1

Nadlenosti institucija Bosne i Hercegovine i eniteta

Svaka drava mora da ispunjava svoje razliite funkcije i zadatke, koji su podijeljeni na
odreene materijalno-pravne oblasti. Te oblasti moraju biti regulisane zakonima, u obavljanju
funkcija znaajnu ulogu imaju izvrne vlasti, a sudovi rjeavaju nastale sporove iz odreene
oblasti, dakle sve tri grane vlasti su ukljuene u obavljanje funkcija drave. Odreenu
nadlenost vre tano odreeni dravni organi, i ta podjela nadlenosti s obzirom na oblast
regulisanja zove se ''funkcionalna'' (ili ''horizontalna'') podjela nadlenosti (npr. vanjska
politika, finansije i sl.). Meutim, sloene drave, kao to je i Bosna i Hercegovina, moraju da
imaju regulisanu i podjelu nadlenosti funkcija izmeu razliitih administrativnih i
teritorijalnih nivoa vlasti. Ova vrsta podjele nadlenosti izmeu organa razliitih nivoa vlasti
se u teoriji naziva ''vertikalnom'' podjelom.

Bosna i Hercegovina je drava u kojoj su striktno podijeljene nadlenosti izmeu drave

i eniteta, i ta podjela obuhvata kako 'horizontalnu'', tako i ''vertikalnu'' nadlenost. U drugim
sloenim dravama, kao to su federacije koje su sastavljene od vie federalnih jedinica,
osnovno pitanje podjele nadlenosti je to na ijoj strani je ''izvorna'' nadlenost, da li na nivou
federalnih jedinica, ili na saveznom nivou. to se tie BiH, (koja nije definisana kao
federacija, ali je sastavljena od entiteta kao posebnih jedinica, kao i Distrikta Brko) Ustavom
BiH je izriito data pretpostavka nadlenosti entitetima, tako da su oni nadleni za sve
funkcije i ovlatenja koja nisu izriito Ustavom povjerena institucijama drave BiH.

Nadlenosti institucija Bosne i Hercegovine

U odreivanju nadlenosti institucija Bosne i Hercegovine i entiteta centralnu odredbu

predstavlja lan III Ustava BiH. Stav 1. ovog lana nabraja osnovne materijalno-pravne
oblasti koja su u nadlenosti drave. U skladu s tim, entiteti su nadleni samo onda ako
odreena oblast, na osnovu lana III/1. Ustava BiH, ili na osnovu neke druge odredbe Ustava
BiH, ne pripada dravi

Slijedea pitanja su u nadlenosti institucija Bosne i Hercegovine:

a) Vanjska politika.
b) Vanjskotrgovinska politika.
c) Carinska politika.
d) Monetarna politika,
e) Finansiranje institucije i meunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.
f) Politika i regulisanje pitanja imigracije, izbjeglica i azila.
g) Provoenje meunarodnih i meuentitetskih krivinopravnih propisa, ukljuujui i odnose
sa Interpolom.
h) Uspostavljanje i funkcionisanje zajednikih i meunarodnih komunikacijskih sredstava.
i) Regulisanje meuentitetskog transporta.
j) Kontrola vazdunog saobraaja.

Treba napomenuti da nabrojane nadlenosti drave ne reguliu automatski iskljuivu

nadlenost Bosne i Hercegovine, kao to to moe pokazati sluaj sa posebnim paralelnim
odnosima sa susjednim dravama, to teoretski spada u domen ''vanjske politike'', a lanom
III/2 Ustava je ta nadlenost ipak data u ruke enitetima. Prema tome, kada je u pitanju podjela
nadlenosti izmeu drave i entiteta, osim osnovnih pravila postoje i neki izuzeci.
 2

Nadlenost entiteta

lan III/2 Ustava propisuje koje su nadlenosti eniteta na sljedei nain:

a) Entiteti imaju pravo da uspostavljaju posebne paralelne odnose sa susjednim dravama, u

skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine.

b) Svaki entitet ce pruiti svu potrebnu pomo vladi Bosne i Hercegovine kako bi joj se
omoguilo da ispotuje meunarodne obaveze....

c) Entiteti e ispuniti sve uslove za pravnu sigurnost i zatitu lica pod svojom jurisdikcijom,
odravanjem civilnih ustanova za primjenu pravnih propisa, koje e funkcionisati u skladu sa
meunarodno priznatim standardima uz potovanje meunarodno priznatih ljudskih prava i
osnovnih sloboda, iz lana II ovog Ustava, i poduzimanjem ostalih odgovarajuih mjera.

d) Svaki entitet moe takoer sklapati sporazume sa dravama i meunarodnim

organizacijama uz saglasnost Parlamentarne skuptine BiH....

Izmjene nadlenosti

Prema Ustavu BiH, gore navedena nadlenost entiteta i drave nije nepromjenjiva
kategorija. Naime prema lanu III/5 Ustava Bosna i Hercegovina e preuzeti nadlenost u
onim stvarima u kojima se o tome postigne saglasnost entiteta; stvarima koje su predviene u
Aneksima 5 - 8 Opteg okvirnog sporazuma; ili koje su potrebne za ouvanje suvereniteta,
teritorijalnog integriteta, politike nezavi-snosti i meunarodnog subjektiviteta Bosne i
Hercegovine, u skladu sa podjelom nadlenosti meu institucijama Bosne i Hercegovine.

Na osnovu gore navedene odredbe Ustava BiH, eniteti su do sada postigli tri sporazuma o
prenosu nadlenosti na dravu i to su:

1. sporazum u oblasti indirektnog oporezivanja:

Eniteti su se u 2003. godini sloili da nadlenost u oblasti indirektnog oporezivanja

povjere na dravni nivo, nakon ega je, krajem te godine na nivou BiH usvojen Zakon o
sistemu indirektnog oporezivanja. Tim zakonom je formirana Uprava za indirektno
oporezivanje, kao nezavisna institucija na dravnom nivou.

2. osnivanje jedinstvenog Visokog sudskog i tuilakog vijea na nivou BiH

Bosna i Hercegovina je 2004. godine formirala jedinstveno Visoko sudsko i tuilako

vijee BiH. VSTV je uspostavljeno kao nezavisno i samostalno tijelo, osnovano Zakonom na
dravnom nivou, nakon prenosa ovlatenja sa entiteta u skladu sa njihovim ustavnim
ovlatenjima. Odgovornosti VSTV-a, kao dravne institucije, odnose se na sve nivoe dravne
vlasti, ukljuujui i Brko Distrikt BiH, i sve sudove i tuilatva, uz odreena ogranienja
kada je rije o ustavnim sudovima.
 3

3. osnivanje vojske na dravnom nivou

Eniteti su takoe sklopili sporazum o osnivanju Oruanih snaga Bosne i Hercegovine.

Ovaj sporazum je prethodio donoenju Zakona o odbrani Bosne i Hercegovine iz 2005.
godine. Njime su oruane snage definisane kao profesionalna, jedna vojna sila koju
organizira i kontrolira Bosna i Hercegovina

Posebno valja naglasiti da prema Ustavu BiH, postoji samo mogunost prenosa
nadlenosti entiteta na dravu, dok obrnuti prenos nadlenosti (sa drave na entitet) nije
predvien ustavnim odredbama.