Mjerenja u elektrotehnici

Ak. god. 2008/2009

Nositelj kolegija i asistenti

Doc. dr. sc. Saa Vlahini

Konzultacije: PON. 9-10, prostorija 1-11
sasa.vlahinic@riteh.hr
Ivan Grakali, dipl. ing.
Jonatan Lerga, dipl. ing.

Mjerenja u elektrotehnici
Uvodno predavanje 2

Literatura

V. Bego: Mjerenja u elektrotehnici, 9.

izdanje, Graphis, Zagreb, 2003.
D. Vujevi, B. Ferkovi: Osnove
elektrotehnikih mjerenja I. i II. Dio,
kolska knjiga Zagreb, 1996.
D. Ili, I. Kunt: Mjerenja u elektrotehnici,
Prilog predavanjima, Zagreb 2003.
D. Vujevi, B. Ferkovi: Mjerenja u
elektrotehnici laboratorijske vjebe,
kolska knjiga Zagreb, 1996.

Mjerenja u elektrotehnici
Uvodno predavanje 3

1
 Ishodi uenja
Razumijevanje pojma mjerne nesigurnosti i
primjena modela kod jednostavnijih primjera.
Analiza mjernog problema i moguih izvora
sustavnih i sluajnih pogreaka, te primjena
mjera za njihovo smanjivanja ili uklanjanje.
Poznavanje i primjena optimalnih mjernih metoda
za mjerenje elektrinih veliina.
Razumijevanja rada mjernih instrumenata
(elektrinih i elektronikih) i njihova primjena u
mjernim problemima.
Izrada cjelovitih izvjetaja mjerenja, analiza i
interpretacija podataka, usmena prezentacija
rezultata mjerenja.
Sposobnost rada u paru/timu prilikom izvoenja
mjerenja.

Mjerenja u elektrotehnici
Uvodno predavanje 4

Raspored predavanja
1) Uvod, Osnovni mjeriteljski pojmovi, Mjerne
pogreke
2) Mjerna nesigurnost
3) Sastavnice mjernog kruga; Analogni instrumenti
4) Mjerna pojaala; elektroniki instrumenti
5) Analogni osciloskop
6) Mjerenje snage
7) Mjerenje otpora
8) Mosne metode, Kompenzatori i kalibratori
9) Mjerni transformatori
10) Mjerni pretvornici el. veliina; Brojila
11) Mjerenje neelektrinih veliina
12) - 14) A/D pretvorba, digitalni instrumenti
15) Oklapanje i zatita od smetnji
16) Visokonaponska mjerenja
Mjerenja u elektrotehnici
Uvodno predavanje 17) Magnetska mjerenja 5

Organizacija nastava i polaganja

Ocjena Bodovi ispita
Bodovi se stjeu putem laboratorijskih vjebi, kontrolnih
1-5 0 zadaa i zavrnog ili popravnog ispita.
6 1 Laboratorijske vjebe e se odrati u etiri ciklusa pri emu je
mogue stjei 40 bodova (4x10, vidi tablicu). UPUTE ZA
7 2 LABORATORIJSKE VJEBE
8 3 Tijekom nastave e se odrati tri kolokvija, nakon prva tri
ciklusa laboratorijskih vjebi. Svaki kolokvij nosi maksimalno
9 4 10 bodova (pet zadataka od dva boda). Ukupno, putem
10 5 kolokvija, student moe stei 30 bodova.
Po zavretku predavanja student moe stei maksimalno 70
11 6 bodova.
12 7 Studenti koji su stekli manje od 30 bodova moraju ponovo
upisati kolegij.
13 8 Studenti koji su stekli vie od 30, a manje od 40 bodova mogu
14 9 izai na popravni ispit na kojemu mogu stei najvie 10
bodova.
15 10 Studenti koji su stekli vie od 40 bodova moraju izai na
zavrni ispit na kojemu mogu stei do 30 bodova. Prag
prolaznosti na zavrnom ispitu iznosi 15 bodova. Ukupni broj
Mjerenja u elektrotehnici bodova formira konanu ocjenu.
Uvodno predavanje 6
Bodovi za prisustvovanje nastavi u sklopu bodova labosa

2
 Meunarodni sustav jedinica (SI)

SI Systeme International dUnites

Osnovne jedinice:
Metar, kilogram, sekunda, amper, kelvin, mol, kandela

Amper: je ona stalna struja koja, prolazei dvama ravnim,

paralelnim, neizmjerno dugakim vodiima, zanemarivog
malog poprenog presjeka, razmaknutim jedan metar u
vakuumu, prouzrouje izmeu njih silu od 2*10-7 N po metru
duljine (A, 1948., 4*10-8)
Izvedene jedinice:
Postoje imenovane i neimenovanje izvedene jedinice

..., volt (V), kulon (C=As), om (=V/A), siemens (S=1/

), farad (F=C/V), veber (Wb= C=Vs), tesla
(T=Wb/m2), henri (H=Wb/A)
Mjerenja u elektrotehnici
Uvodno predavanje 7

Meunarodni sustav jedinica (SI)

Jedinice izvan SI koje su prihvaene za primjenu uz

SI
Vrijeme (min, h, d), kut (o, , ), litra (l), tona (t), bel
(B)
Jedinice izvan SI koje su prihvaene za primjenu uz
SI, ije su vrijednosti odreene eksperimentalno
1 eV = 1,602176462 * 10-19 J

Atomska masena jedinica, astronomska jedinica

Jedinice elektrinih veliina koje je normirala IEC

Voltamper (VA), 1 VA = 1 W, prividna snaga (S)

var, 1 var = 1 W, jalova snaga (Q)

Mjerenja u elektrotehnici
Uvodno predavanje 8

Zato mjeriti ?

Thomson Lord Kelvin (1883):

...when you can measure what you are
speaking about, and can express it in
numbers, you know something about it...

...So, therefore, if science is

measurement, then without metrology
there can be no science.

Mjerenja u elektrotehnici
Uvodno predavanje 9

3
 Osnovni mjeriteljski pojmovi (1)
Mjeriteljstvo (metrologija) znanost o
mjerenju
Mjerenje (measurement) skup
djelovanja radi odreivanja vrijednosti
veliine
Veliina (quantity) svojstvo pojave,
tijela ili tvari koje omoguuje kvalitativno
razlikovanje i kvantitativno odreivanje
Mjerena veliina (measurand) pojedina
veliina koja se mjeri
Utjecajna veliina (influence quantity)
veliina koja nije mjerena veliina, ali
utjee na mjerni rezultat
Mjerenja u elektrotehnici
Vie o ovom i mjernoj nesigurnosti: A. Ferrero, S. Salicone: Measurement
Uvodno predavanje 10
Uncertainty, IEEE Instrum. & Measurement Magazine, June 2006.

Osnovni mjeriteljski pojmovi

Mjerno naelo (principle of measurement)
znanstvena osnova mjerenja
Primjeri:
Dopplerova pojava primjenjena na mjerenje brzine
Josephsonova pojava primjenjena na mjerenje napona
termoelektrina pojava primjenjena na mjerenje temperature

Mjerno metoda (method of measurement)

logiki slijed djelovanja, opisan openito, koji se rabi za provedbu
mjerenja
Primjeri: metoda zamjene, diferencijalna metoda, nul-metoda

Mjerni postupak (measurement procedure)

Mjerenja u elektrotehnici
Uvodno predavanje
slijed djelovanja, opisan potanko, ukljuen u provedbu
pojedinog mjerenja prema odreenoj metodi
dovoljno iscrpan da omogui rukovatelju provedbu
mjerenja bez dodatnih podataka
11

Osnovni mjeriteljski pojmovi

Prava vrijednost (true value) vrijednost u skladu s
definicijom zadane pojedine veliine
Dobila bi se savrenim mjerenjem
Po prirodi su neodredive
Dogovorna prava vrijednost (conventional true value)
vrijednost pridijeljena pojedinoj veliini i prihvaena,
katkad dogovorom, da ima nesigurnost primjerenu
odreenoj svrsi
Mjerni rezultat (result of meas.) vrijednost pridjeljena
mjerenoj veliini odreena mjernjem. Potrebno jasno
naznaiti da li se odnosi na:
Pokazivanje instrumenta
Neispravljeni rezultat
Ispravljeni rezultat (nakon ispravljene sustavne
pogreke)
Prosjek vie vrijednosti
Ispravak (correction) vrijednost koja kompenzira
procijenjenu sustavnu pogreku ako se algebarski doda
Mjerenja u elektrotehnici
Uvodno predavanje
neispravljenom mj. rezultatu
12

4
 Osnovni mjeriteljski pojmovi

Tonost (accuracy of meas) bliskost slaganja

mjernog rezultata s pravom vrijednou mjerene
veliine
Mjerna nesigurnost (uncertainty of meas.)
parametar pridruen mjerenom rezultatu, koji
oznauje rasipanje vrijednosti koje bi se razborito
mogle pripisati mjerenoj veliini
(mjerenja trebaju biti as good as possible)
Ponovljivost (repeatability) bliskost meusobna
slaganja rezultata uzastopnih mjerenja iste veliine
obavljenih pod jednakim mjernim uvjetima
Obnovljivost (reproducibility) - bliskost meusobna
slaganja rezultata uzastopnih mjerenja iste veliine
obavljenih pod razliitim mjernim uvjetima
(promjene mogu ukljuivati: m. naelo, metodu,
mjeritelja, instrument, etalon, mjesto, vrijeme, uvjete
Mjerenja u elektrotehnici
Uvodno predavanje
uporabe,...)
13

Osnovni mjeriteljski pojmovi

Etalon (standard) mjera, mjerilo,

referentni materijal ili mjerni sustav
namijenjeni definiranju, ostvarenju,
pohrani ili obnavljanju jedinice,
odnosno jedne ili vie vrijednosti veliine
koje e se rabiti kao referentne
(fizika realizacija mjerne jedinice)
Sljedivost (traceability) svojstvo
mjernog rezultata ili vrijednosti etalona
da se, s pomou neprekinutog lanca
usporedbi, koje imaju poznate mjerne
nesigurnosti, moe dovesti u vezu s
referentnom vrijednou obino
nacionalnim ili meunarodnim etalonom
Mjerenja u elektrotehnici
Uvodno predavanje 14

Osnovni mjeriteljski pojmovi

Mjerilo (measuring instrument) sprava kojom

se mjeri, sama ili zajedno s ostalom opremom
Razluivanje (resolution) najmanja razlika
pokazivanja pokaznika koja se moe smisleno
razlikovati
Referentni uvjeti (reference conditions) uvjeti
uporabe mjerila propisani za ispitivanje znaajki
ili za usporedbe mjernih rezultata
Stalnost (stability) sposobnost mjerila da odri
stalnim svoje mjeriteljske znaajke
Umjeravanje (calibration) skup djelovanja
kojima se osigurava da je dio mjerne opreme
skladan zahtjevima za njihovu uporabu

Mjerenja u elektrotehnici
Uvodno predavanje 15