TEHNIKA HLAENJA 2007

9. CJEVOVODI ZA RADNU TVAR

9.1. PREPORUENE BRZINE I PADOVI TLAKA

Da bi rashladni sustav mogao funkcionirati, pojedine komponente moraju se povezati

cjevovodima. Dimenzije tih cjevovoda utjeu u velikoj mjeri na rad sustava.
S gledita cijene ureaja poeljno je da su cjevovodi za radnu tvar im manjeg promjera. S
druge strane, im su promjeri cjevovoda manji tim je vei pad tlaka, pa se smanjuje i faktor
hlaenja (sl. 6.8.), a time se poveavaju trokovi rada sustava, pa su s gledita pogonskih
trokova poeljni vei promjeri cjevovoda.
Iz navedenog je jasno da se kod odabira dimenzija cjevovoda radi o odreivanju optimalne
vrijednosti promjera cjevovoda, koji osiguravaju minimalne ukupne trokove sustava, a ti
trokovi ukljuuju trokove gradnje i trokove pogona.

Tipine brzine strujanja (orijentacijske vrijednosti) prikazane su u tablici 9.1. To su optimalne

brzine strujanja kod kojih pad tlaka nije toliko velik da bi njegov utjecaj na trokove rada bio
od veeg znaaja.

Tab. 9.1. Orijentacijske vrijednosti preporuenih brzina strujanja radnih tvar u cjevovodima

Usisni vod Tlani vod Kapljevinski vod

Radna tvar
m/s m/s m/s
R 717 1020 (30) (10) 15 25 0,5 1,25
R 22 5(7) 25(18) (8) 10 20 0,51 (1,25)
manji ureaji 49 8 11
R 134a 0,4 0,8
vei ureaji 7 12 10 15
R 4.. (zeotropske smjese) 8 20 10 20 0,5 1

S navedenim brzinama osigurani su umjereni padovi tlaka po dunom metru cjevovoda. Na

ukupni pad tlaka utjee i duljina cjevovoda, pa se obino ograniuje i ukupni pad tlaka u
cjevovodu.

Tab. 9.2. Orijentacijske vrijednosti preporuenih ukupnih padova tlaka u cjevovodima

Usisni vod Usisni vod Tlani vod Kapljevinski

Radna tvar 0 -30oC < -30oC vod od receivera
bar bar bar do prig. ventila
R 717 0,05 0,2 0,05 0,14 0,28 ne dozvoliti
R 22 0,07 0,2 0,07 0,14 0,28 isparivanje u
R 134a 0,07 0,2 0,06 0,17 0,35 cjevovovodu do
prigunog ventila
R 4.. 0,07 0,15 0,05 0,15 0,35

Pad tlaka fluida u zasienom stanju povezan je s promjenom temperature, esto se u

tablicama prikazuju ostvarivi rashladni uinci kod protoka radne tvari kroz cjevovod
odgovarajueg promjera, koji osiguravaju da promjena temperature zasienja uslijed pada
tlaka ne prijee neku unaprijed zadanu graninu vrijednost. Vrijednosti se obino odnose na
duni metar cjevovoda. Primjer za amonijak dan je u tablicama 9.3 i 9.4 (Izvor: ASHRAE
Handbook - Refrigeration 2006). Slini podaci dani su i za ostale radne tvari.

168
TEHNIKA HLAENJA 2007

Tab. 9.3. Raspoloivi uinci (kW) pri protoku amonijaka kroz eline cjevovode, s padovima
tlaka koji odgovaraju ekvivalentnoj promjeni temperature 0,005 K/m i 0,01 K/m.
Temperatura zasienja usis oC

Nominalni promjer
elinog cjevovoda mm

Temperatura zasienja usis oC

Nominalni promjer
elinog cjevovoda mm

Tab. 9.4. Raspoloivi uinci (kW) pri protoku amonijaka kroz eline cjevovode, za usisne,
tlane i kapljevinske cjevovode

Usisni cjevovodi T=0,02 K/m Tlani cjevovodi nom. Cjevovodi

nominalni
T=0,02 K/m p=684 Pa/m promjer kapljevine
promjer
elinog Temperatura zasienja za usis oC Temp. zasienja za usis oC elinog
Brzina =
cjevovoda cjevov.
mm mm

169
TEHNIKA HLAENJA 2007

Brzine strujanja ne smiju biti niti preniske, jer to moe prouzroiti probleme s povratom ulja u
kompresor kod radnih tvari koje otapaju ulja (npr. HCFC-i). To je posebno vano kad se
strujanje odvija prema gore u vertikalnim cijevima. Priblina vrijednost mimimalne brzine
koja osigurava povrat ulja je
126
w

gdje je w brzina u m/s, a gustoa u kg/m3.

9.2. IZRAZI ZA IZRAUNAVANJE PADA TLAKA U CJEVOVODIMA

9.2.1. Jednofazno strujanje -strujanje pare ili kapljevine

9.2.1.1. Pad tlaka uslijed trenja

Za odreivanje p koristi se izraz za pad tlaka kod jednofaznog strujanja:

L w2
pr = r
di 2
Ovisno od visine hrapavosti cijevi Ra i Reynoldsove znaajke koja se izraunava prema
wd wd (m& A)d 4m&
izrazu Re = = = = koriste se razliiti izrazi za faktor trenja.
d

2
m& [kg/m s] predstavlja gustou masenog protoka radne tvari
0,158
Za 3000 < Re < 100000 koristi se esto korelacija Blasiusa r = .
Re 0, 25

Druga, esto koritena korelacija Colburna je

0,092
Za 5000 < Re < 200000 r = .
Re 0, 2

Jo jedna, esto koritena korelacija za glatke cijevi i iroko podruje vrijednosti Reynoldsove
znaajke je korelacija koju je dao Gnielinski

0,5
Za 2300 < Re < 5 106 vrijedi r = .
(0,79 ln Re 1,64)2

9.2.1.2. Pad tlaka uslijed lokalnih otpora

L w2
plok = lok
di 2

Faktori lokalnih otpora fazonskih komada (lukovi, rave, suenja, proirenja), armature i sl.
daju se u tablicama hidraulikih otpora.

170
TEHNIKA HLAENJA 2007

Lokalni otpori mogu se uzeti u obzir na nain da se otpor fazonskih komada, armature i sl.
uzmu kroz ekvivalentnu duljinu cjevovoda, to znai da se lokalni otpor strujanju iskae kao
otpor strujanja uslijed trenja kroz dio cjevovoda istog nazivnog otvora i duljine L.

Tab. 9.5. Gubici fazonskih komada izraeni u ekvivalentnim metrima duljine cjevovoda

Koljena T - komadi
Protok Protok uzdu T - komada
Nazivni
kroz
promjer
ogranak
cijevi

mm

Tab. 9.6. Gubici suenja i proirenja izraeni u ekvivalentnim metrima duljine cjevovoda

Naglo proirenje d/D Naglo suenje d/D Otar rub Ubod cijevi
Nominalni Ulaz Izlaz Ulaz Izlaz
promjer
cijevi

mm

171
TEHNIKA HLAENJA 2007

9.2.2. Dvofazno strujanje -strujanje smjese pare i kapljevine

Za odreivanje ukupnog pada tlaka p u cijevima u kojima se odvija isparivanje potrebno je

odrediti pad tlaka zbog trenja p r , promjena tlaka zbog ubrzanja ili usporenja fluida u cijevi
p u i statiki pad tlaka p sk uzrokovan razlikom visine.

p = pr pu + ps

Pad tlaka uslijed ubrzavanja izmeu presjeka 1 i 2 rauna se pomou impulsnog stavka:

m 2 w22 m1w12
pu = .
2 2

gdje su w2 i w1 izlazna i ulazna brzina radne tvari na dijelu cjevovoda. Tu se podrazumijeva

da radna tvar isparuje, dakle dovodi joj se toplina.

statiki pad tlaka p sk rauna se kao:

ps = m dz
0

Ovdje je problem odrediti gustou smjese kapljevine i pare m . Ako se priomijeni tzv.
homogeni model, gdje je usvojeno da su brzine dviju faza jednake, moe se pisati:

1
= vm = (1 x )vl + xvv
m

gdje je vl specifini volumen kapljevine, vv specifini volumen pare i x udio pare.

Pad tlaka uslijed trenja kod dvofaznog strujanja moe se odrediti koritenjem Chisholmovog
modela kao:
pr = pl l2 ,
pri emu je:
l2 = 1 ( 2 1) x& 0.9 (1 x& ) + x& 1,8
21 0. 9

i
0,5 0,1
g
= l
g
l

Mnoilac za dvofazno strujanje l ovdje se odnosi na kapljevitu fazu.

Za odreivanje p l usvaja se da kroz cijev tee samo kapljeviti dio struje i da potpuno
ispunjava presjek cijevi. Ukupni pad tlaka dobiva se integracijom po duini cijevi.

172