Koren se pie upotrebom komande \sqrt kj

\sqrt x rezultat je x
\sqrt xy rezultat je xy (x je unutar korena, a y izvan)
\sqrt{xy} rezultat je xy (i x i y su unutar korena)
\sqrt x+1 rezultat je x+1
\sqrt{x+1} rezultat je x+1
U prethodnim primerima se podrazumeva kvadratni koren. Kada je potrebno napisati n-ti koren
nekog broja x, to se postie komandom \sqrt[n]x
\sqrt[n]x rezultat je xn
\sqrt[3]x rezultat je x3
\sqrt[3]{x+1} rezultat je x+13

Ve smo rekli da vitiaste zagrade slue da grupiu karaktere koje Latex treba da postavi na neku
zadatu poziciju, ali se same zagrade ne ispisuju u rezultatu. Ali, ta kada u formuli treba napisati
vitiastu zagradu?
Tada se koriste \{ i \}
1+\{a+b\} rezultat je 1+{a+b}
Veoma je esta greka da se, kada treba u nekom izrazu ispisati vitiaste zagrade, upotrebe samo
simboli { i } umesto ispravnih simbola \{ i \} npr. pri nabrajanju elemenata skupa: A={1,2,3}
dae kao rezultat A=1,2,3, znai bez zagrada; umesto toga, mora se koristiti A=\{1,2,3\}, to
kao rezultat daje ono to i elimo: A={1,2,3}
Male i srednje zagrade, izraz |x| za apsolutnu vrednost itd. mogu se pisati upravo onakvi kakvi i
jesu
(a+b) rezultat je (a+b)
[a+b] rezultat je [a+b]
|a+b| rezultat je |a+b|
Meutim:
(\frac{a}{b}) e, kao rezultat, dati
(ab)
Vidimo da je ovde zagrada premala i da ne obuhvata ceo izraz po visini.
Da bismo visinu zagrade podesili tako da obuhvati ceo izraz, potrebno je dodati komandu \left
pre leve zagrade i komandu \right pre desne zagrade:
\left(\frac{a}{b}\right) e, kao rezultat, dati
(ab)
Naravno, isto pravilo vai i za ostale tipove zagrada srednje, vitiaste, apsolutne vrednosti itd.
U sluaju da je, kod ovakvog naina pisanja zagrada, iz bilo kog razloga potrebno izostaviti bilo
levu, bilo desnu zagradu, to se moe uiniti tako to se umesto zagrade koja se izostavlja stavi .
(taka):
\left.\frac{a}{b}\right) e, kao rezultat, dati
ab)
Ovo moe biti od koristi, recimo, u ovom sluaju:
\left.\frac{x^2}{2}\right|_a^b=\frac{b^2}{2}-\frac{a^2}{2} e, kao rezultat, dati
x22ba=b22a22
Ukoliko je potrebno da runo odaberete veliinu zagrade, to moete uiniti, zavisno od eljene
veliine zagrade, upotrebom neke od komandi \big, \Big, \bigg ili \Bigg, iza koje sledi neka od
zagrada, otvorena ili zatvorena:
( kao rezultat daje (
\big( kao rezultat daje (
\Big( kao rezultat daje (
\bigg( kao rezultat daje (
\Bigg( kao rezultat daje (
\Bigg(\bigg(\Big(\big(( kao rezultat daje (((((
\Big[0,1\bigg> kao rezultat daje [0,1

Veliina prikazanih formula moe se podeavati sledeim komandama:

\Huge\frac{6^2}{4}=9 kao rezultat daje 624=9

\huge\frac{6^2}{4}=9 kao rezultat daje 624=9
\LARGE\frac{6^2}{4}=9 kao rezultat daje 624 =9
\Large\frac{6^2}{4}=9 kao rezultat daje 624 =9
\large\frac{6^2}{4}=9 kao rezultat daje 624=9
\normalsize\frac{6^2}{4}=9 kao rezultat daje 624=9 (defaultna veliina)
\small\frac{6^2}{4}=9 kao rezultat daje 624=9
\scriptsize\frac{6^2}{4}=9 kao rezultat daje 624=9
\tiny\frac{6^2}{4}=9 kao rezultat daje 6 4=9
2

Ako je izraz koji je napisan unutar teksta (inline) potrebno napisati veliinom i stilom kao kada
je napisan u zasebnom redu, za to se koristi komanda \displaystyle:
\frac{6^2}{4}=9 kao rezultat daje 624=9
\displaystyle\frac{6^2}{4}=9 kao rezultat daje 624=9
a^{\frac{3}{5}} kao rezultat daje a35
a^{\displaystyle\frac{3}{5}} kao rezultat daje a35

Sve prethodno nabrojane komande za veliinu deluju unutar odgovarajuih vitiastih zagrada:

2+{\huge\frac{12}{4}=}5 kao rezultat daje 2+ 124=5

\frac{5}{4}+{\displaystyle\frac{5}{4}}+\frac{5}{4} kao rezultat daje 54+54+54

Latex ignorie razmake izmeu komandi. Za umetanje razmaka izmeu karaktera ili izmeu
formula postoje posebne komande:
\, (ili \thinspace) umetanje kraeg razmaka: a\,a e dati aa
\: (ili \>) umetanje srednjeg razmaka: a\:a e dati aa
\; umetanje dueg razmaka: a\;a e dati aa
\! obrnuto od razmaka, tj. pribliavanje dva susedna karaktera ili dve susedne formule: a\!a e
dati aa
Postoji i komanda \ (obavezno s razmakom nakon baskslasha!) koja daje razmak irine izmeu
onog koji se dobije \: i \; komandom: a\ a e dati a a
Za due razmake se koriste \enspace, \quad (dvaput vei razmak nego \enspace) i \qquad
(dvaput vei razmak nego \quad):
x-3=0\enspace x=3 rezultat je x3=0x=3
x-3=0\quad x=3 rezultat je x3=0x=3
x-3=0\qquad x=3 rezultat je x3=0x=3
Nekada je potrebno da umetnemo tano onoliki razmak koliki bi prostor zauzeo neki karakter (ili
grupa karaktera). To moemo uiniti umetanjem nevidljivih (tj. transparentnih) karaktera,
pomou sledee komande:
gh{\color{transparent}i}jklmn rezultat je ghijklmn (umetnuti razmak je irine slova i)
ghijkl{\color{transparent}m}n rezultat je ghijklmn (umetnuti razmak je irine slova m)
Drugi nain je upotrebom komande \phantom{}, unutar koje se navedu karakteri one ukupne
irine koliki nam je razmak potreban:
12\phantom{34}56 rezultat je 1256 (umetnuti razmak je irine cifara 34)
Za horizontalni razmak u odgovarajuim mernim jedinicama koristi se komanda \hspace{}.
Merne jedinice mogu biti fiksne veliine cm (centimeters), mm (millimeters), in (inches), pt
(points), pc (pica), ili srazmerne veliini teksta em (irina slova m trenutnog fonta), ex
(irina slova x trenutnog fonta). Primeri:
a\hspace{5mm}b rezultat je ab
a\hspace{5cm}b rezultat je ab
a\hspace{5em}b rezultat je ab

Za vertikalni razmak koriste se sledee komande:

Za prelazak u novi red komanda \\
abc\\de rezultat je abcde
Za dodavanje proizvoljnog vertikalnog razmaka koristi se komanda \\[], pri emu se unutar
uglastih zagrada navede veliina u mernim jedinicama, istim kao i kod komande \hspace{} npr.
abc\\[2cm]de, abc\\[3ex]de itd.

Latex sve promenljive pie iskoenim slovima. Ako je potrebno da u okviru formule neki
karakter ili grupu karaktera napiemo uspravnim slovima, za to koristimo komandu \mathrm
p\mathrm qr rezultat je pqr (p i r su iskoeni, q je uspravno)
p\mathrm{qr} rezultat je pqr (p je iskoeno, q i r su uspravni)

Za razliku od promenljivih, Latex funkcije ispisuje uspravnim slovima, pri emu je potrebno
navesti tanu komandu za tu funkciju. Na primer:
\sin x rezultat je sinx (sin je uspravno, x je iskoeno)
\cos x rezultat je cosx
\tan x rezultat je tanx
\cot x rezultat je cotx
\arcsin x rezultat je arcsinx
\arctan x rezultat je arctanx
\arg z rezultat je argz
\log a rezultat je loga
\ln a rezultat je lna
\lim rezultat je lim

Kada bismo, primera radi, umesto \sin x napisali sin x, kao rezultat ne bismo dobili sinx, ve
sinx (sva slova, kako u nazivu funkcije, tako i u argumentu, bila bi iskoena, a i ne bi bilo
razmaka izmeu njih, pa bi izgledalo nepregledno).
Za neke funkcije, kao to je npr. signum funkcija, ne postoji komanda u Latexu. Ako bismo
otkucali \sgn x, dobili bismo izvetaj o greci. Zato se u takvim sluajevima moemo posluiti
komandom \mathrm, koja uspravlja slova, kao i komandom za umetanje razmaka, \::

\mathrm{sgn}\:x rezultat je sgnx

Ako elimo da funkcije tangensa, kotangensa, arkus tangensa i arkus kotangensa ne piemo kao
tanx, cotx itd, ve da ih piemo po naki, moe i to:

\mathrm{tg}\:x rezultat je tgx

\mathrm{ctg}\:x rezultat je ctgx
\mathrm{arctg}\:x rezultat je arctgx
\mathrm{arcctg}\:x rezultat je arcctgx

Ostali naini formatiranja su: \mathbb{} (za pisanje naziva skupova), \mathbf{} (boldovani
simboli), \mathsf{} (sans-serifni simboli), \mathtt{} (svi simboli jednake irine), \mathcal{}
(pisana velika slova):
\mathbb{NZQRC} rezultat je NZQRC
\mathbf{abcde} rezultat je abcde
\mathsf{abcde} rezultat je abcde
\mathtt{abcde} rezultat je abcde
\mathcal{ABCDE} rezultat je ABCDE

Sve prethodne komande ignoriu razmake izmeu karaktera. Radi dodavanja teksta s razmacima
u matematike formule, moe se koristiti komanda \mbox{} ili \text{}:
\mbox{tekst s razmakom} rezultat je tekst s razmakom

Za pisanje integrala koristimo komandu \int

\int x\mathrm dx rezultat je
xdx
(Ovde smo na d primenili komandu \mathrm kako bismo ga razlikovali od promenjive.)
Ili, odreeni integral:
\int_a^b x\mathrm dx rezultat je
baxdx
Ako elimo da se granice ispiu tano ispod i tano iznad znaka integrala, onda koristimo \int u
kombinaciji s komandom \limits
\int\limits_a^b x\mathrm dx rezultat je
abxdx
(Komanda \limits se ne koristiti iskljuivo kod integrala, moe se koristiti i u drugim
sluajevima u kojima je to potrebno.)

Binomni koeficijent se postie komandom \choose

n\choose k rezultat je
(nk)
Ova komanda se ponaa slino komandi \over u smislu svojih argumenata i ona pod
argumentima podrazumeva sve to je levo ili desno od same komande, do prve vitiaste zagrade
ukoliko postoji.
n+1\choose k-2 rezultat je
(n+1k2)
i+j+n+{k\choose m+n}+2 rezultat je
 i+j+n+(km+n)+2
i+{j+n+k\choose m}+n+2 rezultat je
i+(j+n+km)+n+2

Horizontalne crte i vitiaste zagrade iznad ili ispod nekog izraza piu se na sledei nain:

\overline{a-b} rezultat je
ab
\underline{a-b} rezultat je
ab
\overbrace{a-b} rezultat je

\underbrace{a-b} rezultat je
ab
Primeri:
\overline{A\cup\overline B}=\overline A\cap B rezultat je
AB=AB
{n\choose k}=\frac{n!}{\left(n-k\right)!\cdot k!}=\frac{\overbrace{n\left(n-1\right)\left(n-
2\right)\cdots\left(n-k+1\right)}^{k\;\mathrm{faktora}}}{\underbrace{k\left(k-
1\right)\left(k-2\right)\cdots3\cdot2\cdot1}_{k\;\mathrm{faktora}}} rezultat je
(nk)=n!(nk)!k!=n(n1)(n2)(nk+1)

Matrice se piu na sledei nain:

\left[\begin{matrix}
a & b & c\\
d & e & f\\
g&h&i
\end{matrix}\right]
Rezultat e biti
adgbehcfi
Elementi matrice se, dakle, razdvajaju znakom &, a prelazak u naredni red se postie sa \\ (koji
se u poslednjem redu moe, ali i ne mora pisati)

Determinante isto tako, samo to se, logino, \left[ i \right] zamene sa \left| i \right|
\left|\begin{matrix}
a & b & c\\
d & e & f\\
g&h&i
\end{matrix}\right|
dae kao rezultat
adgbehcfi
Matrice i determinante mogu se pisati na jo jedan nain, upotrebom nekog od sledeih
parametara: {bmatrix} (matrice), {vmatrix} (determinante), {pmatrix} (matrice unutar oblih
zagrada), {Bmatrix} (matrice unutar vitiastih zagrada), {Vmatrix} (matrice unutar dvostrukih
vertikalnih linija). Primeri:
\begin{bmatrix}
a & b\\
d&e
\end{bmatrix} kao rezultat daje [adbe]

\begin{vmatrix}
a & b\\
d&e
\end{vmatrix} kao rezultat daje adbe
itd.

Ako elimo da elemente razvrstamo po vrstama i kolonama, ali bez ispisivanja matrice ili
determinante, koristimo parametar {matrix} (kao i za matrice ili determinante), ali bez leve i
desne zagrade:
\begin{matrix}
a & b & c\\
d & e & f\\
g&h&i
\end{matrix}
dae kao rezultat
adgbehcfi
Tabele se kreiraju slino matricama i determinantama, samo to se u vitiastim zagradama
umesto {matrix} upie {array}, a nakon \begin{array} sledi vitiasta zagrada unutar koje se
navodi tip centriranja (l, c, r) za svaku od kolona. Primer:
\begin{array}{c|lc|r|l|}
1523 & 7 & 639 & 24641 & 26\\ \hline
52 & 6286 & 43521 & 3 & 524\\
5 & 25 & 6912 & 833 & 18346\\
812 & 34358 & 1 & 75 & 5188\\ \hline
14912 & 548 & 53 & 1737 & 4\\
\end{array}
kao rezultat daje
15235258121491276286253435854863943521691215324641383375173726
5241834651884
Oznake unutar vitiaste zagrade {c|lr|c|r} znae sledee:
l poravnanje uz levu ivicu (left)
c centralno poravnanje (center)
r poravnanje uz desnu ivicu (right)
| oznaava da odgovarajue kolone tabele treba razdvojiti vertikalnom linijom
Razdvajanje vrsta tabele horizontalnom linijom postie se umetanjem \hline izmeu vrsta tabele
koje treba razdvojiti.

Definisanje funkcije za vie sluajeva:

f(x)=\begin{cases}
x^2, & x\ge0\\
-x, & x<0
\end{cases}
kao rezultat daje
f(x)={x2,x,x0x<0
Isti bi se rezultat dobio i pomou
f(x)=\left\{\begin{array}{ll}
x^2, & x\ge0\\
-x, & x<0
\end{array}\right.

Ponekad je zgodno obeleiti neke jednaine (najee brojem), kako bi se kasnije u tekstu moglo
pozvati na njih. To se ini upotrebom komande \tag
a+b=c\tag{27} rezultat je
a+b=c(27)

Za skraivanje izraza koristi se komanda \cancel

\frac{\left(a-b\right)\cancel{\left(a+b\right)}}{\cancel{a+b}} rezultat je
(ab)(a+b)a+b
Za precrtavanje pojedinanih simbola moe se koristiti komanda \not
Tako, znak nejednakosti, iako za njega ve postoje posebne komande \ne i \neq, takoe se moe
postii pomou
\not= rezultat je
Ili, ako se postojanje nekog x obeleava komandom
\exists x, to daje x
tada se nepostojanje x obeleava komandom
\not\exists x, to daje x
Za uokvirivanje izraza koristi se komanda \enclose
\enclose{box}{a+b} rezultat je a+b
\enclose{circle}{a+b} rezultat je a+b

Za bojenje izraza koristi se komanda \color, koja boji ceo izraz od prve leve do prve desne
vitiaste zagrade (slino komandama \over i \choose):
a+{\color{red}b+c}+d rezultat je a+b+c+d
Umesto naziva boje (npr. red) mogue je uneti odgovarajui heksadekadni RGB-kd boje:
a+{\color{#843EB9}b+c}+d rezultat je a+b+c+d
a+{\color{#37C}b+c}+d rezultat je a+b+c+d

Za bojenje pozadine koriste se komande \bbox i \colorbox

a+\bbox[yellow]{b+c}+d kao rezultat daje a+b+c+d
a+\bbox[#24DBE7]{b+c}+d kao rezultat daje a+b+c+d
a+\colorbox{red}{b+c}+d kao rezultat daje a+b+c+d

SPISAK NEKIH EE KORIENIH LATEX KOMANDI:

a_i kao rezultat daje ai
a^i kao rezultat daje ai
\frac{a}{b} kao rezultat daje ab
\sqrt[n]{x} kao rezultat daje xn
\log_ab kao rezultat daje logab
\log a kao rezultat daje loga
\ln a kao rezultat daje lna
\infty kao rezultat daje
{n\choose k} kao rezultat daje (nk) (n nad k, tj. binomni koeficijent)
\Delta kao rezultat daje
\nabla kao rezultat daje
\partial kao rezultat daje (parcijalni diferencijal)
\det kao rezultat daje det (determinanta)
^\circ kao rezultat daje (stepen tj. krui u eksponentu)
\star kao rezultat daje (zvezdica)
\ast kao rezultat daje (asterisk)
\otimes kao rezultat daje
\ominus kao rezultat daje
\odot kao rezultat daje
\bullet kao rezultat daje (zrno)
\clubsuit kao rezultat daje (tref)

\diamondsuit kao rezultat daje (karo)

\heartsuit kao rezultat daje (herc)

\spadesuit kao rezultat daje (pik)
\quad kao rezultat daje (dodavanje razmaka)
\qquad kao rezultat daje (dodavanje veeg razmaka)
\\ prelazak u sledei red
\% kao rezultat daje % (procenat)
\vec a kao rezultat daje a (vektor)
\overrightarrow a kao rezultat daje a
\underrightarrow a kao rezultat daje a
\overleftarrow a kao rezultat daje a
\underleftarrow a kao rezultat daje a
\overline a kao rezultat daje a
\underline a kao rezultat daje a
\dot a kao rezultat daje a
\hat a kao rezultat daje a^
\widehat{abcde} kao rezultat daje abcde
\overset{\frown}a kao rezultat daje a
\overset{a}{AB} kao rezultat daje ABa
\underset{a}{AB} kao rezultat daje ABa
\min kao rezultat daje min
\max kao rezultat daje max
\colon kao rezultat daje : (tj. kao dvotaka, ali s korigovanim razmacima koristi se kod
definisanja funkcija: f:RR)

OPERATORI:
\pm kao rezultat daje
\mp kao rezultat daje
\cdot kao rezultat daje
\times kao rezultat daje
\div kao rezultat daje
\circ kao rezultat daje (kod slaganja funkcija)
x\mod y kao rezultat daje xmody
x\bmod y kao rezultat daje xmody

RELACIJE:
\ne kao rezultat daje moe i \neq i \not=
\le kao rezultat daje moe i \leq
\ge kao rezultat daje moe i \geq
\ll kao rezultat daje
\gg kao rezultat daje
\approx kao rezultat daje (priblino)
\propto kao rezultat daje (proporcionalno)
\sim kao rezultat daje (slino)
\cong kao rezultat daje (podudarno)
\equiv kao rezultat daje (ekvivalentno)
\not\equiv kao rezultat daje (neekvivalentno)
x\equiv y\pmod n kao rezultat daje xy(modn)
\mathop=\limits^{x=1} kao rezultat daje =x=1

TAKE:
\cdot kao rezultat daje (taka u visini znaka jednakosti, tj. puta)
\cdots kao rezultat daje (tri take u visini znaka jednakosti)
\ldots kao rezultat daje (tri take vertikalno centrirane uz donju ivicu) najee se umesto
ove moe upotrebiti i komanda \dots
\vdots kao rezultat daje (tri vertikalne take)
\ddots kao rezultat daje (tri dijagonalne take esto korieno kod matrica i determinanti)

STRELICE:
\gets kao rezultat daje moe i \leftarrow
\to kao rezultat daje moe i \rightarrow
\uparrow kao rezultat daje
\downarrow kao rezultat daje
\leftrightarrow kao rezultat daje
\updownarrow kao rezultat daje
Da bismo dobili udvojenu strelicu, potrebno je odgovarajuu komandu napisati velikim poetnim
slovom, npr:
\Leftarrow kao rezultat daje
\Rightarrow kao rezultat daje
\Uparrow kao rezultat daje
\Downarrow kao rezultat daje
\Leftrightarrow kao rezultat daje
\Updownarrow kao rezultat daje
Da bismo dobili duu strelicu, potrebno je na odgovarajuu komandu dodati prefiks long, npr:
\longrightarrow kao rezultat daje
Takoe, mogue su i kombinacije udvojene i due strelice, npr:
\Longrightarrow kao rezultat daje (ova strelica je posebno korisna, radi oznaavanja
implikacije)
\iff kao rezultat daje moe i \Longleftrightarrow, s tim to \iff dodaje i razmake radi bolje
preglednosti
\nearrow kao rezultat daje
\searrow kao rezultat daje
\swarrow kao rezultat daje
\nwarrow kao rezultat daje
\mapsto kao rezultat daje

SKUPOVI:
x\in A kao rezultat daje xA
A\ni x kao rezultat daje Ax
x\notin A kao rezultat daje xA moe i x\not\in A
\cup kao rezultat daje
\cap kao rezultat daje
\setminus kao rezultat daje
\triangle kao rezultat daje
\bigcup\limits_{i=1}^nA_i kao rezultat daje i=1nAi
\bigcap\limits_{i=1}^nA_i kao rezultat daje i=1nAi
\overline{A} kao rezultat daje A
\subset kao rezultat daje
\supset kao rezultat daje
\subseteq kao rezultat daje
\supseteq kao rezultat daje
\emptyset kao rezultat daje (prazan skup)

SKUPOVI BROJEVA:
\mathbb{N} kao rezultat daje N (skup prirodnih brojeva)
\mathbb{Z} kao rezultat daje Z (skup celih brojeva)
\mathbb{Q} kao rezultat daje Q (skup racionalnih brojeva)
\mathbb{R} kao rezultat daje R (skup realnih brojeva)
\mathbb{C} kao rezultat daje C (skup kompleksnih brojeva)

LOGIKI SIMBOLI:
\lnot kao rezultat daje moe i \neg
\lor kao rezultat daje moe i \vee
\land kao rezultat daje moe i \wedge
\oplus kao rezultat daje
\Rightarrow (obratiti panju na veliko R!) kao rezultat daje
\Leftrightarrow (obratiti panju na veliko L!) kao rezultat daje
\Longrightarrow (obratiti panju na veliko L!) kao rezultat daje
\Longleftrightarrow (obratiti panju na veliko L!) kao rezultat daje
\iff kao rezultat daje (razlikuje se od \Longleftrightarrow po tome to ispred i iza dodaje
razmake)
\top kao rezultat daje
\bot kao rezultat daje moe i \perp
\forall kao rezultat daje
\exists kao rezultat daje
\not\exists kao rezultat daje
\models kao rezultat daje
\not\models kao rezultat daje
\vert kao rezultat daje |

KOMPLEKSNI BROJEVI:
\imath kao rezultat daje (imaginarna jedinica)
\Re kao rezultat daje R (realni deo kompleksnog broja)
\Im kao rezultat daje I (imaginarni deo kompleksnog broja)
\arg kao rezultat daje arg (argument kompleksnog broja)

GRKA SLOVA:
\alpha, \beta, \gamma, \delta, \epsilon kao rezultat daju ,,,,
\zeta, \eta, \theta, \iota, \kappa, \lambda kao rezultat daju ,,,,,
\mu, \nu, \xi, \pi, \rho, \sigma kao rezultat daju ,,,,,
\tau, \upsilon, \phi, \chi, \psi, \omega kao rezultat daju ,,,,,
\varepsilon, \vartheta, \varpi, \varrho, \varsigma, \varphi kao rezultat daju ,,,,,
Velika grka slova postiu se velikim poetnim slovom komande (ne vai za sva grka slova):
\Gamma, \Delta, \Theta, \Lambda, \Xi, \Pi, \Sigma, \Upsilon, \Phi, \Psi, \Omega kao rezultat
daju ,,,,,,,,,,

INTEGRAL, SUMA, PROIZVOD, LIMES:

\int f(x)\mathrm dx kao rezultat daje f(x)dx (neodreeni integral)
\int_a^b f(x)\mathrm dx kao rezultat daje baf(x)dx (odreeni integral)
\int\limits_a^b f(x)\mathrm dx kao rezultat daje abf(x)dx
\iint kao rezultat daje (dvostruki integral)
\iiint kao rezultat daje (trostruki integral)
\oint kao rezultat daje (cirkularni integral)
\sum\limits_{k=0}^{\infty} kao rezultat daje k=0
\prod\limits_{k=0}^{\infty} kao rezultat daje k=0
\lim\limits_{x\to\infty} kao rezultat daje limx

TRIGONOMETRIJA:
\sin x kao rezultat daje sinx
\cos x kao rezultat daje cosx
\tan x kao rezultat daje tanx
\cot x kao rezultat daje cotx
\sec x kao rezultat daje secx
\csc x kao rezultat daje cscx
\arcsin x kao rezultat daje arcsinx
\arccos x kao rezultat daje arccosx
\arctan x kao rezultat daje arctanx
\sinh x kao rezultat daje sinhx (sinus hiperboliki)
\cosh x kao rezultat daje coshx
\tanh x kao rezultat daje tanhx
\coth x kao rezultat daje cothx

ZAGRADE PRILAGOENE VELIINI IZRAZA:

\left(x\right) kao rezultat daje (x)
\left[x\right] kao rezultat daje [x]
\left\{x\right\} kao rezultat daje {x}
\left|x\right| kao rezultat daje |x|
\left<x\right> kao rezultat daje x
\left\langle x\right\rangle kao rezultat daje x
\left\lfloor x\right\rfloor kao rezultat daje x
\left\lceil x\right\rceil kao rezultat daje x

GEOMETRIJA:
\angle kao rezultat daje
\triangle kao rezultat daje
\circ kao rezultat daje
\parallel kao rezultat daje
\perp kao rezultat daje moe i \bot

SKRAIVANJE:
\cancel{a+b} kao rezultat daje a+b
\bcancel{a+b} kao rezultat daje a+b
\xcancel{a+b} kao rezultat daje a+b
\cancelto{x}{a+b} kao rezultat daje a+bx

UOKVIRIVANJE:
\enclose{box}{a+b} kao rezultat daje a+b
\enclose{circle}{a+b} kao rezultat daje a+b

BOJENJE:
{\color{red}a+b} kao rezultat daje a+b
{\color{blue}a+b} kao rezultat daje a+b
{\color{green}a+b} kao rezultat daje a+b
{\color{#CC5EE4}a+b} kao rezultat daje a+b
{\color{#F70}a+b} kao rezultat daje a+b
\bbox[yellow]{a+b} kao rezultat daje a+b
\bbox[cyan]{a+b} kao rezultat daje a+b
\bbox[#CC5EE4]{a+b} kao rezultat daje a+b
\bbox[#F70]{a+b} kao rezultat daje a+b
\bbox[black]{\color{white}a+b} kao rezultat daje a+b
12{\color{transparent}34}56 kao rezultat daje 123456
\colorbox{red}{a+b} kao rezultat daje a+b