DR. NORMAN W.

WALKER

ZDRAVA PROBAVA
BEZ ZAEPLJENJA
Klju vitalnog i sjajnog zdravlja
 Naziv njemakog prijevoda
DARMGESUNDHEIT OHNE VERSTOPFUNG
Der Schliissel ftir eine vitale und Sadraj
strahlende Gesundheit

Njemaki izdava
WALDHAUSEN VERLAG IN DER
NATURA VIVA VERLAGS GmbH,
71256 WEIL DER STADT
9
 Predgovor
Harvey i Marilyn Diamond

Kod svakog dostignua sudjelovao je velik broj

ljudi koji su svoje znanje i spoznaje dijelili s drugima i
na taj nain doprinijeli poboljanju svijeta i ivota.
Ponekad su takvi ljudi postigli svjetsku slavu i priz
nanje za svoj doprinos ve za ivota, kao slavne oso
be. Drugi su svoj doprinos provodili u tiini i ostali
tijekom itavog ivota relativno nepoznati. Ali su zato
poslije smrti, zahvaljujui velikom znaenju njihove
zasluge, postali slavni za ovjeanstvo. Takav ovjek
bio je dr. Norman W. Walker.
Gotovo punih osamdeset godina dr. Walker bavio
se istraivanjem o tome kako je mogue voditi dug,
zdrav, produktivan ivot. Njegova sposobnost da tu
katkada jako zamrenu temu prikazuje pomou vrlo
jednostavnih pravila ivota, to ih milijuni ljudi lako
shvaaju i rado prihvaaju, donijela je njegovu imenu
i njegovim knjigama svjetsku slavu.
Imali smo veliku sreu to smo s dr. Walkerom mo
gli pismeno korespondirati. Njegove rijei bile su uvi
jek pune ljubavi, razumijevanja i iste, nimalo

11
 komplicirane brige o zdravlju, koje mu nikad nije ne
dostajalo i koja bi u drugima budila samopouzdanje.
Njegove knjige imaju svoje stalno mjesto u naoj
bliblioteci i esto nam slue kao izvor nadahnua i no
vih spoznaja.
Dr. Walker je davno prije negoli je rasprava o zdra
voj prehrani postala omiljenom temom preporuivao
svojim itateljima prehranu s vrlo malo ili ak nimalo
mesa i mlijenih proizvoda, stavljajui glavno teite
na viestruko vrijedne namirnice od svjeeg voa i
povra. Danas je prehrana pomou sokova od svjeeg
voa i povra, osobito u SAD-u, "posljednji krik
mode". Dr. Walker je ve prije pola stoljea ukazivao
na brojne prednosti koje sa sobom donosi probava so
kova od svjeeg voa i povra.
Uspjeh ostavlja za sobom tragove! O tome nema
nikakve sumnje. Svaki ovjek moe uspjeti, ako je
svjestan snage koja se krije u njemu.
Dr. Walker bio je najbolji primjer ivotne jedno
stavnosti i otvorenosti, uvijek aktivan i pun entuzijaz
ma. Volio je raditi u svome vrtu. S velikom radou
obraivao je vrtne gredice svakodnevno, sve do svoje
smrti koja gaje zatekla smirena i bez bolova, na spa-
vanju. ivio je 116 godina! Doista, uspjeh ostavlja za
sobom tragove!
12
Predgovor
Manfred G. Langer
Dr. Walker bio je jedan od najznamenitijih
lijenika za zdravlje i strunjaka za prehranu u
SAD-u. Njegove knjige bile su uzor mnogim lijeni
cima, istraivaima i autorima. ak su i Harvey i Ma
rilyn Diamond, autori bestselera "Sposoban za ivot"
koristili iskustva dr. Walkera u svojim studijama o
prehrani.
Dr. Walker bio je jedan od pionira koji je ukazivao
na veliko znaenje to ga sokovi od voa i povra ima
ju za ovjekovo zdravlje. Svojim brojnim publikacija
ma bitno je pridonio tome da se danas u svakom
amerikom domainstvu piju velike koliine sokova.
Naalost, u veini sluajeva radi se o pasteriziranim
tvornikim sokovima, a ne o svjee pripremljenim
domaim napitcima iz voa i povra.
Knjige dr. Walkera tako su temeljite i sadrajno bo
gate da bi ih trebao proitati svaki ovjek kojemu je
imalo stalo do vlastita zdravlja. Stoga smo preveli i
objavili itav niz njegovih knjiga. Evo najvanijih na
slova:
13
 "Sjajno zdravlje"
"Voda i vae zdravlje "
"Dnevno svjea salata odrava vae zdravlje"
"Sokovi od svjeeg voa i povra"
"Zdrava probava bez zaepljenja"
"I vi moete postati puno mladi"
"Povratak prirodi"
"Samokontrola tjelesne teine"
Svoju zadnju knjigu dr. Walker je napisao u 113.
godini ivota. I poslije stotog roendana obavljao je
poslove u kui i vrtu, te se jo uvijek vozio na biciklu.
Bio je posve svjestan svojih moi i sposobnosti sve do
smrti u 116. godini.
Dr. Walker nadivio je svoje kritiare i podrugljiv-
ce. Danas slovi kao pretea svih zagovaratelja prirod
nog i zdravog naina ivota.
14
Predgovor
Donald S. Woodside
Vi ne morate svoje zdravlje povezivati sa svojom
starou. Preko sedamdeset godina dokazivao je dr. fi
lozofije Norman W. Walker svojim istraivanjem in
jenicu da zdravlje i dug ivot mogu ii ruku pod ruku.
Strunjaci za prehranu i medicinski istraivai dana
njice tek sada otrkivaju istine koje je dr. Walker poz
navao i o njima pisao tijekom dvadesetog stoljea.
Dr.Walker bio je sam najbolji dokaz da se ispravnom
prehranom, duevnim zdravljem i mudrim njegovan
jem tijela moe postii znatno dui i zdraviji ivot.
Svake godine itamo o nekoj novoj dijeti, "lijeku
za sve", novoj "nadopuni prehrane", ili o nekom revo
lucionarnom programu vjebi koje mogu spasiti na
ivot. Program dr. Walkera doista je jedinstven; ne
primjenjuje promidbene natuknice kao to su
"udo", "konano rjeenje", "revolucionarno otkrie"
- te mu natuknice naprosto ne trebaju!
Na poetku dvadesetog stoljea poeo je dr. Wal
ker u Londonu prouavati i istraivati nain kako bi
smo mogli due i zdravije ivjeti. Kao mlad ovjek
preopteretio se obavezama i ozbiljno se razbolio.
Budui da nije mogao prihvatiti loe zdravlje i bole-
15
 sno tijelo, dr. Walker je poeo sam sebe lijeiti. Punih
70 godina bavio se istraivanjem ovjekove sposob
nosti da svoj ivot produi, a tijelo oslobodi od svake
bolesti.
Godine 1910. osnovao je dr. Walker Norwalk-labo-
ratorij za fiziologiju prehrane i znanstvena istraivan
ja u New Yorku, te poeo s doprinosima za
ostvarivanje znatno dueg i aktivnijeg ivota. Jedan
od velikih doprinosa bilo je otkrie terapeustkih vri
jednosti sokova od svjeeg voa i povra, a 1930. ot
krio je i prvi sokovnik.
Naklada knjiga dr. Walkera prela je granicu od tri
milijuna.
Mi vjerujemo da je dr. Walker bio svjetski vodei
strunjak za prehranu; njegovi doprinosi stoje vam na
raspolaganju u njegovim knjigama.
16
Prvo poglavlje
ZDRAVA CRIJEVA
- KLJU ZDRAVLJA
Dobro pripazite na svoje tijelo! Vae tijelo je kua
u kojoj ivite. Ba kao i kua u kojoj stanujete. Vaoj
kui ili stanu potrebno je u najmanju ruku redovno
odravanje, u protivnom moe doi do prokinjavanja
krova, do zaepljenja vodovodnih cijevi, do pojave
mravi na podu ili crvotoine u namjetaju, a tijekom
vremena moe doi i do mnogih drugih manjih
oteenja. Slino se dogaa i s vaim tijelom. Sve fun
kcije i sve aktivnosti tijela - tjelesne, duevne ili du
hovne - ovise danju i nou o naem unutarnjem i
vanjskom njegovanju tijela.
Vrsta i kvaliteta hrane koju jedete od vitalnog je
znaenja. Dobra prehrana ne samo da regenerira stani
ce i tkivo tijela, ve utjee na procese izluivanja
pomou kojih se iz tijela odstranjuju otpadne tvari i
tetni sastojci, kako bi se izbjeglo njihovo rastvaranje
17
u obliku vrenja i truljenja u samom tijelu. Poinju li se Glava, prsa i trbuna upljina
otpadne tvari nagomilavati u tijelu, nemogue je po
stii dinamiko stanje zdravlja.
Izluivanje neprobavljene hrane i ostalih otpadnih
tvari nije nita manje vano od dobre probave i isprav
nog uzimanja hrane, jer u sluaju nagomilavanja i ne
pravovremenog izluivanja otpadnih tvari iz naeg
tijela dolazi neizbjeno do pojave toksemije ili tro
vanja krvi. Veina ljudi ne zna da otpadne tvari koje se
redovno ne izluuju iz tijela stvaraju u debelom crije
vu takvo vrenje i truljenje koje dovodi do latentnog
osjeanja nelagode.

U crijevima stanuje smrt

Ovo nije tek umjesna fraza, nego stvarnost. Bio

sam jo vrlo mlad kad sam postao svjestan od kakvog
je znaenja problem crijeva. Bio sam u posjetu kod
tete u kotskoj. Jednog jutra iznenada se po cijeloj
kui prolomio uasan krik iz dnevne sobe. Na podu se
od silnih bolova grila moja sestriina. Lijenik, koje
ga su odmah pozvali, objasnio je kako se tu najvjero
jatnije radi o upali slijepog crijeva. Smjesta je u
pratnji lijenika bila odvezena u bolnicu; i tu je nakon
nekoliko sati umrla. Stari lijenik rekao je da ne zna
zato bi se apendiks (nastavak slijepog crijeva)
rasprsnuo. Od tog dana nadalje probavni trakt postao
je glavnim predmetom mojih dugogodinjih istra
ivanja.

19
18
 Debelo crijevo i prehrana
Jedete li industrijski proizvedene ili doma "pri
premljene", peene ili kuhane, ivene namirnice, te
neprirodan krob i eer, uz pretjeranu koliinu soli,
vae debelo crijevo ne moe ispravno funkcionirati,
pa makar dnevno obavljali dvaput ili triput veliku
nudu! Umjesto da ivci, miii, stanice i tkivo samih
crijeva posreduju hranu, naprijed spomenute ivene
namirnice ne mogu prehraniti debelo crijevo i ono sve
vie izgladnjuje. Tako izgladnjelo debelo crijevo
moe dodue propustiti znatnu koliinu fekalne mase,
ali je nesposobno za reguliranje probavnih procesa i
funkcija.
ovjeje tijelo mora uzimati hranu da bi ivjelo.
Stanice i tkiva iz kojih je sastavljeno nisu nita drugo
do ivi organizmi koji posjeduju ogromnu snagu odu
piranja, elastinosti i regeneriranja. Da bi se nae sta
nice i tkivo mogli ponovno oporaviti i ojaati, njihova
hrana mora biti sastavljena od ivih elemenata, to
znai da mora sadravati ivene namirnice koje ima
ju ivotonosna svojstva. Postoje i ivene namirnice
ija je osnovna zadaa omoguiti izluivanje dotraja
lih stanica i tkiva.
Vlaknaste tvari, koje su vrlo vane za pravilnu i te
meljitu probavu hrane, potrebne su kako debelom
tako i tankom crijevu. Te vlaknaste tvari morale bi se
dakako sastojati iz vlakana sirovih ivenih namirni
ca. Dok se ta vlakna kreu kroz tanko crijevo, ona se,
20
slikovito reeno, "pune" i u takvom stanju su vrlo ko
risna za djelovanje u pojedinim predjelima crijeva.
Debelo crijevo ne samo da preuzima ostatak nepro-
bavljenog dijela nae hrane, ve se posve prilagoava
vlaknastim tvarima u hrani; oslanja se na njih i koristi
ih kao "metlu za crijeva".
Ako su mineralne tvari, sadrane u ivenim na
mirnicama, pomijeane s uljem i masnoom, ne mogu
ih probavni organi pravilno obraditi, te one dospijeva
ju kao otpad iz tankog u debelo crijevo. Osim toga, ti
jelo se mora preko debelog crijeva osloboditi
odreene koliine otpada u obliku dotrajalih stanica i
tkiva. Dok hrana putuje tijelom, ostavljaju ivene na
mirnice na unutarnjim stijenkama debelog crijeva
premaz od sluzi slian prljavtini na nekom zidu. Tije
kom vremena taj premaz postaje sve debljim, tako da
se unutranjost crijeva svela na malu rupicu. ivene
namirnice koje se na taj nain izluuju sadre u sebi
neprobavljenu hranu od koje tijelo nema gotovo ni
kakve koristi. Posljedica svega toga je izgladnjelost
koje mi uope nismo svjesni, izgladnjelost koja je uz
rok preranog starenja i senilnosti.
Naa dananja "civilizacija" temelji se uglavnom
na financijskoj dobiti. U samoj financijskoj dobiti
nema u biti nieg loeg. Meutim, ako se ona ostvaru
je na utrb naeg zdravlja, onda je to sasvim neto dru
go. Prenatrpavamo li svoje tijelo "mrtvom" hranom,
te istovremeno ne posveujemo nimalo panje redov-
21
 nom i pravilnom izluivanju otpadnih tvari, mi se ne
posredno izlaemo raznim bolestima.
Debelo crijevo - proista tijela
Debelo crijevo je prirodni rasadnik bakterija.
Svrha i zadaa tih bakterija sastoji se ponajprije u
spreavanju nastajanja toksinih stanja u debelom cri
jevu. Neutraliziraju i oslobaaju debelo crijevo od
svih otrova. Pa ipak, moramo znati da postoje dvije
vrste tih bakterija, jedne su zdrave, takozvani koliba-
cili ili "strvinoderai", a druge su patogene i ine
ovjeka bolesnim. U zdravom debelom crijevu zdrave
bakterije ili "strvinoderai" dre pod kontrolom pa
togene bakterije. Meutim, ako u debelom crijevu
doe do prevelikog vrenja i truljenja, uslijed nedo
voljnog pranjenja stolice i otpadnih tvari, mogu se
patogene bakterije razmnoiti, a posljedica tog raz
mnoavanja su razne bolesti. Otpadne tvari moraju se
bezuvjetno odstraniti iz tijela, zato je debelo crijevo
opremljeno vrlo djelotvornim sustavom izluivanja.
Njegova djelotvomost ovisi o ispravnom i nesme
tanom radu, prilagoenom vaoj tjelesnoj konstituciji.
Najbolja hrana nije nita bolja od najgore, ako je
debelo crijevo, taj proista tijela, zaepljen otpadnim
tvarima. Jedemo li dva, tri ili vie obroka na dan, goto
vo je nemogue da se u debelom crijevu ne bi nakupi
lo barem malo otpada u obliku neprobavljenih
22
namirnica i suvinih sastojaka probavljene hrane.
Osim toga, u debelom crijevu ne skuplja se samo ot
pad od hrane, ve se skupljaju milijuni dotrajalih i
odumrlih stanica i tkiva. Te stanice i tkivo su zapravo
mrtva bjelanevina. Uslijed vrenja i truljenja postaju
jako otrovne. Zacijelo vam je dobro poznat odvratan
miris koji se iri iz tijela neke ubijene ivotinje ije se
truplo poelo raspadati. Stanice i tkivo u tijelu podli
jeu slinom raspadanju, ako ovjek ne vodi brigu o
debelom crijevu te se u njemu zadravaju due nego
stoje potrebno.
Osnovna svrha debelog crijeva kao organa za
izluivanje sastoji se u tome da iz svih dijelova tijela
skuplja otpadne tvari, koje podlijeu vrenju i trulje
nju, te ih pomou miine peristaltike odstranjuje iz
tijela. Jednostavno reeno, debelo crijevo je proista
tijela. Prirodni zakoni odravanja i higijene zahtijeva
ju da se taj proista redovno isti, jer e u protivnom
prouzroiti brojne bolesti i teka oboljenja.
23

Drugo poglavlje
ZAEPLJENJE - NAJVEI
NEPRIJATELJ VAEG
TIJELA
Sto je zaepljenje?
Struni naziv je opstipacija, latinska rije koja u
prijevodu znai zaepljenost, zapeenost, nemo
gunost ispranjivanja crijeva, odstranjivanja izmet i-
na. Biti zaepljen znai da odreena masa stvrdnutih
izmetina u crijevima oteava izluivanje. Stanje
zaepljenosti moe postojati i kad vam se ini da ima
te posve normalnu stolicu - jer ne znate za stvrdnutu
izmetinu negdje u crijevima.
Zaepljenje je patnja kojoj pripada prvo mjesto,
patnja kao temelj svake bolesti; s pravom se smatra
poetnim i prvim uzrokom gotovo svakog poremeaja
ovjejeg organizma. Zaepljenje je najea patnja log crijeva na kraju knjige).
24
"civiliziranog" ovjeanstva. Nemogunost pranje
nja crijeva naruava zdravlje debelog crijeva o koje
mu ovisi zdravlje itavog tijela.
Postoje dva uzroka zaepljenja. Jedan se sastoji u
probavi neprirodnih i rafiniranih ivenih namirnica
koje nisu u stanju prehranjivati organe odgovorne za
izluivanje otpadnih tvari. Drugi uzrok - koji se ee
javlja kod mladih ljudi, ali nije ni kod starijih mnogo
rijei - sastoji se u tome da ne odlazimo na veliku
nudu ba svaki put kad osjetimo potrebu za pranje
njem crijeva.
Zaepljenje oteava rad crijeva
Kad bi se rjeenje problema zaepljenja sastojalo
samo u tome da se isperu suvine tvari iz debelog cri
jeva, ne bi bilo nimalo teko to uraditi. Bio bi dovoljan
tretman temeljitog ispiranja crijeva ili klizme (ulije
vanja tekuine pomou katetera u debelo crijevo radi
ienja ili pranjenja). Meutim, problem nije ba
tako jednostavan. Ne sastoji se zaepljenje samo od
zadravanja izmetina u crijevima, ve se sastoji i od
stalnog nagomilavanja otpadnih tvari u prvoj polovici
debelog crijeva, od slijepog crijeva do sredine po
prenog crijeva. Slijepo crijevo nalazi se u blizini zak
rivljenog crijevnog poklopca na poetku debelog
crijeva. (Vidi Slikovni prikaz terapije pomou debe
25
 Stijenke tog dijela crijeva opremljene su vrlo osjet
ljivim ivcima i miiima ija je zadaa izazivanje va debelog crijeva" na kraju knjige, vidjet ete daje slije
lovite pokretljivosti - poznatije pod nazivom
peristaltika - pomou koje pokreu sadraj crijeva od
slijepog crijeva do mara, odnosno mjesta izbacivanja
izmetina iz tijela. Radi se o duini crijeva koja iznosi
priblino 150 centimetara.
Normalno debelo crijevo
Prstenasti miii i crijevni depovi te njihova povezanost s
ostalim dijelovima tijela i bolestima
Slika 2.
Osvrnete li se na "Slikovni prikaz terapije pomou
po crijevo dio uzlaznog debelog crijeva koje se na
stavlja na tanko crijevo, a mar je dio donjeg dijela
debelog crijeva.
Prva polovica debelog crijeva ima glede peristalti
ke jo dvije vrlo vane zadae. Prvo, iz probavnih
ostataka koji dolaze iz tankog crijeva mora izvui sve
hranjive tvari koje se mogu iskoristiti, to tanko crije
vo nije bilo u stanju uiniti. U tu svrhu debelo crijevo
odvodnjava hranjivu kau koja mu dolazi iz tankog
crijeva te preko svojih stijenki alje tekuinu i ostale
tvari u krv. Hranjive tvari koje se na taj nain primaju
od debelog crijeva skupljaju se u krvnim sudovima na
stijenkama debelog crijeva i odlaze u jetra na daljnju
preradu.
Ukoliko je u debelom crijevu dolo do vrenja i tru
ljenja fekalija, hranjive tvari dospijevaju u krv kao
otrovane supstancije. Ono to bi inae bilo hranjivo,
sada povlai za sobom toksemiju ili trovanje krvi (vidi
knjigu dr. Johna H. Tildena "S toksemijom zapoinju
sve bolesti").
Toksemija nije nita drugo do otrovano stanje krvi.
Otrove proizvode patogene bakterije, znai bakterije
koje izazivaju bolest. Bubuljice su npr. prvi znak da se
tijelo nalazi u tokseminom, otrovanom stanju.
Mnogi ljudi, medicinari i laici, vjeruju da klizma i
tretmani ispiranja crijeva unitavaju floru u crijevima,
pa i kad se primjenjuju sredstva koja omoguavaju to
bolje i bezbolnije klizanje. Takvo miljenje je posve
pogreno i nema nikakvog vrstog oslonca. Ako u cri
jevima doe do stvrdnjavanja fekalne mase, gotovo je
nemogue da bi sluzave stijenke debelog crijeva nor
malno radile, budui da lijezde ne proizvode dovo
ljno sluzi - sredstva za bolje klizanje - u crijevima.
Nedostatak tog sredstva dovodi do sve jaeg zaep
ljenja, a to znai da se u crijevima razvija toksemija.
Stvrdnuta fekalija smeta - pa ak i onemoguava -
irenje sluzi u debelom crijevu i valovitu pokretlji
vost, nuno potrebnu za izluivanje, apsorpciju i iz
mjenu hranjivih tvari u preostalim otpadnim tvarima
koje su dospjele iz tankog u debelo crijevo.
ovjek ne mora biti vrlo dosjetljiv da bi shvatio
kako takvo ljepljivo stanje izmetina u debelom crijevu
moe s unutarnje strane crijeva stvarati premaz koji je
po mnogoemu slian sloju ljepila. Oito je da takav
premaz, koji znatno oteava funkcioniranje debelog
crijeva, ima tetne posljedice koje dovode do perma
nentnog trovanja.
Posve nepotreban boravak u bolnici
Prije nekoliko godina nazvao me dobar prijatelj i
javio mi da e sljedeeg dana otii u bolnicu. "Za
to?", upitah ga. Ree mi da ima zaepljenje debelog
crijeva i ne moe na stolicu. Zadravanje izmetina i
28
starih otpadnih tvari moe blokirati prolaz kroz debe
lo crijevo i onemoguiti normalnu stolicu. Pitao sam
svog prijatelja zato nije pokuao s ispiranjem crijeva,
budui daje poznavao moj program lijeenja. "Ah",
odgovori mi, "to ne dolazi u obzir. Morao bih putovati
150 km odavde do prve specijalizirane klinike". Re
kao sam mu da bih osobno radije putovao 1000 kilo
metara daleko, negoli otiao u bolnicu.
Moj prijatelj me naposljetku posluao i dao se na
150 kilometara udaljen put te mi tjedan dana kasnije
javio telefonski da mu je taj put spasio ivot. Osjeao
se bolje nego ranijih godina, te e uskoro opet otputo
vati na dodatne tretmane ispiranja crijeva. To nipoto
nije zaseban sluaj; slinim sluajevima mogao bih
ispuniti itavu jednu knjigu.
Moja istraivanja na tom podruju uvjeravaju me
vie od bilo ega da ne treba zapoeti nikakvu dija
gnozu i postupak lijeenja, a da se pacijent prethodno
ne podvrgne seriji tretmana ispiranja crijeva, kako bi
se debelo crijevo posve oistilo. Nema tegobe ni bole
sti kojoj se nakon serije tretmana ispiranja crijeva ne
bi moglo brzo i djelotvorno doskoiti.
29

Tree poglavlje
TERAPIJA POMOU
DEBELOG CRIJEVA
Sto je ispiranje crijeva?
Kad se na unutarnjim stijenkama debelog crijeva
stvori premaz slian ljepilu, taj se premaz ne moe ba
lako odstraniti ak ni brojnim i temeljitim ispiranjima.
Ukoliko bi se taj sloj pokuao brzo odstraniti, to bi ne
minovno vodilo do bolnog reagiranja sluznice u debe
lom crijevu. Kao to se kod odstranjivanja buke ili
tapeta mora ljepilo najprije temeljito omekati i nato
piti tekuinom, tako valja postupati i s fekalnim pre
mazom u debelom crijevu, nakon ega bi trebala
uslijediti normalna, niim oteavana i djelotvorna sto
lica.
To se moe postii postupnim ispiranjem crijeva.
Ispiranje crijeva moe se obaviti jedino strunim i
iskusnim poznavanjem stvari. Pitajte lijenika ope
30
prakse, kiropraktiara ili psihoterapeuta jeste li dovo
ljno osposobljeni za pravilnu primjenu tretmana ispi
ranja crijeva. Moete se obratiti i Drutvu za prirodni
nain ivljenja, koje vam na pismeni zahtjev moe po
slati popis nunih predradnji za ispravno ispiranje cri
jeva. Uzastopna ispiranja crijeva bolja su od klizme,
zato jer se u svakom ispiranju crijeva potroi nekoliko
litara vode - od pola litre do jedne litre odjednom - i
zato to ta ispiranja kontrolira terapeut, dok pacijent
posve oputeno lei na specijalno opremeljenoj stoli
ci za ispiranje crijeva. Jedno ispiranje crijeva traje pri
blino od pola sata do jednog sata. Za to vrijeme moe
se kroz mar u debelo crijevo uliti od 8 do 12 litara
vode - ali svega pola litre do jedne litre odjednom.
Ve prva dva do tri ispiranja najee pokazuju kako
je ta procedura u biti promiljena i prijatna.
Meutim, i najbolja oprema za ispiranje crijeva
moe uroditi vrlo loim i nezadovoljavajuim rezulta
tima, ako se ispiranje ne provodi sa strunim i isku
snim poznavanjem same procedure.
Nije dovoljno znati sve o debelom crijevu i pozna
vati proceduru ispiranja. Specijalist bi trebao biti
upoznat i s terapijom refleksne masae stopala. Kao
to na svakom drugom dijelu tijela postoje vrci iva
ca koji su direktno ili indirektno povezani s debelim
crijevom - to se lijepo vidi na "Slikovnom prikazu te
rapije pomou debelog crijeva" na kraju knjige - tako
su i stopala direktno ili indirektno povezana sa svakim
dijelom tijela - to se moe vidjeti na "Slikovnom pri-
31
kazu terapije pomou refleksivne zone stopala" na
kraju knjige. Najozbiljnije vam preporuujem da ta
dva slikovna prikaza objesite na zid svake prostorije u
kojoj se provode spomenute terapije.
Prouavanjem "Slikovnog prikaza terapije po
mou refleksivne zone stopala" doi ete do spoznaje
da je sredina svakog stopala povezana s predjelom
eluca, a osobito s debelim crijevom.
Za vrijeme ispiranja crijeva trebao bi terapeut ili te
rapeutkinja masirati noge pacijenta, i to izmjenino
desno i lijevo stopalo pod jednakomjernim pritiskom
prstiju. Na poetku - to je ope pravilo - moe masi
ranje izazvati kod pacijenta osjeaj otre boli. Ako se
to dogodi, znai da se na tom mjestu noge skupljaju
kristali mokrane kiseline, otri rubovi tih kristala po
tiskuju se pritiskom u ivce to povlai za sobom jake
bolove. Pojava takvih bolova najbolji je znak da su
unutarnje stijenke debelog crijeva oblijepljene fekal-
nom masom. Njena masaa bolnih mjesta djeluje na
ivce debelog crijeva i doprinosi djelotvornijem ispi
ranju crijeva.
Godinama se u SAD-u provodila kampanja kojom
se pokuavalo nametnuti takvu proceduru ispiranja
crijeva u kojoj bi se zajedno s vodom u debelo crijevo
ulijevao i kisik. Djelovanje kisika je brzo oivljava
jui, ba poput injekcije u ruku. No, mene vie intere
siraju dugoroni rezultati i uinci. Priroda je ovjeka
obdarila izvrsnim parom plua pomou kojih dobiva
tijelo prirodni, svjei zrak u kojemu ima otprilike 20%
32
kisika i oko 80% duika. Poznata je klinika injenica
da postoje odreene vrste plunih tegoba kod kojih je
injekcija kisika u donji dio plua smrtonosna. Unutar
deset do dvadeset minuta koa pacijenta poplavi. Ako
se tom kisiku ne doda odmah svjei zrak, pacijent e
umrijeti.
U svom dugogodinjem prouavanju ovjejeg ti
jela nisam naiao na lijezdu ili organ ili neku napravu
koja bi bila smjetena u debelom crijevu za dovoenje
kisika. Pritom naravno ne mislim na kisik koji je ve
sadran u vodi te dospijeva u debelo crijevo kroz
mar. Na Floridi sam svojedobno vidio ak aplje i
druge sline ptice koje su stajale kraj potoka ili rijeke
te svojim kljunovima uzimale vodu i unosile je u svoj
mar te na taj nain same provodile klizmu ili ispiran
je crijeva. Naravno da ih nisam pitao koju kolu, gim
naziju i sveuilite su pohaale, odnosno gdje su
nauile osnovna pravila unutarnjeg ienja.
Kad razmiljam o dugoronim posljedicama doda
vanja kisika u debelo crijevo za vrijeme ispiranja, ni
sam siguran da to nee imati tetnih posljedica. Svaka
dobra reklama djeluje uvjerljivo, pogotovo kad ov
jek nije upoznat sa svim moguim posljedicama.
Uglavnom, osobno ne bih nikad dozvolio nekome da
mi u tijelo ubrizgava kisik. Dosad sam obavio na de
setine, a moda i stotine ispiranja crijeva i nikad ni
sam ama ba nita dodavao vodi.
ovjekovoj egzistenciji stoje na raspolaganju zrak
i voda kao prirodni elementi. Zrak se sastoji od 20%
33
 kisika, nita vie. Vie od toga bilo bi previe za nae
dobro osjeanje. Zamislite, potrebne su nam svega
jedna etvrtina kisika i tri etvrtine duika! Voda se
sastoji od dvije treine vodika i jednog dijela kisika -
previe kisika moglo bi biti smrtonosno. Ako ve ne
moemo pomou klinikih naznaka, zacijelo moemo
pomou zdravog ljudskog razuma doi do zakljuka
da nepotrebno dodavanje kisika krije u sebi potenci
jalne opasnosti. Naravno da mogu nastati okolnosti u
kojima je zbog nedostatka ili neke smetnje ovjeku
potrebno vie kisika nego to ga mogu posredovati
plua; samo to e se u takvim sluajevima kisik uno
siti u plua, a nipoto u debelo crijevo!
Razumije se da ima ljudi koji odbacuju tretmane
ienja crijeva. Neki od njih imaju ak pogrenu pre
dodbu te misle kako ispiranja crijeva mogu biti od
koristi samo na kraju neke dugotrajne kure postom. Ta
metoda moe tijelu nakoditi i oslabiti njegovu ivot
nu snagu. Ako tijelo vie od est ili sedam dana ne pri
ma nikakvu hranu, izgladnjele stanice pretvaraju se u
kanibale i ponu prodirati jedna drugu.
Nije mi stalo do toga da vam kaem to smijete, a
to ne smijete initi. Koristite se jednostavno svojom
inteligencijom i odravajte svoje unutarnje organe
istima i zdravima. Ta rije je naposljetku o vaem
vlastitom tijelu.
Vrlo je vano da tijekom ispiranja crijeva bude uz
vas stalno neki struni pomonik. Pacijent se ne smije
nikad osjeati nelagodno. Neki pacijenti mogu dobro
34
podnositi litru vode odjednom, dok neki drugi ne
mogu podnijeti vie od pola litre odjednom, zahvalju
jui stanju svog debelog crijeva pod odreenim okol
nostima. Pacijentima s ogranienom mogunou
primanja vode naroito se preporuuje da prije samog
ispiranja uine rendgensku snimku debelog crijeva.
Osobno preporuujem rendgensku snimku samo ako
je nuno potrebna.
Ne oekujte da e vas jedno ili dva ispiranja revita-
lizirati, ako o svojoj stolici niste vodili brigu 20, 30 ili
ak 60, 80 godina; ba kao to ne moete od jedne ta
blete oekivati da e preko noi nestati svi vai bolovi
i problemi.
Na temelju viegodinjeg iskustva, istraivanja i
opaanja, domogao sam se vrste spoznaje da svaki
odrastao ovjek, mukarac ili ena, bez obzira na nje
gov nivo inteligencije, vrlo brzo dolazi do spoznaje -
ukoliko mu je stalo do dugog i zdravog ivota - da
mora o svom tjelesnom stanju vrlo ozbiljno razmilja
ti, pobrinuti se za uzastopno ispiranje crijeva (deset i
vie puta ako je potrebno), te to hitnije zapoeti s pro
gramom unutarnjeg ienja. Godinama je trajalo na
gomilavanje probavnih tvari na unutarnjim
stijenkama vaeg debelog crijeva, zato morate pruiti
ansu dugotrajnom ispiranju crijeva, ne bi li se temel
jito oistili iznutra. Nakon toga, po mom dubokom
uvjerenju, trebalo bi svake godine do kraja ivota oba
viti dva ili tri ispiranja crijeva i na taj nain pomoi
prirodi da odri vae tijelo zdravim. Imajte uvijek na
35
pameti injenicu da su ispiranja crijeva jeftinija od ki
rurkih zahvata i bolnikog lijeenja, a jame vam do
bre rezultate!
V
Sto je proljev?
Proljev je ista suprotnost zaepljenju. Stanje
uestalog ispranjavanja crijeva u obliku tekue stoli
ce. Postoji vie vrsta proljeva. Najea vrsta je pro
ljev trbune groznice, prouzroen prevelikom sluza-
vou u debelom crijevu. Nakon njega dolazi do na
glog hlaenja koe po itavom tijelu, odnosno do
transpiracije ili znojenja, a kod ena do izostajanja
menstruacije. Drugi oblik proljeva je pankreasni pro
ljev u obliku tanke, nitnate ili ljepljive stolice, koji je
prouzroen poremeajem pankreasa ili guterae. Po
stoji i pankreasni proljev kojeg izazivaju paraziti u
crijevima.
Svaka vrsta proljeva koju sam imao priliku
prouavati navela bi me na primjenu tretmana ispiran
ja crijeva. Moda to zvui proturjeno, ali dozvolite
mi da navedem samo jedan od brojnih primjera koje
sam neposredno doivio. Radi se o sluaju jedne ene
koja je est ili sedam godina patila od tekog proljeva
bez ikakvih naznaka poboljanja. Istovremeno je ima
la velikih potekoa s uriniranjem. Lijeila se medika
mentima i injekcijama, ali bez eljenog uspjeha.
36
Primila je toliko injekcija da bi mogle ubiti nosoroga,
a svaka pojedinana injekcija uinila bi je jo bolesni
jom.
Posavjetovala se s jednim lijenikom koji je bio
moj prijatelj i pitao me to ja mislim o tome. Kad sam
vidio tu enu, rekao sam svom prijatelju da bih na nje
govom mjestu odmah poeo s ispiranjem crijeva. Nje
mu kao i njegovoj pacijentici ve je sama pomisao na
takvu proceduru bila smijena. Pa ipak, nainili smo
rendgensku snimku koja je potvrdila moju sumnju, te
je moj prijatelj napokon pristao na ispiranje crijeva,
iako je i dalje bio miljenja da je ispiranje crijeva
poeljno kod zaepljenja, a nipoto kod tako jakog
proljeva. Nakon est ispiranja crijeva izluilo se otpri
like est kilograma stare fekalne mase. Proljev je po
stupno bivao sve slabijim, a samim odstranjenjem
fekalne mase koja je vrila pritisak na mjehur omo
gueno je normalno uriniranje.
Nikad nisam propustio nijednu priliku a da na bih
naglasio injenicu kako je nemogue vjerovati daje s
nama sve u redu sve dok ne znamo pravo stanje naeg
debelog crijeva, dok nam to ne pokau dvije do tri ren
dgenske snimke kao to su pokazale mom prijatelju.
Sve dok jedemo kuhane ili preraene ivene namir
nice, ne moe nam ak ni viekratno pranjenje crije
va na dan biti vrstim dokazaom da je s nama sve u
redu.
37
 istila, sredstva za izluivanje
istila ili sredstva za izluivanje donose veliku za
radu. To je posve razumljivo s obzirom na esta
zaepljenja crijeva. Sto se dogaa kad uzimate istila
ili sredstvo za izluivanje? Ta sredstva obino
poluuju izluivanje otpadnih tvari iz crijeva. Ali va
lja postaviti pitanje zato dolazi do toga? Jednostavno
zato jer je debelo crijevo do te mjere nadraeno da iz
bacuje otpadne tvari, a zajedno s njima i sve ostalo.
Ustanovili smo da uporaba sredstava za izluivanje
djeluje razarajue na sluz u crijevima, a vrlo brzo pre
lazi u naviku. Sredstva za izluivanje remete normalni
ritam organa za izluivanje, to se prije ili kasnije
osveuje. To je osnovni razlog zato mnogi ljudi
zapoinju s uzimanjem blagih sredstava za izluiva
nje, ali vrlo brzo poseu za sve jaim sredstvima, dok
ne postignu onu toku odakle vie nema povratka. Na
taj nain dobiva se karta za kolostomiju (operaciju de
belog crijeva kojom se stvara umjetni otvor za
izluivanje izmetina kad je onemogueno prirodno
pranjenje)!
Najtee posljedice ovisnosti o sredstvima za
izluivanje doivio sam kod jednog ratnog veterana.
Imao je tridesetak godina i doao je k meni izravno iz
klinike za ratne veterane u San Franciscu. Evo njego
ve "storije" u najkraim crtama:
Htio je stvoriti karijeru u vojsci. Budui daje patio
od zaepljenja, njegov mu je lijenik propisao sred-
38
stvo za izluivanje. To je sredstvo postupno sve slabi
je djelovalo te je on zavio na bolesnikoj postelji.
Specijalisti su izvrili mnoga testiranja i na kraju
odluili da bi mu moda moglo pomoi odstranjivanje
ili vaenje svih zuba! Meutim, to nije pomoglo. Na
pokon se pomou jedne operacije utvrdilo daje njego
vo debelo crijevo posve blokirano. Uslijedila je
operacija debelog crijeva i on je otputen iz vojske.
Po povratku u San Francisco bilo mu je malo bolje,
tako da je mogao potraiti neko zaposlenje. Imao je
dogovor s voditeljem velikog poduzea i uputio se u
tono zakazano vrijeme u raskono opremljen ured.
Na kraju razgovora, kad se opratao od svog sugovor
nika, operacijska vreica na debelom crijevu popusti i
njen sadraj nae se na bogatom tepihu! Jadan ovjek
pohita u stan svoje sestre s kojom je ivio, sve joj po
tanko objasni, zatim ode u svoju sobu i prosvira sebi
metak u glavu. Sestra mi je priala o tom traginom
dogaaju.
Pripazite na svoje debelo crijevo
Svaki kirurg kolovan je i osposobljen uglavnom
za rezanje i amputiranje. Ispiranje crijeva nije njegova
zadaa. Stoga nije nimalo udno da gotovo svi (moda
bez izuzetka svi) koji su sebe podvrgli operaciji debe
log crijeva nisu znali to im predstoji nakon buenja iz
39
 operacijske narkoze. Tek se tada, na svoje veliko
razoaranje, ponu upoznavati s uasnim posljedica
ma kolostomije.
Budite pametni i mudri. Izbjegnite operaciju. Ne
morate mi vjerovati na rije. Oslonite se sami na sebe i
ponite s nekoliko tretmana ispiranja crijeva. Sve to
vi inite ili ne inite nema nikakve veze s mojim ivo
tom. Ali ispiranje crijeva moglo bi moda spasiti va
ivot.
Zdravo debelo crijevo - ivotna zadaa
Na prethodnim stranicama mogli ste uvidjeti od
kolike je ivotne vanosti istoa debelog crijeva.
Ovdje elimo ukazati na to kako su odreena podruja
debelog crijeva na zagonetan i udesan nain poveza
na s razliitim organima i lijezdama po itavom tije
lu. Kakve veze ima neka bubuljica s debelim
crijevom? Poremeaj u odreenom dijelu debelog cri
jeva tono nam govori u kojem dijelu tijela se pojavila
ili e se po svoj prilici pojaviti neka bolest. Debelo cri
jevo je usko povezano sa svakom stanicom i svakim
tkivom tijela.
Ta tvrdnja ini se pomalo apsurdnom. Ali morali
bismo znati da nai problemi nastaju s roenjem, od
mah nakon naeg prvog udisaja. Je li majka pazila
kako i to izluuju djetetova crijeva? Ispravno fun
kcioniranje crijeva trebalo bi poeti odmah nakon
40
roenja i potrajati sve do autopsije koja e pokazati u
kojoj mjeri smo debelom crijevu posveivali potrebnu
pozornost. Openito uzevi, degeneracija debelog cri
jeva poinje uzimati maha vrlo brzo nakon roenja.
Debelo crijevo normalne bebe je zdravo - tek neko
vrijeme. Od djetinjstva do mladosti za stanje debelog
crijeva odgovorna je u velikoj mjeri disciplina (ili po
manjkanje discipline). U preostalim ivotnim razdob
ljima, od mladosti do starosti, stanje debelog crijeva i
njegov utjecaj na tjelesno, duevno i duhovno zdravlje
ovisi o ovjekovom znanju i slobodnoj volji.
Pozivam vas da svaki dio ove knjige prouite s
onom istom panjom koju posveujete sluanju vaeg
radija ili televizije. Pomislite samo stoje ovjek stvo
rio u nekoliko zadnjih generacija! Polo mu je za ru
kom da u jednoj kutiji koju nazivamo radio skupi
energiju svemirskih prostranstava i uini je svestrano
korisnom. Pomou radija moemo pritiskom na gumb
birati valove i valne duini. Gdje god se nalazili, kod
kue ili u svom uredu, moemo sluati njene zvuko
ve neke simfonije ili sugovornike koji razgovaraju na
udaljenosti veoj od deset tisua kilometara. Nije li to
udesno? Doista, ovjek je u stanju pronai ili otkriti
udesne stvari, ali Bog je uinio neto beskrajno vee
i udesnije, stvorivi ovjeka iz gliba zemaljskoga i
opremivi ga ivanim sustavom. Taj sustav nadilazi
sve stoje ovjek u stanju proizvesti.
Evo, na mom pisaem stolu nalazi se kutijica s bro
jevima i odreenim figurama na tipkama. Naizmjence
41
utipkavam odreene brojeve, zbrajam, oduzimam,
mnoim, dijelim, ili pak obavljam neke druge mate
matike operacije, oekujui ispravne odgovore na
kraju s osvijetljenim brojevima. Pomou elektro
nikog raunala ja sam u stanju dnevno rijeiti bez
brojne raunske operacije, za to mi je nekad bilo etvrto poglavlje
potrebno nekoliko tjedana. Pa ipak, sve to ne moe se
po svojoj udesnosti ni izdaleka usporediti s reakcija HIPOTALAMUS:
ma naeg debelog crijeva.
ovjeji organizam nije nita drugo do jedan vrlo
KONTROLNA STANICA
zagonetan, udesan kompjutor, predvoen neznatnom VAEG TIJELA
lijezdom, hipotalamusom, smjetenom u meumoz-
gu. Nita se ne dogaa u ljudskom organizmu, a da hi-
potalumus to ne nadgleda, ne kontrolira i ne vodi.
Svaki dio ove knjige upuuje na odnos izmeu de Nijedna funkcija ili aktivnost ne zbiva se bez ener
belog crijeva i odgovarajueg dijela ovjejeg tijela. gije. To je doista neupitno i izvan svake sumnje kad je
Kad sve proitate i prouite, bit ete u stanju lake
rije o ljudskom tijelu. Od trenutka zaea poinju ak
shvatiti svoje tijelo i tijelo svog djeteta, a zacijelo ete
tivnosti pomou kojih se razvija fetus. Od samog
lake izlaziti na kraj s vlastitim bolovima i tegobama,
pa tako i s tegobama i bolovima svoje djece. Steeno roenja pa do kraja ivota sve se zbiva pomou ener
znanje pomoi e vam da izbjegnete prijevremeno gije: u naem tijelu stalno se obnavlja krv; u kostima
stanje senilnosti s kojim se danas tako esto su se stvaraju milijuni crvenih krvnih zrnaca - nositelji
sreemo. Zato dolazi do prijevremenog starenja? hemoglobina; lijezde proizvode hormone; ivci i
Zato to ljudi ne shvaaju od kolike je vanosti voditi miii bezprijekorno rade.
brigu o svom debelom crijevu. Svako poglavlje ove
Hipotalamus, koji se nalazi u meumozgu, odgo
knjige pokazuje u kakvim su odnosima razliiti dije
lovi tijela s debelim crijevom. voran je za raspodjelu energije u tijelu. Do danas je re
lativno slabo istraen obuhvat organizacijskih zadaa
hipotalamusa.

43
 Hipotalamus
Pogledate li sliku hipotalamusa (slika 3.) vidjet
presjek s lijeve strane mozga
ete da se ne radi o lijezdi, nego o svojevrsnom klup
ku vlakana, ivaca i krvnih sudova koji proizlaze iz ta-
lamusa, a omeuje treu modanu komoru odozgo i sa
strane. Dijeli se na dvije grane, metatalamus i epitala-
mus, obje povezane s epifizom. Struktura hipotalamu
sa tvori veim dijelom dno tree modane komore.
Hipotalamus je poput upaljaa smjeten unutar
ivanih konia i ivanih stanica ija meusobna
povezanost nije do danas u potpunosti razjanjena.
Energija potrebna za fuknkcioniranje tijela ne stru
ji tijelom neplanski, bez kontrole i sigurnog
navoenja. Odakle dobivamo energiju za svoje tijelo i
kako se ona raspodjeljuje? Obinom ovjeku nije ba
lako shvatiti injenicu da je primarna energija koja
pokree lijezde na rad zapravo nedokuiva snaga
koja se oituje ivotom i djelovanjem u itavom sve
miru.

Sto su kozmika strujanja?

itav svemir sastoji se od beskonanih strujanja

slika 3.
koja svojim zgunjavanjem stvaraju materiju, sup
stancije i mnoge nedokuive stvari. Mogli bismo to
usporediti s bezbrojnim nitima u tkalakom stanu ne
kog tkalca koji pomou tih niti oblikuje odjevnu tka
ninu.

44
 Energijska strujanja jesu strujanja (ili valovi) u
svemiru s nedokuivo silnom duinom u milimetrima
ili brojevima strujanja u sekundi.
Moj leksikon definira strujanje kao periodino kre
tanje najsitnijih dijelova elastinog tijela ili medija u
suprotnim smjerovima iz uravnoteenog stanja usli
jed nekog poremeaja. Rije "kozmiki" znai "da
pripada kozmosu ili svemiru".
Moj leksikon daje prilino iroku definiciju energi
je, koja bi se mogla ovako saeti: energija je iskonsko
stanje materije koje pokree ivot; energija je djelatna
snaga koja se dodatno uvjebava; energija je sposob
nost za rad.
Na temelju takvih definicija u stanju smo zakljuiti
da kozmika strujanja stvaraju ili pokreu energiju,
odnosno daje energija posljedica tih strujanja. ovjek
je u stanju kozmika strujanja iskoristiti na mnogo
struke naine. Jedna od brojnih metoda jest elektrini
generator koji u naim domovima, uredima i poslov
nim prostorijama zgunjava velik broj strujanja elek
trine struje na gotovo neznatan opseg od 60 okretaja
u minuti.
Usporedite tih ezdeset okretaja u minuti u elek
trinom naponu vaeg doma s 49.390.000.000 stru
janja iz kojih je sastavljeno zdravo ljudsko tijelo!
Zdravo ensko tijelo sastavljeno je od 20 milijuna
strujanja manje od mukog tijela, naime iz
49.370.000.000 strujanja.
46
Budui daje broj strujanja astronomski velik, mo
glo bi to izazvati zabunu u glavi neprosvjeenog ov
jeka, zato je prije stotinjak godina uvedena jedinina
mjera od 10 milijuna strujanja po milimetru, nazvana
angstrem.
Boje su u biti protkana mrea raznih strujanja s be
skonano velikim brojem varijacija kod svake pojedi
nane boje, ovisno o broju strujanja veem od broja
iste ili temeljne boje.
iste boje imaju sljedei broj strujanja mjerenih
angstremima: ljubiasta 4.500 angstrema, plava 4.750
angstrema, naranasta 6.500 angstrema, zelena 5.000
angdstrema, uta 6.000 angstrema, crvena 8.000
angstrema.
Svaki dio tijela i svaka lijezda imaju vlastiti, indi
vidualni dio kozmikog strujanja, bez obzira na ukup
nu sumu strujanja iz koje se sastoji nae tijelo. Glavna
sastavnica ovjejeg tijela je u biti krv, crvena krvna
zrnca i hemoglobin. Dokazano je da se hemoglobin
pri zdravom stanju tijela sastoji od priblino 82.500
milijuna strujanja u sekundi, plua od priblino
67.500 milijuna strujanja u sekundi, epifiza od pri
blino 58.000 milijuna strujanja u sekundi, uho od pri
blino 47.750 strujanja u sekundi. Svaki dio ovjejeg
tijela ima vlastito, karakteristino, induvidualno stru
janje.
Kad je ovjeje tijelo pogoeno patnjama i bolesti
ma, njegova su strujanja znatno nia ili retardirana,
to ovisi o bolovima, ali kad se tijelo oporavi, strujan-
47
ja se vrate na normalnu razinu i ovjek se opet osjea
ispunjen jakou i energijom.
Pomou ovih nekoliko primjera i pojanjenja glede
kozmikog strujanja u ovjejem tijelu moemo lake skog tijela naravno vrlo osjetljiv zbog svoje funkcije
shvatiti da se korektno dijagnosticiranje moe teme
ljiti na oditavanju tih strujanja. Ako je tijelo bolesno,
moe se besprijekorno utvrditi vrsta i teina bolesti.
Kad se tono utvrde strujanja svih bolesnih dijelova
tijela, mogu se tono utvrditi i ispravno lijeiti stvarno
pogoeni organi i lijezde.
Epifiza
Epifiza i hipotalamus nalaze se povie talamusa, u
neposrednoj vezi. Epifiza slui tijelu kao antena ili
primatelj koji na nedokuiv nain stoji u izravnom
kontaktu s kozmikim strujanjima u svemiru. Kad bi
se u tijelu nala sveukupna snaga kozmikog strujanja
bilo bi to za njega pogubno, kao da gaje pogodila stru
ja od nekoliko milijuna volta. Stoga talamus ini svo
jevrsni ublaiva izmeu epifize koja privlai
kozmiku energiju i hipotalamusa, svojevrsnog tran
sformatora koji jainu energije sputa na onu razinu
koja je potrebna ovjejem tijelu. Kao transformator
hipotalamus provodi, regulira i kontrolira dovoenje
energije u svaku lijezdu, svaki organ i svaki dio tije
la.
48
Va hipotalamus je uvijek budan
Hipotalamus je u pogledu stanja svakog dijela ljud
vodia. Kad u bilo kojem dijelu tijela dolazi do vrenja
i truljenja, zadaa je hipotalamusa da alarmira svaki
dio tijela koji je time pogoen. Odmah se aktiviraju
limfne lijezde i nastoje zatiti svaki dio tijela koji se
nalazi u opasnosti.
Navest u samo jedan primjer: Ako je debelo crije
vo neke ene jako zaepljeno, ili ako unutar "mli
jenih lijezda" dolazi do prejakog vrenja, to znai da
postoji velika vjerojatnost da limfne lijezde u prsima
skupljaju i pohranjuju otpadne tvari - najvjerojatnije
iz debelog crijeva. Stvara se vori - kao opomena.
Poznato mi je nekoliko sluajeva u kojima su takvi
vorii, zahvalajujui ispiranju crijeva, nestali za sve
ga nekoliko dana. Poremeaji lijezda su najoitiji
znakovi upozorenja da neto nije u redu s debelim cri
jevom.
49
 Vane lijezde i sredita u glavi i vratu
Slika 4.
Nije nimalo sluajno da se sredinji dio poprenog
debelog crijeva (zbog poloaja, vidi "Slikovni prikaz
terapije pomou debelog crijeva") moe dovesti u
vezu s hipotalamusom. Na tom mjestu prestaje apsor-
50
pcija tekuine i hranjivih tvari (zapoeta ve u slije
pom crijevu, a sve izrazitija u uzlaznom debelom
crijevu), a zapoinje gomilanje otpadnih tvari i izme
tina koje vre sve vei pritisak na mar. Otpadne tvari
ili neistoe u tijelu imaju neposredan utjeca na psihu
i karakter svakog ovjeka. Stanje tijela naetog gnji-
loom odraava se na razini djelovanja razuma. Grube
rijei, okrutno ponaanje i vulgarnost nespojive su s
tijelom koje je isto iznutrna i izvana.
Pokuamo li dokuiti razgranatost djelatnih fun
kcija hipotalamusa, doi emo do fantastinih rezulta
ta. Zacijelo e proi jo mnogo vremena dok znanost
bude u stanju pomou najsuvremenijih raunala
obuhvatiti te nedokuive probleme u matematike
simbole. ak su i nae misli vie ili manje ovisne o
funkcioniranju hipotalamusa.
Imamo li u vidu samo fizikalne injenice, injenicu
da ivci od hipotalamusa dospijevaju u svaki dio moz
ga i da su kozmika strujanja, koja stoje na raspola
ganju mozgu, utoliko jaa ukoliko je tijelo ie,
moramo zakljuiti da se itekako isplati ienje tijela i
odravanje debelog crijeva u istom i zdravom stanju.
Hipofiza
Pogled na sliku normalnog debelog crijeva odaje
nam oblik njegova zdravog stanja. Naalost, savreni
51
 (pars nervosa), to nas upuuje na poseban odnos tog
oblici debelog crijeva mogli bi se vjerojatno nai jedi
renja prema ivanom sustavu; prednjeg renja ili
no kod malog djeteta koje jo nije imalo priliku raz
adenohipofize (pars glandularis); te srednjeg renja
boljeti se od uzimanja pogrene hrane. To je oblik
kakvog nam je dao sam Stvoritelj. ovjek, koji posje (pars intermedia) koji je u ovjeka vrlo slabo razvijen.
duje slobodnu volju, iz godine u godinu sve vie upro Na sva tri renja hipofize neposredno utjee svaka
patava ivene namirnice i pia, to s vremenom ozbiljnija smetnja u funkcioniranju slijepog crijeva.
dovodi do sve bizarnijeg izobliavanja debelog crije Stranji reanj hipofize, koji je preko ivaca izravno
va. Svako nagomilavanje otpadnih tvari u debelom povezan s mozgom, ima praktiki udjela u svakom di
crijevu - koje dovodi do vrenja i truljenja - povlai za jelu tijela, tako da svaki poremeaj slijepog crijeva
sobom poremeaje kako u samom debelom crijevu moe imati neoekivano brojne posljedice.
tako i u svim dijelovima tijela koji su povezani s debe
lim crijevom. Pogoene dijelove tijela i nihove odno Hipofiza
se prema razliitim depovima debelog crijeva
moete vidjeti na "Slikovnom prikazu terapije
pomou debelog crijeva".
Debelo crijevo poinje na ovjekovoj desnoj stra
ni, tono iznad zdjelice. Na desnoj strani prikaza, prije
uzlaznog debelog crijeva, nalazi se slijepo crijevo. I
upravo na tom mjestu stoji rije "hipofiza". To znai
daje hipofiza neposredno povezana s tim dijelom de
belog crijeva.
Pokae li rendgenska snimka taj dep u obliku slo
va V, kao to je to vidljivo na priloenoj skici,
moemo biti sigurni da su se na tom mjestu ugnijezdi
le gliste. Odgovorno tvrdim da se najee radi o tra-
kavicama. Takvo oboljenje depa debelog crijeva
povlai najee za sobom stanje stalnog umora.
Hipofiza se sastoji od tri dijela, kao to se moe Slika 5.
vidjeti na skici: iz stranjeg renja ili neurohipofize
53
52
 Zadrimo se na trenutak kod tjelesne temperature
koju kontrolira stranji reanj hipofize. Za vrijeme
vruine otvaraju se pore na koi i ovjek se znoji, dok
se za vrijeme hladnoe pore zatvaraju, kako bi se u ti
jelu zadrala toplina i onemoguilo ishlapljivanje.
Stranji reanj hipofize ima osim toga na brizi potreb
nu koliinu vode u tijelu. Naime, od 75 do 80 posto
naeg tijela sastoji se iz destilirane vode koja je od
ivotne vanosti za protok limfnog strujanja. Ta je
voda posvuda u tijelu optereena neistoom koja na
posljetku dospijeva u bubrege i debelo crijevo. Pore
meaj slijepog crijeva moe izazvati pretjerano
skupljanje tekuine u debelom crijevu, to dovodi do
proljeva; ili pak moe spreavati dovoenje tekuine
u debelo crijevo, to dovodi do bolnog zaepljenja. To
su najoitiji primjeri kako je stranji reanj hipofize
najue povezan sa slijepim crijevom. S druge pak stra
ne, prednji reanj hipofize ima znaajnu ulogu u fun
kcioniranju lijezda. On proizvodi hormone za spolne
organe, nadbubrenu lijezdu, titnjau, jetru i gute evnu i duhovnu ravnoteu, ako se ne posveuje briga
rau. Svaka od ovih lijezda bit e obraena u nared debelom crijevu. Odnosi izmeu hipofize i slijepog
nim poglavljima. Oito je da svaki poremeaj slijepog
crijeva moe imati brojne posljedice.
U svojoj knjizi "I vi moete postati puno mlai" na
vodim sluaj mladog ovjeka koji je za vrijeme
sluenja vojnog roka primio sve mogue injekcije, to
gaje dovelo do posvemanje slabosti. Lijekovi su po
goravali njegovo stanje i on je zbog zdravstvene ne
sposobnosti bio otputen iz vojske, premda je na
54
odsluenje vojnog roka doao posve zdrav. Kad je do
ao k meni, nainili smo rendgensku snimku njegova
debelog crijeva koja je svojim obrisima slijepog crije
va jasno ukazivala na tipina gnijezda glista. Izluio je
velike koliine glista i bilo mu je znatno bolje.
Vrlo malo ljudi zna kako je stanje debelog crijeva
neposredno povezano s tjelesnom slabou, a pogoto
vo sa stresom i nervozom. Kod pojavljivanja tih bole
sti, u samim poecima njihova razvoja, debelo crijevo
pokuava esto davati signale, ponekad u obliku
greva, a najee u ovom ili onom obliku ozbiljnih
potekoa vezanih uz zaepljenje. Nikad te bolesti ne
pogaaju ovjeka "iz vedra neba", a kad se pree prag
tolerancije, problemi se rjeavaju na koban nain,
smru voljenog ovjeka ili obiteljskim potekoama -
na primjer razvodom ili rastavom braka. Osobna bo
lest, nezaposlenost ili financijski problemi mogu biti
suuzronici brojnih drugih osobnih katastrofa. Goto
vo je nemogue sauvati bistru glavu i pravilnu du
crijeva, kao i tjelesnih funkcija u cjelini, previe su
usko povezani da bi ih se moglo tek tako previdjeti.
55
 Slijepo crijevo vrsto sam uvjeren da bi ljudi pomou ispiranja
crijeva mogli sprijeiti daleko vie bolesti nego to
misle. Nije dovoljno samo jednom ili dvaput isprati
crijeva i potom prestati s ispiranjem. Ispiranje crijeva
mora trajati tako dugo dok se debelo crijevo posve ne
oisti. Kad je debelo crijevo jednom temeljito isprano,
valja do kraja ivota, svake godine najmanje dvaput
ponoviti ispiranje. Bolje je sprijeiti nego lijeiti, po
gotovo ako se na taj nain onemoguuje pojava prije-
vremenog starenja! (Vidi knjigu Fritza Beckera: "100
Jahre alt werden - kein Problem mehr // ivjeti 100
godina - nije vie nikakav problem").

Slika 6.

56 57
 i boja. To strujanje stvara u mozgu dojam koji se moe
izraziti rijeima: "Ja vidim".
Prvi korak vidljivosti odigrava se u mrenici (reti-
ni) koja se sastoji od osjetnih stanica u obliku tapia i
unjia te osjetnih vlakanaca vidnog ivca. Kako god
Peto poglavlje se mrenica inila tankom, ona se ipak sastoji iz vie
slojeva. Stanje svakog pojedinog sloja odraava se u
kvaliteti same vidljivosti, kao to se lea odraava u
SAUVAJTE BISTRU GLAVU kvaliteti kamere.

Vae oi
Izmeu zakrivljenog debelog crijeva i masnog
privjeska iznad njega nalazi se podruje u kojemu se
zrcali odnos izmeu debelog crijeva i oiju. 1 ovdje
imamo pred sobom vrlo osjetljivu situaciju. Optiki
sustav je u biti svojevrsno udo koje iziskuje temeljito
promiljanje.
Ljudi grijee, mislei da je sposobnost vida neto
samo po sebi razumljivo - sve dok ne osjete gubitak te
sposobnosti, odnosno dok ne oslijepe. Tom podruju
trebalo bi vie nego bilo kojem drugom posvetiti po
sebnu panju. Pritom moramo biti svjesni da je na
optiki sustav previe kompliciran da bismo ga mogli
sveobuhvatno opisati rijeima. Oi su na kraju krajeva
samo pomoni organi naeg vizualnog opaanja vid
ljivih stvari. Slino kao i kod naih uiju, radi se o
Strujanju posredovanom mozgu pomou raznih oblika Slika 7.
59
58
 U prvom sloju mrenice nalaze se "tapii" i
"unjii" koji strujanje mrenice posreduju u obliku
poruka ivanim stanicama i optikim centrima u ta-
lamusu i treoj komori mozga. Trea komora mozga
je vaan otvoren prostor u unutranjosti lubanje,
izmeu optikog talamusa i mozga. (Vidi sliku 3. Hi
potalamus)
Morate znati da u prvom sloju mrenice ima ukup
no oko 125.000.000 (125 milijuna!) tapia i unjia
te oko 1.250.000 vlakanaca u vidnom ivcu. Zahva
ljujui tim brojkama moemo donekle naslutiti
veliinu sigurnosnog prostora za igru u naoj
mrenici. Meutim, moramo znati da tim beskrajno
siunim, neznatnim objektima trebaju dvije vrlo
vane stvari za dobar vid: hrana i istoa. Potrebna im
je prirodna, dobra hrana i isti kanali izluivanja za
odstranjivanje otrovnih tvari. Obrisi, oblici, boje i per
spektive objekata unutar vaeg vidnog polja praeni
su na putu do mozga impulsima strujanja i povreme
nim ivanim meteom, u samom mozgu bivaju
sreeni, i vi moete u tanine vidjeti objekt opaanja.
Specijalistu za oi potrebno je nekoliko godina da
bi mogao dijagnosticirati i korigirati va vid. Pozna
jem samo jednog takvog specijalista - podravao je
moj nain rada ijednom mije rekao: "Odite i uinite
nekoliko ispiranja crijeva, pijte sokove u obilnim
koliinama, doite mi opet nakon dva ili tri mjeseca i
vidjet u to mogu za vas uiniti."
60
Dao mije taj savjet kad sam se nakon tromjesenog
putovanja i dranja predavanja na istoku i jugu SAD-a
vratio kui. Vozio sam se po uzavreloj vruini (preko
45C u otvorenom kupeu sa svojom prikolicom za sta
novanje. Bio je to auto starog modela. Sirom sam ot
vorio prozore i skinuo krov. Kad sam doao kui moje
je lice bilo crveno poput kuhanog raka. Sljedeeg jutra
odvezoh se u Los Angeles i odoh na potu da telefoni
ram. Otvorivi telefonski imenik, u njemu sam vidio
tek crne crte - nijednog jedinog slova nisam mogao
razabrati! Bio sam sav izvan sebe. Tada me upita neka
dama koju nisam poznavao: "Koji Make up upotreb
ljavate? Izgleda tako prirodno."
Odgovorio sam: "Pustinjsko sunce".
"Gdje ga mogu nabaviti?", pita me ona.
Ogovorih joj: "Vozite se na temperaturi iznad45C
u otvorenim kolima kroz pustinju u Arizoni!"
Smjesta sam krenuo specijalistu za oi s kojim sam
se ranije sprijateljio i prihvatio sam njegov savjet. U
naredna tri tjedna triput na tjedan ispirao sam crijeva i
dnevno pio pored mojih uobiajenih sokova litru mi
jeanog soka od mrkve, celera, perina i endivije. Na
kon mjesec dana otiao sam opet svom lijeniku i on
je mislio da se dogodilo udo! Propisao mije naoale
koje sam etiri ili pet tjedana koristio samo za itanje.
Jednog dana sjeo sam u auto zaboravivi na naoale i
vie ih nikad nisam koristio. Moram priznati da ni so
kovi ni ispiranje crijeva ne bi bili tako djelotvorni kao
stoje bila njihova kombinacija.
61
 Ovdje elim spomenuti i oteenja koja optikom
sustavu mogu nanijeti anorganski minerali u vodi. Te
tvari ne moe tijelo ispravno asimilirati. Tijelu su po
trebni minerali koje bi trebalo dobivati preko biljnih
ivenih namirnica u kojima su anorganski elementi
tla pretvoreni u ivotonosne hranjive tvari. Popijemo
li na dan pola litre ili litru mineralne, izvorske ili
obine vode iz vodovodne mree u razdoblju od 40
godina naim e tijelom protei od 90 do 140 kilogra
ma vapna. Sreom to se vapno veim dijelom
izluuje, ali poneto ga ipak ostaje u tijelu. Na mjesti
ma gdje se taj ostatak taloi prije ili kasnije nastaje
problem. Mnogi srani udari mogu biti posljedica tog
anorganskog taloenja koje zaepljuje krvne sudove.
Ovapnjenje ila nije nita drugo do posljedica nago-
milavanja anorganskih minerala. Optiki sustav vrlo
je osjetljiv na ta oteenja.
Pijte iskljuivo destiliranu vodu koju moete sami
destilirati pomou kunog aparata za destiliranje.
Moja knjiga "Voda i vae zdravlje" objanjava sve
opasnosti neiste vode. Svjee sirovo povre i voni
sokovi sastoje se iz iste, prirodno destilirane vode.
Svaki ovjek koji nema problema s vidom smatra
oi neim samo po sebi razumljivim, stoje sasvim po
greno. Ne posveujemo li svojim oima dovoljno
brige, mi zapravo stvaramo pretpostavke za budue
potekoe. Ljudi naprosto ne razmiljaju o tome da bi
mogli jednog dana ostati bez vida. Svaki stariji ovjek
iji vidje znatno oslabio mogao bi vam ispriati svoju
62
jadikovku. Debelo crijevo je vrlo esto suuzronik
oteenja vida.
Nekad sam u New Yorku imao prijatelja Engleza -
bilo muje pedeset godina - koji je u Velikoj Britaniji
imao izvanredno dobar vid. Ali kad je stigao u Ameri
ku, jeo je hranu pripremanu i peenu na tipian ame
riki nain, ne znajui kako je ta hrana tetna. Dobio je
teko zaepljenje, neto to u Engleskoj nije pozna
vao. Jednog dana poalio mi se da ima potekoe s
oima i ree mi: "Pitam se moe li moje prekomjerno
natezanje sa stolicom zbog tog zaepljenja tetiti
oima." Rekao sam mu daje to svakako jedan od fak
tora koji bi mogao biti suuzronikom problema s
mrenicom. Kad je posjetio specijalista za oi, ovaj
muje to potvrdio.
Ne podcijenjujte znaenje istog debelog crijeva.
Uinite sve stoje mogue, kako biste izbjegli slabljen
je vida i prijevremenu senilnost.
Ui i usne tegobe
Slijedimo li dalje presjek debelog crijeva, iznad
poklopca zakrivljenog crijeva naii emo na posebno
osjetljivo podruje koje je povezano s odreenim cen
trom mozga koji kontrolira nae ui - auditivan ili
akustiki sustav. Morate znati da odnos izmeu depa
na debelom crijevu i razliitih organa i lijezda (ili di
jelova tijela koji su daleko od debelog crijeva) ne mo-
63
 raju nuno ukazivati na prijeteu bolest. Ti se odnosi
mogu razvijati kao upozorenja i znakovi za uzbunu
kad jednom vrenje i truljenje dostignu svoj vrhunac.
Na primjer, u depu debelog crijeva moe se razviti
ir ije nadraivanje moe poremetiti itekako osjetljiv
auditivan sustav. Kad to nadraivanje postane nepod
noljivo, ovjek e se naravno obratiti specijalistu za
64
ui. Ako lijenik ne odstrani uzroke, stanje se pogor
ava. U takvim sluajevima znao sam propisivati ne
koliko tretmana ispiranja crijeva, znajui da
potekoe s uima esto nestaju nakon ispiranja crije
va, ponekad ve unutar nekoliko sati. Za mene je to
najbolji dokaz da je nadraivanje uha signal za
ienje unutranjosti tijela.
Uho
Lijeva usna koljka i conha
Slika 9.
65
 Naravno da moramo uvijek biti svjesni veza koje
postoje izmeu pojedinih lijezda u naem tijelu. Fun
kcija auditivnog sustava odvija se pod vodstvom hi-
potalamusa u srednjem renju mozga koji je pod
utjecajem hipofize. Da bi se mogla dati ispravna dija
gnoza oito je potrebno sveobuhvatno poznavanje
ovjejeg organizma te itavog sustava meusobno
povezanih funkcija i aktivnosti brojnih dijelova tijela.
Vi zacijelo neete uiniti nita pogreno, ako
ponete s tretmanom klizme i tretmanima ispiranja
crijeva. Ako se tijelo od djetinjstva nadalje njeguje i
hrani onako kako to od njega trai sama priroda, ako
se izluivanju otpadnih tvari posveuje dovoljna
panja, onda ne bi smjelo biti nikakavih bolesti i po
tekoa. Na problem je dananja civilizacija sa svo
jim pogrenim miljenjem. U sluaju da se ne
moemo domoi jasnog uvida u svoje tijelo, dobro
nam dou rendgenske snimke, kako bismo na temelju
stanja debelog crijeva mogli zakljuiti u emu se mo
ramo korigirati.
Hipotalamus je putem kozmikog strujanja u sta
nju praktiki voditi i kontrolirati svaku funkciju i ak
tivnost mnogih podruja, mjesta i toaka u naem tije
lu, te vriti druge utjecaje na dotine funkcije i
aktivnosti.
Nai sluni organi mnogo su udesniji nego to bi
to mogao zamisliti bilo koji amater. Uho se sastoji iz
vanjskog uha, koje se moe vidjeti na ovjeku, sred
njeg uha ili tympana i unutranjeg uha, zvanog labi-
66
rint. Vanjsko uho tvori usna koljka i vanjski sluni
hodnik. Srednje uho sastoji se iz upljine (cavum
tymoani) sline kocki, koja je od vanjskog uha odije
ljena opnom - bubnjiem, a sa drijelom komunicira
preko Eustahijeve cijevi. U srednjem uhu nalaze se
slune koice: eki, nakovanj i stremen, a kroz nje
ga prolazi i jedna grana VII. modanog ivca. Prema
nazad komunicira srednje uho sa upljinom u masto-
idnom nastavku.
Bubnji prenosi zvukove u kotani dio unutranjeg
uha. Tom dijelu pripadaju pu (cohlea, izvedenica od
grke rijei "kochlos", kua pua) i polukruni kanali.
Pu je dva i pol puta zavijena kotana cijev, duga etiri
centimetra. Sredinji dio cijevi registrira duboke tono
ve ili strujanja koji se u glazbi izraavaju pomou ba-
sovnog kljua, dok ostali dijelovi cijevi registriraju
visoke tonove ili strujanja koja se u glazbi izraavaju
pomou violinskog kljua.
Ovim kratkim prikazom htio sam pokazati kako je
dalekosean i kompliciran problem sluha. Mi ne uje
mo uima; ui posreduju zvuk mozgu i mozak ga "pre
vodi" za nae razumijevanje. Svaki poremeaj na tom
putu od uha do mozga smanjuje nau sposobnost slu
ha. Debelo crijevo je neposredno povezano s tim po
sredovanjem zvuka.
Nadam se da ste na temelju ovog prikaza postali
svjesni sloenosti akustikog sustava. Preputam va
em osobnom donoenju suda o tome je li doista
67
nuno odravati unutranju istou tijela u najveoj kerku koja je slijepo vjerovala medicini poslala tri
moguoj mjeri. tjedna na dopust, kako bi se mogla sama posvetiti
dvogodinjem unuicu. Naime, siroto dijete nije ni
jednu no dobro spavalo, otkako je dobivalo kravlje
mlijeko i gotovu hranu za bebe. Samo stoje kerka ot
Astma i upala nosa putovala, baka je izvrila klizmu, odnosno pranjenje
i ienje djetetovih crijeva i poela ga hraniti sokom
Nastavimo li nae putovanje desnom stranom uz od narane. Ve prve noi dijete je mirno spavalo od
laznog debelog crijeva, naii emo na dvije meusob osam naveer do est sati ujutro.
no srodne bolesti, na katar ili upalu nosa i astmu. Te Znanstvenici i istraivai ve se desetljeima penju
dvije bolesti moemo zajedniki obraivati, budui da s jedne strane nebu pod oblake, a s druge tapkaju na
je rije o posljedicama jednog te istog uzroka. Sve to mjestu u svom traganju za teko dokuivim bakterija
prouzrouje stvaranje pretjerane koliine sluzi ne ma, bakcilima ili bilo im drugim to bi se moglo okri
sumnjivo izaziva lananu reakciju. viti za prehladu i razne upale sluzne opne. Sve do
Kad se sluz poinje skupljati, prvi simptom je dananjih dana tjeraju nekakavu jagmu za nekom ilu
najee osjeaj propuha koji prouzrouje kihanje. zijom - posve nepotrebnu jagmu. Uzrok tih ljutih te
Uobiajena reakcija na tu pojavu glasi: "Navukao sam goba je naravno sluz. Odstranite sve to kod prehlade,
na sebe prehladu!" Dozvolite mi da vas malice ispra astme, bronhitisa i slinih oboljenja stvara sluz i vi si
vim. Nismo mi navukli prehladu, ve je prehlada na gurno neete vie patiti zbog prehlade. U Sjedinjenim
vukla nas! ameriki dravama osobito je poznata i znamenita
Mogao bih navesti na tisue i tisue primjera kako linost dr. Arnold Ehret sa svojom teorijom o sluzavo-
su ljudi - od najranije mladosti do visoke starosti - sti koju je izloio u knjizi "Ljekovita hrana bez sluza-
mijenjali svoje navike hranjenja i pijenja, te doivjeli vosti".
tu sreu da su njihove prehlade, hunjavice, astma i U proteklih 80 godina imao sam nebrojeno puta
druge dine bolesti posve nestale nakon temeljitog priliku doivjeti nestanak prehlada i slinih tegoba na
ispiranja crijeva. kon izbacivanja iz prehrane kravljeg mlijeka i drugih
Proitajte u mojoj knjizi "I vi moete postati puno ivenih namirnica koje stvaraju pretjeranu sluzavost,
mlai" odlomak o starijoj dami koja je pobijedila svo te nakon temeljitog ienja tijela primjenom klizme i
je upale sluznih opni te je deset godina kasnije svoju tretmana ispiranja crijeva.

68 69
 Meutim, uvijek iznova zaprepauje me injenica
da ortodoksni praktini lijenici ne osjeaju potrebu
za istraivanjem debelog crijeva. Prehlade i sline
patnje znakovi su kojima nas priroda upozorava da bi
smo trebali poduzeti temeljito ienje svog tijela.
Za mene je mlijeko ivena namirnica koja u naj
veoj moguoj mjeri stvara pretjeranu sluzavost. Ve
je sirovo mlijeko dovoljno loe, a da ne govorim o pa
steriziranom i homogeniziranom mlijeku. Pored mli
jeka sir je takoer esto uzrok pretjeranog stvaranja
sluzavosti a to su i neprirodni krob te razni proizvodi
od eera. Zalihe askorbinske kiseline (vitamina C) u
tijelu esto nisu dovoljne za suzbijanje prehlade. Sto
ga uzimajte to vie te kiseline i vidjet ete da e vaa
prehlada brzo nestati (vidi 10. poglavlje "Vezivno tki
vo i vitamin C").
Hunjavica
Sada emo obratiti panju na drugu stranu slijepog
crijeva, na mjesto koje se nalazi ba nasuprot poklop
ca zakrivljenog crijeva. To mjesto oznaeno je rijeju
hunjavica. Vrlo je vano to se to mjesto nalazi ba
nasuprot protoka preostale probavne kae iz tankog u
debelo crijevo. Ta preostala kaa sastoji se iz nepro-
bavljene hrane apsorbirane pomou stijenki tankog
crijeva iz hranjivih tvari. U normalnim prilikama vei
70
dio tih preostalih tvari pretvoren je u izmetinu koja
prolazi kroz 150 cm dugo debelo crijevo do mara ili
izlaznog otvora.
Vrlo je malo ljudi koji bi imali "normalni" ostatak
probavne kae kao posljedicu ispravne i bezprijekor-
ne prehrane. Ljudi tek u rijetkim sluajevima jedu
ispravne ivene namirnice koje ovjeku jame
zdravlje. Upravo u tom kontekstu valja traiti arino
mjesto razvoja hunjavice. Moda zvui pomalo smi
jeno pripisivati upalu nosa, upalu grla i ostale poprat
ne simptome hunjavice stanju debelog crijeva, ali to
moe zvuati smijeno samo onim ljudima koji nisu
imali priliku vidjeti kako hunjavica nestaje ve nakon
nekoliko poduzetih tertmana ispiranja crijeva. Imao
sam priliku vidjeti to nebrojeno puta! Daje ta proce
dura ienja debelog crijeva bila uspjena samo u
jednom ili dva sluaja, moglo bi se s pravom posum
njati u to; ali ja sam svjedok da se to uvijek iznova
dogaa.
to spreava stvaranje sluzavosti?
Sluzavost je posljedica svega stoje uneseno u tije
lo. Pelud ne stvara hunjavicu. Kad bi pelud stvarala
hunjavica, svaki ovjek koji udie pelud imao bi hu
njavicu, a znamo da nije ba tako.
Hunjavica optereuje ovjeka pretjeranim stvara
njem sluzavosti. Postoje dvije vrste slauzavosti, sjed
ne strane imamo sluzavost koja ini opnu ili stijenke
glatkima te je kao takva nuno potrebna ljudskom tije
lu, a s druge strane imamo bolesnu sluzavost koja je
71
posljedica probave odreenih ivenih namirnica. Ta
bolesna sluzavost idealni je rasadnik bakterija i mik
roba. Kravlje mlijeko je najplodniji izvor te sluzavo-
sti. Stoga bebe koje se hrane kravljim mlijekom imaju
stalno zaepljen nos. Mnogi mladi ljudi koji piju krav
lje mlijeko pate od prehlade i upale krajnika, a ne smi
jemo zaboraviti ni bubuljice koje nisu nita drugo do
gnojna sluzavost koju tijelo nastoji izluiti kroz pore
na koi. Ti problemi i potekoe nestaju gotovo uvijek
kad bolesnik prestane piti kravlje mlijeko i kad je po
duzeo nekoliko uzastopnih tretmana ispiranja crijeva.
Ako se netko oslobodio od svojih bolesti i potekoa
pomou netom opisane prirodne metode, a nastavlja i
dalje jesti i piti sve ono to je u prvom redu prouz
roilo te probleme, mora naravno raunati s time da e
se potekoe opet pojaviti.
Ovome valja dodati da nije nimalo jednostavna
stvar mijenjati navike prehrane, pogotovo kad se okus
upropatava iz godine u godinu. Potrebna je prilino
jaka volja da bismo sebe podredili strogoj disciplini.
Naalost, vrlo je malo ljudi koji se mogu pohvaliti ja
kom voljom i duevnom vrstinom. Meutim, ako
malo dublje promislimo, nije li bolje podrediti se
prehrambenoj disciplini, nego podlei prijevremenoj
senilnosti ili starenju - sa svim potekoama koje to
starenje povlai za sobom?
Ne elim vam ovdje ponuditi nikakav program di
jete, ve vam jedino preporuujem svoju knjigu
72
"Dnevno svjee salate odravaju vae zdravlje" kao
nit vodilju prema boljoj prehrani.
Svaki rendgenski snimak ovjeka koji boluje od
hunjavice nepobitno ukazuje na injenicu da se pro
blem nalazi upravo na onom mjestu koje je jasno naz
naeno na lijevoj strani mog "Slikovnog prikaza
terapije pomou debelog crijeva".
Krajnici: trebamo li ih zadrati?
Malo vie na istoj strani debelog crijeva moete
vidjeti daje sredina crijevnog depa oznaena rijeju
"krajnici", to znai daje to podruje povezano sa li
jezdama u vratu koje obino nazivamo krajnici.
Je li vam moda tko rekao da krajnici nemaju ni
kakvu korisnu svrhu i da ste ih trebah odstraniti ve u
ranom djetinjstvu, kako ne biste imali s njima proble
ma kasnije u ivotu. Tko zastupa tu teoriju, taj doista
ne zna o emu govori.
Moj medicinski rjenik obrauje tu temu pukim
tvrdnjama da su "krajnici male, bademima sline tvo
revine s obje strane mekanog nepca izmeu prednjih i
stranjih stupova. Sastoje se od ukupno 10 do 18 ma
lih kesica ili rupica koje su prekrivene sluznicom.
73
 Krajnici Veina lijenika ne pridaje nikakvu ivotnu
vanost tim neophodnim lijezdama.
Bog zacijelo nije u ljudsko tijelo ugradio neto to
ne bi bilo korisno i nuno. Tako imaju i krajnici, kao
to imaju i sve druge lijezde u tijelu, svoje mjesto u
ustroju ovjejeg organizma, u njegovom funkcioni
ranju i djelovanju.
Prouio sam mnoge knjige koje su napisala braa
Calderoli iz Bergama u Italiji, iznosei u njima deta
ljno sve rezultate svog tridesetogodinjeg intenzivnog
istraivanja krajnika na sveuilitima u Beu i Berli
nu. Kad sam prije nekoliko godina sreo dr. Guida Cal-
derolija u Bergamu, ponovno smo temeljito pretresli
ovu temu. Pitao sam ga da li pacijenti koji imaju po
tekoe s krajnicima osjeaju katkada bolove ispod
rebara s desne strane. On nije tome posveivao veliku
panju, ali kad je malice razmislio, prisjeti se da su se
pacijenti esto alili na bolove koji bi se obino pripi
sivali slijepom crijevu. Pitao sam ga nadalje je li ne
kome od svojih pacijenata odstranio apendiks za
vrijeme lijeenja krajnika. Nije se sjetio nijednog tak
vog sluaja, ali se sloio sa mnom da bi lijeenje kraj
nika moglo nedvojbeno biti povezano s debelim
crijevom.
Neki ljudi misle daje glavna zadaa krajnika skup
ljanje bakterija i mikroba i spreavanje njihova prodi
ranja u tijelo. Takva miljenja dolaze od ljudi koji ili
ne znaju da tijelo pohranjuje najrazliitije bakterije ili
Slika 10. im nisu poznate dubinske aktivnosti tjelesnih lijezda.

75
 Nateeni krajnici pripadaju djejim bolestima jedno
stavno zato to djeca ne reagiraju na potrebe svojih
crijeva niti su u stanju razumjeti od kolike je vanosti
ispravna prehrana, ba kao to to esto puta ne razu
miju ni odrasli.
Krajnici se najee odstranjuju zbog neznanja.
Neupitno je da postoji izmjenini odnos izmeu kraj
nika, spolnih organa i depa slijepog crijeva na debe
lom crijevu unutar endokrinog sustava lijezda.
ovjek se u te odnose smije uputati s najveom pre-
dostronou.
Imao sam poznanicu u New Yorku koja je posjedo
vala lijepu malu kuu izvan grada. Brino je odravala
istou i red u svojoj kuici i mnogo je slobodnog vre
mena provodila obavljajui poslove u svom vrtu gdje
je uzgajala lijepe rue i ostalo cvijee.
Jednog dana sreo sam je u New Yorku i naravno pi
tao kako joj ide. Priala mi je da ve dva tjedna ima
vrlo neugodne potekoe s krajnicima. Medicinska
sestra i suradnica u uredu navaljivala je na nju da
smjesta poe na kliniku gdje e joj odstraniti krajnike.
Odluno sam bio protiv toga i preporuio joj da se naj
prije podvrgne tretmanu ispiranja crijeva. Ona se
tome protivila i ree mi kako e poslije operacije kraj
nika odstraniti i slijepo crijevo, budui da osjea bolo
ve ispod rebara s desne strane. Ponovno sam se
usprotivio, na to mi ona odgovori: "Vi biste morali
znati da dotina medicinska sestra ve punih 20 godi-
76
na vodi najvei odjel na klinici. Kako moete vi znati
vie od nje?"
Zakljuio sam razgovor ovim rijeima: "Draga
moja, dao sam vam jedino svoj savjet. Ukoliko inzisti-
rate na operaciji svojih krajnika, kajat ete se zbog
toga do kraja ivota". Dotinu damu sreo sam nekoli
ko godina kasnije, opet smo se sasvim sluajno sreli u
New Yorku. Zaustavila me, jer je nisam odmah pre
poznao. Pitao sam je kako stoje stvari s njenom
kuom i lijepim cvijeem? "Ah", ree mi, "prije est
mjeseci morala sam kuu prodati. Bilo je to previe za
mene. Sada ivim, u malom apartmanu i mogu za vrije
me podnevne pauze otii doma i odmarati se. Kad
zavrim posao u uredu, odlazim doma i ostatak dana
provodim odmarajui se." Pitao sam je stoje bilo s od
stranjivanjem apendiksa, na to mi je odgovorila da
nakon operacije krajnika vie nije imala potekoa sa
slijepim crijevom i zato ga nije odstranila.
Jedan mladi lijenik, star svega 38 godina, koji je
odstranio krajnike, pojanjava: "Osjeam se uvijek
umorno. Ja sam stalno umoran, pa i nakon odmara
nja".
Dvadesetipet godinja mlada ena dala je izvaditi
samo jedan krajnik u svojoj 21. godim. Nakon opera
cije poela je osjeati tegobe koje nikad ranije nije
poznavala. Osjeala je bol u leima; esto se prezno
javala i njezine ruke bile su uvijek vlane; imala je
este napade nesvjestice; a kad bi kasno jela, osjeala
se slabom. Osim toga, imala je vrlo nemiran san,
77
 osjeala se od ranog jutra jako umornom, tijekom cije
log dana osjeala je slabost u svom tijelu. Postala je
nemarna u odravanju domainstva, vie nije imala
nikakve volje za pjevanjem, za smijehom - do niega
joj nije stalo.
Jedan elektroniar, star 28 godina, objanjavao je
deset godina nakon operacije krajnika: "Mora da sam
se umoran rodio. Moja obitelj i prijatelji spravom me
ismijavaju".
Pregledao sam na tisue radnika koji su u svojoj
mladosti odstranili krajnike i kod svih su uoene po
tekoe koje se javljaju nakon odstranjivanja krajni
ka: gubitak tjelesne, seksualne i duevne dinamike.
Pedesetih godina 20. stoljea dovedeno je u Engle
sku na stotine razminiraa iz Italije. Zato? Zato to
oko 60% britanskih mladia nije imalo krajnika te su
zbog toga bili preumorni za takav posao. Italija, koja
je u Europi bila na zadnjem mjestu po odstranjivanju
krajnika, imala je za te poslove snane mukarce. Tri-
desetgodinja istraivanja u Italiji dokazala su da
vaenje krajnika dovodi prije ili kasnije do smanjenja
vitalnosti.
Oba brata Calderoli punih trideset godina inten
zivno su istraivali to podruje, to je doista bilo do
voljno za donoenje nepobitnih zakljuaka. Njihovi
zakljuci svode se na bezbrojne studije o rtvama
"tonzilektomije" ili operacijskog odstranjivanja kraj
nika. Te studije pokazuju da se kod mladih ena, koje
su prije odstranjivanja krajnika normalno reagirale
78
glede sklonosti prema mladim mukarcima, nakon
operativnog zahvata radi o posve oprenim osjeaji
ma - vie im uope nije stalo do mukaraca. Udate
ene, koje su ranije bile prema svom suprugu, djeci i
ostalim lanovima obitelji vrlo ljubazne i paljive, po
slije operacije sve su tee podnosile svoju djecu, slabo
su obraale ili uope nisu obraale panju njihovim
potrebama i sklonostima, poele su zanemarivati svo
je dunosti u odravanju domainstva i postale su
openito vrlo traljave.
Poslovni ljudi kojima su krajnici bili odstranjeni u
zrelim godinama postaju nakon operacije nepristojni
u odnosu prema muterijama, gube svaki interes za
drutvena zbivanja i stalno pate od iscrpljenosti.
Meni su ti dokazi, u koje je uloeno 30 godina
istraivakog rada, najbolja potvrda da sam u vlasti
tim iskustvima s ljudima slijedio iste, prirodne uzor
ke.
Krajnici imaju jednoznaan odnos prema spolnim
lijezdama, zvanim gonadama (testisima i ovarijima).
Braa Calderoli dokazali su da mukarci i ene s
izvaenim krajnicima, stari 28 i vie godina, pokazuju
znatno manje mukosti i enskosti.
Vrlo rairena psiholoka i klinika istraivanja po
kazala su da izmeu krajnika i ovarija postoji velika
povezanost. Odstranjivanje krajnika moe utjecati na
uestalost i jainu menstruacije, to moe kod ena
izazvati alarmantno stanje. U tim sluajevima leuko-
reja ili bjelotok predstavlja vrlo ozbiljan problem.
79
Mnoge majke dovode zbog leukoreje, ali i zbog pret
jeranog gubitka krvi za vrijeme menstruacije, svoje
keri u paniku.
Kao to sam ve ranije naglasio, odstranjivanje
krajnika povlai kod mladih ena za sobom gubitak
seksualnosti - one postaju frigidne. Kad im se postav
ljalo pitanje: "Zato ste se udavali?", one bi odgovara
le: "Zato jer to svi ine. Osim toga brak mi prua
sigurnost". Ti brakovi najee zavravaju rastavom.
Takve ene ne mogu svoj ivot ispravno uivati i nisu
u stanju budno pratiti stvarno stanje svog supruga i
svoje obitelji.
Kad je dr. Calderoli pisao svoju knjigu "Popoli sen-
za tonzille // Ljudi bez krajnika", postojale su u Italiji
svega tri velike obrazovne ustanove za mlade ene.
Nijedna od tih ustanova nije ba rado primala ene ko
jima su krajnici bili odstranjeni. Dekani tih ustanova
navodili su sljedee razloge: ene s izvaenim krajni
cima openito su lijene, njihov karakter se mijenja na
kon operacije, njihov odnos prema ivotu postaje
negativan.
Neosporiva je injenica da priroda nije predvidjela
nikakvu osrednjost, ve je predvidjela razvitak iskon
ske mukosti i enskosti, budui da se jedino na taj
nain ljudska vrsta moe odrati. Stoga je odstranji
vanje krajnika in koji ne optereuje samo pojedinca,
ve i njegovu obitelj i drutvo, in koji vodi u deka
denciju.
80
Posljedica odstranjivanja krajnika oituje se u
smanjenoj aktivnosti i vedrini kod djece, smanjenom
poletu kod mladih ljudi, te openitoj tromosti kod
odraslih. Kod studenata, branih parova, u obiteljima,
ali i u drutvenim aktivnostima, primjeuje se gubitak
radosti i veselja. Mlade ene kojima su izvaeni kraj
nici najee ne odravaju vie normalne seksualne
odnose i ne prihvaaju majinstvo. Braa Calderoli
dokazali su nepobitnu vanost krajnika za svakog
ovjeka. Odstranjivanje krajnika moe frustrirajue
djelovati na ostatak ivota dotinog ovjeka bez kraj
nika.
Nebrojena pokoljenja sve do danas smatrala su
krajnike obrambenim organima. Njihova funkcija bila
je ograniena na zaustavljenje bakterija koje prodiru u
ovjeje tijelo kroz nos i usta. Kad bi tome bilo tako,
morao bi svaki - ali ba svaki ovjek - patiti od svih
bolesti koje postoje. Sreom tome nije tako. Preko
krajnika alju znakove upozorenja unutarnje stanje ti
jela i zbivanja u debelom crijevu.
Krajnici i stanje debelog crijeva moraju uvijek biti
predmetom nae pozornosti, moramo ih uvijek pro
matrati zajedno kao znakove upozorenja.
Veliko znaenje krajnika za ovjekov ivot i niho-
va povezanost s debelim crijevom primoravaju nas da
debelom crijevu posveujemo najveu pozornost.
Nitko drugi osim vas ne moe biti odgovoran za vae
debelo crijevo. Za mene su tretmani ispiranja tijela
najvanija mjera tjelesne njege. Odstranjivanje gnu-
81
snih otpadnih tvari iz debelog crijeva smanjuje zaep
ljenje drijela, nosne upljine i svih dijelova tijela
koje zahvaaju problemi s krajnicima.
Istraivanja su dokazala da odstranjenje krajnika
ima ozbiljne posljedice u ivotu. Uzmu li se u obzir
statistike, dolazimo do veoma iznenaujueg podatka
koji govori da otprilike jedna treina brakova u Sje
dinjenim amerikim dravama i Europi nema nijedno
dijete; a jedna treina ima samo po jedno dijete. I taj
podatak svodi se na posljedino stanje masovnog
vaenja krajnika.
U svojim kontaktima s pacijentima nisam nikad
uo da se upala krajnika nije uspjela izlijeiti pomou
klizme i nekoliko uzastopnih tretmana ispiranja crije
va.
Taman kad sam ovaj rukopis trebao predati u tiska
ru, primio sam pismo od jedne gospoe iz kojeg ovdje
navodim sljedei odlomak:
"Imali smo dvoje djece, jednome je bilo est a dru
gom sedam godina. Na sedmogodinji sin bio je
izvrtsan u sricanju slova..., dok je estogodinjem tre
bala pomo koju je mogao dobiti. Tom djetetu morali
smo odstraniti krajnike u etvrtoj godini. Nakon ope
racije imali smo silnih problema. On je mentalno zao
stao te ima velikih potekoa s uenjem. U svom
razvitku zaostao je godinu dana, ali je doista rije o
radosnom djetetu. Bio je u svakom pogledu normalan
sve dok mu nisu izvadili krajnike. Razmiljajui o sve
mu to se zapravo dogodilo, sada smo dospjeli u slije-
82
pu ulicu. Bili smo kod svih moguih lijenika, ali jo
uvijek tragamo za odgovorom. Molim vas, ako mi ika
ko moete pomoi, kaite to se dogodilo i kako dalje."
Bolovi u vratu
Potekoe s vratom mogu imati vie uzroka. Mora
mo znati da su usta glavni organ kroz koji neto ulazi u
ovjeje tijelo. Mi stalno diemo, svake minute, nou
i danju. to udiemo? Udiemo naravno zrak koji se
nalazi u naem ozraju. Zrak se sastoji od duika i ki
sika, ali u dananje vrijeme okrueni smo i nekom au
rom kojoj pripadaju mirijade bakterija i virusa koje ne
moemo vidjeti prostim okom. Vrat je opremljen za
titnim organima koji spreavaju prodiranje tih parazi
ta u ovjeje tijelo - ali samo do odreene razine. Ako
je tijelo uredno i isto, ne mogu u njemu egzistirati
bakterije, budui da su ti paraziti prodrljivci, stvoreni
zato da razaraju trule otpadne tvari gdje god se one na
lazile. Ako je tijelo osloboeno od tih otpadnih tvari,
nema u njemu niega ime bi se ti paraziti mogli
prederavati. Gdje nema ivotonosne materije, nema
ni ivota.
Prema tome, kad se pojave bolovi u vratu - odakle
dolaze? Ti su bolovi prirodna posljedica nadraivanja
parazita koji su se razmilili podrujem vrata - upozo-
83
renje da nam valja hitno zapoeti s ienjem tijela.
Kad je vrat nadraen, valja nam potraiti uzrok na-
draivanja u proiivau tijela, odnosno u debelom tegobe u crijevima i vratu.
crijevu.
Cesto sam imao priliku promatrati kako su kod lju
di s prvim naznakama bolova u vratu muke nestale na
kon nekoliko uzastopnih tretmana ispiranja crijeva.
Prije nekoliko godina imao sam priliku otputovati
u Meksiko gdje sam se namjeravao zadrati najmanje
dva do tri tjedna. Sa mnom je putovao jo jedan
lijenik. Prije nego to smo krenuli na put izvrio sam
na sebi klizmu, iako nisam imao osjeaj da mi je doi
sta potrebno ispiranje crijeva. ak sam naprave za kli-
stiranje spremio u svoj koveg. Vratio sam se s
putovanja posve zdrav i dobro raspoloen, za razliku
od mog prijatelja koji nije bio "svjestan debelog crije
va" te se vratio kui s amebijazom ili amebnim prolje
vom.
Siguran sam da bi se moj prijatelj takoer vratio
posve zdrav daje prije putovanja izvrio na sebi neko
liko uzastopnih tretmana ispiranja crijeva. Bili smo u
istom hotelu i sve obroke blagovali smo zajedno.
Mene su esto nazivali studenti ili prijatelji prije
svojih putovanja u inozemstvo, i koliko god sam mo
gao kontrolirati, vraali su se sa svojih putovanja bez
ikakvih potekoa, budui da su prije polaska izvrili
temeljito ispiranje crijeva. Dvojica ili trojica, koji su
me nazvali nakon povratka iz inozemstva, priali su
mi naravno da nisu posveivali nikakvu panju svom
84
debeleom crijevu i da su doista na putovanju imali
zdravstvenih problema koji se odnose prvenstveno na
Iako se debelo crijevo nalazi ezdeset do devedeset
centimetara udaljeno od vrata, bez vidljive meusob
ne povezanosti, ipak je neoporeciva injenica da ta
povezanost postoji - bez obzira kako rijetko se pojav
ljuje.
Kraljenica ili hrptenjaa i njen sustav
raspodjele
Kraljenica ili hrptenjaa je pokretan kotani stup
u ovjejem tijelu. Hrbtena modina je sasvim neto
drugo, ali nita menje vana od kraljeaka i njihove
zadae.
Kraljenica se sastoji od 7 vratnih, 12 grudnih, 5
slabinskih, 5 krstanih (koji su srasli u jednu kost) i
4-5 trtinih kraljeaka (koji su takoer srasli u jednu
kost).
Hrptena modina je tekua supstancija, neznatno
tea od specifine teine destilirane vode.To je
tekuina koja stalno tee od mozga do hrptenog kana
la i koja svakom ivcu u tijelu omoguuje da okupa u
njoj svoje ivane stanice. One jabuice su takoer
ispunjene tom tekuinom.
85
Kraljenica Da bismo to bolje razumjeli dalekoseni utjecaj i
djelovanje te vrlo vane tekuine, trebamo sebi pre
doiti glavna mjesta svog tjelesnog ustroja (vidi sliku
11b).

Kraljenica (u odnosu prema mozgu)

87
 Lubanja se sastoji od line kosti lubanje i iroke lu
banjske kosti koja obuhvaa prostor mozga; na ovoj
posljednjoj raste kosa. Neposredno ispod te kosti na
lazi se s njom povezana ovojnica, tvrda ovojnica ili
dura mater, koja ima na sebi vezivnu paunicu ili
arachnoideu. Vezivna paunica tvori vanjsku stijenku
kanala koja obavija mozak i hrptenu modinu. Unu
tranja stijenka tog kanala opremljena je istom vrstom
sluzave ovojnice koju nazivamo subarachnoidea. Ta
je ovojnica povezana s mekom ovojnicom ili pia ma
ter, bogatom krvnim ilama. Te tri ovojnice omo
guavaju krvi i ivcima slobodan pristup ivotno
vanoj tekuini hrptene modine.
Tekuina hrptene modine sadri ogromnu
koliinu energije bez koje se ne bi mogao ostvariti
njezin utjecaj na sve dijelove tijela. Ta energija dolazi
neposredno iz hipotalamusa ija je zadaa da tijelo
opskrbljuje dovoljnim koliinama energije.
Glavni ivci imaju svoj izvor u podruju mozga te
lijezdama i organima unutar lubanje. Nastavljaju se
preko vrata u kraljenicu, odakle se rasporeuju u
tono odreene dijelove tijela, i to kroz kanale u unu
tranjosti brojnih kraljeaka, ali i izmeu njih. Ako se
dva susjedna kraljeka pomaknu - stanje poznato pod
nazivom subluxatia - dolazi do uklijetanja ivaca. To
ukljetanje ne prouzrouje samo bolove i potekoe,
ve blokira i remeti funkciju hrptene modine. Nika
kav lijek na svijetu ne moe takvo stanje izlijeiti. Ki-
88
ropraktiari mogu kraljeke dakako vratiti na njihovo
mjesto, pri emu najee nestaju tegobe.
to je uzrok pomicanja kraljeaka i ukljetanja
ivaca? Uzroci su najee stres i napetost. Takva
stanja mogu prouzroiti i razliite okolnosti. Najpod
muklije okolnosti su svakako ljutnja i srdba. I sve
dok se ta pritajena tenja za osvetom posve ne prevla
da, ona se pod odreenim okolnostima razvija u artik-
tis ili kostobolju te u razna rakasta oboljenja.
Kao to smo ve spomenuli, odstranjenje krajnika
je uzrok stresa, napetosti i iscrpljenosti. Krajnici su na
vrlo zagonetan nain usko povezani sa ivanim su
stavom i tekuinom hiptene modine.
Kiropraktike obrade su dakako dobrodole,
budui da utjeu na ivce i tekuinu hiptene modine.
Poznajem stariju gospou koja je kao dijete bila
ivahna i radosna, koja je naprosto pucala od volje za
ivotom. Kad je bila stara jedanaest ili dvanaest godi
na izvadili su joj krajnike. Njezin odgoj i obrazovanje
u ranijim godinama obeavali su joj najbolje ivotne
anse i bili joj od velike pomoi u poznijim godinama.
Svega nekoliko mjeseci nakon operacije krajnika iz
gubila je poprilino energije i ivotne radosti.
Udala se sreom za jednog kiropraktiara kojega
sam godinama poznavao. uo sam da njegova ena
svoje poslove - kako se sama izrazila - obavlja u
urbi; nakon toga odjednom je obuzme osjeaj
89
iscrpljenosti i mora se popruiti na kau. Njezin mu ili iscijediti iz 900 kilograma lucerne, jednog od naj
nauio me udesnoj tehnici koju ovdje elim posredo bogatijih izvora tih elemenata.
vati svojim itateljima. Masirao je njezin vrat i nasta Najvei neprijatelji tekuine hrptene modine jesu
vio s pojaanim pritiskom na kraljeke; jednim vrenje i truljenje. Ako se ta ivotno vana tekuina
prstom pritiskao bi desnu stranu kraljeka, a drugim bilo ime oneisti, neizbjena je pojava prijevremene
lijevu stranu. Najednom bi se kralj eku zadrao pri senilnosti.
blino desetak sekundi, zatim bi nastavio na drugom, i
tako redom sve do trtine kosti.
Zatim bi sklopio prste u aku i pritiskao bi svaku
stranu kraljeka s tri zgloba srednjih prstiju na nekoli
ko kraljeaka - kao stoje prije inio kaiprstom - dok
ne bi doao do vrata gdje bi isti pritisak trajao pri
blino est sekundi. Ta obrada imala je izvanredno do
bar uinak koji je trajao jedan ili dva dana.
Pojedinano djelovanje tog pritiska na svaki kral-
jeak sastoji se u tome da se pritom smanjuju napetosti
u dotinim miiima. Miii se oputaju i to oputanje
iri se itavim tijelom. Taje obrada vrlo uinkovita i
kad ovjeka mui nesanica.
Hrptena modina opremljena je primarnim ivot
nim elementima u daleko veem obimu i razliitosti
negoli je to sluaj kod bilo kojeg drugog organa tijela.
Ti elementi ire se iz hrptene modine pomou krvi i
ivaca po itavom tijelu. Da bismo lake razumjeli
znaenje i vrijednost tih elemenata, mora nam biti ja
sno da se svega 10 ili 15 miligrama moe ekstrahirati

90 91

V Pomou grkljana mi smo u stanju govoriti, pjevati i
esto poglavlje
PRSNI KO - IVOTNO
SREDITE VAEG TIJELA
Dunik
Dunik je u ovjeka oko 12 cm dug i 2 cm irok,
zapoinje od donjeg ruba grkljana, a see do visine
etvrtog grudnog kraljeka, gdje se dijeli u desni i lije
vi bronh. Nalazi se s vanjske strane jednjaka, utvren
izmeu arterija, vena i ivaca u vratu, smjeten iza
prsne lijezde ili timusa. Dunik je usko povezan s ve
likim krvnim ilama koje dovode krv u srce ili je od
vode iz srca. Kod mukaraca je dunik vei nego kod
ena. Kod djece je manji, dublje poloen i pokretniji
nego kod odraslih ljudi.
U vratu je dunik povezan s oba poklopca titnjae.
Gua mu nanosi tegobe - zbog uskoe grla - a razlog
tome je nateenost dinih organa.
92
Dunik je teko optereen gomilanjem sluzavosti u
pomonim upljinama, ali i pretjeranom sluzavou u
drijelu.
Grkljan je sastavni dio organa disanja i dunika.
vikati. Grkljan se nalazi izmeu dunika i korijena je
zika. Sastoji se od vie hrskavica ili hrskavinog tki
va, kao to su titna hrskavica, prstenasta hrskavica i
poklopac koji kod gutanja zatvara ulaz u grkljan.
Hrskavice su meusobno povezane sluznicom, a pok
reu ih miii grkljana. Sluznica tvori dvije parne vo
kalne hrskavice, gornju za pogrene, a donju za
pravilne glasovne veze. Prostor izmeu glasovnih ve
za zove se glotis ili glasnica. Kod ptica se glasovne
veze zovu syrinx ili organ za pjevanje, a smjetene su
u granama dunika.
Grkljan u donjem dijelu prelazi u dunik, a u gor
njem dijelu zavrava otvorom u drijelo. Taj otvor se
kod uzimanja hrane smanjuje, zahvaljujui djelovanju
titne hrskavice, na pukotinu u obliku slova T. Dvije
ploe titne hrskavice sastaju se pod odreenim ku
tom, formirajui tako "Adamovu jabuicu", koja je
osobito izraena u mukaraca. Tako je grkljan zapravo
poklopac dunika koji spreava prodiranje tekuine i
vrstih tvari u dunik i plua.
93
 Kad je tijelo - a pogotovo debelo crijevo - opte
reeno otpadnim tvarima u stanju vrenja i truljenja,
grkljan je sklon upalam koje mogu biti akutne i kro
nine, izazvane katarom ili hunjavicom, pretjeranom
sluzavou, difterijom ili upalom sluznice drijela, tu
berkulozom ili sifilisom. Sva ta stanja naprosto vape
za ispiranjem crijeva.
Zamislite sebi hendikep da ne moete govoriti! Na
temelju viestoljetnih iskustava u prolosti moe se
rei da su redovita ispiranja crijeva mnogim ljudima,
bez obzira na godine starosti, omoguila odstranjivan
je brojnih smetnji. Naemo li se pogoeni bilo kojom
tjelesnom nelagodom, isplati se pomiljati na ispiran
je crijeva. Spreavanje je vazda najbolja medicina,
pogotovo kad je rije o zdravlju.

Jednjak

Jednjak je oko 14 cm duga muskulaturna cijev koja

se protee od drijela do eluca. Protee se niz vrat
izmeu dunika i kraljenice, prolazi pored lijevog
bronha, dodiruje oit s njegove lijeve strane i povezuje
se s gornjom stranom eluca.
Funkcija jednjaka postupno se mijenja, naime, vol
jna aktivnost muskulature, koje smo itekako svjesni,
prelazi u nesvjesnu aktivnost muskulature koja tjera
hranu iz usta prema elucu.

95
 Kemijske reakcije koje nau hranu pripremaju za noseasi tetu stanicama mozga. Istraivanja
probavu poinju u ustima, gdje hranu koju smo pojeli kriminalaca pokazala su daje loe zdravstveno stanje,
pretvaraju u heterogenu masu. Ta je masa zasiena kako tjelesno tako i duhovno, uvelike doprinosilo po
izluevinama podune, podviline, podjezine sluzne stupnom voenju kriminalnog ili zloinakog ivota.
lijezde, te izluevinama lijezda slinovnica u ustima. Stoga je vano sprijeiti takvo stanje u obitelji i po
Zadaa sline sastoji se u vlaenju hrane, u raz svetiti dunu panju odgoju i obrazovanju djece. Kad
gradi vanju odreenih tvari, u pretvaranju hrane u dijete jednom odraste, ono stvara navike koje e mu
kau, u pospjeivanju gutanja, te u pripremanju proba
bitno odreivati ivot kao odraslom ovjeku.
ve. Sve se to zbiva u ustima, tako da jednjaku preosta-
je jedino da stvorenu kau prebaci iz usta u eludac.
Ako je tijelo u podruju glave optereeno velikim
koliinama sluzavosti, naravno da e jedan dio te slu Bronhije i plua
zavosti navaljivati u jednjak. Budui daje ta sluzavost
magnet za bakterije koje prouzrouju bolest,-postoj i
Dunik, bronhije i plua ine zajedno protoni ka
opasnost da ti paraziti dospiju u jednjak zajedno s pri
premljenom kaom. A budui da probavni sustav nal kroz koji mora strujati zrak kojega udiemo, kako
nema mogunost izbora, bakterije s lakoom dospije bi krv dobivala kisik pomou kojega nas moe
vaju u eludac i tanko crijevo gdje mogu nanijeti veli odravati na ivotu.
ke tete. Desni i lijevi bronh dunika rasporeuju zrak u de
Sve dok prirodno ivimo, dok se hranimo ivenim sno i lijevo pluno krilo. Na taj nain onemoguava se
namirnicama koje obnavljaju stanice i tkivo naeg ti pretjerano gomilanje zraka najednom mjestu.
jela, dok smo svjesni svoje duhovne svjeine, dok se Bronhije dunika prevueni su staninim tkivom
istinski zalaemo za to dui i zdraviji ivot, mi smo u koje slojevito treperi u smjeru drijela, tjerajui na taj
stanju pomoi svakom organu naeg tijela, uk nain sluzavost i ostale suvine tvari iz plua u grkljan
ljuujui i jednjak. na daljnje izluivanje. Ta prevlaka sastoji se iz limfnih
Vuklgarnost, nepristojnost i lakomislenost znakovi sudova, ivaca i sitnih krvnih sudova. Postoji i donji
su bolesnog stanja svijesti i krajnje nemoralnog stanja sloj, submukoza, koja sadri vee krvne sudove i li
duha. Pogrean nain ivota tetan je za funkcioniran jezde - lijezde dunika - ije kretanje se protee kroz
je tijela, a ujedno je uzrok degenerativnih pojava, na- prevlaku sluzavosti sve do otvorenih povrina.

96 97
 Presjek desnog bronha vei je od lijevog; takav potekoe s pleurom due vrijeme, stanje se postupno
omjer sasvim sigurno slui zatiti ovjeka. Kad neki pogorava i dovodi do upale.
predmet, koji nema to traiti u pluima, prodre u du- Tono ispod desnog plunog krila nalaze se jetra
nik, on najprije dospijeva u desni bronh dunika, ne koja esto potiskuju plua prema gore. Zato je desno
oteujui pritom plua koja su povezana s lijevim pluno krilo krae i ire od lijevog; ali je volumen tog
bronhom. krila ipak vei. Lijevo pluno krilo je dodue due, ali
Kad biste mogli vidjeti presjek svog tijela - negdje mu je volumen manji od desnog plunog krila, zato jer
u visini prsiju - vidjeli biste u sredini podruje srca, na lijevoj strani prsnog koa znaajni prostor zauzima
izmeu prsne kosti sprijeda i kraljenice odostraga. S srce.
obje strane prepoznali biste desno i lijevo pluno krilo Plua pomou disanja neprekidno i postojano
s korijenom plua u visini jednog kraljeka s njegove opskrbljuju krv kisikom bez kojega ne moemo ostati
unutarnje strane. na ivotu vie od nekoliko minuta.
Plua su u prsnoj upljini oba vijena dvostrukom Plua se sastoje od laganog, poroznog, spuvastog
epitelnom ovojnicom - pleurom ili plunom marami tkiva koje pliva u vodi. Bronhije se u pluima granaju
com; pleura se sastoji od plunog i rebrenog lista; u gust splet bronhiola koje zavravaju sitnim mjehu
izmeu tih dvaju listova nalazi se uski (kapilarni) pro riima - plunim alveolama, kojih ima na mirijade, a
stor ispunjen tankim slojem serozne tekuine, to sline su mikroskopski sitnim groanim bobicama.
omoguuje da povrina plua lagano (bez trenja) klizi Stijenke alveola su njene, vlane i proete finom
po unutarnjoj povrini grudnog koa pri dinim pokre mreom tek toliko irokih kapilara da kroz njih mogu
tima. Kad tijelo nije najboljeg zdravlja, moe se dogo prolaziti krvna tjeleca jedno po jedno. Alveole posre
diti da sjedimo negdje na propuhu i odjednom duju zrak kojega udiemo krvnim sudovima, a iz
osjetimo otru bol, kao da smo u rebra zadobili udarac krvnih sudova preuzimaju ugljini dioksid kojega sa
noem. Lijenik e vam na to rei da bolujete od pleu- svakim izdisajem izbacujemo iz tijela. Disanje se u
ritisa ili upale pleure. biti sastoji iz stalnog udisanja zraka i izdisanja ug
Pleura ili pluna maramica ima elastinu struktu ljinog dioksida. Bez obzira na velik broj elveola u
ru. Spopadnu li nas mukotrpni bolovi u prsima, znai pluima otrovni zrak kojeg udiemo u svoja plua ima
daje uslijed irenja i skupljanja plua dolo do otrog tetno djelovanje na nae zdravlje.
probadanja unutar pleure, odnosno do pritiska na vrlo Gradska atmorsfera, prezasiena ugljinim mo-
osjetljivu seroznu tekuinu unutar pleure. Potraj u li noksidom (koji nastaje sagorjevanjem goriva u moto-

98 99
rima), benzinom, kerozinom i drugim produktima titnjaa
ugljikovodika, uvelike je odgovorna za brojne bolesti
organa disanja i bolesti koje povlae za sobom trova titnjaa je smjetena ispred dunika u donjem di
nje krvi ugljinim monoksidom. To je svakako jedan jelu vrata, a sastoji se od desnog i lijevog renja tit
od brojnih razloga zato su mnogi ljudi dobrog mate njae; oba renja spojena su po sredini titnjae
rijalnog stanja napustili grad i otili ivjeti na selo. uskom vrpcom, takozvanim istmusom. titnjaa je
kod ena neto tea negoli kod mukaraca, a neznatno
Puenje je naroito opasno, to pokazuju autopsije se poveava za vrijeme menstruacije i trudnoe.
leeva onih pojedinaca koji su puili dugi niz godina.
Njihove alveole bile su veim dijelom razorene, a
titnjaa
plua crna poput ugljena.
Dok je u njihovoj krvi bilo ivota, zrak kojega su
udisali bio je presudan, odluujui faktor o kojemu je
ovisila duina njihova ivota i stanje u kakvom su pro
vodili posljednje godine - zdravo i sretno ili nemono
i senilno.
Stanje sveukupnog sustava disanja od usta, nosne
upljine, drijela, grkljana i dunika do bronhija i
plua ovisi podjednako o istoi debelog crijeva kao i
istoi samih plua. Debelo crijevo je nazobilazni dio
njege tijela. Vrenje i truljenje u debelom crijevu utjeu
na zdravlje svakog pojedinog dijela tijela, kao i tijela
u cjelini. Tijekom godina stekao sam iskustvo da su
svi ljudi s bronhijalnim i ostalim dinim tegobama
koje sam poznavao bili osloboeni od tih tegoba i svih
drugih bolesti nakon nekoliko uzastopnih tretmana
ispiranja crijeva.

100
 Izmeu limfnih i kivnih sudova u renjevima tit
njae postoji vrlo tijesna povezanost. Naime, lijezde
kvrne ile, srce i probavne organe opskrbljuje ivcima
simpatikus vrata, autonomni ivani sustav koji nije
zavisan od nae volje. titnjaa je lijezda s unutra
njim luenjem; to znai da nema nikakvih kanala kro
koje bi izluivala svoj sekret, ve ga predaje izravn
limfnim i krvim sudovima. Kad je tijelu potreban sek
ret titnjae, otvore se mjehurii u kojima se on uva,
preuzimaju ga izravno limfni sudovi i alju onamo
gdje je izraena potreba za njim. Taj sekret nije nit
drugo do hormoni titnjae koji su tijelu potrebni n
samo za normalni metabolizam(izmjena tvari, fizikal
na i kemijska prerada hrane u tijelu), ve i za embrio
loki razvitak.
Jod je jedna od supstancija najpotrebnijih titnjai.
Jesam li rekao daje jod jedna od najvanijih supstan
cija? Jod je jedan od najvanijih elemenata, nuno
potreban tinjai, ali i openito ljudskom tijelu. Nikad
nisam bio tako svjestan pravog znaenja joda, kao za
vrijeme gostovanja i dranja predavanja u Charlesto-
nu, u zapadnoj Virginiji. Imao sam priliku upoznati
lijenika u Clendeninu, gradiu od 1200 do 1400 sta
novnika. Pokazao mi je dvije boce koje su sadravale
u sebi sol; u jednoj je bila sol iz oblinjeg rudnika soli,
a u drugoj ista bijela kuhinjska sol. Ree mi daje u
tom kraju gua bila prava nepoznanica, kad je njegov
otac, takoer lijenik, doao ovamo. No, jednog dana
pojavila se u duanima ista bijela kuhinjska sol i za
102
nekoliko godina dolo je do alarmirajue brojke obo
ljelih od gue. Razlog? Stanovnici su ranije primjenji
vali iskljuivo sol iz oblinjeg rudnika soli. Taje sol
sadravala u sebi odreene koliine joda, za razliku od
bijele kuhinjske soli koja ne sadri u sebi nimalo joda!
Sposobnost titnjae da pravilno upotrijebi jod ovi
si o istoi debelog crijeva. To dolazi osobito do
izraaja kad se poinje stvarati gua. Ispiranja crijeva
pospjeuju primjenu organskog joda pomou tit
njae, to povlai za sobom nestanak zapoetog stva
ranja gue i povratak vedrog duhovnog raspoloenja.
Jod je osnovni sastavni dio hormona zvanog tirok-
sin. Ukoliko je titnjaa iz bilo kojeg razloga nespo
sobna proizvesti zadovoljavajue koliine tiroksina,
boja koe poprima izrazito sivi ton te postaje naduta
ili nateena; kosa postaje suha i lomljiva; ovjek dobi
va na tjelesnoj teini - stoje neto najgore - a gubi na
jakosti i duhovnoj sposobnosti. To stanje slino je
stanju nakon odstranjivanja krajnika, to nas upuuje
na tijesnu povezanost titnjae i krajnika. I titnjaa i
krajnici pod velikim su utjecajem debelog crijeva.
Ljudi koji ive u predjelima gdje prevladavaju
este pojave gue morali bi posveivati veliku panju
nedostatku joda. U takvim predjelima osobito je
vano ispirati crijeva vie puta tijekom godine, a ne
dostatak joda nadoknaditi dnevnim uzimanjem
ivenih namirnica bogatim organskim jodom
(morska salata i granulat alga).
103
 Prosjena koliina joda potrebna odraslom ovje
ku vrlo je neznatna - svega etvrt miligrama dnevno.
Dovoljna je ajna liica algi u prahu ili granulatu;
moe se mijeati sa svim jelima, a najbolje sa sirovim
salatama i sokovimama.
Tu se najbolje vidi kolika je prednost ivota na vla
stitom seoskom imanju. Ima li u zemlji koju obrauje
te i od koje ivite kalijeva jodida, moete osigurati
zadovoljavajue koliine joda u svemu to raste na va
em imanju. Drite li perad i ostale ivotinje, moete u
njihovu hranu dodati kalijev jodid. Profitirat e ivo
tinje i vi s njima. Mnogi seljaci tvrde da jaja sadre
400% joda vie ako se hrani za perad dodaje kalijev
jodid. Isto vrijedi i za mlijeko od koza i krava koje do
bivaju kalijev jodid.
Moja najvea zamjerka dodatku joda u soli odnosi
se na injenicu da se od joda moe dodue izvui neka
korist, ali ostaje opasnost od soli, zato jer je zagrijava
na na visokoj temperaturi te ima razornu mo.
Nipoto ne smijemo previdjeti uravnoteenost
vode u tijelu i vanu ulogu titnjae u tome. ovjeje
tijelo sadri u sebi 70% vode. Dogodi li se da otpadne
tvari u debelom crijevu nemaju nuno potrebne
koiine vode, dolazi do zaepljenja i tvrde stolice koja
zadaje teke bolove. To znai da se titnjai i debelom
crijevu mora posveivati jednaka panja.
Ispravna i besprijekorna izmjena tvari u tijelu zavi
si o hormonu titnjae tiroksinu; izmjena tvari vrlo je
104
usko povezana kako sa titnjaom tako i s debelim cri
jevom.
titnjaom upravlja hipofiza o kojoj je bilo rijei u
jednom od ranijih poglavlja. To upravljanje tit
njaom nadgledano je pak od hipotalamusa koji se na
lazi u samom sreditu mozga. Ne treba nam velika
mo predoavanja da bismo mogli spoznati kako je
Stvoritelj smislio doista udesan organ. Stvorio ga je
savreno kao i sve ostale organe. ovjek svojom slo
bodnom voljom, koja muje dana, ponizuje svoje tije
lo, ako se povodi samo za svojim apetitom, umjesto da
svoje tijelo hrani prirodnom, neupropatenom i nepre-
raenom hranom, kakva je vie nego poeljna za
odravanje, obnovu i regeneraciju tijela.
Timus ili prsna lijezda
Timus ili prsna lijezda kod djece je prilino veli
ka, ali se nakon puberteta znatno smanjuje. Dijete sta
ro pet tjedana ima vrlo veliku prsnu lijezdu.
Meutim, kod odraslog ovjeka taje lijezda svedena
tek na djeliak lijezde iz ranog djetinjstva.
U prolosti je prevladavalo vjerovanje da zadaa te
lijzede prestaje s pubertetom, da odrasli ovjek nema
od nje vie nikakve koristi. Danas se zna da izmeu
prsne lijezde ili timusa i spolnih organa postoji vrlo
uska veza tijekom cijelog ivota. Ta povezanost
105
poinje s roenjem i traje za vrijeme razvoja spolnih
organa po ustaljenom redoslijedu. U mladosti je prsna
lijezda uslijed nervoznih utjecaja pomalo razdralji
va, a osobito je znaajan utjecaj krajnika. Odstrane li
se , razdraljivost prsne lijezde povlai za sobom
promjene u sustavu razmnoavanja sline promjena
ma koje se zbivaju nakon kastracije.
U prethodnom poglavlju o krajnicima vidjeli smo
kako te promjene mogu biti dalekosene i kod muka
raca i kod ena. U sve je to naravno umijeana i prsna
lijezda.
Postupno gubljenje rasplodne moi i seksualnog
uzbuivanja moe se lake razumjeti ako imamo u
vidu sve znaajnije gubljenje teine prsne lijezde.
Kod roenja taje lijezda teka 15 grama; na poetku
puberteta teina se popne na 25 grama, u ezdesetoj
godini ima otprilike 15 grama, a u sedamdesetoj svega
6 grama. To stalno nazadovanje glede teine, od pu
berteta do sedamdesetih, ini mi se vrlo znakovitim i
interesantnim za sljedeu ilustraciju: to ee je ov
jek u ranoj mladosti rasipao svoju ivotnu mo, to ra
nije je prsna lijezda poela gubiti na svojoj teini. To
je naposljetku jedan od presudnih faktora prijevreme
ne sanilnosti i znatno kraeg razdoblja punine ivota.
Prsna lijezda sastoji se od desnog i lijevog renja,
od kojih svaki ima mnogo renjia povezanih sa spol
nim lijezdama. Krvlju je snabdjevaju titnjaa i mli
jene lijezde u prsima. titnjaa je osobito vana
lijezda za tjelesnu uravnoteenost. Poremeaj prsne
106
lijezde moe se odraziti na spolnim lijezdama, mli
jenim lijezdama i titnjai, ili se u tim organima
moe traiti njegov uzrok. Poremeaj prsne lijezde
povezan je takoer s odreenom tokom slijepog cri
jeva na uzlaznom debelom crijevu. Tek je u novije vri
jeme utvreno da timus regulira razvitak malih
limfocita koji sudjeluju u imunosnim reakcijama.
Tijekom djetinjstva poinje se s vanjske strane ti-
musa polako skupljati masno tkivo koje sredinom
dvadesetih godina poprima zamjetan oblik. Svrha tog
tkiva je oito proizvodnja antitijela i imunosnih sup
stancija koju limfociti prsne lijezde posreduju lim
fnom strujanju. Ta antitijela tite organizam od tetnih
posljedica bakterija i raznih drugih uzronika bolesti.
Antitijela predstavljaju karakteristinu sastavnicu
krvi i ostalih tekuina u tijelu. Drugim rijeima, prsna
lijezda je zapravo tvornica antitoksina (protuotrova)
koji se u svim dijelovima tijela bori protiv otrova.
Antitoksini spreavaju bolesti i jaaju imunitet. Sve
dok je tijelo posve zdravo, a osobito debelo crijevo,
stvaranje antitijela je savreno.
107
 Timus ili prsna lijezda Kod zanemarivanja debelog crijeva i preopte-
reivanja limfnih lijezda otpadnim tvarima koje de
belo crijevo ne moe odstraniti, poinju se otpadne
tvari gomilati u limfnim lijezdama po itavom tijelu,
a kad zbog preoptereenosti otpadnim tvarima nisu
vie sposobne primati nove otpadne tvari, dolazi
obino do poremeaja u obliku kvrica ili vorita u
mnogim dijelovima tijela. Stoga je posve razumljiva
tijesna povezanost djelovanja debelog crijeva i lim
fnih lijezda.
Kao to smo ve vidjeli, postoji tijesna veza
izmeu timusa i milijenih lijezda u prsima. Zato je
sasvim razumljivo da su upravo mlijene lijezde
esto meta i mjesto stvaranja vorita ili kvrica. Ta
injenica je naalost poreesto bila u praksi razlogom
kirurkog odstranjivanja dojki, kad bi se utvrdilo da
su te kvrice zloudne.
Tijekom prolog desetljea obraao mi se velik
broj ena - veinom tridesetih godina ili neto starije -
s molbom za savjet, nakon to im je preporueno od
stranjivanje dojke. Veina tih ena posluala je moju
preporuku i poela s tretmanom ispiranja crijeva, na
kon ega su te kvrice obino nestale za svega nekoli
ko dana!
Posebno je interesantan sluaj jedne meni nepoz
nate dame koja me nazvala iz New Yorka i rekla mi da
Slika 14. je upravo napustila bolnicu u kojoj je bila na pregledu.
Pokuali su joj utvrditi uzrok i svojstva kvrica koje
su se pojavile u svim dijelovima njezina tijela. Pret-

108 109
 hodne noi, dok je leala na bolnikom krevetu, spo-
padne je znatielja i htjela je vidjeti to pie na papiru
obijeenom s none strane kreveta o stanju njezine bo
lesti. Bila je okirana, proitavi da e sljedeeg jutra
biti pregledana da se vidi je li rije o raku. Skoila je iz
kreveta, obukla se i pohitala svome domu. Rekao sam
joj da ne treba dolaziti u Arizonu, budui da moj tret
man lijeenja moe jednako dobro obaviti u New Yor
ku. Da sam na njezinom mjestu i da patim od takve
bolesti, nastavio sam, ja bih neizbjeno zapoeo s te
meljitim ispiranjem crijeva u trajanju od dva do tri
tjedna. Rekla mi je da e upravo to uraditi. Zamolio
sam je da me nakon tri ili etiri tjedna opet nazove, jer
elim uti kako je prola. Nazvala me mjesec dana ka
snije i javila mi da nema vie nijedne kvrice u njezinu
tijelu; ispunjena je silnom energijom i vitalnou, tako
da jednostavno ne zna to joj je initi. Naravno da je
tijekom tog mjeseca popila dnevno jednu do dvije litre
svjeeg soka od sirovog povra te se strogo pridrava
la mog programa.
Kvrice dotine dame bile su posljedica neistog
debelog crijeva. Stanje debelog crijeva bilo je
ugroeno probavom nepodnoljivih ivenih namirni
ca, na ulju i masti pripremanih jela, te neprirodnog
pia, stoje doprinjelo poremeaju itavog probavnog
sustava. Kako je ivjela u New Yorku, esto se hranila
u restoranima gdje se kvaliteta jela nije kontrolirala, a
jo manje nain njene pripreme. Tek je strah od opera-
110
cije raka natjerao dotinu damu da se opet hrani pri
rodnim ivenim namirnicama.
Timus nije tijesno povezan samo sa titnjaom i
mlijenim lijezdama, ve je izravno ili neizravno po
vezan i s nadbubrenom lijezdom i solarnim pleksu
som. Sva ta sredita imaju neto zajedniko s
emocijama i seksualnou.
Poremeaj u tom specijalnom podruju debelog
crijeva nastaje esto zbog prevelikog stvaranja sluza-
vosti, prouzroenog uzimanjem loe hrane. Najloija
hrana u tom pogledu je kravlje mlijeko. Doao sam do
spoznaje da djeca koja se hrane velikim koliinama
kravljeg mlijeka imaju daleko vie emocionalnih po
tekoa od djece koja su najmanje 18 mjeseci uzimala
svjee sirovo kozje mlijeko i pila svjee sokove od si
rova povra. Ta su djeca u emocionalnom pogledu
bila neusporedivo stabilnija i discipliniranija.
to se pak tie odraslih ljudi, postoji sklonost sek
sualnoj prenadraenosti, ako se hrana sastoji iz preve
like koliine mesa i prevelikog broja na masti peenih
ili kuhanih ivenih namirnica, te ako se uza sve to za
nemaruje istoa debelog crijeva.
Ne podcjenjujte nikada znaenje prsne lijezde.
Bog je imao mnogo opravdanih razloga da je smjesti
upravo ondje gdje se nalazi. Zato ste odgovorni i mo
rate paziti na svoju prehranu, svoje debelo crijevo mo
rate odravati tako da bude isto i zdravo, sve dok ga
posjedujete.
111
 Srce
Mi se i dalje nalazimo u poprenom predjelu debe
log crijeva (vidi "Slikovni prikaz terapije pomou de
belog crijeva") i dospjeli smo na mjesto gdje se nalazi
oznaka "srce". Srce je naprosto jedan automatski or
gan. Automatski rad omoguuju mu miii i ivci s
kojima je opremljen. Naravno da aktivirajua snaga
pomou koje srce svakog dana otkucava oko 100.000
puta u trajanju od 50, 75, 100 i vie godina ne zavisi
iskljuivo o sranim miiima i ivcima.
Srce
Slika 15.
112
Nae tijelo sadri svega etiri i pol do pet litara
krvi. To je sveukupna sadrina krvi koja se tijekom ci
jelog ivota ne poveava. Pa ipak - unutar 24 sata - iz
dana u dan, iz godine u godinu, pumpa ta neznatna
pumpa u obliku srca izmeu 10 i 11 tisua litara krvi
po itavom tijelu, od glave do nonih prstiju. Zamisi-
lite sada: unutar 50 godina srce je kroz vae tijelo
ispumpalo 180 milijuna litara krvi. Kakvog li uda!
Nijedan ljudski proizvod ne moe se usporeivati s
tom snagom. No, Bog je stvorio ovjeka na svoju sli
ku i osmislio svoje djelo do savrenstva. Kome na ko
rist? Tebi i meni.
U emu se sastoji tajna tog postojanog, pravovre
menog i uinkovitog djelovanja? Tajna lei u sred
njem dijelu mozga, sreditu vegetativnog ivanog
sustava, poznatijem pod nazivom hipotalamus. Kao
to vam je poznato iz poglavlja o hipotalamusu, taj or
gan je transformator koji kozmiku energiju od nebro
jenih milijuna volti smanjuje u napetost prihvatljivu
ovjeku na dotinoj vremenskoj razini. Hipotalamus
kontrolira stalni dotok kozmike energije poput kom
pjutora, na nain koji jo uvijek nismo u stanju otkriti,
vodei brigu o potrebama lijezda, organa i svih dije
lova tijela.
Jedna od pretpostavki za normalnu aktivnost srca
jest istoa debelog crijeva. Nalazi li se u debelom cri
jevu prevelika koliina smrdljivih i trulih otpadnih
tvari, to e se svakako odraziti na rad srca.
113
 Prije nekoliko godina telefonski sam razgovarao s
jednom damom iz Kansasa. Nisam je poznavao, ali
sjeam se da je kupila moj "Slikovni prikaz terapije
pomou refleksivne zone stopala". Priala mi je kako
je njezin otac nedavno doivio srani udar, ali ona ne
eli pozvati lijenika.
Rekoh joj: "Ako se dobro sjeam, Vi imate moj Sli
kovni prikaz terapije pomou refleksivne zone stopa
la!"
"Da", ree mi, "ja sam ga uramila i visi ovdje u
sobi."
Nastavio sam: "Pogledajte mjesta na stopalu..."
Ona me prekine s vrlo naglaenom opaskom: "Ali
moj otac je doivio srani udar. Njegove noge su u
redu!"
Nastavio sam: "Vidite li sliku srca na stopalu? Da
sam na vaem mjestu, ja bih vaem ocu skinuo cipele,
uzeo njegove noge u svoje ruke i pritiskom prstiju na
oznaenom mjestu, gdje se nalazi slika srca, svom
snagom masirao oko 15 minuta."
Dva dana kasnije opet me nazvala da mi javi kako
je uinila sve onako kako sam joj rekao. Nekoliko mi
nuta nakon masiranja njezin je otac dobio vjetrove i
poeo u velikim koliinama isputati iz crijeva plino
ve koji su jako zaudarali po trulei. Potom je mirno
spavao do devet sati ujutro, a kad se probudio krenuo
je u svoj ured.
114
Koncentrirana hrana, bogata krobom, moe u de
belom crijevu prouzroiti mnoge neugodnosti i opa
sno ugroziti nae srce. Probava takvih namirnica u
pretjeranim koliinama dovodi do stvaranja abnor
malnih koliina ugljika koji se pretvara u plinovito
stanje ugljine kiseline. Da bismo tu opasnost izbje
gli, morali bismo svesti na minimum uzimanje hrane
bogate krobom, a bilo bi najbolje daje posve izbjega
vamo.
Dopustite mi da sada obrazloim princip automat
skog djelovanja srca. Ritmike kontrakcije srca mora
le bi nuno biti fenomen iji razlog lei izvan sranih
stanica i tkiva kao isto materijalnih tvorevina. Nema
te "materije" koja bi 24 sata na dan 80,90 ili preko 100
godina besprijekorno radila, bez ikakve reparature. To
ne vrijedi samo za srce. Vie je nego oito da automat
sko djelovanje srca dobiva snagu iz teko dokuivog,
vanjskog izvora. Taj izvor je nesumnjivo nadnaravne
prirode. Kozmika energija je nadnaravna, a to vrijedi
i za kozmika strujanja koja proizlaze iz hipotalamusa
te se pomou zagonetnog kompjuterskog sustava pre
nose dalje do srca. Jedino se na taj nain moe obja
sniti injenica da srce zdravog, krepkog ovjeka od
80, 90 ili 100 godina nije nijednog trenutka prestalo
kucati. Psiholozi objanjavaju to gotovo beskonano
kucanje pomou nekog "unutarnjeg stimuliranja",
koje opet dolazi iz svemira. Bog je doista stvorio maj
storsko djelo, stvorivi ovjekovo srce.
115
 Srcu se bez daljnjega moe nanijeti teta
neistoom u krvi - vrenjem i truljenjem otpadnih
tvari u tijelu - neistoom koja tijekom probavnog
procesa prelazi u krv i limfu. Krv i limfna tekuina
stalno kolaju kroz srce. Plinovi iz slijepog crijeva
mogu pomou osmoze plinova lako doprijeti u svaki
dio naeg tijela. Kad se bilo gdje u blizini srca stvori
plinski dep, tada je vie nego oito da e taj dep do trebamo se koncentrirati na debelo crijevo - iskustvo
vesti do poremeaja, bez obzira nalazi li se plin u po
prenom debelom crijevu ili unutar oita.
Postoje tri specijalna minerala koja su potrebna
srcu; potrebna u vrlo neznatnim koliinama. Radi se o
djeliima jednog postotka. Ti elementi su kalij, natrij i
kalcij. Kalij i natrij oputaju miie, dok kalcij potie
kontrakciju. Ti elementi dopremaju se hranom koju
jedemo. Ako je hrana sirova, ona sadri elemente u
obliku organskih minerala koje tijelo lako prihvaa i
svrhovito koristi. Ako se ti elementi dopremaju
pomou kuhane ili peene hrane, oni postaju anorgan
ski, za vrijeme kuhanja ili peenja izgubili su velik dio
energije i prave vrijednosti. Sreom tijelo raspolae
velikim mogunostima prilagoavanja te je u stanju
takve anorganske elemente djelomino prevrednova-
ti; ali to ini na raun velikog gubitka energije i znat
nog oteavanja samog procesa probave. Za razliku od
ivih, organskih elemenata, kuhane i peene ivene
namirnice proizvode daleko vie vrenja i truljenja.
Krv je ivot tijela, a srce motor koji taj ivot dri u
pokretu. Ispravno djelovanje srca za nas je od ivotne
116
vanosti. Postanemo li jednom svjesni te injenice,
poduzet emo sve to je u naoj moi, da odravamo
svoje tijelo u besprijekornom stanju - iznutra i izvana.
Svakako je daleko vanije odravati unutarnju istou
tijela; sve dok nas neka smetnja, tegoba ili bolest izne
nada ne opomene, mi ne znamo je li sve u redu. Da bi
smo odravali svoje tijelo u besprijekornom stanju,
me nauilo da nema nita vanije od toga.
Ne postoji nijedan organ u tijelu kojega bismo mo
gli zanemariti ili ga odstraniti, a da nam to u buduno
sti na nanese etu ili nas ne dovede u opasnost. Ako je
ikako mogue, nemojmo se olako preputat odstranji
vanju bilo kojeg organa, lijezde ili nekog drugog di
jela svog tijela. Neka vam stalno bude na pameti
misao daje Bog vae tijelo stvorio savrenim, da vam
je dao niz mogunosti za ispravljanje pogreaka i pro
pusta koje ste poinili glede njegovanja svog tijela.
Oit ili poprenica
Rije oit nije ba esta kad se govori o ovjejem
tijelu. Obino se definira kao snana pregrada graena
od miia i centralnog tetivnog dijela to odjeljuje
prsnu upljinu od trbune. Privren je za bone kral-
jeke na leima i za hrskavicu estog i sedmog rebra.
Kod udisaja se kontrahira i sputa prema dolje, a kod
izdisaja se olabavljuje i podie.
117
 Oit je glavni dini mii kod mirnog disanja, a debelog crijeva. Jedino na taj nain moemo izbjei
znaajnu ulogu ima i kod pranjenja crijeva, kod komplikacije u oitu koje nastaju prilikom napornog
raanja i u nekim drugim procesima. Kad ovjeka pranjenja crijeva uslijed silnog naprezanja miia u
spopadne tucanje, znai da se radi o gru oita. maru. Svaka komplikacija koja nanosi tetu oitu
Miii s lene strane oita proteu se od krine kosti moe poremetiti disanje, oslabiti rad srca, oteati pro
uz kra- ljenicu sve do lubanje i vrlo su osjetljivi na bavu i uzimanje hrane, izvriti pritisak na solarni plek
smetnje u kraljenici. sus (splet vegetativnog ivanog sustava na stranjem
zidu trbune upljine) to utjee i na osjeaje.
Miii oita u prsnom kou omoguuju kod disanja
irenje i skupljanje rebara. Postoji jedna vrlo uinko Veoma je mudro, korisno i dalekovidno tijekom ci
vita vjeba, koju redovno prakticiram na svojim et jelog ivota najmanje jednom godinje obaviti tret
njama. Sastoji se u tome da ovjek udie kroz zube i man ispiranja crijeva. To se svakako isplati; jer nita
pritom stalno ponavlja "uuuu-uuuu...". Pokuajte i drugo ne spreava bolje od toga pojavu prijevremene
sami tako vjebati, poloite ruku na oit, izgovarajte senilnosti i malaksalosti, bez obzira na godine ivota.
"uuuu-uuuu" i osjetit ete kako se oit povlai pre
ma unutra. To znai da tjerate prigueni zrak i ugljini
dioksid iz donjeg dijela plua, i posve nesvjesno - kao
u nekom vakuumu - doputate strujanje svjeeg zraka
u donji dio plua. Na svojim etnjama duim od jedne
milje redovno prakticiram tu vjebu; imam osjeaj
kao da je tlo poda mnom otklizilo pored mene i
vraam se kui posve osvjeen. Dovoljno je tek malo
vjebati pa da ovjek uvidi kako je rije o doista
vanoj vjebi.

Aktivnosti u kojima ima udjela oit tako su brojne

da ih je nemoge ovdje nabrojiti. Dovoljno je rei da
je oit zaista jedan od najvanijih dijelova tijela i daje
veoma ovisan o stanju debelog crijeva. Kad samo po
mislimo na problem pranjenja crijeva, odmah e nam
biti jasno zato je nuno potrebno odravati istou
119
118
 Sedmo poglavlje
SREDINJI DIO PROBAVE
eludac
V
eludac vam moe biti prijatelj ili neprijatelj, ovi
sno o hrani koju mu pribavljate.
Nitko osim vas ne moe nita uiniti za va elu ona dospijeva u eludac za desetinku sekunde. Ako je
dac, sve dok ste zdravi i ne leite u krevetu. Tvar koja
dospijeva u va eludac odreuje to e se naposljetku tati zahvaljujui pokretljivosti peristaltike muskula
zbivati u vaem debelom crijevu; ovu injenicu ne
moete izbjei. "ovjek je ono to jede", ta otrcana
fraza sadri u sebi veliku istinu. Stanice i tkiva vaeg
tijela nisu nita drugo do vae sluge, posve ovisne o
vama, to se tie vae prehrane. Stanice i tkivo rade
postojano i predano za vas. Danju i nou, godinama,
otkad ste im pruili priliku regeneriranja pomou hra
ne koju jedete.
Da bismo to bolje shvatili djelatnost eluca, treba
mo se poblie upoznati s njime, vidjeti kako hrana
koju primamo ustima dospijeva u eludac. Kao to ste
mogli primijetiti u poglavlju o grkljanu, grkljan je za
pravo poklopac koji zatvara dunik kad stavljamo
neto u usta to je namijenjeno elucu. Obje usne
grkljana presvuene su membranom - glotisom - a iz-
120
nad tog glotisa nalazi se lagana membrana, nazvana
epiglotis, koja se brine za zatvaranje dunika i tako
omoguuje pomou jednjaka otpremanje hrane i osta
lih tvari u eludac. Na taj nain ovjeje tijelo poduzi
ma sve potrebne mjere da se ne bismo uguili kad
neto prizalogajimo. Otvaranje i zatvaranje glotisa
odvija se velikom brzinom, tako da je rije o vrlo
kompleksnom postupku. Gotovo iste sekunde zbiva
se zatvaranje glotisa i ulaz hrane u jednjak na putu do
eluca. Brzina hrane u jednjaku zavisi od njene
vrstoe. Ako je hrana mekana ili u tekuem stanju,
hrana tvrda ili polutvrda, ona e se prema elucu kre
ture jednjaka i esto joj za to treba nekoliko sekundi.
Na gornjem kraju eluca nalazi se mii steza koji
zatvara ili otvara ulazni dio eluca. Taj se mii zove
kardija. Kontrolu nad njim vre vagus ili deseti
modani ivac, koji kontrolira openito proces proba
ve, te ivani vor - takozvana seminularna ganglija
(mreica) - koji ima svoje korijene u sunanom plek
susu ili spletu trbunih ivaca.
O tim korijenima u sunanom spletu trbunih iva
ca trebali bismo imati jasniju predodbu. Sunani
splet trbunih ivaca je prvi organ u tijelu koji se
"skuplja ili stee" kod najmanje duevne ili tjelesne
smetnje. Shodno tome svaka smetnja tog organa moe
imati tetne posljedice ve na sam poetak probave.
Hrana od kardije ili ulaza u eludac do dna eluca pu-
121
tuje dvostruko bre nego to je putovala od usta do eludac
kardije.
Ta povezanost sunanog spleta trbunih ivaca,
nadbubrene lijezde i kardije ili steznog miia na
ulazu u eludac ima snaan utjecaj na trajanje samog
procesa probave. Neki ljudi mogu jelo progutati brzo i
bez prepoznatljivih tetnih posljedica; ali to ipak tet
no utjee na normalan ritam kardije (miia stezaa),
probavnih lijezda i probavnog procesa, te povlai za
sobom tromost eluca, eluane tegobe ili ireve na
probavnim organima. ovjek koji polako jede, koji
hranu u ustima temeljito savae, znatno doprinosi
boljem probavnom procesu, naravno pod pretpostav
kom da se ivene namirnice meusobno podnose.
Nain na koji je hrana savakana i pripremljena za
probavu ima znaajan utjecaj na sam proces probave i
predaju vlaknastih i drugih neprobavljivih tvari iz tan
kog crijeva u dep slijepog crijeva na uzlaznom debe
lom crijevu. Sto je hrana temeljitije savakana, to je
laki i bolji rad probavnih lijezda i jetre.
Kad hrana dospije u eludac, njeno zadravanje u
bilo kojem dijelu probavnog sustava bilo bi upropa
teno da se pilorus ili miini zatvara eluca ne otvori
nekoliko sekundi, kako bi u pravilnim razmacima Slika 16.
putao u eludac neznatnu koliinu rastopljene
eluane kae. Na taj nain mogu razni eluani soko
vi utjecati na sve sastojke hrane koja je dospjela u
Svrha velike krivine eluca u kojoj se redovito
eludac. Pokreti eluca sadre u sebi jasnu svrhovitost
koja se prije svega oituje u razdvajanju tekuih i zadrava mjehur zraka ne sastoji se, kao to mnogi
vrstih sastavnica hrane i njenom izbacivanju. misle, u skupljanju zraka koji se izbacuje podrigiva-

123
122
njem. Velika krivina slui elucu kao skladite
eluane kae koju pilorus natapa i alje u dvanaesnik.
Kretanje eluane kae poinje nekoliko minuta na
kon njenog dospijea u eludac.
eludac je plosnat i nalazi se u svojevrsnom stanju
kolapsa dok nema u njemu hrane. Kad hrana stigne u
njega, on pomou svojih sokova, od gornjeg otvora
(kardije) do izlaza (pilorusa), temeljito obrauje svaki
zalogaj. Ugljikohidrati naputaju eludac vrlo brzo
nakon uzimanja hrane. Njihova probava u elucu tra
je upola krae od probave bjelanevina. Mast ostaje
dugo vremena u elucu, pogotovo ako je glavni sasto
jak hrane; ukoliko je pak sastavni dio neke druge hra
ne, njeno naputanje eluca se znatno otee. Masti se
probavljaju pomou tjelesne topline, a tu toplinu regu
liraju ivci koji su zadueni za probavni proces u elu
cu.
Ako se hrana s ugljikohitratima uzme prije hrane
bogate bjelanevinom, ugljikohidrati e vrlo brzo do
spjeti do eluanog izlaza, a odatle u dvanaesnik, dok
e se bjelanevine neko vrijeme zadrati u elucu.
Ako pak hranu s bjelanevinama pojedemo prije hra
ne s ugljikohidratima, ugljikohidrati nee moi tako
brzo napustiti eludac. Jedemo li zajedno koncentrira
ne ugljikohidrate i bjelanevine, eluana kaa e se
najprije obraivati u gornjem dijelu eluca i doi e do
"oneienja" hrane bogate ugljikohidratima. Stigne
li ta kaa u predvienom roku u sredinji dio eluca,
nju e solna kiselina uiniti jo kiselijom. To povlai
124
za sobom due zadravanje ugljikohidrata u elucu,
nego to je potrebno za njihovu obradu pomou enci-
ma, to naposljetku dovodi po svoj prilici do vrenja ti
jekom apsorbiranja i izluivanja. Takvo stanje
presudno utjee na izluivanje (vidi Tabelu kombini
ranja ivenih namirnica i knjigu "Fit fur's Leben" u
kojoj su vrlo temeljito opisane kombinacije ivenih
namirnica).
U suvremenoj civilizaciji ovjeku je potreban no
vac da bi mogao kupiti hranu, ili ovisi o socijalnoj
pomoi te postaje korisnikom drutvene skrbi. To ga
primorava na prihvaanje istih navika hranjenja kak
ve vladaju u njegovoj okolini, to se na kraju svodi na
svojevrsno trovanje.
Debelo crijevo je najbolji indikator navika nekog
ovjeka i stanja njegova tijela, bez obzira je li tijelo
zdravo ili nije. Cisto debelo crijevo je najbolje jam
stvo protiv bolesti koje ovjek moe imati. Ne pozna
jem nijednu bolju metodu pomou koje bi se debelo
crijevo moglo odravati istim i zdravim od tretmana
ispiranja crijeva i uzimanja ispravne hrane.
Da smo kojim sluajem u stanju ivjeti na selu i
hraniti se vlastitom organskom hranom, mi ne bismo
imali nikakvih problema sa zaepljenjem i izluiva
njem. ivot na selu nije dodue zamisliv bez uljeva
na rukama, ali u ivotu se ne isplati imati neto za to
se ne bi trebalo raditi. Seosko domainstvo moe svi
ma nama pruati ivene namirnice koje su nam po-
125
trebne, a da ne moramo za svaku malenkost trati u
trgovinu.
Pilorus ili miini zatvara eluca
Na donjem izlazu iz eluca nalazi se poklopac poz
nat pod imenom pilorus ili miini zatvara eluca.
Taj poklopac odreuje u kojim koliinama e hrana
napustiti eludac nakon temeljite obrade pomou
eluanih sokova. Tekuine naputaju eludac znatno
prije ostale probavne kae. Miini zatvara eluca
ima lijezde koje izluuju alkalijsku kiselinu pepsin.
Ta kiselina slui kao ferment za rastvaranje bje
lanevina i time pomae probavu hrane. Ta tvar ne do
spijeva u eludac, nego u krv i preko nje do eluanih
lijezda ije izluivanje potie. Uinak tog postupka
nije uobiajen refleks ivaca, ve je rije o stimulira
nju organa pomou kemijske supstancije koja se pro
izvodi u drugom organu.
Moramo znati da se hormon kojega proizvode li
jezde pilorusa sastoji uglavnom iz pepsina i solne ki
seline. Ta se kombinacija koristi u elucu za
rastvaranje bjelanevina i njihovo pretvaranje u
tekue stanje. Prema tome, znaenje izluivanja li
jezda miinog zatvaraa eluca oituje se nedvojbe
no u injenici da nijedna bjelanevina, bez obzira o
kojoj vrsti se radi, ne moe ostati neobraena tijekom
probave; svaka se mora rastopiti. Priroda se dakle po-
126
brinula za jedan dodatni sigurnosni prostor, ne bi li
osigurala rastopivost bjelanevina koje nisu bile ra
stopljene u elucu.
Jetra
Na gornjem dijelu uzlaznog debelog crijeva koji na
slikovnom prikazu skree nadesno (a u tijelu nalijevo)
nalazi se podruje oznaeno pojmom "jetra". Taj za
voj poznat je kao hepatska zakrivljenost, a nalazi se
neposredno ispod jetre. Jetra se sastoji iz desnog i lije
vog renja. Desni reanj je daleko vei od lijevog.
Jetra je najvea lijezda u ovjejem organizmu,
organ ije djelovanje je najaktivnije i najopsenije.
Sve to u obliku hrane putuje od drijela nanie, svako
pie koje pijemo, srkamo ili utrcavamo u sebe, mora
u jaem ili slabijem tekuem obliku proi kroz sedam
i pol metara tankog crijeva. Tanko crijevo opremljeno
je s milijunskim brojem sitnih izdanaka, takozvanih
crijevnih resica, koje dohvaaju svaku molekulu hran
jive kae i alju je u krvne sudove. Krv u tim sudovima
alje molekule u jetru gdje se rastvaraju na sastavne
dijelove. Rastavljene molekule dodaju se potom sa
stavnim dijelovima drugih molekula, stvarajui nove
molekule koje obnavljaju stanice i tkivo naeg tijela.
Prema tome, posve je suvino uzimati "potpunu
bjelanevinu" i oekivati da e je tijelo kao takvu
127
iskoristiti. Takozvana potpuna bjelanevina mora se
najprije pretvoriti u emulziju i pomijeati sa svim tva
rima koje se nalaze u tankom crijevu. Iz te mjeavine
crijevne resice skupljaju dijelove molekula i alju ih
preko krvnih sudova u jetru.
Jetra
Jetra s prednje strane
Tako se molekule prvobitnog eera i kroba ra
stavljaju po grupama atoma iz kojih su sastavljene i
ponovno sastavljaju u novu tvorevinu - glukozu. Ta se
tvorevina pretvara u glikogen, a ponovnom pretvor
bom glikogena pohranjuje se u krvotoku kao glukoza.
Glukoza se u krvotoku zadrava prema potrebi; to je
odreena vrsta eera koja se nalazi u krvi i limfi, a
nalazimo je u mnogim plodovima, npr. u grou kao
groani eer. Glikogen je ugljikohidrat bez okusa,
srodan dekstrinu i krobu.
Jetra se po prirodi bavi skupljanjem razliitih mo
lekula od kojih pripravlja mnoge vitamine koji su
nuno potrebni za zdravo odravanje tijela. Obratite
malo panje vitaminima - iz kojih atoma su sastavlje
ni. Ovdje navodimo nekoliko sasvim sluajno izabra
nih primjera:
C = ugljik, H = vodik, O = kisik, Cl = klor,
N = duik, S = sumpor.
Vitamin A = C H29 HO
20

Vitamin B, (tijamin) = C12 H, C1N OS 7 4

Vitamin B (riboflavin) = C H N 0
2 i 7 20 4 6

Vitamin B = C H N 0
6 8 3

Vitamin C = C H 0
6 6

Vitamin D = C H43 OH
28

Vitamin E {a - tokoferol) = C H 29 50

Vitamin E ifi - tokoferol) = C H 4 8 0 28 2

Vitamin K = C3] H 0 46 2

Slika 17.

128 129
 Jetreni "odjel za vitamine" ne moe sve vitamine
koristiti kao cjelovite, sastavljene tvari. Pretvorba
hrane naprosto ne funkcionira na taj nain. Koliina
svakog vitamina u gramima tako je neznatna da se je
dino zahvaljujui udesnom sustavu, slinom kom
pjutoru, koji djeluje unutar tijela na doista zagonetan
nain, moe na 70 ili 100 kila teko tijelo izvriti jo
vea uinkovitost nego na tijelo djeteta. Pola kilogra
ma nasjeckane banane sadri na primjer u prosjeku
manje od etvrt miligrama vitamina BI (timijana) te
svega 0,29 miligrama roboflavina. Imajmo na umu da
pola kilograma odgovara zapravo 500.000 miligrama!
Pola kilograma cvjetae sadri katkada samo pola mi
ligrama tijamina i riboflavina.
Hranimo li se redovito sirovim povrem i plodovi
ma, orasima i sjemenkama i pijemo li sokove od siro
va voa i povra, mi pribavljamo tijelu sve vitamine
koji su mu potrebni. Nikad nisam imao potrebu za uzi
manjem bilo kojeg vitamina u obliku tableta, budui
da sam sve vitamine potrebne mom tijelu dobivao pre
ko hrane i sokova od sirova voa i povra. Nikad ni
sam osjetio nedostatak bilo kojeg vitamina. Zato?
Molekule iz kojih jetra proizvodi vitamine potrebne
tijelu dobivao sam preko hrane i sokova od sirova
voa i povra.
Kad sam bio mlad, te nisam toliko znao o prehrani,
jeo sam sve ono to jede veina Skota: porid (kaa od
zobenih pahuljica) s mlijekom i eerom, jela bogata
krobom, kao to su npr. kola s maslacem, keksi s
130
mnogo eera i kroba. Ta je hrana izazivala velike
smetnje u funkcioniranju jetre i jetra je na to primjere
no reagirala. Kad sam popio odreenu koliinu soka
od mrkve, bio sam nagraen ponovnim ozdravlje
njem; nagomilana u nije se mogla izluiti samo pre
ko debelog crijeva, ve se izluivala preko pora na
koi. Svi su mislili da sam obolio od utice; ali utilo
je nakon nekoliko mjeseci nestalo i moja je koa iz
gledala bolje nego ikad ranije. Iznenauje li vas inje
nica da nastojim koliko je to najvie mogue ivjeti po
zakonima prirode?
Jedna od najvanijih zadaa jetre jest proizvodnja
ui. Proizvedena u pohranjuje se u unom mjehu
ru, da bi iz unog mjehura bila dodavana dvanaesni-
ku ("drugom elucu") kad u njega stigne hrana iz
eluca. Funkciju ui obradit emo u sljedeem po
glavlju. Ovdje valja samo napomenuti da u igra ve
liku ulogu u probavljanju i apsorbiranju masti.
Sljedea vana zadaa ui sastoji se u spreavanju
zgruavanja krvi. Budui daje vitamin K najpoznatiji
glede spreavanja hemoragije (izljeva krvi), trebali
bismo doista cijeniti formulu po kojoj nastaje taj vita
min. Zamislite samo: 31 atom ugljika, 46 atoma vodi
ka i 2 atoma kisika moraju se ujediniti da bi tisuama
ljudi sprijeili zgruavanje krvi. To nadilazi sva oeki
vanja! elite li svoje tijelo ispravno hraniti, vodite bri
gu o istoi debelog crijeva i vaa jetra e voditi brigu
o vama.
131
 Daljnje funkcije jetre odnose se na izmjenu masti i uni mjehur
bjelanevina. Jetra je organ za liavanje otrova i
spremnik krvi. Jetra rastvara hemoglobin crvenih
krvnih zrnaca koja su ispunila svoju svrhu i pohranju
je bakar, eljezo i druge elemente kako bi se prema
potrebama mogli smjesta iskoristiti.
Budite paljivi prema svojoj jetri. Ako joj se rav
noduno nanosi teta, vi ete brzo dokrajiti svoj ivot
i morat ete napustiti svoje tijelo.
tetno je i opasno ne voditi brigu o stanju debelog
crijeva. Svako oteenje bilo koje funkcije tijela, a po
gotovo oteenje jetre, uzrok je veine bolesti i tjele
snih tegoba. Stoga neete poiniti nikakvu pogreku
ako svake godine podvrgnete tijelo tretmanu ispiranja
crijeva - a pogotovo neete pogrijeiti ako se hranite
jednostavno pripremljenim prirodnim ivenim na
mirnicama.

uni m j e h u r

uni mjehur je kesica krukasta oblika; lei na

donjem rubu jetre vezana svojim odvodnim kanalom
za uni kanal; slui kao rezervoar ui koji se
ispranjava im se u dvanaesniku pojavi masna hrana.

Slika 18.

133
132
 u je itekako vaan element u probavnom proce
su, prvenstveno zaduen za probavu masnoe. u
podupire proces probave tako to pomou emulzira-
nja masnoe neutralizira kiselu mjeavinu koja iz
eluca dospijeva u dvanaesnik. Osim toga, u
pomae kod peristaltike i apsorbiranja tvari u tijelu
tako to spreava truljenje.
Zu se sastoji iz kiselina koje stvaraju grupu kiseli
na vrlo slinu kiselinama prirodnih proizvoda. une
kiseline pojavljuju se u odreenoj mjeri kao samostal
ne kiseline, ali su ipak najee povezane s glicerinom
ili taurinom (npr. u glikogenskoj i taurinskoj kiselini);
i to uglavnom radi rastvaranja bjelanevina. Dvije
poznatije une kiseline jesu holna (una) i litoholna
(lithos = kamen) kiselina.
Kolesterin je bijeli, masni kristalinirani jednova-
lentni alkohol, bez okusa i mirisa, kojim obiluje
ivano tkivo; ima ga i u ui i unim kamencima.
Budui da ne sadri u sebi duik, taj alkohol nije bje
lanevina. Nalazimo ga obino zajedno s lecitinom,
to nas upuuje na psiholoki vidik njihova funkcioni
ranja.
Na ovom mjestu elim se kratko zaustaviti te vas
izvijestiti o zanimljivim rezultatima primjene broike
(ivanjskog cvijea). Pomou broike moe se ovjek
ak osloboditi unih i bubrenih kamenaca. uni
kamenac promjera 10 milimetara poloio sam u au
za testiranje u kojoj se nalazila ajna liica broike.
Broika se smekala u ai vrue, gotovo provrele
134
vode. Unutar 48 sati nije bilo vie ni traga kamencu.
To sam vie puta ponovio i svaki put bi rezultati bili
gotovo isti, to me navodi na zakljuak da se ispijan
jem broike dva do tri puta dnevno uz istovremeni
tretman ispiranja crijeva mogu odstraniti uni i bu
breni kamenci.
uni mjehur je izvanredno vaan organ u tijelu.
Njegovo odstranjivanje povlailo bi za sobom velike
probavne smetnje.
Guteraa ili pankreas (trbuna lijezda)
Guteraa je duga, uska lijezda s unutarnjim i
vanjskim luenjem. Smjetena je iza eluca, pre
baena poput vrpce preko prvog i drugog slabinskog
kraljeka. Sastoji se od glave i repa te je svojim
vanjskim oblikom slina guteru, odatle i naziv gute
raa. Po svojoj grai slina je lijezdama slinovnica-
ma u ustima.
Guteraa je jedna od najaktivnijih lijezda u tije
lu. Sve to prolazi kroz tanko crijevo nuno podlijee
probavnim sokovima to ih proizvodi guteraa. Sok
guterae sadrava enzime: tripsin, dijastazu i lipazu,
koji otjeu u dvanaesnik te ondje razgrauju bje
lanevine, ugljikohidrate i masti.
Negdje u sredini guterae nalazi se grupa lijezda
s unutarnjim izluivanjem, poznatija pod imenom
Langerhansovi otoci; te lijezde proizvode inzulin,
135
 hormon koji regulira izmjenu eera i ostalih ugljiko- Guteraa
hidrata. Ako je tijelo prezasieno otrovima, a debelo
crijevo oteeno vrenjem i truljenjem, te lijezde nisu
vie u mogunosti proizvoditi inzulin, to dovodi do
pretjeranih koliina eera u tijelu. Pod takvim okol
nostima poveavaju se koliine eera u krvi i eer se
skladiti u bubrezima. Takvo stanje nazivamo dijabe
tesom. Mnogi ljudi koji pate od dijabetesa pokuali su
izbjei uzimanje sintetikog inzulina na taj nain da
su pristupili ienju debelog crijeva pomou ispira
nja, a istovremeno su pili sokove od svjeeg sirovog
voa i povra te uzimali hranu od sirovog voa i
povra, oraha i sjemenskih klica. Uvjerili su se da im
je uvelike pomoglo svakodnevno pijenje od pola litre
do litre i pol mijeanog soka od mrkve, celera, zelenih
mahuna i cvjetae, kako je to opisano u mojoj knjizi
"Sokovi od svjeeg voa i povra". '
Guteraa je vana lijezda u naem tijelu i morali
bismo je u svemu respektirati, ako nam je imalo stalo
do dobrog i dinaminog zdravlja. Ali nemojmo zabo
raviti da nam u potrazi za zdravljem valja krenuti od
debelog crijeva.
Nije rijedak sluaj da je ovjek prije upropastio
svoj ivot nego to se domogao mudrosti kojom gaje
Bog obdario. ovjekova je dunost tragati za istinom
i ivjeti zdravim ivotom.

137
136
 Slezena Slezena

Slezena je organ koji se nalazi u lijevom dijelu

trbune upljine ispod zadnjih rebara; ovijena je peri-
toneumom koji je vee uz eludac i lijevi bubreg. Sa
stoji se uglavnom iz specifinog tkiva slezene,
takozvane crvene i bijele pulpe.
Slezena se moe stezati i iriti; tijekom probavnog
procesa malo je poveana. Slezena je zapravo najvei
filter krvi koji je pomou crvene pulpe, odnosno arte-
riola, povezan sa svim najvanijim krvnim sudovima.
Jedna od brojnih zadaa slezene jest odstranjivanje
mrtvih crvenih krvnih zrnaca, bakterija i ostalih ot
padnih tvari iz krvi. Osim toga, slezena proizvodi an
titijela.
Nakon zaea, u kratkom razdoblju razvitka za
metka, slezena proizvodi krvne stanice, takozvane
eritrocite, i crvena krvna zrnca koja pohranjuje u sebi i
prema potrebi alje u krv.
Neke funkcije slezene nisu jo uvijek do kraja Slika 20.
istraene. Jedno je sigurno: zaepljenje ima nesumnji
vo negativan uinak na slezenu, to dovodi do pore
meaja probave. Razlog tome lei bez daljnjega u
tome to zaepljenje, kao i svaka druga smetnja debe Razlika izmeu jednostavne i sloene klizme
log crijeva, dovodi do stanja otrovanosti koje pogaa oituje se u duini cjevice koja se primjenjuje. Kad
svaki dio tijela. Da bi se slezena odrala u najboljem se kupuje naprava za klistiranje, uz nju se dobiva krat
stanju, preporua se svake godine poduzeti tretman ka tvrda cjevica iz gume ili plastike. Za sloeno ili vi
ispiranja crijeva i visoku ili sloenu klizmu, ako je po soko klistiranje primjenjuje se 75 centimetara duga
trebno. rektalna cjevica iz mekane, lako savitljive gume,

139
138
premazana poeljnim sredstvom za glatkou, tako da Apendiks ili privjesak, crvuljak
se moe bezbolno ugurati u mar, dok se spremnik na
puni primjereno toplom vodom. im se silazno debe
lo crijevo ispere nakon nekoliko uljevaka, moe se
cjevica ugurati jo dublje za 5 do 8 centimetara, tako
da dospije do poprenog debelog crijeva. Na taj nain
postie se zadovoljavajue visoko ili sloeno klisti-
ranje.

Apendiks

Idemo li dalje desnom stranom slijepog crijeva,

naii emo na apendiks, zakrljali dio debelog crijeva,
koji se nastavlja na slijepo crijevo, poznat i kao crvu-
ljak. Moe biti dugaak od 2 do 15 centimetara, u ri
jetkim sluajevima ak do 20 centimetara. Normalna
duina iznosi oko sedam i pol centimetara.
Kroz njegovo sredite vodi kanal okruen velikim
brojem lijezda. Taj kanal vodi ravno u slijepo crije Slika 21.
vo. Apendiks je pod stalnom kontrolom hipotalamusa
koji je pored svih drugih zadaa zaduen za zatitu
ovjejeg tijela. Apendiks je organ, bolje reeno li Zastoje po Vaem miljenju Stvoritelj stavio apen
jezda, kojemu posveujemo tek neznatan dio interesa diks upravo na mjesto gdje se nalazi? Dopustite mi da
i panje koje zavrijeuje otkad ga je Bog stvorio i vam objasnim. Apendiks proizvodi antibakterijsku
odredio mu ba ovo mjesto. Molim vas da se zadrite tekuinu koju alje u slijepo crijevo, ali samo onda
na slici apendiksa u ovom poglavlju; na njoj se vide kad iz tankog crijeva kroz zakrivljeni poklopac crije
brojne lijezde koje apendiks krije u sebi. va u slijepo crijevo dospijevaju otpadne tvari, koje

141
140
 predstavljaju potencijalnu opasnost za ovjekovo
zdravlje.
Moj medicinski rjenik tumai znaenje apendiksa
vrlo jednostavnom napomenom daje apendiks "crvu-
ljak koji izbija iz slijepog crijeva". U stvarnosti je
apendiks zapravo "uvar na tornju", ili drugim
rijeima, apendiks je prva obrambena linija na mjestu
gdje probavna kaa naputa slijepo crijevo i dospijeva
kroz otvor zakrivljenog crijeva u debelo crijevo. Ako
je apendiks zdrav i u dobrom stanju, on budno prati i
prema potrebama opskrbljuje slijepo crijevo antibak-
terijalnom tekuinom koja neutralizira sve ostatke
hrane koji bi na bilo koji nain mogli remetiti
izluivanje otpadnih tvari na daljnjem putu kroz metar
i pol dugo debelo crijevo.
Ako je hrana koju smo pojeli bila otrovana ili je ne
podnoljiva, onda je i probavna kaa zacijelo otrova
na, te mora biti neutralizirana.
Ako se debelom crijevu ne posveuje primjerena
panja koja mu je potrebna za uredno izluivanje ot
padnih tvari, ostaje probavna kaa u slijepom crijevu
sve dok ne poinje proces vrenja i truljenja.
Ostane li previe otpadnih tvari, mora apendiks ra
diti prekovremeno, tako da e siromaak od umora
oboljeti ili zadobiti upalu. Takvo stanje apendiksa na
zivamo apendicitis. Kad se upala razvije do odreene
mjere, dolazi do pucanja apendiksa. Uvjerio sam se da
su ispiranja i visoka klistiranja crijeva najbolje meto-
142
de pomou kojih se odrava istoa debelog crijeva i
apendiksa.
Prije mnogo godina neka je mlada dama radila kod
mene. Jednog dana nazvala me i rekla da e dva sata
zakasniti na posao. Kad je dola, priopila mi je razlog
kanjenja. Oko dva sata ujutro probudili su je uasni
krikovi 14-godinjeg brata. Svi lanovi obitelji poska-
kali su iz kreveta da vide to se dogodilo. Mladi je
osjetio nepodnoljive bolove u desnoj donjoj polovici
trbuha, stoje za njegovu majku bio oit znak apendi-
citisa. Zgrabila je slualicu telefona i nazvala lijenika
koji je smjesta doao u kuu. Potvrdio je opravdanost
majina strahovanja i naruio za mladia kola hitne
pomoi.
Samo stoje lijenik otiao, mladieva sestra (moja
sekretarica) donijela je svoju napravu za klistiranje te
izvrila na mladiu visoko klistiranje u trajanju od
etiri sata. Kad su napokon stigla kola hitne pomoi,
medicinski je asistent pregledao mladia i rekao da ne
postoji nikakav razlog za prebacivanje u bolnicu.
Mladi se itav dan odmarao, a sutradan je sasvim
normalno opet krenuo u kolu.
Naalost, antibakterijska tekuina apendiksa ne
unitava gliste i njihova jaja; pod povoljnim uvjetima
za razvitak kolonije gliste se mogu ugnijezditi i raz
mnoavati na dnu slijepog crijeva, stvarajui koloniju
u obliku slova V koje se lijepo vidi na rendgenskoj
snimci.
143
 Svaki poremeaj apendiksa ili njegove funkcije ne
posredno povlai za sobom otrovane ostatke probav-
ne kae koja dolazi iz tankog crijeva, ako se ovjek
pogreno hrani. Pogrena prehrana postaje navikom,
povodi li se ovjek iskljuivo za svojim apetitom,
hladnjakom, punom trpezom ili redovnim odlaenjem
u kavanu. Takvo stanje stvari jednostavno ne moemo
izbjei, sve dok jedemo samo radi zadovoljavanja
svog teka i prodrljivosti, umjesto da se pitamo: "to
je doista potrebno mome tijelu?"
Jako me veseli injenica da se sve vei broj ljudi
raspituje o mojim knjigama "/ vi moete postati puno
mlai", "Sokovi od svjeeg voa i povra" te "Dnevno
svjee salate odravaju vae zdravlje", otkako su ob
javljene. Na tisue pisama potvruju injenicu da
Wallker-program, kakav je opisan u spomenutim knji
gama, svakome koristi i kod svakoga bude djelotvo
ran, samo ako se uredno primjenjuje.
To nije nikakva promidba mojih knjiga. Spomin
jem to naprosto zato jer me mnogi ljudi pitaju: "Sto
mogu uiniti da se oslobodim od ove ili one bolesti?" I
kad im se savjetuje da kupe moje knjige, da temeljito
proue sve stoje u njima napisano o prirodnim zako
nima, da te zakone primjene u praksi, ljudi mi
najee piu - ili me nazovu - da bi mi priopili
udesne rezultate koje su postigli tijekom lijeenja
svojih bolesti.
Sve se u biti svodi na ovo: Jedite sirovu hranu koli
ko je najvie mogue, pijte sokove od svjeeg voa i
144
povra, pijte dnevno najmanje jedan litar destilirane
vode, i ne zaboravite najmanje jednom u godini - a
ako treba i dvaput - sve dok ste ivi obaviti ispiranje
svojih crijeva. Va apendiks bit e vam na tome vrlo
zahvalan - i vi ete na taj nain sprijeiti svaku prije
vremenu pojavu senilnosti te uivati u ugodnoj, mir
noj, zdravoj starosti.
Ne okreite se za sobom! Neka vam pogled bude
usredotoen na sadanjost i budunost. Prolost je po
vijest, pred vama je budunost - razmiljajte kako
budunost uiniti vrijednom ivota.
I na kraju, ne dozvolite operacijsko odstranjivanje
apendiksa. Bilo bi to isto kao da ste zaklali koko koja
vam je nosila zlatna jaja. Ako vam je apendiks ve ra
nije odstranjen, inite sve najbolje tako to ete jo
vie paziti na svoju prehranu i na svoje debelo crijevo.
Nadbubrene lijezde
U starozavjetnoj knjizi proroka Izaije itamo: "On
e pravdom opasati bedra, a vjernou bokove" (Iz 11,
5), a ima ondje i niz slinih formulacija.
Nadbubrene lijezde nalik su nekakvim eirma
na gornjoj strani svakog bubrega. Sastoje se od dviju
razliitih sekcija: unutarnjeg dijela, medule
(modine) i vanjskog dijela, korice (cortex). Medula
potjee od ivaca, simpatinog ivanog sustava koji
nadbubrene lijezde povezuje s ostalim dijelovima
145
tijela. Medu la proizvodi hormon epinefrin. Nadbu
brene lijezde obiluju veom koliinom krvi od svih
drugih organa sline veliine, izuzmemo li titnjau.
Korteks je sa svojim hormonima takoer ivotno
presudan: nedostatak tih hormona povlai za sobom
neuravnoteenost vode i elektrolita. Ti hormoni imaju
veliku ulogu u izmjeni bjelanevina, masnoa i uglji-
kohidrata. Pomou tih hormona nae je tijelo u stanju
prevladati stresna stanja, kao to su emocionalna raz-
draenost, preoptereenost miia, hladnoa,
neoekivani bolovi i okovi. Da nadbubrene lijezde
ne proizvode te hormone, imali bismo znatno smanje
nu otpornost tijela na infekcije.
Kortizon, jedan od hormona nadbubrene lijezde,
dobiva se i sintetiki, te se u razliitim preparatima
ve desetljeima uspjeno primjenjuje kao pojaanje
organskog hormona; pa ipak, popratne pojave su u
mnogim sluajevima tetne za pojedince koji uzimaju
sintetiki proizveden kortizon. Zahvaljujui vlastitom
prouavanju tih popratnih pojava, nikad ne bih na
sebi dopustio primjenu sintetikog kortizona.
Korteksom upravlja epifiza, a postoje i zadae koje
zajedniki izvravaju. Sve to oteava rad jedne li
jezde nuno se odraava i na uinkovitost rada druge
lijezde. Zbog prostorne blizine svaki ozbiljniji pore
meaj bubrega nanosi automatski tetu i nadbu
brenim lijezdama; meutim, najveu tetu
bubrezima, nadbubrenim lijezdama i epifizi nanosi
vrenje i truljenje otpadnih tvaru u debelom crijevu.
146
Loe stanje debelog crijeva osveuje se svim dijelovi
ma tijela, a napose svim vanijim lijezdama u tijelu.
Kao to smo spomenuli, medula proizvodi hormon
epinefrin. Taj se hormon moe i sintetiki proizvoditi
te pomou injekcije unositi u krv, kako bi se pospjeio
rad srca i krvoilnih sudova. Osim toga, dodavanjem
tog hormona jetra se oslobaa od eera koji prijeti di
jabetesom. Nadbubrene lijezde proizvode i hormon
adrenalin ija slinost s pinefrinom je tako velika daje
zanimljivo poblie upoznati njegovu formulu. Epine
frin se sastoji iz Cio H | NO3 i polovice H 0 , dok se
3 2
adrenalin sastoji iz C H NO3.
9 ) 3
Primjeujete li da epinefrin sadri svega jedan
atom ugljika vie od adrenalina. Oba hormona imaju
vie ili manje slino znaenje za organizam. Unose li
se ti hormoni u kanal lene modine pomou injekci
je, tlak krvi e se prilikom vaenja igle poveati za
100%.
Laboratorijskim testom je dokazano da adrenalin
stimulirajue djeluje na ovjekovu muskulaturu.
Izluivanje tog hormona u nadbubrenim lijezdama
oito neposredno djeluje na nervni sustav tijela. Pre
velik stres u naem svakodnevnom poslu ili na drugim
podrujima ivota obino povlai za sobom pretjera
no stvaranje adrenalina to pojaava nervoznu nape
tost.
Injekcije adrenalina ne postiu kod pacijenata Adi-
sonove bolesti trajne rezultate. To je razumljivo, ima
mo li pred oima razliite simptome te bolesti: jako
147
mravljenje, progresivnu anemiju, niski krvni tlak,
smetnje u elucu i crijevima te ekstremnu slabost tije
la. Iako se radi o kroninoj i esto smrtonosnoj bolesti,
ja poznajem bolesnike koji su vrsto odluili - uvid
jevi besmislenost lijeenja pomou injekcija - za
drastinu primjenu programa ienja crijeva, odno
Osmo poglavlje
sno ispiranja crijeva koje je trajalo tjednima, uz isto
vremeno uzimanje prirodne hrane od svjeeg sirovog SPOLNI ORGANI I NJIHOV
povra, voa, oraha i klica, te ispijanje svjeih sokova
od sirova voa i povra, to se pokazalo vrlo korisnim.
UTJECAJ NA DEBELO
Na kraju krajeva, nema nikakve sumnje da primje CRIJEVO
na organskog hormona nadbubrene lijezde slui u
svrhu ienja i jaanja krvi, to ovjeka naprosto pri
morava da vodi brigu o istoi svog tijela i pravilnoj
Spolni organi su u biti organi razmnoavanja. Ko
prehrani. Tonus miia zavisi o hormonima nadbu
brenih lijezda; bez tih hormona nae tijelo bilo bi ritenje tih organa i briga o njima imaju itekako oprav
slabo i nemono. Ti hormoni su ivotno vani i zbog dan smisao u tjelesnom, duevnom i duhovnom
njihova neutralizirajueg djelovanja na otrovane pro- pogledu.
bavne tvari u organizmu. Svaka vrsta ima sasvim normalnu i prirodnu
zadau razmnoavanja, kako ne bi izumrla. Pretjerano
Nadbubrene lijezde imaju nedvojbeno jak utje
koritenje i zloporaba tih organa esto povlae za so
caj na rasplodne organe. Posjeduje li ovjek jak sek
bom mnoge patnje.
sualni nagon, taj se nagon moe negativno odraziti na
Apetit u bilo kom obliku i pogledu najpodliji je ne
nadbubrene lijezde to esto dovodi do seksualnih
prijatelj ovjeku. Glad je potreba tijela za hranom; ali
zabluda.
pretjerani apetit, ako mu ovjek robuje, postaje opte
Mudro je i pametno voditi istovremeno brigu o
reenje koje najee vodi do tekih i nepredvidivih
istoi duha i tijela.
bolesti.
Kada govorimo o apetitu, moramo znati kako hra
na djeluje na tijelo. Pretjerana primjena jakih zaina
149
148
 Sjemenici ili testisi
dovodi do prenadraenosti probavnog sustava koja
nanosi tetu bubrezima i spolnim organima. Ljuta pa Presjek donjeg dijela lea
prika stimulira spolne organe jednako kao i pretjerano
konzumiranje mesa.
Poznati docent koji se bavio problematikom zdrav
lja te bio ponosan na svoju tjelesnu grau i muku sna
gu, koji je itav ivot jeo velike koliine mesa, priznao
je prije nekoliko godina odreene prednosti Wal-
ker-programa. Pridravao se tog programa otprilike
dvije godine; potom se vratio svojim ranijim navika
ma glede konzumiranja mesa, ustvrdivi da je pro
gram dodue poboljao njegovo zdravlje, ali je
oslabio njegov spolni nagon.
Sve to unosimo u svoje tijelo i to potie seksualni
poriv i seksualnu aktivnost moe negativno, degeneri-
rajue djelovati na modane stanice i tkivo. U kraj
njem sluaju moe dovesti do toga da se dotina osoba
poinje abnormalno ponaati.

Muki spolni organi: sjemenici ili testisi

Sjemenici (muda) ili testisi su muki organ ili mu

ka rasplodna lijezda koja odgovara jajovodu ene.
Testisi proizvode spermije. Spermiji imaju zadau
oploditijajnu stanicu. Spermij je u usporedbi sjajnom
stanicom mnogo manji. Budui daje rije o ivom or
ganizmu, on je vie ili manje spontano pokretljiv, svo
jom spontanom pokretljivou pribliava se jajnoj
stanici ili prodire u nju. Spermiji se nalaze u debelom
sloju sjemene tekuine.
151
150
 Pogledamo li presjek donjeg dijela lea na slici,
vidjet emo da se prostata nalazi blizu mara. Sada
ete mnogo lake shvatiti da su ispiranja crijeva
nuna, kako bi se sprijeilo pretjerano nagomilavanje
izmetina i ostalih otpadnih tvari u zadnjem dijelu de
belog crijeva, dakle, u neposrednoj blizini prostate i
mara.
Kad jednom doe do zaepljenja na tom podruju
debelog crijeva, otpadne tvari vre pritisak na prostatu
i nanose velike potekoe prostati i testisima.
Ovdje mi pada na pamet povijest bolesti nekog tali
janskog radnika iji testisi su odjednom narasli do
veliine lopte za ragbi, a istovremeno se u njega poja
vila i upala prostate. To oboljenje moglo se bez ikakve
sumnje pripisati bogatim picama koje mu je priprema
la njegova ena i koje je zalijevao obilnim koliinama
"vina". Bojao se otii k lijeniku, zato jer su jednom
njegovom roaku - koji je patio od sline bolesti - od
stranili testise te je postao eunuh (ukopljenik).
Budui da sam znao talijanski, bio sam u stanju nago
voriti ga na uestalo ispiranje crijeva. Nakon dva ili tri
mjeseca doao je posve neoptereen u moj ured i za
traio da mu propiem jo jedan tretman uzastopnog
ispiranja crijeva. Godinu i pol kasnije njegovi su testi
si poprimili normalan oblik, a nestale su i sve pote
koe s prostatom i testisima.
152
Prostata (predstojna lijezda)
Rije prostata je anatomski struni izraz koji ima
svoj korijen u grkoj rijei prostates = predstojnik.
Prostata se kod mukarca nalazi izmeu rektuma
(guznog crijeva) i vrata mokranog mjehura, a sastoji
se djelomino od vezivnog i ljezdanog tkiva. Stvara
elastino tekui, svjetlucavi sekret koji se kroz kanali
ispranjuje u mokranu cijev. Mokrana cijev je kanal
koji pospjeuje pranjenje urina iz mjehura, a slui i u
spolne svrhe.
Poloaj prostate izmeu mokranog mjehura i
mara iziskuje od svakog mukarca da osobito pazi na
namirnice kojima hrani svoje tijelo. Naime, prostata
moe lako postati rtvom dviju bolesti, upale i raka,
kojima s jedne strane pogoduje vrenje i truljenje ot
padnih tvari u debelom crijevu, a s druge strane mno
ge tetne tvari koje dospijevaju u bubrege i mjehur.
Upala moe mokranu cijev do te mjere suziti da
mokrenje bude veoma bolno. Ako se stanje pogora
va, dolazi u pitanje openito pranjenje mjehura. To je
stanje poznato pod nazivom prostatitis.
Prostata postaje sve ee rtvom raka, zato to
mnogi mukarci ne posveuju dovoljno panje unu
tarnjoj istoi tijela. Osveivanje, stres, brige, bijes,
strah i mnoge druge izopaenosti meuljudskih odno
sa znatno doprinose oboljenjima prostate.
153
 Imali smo mladog prijatelja tridesetih godina koji
je imao troje djece i plaio se da u financijskom pogle
du nee moi zbrinuti svoju obitelj. Radio je naporno,
nadljudski naporno, i predugo bez odmora. ivio je
stalno u nekakvom strahu, ali svoje bojazni i brige nije
htio povjeriti drugima, pa ak ni svojoj eni. Brino je
pazio na hranu koju uzima, nastojao se hraniti to
ispravnije i posveivati sebi dolinu panju u datim
okolnostima. Ali sve je to bilo uzaludno. Snala ga
najprije upala, a kasnije i rak prostate. Njegova je ena
pristala da ode u bolnicu i on je to uinio - protiv svoje
volje i boljeg poznavanja same stvari. Napustio je bol
nicu na putu prema posljednjem poivalitu i njegova
se ena morala brinuti o onome stoje od njega ostalo.
Lijenici su govorili daje umro od raka. A ja sam uv
jeren daje umro zbog negativne duhovne nastrojeno-
sti. Tu negativnu duhovnu nastrojenost ne moe
pobijediti ni najsavjesnije ispiranje crijeva. Zaista je
istinita izreka: "Kako ovjek misli, takav je".
Ispiranje crijeva za prostatu je doista prva obram
bena linija, budui da se ispiranjem onemoguuje na
gomilavanje otpadnih tvari koje mogu dovesti do
zaepljenja. To je itekako ozbiljna i vana tema koja
se ne moe tek letimino obraditi. ovjek naprosto
nije u stanju sebi predoiti fatalno djelovanje bolesti i
patnji koje mogu nastati zbog zanemarenog odrava
nja istoe crijeva i redovne stolice. Ta upornost nije
nikakav fanatizam, to je nadasve dobar i mudar nain
ivljenja. Ne ponaamo li se u tom pogledu odgovor-
154
no te dospijemo do toke odakle nema vie povratka,
prekasno je za bilo kakve elje ili prekoravanja u smi
slu da smo ranijih godina trebali biti paljiviji. Nedo
voljan oprez moe biti smrtonosan.
enski spolni organi: maternica
Maternica (uterus) je enski organ za raz
mnoavanje. Ona je dakako i vie od toga; naime, ma
ternica je tijekom cijelog ivota do te mjere povezana
s problemima ene da moe nanijeti tetu sveukup
nom domainstvu - to obino i ini.
Openito uzevi, problemi neudate ene nikad ne
prestaju; a kad se uda za mukarca ti se problemi samo
poveavaju!
Uzrok jednog od najveih problema kod ena,
moda dosad najmanje poznatog - iscrpljenosti (stal
nog umora; nemoi; pomanjkanja vrstog sna) - lei u
gubitku, odnosno odstranjivanju krajnika. Ta injeni
ca nije openito priznata, premda se svakodnevno do
kazuje ispravnom. Unato tome, i dalje se ta dva
siuna, ali itekako vana organa nemilice odstranjuju
djeci, a esto i odraslima, to ima razorne posljedice
na itav ivot. I zamislite, mukarci nisu nimalo bolji,
odnosno izdrljiviji u podnoenju loih posljedica tog
odstranjivanja od ena.
155
 Maternica Kao to sam ve u prethodnom poglavlju govorio,
U presjeku izmeu mara i mokranog mjehura doista su rijetki sluajevi kad treba odstraniti ili vaditi
krajnike. Ako su upaljeni ili bolesni, to je samo opo
mena da se u tijelu nalazi previe otrova, to ne moe
proi bez posljedica. Umjesto odstranjivanja krajnika,
pomogla bi terapija ispiranja crijeva, terapija odstra
njivanja trulei na koju bolesni opominju.
ena kojoj su odstranjeni krajnici i koja ima este
ro djece, takoer s odstranjenim krajnicima, podnosi
la je uz svoje osobne i esterostruke probleme svoje
djece. Proitajte obavezno 10. poglavlje pod naslo
vom "Vezivno tkivo i vitamin C" u ovoj knjizi.
Govorei o vanjskom izgledu maternice, moemo
konstatirati da je rije o zasebnom, upljem organu s
debelim stijenkama, vie-manje krukastog oblika.
Ispred nje je mokrani mjehur, a iza nje zakrivljeno si
lazno debelo crijevo i mar.
Promatrajte na "Slikovnom prikazu terapije
pomou debelog crijeva" obje slike debelog crijeva,
sliku normalnog i sliku prenatrpanog i zaepljenog
debelog crijeva. Vidjet ete kako je debelo crijevo iza
maternice uslijed prenatrpanosti otpadnim tvarima
povealo svoj obujam i kako se mokrani mjehur
zbog neredovitog pranjenja proirio do krajnjih gra
nica, tako da se maternica nala u vrlo uskom procje
pu tih dvaju prenapunjenih organa! Zar je onda udno
to esto dolazi do abnormalnog poloaja i oblika ma
ternice? Bilo bi zaista udno, kad ne bi dolazilo i do
neeg mnogo goreg - moda raka?
156
157

upljina maternice ima trokutasti oblik, plosnat s
prednje i stranje strane. Slika u ovoj knjizi prikazuje
presjek donjeg dijela lea u ene. Grafiki je prikaza
na maternica u samom sreditu sa zakrivljenim crije
vom gore zdesna i tankim crijevom ispod. Desno
ispod maternice vidi se unutranjost mara; iznad
donjeg dijela mara nalazi se vagina, malo dalje mok
rana cijev i mokrani mjehur.
Slika prikazuje crijeva prenapunjena nagomilanim
ostacima otpadnih tvari zbog viegodinnjeg manjka
vog izluivanja. Zamislite sada da vam je mjehur
takoer prenapunjen, a nemate priliku otii na zahod.
to se u tom sluaju dogaa s maternicom? Ako je
ena suajno trudna - kakve li torture za dijete koje se
u njoj razvija! Ono je posve nemono bilo to uiniti,
osim strpljivo ekati da se rodi tjelesno i duhovno
oteeno.
Uistinu je velika odgovornost nositi dijete u sebi! I
zar da iz ljubavi prema vaem djetetu ne biste svoje
debelo crijevo odravali istim koliko je najvie
mogue? A kako se to moe najbolje odravati? Zaci
jelo ne pomou sintetikih sredstava za izluivanje!
Terapija ispiranja crijeva je jedini logian i mudar od
govor.
ena bi u svakom stadiju svog ivota trebala misliti
na mogunost izbjegavanja. Neudata ena mora voditi
brigu o tome da njezini organi besprijekorno rade,
kako bi izbjegla neeljene posljedice mogueg pre
putanja ili zanemarivanja. Za enu nema vee trage-
158
dije nego da u tridesetoj, etrdesetoj ili pedesetoj
godini izgleda staraki i iscrpljeno. Ali toga se ne
mora bojati, ako je nauila svojim duhom i svijeu
prevladavati svaku tenju za mrnjom ili osvetom,
ako je nauila uzimati stvari onakve kakve jesu, ako je
nauila razmiljati da od postojeeg ima i goreg zla.
Izbjegavajte ljubomoru, mrnju i osvetoljubivost, ba
cite sve negativne misli u kantu za otpatke - jer im je
tamo i mjesto! Nemojte se nikad nekome na zemlji
aliti, poput Eve, da ste jeli zabranjeno voe. Budite
sretni, radosni i oduevljeni. To jedino pomae!
Htio bih se ovdje s nekoliko rijei osvrnuti na navi
ku puenja, vrlo opasnu i tetnu naviku, koja se moe
vidjeti kod mnogih ena. Ako mislite da je puenje
neto poeljno i otmjeno, vi ste lui od najveeg
luaka. Vjerujete li da puenje smiruje ivce, vi se na
lazite na rubu slaboumnosti. Najtetnija navika koju
ena moe imati jest puenje. Ono vas ini ovisnom o
nikotinu. Zastoje to tako opasno? Zato jer je eni po
trebna ista krv, a jedan od ivotonosnih izvora krvi je
zrak kojega udiete u svoja plua. Krv uzima kisik iz
zraka, kako bi prehranila i obnovila stanice i tkivo ti
jela. Dim cigarete zaepljuje groicama sline
zrane kanalie u pluima i onemoguuje primanje
istog zraka. Kao stoje nemogue puiti, a da barem
djelomino ne inhalirate dim cigarete, tako je nemo
gue udisati isti zrak u zadimljenom prostoru. Pa i
kad ovjek sam ne pui, udisanje zraka otrovanog di
mom ima gotovo isto djelovanje na tijelo. Kad bi ene
159
samo na trenutak mogle proviriti u "zabranjene" odje
le klinika specijaliziranih za lijeenje protiv raka, -
mogle bi vidjeti mukarce i ene bez nosa, usta ili
donje polovice lica. Prema tome, drage moje, nastavi
te dalje s puenjem koliko vam je volja.
Ako ena pui, puenje izravno negativno djeluje
na spolne organe i esto dovodi do prijevremene me-
nopauze i s njome povezanih boloVa i potekoa. Sve
to naruava prirodni tijek ide na tetu kvalitete iv smetnji zbog kojih se ene esto tretiraju kao labilna i
ljenja.
Ne uspijeva li ena svoj mokrani mjehur redovno
i na vrijeme prazniti, a pritom ima prenapunjena crije
va otpadnim tvarima, mogu se pojaviti brojni men-
struacijski problemi koji zadaju velike muke
djevojkama i enama. I tu vam terapija ispiranja crije
va moe biti od velike pomoi i osloboditi vas od
mnogih nevolja.
Mlijene lijezde
Dojke u ene, mlijene lijezde, nerazdvojno su
povezane s organima za razmnoavanje. Osim te po
vezanosti mlijene lijezde imaju velik utjecaj na
funkcioniranje dragih lijezda, npr. na djelovanje epi-
fize, prsnih lijezda, nadbubrenih lijezda, a osobito
na jajnike. Nije zanemariv ni utjecaj mlijenih lijez
da na krajnike. To regulirajue i poravnavajue djelo-
160
vanje mlijenih lijezda utjee naravno na
raspoloenje itavog organizma, na duevna, emocio
nalna i duhovna stanja u svakodnevnom ivotu ene.
Dozvolimo li da se u svakom depu debelog crije
va koji je povezan s mlijenim lijezdama nagomila
vaju prevelike koliine smrdljivih i trulih, fekalnih
otpadnih tvari, te e lijezde takvo stanje prenositi
drugim lijezdama i moe doi do "neobjanjivih"
bezvoljna stvorenja.
Kad je neka ena posve zdrava, u granicama
mogunosti ovog vremena i ove generacije, njezine
intuitivne sposobnosti su jake i ivahne. Meutim,
ako se debelo crijevo godinama preoptereuje, instin
kti postaju slabiji, a duh pribjegava samosaaljevanju.
To je prije svega uoljivo kod ena kojima su odstra
njeni krajnici.
Prevlast nad ivcima ima hipofiza, kao to smo
vidjeli u jednom ranijem poglavlju. Na rendgenskoj
snimci debelog crijeva esto sam vidio daje dep sli
jepog crijeva, koji je povezan s hipofizom, sasvim u
redu, za razliku od depa koji je povezan s mlijenim
lijezdama i kod kojeg je uoljiva smetnja. To se kod
ena odraava u razdraljivosti koja nestaje nakon ne
koliko ispiranja crijeva.
161
 Mlijene lijezde
Slika 24.
Mlijene lijezde imaju velik utjecaj na redovno
dobivanje menstruacije. Nepravilnosti na tom po
druju najee su izravno povezane s problemima
zaepljenja debelog crijeva. Sljedea slika, odnosno
crte izraen prema rendgenskoj snimci jedne 36-go-
dinje ene, prikazuje do koje neuravnoteenosti i po-
remeenosti enskog tijela moe doi.
162
Abnormalno debelo crijevo 36-godinje ene
izraeno prema rendgenskoj snimci jedne pacijentice
Napomena: Pacijentica je bila tipina konzumentica mesa i proizvo
da od kroba. Ovakvo debelo crijevo je vie ili manje karakteristino za
ljude koji jedu mijeanu kuhanu hranu uz mnogo mesa i namirnica bo
gatih krobom.
Rezultati analize urina:
2
Mokraa iz bubrega: 3.1 gram na 1000 cm (normalno: 30-35 grama).
Kristali oksalne kiseline: bezbrojni (za razliku od kuhanog pinata ili rabar-
bare. sirovi pinat ne ostavlja nikakve kristale).
3
Ukupna koliina tvrdih tvari: 80,6 grama na 1000cm (normalno 40-50 gra
ma). Konzumiranje piva. vina i drugih alkoholnih napitaka znatno smanjuje fun
kciju bubrega. Analiza stolice: upuuje na prevelike koliine kroba. Gram
pozitiv: 20% (norma!no:35%) Gram negativ: 80% (normalno:65%>). Bacillus aci
dophilus: nema; bacillus coli: bezbrojni.
163
 Obratite posebnu panju na V ispod uzlaznog de koje su stvarane daleko od zapadnog ovjeka i njego
belog crijeva koje upuuje na gliste. Pogledajte kako ve kulture. Prolazna obeanja koja nude te filozofije -
je s druge strane mar zaepljen otpadnim tvarima. To mislim prije svega na istonjake filozofije - preesto
je oiti znak da ena nije posveivala nimalo panje oduzimaju svojim rtvama smisao za realnost koji
crijevima. Osim toga, jasno je vidljivo da masa tog ot nam je nuno potreban za uspostavljanje duevne rav
pada nanosi velike tete maternici i mokranom mje notee na ovome svijetu. Ne govorim vam to tek tako,
huru. Sve to obino dovodi do poremeene ve na temelju viegodinjeg temeljitog prouavanja
menstruacije. praktino svih kultova i religija koje prevladavaju da
Loe je kad mukarac ne pridaje vanost istoi nas diljem svijeta. Jasno mi je da moj savjet nee biti
svog debelog crijeva i ne zabrinjava ga zaepljenje koristan ljudima koji su podlegli ispraznim i fanta
mara koje mu podaruje tegobe s prostatom; stinim oekivanjima takvih stanja svijesti kakvih se
mautim, ena ima daleko vee i raznovrsnije proble nae tijelo i duh ne mogu domoi. To je veoma opasna
me koje mora svladati, ukoliko eli izbjei mnoge ne igra s razumom koja hvata u zamku svakoga tko nije
volje kojima ene tako esto podlijeu. sposoban razmiljati o sebi.
Dugogodinja istraivanja pokazala su mi da je
Nemojte misliti daje terapija pomou ispiranja cri
Bog svakoga od nas stvorio za odreenu svrhu; na
jeva u bilo koje vrijeme i na bilo koji nain svemono
nama je da tu svrhu otkrijemo.
sredstvo lijeenja. Daleko od toga. Ako ne vodite bri
gu o tome to jedete, vrijeme je da se trgnete i najoz Budui da nikakav odgovor ne moemo dobiti od
biljnije promislite. Predlaem vam da proitate Niega, dana nam je Biblija kao siguran vodi nepo-
najprije moju knjigu "Dnevno svjee salate odravaju greive Boje rijei. itajte tu najsvetiju knjigu.
vae zdravlje"; ta knjiga sadri recepte koje sam pro
pisivao tisuama i tisuama pacijenata najrazliitijih
ivotnih dobi koji su zahvaljujui njihovoj primjeni
znatno poboljali svoj nain ivljenja.
Valja imati na pameti i drugi vrlo vaan vidik: du
evnu i duhovnu stranu naeg svakodnevnog ivota.
Paljivo promatrajte svoju duu, prouavajte svoju
volju, uite se kontrolirati svoje misli. Sto god u tom
pogledu inili, nemojte se povoditi za filozofijama
165
164

Deveto poglavlje
CENTAR ZA FILTRIRANJE
I IZLUIVANJE
Bubrezi
ovjek ima dva bubrega: jednoga s desne strane,
ija sredina se nalazi u visini 12. ili najdonjeg rebra, a
drugoga s lijeve strane, ija sredina se nalazi otprilike
u visni eluanog otvora. Oba bubrega nalaze se u ma
snom tkivu stranjeg dijela tijela. Imaju oblik graha,
crvenosmeu boju, dugi su oko 11, iroki oko 6 i de
beli oko 3 centimetra. Kako izgledaju moete vidjeti
na slici nadbubrene lijezde, gdje je naslikan lijevi
bubreg.
Struktura bubrega je vrlo sloena i ovdje se ne
elimo baviti detaljima. Radi se o organima izluiva
nja i pranjenja tekuih otpadnih tvari. Njihovo
funkcioniranje je naprosto zadivljujue.
166
Svakoj stanici u tijelu, bez izuzetaka, potrebna je
hrana da bi mogla opstati i raditi za nas. Svaka stanica
moe sama asimilirati i tijekom tog postupka izluiva
ti otpadne tvari. Taj otpad nastaje prilikom izmjene
tvari. Izmjena tvari je zapravo proces izgradnje i raz
gradnje tkiva i stanica. Ta izmjena podrazumijeva
promjene u tkivima i njihovim ivotonosnim stanica
ma koje proizvode energiju za ivotne funkcije naeg
organizma. Potroene stanice zamijenjuju se novim.
Izmjena tvari odvija se takorei u dva koraka. Kon
struktivan korak sastoji se u stvaranju sloenije, ivo-
tonosne protoplazme iz hranjivih tvari. Destruktivan
korak povlai za sobom rastvaranje i oksidaciju dije
lova protoplazme na jednostavne supstancije pri emu
se oslobaa energija. Ta dva procesa - proces izgrad
nje i proces razgranje - odvijaju se dodue jedan po
red drugoga, ali moe se dogoditi da jedan nadjaa
drugoga, to dovodi do neuravnoteenosti. Promatra
mo li paljivije proces izmjene tvari, vidmo da preva
gu ima proces razgradnje, ako je u tkivu bila
prethodno sadrana ivotonosna, organska hrana. Na
stavi li se tako, te bude prekoraena granica toleranci
je, dolazi do pojave toksemije (vidi knjigu "Sve
bolesti poinju s toksemijom" dr. Johna H. Tildena).
Budui da su stanicama i tkivima u naem tijelu po
trebni hrana i kisik, tijekom procesa izmjene tvari do
lazi naravno do stvaranja ugljinog dioksida. On se
zajedno s neznatnim koliinama vode izluuje kroz
plua. A moe se takoer odstranjivati, poput vode i
167
izluevina nekih lijezda, pomou sustava izluivan Nadbubrena lijezda, bubrezi i mjehur
ja. Mokrani organi vode brigu o izluivanju tekuina
koje nastaju prilikom izmjene tvari.
Bubrezi obavljaju vrlo sloenu zadau. Naime, ot
padne tvari koje nastaju tijekom procesa izmjene bje
lanevina bubrezi odstranjuju iz krvi u obliku
mokrane kiseline i mokranih tvari. Osim toga, bu
brezi izvlae iz krvi i limfe "propale", iskoritene mi
nerale i ostale elemente kao to je iskoritena voda.
No, ne obavljaju bubrezi samo tu zadau, oni isto
vremeno upravljaju aktivnostima koje se odvijaju u
njihovoj okolini, na primjer kvalitetom i koliinom
vode u tkivima, procesom osmoze i kiselinske urav
noteenosti.
Bubrezi proizvode sekret koji se zove renin. alju
ga u krv da bi ga tijelo moglo koristiti, pogotovo kad
je u pitanju suavanje krvnih sudova.
Neki bubreni sekreti sudjeluju u procesu izmjene
tvari. Kad bubrezi ne bi proizvodili te izluevine, ili bi
je proizvodili u nedovoljnim koliinama, povlailo bi
to za sobom preveliko stvaranje mokrane kiseline.
Takvo stanje, nazvano uremija, nastaje ako su u krvi
zadrane otpadne tvari koje su bubrezi trebali odstra
niti. Prepoznatljivi znakovi te bolesti oituju se u gla
voboljama, osjeaju vrtoglavice, povraanju, u
djelominoj ili posvemanjoj sljepoi, grevima, ne
svjestici, u djelominoj oduzetosti i zadahu po mok
rai.

168
 Bubreni kamenci nastaju uslijed nagomilavanja
minerala i drugih elemenata, zahvaljujui konzumi
ranju nepodnoljivih kombinacija obroka priprema
nih na ulju ili masti. Izmjena tvari u probavnom
sustavu nije bila u stanju takvu hranu preraditi, stoga
je ona u nepreraenom stanju dospjela u krv i dalje u
bubrege. Kad je taj otpad dospio u bubrege, bubrezi ga
nisu bili u stanju filtrirati, i dolo je do stvaranja ka
menaca. Imao sam priliku pratiti kako bubreni i
uni kamenci nestaju unutar dva do etiri dana, ako
ih stavite u staklenku napunjenu ajem od broike,
biljke koja se moe nabaviti u biljnim apotekama.
Biljni iscjelitelji esto preporuuju broiku kad se po
jave problemi s bubrenim i unim kamencima.
Vai bubrezi su izvanredno vrijedan organ kojemu
se mora posveivati dolina panja, jer uvelike zavise
o stanju vaeg debelog crijeva. Alkohol, pa i neznatne
koliine vina i piva, nanosi bubrezima ogromnu tetu.
Jedan vrlo dobar prijatelj, koji je puno putovao diljem
Europe, stekao je naviku da prilikom svakog obroka
popije odreenu koliinu vina. Umro je vrlo rano, u
56. godini ivota, od trovanja mokrae. Britanci, Ni
jemci i Amerikanci - u ijim zemljama se uglavnom
pije pivo - obolijevaju najee i najvie na svijetu od
tekih bolesti bubrega, premda ih u stopu prate Fran
cuzi, Talijani i ostali romanski narodi.
Zbog same prirode otpadnih tvari koje kolaju bu
brezima ti su organi vrlo osjetljivi na kojekakve zara
ze. Stoga se itekako isplati jo jednom vrlo paljivo
170
proitati 10. poglavlje ove knjige pod naslovom "Ve
zivna tkiva i vitamin C". ivot koji se na taj nain spa
ava moe biti upravo va ivot!
Mnogo je bolje sprijeiti nego lijeiti. Tretman
ispiranja crijeva je najbolji prvi korak. Isperite prvo
crijeva, pa nastavite dalje ivjeti.
Mokrani mjehur
Mokrani mjehur je lako rastezljiva kesa od sluza
ve koe koja se nalazi na lenoj strani ispred mara.
Mokrau dobiva iz bubrega kroz oba mokraovoda, te
je povremeno voljnim inom izbacuje u mokranu ci
jev. Mokraa ili urin je tekui proizvod dobiven pro
cesom izmjene tvari kojega tijelo nastoji izbaciti. Kod
zdravog ovjeka taje tekuina ista, prozirna, jantar-
no uta, a ima karakteristian miris. Prosjena gustoa
tetekuine iznosi 1,02. ovjek u prosjeku izlui od
jedne do jedne i pol litre te tekuine unutar 24 sata.
Kemijski gledanao urin je vodenasta rastopina
mokrane tvari, kreatina, klora, magnezija, fosfata,
kalija, natrija i sulfata, kao i posebnih sastojaka boja.
Ta bi rastopina trebala kiselinski reagirati. U normal
nim okolnostima sadri oko 96% vode i 4% vrstih
tvari. U porosjeku ima u urinu dnevno oko 30 grama
mokrane tvari, jedan do dva grama kreatina, 0,75
grama mokrane kiseline i 16,5 grama soli. Neisprav
ni
 ni urin moe u sebi sadravati eer (kod dijabetesa),
albumin (kod Brightove bolesti, upale bubrega), tvar
ute boje (kod utice) i krv (kod povreda ili oboljenja
bubrega ili mokranih puteva). Mnoge analize urina
koje sam radio jasno ukazuju na injenicu da dotino
konzumiranje mesa stvara pretjerane koliine mok
rane kiseline. Oito je da mokrani mjehur zavri-
jeuje veliku uviavnost, budui da je rije o
spremniku tekuih tvari koje su nastale tijekom proce
sa izmjene tvari, a ije se nastajanje analizom najee
svodi na loe navika glede hrane, pia i drugih sklono
sti.
Blizina mokranog mjehura i silaznog debelog cri
jeva, a prije svega zakrivljenog crijeva i mara, ini
mjehur vrlo osjetljivim za bilo kakav poremeaj u de
belom crijevu. ovjek bi cijelog ivota morao brino
paziti na tu injenicu. Godinja ispiranja crijeva bila
su od neprocjenjive vrijednosti za velik broj naih
itatelja. Prije nekoliko dana nazvao me brani par -
mu je sada u osamdesetoj. Bili su sudionici na teaje
vima koje sam drao prije vie od 35 godina. Njihova
djeca odgajana su po Walker-programu i vrlo se pono
se svojim sinom koji je u dravi Kaliforniji jedini do
bio nagradu za to to nema nijedan izostanak iz kole
- od prvog kolskog dana, preko viih razreda, do ko
leda. Razmiljajte malo o nedovoljnom sagledava
nju budunosti kod mnogih obitelji koje su prepustile
svojoj djeci usaditi u glavu kako je ispravna prehrana
vana za odravanje unutarnje istoe tijela. Nema ni-
172
kakvog nadomjestka za zdravlje. Bolesti poinju
najee u debelom crijevu; odravajte istou debe
log crijeva i zacijelo ete due i zdravije ivjeti.
Analiza urina moe vrlo jednostavno ukazati na
stanje debelog crijeva i itavog tijela. Uvijek sam kod
sebe imao jednu ili dvije role lakmus papira koji se
moe dobiti u ljekarni ili drogeriji.. Uzmem otprilike
dva i pol centimetra tog papira i natopim ga urinom,
papir pokazuje stupanj kiseline od pH5 do pH6 stoje u
normalnim okolnostima sasvim u redu; meutim, ako
boja papira pokazuje pH vrijednost od 6,5 ili vie, to je
siguran znak alkalijskog urina. Nikad ne smijemo do
nositi ocjene samo na temelju jednog pranjenja mok
rae, budui da se slika bazine kiseline najee
mijenja unutar jednog ili dva sata.
elite li saznati kakvo je vae zdravstveno stanje,
uputite se kvalificiranom lijeniku, specijalistu pri
rodnog lijeenja ili terapeutu od velikog ugleda. Stari
Rimljani imali su moto: "Verbum sat sapientis" to na
naem jeziku znai: "Mudrome je dosta jedna rije".
173

Deseto poglavlje
VEZIVNO TKIVO
I VITAMIN C
Ispiranje crijeva nije nipoto neko "svemono lje
kovito sredstvo". Otpadne tvari koje se prirodnim pu
tem skupljaju u debelom crijevu i kojima ovjek
dozvoljava ondje due zadravanje negoli je potreb
no, nuno su podreene vrenju i truljenju. Zanemaruje
li ovjek odravanje istoe debelog crijeva, u njemu
se stvara zastraujui rasadnik za razmnoavanje bak
terija koje zadaju tegobe i razna oboljenja.
Kao to se vidi na "Slikovnom prikazu terapije
pomou debelog crijeva", razliiti dijelovi tijela vrlo
su osjetljivi na tegobe prouzroene nagomilavanjem
otpadnih tvari u debelom crijevu koje je povezano go
tovo sa svakim dijelom tijela. No, postoje i drugi vrlo
vani imbenici koji nisu u neposrednoj vezi s debe
lim crijevom, a mogu znatno doprinijeti ovoj ili onoj
174
tegobi. Uzmimo na primjer vezivno tkivo tijela. Ve
zivno tkivo je poveznica ili cement koji jednu stanicu
povezuje s drugom i tvori u svakom dijeliu tijela tki
vo ili kostur - stijenke krvnih sudova, ovojnice iva
ca, stijenke limfnih sudova itd. Vezivno tkivo dri
osim toga razne organe i lijezde na njihovom mjestu
u tijelu. Kad bi nestalo vezivno tkivo bubrega, imali
bismo u sebi "putujue bubrege". Kad bi nestalo ve
zivno tkivo maternice, dolo bi do sputanja ili prosu-
tosti maternice. To vrijedi za sav organizam. Vezivno
tkivo je za tijelo od presudnog znaenja, tako da sla
bost ili nepostojanje vezivnog tkiva izaziva velike
probleme. Slabost vezivnog tkiva u stijenkama krvnih
sudova dovodi do proirenja krvnih sudova (aneuriz-
me). Moe dovesti do pojave ireva i tako dalje - sve
je mogue.
Istinabog, ienje debelog crijeva ne moe smet
nje vezivnog tkiva posve odstraniti, zato jer vezivno
tkivo ovisi prvenstevno o redovnom i stalnom
opskrbljivanju vitaminom C. Vitamin C (askorbinska
kiselina) je tvar koju tijelo ne moe samo proizvesti;
dobiva je preko hrane. Askorbinska kiselina sastoji se
od 6 molekula ugljika, 8 molekula vodika i 6 atoma
kisika, to daje formulu C H s 0 .
6 6
Askorbinska kiselina poznata je kao vitamin C a
ima je u mnogim plodovima voa te u salati i povru.
Najvie vitamina C sadri ipak, zreli grejpfrut, limun
i narana, trenje, guava (tropsko voe slino jabuci i
kruki), paprika, crveno zelje, goruica, maslaak i li-
175
 stovi broskve. Svjee povre, salate i voe sadre raz
liite koliene vitamina C.
Nedostatak vitamina C moe imati mnoge tetne
posljedice, napr. teko zacjeljivanje rana i krhkost ko
stiju; kosti lako pucaju i treba puno vremena da doe
do njihova ponovnog srastanja.
Askorbinska kiselina znai za probavni proces vrlo
vanu redoks-reakciju (kemijska reakcija pri kojoj je
oksidacija jedne tvari vezana za istodobnu redukciju
druge) na hranu koju smo pojeli. Ujedno opskrbljuje
tijelo nuno potrebnom koliinom ugljika za stvaranje
aminokiselina i ostalih potrebnih tvari te za odravan
je stalne razine C vitamina u tijelu.
Ljudi pate od mnogih bolesti koje se izravno ili ne
izravno svode na neostatak vitamina C ili je taj nedo
statak suuzronik dotinih bolesti.
Imamo li sve to na pameti, oito je da tretmani ispi
ranja crijeva nisu sami po sebi odgovor na nae pro
bleme. Askorbinska kiselina igra jednako vanu
ulogu. Stoga je nuno svakog dana osiguravati tijelo
svjeom askorbinskom kiselinom. Da biste u tome
uspjeli, morate svaki dan jesti svjee povre, salate i
voe, te piti svjee sokove od sirova voa, salata i
povra. To je preduvjet zdravlja u najveoj moguoj
mjeri, uivanja u zdravlju i dugog ivota bez senilno
sti.
Naravno da postoje trenuci i okolnosti koji iziskuju
hitnu i neodgodivu nabavu askorbinske kiseline. U
takvim sluajevima priskae nam u pomo znanost i
176
nastoji zadovoljiti nae dodatne potrebe za askorbin
skom kiselinom. Bilo bi zaista nerazumno neiskoristi-
ti tu mogunost. Ali moramo znati da se umjetni
proizvodi ne mogu usporeivati s prirodnim, daje nji
hova uinkovitost daleko slabija.
Askorbinska kiselina je tvar bez koje tijelo napro
sto ne moe opstati. Ne postoji nikakva opasnost od
pretjeranog uzimanja askorbinske kiseline sve dok je
uzimamo u prirodnom obliku (voe, povre, salate)
vie puta na dan. Uzima li se askorbinska kiselina (vi
tamin C) u tabletama, i to u veim koliinama, zasi
gurno moe nanijeti tetu! Kad se uzme vea koliina
od one koju tijelo moe iskoristiti i tolerirati, priroda
nam poruuje da bi to moglo izazvati lagani proljev,
to znai da treba dozu postupno smanjivati, sve dok
proljev ne prestane.
Ako smo shvatili da tijelo ne moe samo proizvesti
askorbinsku kiselinu, kako bi izbjeglo oteenja i
svladalo bolesti, bit e nam jasno da nije pametno po
stiti due od est ili sedam dana. Predugake kure po
sta uskrauju tijelu ivene namirnice koje ga
opskrbljuje askorbinskom kiselinom. To moe imati
za posljedicu degeneriranje vezivnog tkiva i nanijeti
setu ivcima i miiima. Bolesti koje nastaju zbog ne
dostatka takvih ivenih namirnica ne moraju se poja
viti za nekoliko mjeseci ili godina; ali obino se javlja
dosada, stanje prijevremene senilnosti, osteoporoza,
Parkinsonova i druge bolesti.
177

11. poglavlje
POSLJEDICE OTEENOG
DEBELOG CRIJEVA
Vi ste sami odgovorni za svoje tijelo!
Znajte da ima danas na tisue i milijune ljudi koji
su izbjegavali tretman ispiranja crijeva te im je debelo
crijevo ili dio tog crijeva sasvim nepotrebno odstra
njen. Ti ljudi nisu imali i nemaju nikakvu kontrolu nad
pranjenjem svojih crijeva!
elite li se nai u istom poloaju? Zar biste li radije
vidjeli da se vaa crijeva prazne u vreicu koja danju i
nou visi o vaem boku? Ako se dno te vreice uslijed
neke nesree ili oteenja probui, doi e do uasnog, su zauvijek prikraeni za normalno funkcioniranje
odvratnog pranjenja po vaim nogama, stopalima i
podu! To se moe dogoditi. To se ve dogodilo!
Dozvolite mi da postavim sljedee pitanje: Zato
dozvoljavate 20 ili 30 godina staroj izmetini i otpadu
slojevito nagomilavanje i zadravanje na unutarnjim
178
stijenkama debelog crijeva, kad se taj otpad mogao s
vremena na vrijeme odstranjivati u korist vaeg
zdravlja? Nijedan proista nije imun na smetnje, od
nosno na materijal koji ga zaepljuje na svakom mje
stu! Optereivanje debelog crijeva ima iz godine u
godinu sve razorniji uinak na proista naeg tijela.
Stoga pripazite na svoje debelo crijevo!
Truljenje i vrenje otpadnih tvari u debelom crijevu
iri nepodnoljiv smrad koji izbija kroz pore na koi.
Vi to moda ne primjeujete - malo je ljudi koji to
primjeuju na sebi; ali zato mogu to itekako primjetiti
drugi ljudi.
Zahvaljujte Bogu stoje vae debelo crijevo jo uvi
jek sastavni dio vaih lea. Da sam na vaem mjestu,
ne bih se nimalo dvoumio i gubio vrijeme glede tret
mana i programa temeljitog ispiranja crijeva.
Kao to sam ve spomenuo, na tisue i milijune lju
di propustilo je oistiti svoja crijeva pomou tretmana
ispiranja. Kod njih se razvijaju eluane i probavne te
gobe te e se iz "dijagnostikih razloga" nai na ope
racijskom stolu oblinjih bolnica. Kad se jednom
probude iz narkoze, otkrit e na svoje veliko zaprepa
tenje daje odstranjen dio njihova debelog crijeva, da
crijeva, da nikad vie nee biti u stanju kontrolirati rad
svojih crijeva. Takva operacija zove se kolostomija
(ugradnja umjetnog otvora debelog crijeva kako bi se
omoguilo izluivanje izmetina kad je onemogueno
prirodno pranjenje). Ubudue e otpadne tvari i iz-
179
metine zavravati u vreici na njihovom boku, u sve
dane koji im preostaju.
Ti ljudi ne mogu biti sigurni da se vreica nee na
puniti prije odreenog roka za pranjenje; zato jer ne
maju kontrole nad njenim punjenjem. Svaka sluajna
prenapunjenost mogla bi zavriti nezamislivo sramot
no i zacijelo nezaboravna, kako za samog bolesnika
tako i za sve koji bi se nali u njegovoj blizini. Ta se
vreica mora prazniti i oprati svaki put kad se u njoj
nae malo vie od polovice sadraja, i to svakog dana
do kraja ivota.
Koje li uasne, grozne i zastraujue predodbe o
zaepljenosti za svakog ovjeka koji imalo dri do
sebe! Kamo god poao, gdje god se nalazio - ta
vreica mora uvijek biti uz njega, privrena za nje
gov bok i pranjena kad je to potrebno, danju ili nou,
godinu za godinom, sve dok je pogrebnici jednom za
uvijek ne odstrane!
Je li kolostomija nuna? Ne, nije nuna, pod pret
postavkom da je ovjek pravovremeno izbjegne. Ka-
kave mjere podrazumijeva pravovremeno izbje
gavanje kolostomije? Nemojte ekati da vam debelo
crijevo posve zablokira. Pa ak i kad je zablokirano,
moe se oistiti serijom uzastopnih tretmana ispira
nja.
Jedna od naih dobrih prijateljica, starija dama,
imala je problema sa stolicom. Otila je u bolnicu na
pregled. Dok je leala pod narkozom, kirurg joj je od
stranio debelo crijevo i izvrio kolostomiju - bez nje-
180
nog znanja i pristanka. Kad se vratila kui bila je
naravno zaprepatena onim to joj je uraeno. Molila
je i zaklinjala svemogueg Boga daje to prije uzme k
sebi; i Bog je to uinio nakon vietjednih duevnih
muka jadne starice.
Ne mislite valjda daje kirurg kolovan samo za to
da ree i amputira. Ne spada li u njegov djelokrug i
tretman ispiranja crijeva? Nimalo ne iznenauje in
jenica da su gotovo svi koji pate od kolostomije saz
nali pravu istinu tek nakon buenja iz narkoze; tek
tada su zapravo saznali, na svoje veliko zaprepatenje,
to je to kolostomija.
Imate li vi predodbu to znai kolostomija?
Moda e vam u tome najbolje pomoi odlomak iz
"Prirunika o kolostomiji".
"Odsad ete biti navezani na pomono sredstvo (do
kraja ivota).
Zaprepatenje zbog toga to ete itav ivot nositi
vreicu neto je s ime se pacijent kolostomije mora
pomiriti. (Kad bismo znali da zaprepatenje nije nor
malna reakcija, mi bismo sami prethodno neto podu
zeli.)
Izmetine se izluuju danju i nou (vi to ne moete
kontrolirati), i zato nema drugog spremnika osim te
vreice o vaem boku.
Voljna aktivnost miia nema vie nita zajed
nikog s izluivanjem; stoga se izluivanje ne moe
kontrolirati.
181
 Na pitanje kako moete ivjeti bez te kontrole od Teko oteeno debelo crijevo
govaramo da tako ivi na tisue pacijenata!
Zacjeljivanje otvora sa strane traje nekoliko tjeda
na nakon operacije. Nepovratne vreice moete mi
jenjati svaki dan, a neke izdre dan i pol pa ak i due,
prije nego ih treba zamijeniti.
Kroja moe saiti odjeu tako da se vreica ne
primjeuje.
Morate izbjegavati odreene ivene namirnice,
kako biste izbjegli zaepljenje ili vremenski nepovol
jno pranjenje, odnosno kako biste onemoguili stva
ranje odvratno smrdljivih plinova.
Nedostatak debelog crijeva povlai za sobom velik
gubitak vode i natrija. Ako ste dobili proljev, smjesta
pozovite lijenika.
Bit ete jako edni, zato jer se po zakonu prirode
tekuinama nadomjetao gubitak vode koju je apsor
biralo debelo crijevo.
Dva meusobno povezana problema jesu mirisi i
vjetrovi. Povremeni smrad je normalan.

182
 Kleei poloaj za ispiranje crijeva
Slika 28.
Uzmite rektalnu cijevicu, ne deblju od obine olovke, kako bi voda
mogla slobodnim padom doprijeti direktno u debelo crijevo. Kleei
poloaj je najpovoljniji glede slobodnog pada i prodiranja vode u po
preno i uzlazno debelo crijevo. Na taj nain voda dospijeva i u najudal
jenije dijelove debelog crijeva. Na jednu do dvije litre vode preporua se
dodati iscijeeni sok od jednog ili dva limuna. I nita drugo. Pogotovo
treba izbjegavati sapun, sol ili natrije v karbonat. Najbolja je voda sa so
kom od limuna, ili naprosto ista voda, ni previe vrua ni previe hlad
na, ve umjereno topla.
Rektalnu cijevicu treba premazati kremom poeljnom za to bez
bolnije klizanje kroz debelo crijevo.
184
Proitajte taj odlomak iz Prirunika o kolostomiji
jo jednom!
Nemojte riskirati nikakvu kolostomiju. Ne isplati
se. Neka vam uvijek bude pri ruci naprava za klisti-
ranje i ne oklijevajte s koritenjem dotine naprave.
Moete je nabaviti u porodavaonicama sanitetske
opreme. Nemojte da vas udaljenost pokoleba kad je u
pitanju nuno potrebo ispiranje crijeva. Radi se o va
em tijelu i vi ste odgovorni za njega.
Ta zastraujua vreica, napunjena do polovice iz-
metinom, koja bi nou i danju visjela o vaem boku,
treba vas stalno podsjeati na to da je svaki savjet i
svaka preporuka glede izbjegavanja ispiranja crijeva
posve pogrena i daleko od injeninog promiljanja
zdravog razuma. Ja u sve do svoje smrti tvrditi da
svaki onaj tko ima neto protiv ienja crijeva, ili
koji se tome ruga, pati od neega to su stari Rimljani
opisivali izrazom "non compos mentis". Takvi ljudi
oito ne prave razliku izmeu istog i prljavog. Zbog
takvog manjkavog znanja moraju danas milijuni ljudi
svoj izmet bez ikakve voljne kontrole prazniti u
vreice i svojim rukama te vreice stalno mijenjati, u
sve dane do kraja ivota.
Budite oprezni. Budite mudri. Znajte daje bolje iz
bjegavati nego lijeiti. Nemojte se oslanjati na mene.
Pitajte sami sebe nakon nekoliko terapija pomou
ispiranja crijeva. ivot kojeg spaavate mogao bi biti
va vlastiti ivot.
185

O autoru
Dobro zdravlje nije ovisno o starosti. Dr. Norman
W. Walker bavio se preko sedamdeset godina zdrav
ljem i prehranom te je svojim istraivakim radom i
ivotom najbolje dokazao da zdravlje i dugi ivot
mogu ii ruku pod ruku.
Tek danas otkrivaju neki napredni medicinari i
strunjaci za prehranu istine koje je dr. Walker ve za
svoga ivota poznavao i pisao o njima. Dr. Walker je
sam bio ivotnim dokazom da se ispravnom prehra
nom, duevnom uravnoteenou i higijenom moe
postii znatno dui, zdraviji ivot. Program prehrane i
zdravlja dr. Walkera jednostavan je i lako provediv.
Ne temelji se na "udesnim dijetama" ili "revolucio
narnim" pronalascima!
Dr. Walker poeo se interesirati za zdraviji nain
ivota na prekretnici 19. i 20. stoljea. U mladosti je
sebe preopteretio i ozbiljno se razbolio. Budui da mu
nikakve lijenike "vjetine" nisu pomogle, krenuo je
dr. Walker novim putem i postao ponovno zdrav. Od
tog vremena bavi se istraivanjem uzroka ovjekovih
bolesti i zdravlja, ne bi li ljude privolio da ive uredni
je i due.
186
Godine 1910. utemeljio je dr. Walker u New York u
Norwalk-laboratorij za prehranu i istraivanje koji je
pod njegovim vodstvom dao vane doprinose za dui,
aktivan ivot. Njegov najvei doprinos bio je otkrie
terapeutske vrijednosti sokova od voa i povra 1930.
Od tog vremena u Sjedinjenim amerikim dravama, i
mnogim drugim zemljama, gotovo su nezamisliva
domainstva bez svjee pripremljenih sokova od voa
i povra. (Naalost, danas se piju iskljuivo tvorniki
sokovi, koji ovjeku nanose vie tete nego koristi).
Dr. Walker je svoja istraivanja vodio i bavio se pi
sanjem o toj tematici sve do smrti u 116. godini ivota.
Zadnju knjigu "Jednostavna kontrola teine" napisao
je u svojoj 113. godini.
Dr. Walker je nesumnjivo jedan od najiskusnijih i
najproduktivnijih prehrambenih znanstvenika na svi
jetu. Objavio je bezbroj priloga u novinama i asopisi
ma, te napisao itav niz knjiga.
U visokoj starosti dr. Walker je jednom rekao: "Ja
mogu uistinu izjaviti da nikad nisam bio svjestan svoje
starosti. Od svojih zrelih godina nadalje nikad nisam
imao osjeaj da sam stariji, i mogu bez svake zadrke
kazati da se danas osjeam zivahnije nego kad mi je
bilo 30 godina. Ja ne mislim na roendane, nikad ih
nisam slavio. I danas mogu s najdubljim uvjerenjem
kazati da se radujem sjajnom zdravlju. Nimalo se ne
ustruavam ljudima kazati koliko sam star. Ja ne
znam za starost!"
187
191
 Predmetno kazalo
Literatura

A C
Harvey i Marilyn Diamond: "Fit furs Leben / Fit-
Adrenalin 147 Crijevna flora 18
nes za ivot", I. i II. dio
Alkohol 134, 163, 170 Crijevni dep 26
Prof. Arnold Ehret: "Die schleimfreie Heilkost / Antitijelo 138 Crijevni milje 25
Ljekovita hrana bez sluzavosti" Antitoksin 107
Dr. John H. Tilden: "Mit Toxamie fangen alle Apendicitis 142, 143
Apendiks 18,75,77,140,141, D
Krankheiten an / S toksemijom zapoinju sve bolesti"
142, 143, 144, 145 Debelo crijevo 20, 21, 22, 23,
Dr. Norman W. Walker. "Taglich frische Salate er-
Apetit 105, 144, 149 25, 26, 27, 28, 29, 3 1 ,
halten Hire Gesundheit / Dnevno svjee salate Askorbinska kiselina 175, 176, 32, 33, 34, 38, 39, 40,
odravaju vae zdravlje" 177 4 1 , 49, 52, 54, 55, 57,
Kombinirane tabele ivenih namirnica 63, 67, 70, 7 1 , 81, 85,
117,125,136,140,142,
Slikovni prikaz "Dickdarmtherapie /Terapija debe
B 145,149,157,158,161,
log crijeva" 163,178,179,180,182,
Bakterije 22, 27, 75, 83, 96
Slikovni prikaz "Endokrine Driisen / Endokrine 183, 184, 188, 193
Bjelanevine 124, 135
lijezde" Degeneracija 41
Boje 47, 60
Slikovni prikaz "FuBreflexzonentherapie / Terapija Bolesti bubrega 170 Dekstrin 129
pomou refleksivne zone stopala" Brightova bolest Dijabetes 136, 147, 190
Dr. Norman W. Walker. "VVasser kann Ilire Gesun Bronhiji 94, 97 Dim duhana 76, 111, 172
Bronhitis 69 Dunik 92, 93, 95, 97,98, 100,
dheit zerstoren / Voda moe naruiti vae zdravlje"
Bubnji 67 101,120,124,131,132,
Dr. Norman W. Walker. "Frische Frucht- und Gem- 134, 135
Bubuljica 40
usesafte / Sokovi od svjeeg voa i povra" Dvanaesnik 134
Bubrezi 136, 146, 150, 166,
168, 169, 170, 190, 192

195
194
 D Hunjavica 70, 71
Depovi debelog crijeva 24
Dep slijepog crijeva 122, 164
E Menstruacija 190
Energija 4 4 , 4 6 , 88, 115, 167
Epinefrin 146, 147
Epitalamus 44
Eustahijeva cijev 30
G 90,92,97,99, 100, 106,
Glad 2 0 , 2 1 , 3 4 , 149
Glicerin 134
Glikogen 129, 134
Gliste 52, 143, 164
Glukoza 129
Grevi 129, 168, 190
Grkljan 92, 9 3 , 9 5 , 9 7 , 120
Groani eer 129
Gua 92, 102, 103
Guteraa 135, 136, 137, 190
H Kalij 27, 27, 104, 116, 126,
Hemoglobin 4 3 , 4 7 , 132
Hipotalamus 4 2 , 4 3 , 4 4 , 4 5 , 4 8 ,
49, 50, 5 1 , 50, 60, 66,
88, 105, 113, 115, 140
Hormoni titnjae 102
I Majinstvo 81
Imunitet 107
Inzulin 79, 89, 135, 136, 155
Ispiranje crijeva 138
Istam (organ koji spaja dva
vea dijela tijela)
Izluivanje 18, 20, 23, 24, 25,
38, 126, 135, 142, 147,
158, 179, 181, 190
Izluivanje izmetina 38, 179
Izmjena tvari 102, 104, 167,
170, 198
J 160, 162, 171
Jajnik 160, 190
Jetra 27, 99, 127, 128, 129,
130, 131,132,147, 190,
192
Jod 102, 103, 104, 190
Lakmus papir 173
K Langerhanski otoci 135
Kalcij 116, 188, 190
171, 173, 188, 190
Kalijev jodid 104
Kardija (gornji otvor eluca)
121
Katar 68, 95, 199
Kiropraktiar31, 88, 89
Kisik 32, 33, 34, 97, 99, 129,
131, 159, 167, 175, 190
Klistiranje ili kJizma 139
Kolesterin 134
Konzumiranje mesa 150
Kosa 88, 103
Kozje mlijeko 111
Krajnici 73, 74, 75, 76, 79, 80,
81, 89, 103, 106, 157.
161
Kraljenica (kimeni stup) 69,
72, 111
Krv 18, 27, 43, 44, 47, 80, 88,
107,113,116, 126,127,
129,131, 132, 136,138,
147,148,159, 168,170,
190
Krvni tlak 148, 190
Krvna zrnca 47, 138
Kuhinjska sol 102, 188
L N
Lecitin 134
Limfne lijezde 49, 190
Loe uenje
Lubanja 88
M
Make up 61
Masnoa 146, 190
Maternica 155,156, 157, 158
Metatalamus 44
Miii grkljana 93
Mjehur 37, 123, 131, 132, 133,
135,153, 156, 157,158,
160,164, 169, 171,172,
190
Mlijeko 69, 70, 72, 104, 111.
130
Mlijene lijezde 106, 109,
Mokrani mjehur 157, 158,
160, 171
Mravljenje 140
Mukost 79, 80
Nadbubrenae lijezde 122
Naoale 61
Napetost 89, 90, 113, 147, 193
Naprava za klistiranje 139
Nedostatak joda 103
Nedostatak vitamina C 176
Nervoza 190

196 197
 o Proljev 3 6 , 3 7 , 5 4 , 8 4 , 1 7 7 , 1 8 2 Sok od mrkve 190 T
Prostata 152, 153, 191 Sokovi 13, 14, 61, 62, 104,
Oi 58, 6 0 , 6 1 , 6 2 , 63, 64, 190, Talamus 4 4 , 4 8 , 60
192 Prostatitis 153 122,135,136,144, 187,
Tanko crijevo 20, 27, 96, 127,
Prsa 19 189, 190, 191
Opstipacija (zaepljenost, 135, 192
tvrda stolica) 24 Prsni ko 92 Sol 20,102, 103, 104,111,184,
Taurin 134
Orasi 130 Pubertet 105, 106 188
Testisi 79, 150, 151, 152, 190,
Oit (poprenica) 95, 116, 117, Pustinjsko sunce 61 Solarni pleksus 119
191
118, 119 Puenje 100, 159, 160 Solna kiselina 124
Tijamin 129, 130
Otpadne tvari 17,18,22,23,38, Spermiji 150
Tiroksin 103, 104
49, 83, 104, 109, 141, Spolne lijezde 190
R Toksemija27, 28, 190
152,167, 168,174,179, Spolni nagon 150, 190
Tromost (mlitavost) 81, 122
190 Rad srca 113, 119, 147 Spolni organi 149, 150. 155
Ovariji 79 Trovanje mokrae
Rak 6 1 , 153, 154, 157, 160, Srce 92,99,102,112,113, 115,
Trovanje ugljinim monoksi-
188 116, 192
Renin 168 dom
P Srani udar 62, 114
Retina 36 Trudnoa 190
Starenje 72, 190
Pelud 71 Truljenje 18,90, 100, 116, 136,
Stolica 30
Pepsin 126 146, 153, 179
Riboflavin 129, 130 Stres 55,89, 146, 147, 153
Peristaltika 26
Stvaranje sluzavosti 71
Pivo 170
Pleuritis 98 S Submukoza 97 U
Plua 3 2 , 3 3 , 3 4 , 4 7 , 9 3 , 9 4 , 9 7 , Salate 73, 144, 164, 176, 177, Ugljini dioksid 118
98, 99, 100, 118, 159, v
189 Ugljikohidrati 124
167, 192 Senilnost 2 1 , 42, 63, 72, 91, s Uho 47, 64, 65, 66, 190
Pluno krilo 97, 98, 99 119, 145, 176, 177 eer 20, 70, 129, 130, 131,
Umor 52,77,78,142,155,190
Poremeaji lijezda 49 Seksualni nagon 148 136, 147, 190
Upala krajnika 82
Povre 62, 130, 176, 177 Simpatikus 102 etnja 118
Uremija 168
Pranjenje crijeva 37 Sifilis 95 krob 20, 70, 115, 129, 130,
Urin 134, 153, 163, 171, 173
Prehlada 68, 69, 70 Sir 70 131, 163
Usne tegobe 63
Prit (ir) Slezena 138, 139, 191, 192 titnjaa 101, 102, 103, 106,
Uterus 155
Probava 12, 14, 115, 124, 189 Slijepo crijevo 25, 27, 52, 56, 190, 191, 192
Probavne lijezde 122 57, 76, 140, 141, 142 tucanje 118
Proista 22, 23, 179 Sluzavost 69, 70, 7 1 , 72, 93,
96, 97, 111
198 199
V Vulgarnost

Vagina (rodnica) 158

Vagus 62, 121 z
Vezivno tkivo 70, 157, 174, Zaepljenje 24, 25, 28, 55, 63,
175 125, 138, 164, 182
Vitalnost 78 Zakrivljeno crijevo 22
Vitamini 129 Zatvara debelog crijeva 23
Vitamin B 128
Vitamin C 70, 129, 157, 171,
174, 175,177

Vitamin K 129, 131 eludac 120, 123, 124, 192
Vlaknaste tvari 20 eluane tegobe 122
Voda 14, 33, 34, 54, 62, 168, eluani sokovi 122
184, 189, 194 u 132, 133, 134
Vratari eluca 123 una kiselina 134
Vrenje 18, 90, 100, 116, 136, uni kamenac 134
146, 153, 179 uni mjehur 133

200