko se ne moe osigurati na parceli
objekta, moe se rjeavati na javnim garano- parkiralinim povrinama, u skladu s
posebnom opinskom odlukom;
- drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni;
- nova gradnja prema odredbama Pla- na.
iznimno na k..2209; k.o.Lukovo ugarje omoguuje se dogradnja etae
poslovno stambene graevine veega GBP-a, TP-a i veega ki, ali ne vie od Pr+2;
drugi lokacijski uvjeti nisu ogranieni.
Broj 12/10 upanijski
glasnik Stranica 491

lanak 9.
lanak 37. Odredbi za provoenje Prostornog plana ureenja Opine Karlobag
mijenja se kako slijedi:
Zgrade vee od 400 m2 brutto graevinske povrine - Viestambena zgrada,
prema Odredba- ma ovog Plana, smatra se samostojea, ili dvojna graevina od
ukupno 4 do 6 stambenih jedinica na podruju itave Opine osim u naselju
Karlobag, gdje viestambena zgrada moe imati do ukupno 10 odvojenih stambenih
jedinica. Apartman se moe smatrati ili stambenom ili poslovnom jedinicom.
Viestambenom graevinom smatra se graevina koja ima zajedniko stepenite za
pristup stambenim ili poslovnim jedinicama.
Viestambene zgrade mogu imati garae u prizemlju ili podrumu te poslovne
sadraje na etaama. Poslovnim sadrajima smatraju se tihe djelatnosti bez
opasnosti od poara i eksplozije: krojake, frizerske, postolarske,
fotografske radi- onice, prodavaonice mjeovite robe i sl., kao i ugostiteljski
sadraji, koji ne proizvode buku veu od
55 dB danju i 45 dB nou, koji ne zagauju zrak i koji
svojim oblikovanjem ili na drugi nain ne naruavaju izgled i uvjete stanovanja.
VELIINA ESTICE, Kig, Kis, GRAEVINSKI PRAVAC, VISINA, PARKIRNA/GARANA MJESTA

Odreuju se sljedee granine vrijednosti za za neposrednu provedbu ovog Plana:

slobodnostojee graevine:
najmanja povrina estice u kontinentalno- brdskom podruju Opine iznosi
1.200 m odnosno 800 m u izgraenim dijelovima naselja,
u ostalom dijelu Opine najmanja povrina estice iznosi 800 m odnosno
600 m u izgraenim dijelovima naselja,
najvea povrina estice iznosi 2.000 m2 u
ZOP-u, a na ostalom podruju Opine nije ograniena,
najmanja irina estice je 20 m,
najvei koeficijent izgraenosti (Kig) iznosi 0,3. Iznimno, unutar stare jezgre,
gdje najvei doputeni koeficijent izgraenosti (Kig) moe biti i do 1,0,
najvei koeficijent iskoritenosti (Kis) iznosi
1,0. Iznimno, unutar stare jezgre, gdje najvei doputeni koeficijent
iskoritenosti (Kis) moe biti i do 4,0.
poluugraene graevine (dvojne):
najmanja povrina estice iznosi 600 m odnosno 450 m u izgraenim dijelovima
naselja,
najvea povrina estice iznosi 1.500 m u ZOP-u, a na ostalom podruju
Opine nije ograniena,
najvea izgraenost je 40% povrine grae- vne estice,
najmanja brutto zauzeta povrina pod gra- evinom iznosi 60 m, a najvea 200
m,
najmanja irina estice je 12 m,
graevine koje se izgrauju kao dvojne moraju s graevinom na koju
su prislonjene initi arhitektonsku cjelinu,
graevinski pravac graevine nalazi se minimalno 5 m od regulacijskog pravca i
4 m od granice susjednih estica odnosno minimalno h/2 visine,
najvea katnost graevine je etiri (4) nad- zemne etae s tim da se
stambeno potkro- vlje smatra etaom,
najvea dozvoljena visina graevine je 11 m, odnosno 12 m u stambenim kuama
ako je suterenska ili prizemna etaa poslovne na- mjene.

Za svaki stan se osigura najmanje 1,5 parki- ralino ili garano mjesto na
graevnoj estici viestambene zgrade uz sljedee uvjete:
parkiralite se ozelenjava sadnjom stabala,
garae se mogu graditi u sklopu viestambene zgrade ili na njezinoj graevnoj
estici kao samostojee graevine udaljene najmanje 3 m od susjednih graevina,
prenamjena garaa viestambenih graevina nije doputena,
iznimno, u izgraenom dijelu naselja osigurava se 1 parkiralino ili garano
mjesto na gra- evnoj estici viestambene zgrade, odnosno kod rekonstrukcije
graevina u staroj jezgri parkiranje i garairanje vozila moe se rjea- vati na
javnim garano-parkiralinim povri- nama.
Ukoliko postoji poslovni prostor unutar gra- evine broj parkirnih mjesta odreuje
se pre- ma normativima obzirom na odreenu namje- nu,
iznimno, udaljenost graevinskog pravca od regulacione linije parcele u
izgraenom dijelu naselja moe biti manje od 5 m, odnosno graevinski pravac
odrediti u skladu s kontinuitetom postojeeg graevinskog pravca postojeih
graevina.

GRANINE VRIJEDNOSTI ZA GRADNJU GRA- EVINA STAMBENE NAMJENE I ZA PRIPADA-

JUE GRAEVINSKE ESTICE UNUTAR IZGRA- ENIH JEZGRI NASELJA MOGU BITI I
DRUGA- IJE, OVISNO O LOKALNIM UVJETIMA, DOK E ZA NASELJE KARLOBAG U
ZATIENOJ POVI- JESNOJ JEZGRI BITI OVISNO I O KONZERVA- TORSKIM SMJERNICAMA,
ODNOSNO BITI E U SKLADU S ODREDBAMA PROSTORNOG PLANA UIH PODRUJA (UPU, DPU.)

Stambene graevine mogu dijelom imati i poslovne sadraje. Poslovnim sadrajima

smatraju se tihe djelatnosti bez opasnosti od poara i eksplozije:
krojake, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mjeovite
robe i sl., kao i ugostiteljski, turistiki i zdravstveni sadraji, koji ne
proizvode buku veu od 55 dcB danju i 45 dcB nou, koji ne zagauju zrak i koji
svojim oblikovanjem ili na drugi nain ne naruavaju izgled i uvjete stanovanja.
Stranica 492 upanijski
glasnik Broj 12/10

lanak 10.
Poglavlje 2.2.2.4. Odredbi za provoenje Prostor- nog plana ureenja Opine
Karlobag mijenja se kako slijedi:
2.2.2.4. Pomone i manje poslovne graevine i djelatnosti uz zgrade do 400 m2
brutto gra- evinske povrine - graevine individualne stam-
bene izgradnje

lanak 11.
Poglavlje 2.2.2.5., lanak 39. Odredbi za provo- enje Prostornog plana ureenja
Opine Karlobag mijenja se kako slijedi:

2.2.2.5. Poslovna djelatnost u zgradama individualne stambene izgradnje i

viestambe- nim zgradama

U graevinama individualne stambene izgradnje i viestambenim zgradama, uz

stambene jedinice mogu se graditi zasebne jedinice poslovne namjene u pravilu u
prizemnoj i/ili podrumskoj etai, ali i na katovima, za obavljanje tihih i istih
djelatnosti: intelektualne usluge, uslune i trgovake djelatnosti, proizvodne
djelatnosti kod kojih se ne javlja buka, zagaenje zraka, vode i tla,
ugostiteljske djelatnosti bez glazbe i s ogranienim radnim vremenom (osim disco
bara).

lanak 12.
U lanku 40. stavak 3., alineja 4, Odredbi za provoenje Prostornog plana ureenja
Opine Karlobag mijenja se kako slijedi:
Na kosom krovu dozvoljena je izgradnja nadozi- danih krovnih prozora (tzv.
dvovodnih krovnih kuica ili luminara), koji smiju zauzimati najvie treinu
duine pripadajueg proelja zgrade nad kojim se grade, te biti izvedene bez
upotrebe lunih ili slinih nepravilnih nadvoja i krovnih oblika.

lanak 13.
U lanku 40. stavak 5. Odredbi za provoenje Prostornog plana ureenja Opine
Karlobag mijenja se alineja 3 slijedi:
Teren oko graevine, potporni zidovi, terase i slino moraju se izvesti tako
da ne naruavaju izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje
vode na tetu susjednog zemljita i susjednih graevina. Izgradnja potpornih zidova
(podzida) dozvoljava se samo prema postojeim okolnim prilikama. Osnovni materijal
je u naelu kamen. Ne preporua se izgradnja podzida viih od 1,5 m.

lanak 14.
U lanku 40. stavak 5. Odredbi za provoenje Prostornog plana ureenja Opine
Karlobag iza alineje 3, dodaje nova kako slijedi:
Iznimno radi pridravanja padina ili visinskih razlika terena izvode se
podzidi koji se grade kao kameni zid visine do 2,0 m. Iznimno, ako
to zahtijevaju terenski uvjeti, a nema opasnosti od naruavanja prirodnog izgleda
ambijenta moe se izvesti podzid visine do 3,0 m. Ukoliko je potrebno
izvesti podzid vee visine od 3,0 m, isti se gradi kaskadno sa
horizontalnim pomakom od najmanje
1,50 m i visinom pojedine kaskade do 3,0 m, a
prostori izmeu kaskada se ozelenjavaju.

lanak 15.
Na kraju lanka 74. Odredbi za provoenje Prostornog plana ureenja Opine Karlobag
dodaje se kako slijedi:
Iznimno se dozvoljava unutar kompleksa hotela Zagreb nadogradnja jedne etae
nad ravnim krovom iznad recepcije, zbog sanacije krova i strojarnice, uz
zadovoljavanje ostalih uvjeta propisanih ovim Planom.

lanak 16.
U lanku 77. stavak 3. Odredbi za provoenje Prostornog plana ureenja Opine
Karlobag brie se alineja 3:
Prije izrade prostornog plana nieg reda potrebno je provesti postupak procjene
utjecaja na okoli za izgradnju luke za nautiki turizam na moru i na
kopnu.

lanak 17.
Na kraju lanka 84. Odredbi za provoenje Prostornog plana ureenja Opine Karlobag
dodaje se kako slijedi:
Iznimno u izgraenim dijelovima graevinskog podruja naselja irina kolnika je
uvjetovana stanjem izgraenosti na terenu; irinu prometne povrine izvesti
prema mogunostima prostora, a sve u skladu s posebnim uvjetima od
institucije nadlene za upravljanje prometnicom.

lanak 18.
U poglavlju 6.3. ZATITA PRIRODNE BATINE lanak 99. Odredbi za provoenje
Prostornog plana ureenja Opine Karlobag mijenja se kako slijedi:
Na podruju Opine Karlobag koja je itavim svojim teritorijem u Parku
prirode Velebit, prirodu treba tititi na osnovi Zakona o zatiti prirode (NN br.
70/05 i 139/08) i u skladu s ovim Planom, odnosno ouvanjem bioloke i krajobrazne
raznolikosti te zatitom prirodnih vrijednosti, a to su: zatiena podruja,
zatiene i ugroene vrste, ugroena i rijetka stanita.

lanak 19.
lanak 100. Odredbi za provoenje Prostornog plana ureenja Opine Karlobag
mijenja se kako slijedi:
itavo kopneno podruje Opine Karlobag nalazi u Parku prirode Velebit, a kako se
Velebit nalazi u Nacionalnoj ekolokoj mrei Republike Hrvatske (NEN) i
od meunarodne je vrijednosti, ovaj se prostor moe u cjelini smatrati
prostorom posebnih prirodnih vrijednosti i svi ostali sadraji moraju se
prilagoavati ovoj istaknutoj resursnoj osnovici.
Podruje obuhvata Plana sastavni je dio podruja
Ekoloke mree Republike Hrvatske (NN br.
109/07), odnosno tu se nalaze podruja vana za divlje svojte, osim ptica i
stanine tipove:
Broj 12/10 upanijski
glasnik Stranica 493

HR5000022 Park prirode Velebit, HR2000868

Velinac - Bai kuk Brizovac Soline - Budakovo brdo, HR20000861 Sadikovac,
HR2000860 Ramino
korito, HR2000867 Vlane livade uz potok Ljubica,
Stanini tipovi
NKS ifra NATURA
ifra

stanini tip
HR3000037 Uvala Jurinica, HR2000859 Klepina duliba, HR2000866 atorina, a u
neposrednoj blizini HR2000862 Visoica.
Podruje obuhvata Plana preklapa se i sa meunarodno vanim podrujem za ptice
EU (tzv. SPA podruja) HR 1000022 Velebit. Unutar obuhvata Plana nalazi se
i niz tokastih lokaliteta ekoloke mree: HR2000960 Cret uz potok Ljubica,
HR2000044 Jama iznad Kugine kue i HR2000550
Krug.
Za planirani zahvat u podruju ekoloke mree koji sam ili sa drugim
zahvatima moe imati bitan utjecaj na ciljeve ouvanja i cjelovitosti podruja
ekoloke mree, ocjenjuje se njegova prihvatljivost za ekoloku mreu sukladno
Zakonu o zatiti prirode (NN br. 70/05 i 139/08). Popis podruja ekoloke
mree na podruju obuhvata Plana:

ifra i naziv podruja: HR5000022 #, Park priro- de Velebit

Ciljevi ouvanja

Divlje svojte
apolon Parnassius apollo dinarski roac
Cerastium dinaricum dinarski voluhar Dinaromys bogdanovi gorski
dugouan Plecotus macrobullaris gospina papuica
Cypripedium calceolus
hrvatski pijor Telestes (Phoxinellus)
croaticus kitaibelov pakujac Aquilegia kitaibelii kranjska jezernica
Eleocharis carniolica
mali potkovnjak Rhinolophus hippossideros mali veernjak
Nyctalus leisleri
mrki medvjed Ursus arctos

Ostale divlje svojte ugroene na europskoj i nacionalnoj razini

planinski kotrljan Eryngium alpinum planinski utokrug
Vipera ursinii macrops
ris Lynx lynx
4060 Alpinske i borealne vritine
5210 Mediteranske makije u kojima dominiraju borovice (Juniperus spp)
6110* Otvorene kserotermofilne pionirske zajednice na karbonatnom kamenitom
tlu
6170 Planinski i pretplaninski vapnenaki travnjaci
C.3.4.2.1. 6230* Travnjak trave tvrdae
62A0 Istonosubmediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia villosae)
D.2.1.1.1. uma klekovine i borbaeve kozokrvine
E.4.6.3. 91K0 Primorska bukova uma s jesenskom aikom
E.6.1.1. 91K0 Pretplaninska uma bukve s planinskim abnjakom
E.7.3.3. 9410 Pretplaninska uma smreke s ljepikom
E.5.2.1. 91K0 Dinarska bukovo-jelova uma
H.1. 8310 Krake pilje i jame
E.7.4. 91R0 ume obinog i crnog bora na dolomitima
D.2.1. Pretplaninska klekovina
C.4.1. Planinske rudine
B.2.1. 8120 Gorska, pretplaninska i planinska toila
B.2.2. 8120 Ilirsko-jadranska, primorska toila
8210 Karbonatne stijene s hazmofitskom vegetacijom

Mjere zatite
9; 11; 18; 29; 30; 115 - 120; 4000; E.6.1.1.-17; 6000;

Svaki broj oznaava mjeru ili skup mjera zatite koje je potrebno
provoditi na ovom podruju ekoloke mree, kako bi se postigao ili
odrao
Rottemburgov debeloglavac

Thymelicus acteon
povoljan statusa zatite vrsta i staninih tipova
(ciljeva ouvanja).
skopolijeva guarka Arabis scopoliana irokouhi mranjak
Barbastella barbastellus umski crni oka Erebia medusa velebitska
degenija Degenia velebitica
veliki potkovnjak Rhinolophus ferrumequinum
veliki imi Myotis myotis veliki timijanov plavac
Maculinea arion vuk Canis lupus
ifra i naziv podruja: HR1000022 #, Velebit

Ciljevi ouvanja

Divlje svojte
crna una Dryocopus martius gorski zvidak
Phylloscopus bonelli jarebica kamenjarka Alectoris graeca jastrebaa
Strix uralensis ljetarka Bonasa bonasia
mali uk Glaucidium passerinum
Stranica 494 upanijski
glasnik Broj 12/10

planinski uk Aegolius funereus planinski djetli

Dendrocopos leucotos primorska trepteljka Anthus campestris
rusi svraak Lanius collurio sivi sokol
Falco peregrinus suri orao Aquila chrysaeto kanjac
osa Pernis apivorus tetrijeb gluhan
Tetrao urogallus troprsti djetli Picoides tridactylus uara
Bubo bubo
vrtna strnadica Emberiza hortulana zmijar
Circaetus gallicus

Mjere zatite
7; 9; 11; 20; 4000

Svaki broj oznaava mjeru ili skup mjera zatite koje je potrebno
provoditi na ovom podruju ekoloke mree, kako bi se postigao ili
odrao povoljan statusa zatite vrsta i staninih tipova (ciljeva
ouvanja).

ifra i naziv podruja: HR2000868 #, Velinac - Bai kuk - Brizovac - Soline -

Budakovo brdo

Ciljevi ouvanja

Divlje svojte
hrvatska sibireja Sibiraea altaiensis ssp. croatica

Stanini tipovi
NKS ifra NATURA ifra stanini tip
8140 Istonomediteranska toila
E.3.5.3. Mjeovita uma i ikara medunca i
crnoga graba
E.4.6.3. 91K0 Primorska bukova uma s jesenskom aikom
B.2.2.1.1. Toilo primorskog mekinjaka

Mjere zatite
17; 33
Svaki broj oznaava mjeru ili skup mjera zatite koje je potrebno
provoditi na ovom podruju ekoloke mree, kako bi se postigao ili
odrao povoljan statusa zatite vrsta i staninih tipova (ciljeva
ouvanja).

ifra i naziv podruja: HR2000867 #, Vlane liva- de uz potok Ljubica

Ciljevi ouvanja

Stanini tipovi
NKS ifra NATURA ifra stanini tip
C.2.2. Vlane livade
Srednje Europe
Mjere zatite
100; 101; 107; 109; 119

Svaki broj oznaava mjeru ili skup mjera zatite koje je potrebno
provoditi na ovom podruju ekoloke mree, kako bi se postigao ili
odrao povoljan statusa zatite vrsta i staninih tipova (ciljeva
ouvanja).

ifra i naziv podruja: HR2000861#, Sadikovac

Ciljevi ouvanja Divlje svojte visokoplaninska flora

Mjere zatite
29

Svaki broj oznaava mjeru ili skup mjera zatite koje je potrebno
provoditi na ovom podruju ekoloke mree, kako bi se postigao ili
odrao povoljan statusa zatite vrsta i staninih tipova (ciljeva
ouvanja).

ifra i naziv podruja: HR2000860 #, Ramino korito

Ciljevi ouvanja
Stanini tipovi
NKS ifra NATURA ifra stanini tip
E.4.6.3. 91K0 Primorska bukova uma s jesenskom aikom
Mjere zatite
17; 33

Svaki broj oznaava mjeru ili skup mjera zatite koje je potrebno
provoditi na ovom podruju ekoloke mree, kako bi se postigao ili
odrao povoljan statusa zatite vrsta i staninih tipova (ciljeva
ouvanja).

ifra i naziv podruja: HR3000037 #, Uvala Juri- nica

Ciljevi ouvanja
Stanini tipovi
NKS ifra NATURA ifra stanini tip
1160 Velike plitke uvale
1170 Grebeni
G.4.3.4. Biocenoza vrulja ponorskog tipa

Mjere zatite
31; 132; 133; 135

Svaki broj oznaava mjeru ili skup mjera zatite koje je potrebno
provoditi na ovom podruju ekoloke mree, kako bi se postigao ili
odrao povoljan statusa zatite vrsta i staninih tipova (ciljeva
ouvanja).

ifra i naziv podruja: HR2000866 #, atorina

Ciljevi ouvanja
Stanini tipovi
NKS ifra NATURA ifra stanini tip
E.6.1.2. 91K0 Pretplaninska uma bukve i gorskog javora
Broj 12/10 upanijski
glasnik Stranica 495

Mjere zatite
17

Svaki broj oznaava mjeru ili skup mjera zatite koje je potrebno
provoditi na ovom podruju ekoloke mree, kako bi se postigao ili
odrao povoljan statusa zatite vrsta i staninih tipova (ciljeva
ouvanja).

ifra i naziv podruja: HR2000859 #, Klepina du- liba

Ciljevi ouvanja
Stanini tipovi
NKS ifra NATURA ifra stanini tip
E.5.2. 91K0 Dinarske bukovo-jelove ume
E.6.1.1. 91K0 Pretplaninska uma bukve s pretplaninskim
abnjakom

Mjere zatite
17; Rezervat umske vegetacije

ifra i naziv podruja: HR2000044 #, Jama iznad

Kugine kue

Ciljevi ouvanja Divlje svojte endemine svojte

Stanini tipovi
NKS ifra NATURA ifra stanini tip
H.1. 8310 Krake pilje i jame

Mjere zatite
6000

ifra i naziv podruja: HR2000960, Cret uz potok

Ljubica

Ciljevi ouvanja
Stanini tipovi
NKS ifra NATURA ifra stanini tip
C.1.2. Acidofilni cretovi (prije- lazni i
nadignuti cretovi)

Mjere zatite
26; 30; 115; 116; 119

ifra i naziv podruja: HR2000550 #, Krug

Ciljevi ouvanja
Divlje svojte
velebitska degenija Degenia velebitica

Stanini tipovi
NKS ifra NATURA ifra stanini tip
8120 Karbonatna toila s
Thlaspietea rotundifolii

Mjere zatite
29; Ostalo: odravati stanite

ifra i naziv podruja: HR2000862, Visoica

Ciljevi ouvanja

Divlje svojte
visokoplaninska flora

Stanini tipovi
NKS ifra NATURA ifra stanini tip
Vegetacija rudina

Mjere zatite
29

Svaki broj oznaava mjeru ili skup mjera zatite koje je potrebno provoditi
na ovom podruju ekoloke mree, kako bi se postigao ili odrao
povoljan statusa zatite vrsta i staninih tipova (ciljeva ouvanja).
Smjernice za mjere zatite za podruje ekoloke mree na podruju obuhvata Plana:

Broj Smjernice za mjere zatite za podruje

ekoloke mree
1. Osigurati poticaje aranskim ribnjacima za ouvanje ornitoloke
vrijednosti
2. U pravilu zadrati razinu vode potrebnu za bioloki minimum i ouvati
stanite
3. Provoditi mjere ouvanja bioloke raznolikosti u umama (P)
4. Paljivo provoditi melioraciju
5. Paljivi provoditi regulaciju vodotoka
6. Revitalizirati vlana stanita uz rijeke
7. Regulirati lov i sprijeiti krivolov
8. Ograniiti irenje podruja pod intenzivnim poljodjelstvom
9. Osigurati poticaje tradicionalno poljodjelstvo i stoarstvo
10. Osigurati proiavanje otpadnih voda
11. Paljivo provoditi turistiko rekreativne aktivnosti
12. Restaurirati vlane travnjake
13. Prilagoditi rad HE zbog ublaavanja velikih dnevnih kolebanja vodostaja
14. Restaurirati stepske travnjake i reitroducirati stepske vrste
15. Odravati panjake
16. Ouvati seoske mozaine krajobraze
17. Mogue je proizvoditi umske zahvate ukljuujui i sanitarnu sjeu uz
posebno doputenje
Ministarstva zaduenog za zatitu prirode
18. Sprjeavati zaratavanje travnjaka
Stranica 496 upanijski
glasnik Broj 12/10

Broj Smjernice za mjere zatite za podruje ekoloke mree

19. Osigurati poticaje za naine konje koji ne ugroavaju kosce (Crex crex)
20. Zabrana penjanja na liticama na kojima se gnijezde znaajne vrste
21. Zatititi podruje temeljem Zakona o zatiti prirode
22. Kontrolirati ili ograniiti gradnju objekta i luica na muljevitim i
pjeskovitim morskim obalama
23. Spreavati nasipavanje i betonizaciju obale
24. Osigurati poticaje solanama ouvanje ornitoloke vrijednosti
25. Ograniiti sidrenje
26. Svrsishodna i opravdana prenamjena zemljita
27. Paljivo planirati izgradnju visokih objekata (osobito dalekovoda i
vjetroelektrana)
28. Prilagoditi ribolov i sprijeiti prelov ribe
29. Odrediti kapacitet posjeivanja podruja
30. Osigurati poticaje za ouvanje bioloke raznolikosti (POP)
31. Regulirati akvakulturu
32. Regulirati ribolov povlanim ribolovnim alatima
33. Zatititi podruje u kategoriji posebnog rezervata

Smjernice za mjere zatite u svrhu ouvanja staninih tipova propisanih Pravilnikom

o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i rijetkim staninim tipovima
te o mjerama za ouvanje staninih tipova

1000. A. Povrinske kopnene vode i movarna stanita

100. Ouvati vodena i movarna stanita u to prirodnijem stanju, a prema
potrebi izvriti reviziju
101. Osigurati povoljnu koliinu vode u vodenim i movarnim stanitima koja je
nuna za opstanak stanita i njihovih znaajnih biolokih vrsta
102. Ouvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljati,
ukoliko su nepovoljna za opstanak stanita i njihovih znaajnih biolokih vrsta
103. Odravati povoljni reim voda za ouvanje movarnih stanita
104. Ouvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu
movarnih stanita
105. Ouvati raznolikost stanita na vodotocima (neutvrene obale, sprudovi,
brzaci, slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenoenje i
odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavca i dr.)
106. Ouvati povezanost vodnog toka
107. Ouvati biloloke vrste znaajne za stanini tip; ne unositi strane
(alohtone) vrste i genetski modificirane organizme
108. Sprjeavati zaratavanje preostalih malih movarnih stanita u priobalju
109. Izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog reima vodenih i
movarnih stanita ukoliko to nije potrebno za zatitu ivota ljudi i naselja
110. U zatiti od tetnog djelovanja voda dati prednost koritenju prirodnih
retencija i vodotoka kao prostore za zadravanje poplavnih voda odnosno njihovu
odvodnju
111. Vaenje ljunka provoditi na povienim terasama ili u neaktivnom
poplavnom podruju a izbjegavati vaenje ljunka u aktivnim rijenim koritima i
poplavnim ravnicama
112. Ne iskoritavati sedimente iz rijenih sprudova
2000. B. Neobrasle i slabo obrasle kopnene povrine
113. Ouvati povoljnu strukturu i konfiguraciju te dopustiti prirodne procese
ukljuujui eroziju
114. Ouvati bioloke vrste znaajne za stanini tip; ne unositi strane
(alohtone) vrste i genetski modificirane vrste
3000. C. D. Travnjaci, cretovi visoke zeleni i ikare
115. Gospodariti travnjacima putem ispae i reimom konje prilagoenim
staninom tipu, uz prihvatljivo koritenje sredstava za zatitu bilja i mineralnih
gnojiva
116. Ouvati bioloke vrste znaajne za stanini tip; ne unositi strane
(alohtone) vrste i genetski modificirane vrste
117. Ouvati povoljan omjer izmeu travnjaka i ikare, ukljuujui i
sprjeavanje procesa sukcesije
(sprjeavanje zaratavanja travnjaka i cretova i dr.)
118. Ouvati povoljnu nisku razinu vrijednosti mineralnih tvari u tlima suhih
i vlanih travnjaka
119. Ouvati povoljni vodni reim, ukljuujui visoku razinu podzemne vode na
podrujima cretova, vlanih travnjaka i zajednica visokih zeleni
120. Poticati oivljavanje ekstenzivnog stoarstva u brdskim, planinskim,
otonim i primorskim travnjakim podrujima
4000 E. ume
121. Gospodarenje umama provoditi sukladno naelima certifikacije uma
122. Prilikom dovrnog sijeka veih umskih povrina, gdje god je to mogue i
prikladno, ostavljati manje neposjeene povrine
Broj 12/10 upanijski
glasnik Stranica 497

Broj
Smjernice za mjere zatite u svrhu ouvanja staninih tipova propisanih Pravilnikom
o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i rijetkim staninim tipovima
te o mjerama za ouvanje staninih tipova
123. U gospodarenju umama ouvati u najveoj mjeri umske istine (livade,
panjaci i dr.) i umske rubove
124. U gospodarenju umama osigurati produljenje sjeive zrelosti zaviajnih
vrsta drvea s obzirom na fizioloki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje
umske zajednice
125. U gospodarenju uma izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zatitu
bilja i biolokih kontrolnih sredstava (control agents); ne koristiti genetski
modificirane organizme
126. Ouvati bioloke vrste znaajne za stanini tip; ne unositi strane
(alohtone) vrste i genetski modificirane vrste
127. U svim umama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojeih
i oborenih) stabala, osobito stabla s dupljama
128. U gospodarenju umama osigurati prikladnu brigu za ouvanje ugroenih i
rijetkih divljih svojti te sustavno praenje njihova stanja (monitoring)
129. Poumljavanje, gdje to doputaju uvjeti stanita, obavljati
autohtonim vrstama drvea u sastavu koji odrava prirodni sastav, koristei
prirodi bliske metode, poumljavanje neumskih povrina obavljati samo gdje
je opravdano uz uvjet da se ne ugroavanju ugroeni i rijetki neumski stanini
tipovi
5000. F. G. More i morska obala
130. Ouvati povoljna fizikalna i kemijska svojstva morske vode ili ih
poboljati tamo gdje su pogorana
131. Osigurati proiavanje gradskih i industrijskih voda koje se ulijevaju u
more
132. Ouvati povoljnu grau i strukturu morskog dna, obale, priobalnih
podruja i rijenih ua
133. Ouvati bioloke vrste znaajne za stanini tip; ne unositi strane
(alohtone) vrste i genetski modificirane vrste
134. Provoditi prikladni sustav upravljanja i nadzora nad balastnim vodama
brodova, radi spreavanja irenja invazivnih stranih vrsta putem balastnih voda
135. Sanirati oteene dijelove morske obale gdje god je to mogue
136. Ne iskoritavati sedimente iz sprudova u priobalju
6000. H. Podzemlje
137. Ouvati bioloke vrste znaajne za stanini tip; ne unositi strane
(alohtone) vrste i genetski modificirane vrste
138. Ouvati sigovine, ivi svijet speleolokih objekata, fosilne, arheoloke
i druge nalaze
139. Ne mijenjati stanine uvjete u speleolokim objektima, njihovom nadzemlju
i neposrednoj blizini
140. Sanirati izvore oneienja koji ugroavaju nadzemne i podzemne krke
vode
141. Sanirati odlagalita otpada na slivnih podrujima speleolokih objekata
142. Ouvati povoljne uvjete (tama, vlanost, prozranost) i mir (bez posjeta
i drugih ljudskih utjecaja) u speleolokim objektima
143. Ouvati povoljne fizikalne i kemijske uvjete, koliinu vode i vodni reim
ili ih poboljati ako su nepovoljni

3. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 20.
Izmjene i dopune Prostornog plana ureenja Opine Karlobag izraene su u 5
(pet) izvornika ovjerenih peatom Opinskog vijea Opine Karlobag i potpisom
predsjednika Opinskog vijea Opine Karlobag.
Izvornici Izmjena i dopuna Prostornog plana ureenja Opine Karlobag uvaju se
u pismohrani Opine Karlobag i dostavljaju se nadlenim dravnim tijelima radi
daljnje provedbe.

lanak 21.
Obvezni prilozi Plana ove Odluke, koji ine njezin sastavni dio, nisu predmetom
objave.

lanak 22.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u upanijskom glasniku Liko-
senjske upanije.
KLASA: 350-02/09-01/01
UR.BROJ: 2125/05-10-47
Karlobag, 18. lipnja 2010. god.

Predsjednica Vijea
Lucija Tomljenovi, v.r.
Na temelju lanka 19. Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj)
samoupravi (NN br. 33/01,
60/01 - vjerodostojno tumaenje i 129/05), lanka 5. Zakona o sigurnosti prometa
na cestama (NN br.
67/08), lanka 3. stavak 13. Zakona o komunalnom
gospodarstvu (NN br. 26/03 - proieni tekst,
82/04, 110/04 i 178/04) te lanka 27. Statuta Opine Karlobag (upanijski
glasnik Liko-senjske upanije br. 14/09), Opinsko vijee Opine Karlobag
na svojoj sjednici odranoj dana
18.06.2010. godine, donosi

O D L U K U
o organizaciji i nainu naplate parkiranja na podruju Opine Karlobag

I. OPE ODREDBE
lanak 1.
Ovom Odlukom se odreuju:
- javna parkiralita (naplatna i nenaplatna) na podruju Opine Karlobag,
- uvjeti i nain naplate parkiranja,
- cijena parkiranja,
- uvjeti i nain blokiranja, deblokiranja nepropi- sno zaustavljenih i
parkiranih vozila,