TRINA

PRIVREDA
PONUDA I
POTRANJA
Trite je nastalo kao sistem u kojem kupci
i prodavai meusobno djeluju, da bi
odredili koliinu i cijenu dobra ili usluge.

Tu sve ima cijenu, koja predstavlja

vrijednost dobra izraena u novcu.

Ako potroai ele vie nekog dobra (ako

tranja raste) cijena de rasti aljudi
signal proizvoaima da je potrebna jo
veda ponuda.

To ohrabruje proizvoae da proizvode to

vie.
 To sebino
nastojanje da
Rastom
Adam Smith je to ostvari dobro za
ponude, smanjuje
opisivao kao sebe, kao nekom
se cijena, te se
naelo ''nevidljive nevidljivom
uspostavlja
ruke'' . rukom, navodi da
ravnotea.
ostvari najbolje
dobro za sve.
 Trinu ekonomiju
karakteriziraju razmjena i
specijalizacija, novac i
kapital.

Razvoj saobradajne
infrastrukture i osvajanje
novih kolonija doveo je
do porasta razmjene, a
samim tim i do naglog
povedanja proizvodnje.

Specijalizacija je
omogudavala veliku
produktivnost, te vikove
koje su razmjenjivali
otvorenom tritu.
 Paralelno sa ovim
Naravno da je Do revolucionarnog
procesom, potrebno je
trampa, pa i kovani uzleta dolo je
bilo ubrzati
zlatni ili srebreni novac uspostavom papirnog
razmjenu, a za to je
bio prespor i nije novca iza kojeg je stajao
bio potreban
mogao pratiti potrebe jak emitent (Bank of
novac, kao sredstvo
razvoja. England).
pladanja.
 Naime, kad se Potrebno je
Treda karakteristika potroi sve to se tedjeti, odustati od
trine ekonomije proizvede, nita ne sadanje potronje
je ostaje za ulaganje u (rtvovati tekudu
kapital, proizvedeni razvoj, i proizvodnja potronju), i ekati
faktor proizvodnje. bi ostala na istom bududu (uvedanu)
stepenu razvoja. potronju.
 Trina ekonomija u kojoj funkcionira savrena
konkurencija, bila bi idealna i drutvo bi izvlailo
maksimalne koristi bez uplitanja drave.

Trina ekonomija ima svoje nedostatke poput

monopola, prekomjernog zagaivanja
okolia, nezaposlenosti, socijalnog raslojavanja
drutva.
 Cijelo 19. stoljede bila
dominantna filozofija
laissez-faire (pustiti da
stvari idu svojim tokom).

Meutim, ved poetkom

20. stoljeda osjedale su se
napukline u takvom
ustrojstvu, da bi nastupio
slom 1929-1933 (Velika
ekonomska kriza).

Od tada je drava, vie ili

manje prisutna u
ekonomskom ivotu svih
zemalja.
Drava u trinoj ekonomiji ima slijedede
uloge:

* Nastoji ispraviti devijacije trita poput

monopola

* Poreznom politikom nastoji osigurati

pravednost raspodjele,

* Nastoji poduprijeti makroekonomski

rast i stabilnost, te smanjiti
nezaposlenost i inflaciju.
 U trinoj ekonomiji postoji veza izmeu
traene koliine i cijene.

Pod uslovom da se druge stvari ne

mijenjaju, potroa de kupiti manju
koliinu dobra ako su cijene vede, a kako
cijene padaju, tako je i tranja za tim
dobrom veda.

Vezu izmeu trine cijene i traene

koliine nazivamo rasporedom
tranje, a grafiki prikaz rasporeda
potranje nazivamo krivuljom
potranje.
 Tablica - Individualna tranja za proizvodom X

Cijena 140 160 180 200 220 240 260 280 300
Koliina 18 14 11 9 7 5 3 2 1

Slika - Krivulja individualne tranje za proizvodom X

20
18
16
14
12
Koliina

10
8
6
4
2
0
0 50 100 150 200 250 300 350

Cijena
 Kad cijena robe
Krivulja tranje je
raste i kad se druge
padajuda, pa se iz
varijable ne
toga moe iitati i
mijenjaju, kupci
zakon opadajude
kupuju manje robe i
tranje koji glasi:
obratno.
 1. Efekat supstitucije -
kad cijena dobra
raste, zamijenide se sa
drugim slinim
dobrom (ako cijena
elektrine energenta
za grijanje
raste, zamijenide se sa
jeftinijim plinom)
Dva su razloga zato
koliina opada kada
cijena raste:
2. Efekat dohotka - ako
cijena raste, a
dohodak ostane
isti, postoji manje
raspoloivog
dohotka, pa de se
obuzdati potronja.
 Krivulja tranje pomaknut de se prema gore, ako se povedaju dohodak
potroaa, cijene supstituta ili promjene ukusi potroaa, te ako se smanji
cijena komplemenata (proizvod koji se troi zajedno s proizvodom kojeg
potroa inae koristi).
Zbroj svih krivulja individualne tranje svih kupaca nekog proizvoda na
tritu nazivamo trina tranja.

to odreuje krivulju trine tranje?

1. Prosjeni dohodak potroaa;

2. Veliina trita; kad broj stanovnika

poraste, poraste i potranja,

3. Cijena povezanih dobara (supstituta i/ili

komplemenata),

4. Ukusi ili preferencije,

5.Posebni uticaji (npr. uticaji klimatskih prilika)

6. Tehnologija
U trinoj ekonomiji vidljiva je veza izmeu ponuene koliine
i cijene.

Pod uslovom da se druge stvari ne mijenjaju, proizvoa de

ponuditi vedu koliinu dobara ako su cijene vede, a kako
cijene padaju, tako je i ponuda tih dobara manja.

Vezu izmeu trine cijene i koliine tog dobra koju su

proizvoai spremni proizvesti i prodati nazivamo
rasporedom ponude, a grafiki prikaz rasporeda ponude
nazivamo krivuljom ponude.
 Cijena 140 160 180 200 220 240 260 280 300
Koliina 1 4 7 9 11 13 15 16 17

18
16
14
12
Koliina

10
8
6
4
2
0
0 50 100 150 200 250 300 350
Cijena

Krivulja ponude pozitivnog nagiba, to znai da svako povedanje cijena

poveda ponuenu koliinu, a svako smanjenje cijena smanjuje ponuenu
koliinu.
Varijable koje odreuju krivulju ponude su

Trokovi proizvodnje; kad su trokovi proizvodnje niski u odnosu na trinu

cijenu, proizvoaima je unosno proizvoditi i nuditi to vedu koliinu.
Kad trokovi proizvodnje rastu u odnosu na trinu cijenu, proizvoa de
nuditi sve manje, odnosno trait de alternativnu proizvodnju ili de
jednostavno prestati sa radom.

2. Cijene povezanih dobara, supstituta i komplemenata; kad neki proizvod ima

supstitute, tada de smanjenje cijene supstituta smanjiti potranju za tim
proizvodom i obratno ako se poveda cijena supstituta, taj proizvod de biti
jeftiniji, pa de porasti ponuda tog proizvoda.
3. Tehnoloka unapreenja; tehnoloka unapreenja dovode do
smanjenja trokova proizvodnje i povedane produktivnosti, to bitno utjee na
ponudu.

4.Politika drave; Porezi i politika dohotka znaajno utjee na trokove

proizvodnje a samim tim i na ponudu. Politika razmjene kao npr. sporazum o
slobodnoj trgovini izmeu dviju zemalja takoer znaajno utjee na ponudu.

5. Posebni uticaji; vremenske prilike odnosno neprilike mogu znaajno uticati

na ponudu, recimo poljoprivrednih proizvoda
Ako trokovi proizvodnje opadaju, ponuda de se povedati i krivulja ponude
de se pomaknuti udesno, odnosno u obratnom sluaju ponuda de se smanjiti i
pomaknuti ulijevo.
Ravnotea ponude i potranje

Ako imamo situaciju na tritu da je ponuda veda od potranje, proizvoai su

prisiljeni sniavati cijene kako bi prodali svoje proizvode.

U obrnutom sluaju, kada se potrauje vie nego je proizvedeno ili

ponueno na tritu, proizvoai kalkuliraju sa viim cijenama.

Tek kada se ponuda i potranja izjednae na tritu dolazi do trine

ravnotee.
 Mogude Traena Ponuena Pritisak na
Mogudnosti Stanje trita
cijene PX koliina QDX koliina QSX cijenu

A 1400 18 1 Manjak =17 Prema gore

B 1600 14 4 Manjak =10 Prema gore

C 1800 11 7 Manjak =4 Prema gore

D 2000 9 9 Ravnotea Neutralan

E 2200 7 11 Viak = 4 Prema dolje

F 2400 5 13 Viak = 8 Prema dolje

G 2600 3 15 Viak = 12 Prema dolje

H 2800 2 16 Viak = 14 Prema dolje

I 3000 1 17 Viak = 16 Prema dolje

Samo pri ravnotenoj cijeni od PX = 2000 ponueni iznos jednak je traenom

iznosu. Pri niim cijenama postoji manjak i pritisak je na cijenu prema
gore, dok pri viim cijenama postoji viak i pritisak je na cijenu prema dolje.
 Grafiki se trina ravnotea odreuje u presjecitu krivulja ponude (QSX) i
krivulje potranje (QDX). Trina cijena u toj taci naziva se ravnotenom
cijenom, a koliina ravnotenom koliinom.
Slika - Ravnotea ponude i potranje

Cijena
Podruje vika

Pritisak na cijenu prema dolje

Ravnotea (equilibrium
Pritisak na cijenu prema
gore

Podruje manjka

Koliina
Kada se mijenjaju parametri, bilo na strani ponude ili na strani tranje, dolazi
do pomaka ponude ili tranje, a samim tim i do promjena ravnotene cijene i
(ili) ravnotene koliine.
Tabela - Efekat razliitih pomaka tranje i ponude na cijenu i koliinu

Pomaci ponude i tranje Efekat na cijenu i

koliinu

Ako potranja raste Krivulja se potranje pomie Cijena raste, koliina

udesno raste

Ako potranja opada Krivulja se potranje pomie Cijena pada, koliina

ulijevo pada

Ako ponuda raste Krivulja se ponude pomie Cijena pada, koliina

udesno raste

Ako ponuda opada Krivulja se ponude pomie Cijena raste, koliina

ulijevo pada
Ekonomski procesi i pojave su meuzavisni.

Tranja za nekim proizvodom ovisi o njegovoj cijeni, dohotku

potroaa, cijeni povezanih dobara, ukusima i jo mnogim
drugim varijablama.

Ako elimo saznati kolika je i kakva meuzavisnost izmeu

pojedinih varijabli trebamo izmjeriti reakciju jedne u odnosu
na drugu, pod uvjetom da su ostale varijable konstantne
(naelo ceteris paribus).
Ta reakcija se naziva elastinost tranje, a pokazatelj te osjetljivosti se
naziva koeficijent elastinosti.

Elastinost tranje na cijenu mjeri koliko se mijenja koliina traenog

dobra kada se mijenja njegova cijena.

Elastinost tranje na cijenu (cjenovna elastinost) je postotak

promjene traene koliine podijeljene postotkom promjene cijene.