+[1]20131[1]D.Koji,M.UljareviProraunljunanihipovazapoboljanjesvojstavatla...

172184|171
ArhitektonskograevinskifakultetIUniverzitetuBanjojLuci
FacultyofarchitectureandcivilengineeringIUniversityofBanjaLuka
ISSN23036036UDKIUDC72

[1]20131[1]
AGG+asopiszaarhitekturu,graevinarstvo,geodezijuisrodnenauneoblasti
ACEG+JournalforArchitecture,CivilEngineering,Geodesyandotherrelatedscientificfields

172184 StruniradIProfessionalpaper
UDKIUDC624.041.042.7:699.841
DOI10.7251/AGGPLUS1301172K
RadprimljenIPaperreceived 14/11/2013
RadprihvaenIPaperaccepted 26/11/2013

DanicaKoji
InstitutzaispitivanjematerijalaikonstrukcijaRepublikeSrpske,Jasenovakihlogoraa4A,BanjaLuka,
kojicdanica@yahoo.com

MatoUljarevi
ArhitektonskograevinskifakultetUniverzitetauBanjaluci,VojvodeStepeStepanovia77/3,
Banjaluka

PRORAUNLJUNANIH CALCULATIONOFGRAVEL
IPOVAZAPOBOLJANJE PYLONSFORIMPROVING
SVOJSTAVATLA,ANA CHARACTERISTICSOFSOIL,
OSNOVUREZULTATASPT FOLLOWINGTHERESULTSOF
OPITA SPTTEST


172184|172 D.Koji,M.UljareviProraunljunanihipovazapoboljanjesvojstavatla...[1]20131[1] +

Strunirad DanicaKoji
Papercategorisation
InstitutzaispitivanjematerijalaikonstrukcijaRepublikeSrpske,Jasenovakihlogoraa4A,BanjaLuka,
IPaperaccepted
kojicdanica@yahoo.com
26/11/2013
UDKIUDC

624.041.042.7:699.841
DOI MatoUljarevi
10.7251/AGGPLUS1301172K ArhitektonskograevinskifakultetUniverzitetauBanjaluci,VojvodeStepeStepanovia77/3,Banjaluka

PRORAUNLJUNANIHIPOVAZAPOBOLJANJESVOJSTAVATLA,ANA
OSNOVUREZULTATASPTOPITA

APSTRAKT
Izradaljunanihipovajejednaodmetodapoboljanjasvojstavaodnosnopoveanjagustinetla.Njome
se lako moe izbjei skupa zamjena materijala, pogotovo kada su u pitanju velike dimenzije objekata.
ljunani ipovi smanjuju opasnost od likvefakcije, to je za trusna podruja kao to je Banja Luka od
velikog znaaja. Potrebno je izraditi proraunski model kojim e se na osnovu parametara prirodnog i
poboljanog tla (iz SPTopita) definisati koliina materijala (ljunka) za poboljanje. Ta koliina ljunka
bieugraenatehnikomnabijanjauoblikuipovaodreenihdimenzijairastojanja.Upravotojeuradui
prikazano.

Kljunerijei:tlo,ljunaniip,SPTopit,svojstva,poboljanje.

CALCULATIONOFGRAVELPYLONSFORIMPROVINGCHARACTERISTICSOF
SOIL,FOLLOWINGTHERESULTSOFSPTTEST

ABSTRACT
Makinggravelpylonsisoneofthemethodsofimprovingsoilcharacteristicsi.e.increasingsoildensity.It
can easily be used to avoid expensive replacement of materials, especially when it comes to large
volumefacilities.Gravelpylonsreducetheriskofliquefaction,whichisveryimportantforseismicareas
suchasBanjaLuka.Itisnecessarytocreateadesignmodelthatwillbeusedtodefinetheamountof
material (gravel) for improvement, following the parameters of natural and improved soil (from SPT
test). That amount of gravel will be incorporated by compaction techniques in the form of pylons of
certaindimensionsanddistances.Thisisshowninthispaper.

Keywords:soil,gravelpylon,SPTtest,characteristics,improvement.


+[1]20131[1]D.Koji,M.UljareviProraunljunanihipovazapoboljanjesvojstavatla...172184|173

1. UVOD

Ugradnjaljunanihipovajeodavnopoznatinainpoboljanjapodtemeljnogtla.Izvodilase
nekomodtehnikazaizvoenjeipova,stimdajeumjestobetonautlougraenljunak.Nove
tehnologije znatno su proirile mogunosti izvoenja ljunanih ipova kao i njihovu
uinkovitost.Danasseizvodeuporedosadubinskimvibriranjemtesenatajnainzbijaokolno
tlo, ali se zbija i ugraeni kameni agregat te postiu znaajni uinci. Ovako zbijenije tlo ima
poveanu vrstou na smicanje, ime je poveana nosivost, smanjeno slijeganje, ubrzano
dreniranje,asmanjenajeiopasnostodlikvefakcije.Likvefakcija[1]jepojavakojasejavljau
rastresitim, vodom zasienim pijescima uskog granulometrijskog sastava, u trenutku ciklike
promjenestanjanaprezanjauzrokovanogzemljotresom.Prilikomzemljotresa,ljunaniipovi
oteavaju nastanak likvefakcije u njoj sklonom tlu. Jedan od razloga je razliita krutost
ljunanihipovaiokolnogtla.Naljunaneipove,kodkojihsudominantnegravitacionesile,
nije mogu tako snaan uticaj ubrzanja od zemljotresa. ljunani ipovi djeluju drenirajue i
trenutnomijenjajuslikupornihpritisakaukoristpoveanjaefektivnihnaprezanjauokolnom
tlu. Novija tehnologija izvoenja ljunanog ipa prikazana je na slici 1, no ipak dosta
ekonominijejeizvoenjeljunanihipovapomouoblonemetalnekolone,elinogmaljai
makare,tosenanaimprostorimajokoristi.

Slika1.Tehnologijaizvoenjaljunanogipa

Prenikljunanihipova[2]je6080cm,uzmaksimalnedubineoko20m.Nosivostjeoko
2030 tona. Ukoliko su nosivi, ljunani ipovi se obino rasporeuju tako da broj redova u


172184|174 D.Koji,M.UljareviProraunljunanihipovazapoboljanjesvojstavatla...[1]20131[1] +

podunomipoprenompravcunebudemanjiodtri,priemuosekrajnjihredovatrebada
budu na odstojanju najmanje 1,5 d (prenika ipa), ili 0,1 H (duine ipa) od spoljnih ivica
temelja.Trebapazitiinameusobnorastojanjeipova,kojeiznosiminimalno3d.Rastojanje
izmeuosaipovamoeseodrediti,premaCitoviu(1955),pomouformule:

L = 0,952d (1)
1

gdjesu:
Lrastojanjeizmeuosaljunanihipovaum;
dprenikljunanogipaum;
i1jedininateinatlaprijeiposlijeizvoenjaipova,respektivno,ukN/m3.

2. PRORAUNNAODABRANOMPRIMJERU

U ovom primjeru bie prikazan postupak prorauna potrebne koliine ljunanih ipova za
poboljanjesvojstavatla,anaosnovurezultatastandardnogpenetracionogopita(SPTopit).
Izvorni SPTopit [3] se sastoji u brojanju udara maljem od 622.3 N, odnosno 63.5 kg, koji
slobodnopadasavisineod76.2cmikojimsepostieprodiranjeod30.48cm.Obinosebroj
udara, za koji je meunarodna oznaka N, registruje za napredovanje od tri sukcesivna
prodiranjauintervalimaodpo15cm,nokakoprvih15cmprodiranjaizbrojeniudarcibudu
manjiodprosjeka(usljedporemeajadnabuotine),zakonaanNusvajasezbirbrojanjau
drugom i treem intervalu pri ukupnom prodiranju od 30 cm. Konani rezultat SPTopita
sadri broj udara za svaki od tri intervala pobijanja od po 15 cm, dubinu sa koje je opit
zapoet,informacijuonivoupodzemnevodeuterenuiubuotiniiopisuzorkatlauzetogiz
kaike prema jedinstvenoj klasifikaciji. Tercagi i Pek (Terzagi i Peck) [4] dali su zavisnost
relativnegustineDrodbrojaudaracaN,tojeprikazanoutabeli1.

Tabela1.ZavisnostrelativnegustineodbrojaudaracaSPTopita

Nbrojudaraca RelativnagustinaDr
04 vrlorastresito
410 rastresito
1030 srednjezbijeno
3050 zbijeno
>50 vrlozbijeno

Usvojenjeobjekatdimenzija50mx50mkojileinatluslabihkarakteristikadodubineod10
m, ispod ega se nalazi tlo dobrih karakteristika. Pri prethodnim ispitivanjima dolo se do
rezultataSPTopitaodN=6/30cm,topokazujedajetlorastresitotemujepotrebnopoveati
gustinu i time smanjiti deformaciona svojstva, a to e se uiniti ljunanim ipovima.
Dozvoljenoslijeganjezaobjekatje5cmnadubiniod10m.Analizomslijeganjatlazausvojeni
objekatdolosedozakljukadajepotrebanmodulstiljivostitlaodMV=60,0MPadabise
zadovoljiokriterijumdozvoljenogslijeganja.
Podacioslojutlaslabihkarakteristikasu:


+[1]20131[1]D.Koji,M.UljareviProraunljunanihipovazapoboljanjesvojstavatla...172184|175

tlojepijesakbezpodzemnevodedodubine10m
zapreminskateina =18,5kN/m3
dubinapoboljanja D=10m
povrinapoboljanja P=50x50=2500,0m2
zapreminatla V=25000,0m3
rezultatSPTopita N=6/30cm
potrebanmodulstiljivosti MV=60,0MPa
Teinatla[3]dobijaseprekorelacije:

W = V (2)

takodateinaprirodnog,nepoboljanogtlaiznosi:

W = 18,5 25000 = 462500,0kN

Peri(Parry)[4]jedaozavisnostmodulaelastinostiEibrojaudaracaN:

E = 2,8 N[MPa] (3)

Postojeimodulelastinostitlaje:

E ' = 2,8 N = 2,8 6 = 16,80MPa

Poissonovkoeficijentzapijesakiznosi=0,200,45,usvojenje=0,30.ModulstiljivostiMV
[2]zavisiodEiimoesesraunatipomouformule:

1
Mv = E (4)
(1 2 )(1 + )

tesedobije:

1 1 0,3
M 'v = E' = 16,8 = 22,62MPa
( 1 2 )( ) (
1 + 1 2 0,3 )(1 + 0,3)

IzSPTopita[3],azamaksimalnivertikalniefektivninaponp'0=xD=18,5x10=185kPa,iz
izraza:

0,5
N
Dr 100 ( % ) (5)
0,23p '0 + 16

dobijeserelativnagustina

0,5
6
D 'r 100% = 32,01%
0,23 185 + 16


172184|176 D.Koji,M.UljareviProraunljunanihipovazapoboljanjesvojstavatla...[1]20131[1] +

dokseizrelacije:

' arctg N / (12,2 + 20,3p '0 / pa )

0,34
(6)

dobijeugaounutranjegtrenja,aoniznosi:

' arctg 6 / (12,2 + 20,3 185 / 100 )

0,34
= 25,970

Relativnagustinazavisiiodkoeficijentaporoznostie[3]ijednakaje:

emax e
Dr = 100 ( % ) (7)
emax emin

emin i emax su u intervalu od 0,1<emin,emax<1,2 te se usvaja emin = 0,5 i emax = 1,0. Iz datog Dr
raunasekoeficijentporoznostiezanepoboljanotlo:

e ' = emax D 'r ( emax emin ) = 1,0 0,3201 (1,0 0,5) = 0,84

Kako koeficijent poroznosti e [3] predstavlja odnos izmeu zapremine pora Va i zapremine
vrstihesticaVs,tojest:

Va
e= (8)
Vs

moeseljunanimipovimasmanjitizapreminaporatla,poveatizapreminavrstihesticai
takouticatinaDr.
Zae'=0,84dobijusesljedeezapremine:

V 'a = 0,84 V 's

V 's + V 'a = V = 25000,0m3
1,84V 's = 25000,0 (9)
25000,0
V 's = = 13586,96m3
1,84
V 'a = 0,84 13586,96 = 11413,04m3

PrekousvojenogmodulastiljivostipoboljanogtlaMV=60MPadolazisedopotrebnogbroja
udaracaN.

(1 2 )(1 + ) (1 2 0,3)(1 + 0,3)

E '' = M ''v = 60,00 = 0,74 60 = 44,57MPa
1 1 0,3

E '' 44,57
N '' = = = 15,92
2,8 2,8

UdaljemproraunuusvojenojeN=16/30cmudaraca,izegaprekorelacija(5),(7),(8)i(9)
slijedi:


+[1]20131[1]D.Koji,M.UljareviProraunljunanihipovazapoboljanjesvojstavatla...172184|177

0,5
16
D ''r = 100% = 52,28%
0,23 185 + 16
e '' = 1,0 0,5228 (1,0 0,5) = 0,74
V ''a = 0,74 V ''s
V ''s + V ''a = V = 25000,0m3
1,74V ''s = 25000,0
25000,0
V ''s = = 14367,82m3
1,74
V ''a = 0,74 14367,82 = 10632,18m3

RazlikaVpretp.ssujednaini

V pretp. ss = V 'a V ''a = 780,86m3 (10)

predstavlja zapreminu koju treba da popune ljunani ipovi kako bi se dobilo manje e,
odnosnoveeDr.
Kako su ljunani ipovi prenika od 60 do 80 cm, usvojen je prenik 80 cm, i to 13 redova
ipovapoiriniipoduini.Zapreminaugraenogmaterijalaje:

0,802
Vss = 13 13 10 = 849,49m3
4

tojepriblinogoresraunatojzapreminiipova.Ovosunaravnoaproksimativnevrijednosti,
jerljunaniipovitakoeimajuporekolikogoddasudobrozbijeni.Poredtoga,ugradnjom
ljunanihipovazbijaseitlovangranicaobjekta,anitonijeuzetouobzir.Kakobisebilona
strani sigurnosti, konstruktivno se usvaja jo po jedan red ipova van granica objekta, a
ugradie se do dubine 7,0 m. Razmak izmeu ipova je 3,7 m, tako daosnova ipova iznosi
51,8x51,8m2.Zapreminadodatnihipovaiznosi:

0,802
V 'ss = 56 7 = 197,04m3
4

Na slici 2 prikazana je osnova usvojenih ljunanih ipova, dok je na slici 3 prikazan presjek
krozljunaneipove.


172184|178 D.Koji,M.UljareviProraunljunanihipovazapoboljanjesvojstavatla...[1]20131[1] +

Slika2.Osnovaljunanihipova

Slika3.Presjekkrozljunaneipove

Sada se moe sraunati i zapreminska teina poboljanog tla. Za zapreminsku teinu

ljunanihipovausvajasess=19,50kN/m3izrazlogatosuonizbijeni.Uobzirjeuzetasamo
usvojena potrebna zapremina ipova, ne i konstruktivna. Proraun je sljedei, prema izrazu
(2):

Wss = ss Vss = 19,5 849,49 = 16565,06kN

Zapreminskateinapoboljanogtlamoesesraunatiizizraza:


+[1]20131[1]D.Koji,M.UljareviProraunljunanihipovazapoboljanjesvojstavatla...172184|179

Ws + Wss
'' = (11)
V

Uvrtavanjemteinaizapremineuizraz(11),dobijese:

Ws + Wss 462500,0 + 16565,06 479065,06

'' = = = = 19,16kN / m3
V 25000,0 25000,0

Poboljaniugaounutranjegtrenjaprekorelacije(6)iznosi:

'' arctg 16 / (12,2 + 20,3 185 / 100 )

0,34
= 34,210

Nakon izvrenog prorauna mogu se tabelarno prikazati karakteristike tla kao i stepen
poboljanja,tabela2.

Tabela2.Karakteristiketlaistepenpoboljanja

Dr[%] e[] [kN/m3] [] Mv[MPa]

prirodnotlo 32,01 0,84 18,50 25,97 22,62
poboljanotlo 52,28 0,74 19,16 34,21 60,00
StepenpoboljanjaSr= 2,65

Sadsemoeprovjeritidalijeusvojenorastojanjeod3,7mipovadovoljnodasezapreminska
teinatlapoboljana=19,16kN/m3.Izrelacije(1)sedobije:

0,952d 2 0,952 0,8 2

1 = + 1 = 18,50 + 1 = 19,28kN / m
3

L 3,7

Iz ovoga se moe zakljuiti da se ugradnjom ipova osnove 80 cm na rastojanju od 3,7 m

zapreminska teina pobolja na 19,28kN/m3, a za zadovoljavanje kriterijuma slijeganja
dovoljnajezapreminskateinaod19,16kN/m3,topokazujedasmonastranisigurnosti,jer
ugradnjomipovaesedobitiiboljekarakteristiketla.

3. ANALIZANOSIVOSTI

Proraun doputenog kontaktnog naprezanja po kriterijumu loma tla [2] ispod plitko
temeljenog krutog pravougaonog temelja sproveden je prema izrazu Brin Hanzena (Brinch
Hansen).

pdop = cm Nc sc dc ic + D f Nq sq dq iq + 0,5BN s d i (12)

gdjesu:
cmmobiliziranakohezija,cm=c/Fc(Fc=23,usvojeno2,5)
zapreminskateinatla


172184|180 D.Koji,M.UljareviProraunljunanihipovazapoboljanjesvojstavatla...[1]20131[1] +

Dfdubinafundiranja
Birinatemelja
Nc,Nq,Nfaktorinosivosti
sc,sq,sfaktorioblika
dc,dq,dfaktoridubine
ic,iq,ifaktorinagibarezultante
Proraunnosivostitlaza:
temeljnaploadimenzija50,0x50,0m2
dubinafundiranjaDf=2,00m
Karakteristiketla:
=34,210
c=0,0kPa
=19,16kN/m3
Mobiliziraniparametrivrstoetla:

tg tg(34,210 )
tgm = = = 0,453 m = 24,380 (13)
F 1,5

Numerike vrijednosti faktora nosivosti prema Brin Hanzenu (Brinch Hansen), a za

mobiliziraniugaounutranjegtrenjam=24,38,iznose:

Nc = 19,88 Nq = 10,03 N = 7,39

F=1,21,8,usvojeno1,5
c
cm = = 0,0kPa
Fc
Faktori:

B Df
sc = 1 + 0,2 = 1,2 = sq dc = 1 + 0,35 = 1,01
L B
B d 1
s = 1 0,40 = 0,6 dq = dc c = 1,01 (14)
L Nq
d = ic = iq = i = 1,00

Uvrtavanjempodatakaurelaciju(12)dobijase:

pdop = 19,16 2 10,03 1,2 1,01 1 + 0,5 19,16 50,0 7,39 0,6 1 1 = 2589,72kPa

Ovo je doputeno optereenje tla za glavno + dopunsko optereenje, dok doputeno

optereenjetlazaglavnooptereenjeiznosi:


+[1]20131[1]D.Koji,M.UljareviProraunljunanihipovazapoboljanjesvojstavatla...172184|181

p 'dop = 0,8 pdop = 2071,77kPa (15)

Istimpostupkom,azaparametreprirodnog,nepoboljanogtladobijesepdop=926,85kPa,to
je2,79putamanjeoddoputenogoptereenjapoboljanogtla.

4. ANALIZASLIJEGANJA

Nakonizvrenogpoboljanjapodtemeljnogtla,tlojesljedeihkarakteristika:
Mv=60,00MPa
=19,16kN/m3
=34,210
z=10m
Ispodpoboljanogtlanalazisetlodobrihkarakteristika,N=40/30cmi=19,70kN/m3,izega
prekorelacija(3),(4)i(6)dobijemo:
Mv=124,44Mpa
=42,880
Tlojepretpostavljenokaoelastian,homogeniizotropanpoluprostor.Proraunslijeganjase
provodidodubineukojojsudodatninaponijednaki20%geostatikihnapona.Slijeganje[5]
sedobijesumiranjemvertikalnihdeformacijapojedinihslojevatlapremaizrazima:

w = w i
pi Hi (16)
wi =
Mki

gdjeje:
wukupnoslijeganje
wislijeganjepojedinogslojatla
pidodatnivertikalninaponusredinislojatla
Hidebljinaslojatla
Mkimodulstiljivostislojatla
Koeficijentposteljicetla[2]iznosi:

p
k= (17)
w

gdjejepdodatnipritisakutlu[5]odobjektaumanjenzateinuiskopanogtla,aoniznosi:

p = zstv. D f (18)


172184|182 D.Koji,M.UljareviProraunljunanihipovazapoboljanjesvojstavatla...[1]20131[1] +

Proraun slijeganja sproveden je za kontaktne pritiske od 150, 250 i 350 kN/m2, budui da
nemamopodatkeostvarnomoptereenjutemelja,arezultatisuprikazaniutabelama3,4i5
respektivno.
Proraunslijeganjaza:
temeljnaploadimenzija50,0x50,0m2
dubinatemeljenja Df=2,00m
3
zapreminskateinaunivoutemelja =19,16kN/m
Proraunzakontaktnipritisak:

z = 150,0kPa

p = 150 19,16 2 = 111,68kPa

Dodatniigeostatikinaponi[3]utabeliraunajusepomouizraza:

LB
pi = p
( L + zi )( B + zi )
H1
pg1 = D f + 1 (19)
2
H H
pgi = pgi 1 + i 1 i 1 + i i
2 2

Tabela3.Slijeganjezakontaktninaponod150kPa

Sloj Hi(m) (kN/m3) Mki(kN/m2) zi(m) pg(kPa) pi(kPa) wi(m) 0,2pg(kPa)

1 2,00 19,16 60000,00 1,00 57,48 107,34 0,004 11,50
2 2,00 19,16 60000,00 3,00 95,80 99,39 0,003 19,16
3 2,00 19,16 60000,00 5,00 134,12 92,30 0,003 26,82
4 2,00 19,16 60000,00 7,00 172,44 85,93 0,003 34,49
5 2,00 19,16 60000,00 9,00 210,76 80,21 0,003 42,15
6 2,00 19,70 124444,44 11,00 249,62 75,03 0,001 49,92
7 2,00 19,70 124444,44 13,00 289,02 70,35 0,001 57,80
8 2,00 19,70 124444,44 15,00 328,42 66,08 0,001 65,68
9 2,00 19,70 124444,44 17,00 367,82 62,20 73,56
Wi= 0,019

p 111,68
Koeficijentposteljicetlapremaizrazu(17)iznosi: k = = = 5907,63kN / m3 .
w 0,019
Proraunzakontaktnipritisak:

z = 250,0kPa

p = 250 19,16 2 = 211,68kPa

+[1]20131[1]D.Koji,M.UljareviProraunljunanihipovazapoboljanjesvojstavatla...172184|183

Tabela4.Slijeganjezakontaktninaponod250kPa

Sloj Hi(m) (kN/m3) Mki(kN/m2) zi(m) pg(kPa) pi(kPa) wi(m) 0,2pg(kPa)

1 2,00 19,16 60000,00 1,00 57,48 203,46 0,0068 11,50
2 2,00 19,16 60000,00 3,00 95,80 188,39 0,0063 19,16
3 2,00 19,16 60000,00 5,00 134,12 174,94 0,0058 26,82
4 2,00 19,16 60000,00 7,00 172,44 162,88 0,0054 34,49
5 2,00 19,16 60000,00 9,00 210,76 152,03 0,0051 42,15
6 2,00 19,70 124444,44 11,00 249,62 142,22 0,0023 49,92
7 2,00 19,70 124444,44 13,00 289,02 133,33 0,0021 57,80
8 2,00 19,70 124444,44 15,00 328,42 125,25 0,0020 65,68
9 2,00 19,70 124444,44 17,00 367,82 117,89 0,0019 73,56
10 2,00 19,70 124444,44 19,00 407,22 111,15 0,0018 81,44
11 2,00 19,70 124444,44 21,00 446,62 104,98 0,0017 89,32
12 2,00 19,70 124444,44 23,00 486,02 99,31 0,0016 97,20
13 2,00 19,70 124444,44 25,00 525,42 94,08 105,08

Wi= 0,043

p 211,68
Koeficijentposteljicetlapremaizrazu(17)iznosi: k = = = 4946,28kN / m3 .
w 0,043
Proraunzakontaktnipritisakod350kPa:

z = 350,0kPa

p = 350 19,16 2 = 311,68kPa

Tabela5.Slijeganjezakontaktninaponod350kPa

Sloj Hi(m) (kN/m3) Mki(kN/m2) zi(m) pg(kPa) pi(kPa) wi(m) 0,2pg(kPa)

1 2,00 19,16 60000,00 1,00 57,48 299,58 0,0100 11,50
2 2,00 19,16 60000,00 3,00 95,80 277,39 0,0092 19,16
3 2,00 19,16 60000,00 5,00 134,12 257,59 0,0086 26,82
4 2,00 19,16 60000,00 7,00 172,44 239,83 0,0080 34,49
5 2,00 19,16 60000,00 9,00 210,76 223,84 0,0075 42,15
6 2,00 19,70 124444,44 11,00 249,62 209,41 0,0034 49,92
7 2,00 19,70 124444,44 13,00 289,02 196,32 0,0032 57,80
8 2,00 19,70 124444,44 15,00 328,42 184,43 0,0030 65,68
9 2,00 19,70 124444,44 17,00 367,82 173,58 0,0028 73,56
10 2,00 19,70 124444,44 19,00 407,22 163,66 0,0026 81,44
11 2,00 19,70 124444,44 21,00 446,62 154,57 0,0025 89,32
12 2,00 19,70 124444,44 23,00 486,02 146,22 0,0023 97,20
13 2,00 19,70 124444,44 25,00 525,42 138,52 0,0022 105,08
14 2,00 19,70 124444,44 27,00 564,82 131,42 0,0021 112,96
15 2,00 19,70 124444,44 29,00 604,22 124,85 0,0020 120,84
16 2,00 19,70 124444,44 31,00 643,62 118,76 128,72

Wi= 0,069


172184|184 D.Koji,M.UljareviProraunljunanihipovazapoboljanjesvojstavatla...[1]20131[1] +

p 311,68
Koeficijentposteljicetlapremaizrazu(17)iznosi: k = = = 4493,78kN / m3 .
w 0,069

5. ZAKLJUAK

ljunaniipovikaojednaodmetodapoboljanjaosobinatlapokazalisuseveomaefikasnimi
ekonominim.ljunakjeprijesvegaprirodanmaterijal,takodasesasigurnoumoereida
seugradnjomipovanetetiprirodatla,tavie,maksimalnoseiskoritavajunjeneosobine.U
vremenukadaciljijesteouvatipriroduukojojivimo,rjeenjekaotojeugradnjaljunanih
ipovajeivienegodobrodolo.Naprikazanomprimjerumoesezakljuitidasmopoboljali
sve karakteristike tla, od rastresitog smo dobili srednje zbijeno tlo, smanjili koeficijent
poroznostie,povealizapreminskuteinuiugaounutranjegtrenja,temodulstiljivosti
MVpoboljali2,65puta.Analizanosivostitlapokazalajedasmougradnjomljunanihipova
nosivost tla poboljali 2,79 puta. Analizom slijeganja moe se zakljuiti da i za kontaktni
pritisakod350kPaslijeganjeod4,33cmna10mdubinezadovoljavauslovodmaksimalnih5
cm,dokseuticajoddodatnihnaponapruado62,0mudubinu.Koeficijentposteljicetlanije
konstantnaveliina,vezavisiiodveliineioblikaosnovetemelja,kaoikarakteraslojevitosti
tla,aovimprimjeromjetoidokazano.Prirealizacijiproraunompredvienogpoboljavanja
svojstavaprirodnogtlaljunanimipovimaneophodnojekontrolnimispitivanjimapotvrditi
veliinedobijeneproraunom.Predlaesekoritenjeistihmetodakaouistranimradovima,
tojeuovomsluajuSPTopit.

6. BIBLIOGRAFIJA

[1] T.RojeBonacci.Predavanje,Tema:Poboljanjesvojstavatemeljnogtla.Split,2010.
[2] S.Stevanovi,Fundiranjegraevinskihobjekata.Beograd:Izgradnja,2009.
[3] M.M.Maksimovi,Mehanikatla.Beograd:igojatampa,2001.
[4] B. Kovaevi Zeli, Poboljanja svojstava tla i stijena, Interna skripta, Rudarsko
geolokonaftnifakultet,Zagreb,2006.
[5] P.KvasnikaiD.Domitrovi,Mehanikatla,Internaskripta,Rudarskogeolokonaftni
fakultet,Zagreb,2007.