no su pokazivali svoje sklonosti kori5te-

njem oblika proglaenih hrvatskijim, a za-

hvaljujuii vlastitoj popularnosti proirili su
Jezini purizam i ih medu drugim korisnicima. Sirenje ideje
nacionalistika ideologija purizma moZe se, osim toga, povezati s
bliskim kontaktima jezikoslovacai poli-
Maciej Czerwirisl<t: Jqzyk - tiara, poveianim financiranjem znanstve-
ideologia - nard. Polityka nih projekata ili kontrolom drZavnih me-
jqzykowa w Chorwacji a jezyk dija. (90).
mediw. Scriptum, Krakw, 2005. S obzirom da purizam trai neprirod-
no mijenjanje vlastitog jezika, moraju se
Siroke mase pomoiu odredenih strategija
pridobijati da bi ga prihvatile: "Kako bi
Knjiga o kojoj je rije predstavljajo5 jednu izgradila povjerenje u puristike novine,
disertaciju koja se bavi nama i koja je ideologijaje reproduciralanacionalneosje-
obranjena u inozemstvu (u Poljskoj). De- caje i koristila niz propagandno-agitator-
setljeima su se u svijetu publikacije o skih strategija" (139). Za tu swhu isko-
izrazitom jezinom purizmu bavile prven- riteni su ),prvenstvenoudbenici,jezini
270 stveno fenomenom purizma u nacistikoj sa{etnici, normativni rjenici, rubrike o
pravilnoj upotrebi jezika objavljivane u
Njemakoj.Danas, medutim, kad linryisti
govore o toj temi, na prvo mjesto stavljaju medijima, didaktikim i znanstvenimaso-
aktualno stanje u Hrvatskoj. pisima, a takoder i propagiranjeodredenih
oblika proglaenih za bolje zbog njihove
Zatra}, purizma kod nas povezanje sa
velike uestalostiu prestiZnim diskursima
Sirenjemnacionaliz6a' "puristika jezina
koji podlijeZukontroli (npr. u javnim me-
politika i planiranjejezika u Hrvatskoj t...1
dijima, jeziku administracije,jeziku obra-
izrasli su u opioj nacionalistikojatmosfe-
zovanja)" (36).
ri, kojom je bila zahvaenaintelektualna
elita" (15). Vei od poetka "90-ih godina Jezini savjetnici i razlikovni rjenici
je puristika ideologijaiskoristila povoljnu "konzerviraju u drutvu nacionalistiko
klimu oko jezika i pomoiu medija se pre- shvadanje,,(130). "Ve6inu njih povezuje
nosila drutvu" (135). Odgovornostza to injenicada su ih financirale dravne in-
snosejezikoslovci:"Izvor purizma mora se stitucije,to dokazujeda su politikegrupe
traiti u krugu jezikoslovaca,koji su u koje su vladale u tom razdoblju odigrale
javnu debatu uveli nunost kodifikacijeje- odredenu ulogu u procesuplaniranja jezi-
zika i jezine ispravnosti" (256).U tom ka,, (130).Analiza pokazujeda "agitatorski
kontekstu ne treba zaboraviti da akademi- diskurs u rjenicima- osim Sto se pojav-
ja predstavlja "poetak institucionalizira- ljuje u raznim formama - ustvari je wlo
nog purizma i jezinepolitike" (39). ujednaen i uskladen. Sadri odredenu
Budui da je cilj purizma "ispuniti matricu koja se ponavlja i koja je s malim
oekivanjanacionalizma, politike ideologi - iznimkama oponaanau svim izvorima.
je" (39),jezikoslovci su kod Sirenjapuriz- Autori svakog od opisanih radova koriste
jezinekon-
ma imali podrku politikih krugova: "na- slineargumentei stereotipne
ivno bi bilo misliti da je jezina politika u stmkcije s ciljem ozakonjivanja promjena
u jeziku i poticanja korisnika rjenika da
tom razdoblju bila iskljuivo djelo jeziko-
slovaca. Stranka HDZ s neograrrienom upotrebljava te a ne druge leksike oblike"
(1 3 0).
vlaiu 90-ih godina i njen osniva pred-
sjednik Franjo Tudman bili su vatrene U agitatorskom diskursu savjetnika i
pristalice puristikih novina u jeziku i jav- rjenika ponavljaju se sljedeestereotipne
 konstrukcije: "Jezik je du5a naroda i nje-
govo ogledalo, koje prenosi i uva njegovu
jedinstvenost i autentinost. t...1 U jeziku
se odraiava kulturna i civilizacijska razli-
ka naspram Srba; jezine razlike su samo
izvedenice dubljih razlika. I...1 U doba I i
II Jugoslavije hrvatski jezik je bio posrb-
ljivan, a narod odnarodivan. Veliaju se
razdoblja cvjetanja hrvatske nacionalne
misli i politike autonomije, a leksikograf-
ski radovi objavljeni u tim razdobljima
proglaeni su vodeim jezikoslormim djeli-
ma. [...] Starinski hrvatski leksemi nisu
ustaiki [...]. Hrvatski jezik teZi (sam od
sebe, prirodno) uvanju istode. [...] Pro-
izvoljna kodifikacija (puristika jezina po-
litika) opravdana je i prirodna. [...] Ikone
purizma su osobe, ljudi iz javnog Zivota
koji se bore za idenje jezika od nepoe-
ljnih elemenata. Njihova imena su pohra-
njena u nacionalno orijentiranome diskur-
su i prizivaju se prilikom ozakonjivanja
promjena u jeziku. Taj hrvatski uzor su:
Bogoslav Sulek, Laszlo Bulcsu, Stjepan
Babi, Dalibor Brozovii, Mate Simundi,
Mile Mami i drugi,, (131).
Svi "konstruktori diskursa, oni koji
izlaiu ideologiju i njome raspolaZu, koriste
konvencionalne jezine strategije, pomocu
kojih konstmiraju i reproduciraju znanje i
utjeu na itatelje. U uvodima rjenika
konstnrkclja tudicaltuda rije ima uvijek
negativnu konotaciju i nalazi se u suprot-
stavljenom odnosu prema pozitivno wed-
novanoj konstrrkciji dobrallijepa hruatska
ru7ei. Namjerna i u cijelom diskursu wlo
postojana kategorija 'tuda rije' nikad se
ne pojavljuje u obliku posudena rije. To
je uzrokovano injenicom da posudena ri-
jelposudenica pojmovno nema tako nega-
tivna obiljeZja kao tuda rijeltudica jer po-
su.dena znai da je uzeta od nekoga i ko-
ri5tena (moZda ak samo jedno wijeme),
dok tudn implicira neto Sto ne pripada
narna, nego drugima. Zahvaljujuii tako do-
mi5ljatoj strategiji konstruiranja ukljuu-
judeg i iskljuujueg 'mi' pojaava se i pa-
'pi' - 'vi'.
radigma IJ svim tekstovima je
hrvatski jezik povezan s pridjevima ist,
jasan, osebujni, lijep, razumljiu i s posvoj-
nom zamjenicom zai. Modalnost u bezli-
nom obliku ftezlian glagolski izraz) neo-
phodno je, m,ora se, valja, treba, nuino je
omoguiava autorima da skrenu paZnju sa
sebe kao konstruktora stava i da pojaaju
uvjerenje kod itatelja da su propagirani
postulati apsolutni i da ne podlijeZu disku-
siji" (131-132;.
Kao primjer takvih autora naveden je
Stjepko TeZak, jedan od estih savjetoda-
vaca, i opisane su tehnike kojima se on
sluZi: "Sline metode agitacije nalazimo u
sljedeiim konstrukcijama: treba, ualja, ua-
Ija dati prednost, zamijeniti dobrom hruat-
sh,omrijei. Struktura radikalnijih izjava je
tako konstmirana da je bilo kakva disku- ctt71
2 t t'
sija nemogua, a itatelj prisiljen da prih-
'injenice',
vati na primjer: prauilan oblih
je 'uozaika 'voznika
ish,aznica', a ne dozuo-
la'; u hruatskome standnrdnom jeziku ne
postoji prirlj eu'uj erouatan',, (138).
Navedeno "propagiranje odabira'jedi-
noga' modela jezika ide zajedno s pokuaji-
ma maksimalne homogenizacije druStva
oko zajednikih mitova, s borbom za odba-
civanje heterogenog karaktera drl.r5tva, s
nametanjem odredenih ogranienja i s pri-
siljavanjem dmtva da izabere jedan na-
zivnik kulture" (130). Budui da takve pu-
ristike prisile nisu spojive s demokrat-
skim principima, ne udi to su izazivale i
izazivajtt otpor. U knjizi M. Czerwiriskog
je kao protivnik puristikih nametanja is-
taknut "Vladimir Anii, iji radovi su (me-
du njima poznati rjenik) kao i sam autor
bili esto brutalno napadani od strane pu-
rista" (76). Ani6 smatra da "uzrok dogmat-
skog hrvatskog purizma lei u nacionalnoj
i jezinoj iskompleksiranosti" (76). Osim
Ani6a, "protiv agresivnog jezinog purizma
istupaju i druge osobe iz javnog Zivota:
pisci, umjetnici i neki politiari,. (78).
Czerwifski podsjea da demokratski dr-
avni sistem ne znai automatski da je i
jezina politika u toj drZavi demokratska,
i obrnuto (65).
 Postignuti "uinci iienjajezika nisu HRT-a, Vjesnika,Hrvatskog slova,Zareza,
potpuno podudarni s programom purista i Nacionala u sijenju 2002. godine. Pritom
doveli su do neregularnostiu jeziku (me- je imao u vidu da je "za oslikavanjepove-
dija), a ne do 'uzorrle' homogenizacijeko- zanosti jezinog izbora s ideolo5kim izbo-
ritenih oblika" (15). Naime, ,,jezik medija rom potrebnouzeti takve medije koji se -
nije ujednaenkod stupnja realizacijepu- koristeiodredeneleksikeoblike - mogu
ristike jezine politike" (26). Do te neu- pozicionirali prema toj ideologiji" (26). Is-
jednaenostidolazi zato to svake novine traZivanjeje dalo
"empirijsku potwdu po-
uodgovarajuza tekst koji objavljuju kao i stavljene hipoteze:analizirani mediji rea-
za jezik koji koriste" i to ,)susvake novine liziraju u razliitoj mjeri puristiku jezinu
poiljalac koda, subjekt komunikacije i is- politiku. U drZavnim medijima (HRT i
towemeno cenzor. Na taj nain predstav- Vjesnik) i u nacionalnima(Hrvatsko slovo)
ljaju odredeniodnos prema jezinoj politi- znatno se rjede pojavljuju leksemi progla-
ci, njenoj puristikoj osnovi,a time i prema eni pomou jezine politike za 'manje'
ideologiji koja stoji iza purizma" (26). Ov- hrvatske nego u nenacionalnim medijima
dje navedenu "ideolo5ku pozadinu treba (Zarez i Nacional). Kad od brojke realiza-
shvatiti kao odredeni odnos poiiljaoca ko- cije jezine politike oduzmemobrojku ne-
da (m.edija)premn nodonalnoj stuari (a realizacije te politike, dobivamo rezultat
272 time i prema nacionalistikompurizmu)., koji se moZe nazvati stupanj realizacije
(2. jezine politike" $M). On pokazuje koje
Mediji nastupaju u razliitoj mjeri kao "novine radikalnije prihvacaju purizam i
poiljaocikoda nacionalistikeideologijei nacionalni program koji stoji iza njega"
uslijed toga primjenjuju u razliitoj mjeri (L44).
jezini purizam: "Postoji povezanostizme- Dobivene "brojke stupnja realizacije
du kori5tenja jezika i odnosa po5iljaoca jezine politike omoguiuju nam da utwdi-
koda prema ideologiji koja stoji iza jezine mo stupanj radikalnosti svakog pojedinog
politike. Izvori koda - osobe ili drugt poSiljaocakoda: Hruatsko slouo (65) =
subjekti (na primjer mediji) - ostvamju HRT (64) = Vjesnik (55) = Nacional (11)
na razliit nain postulate ideologije is- + Zarez (4). Brojke pokazuju da stupanj
toe jezika. Moe se dokazati da postoje realizacijepolitike u Vjesniku, HRT-u, Hr-
subjekti/po5iljaocikoda koji zbog ideolo- vatskom slovu znatno odstupa odZarezai
kih motiva prihvacaju purizam i voljni su Nacionala.Razlika izmedu nqjradikalneg
koristiti ga. Nasuprot njima, oni koji odba- medija (Hrvatsko slovo +65) i medija koji
cuju nacionalistiku ideologiju koja stoji najvie odbacujepurizam (Zarez4) iznosi
iza purizma odbacit e najvjerojatnije u 69 toaka,.(145).Brojke takodqr pokazuju
jednakoj mjeri purizam, kao njeno onrde"
da Zarez i Nacional realiziraju otprilike
(256).
polovinu predloenihpuristikih promjena
Drugim rijeima, "5to je izvor koda u jeziku, dok drugi analizirani mediji pri-
nacionalistikiji,to je veca{erojatnost rea- mjenjuju puristike promjene jo znatno
lizacijepurizma u jeziku" (257).IstraZiva- vie. Pritom upada u oi da se Hrvatsko
njem u knjizi M. Czerwiriskog>sena prim- slovoi HRT praktino i ne razlikuju. Osim
jeru stotinu analiziranih parova leksema toga, vidi se da im je i Vjesnik prilino
potwdila teza da je radikalna realizacija blizu.
jezine politike potpuno proporcionalnas Pomou nekoliko primjera mogu se
nacionalnim radikalizmom izvorajezikan ilustrirati dobiveni rezultati istraivanja.
(257).
Tako sljedeiprimjeri potwduju da je ona
Czerwifski je usporediouestalostpo- rije koja je od strane nacionalista pro-
javljivanja stotinu parova leksemau jeziku glaenapoZeljnom naspram svog parnjaka
ea u Hrvatskom slovu, HRT-u i Vjesni-
ku: nazoan, izvje5e, uinak, skupina, go-
spodarstvo, promicati. U Nacionalu i Zare-
zu je rezultat obrnut - e6e se pojavljuje
ona rije iz para koja je kod nacionalista
nepoeljna: prisutan, izvjetaj, efekt, gm-
pa, ekonomija, propagirati. Zanimljivo je
da postoji i nekoliko suprotnih primjera.
Tako se proganjana rije radnik pojavljuje
eSe u dravno-nacionalnim medijima
(HRT 53Vo, Yjesnik 72Vo, Hrvatsko slovo
88Vo), dok se njen parnjak djelatnik, su-
protno oekivanju, e6epojavljuje u nena-
cionalnim medijima (Zarcz 657o, Nacional
79Vo). Ili, jo5 jedan primjer, rije painja
koja je od strane nacionalista proglaiena
nepoZeljnom u korist pozornosti pojavljuje
se i u Hrvatskom slovu i u Vjesniku i u
Nacionalu i na HRT-u (izmedu 20Vo i
60Vo), a ne pojavljuje se nijednom upravo
u najnranje nacionalnim novinarna Zatezu
(tamo nalazimo sarno pozornost). Postoja-
nje takvih primjera potwduje da je izgled
jezika svuda rezultat djelatnosti pojedina-
nog cenzora, koji prema svom subjektiv-
nom izboru w5i selekciju rijei. To obja-
njava i za5to je est sluaj da se neka rije
nijednom ne pojavljuje u odredenom medi-
ju, premda je u dmgim medijima ima -
takvo stanje ne nastaje prirodnim putem.
Drukije reeno, svi ti primjeri pokazuju
da izgled jezika u bilo kojem mediju obli-
kuje lektor zaposlen u dotinom mediju, i
da nijedan medij ne predstavlja neutralni,
opdeproireni jezik. Analizirani korpus ta-
koder pokazuje da je odredeni broj rijei
proganjanih od 90-ih sasvim zamijenjen
puristiki forsiranim rijeima u svim pro-
matranim medijima i da ih korisnici medi-
ja tamo vie nemaju moguinost uti.
Potrebno je istaknuti da je ovo "istra-
Zivarrje jezika sprovedeno 2002. godine, to
znai nakon dolaska na vlast politike elite
koja je deklarativno odbacivala nacionali-
zam koji je vladao Hrvatskom demokrat-
skom zajednicom (HDZ). Usprkos primjet-
nim promjenarna na razini diskursa, dr-
Zavni mediji ostali su vjerni puristikim
inovacijama"(257).Ne samo to, nego ita-
vo wijeme nakon 2000.pojaanose donose
zakoni vezani za jezik, osnivaju se pri mi-
nistarstu povjerenstva za jezik (83-91),
"nekoliko pravnih odredbi tie se i56enja
od stranoga, 'nehrvatskoga' u administra-
tivnom diskursu" (256),Ministarstvo pro-
svjetei porta donijeloje UdZbenikistan-
dard, prema kojem >seu udZbenicimaizb-
jegavaju nepotrebnetudice i tzv. interna-
cionalizmi" (88) itd. Sve to znai da se u
razdoblju od 2000. do danas puristika je-
zinapolitika, koja je omde nacionalistike
ideologije,dodatno institucionaJizira.
S obzirom na brojne savjetnike,razli-
kovne rjenike i druge leksikografske ra-
dove treba podsjetiti da "zapisi u leksiko-
273
il*: "3#:;?:,"J,Ti:,'il'*i'1,'f
rjenika, sa{etnika, pokuaj udomaiivanja
uvanja jezika u presiZnim diskursima)
sarno djelomino utjee na jezik, dovodeii
ponekad do njegovog ideologiziranja"
(258). Svi navedeni
"veliki napori oko pla-
niranja jezika ne garantiraju da e se pre-
ferirana norrna proiriti u jeziku jer uzus
(kolektivna upotreba) je rezultat mnogo
inilaca" (16). Primjeri pokazuju da, "kao
5to je dokazano, ni veliki napori planiranja
ni duga povijesna tradicija u leksikografiji
nemaju odluujudi utjecaj da se proiri oe-
kivana norrna. Usporedimo teoretski sline
modele: ista povijesna tradicija parova lek-
sema moral<udorede i muzika-glazba ili
kvaliteta-kakvoca i kvantiteta-koliina da-
la je razliite rezultate njihove upotrebe u
jeziku medija. Takoder, i napori planiranja
jezika (broj jezinih savjetnika) usporedeni
s realizacijom purizma u medijskom jeziku
pokazali su u zakljuku poglavlja IV da
takvi napori mogu imati razliite rezulta-
te, dovodeii do: a) irenja poZeljnih oblika,
b) zadri,avanja nepoZeljnih oblika, c) ide-
ologiziranja. To je jo jedan dokaz, poznat
odavno u lingvistici, koji potwduje tezu da
oblikovanje jezinih normi izmie kontroli
ovjekovog djelovanja jer je rezultat mnogo
inilaca" (257).
 No, saznanja iz s{etske linryistike ne
dopiru u nau sredinu. Za hrvatsko je-
zikoslovlje je karakteristino da "se ne mo-
Ze osloboditi ustaljenih spoznajnih modela,
naina wednovanja znakova, i zbog toga se
zatvara,, (259). I "analizirane diskusije na
temu jezika pokazale su takoder da je hr-
vatsko jezikoslovlje zarobljeno u te5ko pre-
mostivom diskursu, Sto onemoguava da
nadvlada iskrena i zdrava diskusija o temi
jezika. To ograniava svaku mogunost
analize, spoznaje i, na kraju krajeva, objek-
tivnog poimanja svijeta" (259).

SNJEZANA KORDIC

274