Professional Documents
Culture Documents
Psihologijamvskripta PDF
Psihologijamvskripta PDF
IZ PREDMETA
PSIHOLOGIJA
Dr Nikola Rot, Dr Slavoljub Radonji
Prou ava psihi ki ivot na osnovu objektivnog ponaanja i neposrednog subjektivnog iskustva
Psiha:
- intelekt (opaanje, u enje, pam enje, miljenje)
- emocije (ose anja)
Psiholoke nauke:
Teoretske discipline:
Opta psihologija (psiha)
Fizioloka psihologija
Razvojna psihologija (razvoj psihi kog ivota od ro enja do smrti)
Socijalna psihologija
Psihologija li nosti
Primenjene discipline:
Pedagoka psihologija (vaspitanje i obrazovanje)
Klini ka psihologija
Mentalna higijena
Psihologija rada
Nervni sistem regulie rad organa, dvosmerna veza organizma sa okruenjem, pam enje
Receptori ula
Efektori mii i i lezde
Nervni sistem:
centralni (mozak - modana kora: senzorne, motorne i asocijacione zone i ki mena modina)
periferni (nervne elije i vlakna (neuroni) u ulima i mii ima)
lezde:
sa spoljanjim lu enjem (pljuva na, znojne,...)
sa unutranjim lu enjem u krv
Hipofiza regulie ostale lezde
Nadbubrena (lu i adrenalin) emotivne aktivnosti
titna (tiroidna) regulie metabolizam
Polne (lu e testosteron i estrogen) definiu polne karakteristike
!
Psihi ki razvoj - razvoj psihi kog ivota (RAZVOJ = NASLE E + ISKUSTVO)
Filogenetski razvoj psihi ki razvoj vrste (faktori: rad menja ivotnu sredinu, drutveni ivot, govor)
Ontogenetski razvoj psihi ki razvoj pojedinca (faktori: nasle e, sredina, aktivnost pojedinca)
OSE AJ I OPAAJ
Spoljanje drai pojave koje postoje i poti u od spoljanje realnosti i izazivaju ose aje i opaaje
Veze izme u drai i ose aja daju mogu nost saznanja objektivne realnosti !
Selektivnost, usmerenost i prilago avanje organizma za prijem drai pove avaju panju !
" !
Opaanje osoba
Opaanje emocija:
zrazom lica (facijalna ekspresija).
Emocije se izraavaju trenutnim izraz
Glavne (i naj e e) emocije: sre a, alost, strah, iznane enje, gnev(ljutnja) i ga enje.
Tri razloga:
1. Malo sigurnih, ulnih podataka
2. Pristrasnost ocenjiva a
3. inioci koji ometaju objektivnost opaanja
Atribucija zaklju
aklju ivanje o uzrocima ponaanja.
# !
U ENJE
1. Senzitizacija i habituacija
2. Uslovljavanje
3. Instrumentalno u enje
4. U enje uvi anjem (miljenjem)
5. U enje po modelu
6. Sticanje motornih vetina
7. Verbalno u enje
Klasi no uslovljavanje
Emocionalno uslovljavanje:
Neutralne drai, prisutne u trenutku emocije, se vezuju za tu emociju i kasnije izazivaju tu emociju.
$ !
Primer emocija kao uslovnih reakcija su fobije, simpatije i antipatije:
U enje pomo u pokuaja i greaka tj. pomo u nagrada i kazni postupno u enje.
Zakon efekta:
Slu ajni uspeni pokuaji se u e, a slepi pokuaji se eliminiu.
4. U enje uvi anjem (reavanje problema uvi anjem, tj. miljenjem inteligentno u enje)
1. Naglo reenje posle neuspelih pokuaja majmun se smiri, a nakon toga se naglo ozari.
2. Namerno reenje ide najkra im putem, pravo do tapa i dohvata bananu.
3. Zapam eno reenje kada se ponovi problem, majmun ne ponavlja greke, odmah reava problem.
4. Nau eno reenje sli an problem, majmun reava po istom principu.
% !
6. Sticanje motornih vetina
Pam enje
Pam enje je trajanje nau enog, stvaranjem trajne promene u nervnom sistemu.
Kratkoro no pam enje javlja se neposredno posle utiska (neposredno pam enje) i traje kratko (10-20sec).
Dugoro no pam enje zavisi od: panje u enika, trajanje ili ponavljanje utiska, osmiljavanja utiska (dobro
pamtiti zna i razmiljati o onome to se u i)
& !
Kvalitativne promene u pam enju
Bartletov ogled: Predstave oficira su se vremenom menjale u pravcu tipi nih shvatanja o oficirima. Bartlet
Zaboravljanje
Zaboravljanje je slabljenje i nestajanje nau enog.
Zaboravljanje je vremenom sve sporije ! Zaboravljanje razli itih vrsta gradiva je razli ito:
(Nau eno pre mesec dana se ne e sutra zaboraviti.) Smisaono gradivo se sporije zaboravlja !
Kriva zaboravljanja:
Uzroci zaboravljanja
' !
Pretpostavke o ve itosti pam enja:
Motivacija za u enje
Namera omogu uje uspeno u enje. (Potreban, ali ne i dovoljan uslov ! (osim za nenamerno u enje))
Stepen aspiracije tj. ambicija (tenja) odre uje krajnji domet u enja !
Fizi ki uslovi: klimatski uslovi, meteoroloki uslovi, buka, zadimljena prostorija, radni prostor,...
( !
Radne navike
Osmiljavanje
opte ideje i principi se najbre u e i najdue pamte.
Dobro u iti = misliti o onome to se u i
Opti pregled gradiva uvid u celinu
Sam sebi postavi pitanja o nau enom
U enje po delovima i u enje celine
Kombinovano prvo uvid u celinu, pa podela na delove
Vremenski raspore eno u enje
Kod neosmiljenog gradiva - trajnost je ve a
Nije dobro kod osmiljenog gradiva i kod reavanja problema
Aktivno u enje u enje sopstvenom aktivno u
objanjavanje drugima
presliavanje
Presliavanje aktivan napor da se setimo nau enog
Korisno kod doslovnog pam enja bubanje
Presliavanje moe biti: glasno i doslovno, svojim re ima, u sebi, pismeno.
Presliavanje ne treba redom, ve po vanosti
Presliavati se treba: to ranije, samostalno, posle svake manje celine, na kraju celog gradiva.
Pregled pro itanog gradiva vri se itanjem (za razliku od presliavanja)
Vae isti principi kao i za presliavanje
Ponavljanje
Vri se obnavljanje nau enog (pre zaboravljanja, pa sve re e)
Podvla enje samo glavne ideje i vani detalji
Ne pri prvom itanju
Pravljenje zabeleki
Izvod (u obliku skice) u izvodu samo najvanije, isti e se struktura gradiva (na inom tampe,
uvla enjem teksta, numerisanjem celina,...), izvod omogu uje brzo i efikasno ponavljanje gradiva
Rezime (u obliku neprekidnog teksta) skra eni sadraj bitnih stvari
) !
MILJENJE
Vrste miljenja:
* !
Razvoj miljenja
Intelektualne sposobnosti
Inteligencija:
- sposobnost prilago avanja novim situacijama kori enjem starog iskustva !
(reavanje novih situacija shvatanjem bitnih odnosa u datoj situaciji miljenjem !)
Bine-Simonov umni koli nik je koli nik izme u umnog i kalendarskog uzrasta (x100) ! Bine Simon 1905.
Umni uzrast: umna godina se prezentuje pomo u 6 zadataka za odre eni kalendarski uzrast.
!
Individualne razlike
Umni koli nik
Prose na inteligencija 90 110
Normala inteligencija 70 130
Umno zaostale osobe ispod 70
Debili 50 70
Imbecili 20 50
Idioti 0 20
Talentovane osobe iznad 130 (do 200)
EMOCIJE
Shvatanje emocija
Razvoj emocija kod dece je hronoloki uvek isti: uzbu enje, nezadovoljstvo, zadovoljstvo,strah, ljubav...
De ije emocije su intezivne i kratkotrajne.
" !
Moralna ose anja
Moralna radnja se ne vri iz ose anja, ve iz dunosti (potovanje moralnih principa)! Kant
Empatija (saose anje, pomaganje drugima u nevolji) je uro ena i poti e iz roditeljskog instinkta. Mek Dugal XX
Faktori naklonosti:
1. Sli nost
2. Temperament - crte li nosti
3. Njena ocena o nama
4. Ostvarenje namera i ciljeva prema njoj
Ljubav
Vrste ljubavi:
Roditeljska
Prijateljska
Romanti na (prema osobi suprotnog pola uz seksualnu elju)
# !
Trauma
Stres
Stres je reakcija organizma na zahtev za novim prilago avanjem. (Inteligencija je sposobnost prevazilaenja stresa)
Seli
Adaptacioni sindrom
Adaptacioni sindrom - odbrambeni procesi organizma izazvani stresorima, odvija se u tri faze:
1. Uzbuna, alarm izazvan stresorom
2. Otpor stresoru
3. Slom, ako otpor ne potisne dejstvo stresora
Anksioznost
Vrste straha:
Realan strah
Neurotski strah (iracionalan, preteran strah)
Anksioznost (strah koji nema izvor u spoljanjoj situaciji unutranji strah)
Vrste anksioznosti:
$ !
MOTIV (MOTIV = STE ENA POTREBA, Instikt uro ena potreba)
Motiv ste ena potreba koja pokre e aktivnost. (Ui pojmovi: potreba, nagon, elja, tenja, namera).
Potreba je nedostatak.
Organska (fizioloka) potreba fizi ki nedostatak u organizmu.
Psiholoka potreba psiholoki nedostatak.
Uro eni motivi koji po ivaju na organskim (fiziolokim) potrebama (glad, e , seks, kiseonik, san, pranjenja,...)
Organski nedostaci
Organski vikovi
Seksualni motiv
Organski (fizioloki) motiv povezan sa emocijom ljubavi.
Roditeljski motiv
Materinski motiv ja i od gladi i e i. Roditeljski motiv razvija snano ose anje ljubavi, nenosti i brige.
% !
Motivi intelektualnog rada (u enja)
Osnovni motiv ovekove delatnosti je sopstvena korist (utilitarizam) i zadovoljstvo (hedonizam) ! Frojd
Li ni motivi
Motivi koji pove avaju vrednost sopstvenog JA.
Pove anje sopstvene vrednosti u sopstvenim o ima samopotvr ivanje, afirmacija, li ni razvoj,...
Pove anje sopstvene vrednosti u o ima drugih potovanje, ugled, bolji, slavan, mo nad drugima.
Motiv postignu a
Tenja da se postigne neto vredno. To je li ni motiv koji ima drutveni zna aj.
Drutveni motiv
Motivi koji zahtevaju veze sa drugim ljudima.
Agresivnost
Tenja za nanoenjem tete, povrede ili unitenjem.
Agresivnost kao:
samostalni motiv (napad)
reakcija na frustraciju (odbrana)
1. Fizioloke potrebe
2. Potrebe za sigurno u
3. Potreba za ljubavlju
4. Potreba da nas cene (i da se samocenimo)
5. Potreba za samoostvarenjem (razvijanje sopstvenih potencijala ovek mora da bude ono to moe !).
& !
STAVOVI, INTERESOVANJA, VREDNOSTI
STAVOVI
Odravanje stavova zavisi od funkcionalnog karaktera stava (stavom ostvarujemo neki cilj).
Delovanje stavova: pozitivno delovanje na aktivnosti koje su u skladu sa sopstvenim stavovima i obrnuto.
Vrednosti posebno vaan, pozitivan i trajan odnos prema ne emu (obuhvata vie stavova).
' !
Propaganda saoptenje kojima se nastoji izmena tu ih stavova.
Glasine namerno konstruisane neta ne tvrdnje koje se lako i brzo ire (mogu biti i spontane)
Namerne glasine su vano oruje psiholokog rata.(Izazivaju psiholoku slabost, nezadovoljstvo, nepoverenje,.)
FRUSTRACIJE I KONFLIKTI
Izvori frustracija:
1. Fizi ka prepreka
2. Socijalne, drutvene prepreke (drugi ljudi)
3. Sopstvena prepreka (nesposobnost, kukavi luk, nedostatak samopouzdanja...)
Vrste konflikata:
( !
2. Odbrambeni mehanizam manje realisti ka reagovanja
Nesvesna reakcija na frustracije i konflikte u cilju obezbe ivanja samopotovanja ili potovanja.
Potiskivanje odbrana od nedozvoljenih elja koje nisu u skladu sa vlastitim sistemom vrednosti.
LI NOST
Li nost celokupnost ponaanja neke osobe, tj. sistem osobina koji odre uje na in ponaanja.
) !
STRUKTURA LI NOSTI
Temperament
Karakter
Sposobnosti
Telesne osobine ne uti u na psihi ke osobine, ali svest o sopstvenom izgledu i reagovanje drugih uti e.
Svest o sebi
"* !
Psiholoki profil psiholoki tip
Psiholoki profil je na in prikazivanja li nosti preglednim izlaganjem karakteristi nih crta li nosti.
Modalni tip li nosti obuhvata e e osobine ve eg broja ljudi (nacije, profesije, klase, sloja,...).
DINAMIKA LI NOSTI
Odluka doivljaj prihvatanja odre enog cilja kao svrhe i samog sebe kao uzroka akcije.
" !
RAZVOJ LI NOSTI
Socijalizacija
Socijalizacija promena ponaanja (u enje) delovanjem socijalnih faktora (kontaktima sa drugim osobama).
Izvori socijalizacije
Gornja klasa
Srednja klasa
Radni ka klasa
"" !
Integracija u drutvenu zajednicu
Drutvena stratifikacija
Li ni i socijalni identitet
Zrela li nost
Faktori zrelosti:
Razvijenost psihi kih funkcija
Unutranja integrisanost li nosti povezanost i uskla enost nasle enih i ste enih osobina
Integrisanost u drutvo
Intelektualna zrelost
Emocionalna zrelost
Socijalna zrelost
Relativna zrelost objektivnost u odnosu na stvarnost, realisti nost prema sebi, osetljivost za druge.
"# !
TEORIJE LI NOSTI
Instikt ivota cilj je odranje jedinke i vrste (energija odranja libido, posledica seksualnog nagona)
Instikt smrti razara ki, destruktivni nagon umrtvljavanja, vra anja u stanje mirovanja
Struktura li nosti:
EGO (ja) Nastoji da zadovolji zahteve IDa u skladu sa ograni enjima SUPER EGA
SUPER EGO (nad ja) usvojene moralne i drutvene norme kao regulatori ponaanja.
Spre ava izvrenje zahteva ID-a.
Razvoj li nosti:
Za formiranje li nosti najvanije rano detinjstvo (do 5. godine): Dete je otac oveka !
U enjem se uz odre enu S dra (stimulans), vezuje odre eni R odgovor (reakcija).
Stabilne veze izme u S drai i R odgovora dovode do trajnih na ina ponaanja navike.
Li nost se opisuje navikama.
"$ !
Skinerova teorija li nosti Skiner
Ako slu ajni oblik ponaanja dovede do korisnog efekta, on je zadran nau en.
Ako slu ajni oblik ponaanja dovede do tetnog efekta, on se ne ponavlja nije nau en.
Dinamika li nosti:
Nastanak funkcionalne autonomije motiva je u suprotnosti sa ID-om kao skupom nekoliko biolokih instikata.
Struktura li nosti:
Ljudska potreba potreba za stvaranjem ( ovek nije samo stvor prirode, ve i kreator)
Vrednost oveka nije u ljudskim kvalitetima, ve u njegovoj prodajnoj ceni (koliko poseduje i koliko moe da zaradi).
ovek nastoji da ostvari sve mogu nosti koje poseduje kao ljudsko bi e (misli i stvara).
R ava svojstva nastaju u r avim uslovima (onemogu uju ispunjenje pozitivnih potreba).
1. Fizioloke potrebe
2. Potreba za sigurno u i redom
3. Potreba za pripadno u i ljubavi
4. Potreba za samopotovanjem i potovanjem od strane drugih
5. Potreba za samoaktualizacijom (samoostvarenjeam iskori enje sopstvenih mogu nosti)
"% !
PROMENE I POREME AJI DUEVNOG IVOTA I PONAANJA
Budno stanje svesti postoji trajni tok svesti, koji podrazumeva neprekidnu aktivnost modane kore.
Spavanje i san
Dva stanja svesti u toku spavanja (na osnovu elektri nih talasa u modanoj kori):
NREM faza
elektro talasi i aktivnost kore razli iti od budnog stanja, nema snova.
Hipnoza
Hipnoti ko stanje je stanje sli no snu u kome hipnotisana osoba potpada pod puni uticaj hipnotizera.
Psihoaktivna droga droga koja dejstvom na nervni sistem, uti e na psihi ke procese.
Vrste droga:
"& !
Parapsiholoke pojave
Prilago eno ponaanje uskla enost vlastitih i razvojnih potreba sa zahtevima sredine
Agresivnost i anksioznost
Alijencija i anomija
Alijencija (otu enje) gubitak volje za ivotom (za stvaranjem, razvijanjem,...), usamljenost,...
Anomija (ravnodunost) vii stepen alijencije: gubi se i interesovanje za drutvena zbivanja
Delikvencija krenje drutvenih normi za koje su propisane zakonske kazne (kra e, provale, nasilje,...)
Delikventi Omladina, po inioci delikata (iz siromanih sredina ili emocionalno nezrele osobe)
Uzroci delikvencije:
Socijalni uzroci - siromatvo
Psiholoki uzroci emocionalna nezrelost, smanjena inteligencija, protest,...
Alkoholizam
Narkomanija psihi ka ili fizi ka zavisnost od droge (ne samo od narkotika opijata)
"' !
POREME AJI DUEVNOG IVOTA
Neuroza blai duevni poreme aj u vidu smanjene sposobnosti prilago avanja situacijama i ljudima.
Vrste neuroza:
Anksiozna neuroza jak napad neodre enog straha koji esto vodi u depresiju.
Histerija neuroza kod koje se teko psihi ko stanje manifestuje trenutnim prividnim fizi kim
ote enjima (oduzetost, gubitak sluha, gubitak vida,...)
"( !
Psihoze tea neprilago enost (trajna)
Vrste psihoza:
Funkcionalne psihoze beg od stvarnosti kao odbrambeni mehanizam od trajne neprilago enosti,
nereivog trajnog konflikta ili frustracije,...
izofrenija (cepanje razuma) puna nesposobnost ocene realnosti (teki poreme aji kognitivnih f-ja)
Paranoja trajna sumanuta uverenja o vlastitoj veli ini (umiljanje progona i pretnji)
Afektivni poreme aj (manijakalno depresivna psihoza) smenjuju se manije i depresije
Nasledne predispozicije
Doivljaji iz detinjstva (nesvesni nagoni)
Snaan duevni potres (stres, ok)
Psihopatija
Psihopatija je karakterni poreme aj ponaanja pojedinca (psihopate) koji se obi no zadovoljava na tetu drugih.
(alkoholi ar, narkoman, siledija, sadista, piroman,...)
Psihoterapijski postupci:
Savetovanje, dijalog postizanje svesti bolesnika o potisnutim konfliktima koji su uzrok psihi kih tegoba.
Psihoanaliza - otkrivanje i otklanjanje izvora psihi kih tegoba, a ne posledica !
Nedirektivna terapija bolesnik vlastitim naporima dolazi do realne slike o sebi i stvarnosti
Bihevioralni pristup otkloniti r avo ponaanje i nau iti novo zdravo ponaanje
Grupna terapija uspeno otklanja poreme aj odnosa sa drugima
") !
OSOBA U SOCIJALNOJ INTERAKCIJI
KOMUNIKACIJA
Vrste komunikacija
Simboli ka
Samo kod oveka
Intezivna kod svakog pojedinca
Sredstvo razvoja pojedinca i drutva
Neograni ena mogu nost kombinovanja znakova (izraavanja)
Masovne komunikacije
Komunikacije koje dopiru do velikog broja osoba i prenose se sredstvima masovnih komunikacija (mas mediji).
#* !
IVOT U GRUPI
Grupa u uem smislu strukturirana grupa (svaki lan ima svoje mesto i svoju ulogu u grupi).
Grupa u irem smislu nestrukturirana grupa ( lanovi imaju zajedni ki cilj: pokret, gomila, mnotvo, publika).
Vrste grupa:
Male grupe grupe sa ograni enim brojem lanova, obi no strukturirana grupa.
Grupa se smatra malom dok je mogu u estali neposredan kontakt (do 50 lanova).
Velike grupe grupe sa mnogo ili neograni eno mnogo lanova, mogu biti strukturirane (organizacije) ili
nestrukturirane
Formalne grupe grupa sa propisanim mestom i ulogom svakog lana (proizvodni pogon).
Klika neformalna grupa dela lanova (podgrupa) u okviru neke grupe sa suprotnim
interesima od interesa mati ne grupe
Tri najzna ajnije funkcije porodice: reprodukciona, vaspitna (socijalizacija), ekonomska f-ja.
Formiranje grupa
# !
Vanost lanstva u grupi:
1. lanstvo slui kao sredstvo za ispunjenje nekog cilja (radnici, fudbaleri,...) namerni nastanak
Proces razvoja:
1. Upoznavanje lanova
2. Interakcija me u lanovima (komunikacija)
3. Utvr ivanje odnosa (poretka) u grupi
4. Ostvarenje grupnih ciljeva
Grupne norme karakteristi na i prihva ena ponaanja lanova grupe vana za ostvarenje grupnog cilja.
Odnosi u grupi
Struktura zadataka obzirom na poslove koje pojedini lanovi obavljaju (definie ulogu lana u grupi)
Struktura mo i obzirom na donoenje odluka (definie poloaj lana u grupi)
Komunikaciona struktura obzirom na pravac i obim razmenjenih informacija
Afektivna ili sociometrijska struktura obzirom na socijalne i emocionalne odnose u grupi
Struktura mo i i tipovi mo i:
1. Mo nagra ivanja
2. Mo prisile (kanjavanja)
3. Legitimna mo propisana ili po nepisanom opteprihva enom pravilu
4. Referentna mo ima je referentni lan na osnovu ugleda, autoriteta, sposobnosti,...
5. Stru nja ka mo mo an lan ima znanja i vetine potrebne za ostvarenje grupnog cilja.
Deo strukture mo i vo a.
Funkcije vo e:
Funkcija upravljanja upravljanje i podsticanje izvrenja grupnog zadatka, dodela uloga lanovima,...
Funkcija staranja o lanovima dobri odnosi me u lanovima, zadovoljstvo pojedinih lanova,...
Autokratsko rukovo enje vo a sve reava sam, odlu uje o svemu, preuzima odgovornost,...
Demokratsko rukovo enje lanovi u estvuju u odlukama, podela odgovornosti, vo a je koordinator,...
#" !
GRUPNI PROCESI
Grupni procesi podrazumevaju aktivnost grupe na ostvarenju grupnog cilja dinamika grupe.
Uporedna (paralelna) aktivnost grupe svaki lan ima svoj posao podela rada
Zajedni ka aktivnost grupe vie lanova zajedno u estvuje u aktivnosti nema podele rada
Saradnja se javlja kada ostvarenje i vlastitog i grupnog cilja zavisi od svih lanova grupe. (uvek korisna)
Takmi enje se javlja kada cilj moe da postigne samo jedna osoba.(moe biti korisno (motiv vie))
Uspenost grupe
LJUDU U MASI
Masovno ponaanje
Masa ve i broj pojedinaca povezan istim ciljem sa masovnim ponaanjem. nestriktirirana grupa !
Privremena, pasivna, receptivna nestrukturirana grupa sa sli nim ciljem: zadovoljenje interesovanja
Mnotvo masovno ponaanje uz zadranu individualnost lanova (prelaz izme u publike i gomile)
Mnotvo je esto i ekspresivna masa masa koja izraava emocionalno zasi ene stavove.
## !
Gomila najvie izraeno masovno ponaanje, individualnost lanova skoro da nepostoji prava masa !
Vrste gomila:
Gomila u panici gubitak racionalne kontrole vlastitog ponaanja, opsednutost brigom za sebe,
bezobzirnost prema drugima, panika usled saznanja da se ne mogu svi spasiti, zbunjenost,
uznemirenost, strah, bezglavo beanje,...
Socijalni pokreti
Socijalni pokret kolektivno nastojanje da se pokrenu i ostvare odre ene drutvene promene.
Socijalni pokret je nestrukturirana, relativno trajna grupa sa jasno odre enim ciljem.
Socijalni pokret se strukturiranjem pretvara u organizaciju ekoloki pokret postaje politi ka partija.
Akvizitivni socijalni pokret ima cilj da postigne neto to deo populacije nema, a eli da ostvari.
(pokret za oslobo enje, ravnopravnost,...) (akvizicija=postizanje, dostizanje,...)
Agresivni socijalni pokret protiv pripadnika druge vere, nacionalnosti (rasisti ki pokret, nacionalisti ki
pokret,...)
Mirovni pokret borba za o uvanje mira i obustave svih ratova, razoruavanje, smanjenje i
unitenje atomskog naoruanja,...
#$ !
PSIHO RE NIK:
KOGNITIVNO = SAZNAJNO
KONATIVNO = VOLJNO
#% !