PROIZVODNI STROJEVI

PROIZVODNI STROJEVI,
ALATI I NAPRAVE
ALATI I NAPRAVE
Izv. prof. dr. sc. Zoran Jurkovi
Izv. prof. dr. sc. Zoran Jurkovi
PREGLED TEMA
Ukljuuje slijedea potpoglavlja:
| Osnovne konstruiranja
| Naela konstruiranja
| Glavni elementi A.S. (alatni stroj)
| Materijali
j u strojogradnji
j g j
| Krutost sustava stroj-alat-naprava-obradak
| Statika krutost
| Dinamika krutost
| Primjeri poveanja krutosti A.S., priguenja vibracija, niveliranje i konstrukcija temelja
| Ispitivanje tonosti i funkcionalnosti A.S.
| Geometrijska tonost A.S.
| Tonost i pouzdanost pozicioniranja NC* osi A.S.
| Tehnoloka tonost A.S.
| Tribologija A
A.S.
S
| Definicija tribologije i utjecaj trenja (istroenja) na tonost A.S.
| Stribeck-ova krivulja
| Stick-slip efekt
| Hidrodinamiko podmazivanje
p j
| Hidrostatiko podmazivanje
| Uleitenja i vodilice
| Tipovi uleitenja na A.S.
y Hidrostatiki,, hidrodinamiki,, aerostatiki,, elektromagnetski,
g , kuglini
g leaji,
j , hibridni
leaji
| Osnovni oblici vodilica i naini voenja

*NC numerical control (numeriko upravljanje)

2
NAELA KONSTRUIRANJA A.S.
Naelo 3E
ili
Ekonominost Ergonominost Estetika

Ekonominost
| pomirba oprenosti (jeftiniji proizvod smanjenja kvaliteta stroja)
| ekonominost dosegnuti:
y primjenom inovativnih rjeenja i
y odgovarajue softverske podrke (CAE Computer Aided Engineering)
Ergonominost : gr. ergon (djelo,rad,in) + nomos (red,obiaj,zakon)
| Ergonomija je disciplina koja ispituje karakteristike ponaanja, sposobnosti,
g j i druge
ogranienja g karakteristike ljudi
j te primjenjuje
p j j j otkrivene informacije j na
dizajn alata, strojeva, sustava, zadataka, poslova i okolia kako bi se oni mogli
produktivno, sigurno, ugodno i djelotvorno rabiti. Chapanis, A. (1985)
| dizajn orijentiran prema korisniku
| ima za cilj:
y poveati djelotvornost i uinkovitost rada (lako dostupni elementi
upravljanja, manji zamor, vea sigurnost i zadovoljstvo poslom)
Estetika (industrijski dizajn)
| Poveanje konkurencije na tritu dovelo je do potrebe udovoljavanju
razliitim zahtjevima kupaca:
y Nij d
Nije dovoljno
lj vie
i iispuniti
i i samo tehniko-tehnoloke
h ik h l k k karakteristike
k i ik A A.S.
S
y Stvaranje ugodnijeg radnog prostora (oblik, boje) reflektira se:
- u vidu zadovoljnih radnika a to ima posljedicu
- na poveanje proizvodnih rezultata (produktivnost)

3
Tema 2 Naela konstruiranja
 KONSTRUKCIJSKE STRUKTURE STROJEVA
Konstrukcijske strukture alatnih strojeva:
x Zatvorena i
x Otvorena C
C-struktura
struktura

Sila Sila

Deformacija zatvorene i otvorene strukture

Dubilica Horizontalna builica

Potporni
stup

Vertikalna builica
builica-glodalica
glodalica Portalna glodalica R dij l builica
Radijalna b ili s potpornim
t i stupom
t

4
Tema 2 Konstrukcijske strukture A.S.
ELEMENTI ALATNOG STROJA

Osnovni
O i elementi
l ti A.S
A
A.S.:
S.:
| Nosivi elementi
| Vodilice
| Pogonski elementi
| Sustavi hlaenja i podmazivanja (SHIP)
| Sustavi stezanja (alata i obradaka)
+ ovisno o tipu stroja:
y Upravljaka jedinica
y Jedinica za odvoenje strugotine
y Jedinica za dopremu materijala (ipke, palete)

5
Tema 2 Glavni elementi A.S.
NOSIVI ELEMENTI
su bazni (temeljni) elementi na koje se postavljaju svi ostali dijelovi i
ureaji:
j
y Klizne staze
y Glavno vreteno
y Nosai alata, suporti,
suporti, stolovi
y Pogonska grupa itd
itd..

Razlikujemo kod nosivih elemenata:

yOslone ((nosive)) i
yVodee povrine
O njima ovisi tonost i funkcionalnost stroja pa se obrauju do visokog
stupnja tonosti.

Oblik povrina (nosive i vodee) ovisi o:

y tipu stroja
y nainu izrade nosivih elemenata (lijevana, zavarena konstrukcija)
y zahtijevanoj tonosti
y materijalu..
materijalu

6
Tema 2 Glavni elementi A.S.
nastavak . . .

Nosivi elementi A.S.

7
Tema 2 Glavni elementi A.S.
Primjer:
j Glavni elementi A.S.

8
Tema 2 Glavni elementi A.S.
MATERIJALI U STROJOGRADNJI

| Koriste se slijedei materijali:

| Sivi lijev
| Nodularni lijev
| elini lijev
| elik (zavarena konstrukcija)
| Polimerni beton
Pri izboru materijala bitne su slijedee mehanike karakteristike:
y
vrstoa
t y t li ki k
toplinski koeficijent
fi ij t iistezanja
t j

y modul elastinosti y koeficijent priguenja vibracija

y gustoa y statika i dinamika krutost,

krutost itd.
itd

kao i tehnoloko-ekonomski pokazatelji:

y cijena materijala y livljivost

y ekonominost izrade y zavarljivost

y obradivost
b di t y recikliranje
ikli j ((ekologija)
k l ij ) itd.
itd

9
Tema 2 Materijali u strojogradnji
PREDNOSTI I NEDOSTACI KORITENIH MATERIJALA

Materijal PREDNOSTI NEDOSTACI

y Pogodan
g za oblikovanje
j y Smanjena
j krutost
y Dobro priguuje vibracije y Smanjena vrstoa
SIVI LIJEV y Povoljna cijena y Smanjena otpornost na troenje
y Otpornost na koroziju y Trokovi modeliranja (kalupi)
y Dobra obradivost y Dugo vrijeme nabave

y Pogodan za oblikovanje y Vrlo loa osobina priguenja

ELINI LIJEV y Visoka krutost y Dugo vrijeme nabave
y Trokovi modeliranja

y Visoka krutost y Loe priguenje

y Visoka vrstoa y Krivljenje kod zavarivanja
ELIK ZA y Brza nabava y Opasnost od loma
ZAVARIVANJE y Nema trokova modeliranja
j y Ograniena
g mogunost
g oblikovanja
j
y Brzo promjenljiv

y Vrlo dobro priguenje y Jako mala krutost

y Dobar nosilac topline y vrstoa smanjena
POLIMERNI y Pogodan za oblikovanje y Nesigurno ponaanje kroz vrijeme
BETON y Loa osobina obrade
y Nije mogue mijenjati formu
y Nemogue reciklirati

10
Tema 2 Materijali u strojogradnji
IZVEDBE POSTOLJA TOKARILICE
koriteni materijali

IZVEDBA POSTOLJA OD POLIMERNOG BETONA

11
Tema 2 Materijali u strojogradnji
 KRUTOST SUSTAVA
STROJ-ALAT-NAPRAVA-OBRADAK

KRUTOST (C) je osobina elemenata ili sustava da se suprotstave

elastinim deformacijama (f,
(f ) nastalim uslijed djelovanja sila (F) ili
(f,
momenata (M).
F N N M Nmm
C= ( , ) C= ( )
f mm m rad
F djelujua sila M moment torzije
f progib
gib u pravcu dj
djelovanja
l j sile
il kut
k t

PODATLJIVOST (f (fp) je reciprona vrijednost krutosti tj

tj.. progib nastao
uslijed djelovanja sile od 1N.
1N
1 mm
fp = ( )
C N
Krutost sustava ovisi o krutosti pojedinih elemenata, a njihova krutost
ovisi o obliku konstrukcije, montai podsklopova i sklopova kao i o
uvjetima rada. Krutost sustava je temeljni uvjet za tonost i kvalitetu
obrade na A.S.

12
Tema 2 Krutost sustava
 Razlikujemo sljedee veze meuelementima:
| Serijsku
| Paralelnu

KRUTOST za serijsku
j vezu KRUTOST za p
paralelnu vezu

1 1 1 1
= + +. . . + C = C1 + C2 + . . . + Cn
C C1 C 2 Cn
ili npr. za sluaj radijalne builice C1 F

3 2 C2
C1
C2 4
C3 1
C4
F
1 1 1 1 1
= + + +
C C1 C 2 C 3 C 4 Tijek prijenosa sile obrade na elemente stroja

13
Tema 2 Krutost sustava
STATIKA KRUTOST
Razlikujemo dva vida krutosti:
| STATIKA
| DINAMIKA

STATIKA KRUTOST ((C

Cst ) predstavlja pokazatelj otpornosti
na pomake
k promatranog
t elementa
l t uslijed
lij d dj
djelovanja
l j statikih
t tikih
sila.
dF
C st =
df st
tg = Cst
F F F

f zranost
f f f
idealni sluajj realni sluajj bez zranosti realni sluajj sa zranosti

14
Tema 2 Statika krutost
STATIKA KRUTOST TOKARILICE (CTOK)

Podatljivost tokarilice je:

1 1 1 1 1 1 1
= + + + +
C tok C na C a C o 4 C v C k

15
Tema 2 Statika krutost
HISTEREZIS DIJAGRAM

Izgled statike karakteristike

stroja moemo pokazati u obliku
dijagrama
statika sila pomjeranje
dobivenog eksperimentalnim
uzastopnim mjerenjem djelovanja
statike sile unutar ciklusa
optereenje rastereenje
rastereenje.
Vidljivo je zaostajanje
(histerezis) krivulje rastereenja a
ovu ppojavu
j p
prikazujemo
j
HISTERZIS dijagramom.

16
Tema 2 Statika krutost
PRIMJERI POVEANJA STATIKE KRUTOSTI
Poveanje statike krutosti moe se postii dodavanjem elemenata kao to su:
ojaanje konstrukcije pomou rebara, duplih stijenki
stijenki,, spojnih veza itd.
itd.

Presjek A-A
Ojaanje kreveta alatnog stroja: (a) vertikalno i (b) dijagonalno postavljenim

Poveanje statike krutosti pomou rebara

Presjek B-B

Poveanje krutosti promjenom konstrukcije

24% 100%
Poveanje krutosti razliitim konstrukcijskim
izvedbama
Poveanje krutosti pomou duplih stijenki

17
Tema 2 Statika krutost
DINAMIKA KRUTOST
podrazumijeva sposobnost A.S. da se odupre djelovanju poremeajnih
promjenljivih sila razliitog porijekla, a koje izazivaju oscilacije sustava
karakteriziranog amplitudom i frekvencijom.
Razlikujemo tri vida oscilacija:
| slobodne
| prisilne
| samouzbudne

DINAMIKA krutost sustava definirana je:

| prostornom raspodjelom masa
| statikom krutosti i
| karakteristikom priguenja
ANALOGIJA sa statikom krutosti kae da dinamika krutost (Cd) predstavlja
odnos izmeu dinamike sile (Fd) i odgovarajueg pomjeranja (fd).
Odnos izmeu dinamikog i statikog pomjeranja definiran je FAKTOROM
UVEANJA
(V).
fd C
V = = st za sluaj Fst = Fd
f st Cd

18
Tema 2 Dinamika krutost
DIJAGRAM REZONANCIJE
C st
V =
Cd

Sluaj kada je dinamika

stabilnost A.S. ugroena.
Pojavljuje
j j j se kad radna
frekvenca () i vlastita
frekvenca (0) imaju iste
vrijednosti..
vrijednosti

Iz dijagram slijedi da
dinamika krutost raste za
vee
vrijednosti
ij d ti f kt
faktora
priguenja ( ) i razliite
vrijednosti frekvencija (, 0).

19
Tema 2 Dinamika krutost
PRIMJERI PRIGUENJA VIBRACIJA
U cilju poveanja faktora priguenja koriste se razliite
metode:
y Elastini podmetai (gumeni uloci)
y Pne
Pneumatski
matski ili hidra
hidraulini
lini priguivai
prig ivai
y Opruni sistemi
y Plutani i drveni podmetai itditd..

c)

Primjer ovisnosti faktora priguenja

c) stupnju montae tokarilice
d) vrsti A.S.
Naini priguenja vibracija kod
tokarilica:
a) apsolutno, b) relativno

d)

20
Tema 2 Dinamika krutost
POSTAVLJANJE A.S. (TEMELJI, NIVELIRANJE)

Veoma bitan element u

funkciji
j ppriguenja
g j vibracija
j
ima i konstrukcija
temelja za A.S.

To je posebno bitno kod A.S.

AS
Velikih dimenzija (preko 10
m) i masa gdje konstruktor
stroja mora definirati i
armirano betonski
temelj.
temelj

j
Kljuno kod konstrukcije j
temelja je onemoguiti
prijenos vibracija od A.S. na
okolicu (aktivno
aktivno
priguenje)
priguenje i obratno
(pasivno
pasivno priguenje
priguenje).

21
Tema 2 Dinamika krutost
POSTAVLJANJE A.S. (TEMELJI, NIVELIRANJE)
A.S. postavljamo na armirano betonski temelj na dva naina:
y preko sidrenih vijaka (vrsta veza A.S.
A S i temelja)
y preko elastinih podmetaa
Kako bi se smanjile vibracije A.S. Potrebno je izvriti i NIVELIRANJE
stroja za to slue podesivi podmetai.
podmetai

PODMETAI ZA NIVELIRANJE

22
Tema 2 Dinamika krutost
ISPITIVANJE TONOSTI I
FUNKCIONALNOSTI A.S.

ima za cilj provjeru A.S. u statikim i dinamikim uvjetima rada a da

pri tomu mora zadovoljiti standardne (propisane) ili ugovorene
j
vrijednosti odstupanja.
p j
Odstupanja (pogreke) mogu biti:
y Sistemska (ponovljiva po odreenoj zakonitosti)
y Sluajna (nema zakonitosti)

Radi utvrivanja tonosti i funkcionalnosti A.S. obavljaju se slijedea

ispitivanja:
1. Geometrijske tonosti
2. Tonosti i pouzdanosti pozicioniranja (NC osi) i
3
3. T h l k ttonosti
Tehnoloke ti

23
Tema 2 Ispitivanje tonosti i funkcionalnosti A.S.
Geometrijska tonost

Ad1.) pod geometrijskim ispitivanjem tonosti A.S. Podrazumijeva se

mjerenje odstupanja POLOAJA I OBLIKA vitalnih dijelova stroja
kao to su:
| Glavno vreteno
| Konji (jaha)
| Vodilice, suporti,
suporti, stolovi, itd
itd..

Razlozi mogui pogreki mogu biti:

| Netonosti izrade dijelova A.S. i/ili
| Greke pri montai A.S.

Postupak (procedura) ispitivanja i doputena odstupanja geometrijske

tonosti ovisi o tipu
p A.S.,, a p
propisana
p jje nacionalnim normama ((HRN)) i
odnosi se na provjeru dijelova s obzirom na:
| Paralelnost
| Okomitost
| Centrinost / Ekscentrinost
| Ravnost
| Udaljenost
| Kut zakretanja itd.
itd.

24
Tema 2 Ispitivanje tonosti i funkcionalnosti A.S.
PRIMJERI ISPITIVANJA GEOMETRIJSKE TONOSTI

vertikalnoj ravnini

horizontalnoj ravnini

25
Tema 2 Ispitivanje tonosti i funkcionalnosti A.S.
Tonost i pouzdanost pozicioniranja
Ad 2.)
TONOST znai: odstupanje ZAUZETE pozicije pokretnog dijela A.S.
za promatranu os upravljanja u odnosu na ZADANU poziciju.
POUZDANOST znai: ponovljivost zauzimanja ISTE pozicije u vie
navrata bez obzira na smjer prilaenja.

NC/CNC* A.S. imaju mogunost

elektronike kompenzacije odstupanja.
Za ispitivanje tonosti i pouzdanosti
pozicioniranja osi A.S. najbolji su se
pokazali LASERSKI
INTERFEROMETRI koji koriste za
mjerenje poznatu valnu duinu laserske
zrake.

*CNC computer numerical control

(raunalno numeriko upravljanje)

26
Tema 2 Ispitivanje tonosti i funkcionalnosti A.S.
PRIMJER DIREKTNOG ISPITIVANJA TONOSTI
POZICIONIRANJA (KRUNA INTERPOLACIJA)

27
Tema 2 Ispitivanje tonosti i funkcionalnosti A.S.
Tehnoloka tonost
Ad 3.)
podrazumijeva
ispitivanje
p j A.S. na
probnom uzorku
(definiran nacionalnim
normama) u tijeku
prijema A.S. kaok i na
PROBNI (TESTNI) UZORAK ZA OBRADNE CENTRE PO ISO 10791-
10791-7 konkretnom uzorku iz
proizvodnje.
I iti
Ispitivanjem
j t h l k
tehnoloke
tonosti valoriziramo
provedena ispitivanja
geometrijske tonosti i
pouzdanosti
pozicioniranja.

28
Tema 2 Ispitivanje tonosti i funkcionalnosti A.S.
TRIBOLOGIJA A.S.

Pojam TRIBOLOGIJA dolazi od grkog (TRIBOS trenje i

LOGOS znanost) i u uporabi je od 1966 god. (P.H.Jost).
Definicija TRIBOLOGIJE (slubena)
TRIBOLOGIJA je znanost i tehnika o povrinama u dodiru i
relativnom gibanju i o prateim aktivnostima.
Pojednostavljena
ojed ostavlje a definicija
defi icija
TRIBOLOGIJA je znanstveno-struna disciplina koja se bavi
problemima trenja, troenja i podmazivanja
podmazivanja.

TRENJE KORISNO ILI TETNO ???

29
Tema 2 Tribologija A.S.
NASTAVAK ...
Poznavanje
P j procesa trenja,
t j troenja
t j i podmazivanja
d i j je
j kljuno
klj za osiguranje
i j tonosti
t ti i
funkcionalnosti A.S.
Tijekom eksploatacije elementi A.S. u kontaktu (dodiru) izloeni su procesu troenja
(neposredno
neposredno djelovanje trenja
trenja) i zagrijavanja (posredno
posredno djelovanje trenja
trenja) kako kod
kotrljajuih tako i kod kliznih povrina.
Npr.. Promjena temperature od 142C smanjuje tonost za 10%.
Npr
Ovisnost istroenja kliznih povrina o
vremenu provedenom u kontaktu dan je
na sljedeoj slici.
Razlikujemo tri podruja istroenja:
I. POETNO (uhodavanje)
II. REDOVNO (eksploatacijsko)
III. RAZORNO (zaribavanje)

hIII
hI hII h

hgr

Tipini primjeri istroenja

I II III
e
Ovisnost istroenja o vremenu klizanja parova

30
Tema 2 Tribologija A.S.
STRIBECK-OVA KRIVULJA
Jedna od mjera za smanjenje trenja i troenja je PODMAZIVANJE
PODMAZIVANJE.
STRIBECK krivulja (1902 god.), pokusi na kliznim leajevima, je
eksperimentalno
k i t l d bi
dobivena k i lj promjene
krivulja j vrijednosti
ij d ti koeficijenta
k fi ij t
trenja () u ovisnosti o brzini klizanja (v).

Razlikujemo tri karakteristina

podruja podmazivanja:
I granino podmazivanje
(d blji fil
(debljina filma mazivai (h)
(h)<R
Ra*)
II mjeovito podmazivanje
(prijelazni oblik tj. h Ra)
III ((elasto)hidrodinamiko
l t )hid di ik
podmazivanje (potpuno
odvajanje povrina u
kontaktu slojem maziva I II III
tj. h Ra)
*Ra parametar hrapavosti povrine

31
Tema 2 Stribeck-ova krivulja
STICK SLIP EFEKT
Uslijed djelovanja optereenja na kliza brjegovi povrinske hrapavosti preuzimaju svu
nosivost profila to dovodi do hladnog zavarivanja povrina u kontaktu.
Nastaje u podruju malih brzina klizanja tj. u podruju podmazivanja (I i II).
Poto sila gibanja (F) djeluje okomito na optereenje (horizontalno) dolazi do kidanja
zavarenih spojeva (ne po liniji kontakta) i time troenja elemenata u kontaktu.
Stick-slip efekt manifestira se podrhtavanjem
podrhtavanjem tj. nejednolikim gibanjem kliznog
elementa.
STICK-SLIP efekt moemo
STICK-
ublaiti:
y Poveanjem brzine
klizanja
y Viskoznijim uljem
y Veom nosivom
povrinom kliznog para
y Manjom masom kliznog
elementa
y Uporabom polimernih
d d
dodataka k ulju
lj
y Oblaganje kliznih
povrina umjetnim
masama (npr
(npr.. epoksidne
smole)

32
Tema 2 Stickslip efekt
VODILICE I ULEITENJA

Najvaniji elementi na svakom A.S. su vodilice za gibanje suporta i stolova kao i

uleitenje glavnog vretena.
vretena
Temeljni zadatak vodilice i leajeva je tono voenje obratka i alata pod
djelovanjem optereenja koje nee negativno utjecati na odstupanja od
zadanih gibanja tj
tj.. na tonost obrade
obrade.
Pravilan odabir naina voenja i uleitenja je temelj dobre konstrukcije A.S.

ZAHTJEVI KOJE TREBA ISPUNITI PRI KONSTRUKCIJI

KONSTRUKCIJA STEZNOG SPOJA GIBANJA

y jednostavni proraun y visoko priguenje vibracija y visoka tonost voenja

y to manje dimenzije y visoka nosivost y mali gubici
y mogunost izvedbe y visoka tonost y malo istroenje
y mogunost zamjene y visoka krutost y veliki vijek trajanja
y tipizacija y povoljno trenje
y j d
jednostavna
t i jeftina
j fti iizrada
d y mala
l zagrijavanja
ij j
y mali trokovi za pomoni pribor i y mogunost hlaenja
naprave y mogunost C-osnog
y niski ukupni trokovi pozicioniranja

33
Tema 2 Vodilice i uleitenja
VODILICE
VODILICE

TRENJE KLIZANJA TRENJE KOTRLJANJA HIDROSTATIKE

Ravne Otvoreni tip

Krune Zatvoreni
Kombinacija
V-oblika Valjni leaj

Lastin rep

Kompaktni Rastavljivi spojevi Zavareni

(integrirani)

34
Tema 2 Vodilice
VODILICE - KLIZNE
Vodilice su takvi elementi voenja gdje se geometrijom i kvalitetom povrine
osigurava
os g ava relativno
ea v og gibanje.
a je.
Mogu biti:
y Klizne vodilice
y Kotrljajue vodilice
y Hidrostatike

35
Tema 2 Vodilice
VODILICE - KOTRLJAJUE

36
Tema 2 Vodilice
VODILICE - Kotrljajue

Recirkulirajui
valjci Potporne trake

Jedinica recirkulirajuih valjaka

Klizni lan

Jedinica
recirkulirajuih Jedinica
valjaka recirkulirajuih
Klizna staza valjaka
Vodilice sa recirkulirajuim kotrljajuim elementima

Vodilice na valjnim leajevima

37
Tema 2 Vodilice
HIDROSTATIKE VODILICE
((HIDROSTATIKO PODMAZIVANJE))

Za razliku od hidrodinamikog ovaj vid

podmazivanja ne ostvaruje se poveanjem
brzine klizanja ve se klizne povrine odvajaju
djelovanjem ulja (zraka
(zraka--aerostatiko
aerostatiko)) pod
tlakom iz vanjske jedinice (pumpa).
Time je u potpunosti eliminirano trenje
povrina u relativnom gibanju.
Ovaj princip podmazivanja se koristi posebno
kod tekih A.S. kako bi se izbjeglo granino i
mjeovito podmazivanje i to u fazi
pokretanja stroja pri niim vrijednostima
brzina.
brzina

Nedostatak hidrostatikog podmazivanja

ogleda se u potrebi izrade posebnog sistema
radi ostvarivanja hidrostatikog tlaka.

38
Tema 2 Hidrostatiko vodilice (hidrostatiko podmazivanje)
ULEITENJA

Pri izvedbi uleitenja glavnog vretena

koriste se slijedei tipovi leaja:
| KLIZNI LEAJ
| VALJNI
| FLUIDNI
| MAGNETNI

P
Presjek
j k kuglinog
k li lleaja
j

39
Tema 2 Uleitenja
ULEITENJA
Aksijalna Radijalna sila
Stranji Prednji sila

Pogonska sila Glavna sila

Djelovanje sila na vreteno alatnog
stroja
Fiksni

Plivajui Glava vretena

Fiksni
Plivajui

Glava vretena
Fiksni
Plivajui Plivajui

Glava vretena

Razmjetaj fiksnih i plivajuih leajeva:

(a) prednji fiksni
fiksni, (b) stranji fiksni i (c) srednji fiksni

40
Tema 2 Uleitenja
KUGLINI LEAJI

imaju niz uporabni prednosti od kojih su najvanije slijedee:

y jednostavnost montae y jednostavnost prorauna

y meunarodno normirani y nezahtjevno podmazivanje
y jednostavnost odabira iz kataloga

S obzirom na razliite zahtjeve uporabe (optereenja,

(optereenja frekvencije vrtnje) postoji i
veliki broj izvedbi valjnih leaja (kuglini, valjkasti, bavasti, itd.).
Najzahtjevnije je uleitenje glavnog vretena koje zahtjeva nultu zranost
(preoptereenje) i pored preuzimanja sila rezanja koje utjeu na pojavu
d f
deformacija.
ij

Razlikujemo dva osnovna tipa kuglinih leajeva:

y Klasini (konvencionalni) leaji sa elinom kuglicom
y Hibridni sa keramikom kuglicom

41
Tema 2 Kuglini leaji
NASTAVAK ...

I pored svih prednosti HIBRIDNI leaji,

zbog visoke cijene, se koriste samo u
specijalnim sluajevima kao to je npr.
visokobrzinska obrada.

42
Tema 2 Kuglini leaji
HIDROSTATIKI LEAJI
koriste princip hidrostatikog podmazivanja.
Nosivost hidrostatikog g leaja
j odreena jje tlakom ulja
j u hidrostatikojj kadi te
veliinom i brojem kada.
Ulje pod tlakom (pumpa) dolazi u kadu pri emu svaka kada moe imati svoju
pumpu. Prigunice reguliraju protok i tlak ulja u kadi.

43
Tema 2 Hidrostatiki leaji
HIDRODINAMIKI LEAJI
(HIDRODINAMIKO PODMAZIVANJE)

je podmazivanje kod kojeg je sloj maziva

j
takve debljine da u cijelosti
j razdvajaj
povrine, tj. one vie nisu o kontaktu jer
povrine
je hrapavost povrina manja od sloja
maziva h Ra1+Ra2.

Hidrodinamiko podmazivanje nastaje pri

dovoljno velikoj relativnoj brzini
gibanja
g j koju
j omoguava
g posebno
p
oblikovan prorez u cilju formiranja
uljnog klina i time razdvajanja povrina
u kontaktu.

To je mogue jer sila optereenja je manja

od pritiska maziva.
Teoriju hidrodinamikog podmazivanja je
postavio Reynolds (Reynolds-ova
jednadba).

44
Tema 2 Hidrodinamiki leajevi (hidrodinamiko podmazivanje)
NASTAVAK ...

45
Tema 2 Hidrodinamiko podmazivanje
HIDRODINAMIKI LEAJI

princip hidrodinamikog podmazivanja.

Poloaj
P l j rukavca
k ovisi
i i o optereenju
t j i frekvenciji
f k iji vrtnje,
t j tj da
d bi se izbjeglo
i bj l formiranje
f i j
ekscentriciteta (e) koriste se hidrodinamiki leaji sa vie povrina koje
omoguavanju ravnomjerniji poloaj vretena.

46
Tema 2 Hidrodinamiki leaji
AEROSTATIKI I ELEKTROMAGNETNI
LEAJI
Aerostatiki leaj koristi hidrostatiki princip samo se umjesto ulja koristi
komprimirani zrak
zrak, tj. vreteno lebdi na filmu zraka dobivenog od kompresora.

Kod elektromagnetnog leaja ne postoji

medij (ulje, zrak) preko kojeg se prenosi
optereenje. Leaj se sastoji od rotora
(prevuen feromagnetnim materijalom) i statora
(magneta) koji stvaraju magnetno polje i tako
dre vreteno centrirano. Poloaj vretena se
nadzire osjetnikom (indukcijski princip).
princip)

47
Tema 2 Aerostatiki i elektromagnetni leaji