Kompenzacija jalove snage

Industrijski pogoni i velike ustanove (npr. fakulteti, bolnice) ija namjena uvjetuje potrebu za
velikim brojem induktivnih potroaa, crpe iz distribucijske mree jalovu snagu. Budui
jalova snaga nepotrebno optereuje mreu, HEP naplauje jalovu energiju zabiljeenu na
mjernom ureaju ukoliko je njezina vrijednost vea od 1/3 utroene radne energije, to
odgovara cos =0,95. Kako bi se sprijeilo uzimanje jalove snage iz mree, a time i
bespotrebno plaanje, u pogone takve vrste instaliraju se ureaji koji e nadomjestiti potrebnu
jalovu snagu. Ekonominost takvih ureaja je velika, investicija uloena u ureaj za
kompenzaciju jalove snage u naelu se vraa u prvoj godini eksploatacije.

Jalova snaga

Snaga uzeta iz mree jednaka je umnoku napona i struje, to vrijedi za omske potroae kod
periodiki promjenjivih veliina sinusnog oblika (arulje, grijai). U ovom sluaju, struja
vremenski ne kasni za naponom, odnosno, nema faznog pomaka pa struja i napon prolaze
kroz nulu u isto vrijeme. Budui je kod ovakve vrste potroaa snaga pretvorena, koristimo
termin radna, tj. djelatna snaga.

Potrebna energija za nastanak induktivnih polja ne moe se pretvoriti u radnu (djelatnu)

snagu, stoga snagu potrebnu za nastanak magnetskih polja zovemo jalova snaga.

Jalova struja potrebna je za rad induktivnih potroaa (motori, transformatori) iji induktivni
otpor uzrokuje fazni pomak za kut , odnosno, vremensko kanjenje struje za naponom u
prolasku kroz nulu.

Budui da je pri prijenosu i razdiobi elektrine energije jalovi dio beskoristan i nepotrebno
optereuje mreu, treba ga odravati na najniim moguim vrijednostima. U tu svrhu
koristimo ureaj za kompenzaciju jalove snage.

Ureaj za kompenzaciju jalove snage sprjeava prijenos jalove snage mreom, odnosno,
stvara jalovu snagu potrebnu za rad induktivnih potroaa u neposrednoj blizini. Kako kod
kondenzatora (kapacitivni potroai) jalova struja prethodi naponu, udjeli kapaciviteta i
induktiviteta se meusobno izjednaavaju i tu pojavu koristimo za kompenzaciju jalove snage
u mrei.

Drugim rijeima, jalova snaga potrebna za rad induktivnih potroaa nee biti uzeta iz mree,
ve iz ureaja za kompenzaciju jalove snage. Pritom treba osigurati da vrijednosti elektrinih i
magnetskih polja (kapacitet i induktivitet) budu istih vrijednosti, ali suprotnih predznaka. To
moemo postii:

fiksnim kompenzacijama (pojedinanim i grupnim)

automatskim kompenzacijama

Kod fiksnih kompenzacija, pojedinanih ili grupnih, mora se osigurati da kondenzatorska

baterija bude ukljuena u vrijeme kada je ukljuen potroa ili grupa potroaa, kako ne bi
dolo do prekompenziranja. Ovakva vrsta kompenzacije jalove snage primjenjiva je kod
manjeg broja jaih induktivnih tereta.
U sluaju kada postoji veliki broj induktivnih potroaa, manjih snaga, sa estim uklopima i
isklopima, primjena fiksnih kompenzacija nije mogua. U tom sluaju koriste se automatski
ureaji za kompenzaciju jalove snage.

Automatski ureaj jalove snage opremljen je mikroprocesorskim regulatorom koji na osnovi

podataka iz mree uklapa i isklapa odreene kondenzatorske grupe, te na taj nain odrava
faktor snage (cos ) u granicama normale (to iznosi od 0,95-1 induktivno). Vrijednost cos
=0,95-1 induktivno osigurava da potronja jalove energije ne prelazi 1/3 utroene radne
energije (to HEP ne naplauje).

Dakle, prilikom odabira tipa kompenzacije, moramo biti upoznati sa vie imbenika kako bi
odabir kompenzacije bio pravilan.

Vano je rei da u NN i SN mreama, osim struja standardne frekvencije 50 Hz, dolazi do

pojave struja viih harmonika. Pojava viih harmonika u mrei ovisi o vie faktora i teko je
predvidjeti njihovu pojavu. Najee, prisustvo viih harmonika utvrdimo tek kada oni
uzrokuju ne mala oteenja i tete na elektrinim ureajima i ureajima za kompenzaciju
jalove snage.

Ukoliko postoji sumnja u mogunost pojave struja viih harmonika u mrei, potrebno je
odabrati ureaj za kompenzaciju jalove snage koji u sebi sadri antirezonantne filterske
prigunice.

Prekomjerno preuzeta jalova energija

U skladu sa Tarifnim sustavom za distribuciju elektrine energije (NN 143/206 i 26/2010)

HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. naplauje prekomjerno preuzetu jalovu energiju
iz mree. Do sada naplata se odnosila samo na prekomjerno preuzetu induktivnu jalovu
energiju, od 01.01.2011. godine naplaivati e se prekomjerno preuzeta jalova energija u
cjelokupnim koliinama, dakle induktivna i kapacitivna jalova energija zajedno.

Prekomjerno preuzeta jalova energija (kVArh) je pozitivna razlika izmeu stvarno preuzete
jalove energije i jalove energije koja odgovara faktoru snage cos = 0.95, odnosno to je
preuzeta jalova energija koja prelazi 33% preuzete radne energije.

Ugradnjom ureaja za automatsku kompenzaciju jalove energije iznos rauna za

prekomjerno preuzetu jalovu energiju svodi se na 0.00 Kn.

Jalovu energiju oitavaju mjerni elektroniki ureaji (digitalna brojila), u novije vrijeme to su
ureaji koji oitavaju kapacitivnu i induktivnu jalovu energiju.

Do 01.01.2011. godine naplaivala se samo prekomjerno

preuzeta induktivna jalova energija, dakle jalova energija
koju su preuzeli induktivni potroai (npr. motori,
transformatori, prigunice) i to ako je preuzeto jalove
energije preko 33% utroene radne energije to odgovara
faktoru snage cos =0.95. Ukoliko je faktor snage cos
=1 preuzeta jalova energija iznosi 0% utroene radne
energije.
 Od 01.01.2011. godine naplauje se prekomjerno
preuzeta jalova energija u cjelokupnim koliinama, dakle
jalova energija koju su preuzeli induktivni potroai (npr.
motori, transformatori i prigunice) i jalova energija koju
su uzrokovali nekvalitetne kompenzacije jalove snage
(prekompenzirana mrea). Zbroj induktivne i kapacitivne
jalove energije znatno e prijei 33% utroene radne
energije odnosno vrlo je vjerojatno da e u nekim
sluajevima biti prekomjerno preuzeta jalova energija
vea od radne energije to e osjetno poveeti raune.

Potroai i izvori jalove snage

Potrebe za jalovom snagom javljaju se iz dva razloga:

radi jalovog optereenja koje ine sami potroai, te

radi jalovog optereenja uzrokovanog elementima elektroenergetskog sustava.

Najizrazitiji potroai jalove snage su asinkroni elektromotori i ureaji energetske elektronike

(najee upravljivi ispravljai i frekvencijski pretvarai). Nije za zanemariti niti potrebu
transformatora za jalovom snagom. U grupu potroaa s izrazito loim faktorom snage
spadaju rasvjetna tijela s izbojem u plinu.

Najvei izvori jalove snage u elektroenergetskom sustavu su sinkroni generatori i

kondenzatorske baterije.

Kompenzacijom jalove snage mrea se rastereuje od tokova jalovih snaga, ime se smanjuju
prividna optereenja elemenata mree (generatora, transformatora i vodova). Posljedica toga
su poboljane naponske prilike, te smanjeni gubici. Osim toga, smanjenjem optereenja
elemenata mree ne samo to se izbjegava njihovo preoptereenje, ve se i osigurava rezerva
za dodatni porast optereenja. Iz istog se razloga generatori mogu opteretiti dopunskom
djelatnom snagom, ukoliko im to doputa snaga turbine. Za postizanje maksimalnih efekata
kompenzacije bitno je slijediti princip da se ureaji za kompenzaciju ugrauju to blie
mjestu potronje, dakle kod potroaa.

Najire primjenjivani ureaji za kompenzaciju jalove snage su kondenzatorske baterije.

Prilikom projektiranja kondenzatorskih postrojenja potrebno je redovito voditi rauna o
specifinostima koje se javljaju prilikom njihovog prikljuka na mreu.

Ovdje su navodene samo neke osnovne:

kondenzatorska baterija poveava udarnu i poetnu struju kratkog spoja i to ovisno o

koliini energije sadrane u bateriji u trenutku kvara;
kondenzatorska baterija prikljuena na mreu mijenja ekvivalentnu impedanciju
mree, pa u nekim sluajevima postoji mogunost pojave rezonancije i
ferorezonancije;
 pojava viih harmonika u mrei dodatno optereuje kondenzatorsku bateriju;
struje uklapanja, posebno ako se radi o paralelnom uklapanju baterija (uklapanje
razdijeljene kondenzatorske baterije) su visoke frekvencije i dostiu vrlo veliku
vrijednost;
sklopne operacije s kondenzatorskim baterijama postavljaju posebne zahtjeve na
prekidae, jer postoji mogunost stvaranja visokih povratnih napona;
snaga baterije se mijenja s kvadratom napona.

Kondenzatorske baterije

One se koriste se u mreama niskog, srednjeg i visokog napona, a snage se kreu od nekoliko
desetaka ili stotina VAr-a do nekoliko MVAr-a. Proizvedena jalova snaga u kondenzatorskim
baterijama proporcionalna je kvadratu prikljuenog napona. Kondenzatorske baterije imaju
spor odziv na dinamike pojave u sustavu, no u gospodarstvenom pogledu imaju velike
prednosti glede drugih sredstava za kompenzaciju. Niski investicijski trokovi, niski trokovi
odravanja, mala izloenost kvarovima, te jednostavna ugradnja za relativno kratko vrijeme
ini ih prikladnim za iroku primjenu u elektroenergetskom sustavu.

Niskonaponske kondenzatorske baterije (cilindrino kuite)

Niskonaponske kondenzatorske baterije (etvrtasto kuite)

 Visokonaponske kondenzatorske baterije

Potrebna snaga za kompenzaciju

Potrebna snaga za kompenzaciju odreuje se na temelju postojeeg i eljenog faktora snage:

Naini kompenzacije

Pojedinana kompenzacija

Pojedinana kompenzacija sastoji se u tome da se svaki potroa (npr. asinkroni motor)

kompenzira prikljuivanjem kondenzatora odreenog iznosa neposredno na njegove stezaljke
ili u njegovoj neposrednoj blizini. Prednost ovog naina kompenzacije je rastereivanje
itavog dovoda od prijenosa jalove snage. Nedostatak ovog naina kompenzacije je ta da je
neto skuplja, jer se ugrauju manji kondenzatori koji ne mogu posluiti za kompenzaciju
nekog drugog potroaa kad je njima pripadajui potroa iskljuen.

Priblina snaga kondenzatora koji se prikljuuje na motor moe se izraunati pomou izraza:

Gdje je I0 struja asinkronog motora u praznim hodu.

Grupna kompenzacija

Grupna kompenzacija je nain kompenzacije koji omoguava da isti kondenzator, djelomino

ili potpuno, ovisno o faktoru istovremenosti, kompenzira sad jedan sad drugi potroa.
Ovakva kompenzacija je jeftinija u odnosu na pojedinanu, tim vie ako je faktor istodobnosti
znatno manji od 1. Nedostatak je taj, da dovodi od mjesta kompenzacije do potroaa nisu
rastereeni od jalovih snaga. Ugradnjom automatike se moe, uz ukljuivanje i iskljuivanje
pojedinih kondenzatorskih jedinica, dobiti bolja kompenzacija na razini postrojenja.
Ako se potroai pojedinano ukljuuju, tada mora takoer i kondenzator sadravati sklopni
ureaj (na primjer sklopnik), koji se ukljuuje samo onda kada su svi potroai u pogonu ili se
instalira regulirani ureaj za kompenzaciju.

Jalova struja i gubici na ovaj se nain smanjuju samo u razdjelnim vodovima a ne u vodovima
izmeu razdjelnika i potroaa. Iz ekonominih razloga esto se vea rasvjetna postrojenja
kompenziraju u grupama.

Centralna kompenzacija

Pogoni s promjenljivim potrebama jalove snage ne doputaju vrstu kompenzaciju, obzirom

da moe doi do neekonomine potkompenzacije ili opasne prekompenzacije. Potrebna snaga
kondenzatora mora se dakle prilagoditi promjenljivim potrebama jalove snage. Ovdje su
posebno pogodna centralno smjetena kompenzacijska postrojenja.

Centralna kompenzacija je ona kod koje je cijela snaga kompenzacije smjetena na jednom
mjestu, to jest centralno i to u pravilu na sekundarnoj strani transformatora preko kojih se
isporuuje energija. Potrebna jalova snaga kondenzatora je sada, gledajui postrojenje,
najmanja jer se uzima faktor istodobnosti cijelog postrojenja. Veliki nedostatak je taj da je
cijelo (industrijsko) postrojenje optereeno velikim tokovima jalovih snaga.

Centralna kompenzacija

Regulacijske jedinice sadre, osim energetskog dijela sa sklopnim ureajima i

kondenzatorima, regulator jalove snage, koji na mjestu napajanja mjeri jalovu snagu. Kod
odstupanja izmjerene od zadane vrijednosti faktora snage on prema potrebi ukljuuje ili
iskljuuje kondenzatore stupnjevito.
Mjeovita kompenzacija

Mjeovita kompenzacija je kombinacija prethodno opisanih vrsta kompenzacija i najee se

koristi u industrijskim postrojenjima ili velikim ustanovama.
Jedan dio jalove energije se kompenzira centralno na nienaponskoj strani transformatora
35/6,3 kV, najee uz primjenu regulirane baterije.
Izdvojeni motori, koji se napajaju preko duljih kabela najee se pojedinano kompenziraju.
Isto tako, moe se kompenzirati potrebna jalova snaga svakog transformatora 35/6,3 kV
prikljukom kondenzatorske baterije u transformatorsko polje.
Grupna kompenzacija se primjenjuje za grupu motora koji su prikljueni na pojedinim
podrazdjelnicima. Ova kompenzacija se takoer primijenjuje i za fluorescentnu rasvjetu
pojedinih hala.
Kondenzatorski sklopnici

Sklopnik za sklapanje kondenzatorskih baterija sa ili bez prigunica

Shema spoja s otpornicima za brzo pranjenje kondenzatora

Filtarske prigunice za priguenu kompenzaciju

Djelovanje

Ogranienje udarne struje prilikom uklopa baterije.

Ogranienje rezonancije i zatita kondenzatorskih baterija od preoptereenja nastalog
zbog viih harmonika.
Spreavanje gubitka signala daljinskog upravljanja (MTU).
Pomicanje rezonancije na frekvencije viih harmonika.

Filtarske prigunice

ili
Shema spoja prigunice i kondenzatorske baterije
Regulator jalove snage

Mikroprocesor regulatora registrira napon i posredstvom strujnog transformatora struju troila

cijelog pogona, te ih koristi za raunanje odnosa izmeu radne i jalove snage u energetskom
sustavu. Regulator radi u 4kvadrantnom modu. U poetnoj fazi provjeravaju se okretno polje
i spojevi transformatora uklapanjem i isklapanjem pojedinih stupnjeva.

Potrebna snaga kompenzacije za postizanje traenog cos stalno se izraunava. Sklapanje

stupnjeva slijedi ciljano u skladu s traenom snagom kompenzacije, ukoliko je razlika snage
vea od 70% snage najmanjeg stupnja (snaga stupnjeva je programirana, runo uklopljeni
stupnjevi se izuzimaju iz rauna optimiranja). Jednaki stupnjevi se kruno sklapaju.
Optimalna snaga kompenzacije zahtjeva nekoliko sklapanja. I za velika postrojenja moe se
postii precizno reguliranje s nekoliko sklapanja. Nije potrebno voditi rauna o odnosu
stupnjeva. Nakon dostizanja potrebne snage kompenzacije daljnja sklapanja su blokirana za
programirano vrijeme. Ovo vrijeme se dinamiki poveava za vrijeme malog tereta.
Prikljueni stupnjevi upravljani tiristorima odmah se sklapaju bez zatezanja. Za sprijeavanje
oscilirajuih sklapanja moe se produiti zatezanje isklapanja do 150% snage najmanjeg
stupnja.

Programirane vrijednosti su, kao i kod numerikih zatitnih ureaja, memorirane u

EPROMu pa ostaju nepromijenjene i u sluaju nestanka napona.

Mjerenjem vlastite struje pomou strujnog transformatora x/1A u dovodu kompenzacijskog

postrojenja nadzire se snaga, struja i vii harmonici struje i napona. U sluaju kvara pojedinog
stupnja ili poviene struje viih harmonika javit e se signal kvara i po potrebi isklapanje
stupnjeva.

Shema spoja regulatora jalove snage

Prednja ploa regulatora jalove snage

Prikljuci regulatora jalove snage

Strujni mjerni transformator 100/5 A

Izbor najpovoljnije vrste kompenzacije

Prilikom donoenja odluke, da li e se pojedina troila najpovoljnije kompenzirati s

kondenzatorskim fiksnim stupnjem ili centralnom regulacijskom jedinicom, treba razmotriti
gospodarske i tehnike aspekte postrojenja.

Pojedinano je isplativo kompenzirati vea troila koja su u konstantnom radu i bez veih
promjena optereenja.

S obzirom na zahtjeve distribucije da prosjeni faktor snage kod potroaa bude izme 0,95
induktivno i 0,95 kapacitivno, da kompenzacijski ureaji ne priguuju MTU signale, kao i
svakim danom sve vee prisustvo viih harmonika u mrei, treba odabrati automatski
regulirani ureaj za kompenzaciju, adekvatne izvedbe.

Smanjenje struje i strujnih toplinskih gubitaka uslijed ugradnje kondenzatora

Iz gornje tablice vidljiva je korist ugradnje kompenzacije npr. na kraju duljeg prikljunog
voda. Optimalnom kompenzacijom moe se rasteretiti kabel, kao i znaajno smanjiti pad
napona u razdjelnoj mrei.
Primjer prorauna potrebne kompenzacije (prema www.elteh.net)

Kada izraunate potrebnu snagu kompenzacije (Q) odaberite prvi vei ureaj za kompenzaciju
iz dolje priloene tablice jednog od proizvoea kompenzacijskih ureaja.

Neprigueni kompenzacijski ureaji "ERG"

kVAr Broj i snaga stupnjeva Tip Dimenzije (mm) VxxD

15 5+5+5 QANS 015

20 5+5+10 QANS 020
25 5+10+10 QANS 025
600x500x300
30 5+10+15 QANS 030
40 10+10+20 QANS 040
50 10+20+20 QANS 050
62,5 12,5+25+25 QANM 062
75 2x12,5+2x25 QANM 075
100 2x12,5+25+50 QANM 100 1100x600x350
125 5x25 QANM 125
150 25+25+50+50 QANM 150
175 25+25+50+50 QANL 175
200 2x25+3x50 QANL 200
250 2x25+4x50 QANL 250
300 2x25+5x50 QANL 300
2100x600x600
350 2x25+6x50 QANL 350
400 2x25+7x50 QANL 400
450 2x25+8x50 QANL 450
500 10x50 QANL 500
Presjek prikljunog kabela i nazivna struja osiguraa za automatske kompenzacijske ureaje.

Nazivna snaga Nazivna struja Osigura po fazi Presjek kabela

kVAr A A mm

15 22 50 10
20 29 50 10
25 36 63 16
30 43 80 25
35 51 80 25
40 58 100 35
45 65 100 35
50 72 125 35
60 87 160 70
70 101 160 70
75 108 160 70
80 115 200 95
100 144 250 120
125 180 300 150
150 217 355 2x70
160 231 355 2x70
175 253 400 2x95
200 289 500 2x120
250 361 630 2x150
300 433 2x355 2x185
350 505 2x400 4x95
400 577 2x500 4x120
450 650 2x630 4x150
500 722 2x630 4x150
Primjer primjene centralne kompenzacije u industrijskom postrojenju

Pojednostavljena jednopolna shema industrijske mree 110/6,3kV u Beliu d.d.

Kompenzacijsko postrojenje

U jednoj kompenzacijskoj eliji (nerazdijeljena kondenzatorska baterija) smjeteno je ukupno

dvanaest kondenzatorskih jedinica i tri udarne prigunice.

Shema spoja kondenzatorskih jedinica u kompenzacijskoj eliji 2AL 28

Spoj kompenzacijskih elija s rasklopnim postrojenjem 2AL ostvaren je kabelom 3185mm2,
duljine 150 m. Uklapanje i isklapanje kompenzacijskih elija obavlja se malouljnim
prekidaem.

Opi tehniki podaci kondenzatorskih jedinica u kompenzacijskom postrojenju 6,3 kV su:

tip: AF 230/4501 WR
proizvoa: AEG
nazivni napon: 4,5kV
nazivna frekvencija: 50Hz
nazivna struja: 51,2A
trajna struja: 66A
nazivni kapacitet: 36,2F
nazivna snaga: 230kVAr

Uklapanje kondenzatorskih baterija

Valni oblici struja kompenzacijske elije 2AL 28

 Harmoniki lanovi u struji uklapanja kompenzacijske elije 2AL 28

Valni oblici napona kompenzacijske elije 2AL 28

Prilikom uklapanja kondenzatorske baterije (nerazdijeljene i razdijeljene) strujno-naponske

prilike ovise o iznosu narinutog napona u trenutku uklapanja. to je taj iznos vei to je i
nastupajue prijelazno stanje nepovoljnije. Ono je kod nerazdijeljene kondenzatorske baterije
praeno pojavom velike struje.

Uklapanje razdijeljene kondenzatorske baterije je u pogledu strujnog naprezanja daleko

neugodnije od uklapanja nerazdijeljene kondenzatorske baterije. Ono je praeno nastajanjem
struje izjednaenja izmeu prikljuenog dijela kondenzatorske baterije i novoukljuenog
stupnja. Pojava struje izjednaenja predstavlja najkritiniju fazu prijelaznog procesa, jer se
ista manifestira u nastajanju strujnih udara velike amplitude i visoke frekvencije, posljedica
ega su mehanika naprezanja.
Primjer izvedbe kompenzacije jalove snage

Sklopnici za ukljuivanje pojedinih kondenzatorskih baterija

Sklopnici i kondenzatorske baterije