You are on page 1of 5

UPUTSTVO ZA MONTAU I DEMONTAU

RAMOVSKE SKELE

1. MONTAA

Montaa skele mora da bude izvedena prema sledeem Uputstvu:

I.1 Oslonac skele mora da bude izveden na sledei nain

ravan oslonca mora da ima dovoljne (potrebne) garancije za veliki otpor; prethodno obavezno
treba proveriti.
raspodela optereenja na ravan oslanjanja mora da se izvede pomou tapova (horizontale,
dijagonale) sa meupoloajem elemenata spremnih da prenesu ravansko optereenje samog
oslonca tako da ne prelazi jedinstveni (ukupni) otpor; navedeni elementi moraju da daju dovoljan
otpor na pritisak stope. Kada po delovanju podesivih stopa prva irina rama bude postavljena na
visinu od ravni oslanjanja viu od 205 cm, tapovi moraju da se fiksiraju za prenosne elemente
koji, u tom sluaju, povezuju dva susedna montana elementa (rama).

I.2 U toku montae skele mora se stalno proveravati:

rastojanje izmeu skele i zida da bi osigurala, prema izvoakom crteu, konstrukcija (gradnja)
podova primaknutih tome to se pravi.
upravnost montanih elemenata i njihova osna povezanost.
horizontalnost patosnica i njihovih poprenih veza.
radno stanje ureaja za osnu vezu ramova (podesive stope)
taan poloaj ureaja za blokiranje, horizontala, dijagonala i ramova ograda.
potovanje horizontalnih i vertikalnih rastojanja predvienih izvoakim crteom.
postavljanje ankera koji moraju da se postavljaju prema sistemima predvienim u skladu sa
navedenim uputstvima u crteima u prilogu A i dijagonala (sa ela i u polju) koje e se odvijati
prema uobiajenom postupku montae skele i u skladu sa izvodjakim crteima.
da rastojanje izmedju najvie traverze skele u toku montaze i poslednjeg reda ankera ne predje
4m. Ako po posebnim zahtevima bude potrebna slobodnija visina skele, iznad poslednjeg reda
ankera, preko 4 m, moraju se predvideti odgovarajua usklaivanja u projektu, da bi se
garantovala stabilnost strukture.

I.3 Montaa mora da bude izvedena sledeim redom:

1. Kontrola pouzdanosti povrina na osloncima i otpornost elemenata na raspodelu


optereenja.
2. Stavljanje u funkciju ramova osnove.
3. Poto se izvri prva nivelacija, postavljaju se ankeri, uz istovremenu kontrolu upravnosti
montanih delova i njihovih meusobnih rastojanja (meuosa).
4. Montaa se nastavlja pazei da se sistematski realizuje stavljanje u funkciju ankera
(ankerisanje), te da se postupa prema svim dalje naznaenim instrukcijama.
5. Montaa mora da bude realizovana sa platforme ispod, pazei da se aktiviraju poloaji
ramova istih platformi sa suprotne strane.
6. Ako se ne predvidi postojanje platformi na svim spratovima skele, montaa i demontaa
iste mora da bude izvrena sa sprata skele odmah ispod, postavljajui na takav sprat jedan
provizorni pod koji se sastoji od drvenih tabli (dasaka), ne manje duine od 2,5 m, ne
manje irine od 30 cm i visine ne manje od 5 cm.
1
7. Postavljanje takve provizorne platforme mora da bude izvreno sa prostora skele (koji se
sastoji od platforme koja odgovara sistemu definitivnog pristupa realizovanog sa podovima
u obliku otvora, ili sa provizornim podom u prostoru skele pristupanom za rad), prema
kraju skele.
Demontaa ovakve provizorne platforme mora da bude izvrena u smeru suprotnom od ivice (kraja),
pa sve do poetka.

I.4 Pri montai sastavnih elemenata skele, mora da se obrati panja na sledee
instrukcije:

vertikalni nosei ramovi moraju da imaju povezane stubove, tako da isti budu otporni na
naprezanje.
horizontale, dijagonale, ramovi ograde, patosnice i kolni ulaz, kao i zatite od kamenja, moraju
da budu povezani bar u dve take, imajui u vidu aktiviranje uredjaja protiv sluajnog
otkainjanja, a ureaj za povezivanje mora da ostvari vezu elemenata na takav nain da odvajanje
istih moe da se desi samo u sluaju dobrovoljne intervencije, te da bude iskljueno svako
sluajno deaktiviranje.
na svim horizontalnim ploama ankerisanih povrina moraju da se izvedu veze protiv vetra u
ravni, kao to je predvieno u emi, obraajui pri tome panju na aktiviranje ureaja protiv
sluajnog otkainjanja. Horizontalni "vetrobrani" moi e da budu otklonjenji iskljuivo kada se
zamene sistemima za horizontalno fiksiranje, napravljenim sa ve prethodno proizvedenim
metalnim podovima.
na svim poljima u spoljnoj eonoj ravni moraju da se postave podune "zatite" pomou delova
ograde i kada je to predvieno po tipskoj emi, pomou dijagonala, imajui u vidu naprave protiv
sluajnog otkainjanja.
montani delovi sa vrha moraju da prelaze bar 1,2 m poslednji pod ili ravan strehe.
ankeri moraju da budu postavljeni na otporne strukture u skladu sa emama prema prilogu A.
ankeri moraju da budu rasporeeni kako je naznaeno u emi tipa skele, odnosno svakih 22 m.
kada je skela montirana na veoj nadmorskoj visini od one naznaene u tipinoj emi, mora da se
izvri specijalan proraun radi provere.

I.5 U sluaju da nije omoguen pristup na spratove skele, moraju da se montiraju

podovi sa otvorima i poklopcima, i moraju da se koriste posebne stepenice. Kada se jedan sprat (ravan)
skele ne koristi, otvor (prostor) u kome se nalaze stepenice mora da se obezbedi zatitnicima, kao i
prazan prostor susednog poda, sem ako to nije obezbedjeno normalnim ogradama sa mestom za
stopala (gazite sa branikom nogobranom).

I.6 U sluaju da je neophodno da se koriste elementi skele od cevi i spojnica,

Da bi se ostvarilo nivelisanje poetne (prve) ravni ramskih skela, ili za specifine startne (prolazne)
ravni, ili da bi se dobili prolazi za kolica, ili za zatitu od kamenja, neophodno je da:
a) elementi skele sa cevima i spojnicama pripadaju jedinstvenom, atestiranom tipu skele;
b) strogo budu potovane odredbe za delove konstrukcije od cevi i spojnica prema specifinoj
emi predvienoj u prilogu A.
c) fiksiranje (pritezanje vijaka) spojnica bude izvedeno sa momentom navedenim od strane
proizvoaa.
d) bude omogueno spajanje izmeu cevnih elemenata i spojnica sa elementima rama, a da se ne
pribegava nunim reenjima ili korienju elemenata koji nisu atestirani.
e) bude ipak obezbeeno zatvaranje ramova u blizini spoja.

2
UPOTREBA

II.2 Patosnice

Patosnice skele predviene za rad moraju da :


budu tipa kako je predvieno tehnikim pravilima.U sluaju da se koriste drugaiji tipovi,
moraju da budu razmotreni naini predvieni odlukama organa odgovornog za konstrukciju;
u tom sluaju morae da se na gradilitu obezbedi propisana odluka lica odgovornog za
gradilite, a kada je to potrebno i od strane projektanta same strukture, u skladu sa nastalom
promenom, a sve u vezi sa problemima sigurnosti i stabilnosti.
budu dobro sloene odnosno meusobno pribliene, kao i sa objektom na kome se radi, a
odobreno je rastojanje od zida ne vee od 20 cm.
budu obezbeene na svakoj slobodnoj strani sa po jednom ramskom ogradom i sa jednim
odupiraem za noge (nogobranom).
imaju gornju ivicu podune grede (horizontale) ne manje od 1 m od ravni poda.
imaju odupirae za noge rasporeene na donjoj granici i u vezi sa ravni poda, visine ne manje
od 20 cm.
imaju celom duinom radnog poda (izuzev zona namenjenih za prolaz ljudi), zatitu od
kamenja sposobnu da sprei padanje materijala.

II.3 Zatita od padanja materijala

Zatita koja mora da se rairi bar 1,5 m od spoljanje konstrukcije, mora da bude postavljena prema
emi prikazanoj u prilogu A.
Kada je neophodno vriti radove na I spratu skele, zatita od padanja materijala mora da se obezbedi
pletenom odnosno ianom mreom, koja se postavlja na spoljnu stranu skele i prostire se celom
eonom zonom I sprata skele na kojoj se radi.
Odupirai za noge moraju da budu postavljeni na pod i da imaju visinu od bar 20 cm.

II.4 Preoptereenja

Radne platforme ne smeju da se opterete radnim optereenjima veim od onih koja su naznaena u
emi priloga A.
Skele osim toga moraju da budu obezbedjene jasnim i vidljivim oznakama o maksimalno dozvoljenom
optereenju konstrukcije.

III. KONTROLE

V.1 Odgovorni gradilita mora povremeno da proverava,odnosno svaka 3 meseca ili posle
velikih atmosferskih promena ili duih prekida radova:

stanje oslonaca
upravnost konstrukcije
pouzdanost veza
pouzdanost ankera i zatite protiv pada ljudi i materijala, starajui se o eventualnim
zamenama oteenih elemenata.

3
III.1 ef gradilita mora od odgovornog lica da zahteva sistematsku kontrolu:

ispravnost podova i njihove privrenosti za skelu


postojanje ograda na radnim podovima
potovanje predvienih ogranienja za preoptereenja i nadgledanje veza optereenih
podova, fiksiranih po tipskoj emi
nadgledanje zabrane penjanja po konstrukciji
usklaenost poloaja i tipa ankera, a kako je predvieno projektom
efikasnost sigurnosnih ureaja i stabilnost skele na tlu

IV. UPOTREBA ELEKTRINIH UREAJA

V.1 Elektroureaji i aparati koji se koriste na skeli (konstrukciji), moraju da budu

odgovarajui za uslove rada (vlanost, kia itd.) i instalirani tako da se izbegne kontaktni napon na
konstrukciji.

V. DEMONTAA

V.1 Moraju da se uzmu u obzir sledee napomene:

demontaa skele mora da se vri postepeno


ankeri i ukruenja moraju da budu demontirani postepeno, a istim tempom kako napreduje
demontaa skele i na nain koji garantuje stabilnost strukture
elementi skele moraju da budu sputani korienjem odgovarajuih sredstava, a nikako
bacani sa visine.

4
MINIMALNA RADNA OPTEREENJA PRILOG A

Klasa poda Ravnomerno


(platforme) Nain rada Rasporeeno
Optereenje KN/ m

Inspekcijski radovi
Optereenje pri korienju poveano u
1 Odnosu na sile predviene za pokretna 0,75
Optereenja za konzolne podove galerija koje
se izvlae
Radovi na odravanju (farbanje,glaanje
Ravnanje povrina,malterisanje,popravke itd.)
2 bez odlaganja materijala osim onih koji su 1,50
odmah potrebni

Radovi na odravanju sa ogranienim


3 odlaganjem materijala potrebnog za dnevni rad 2,00

4 Konstrukcioni radovi (zidanje,betoniranje itd.) 3,00


Privremeno odlaganje materijala (mesta za
5 odlaganje) 4,50

6 Teko zidanje, staze za kretanje lakih vozila 6,00

You might also like