You are on page 1of 50

urica Salamon Padjen Boko ego Tihana krinjari

MATEMATIKA 3
udbenik sa zbirkom zadataka
za ekonomiste i komercijaliste
III. razred

prvo izdanje
Zagreb, 2014.
SADRAJ
1. KOMBINATORIKA.............................................................................................8
1.1. Prebrojavanje elemenata skupa.................................................................................8
1.2. Permutacije, kombinacije i varijacije .....................................................................15
1.2.1. Permutacije bez ponavljanja..........................................................................15
1.2.2. Permutacije s ponavljanjem...........................................................................19
1.2.3. Kombinacije bez ponavljanja........................................................................23
1.2.4. Kombinacije s ponavljanjem.........................................................................28
1.2.5. Varijacije bez ponavljanja..............................................................................32
1.2.6. Varijacije s ponavljanjem...............................................................................36
1.3. Binomni teorem.......................................................................................................39
Zadatci.....................................................................................................................43
Rjeenja...................................................................................................................49
2. VJEROJATNOST..............................................................................................54
2.1. Uvodna razmatranja.................................................................................................54
2.2. Dogaaj....................................................................................................................55
2.3.Vjerojatnost dogaaja...............................................................................................67
2.4.Vjerojatnosni model za konane prostore dogaaja.................................................74
2.4.1. Vjerojatnost dogaaja u konanom prostoru elementarnih dogaaja............74
2.4.2. Sloena vjerojatnost.......................................................................................77
2.4.3. Vjerojatnost barem jedan...............................................................................82
2.5. Statistika vjerojatnost.............................................................................................82
2.6. Eksperimenti s jednako vjerojatnim dogaajima....................................................85
2.7. Uvjetna vjerojatnost.................................................................................................91
2.8. Konani stohastiki procesi.....................................................................................99
2.9. Neovisni dogaaji..................................................................................................102
2.10. Formula potpune (totalne) vjerojatnosti i bayesova formula . ............................105
Zadatci................................................................................................................... 115
Rjeenja.................................................................................................................132
3. VEKTORI .........................................................................................................142
3.1. Definicija vektora..................................................................................................142
3.2. Jednakost vektora..................................................................................................143
3.3. Zbrajanje vektora...................................................................................................144
3.4. Mnoenje vektora skalarom..................................................................................146
3.5. Linearna kombinacija vektora...............................................................................149
3.6. Vektori u koordinatnom sustavu............................................................................153
3.7. Skalarni umnoak vektora.....................................................................................157
Rijeeni zadatci......................................................................................................159
Zadatci...................................................................................................................162
Rjeenja.................................................................................................................165
4. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE............................................................170
4.1. Brojevna krunica..................................................................................................170
4.2. Trigonometrijske funkcije realnog broja...............................................................174
4.3. Trigonometrijske funkcije kuta..............................................................................178
4.4. Rjeavanje pravokutnog trokuta............................................................................190
4.5. Primjena trigonometrije u planimetriji..................................................................193
4.6. Primjena trigonometrije u stereometriji.................................................................197
4.7. Pouak o kosinusima i pouak o sinusima............................................................208
4.7.1. Pouak o kosinusima ..................................................................................208
4.7.2. Pouak o sinusima.......................................................................................210
4.6. Kosinus zbroja (razlike) dva kuta..........................................................................213
4.7. Sinus zbroja (razlike) dva kuta..............................................................................215
4.8. Tangens zbroja (razlike) dva kuta..........................................................................217
4.9. Kotangens zbroja (razlike) dva kuta......................................................................218
4.10. Trigonometrijske funkcije dvostrukih kutova.....................................................220
4.11. Trigonometrijske jednadbe i nejednadbe.........................................................222
Zadatci...................................................................................................................227
Rjeenja.................................................................................................................241
5. STANDARDIZIRANA VRIJEDNOST...........................................................248
5.1. Mjere rasprenosti.................................................................................................248
5.2. Empirijsko pravilo i ebievljevo pravilo.............................................................256
Zadatci...................................................................................................................260
Rjeenja.................................................................................................................261
KOMBINATORIKA
Prebrojavanje elemenata skupa
Permutacije, kombinacije i varijacije
Permutacije bez ponavljanja
Permutacije s ponavljanjem
Kombinacije bez ponavljanja
Kombinacije s ponavljanjem
Varijacije bez ponavljanja
Varijacije s ponavljanjem
Binomni teorem

1.
Kombinatorika 1. KOMBINATORIKA

1.1. Prebrojavanje elemenata skupa


Pretpostavljajui da znamo da skupovi A i B imaju konano mnogo elemenata i da
znamo broj elemenata skupa A i skupa B, pokuajmo odgovoriti na pitanje koliko
elemenata ima u skupovima AB i AB Pri tome se koristimo sljedeim oznakama:
ako je S skup s konano mnogo elemenata, broj elemenata skupa S ili kardinalni
broj skupa S oznaavamo simbolom
k(S).

Primjer 1.
Odredimo broj elemenata sljedeih skupova:
A = {x : x N i x < 6}, B = {x : x Z i x > 3}, C = {x : x R i x x}.

Rjeenje
Oito je
A = {1, 2, 3, 4, 5}
tj. skup A ima 5 elemenata, to piemo ovako: k(A) = 5. Skup
B = {4, 5, 6, ...}
nema najvei (maksimalni) element, tj. on je neomeen odozgo, pa sadri besko-
nano mnogo elemenata. Budui da smo kardinalni broj skupa k(S) definirali samo
kad skup ima konano mnogo elemenata, u naem primjeru k(B) nije definirano.
Budui da je svaki realan broj jednak samom sebi, ne postoji realan broj koji ne bi
bio jednak samom sebi, pa zakljuujemo da je skup C prazan skup, tj.
C = ,
to znai da je
k(C) = 0

Primjer 2.
Zadani su skupovi

8
Kombinatorika

A = {x : x N i x < 4}, B = {x : x N i 3 < x 6}, C = {x : x N i 3 x 6}.

Rjeenje
Oito je
A = {1, 2, 3}, B = {4, 5, 6}, C = {3, 4, 5, 6}.
pa je
D = A B = {1, 2, 3, 4, 5, 6}.
Dakle,
k(D) = 6.
Lako se moe provjeriti da je u ovom sluaju
k(A B) = k(A) + k(B).
Budui da je
A C = {1, 2, 3, 4, 5, 6},
u ovom je sluaju
k(A C) k(A) + k(C),
jer je
k(A) + k(C) = 3 + 4 = 7.
Prikaimo skupove A, B i C pomou Euler-Vennovog dijagrama.

slika 1.

Iz slike 1 vidimo da su skupovi A i B disjunktni, tj. A B = , a iz slike 2 da je 3


element i skupa A i skupa C, to znai da je
A C = {3} .
I ba zbog toga to je 3 A i 3 C vrijedi
k(A C) k(A) + k(C),

9
Kombinatorika jer broj 3 brojimo jednom pri raunanju k(A) i jo jednom pri raunanju k(C), to
znai da broj 3 brojimo dvaput pri raunanju
k(A) + k(C).

slika 2.

S druge strane, broj 3 brojimo samo jednom pri raunanju


k(A C).
Ovaj primjer sugerira sljedei zakljuak.
Za skupove A i B vrijedi:
(1) k(A B) = k(A) + k(B) k(A B)
Posebno, ako su skupovi A i B disjunktni, onda je
(2) k(A B) = k(A) + k(B).

Primjer 3.
Koristei se skupovima
A = {a1 , a2 , a3 , a4} i B = {a3 , a4 , a5 , a6},
verificirajmo formulu (1).

Rjeenje
Dakle,
A B = {a1 , a2 , a3 , a4 , a5 , a6}, a A B = {a3 , a4}.
Budui da je
k(A) = 4, k(B) = 4, k(A B) = 6, k(A B) = 2,
imamo da je
k(A B) = k(A) + k(B) k(A B) = 2,
jer je

10
Kombinatorika

6 = 4 + 4 2.

Primjer 4.
Anketom je utvreno da od 1000 ispitanika 500 jede polubijeli, a 100 i bijeli i po-
lubijeli kruh. Koliko ispitanika jede bijeli kruh?

Rjeenje
Oznaimo s A skup ispitanika koji jedu bijeli, a s B skup ispitanika koji jedu polu-
bijeli kruh. Na temelju podataka
k(A B) = 1000, k(B) = 500, k(A B) = 100,
i koristei se formulom (1), dobivamo linearnu jednadbu
1000 = k(A) + 500 100,
ije rjeenje je
k(A) = 600.
Dakle, 600 od 1000 ispitanika jede bijeli kruh.

Primjer 5.
Proizvoa magnetnih vrpci za digitalna raunala eksperimentalno je utvrdio da su
prilikom proizvodnje mogua dva nedostatka na kolutu vrpce: vrpca moe sadra-
vati utore ili magnetni sloj moe biti nedovoljan. Testirajui 100 kolutova, proizvo-
a je zabiljeio sljedee:
15 kolutova ima utore na vrpcama,
12 ih ima vrpce s nedovoljnim magnetnim slojem,
7 ih ima oba nedostatka.
a) Koliko je neispravnih kolutova vrpce, tj. onih koji imaju bar jedan od navedenih
nedostatka?
b) Koliko je ispravnih kolutova?

Rjeenje
a) Oznaimo s A skup kolutova s utorom na vrpci, a s B skup kolutova kod kojih je
magnetni sloj nedovoljan. Tada je
AB
11
Kombinatorika skup neispravnih kolutova, pa moramo izraunati k(A B).
Na temelju danih podataka imamo:
k(A) = 15, k(B) = 12, k(A B) = 7.
Uvrtavajui ove vrijednosti u jednakost (1) dobivamo,
k(A B) = k(A) + k(B) k(A B) =
= 15 + 12 7 =
= 20.
Dakle, 20 je kolutova neispravno.
b) Budui da je 20 kolutova neispravno, to ih je
100 20 = 80
ispravno.
Jednakost (1) moe se proiriti i na uniju od 3 skupa.
Ako su A, B i C skupovi s konano mnogo elemenata, onda je
(3) k(A B C) = k(A) + k(B) + k(C) k(A B) k(A C)
k(B C) + k(A B C).

Primjer 6.
U razredu su 34 uenika. Od toga njih 18 ui engleski, 15 njemaki, 12 francuski, 5
engleski i njemaki, 5 engleski i francuski. Samo 3 uenika ue sva tri jezika. Ko-
liko uenika ui i njemaki i francuski ako svaki uenik u razredu ui barem jedan
od navedena tri strana jezika?

Rjeenje
S E oznaimo skup uenika koji ue engleski, s NJ skup uenika koji ue njemaki,
s F skup uenika koji ue francuski. Na temelju danih podataka imamo:
k(E NJ F) = 34, k(E) = 18, k(NJ) = 15, k(F) = 12,
k(E NJ) = 5, k(E F) = 5, k(E NJ F) = 3.
Uvrtavajui navedene podatke u jednakost
k(E NJ F) = k(E) + k(NJ) + k(F) k(E NJ)
k(E F) k(NJ F) + k(E NJ F),
12
Kombinatorika

dobivamo linearnu jednadbu s jednom nepoznanicom


34 = 18 + 15 + 12 5 5 k(NJ F) + 3.
Rjeenje je
k(NJ F) = 4.
Prema tome, 4 uenika ue njemaki i francuski.

este su situacije u kojima treba odrediti broj elemenata skupa koji je Kartezijev
umnoak dvaju ili vie skupova. Tada posebno treba uoiti je li poredak skupova
bitan jer se moe, za neke skupove A i B, dogoditi da ima smisla skup A B, ali ne
i skup B A. Ilustrirat emo navedeno primjerom.

Primjer 7.
U restoranu za ruak nude 3 vrste juha i 5 glavnih jela. Koliko razliitih jelovnika
ima taj restoran ako se jelovnik sastoji od jedne juhe i jednog glavnog jela?

Rjeenje
Iz slike 3 oito je da je broj razliitih jelovnika u tom restoranu 15. Oznaimo li s
J = {j1 , j2 , j3 }
skup juha, a s
G = {g1, g2, g3, g4, g5,}
skup glavnih jela, tada je skup moguih jelovnika
M = {(j1, g1), (j1, g2), ..., (j3, g5)},

slika 3.

Lako se moe utvrditi da je

13
Kombinatorika k(M) = 15.
Napominjemo da nije element skupa M i da uope ne razmatramo elemente tog
tipa, jer implicite podrazumijevamo da se glavno jelo slui nakon juhe (kao to je
uobiajeno u Hrvatskoj).
Uoimo da je skup M Kartezijev umnoak skupova J i G, tj.
M = J G.
U ovom je primjeru
k(J) = 3, k(G) = 5,
a broj elemenata skupa M
k(M) = k(J) k(G) = 3 5 = 15.
Ovaj zakljuak vrijedi i openito:
Ako je A skup s konano mnogo elemenata m, a B skup s konano mnogo ele-
menata n, onda broj elemenata skupa A B iznosi m n, tj.
(4) k(A B) = k(A) k(B).
Sljedei primjer ukazuje na mogunost da se formula (4) poopi i na sluaj kada
imamo Kartezijev umnoak i vie od dva skupa.

Primjer 8.
Pretpostavimo da se telefonski brojevi sastoje od tri znamenke dekadskog sustava.
a) Pokaite na koji nain moemo te brojeve razmatrati kao elemente Kartezijeva
umnoka.
b) Koliko razliitih telefonskih brojeva moemo dobiti koristei se tim trima zna-
menkama?

Rjeenje
a) Neka je
D = {0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9}, a
E = {1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9}.
Budui da telefonski brojevi ne poinju znamenkom 0, to skup svih moguih tro-
znamenkastih telefonskih brojeva moemo prikazati kao skup
T = E D D.
14
Kombinatorika

Dakle, elementi skupa T su ureene trojke kojih je prva komponenta iz skupa E, a


druga i trea iz skupa D.
b) Za prvu znamenku moemo uzeti bilo koji element iz skupa E. Budui da je k(E) = 9,
za prvu znamenku imamo 9 kandidata. Za 2. znamenku imamo k(D) = 10 kandidata,
jer je uzimamo iz skupa D. Dakle, za prvu i drugu znamenku imamo ukupno 9 10 = 90
razliitih parova. Za 3. znamenku imamo, takoer, 10 kandidata, pa za troznamen-
kasti telefonski broj imamo ukupno 90 10 = 900 kandidata.
Ovaj smo primjer mogli rijeiti poopavajui formulu (4) jer vrijedi sljedee pra-
vilo:
Za tri konana skupa A, B i C vrijedi:
(5) k(A B C) = k(A) k(B) k(C),
ili jo openitije, za konane skupove vrijedi:
(6) k(A1 A2 . . . An) = k(A1) k (A2) . . . k (An).

1.2. Permutacije, kombinacije i varijacije


U ovoj toki razmatramo probleme prebrojavanja broja naina da se odreeni
objekti (elementi nekog skupa) poredaju. Pritom se koristimo i igrom mastermind
koja se navodi kao primjer takmienja dva igraa u otroumnosti, logici i pamenju.
Cilj je igre pogoditi tajni kd koji formiraju obojeni epii. Za nas je tajni kd redak
sastavljen od etiri obojena epia koji se biraju (eventualno s ponavljanjem, to
emo uvijek posebno naglasiti) izmeu crvenih (C), utih (), smeih (S), zelenih
(Z), plavih (P) i naranastih (N) epia, kojih je meusobni poredak bitan (dakle,
tajni kd ZSCN razlikujemo od kda NCSZ). Prilikom formuliranja est osnovnih
problema posebno navodimo kojim epiima igramo i doputamo li da u tajnom
kdu budu dva ili vie epia iste boje.

1.2.1. Permutacije bez ponavljanja

Problem 1.
Pretpostavimo da igramo mastermind sa sljedee 4 boje: crvenom, plavom, utom
i zelenom. Na koliko razliitih naina moemo poredati etiri epia ako su svi
razliitih boja?

15
Kombinatorika Rjeenje
Mogui su ovi poreci:
CPZ PCZ CPZ ZCP
CPZ PCZ CZP ZCP
CPZ PCZ PCZ ZPC
CZP PZC PZC ZPC
CZP PZC ZCP ZCP
CZP PZC ZPC ZPC
Ove mogunosti mogu se slikovito predoiti tzv. stablom (slika 4).
Uoimo da imamo ukupno 24 razliita poretka navedenih epia, tj. da pomou
navedena 4 raznobojna epia moemo formirati ukupno 24 (razliita) tajna kda.

slika 4.

Do ovog rezultata mogli smo doi koristei se formulom (4). Naime, za prvu po-
ziciju (recimo, krajnju lijevo) imamo na raspolaganju sva 4 epia kojima igramo
mastermind, za drugu preostala 3, za treu preostala 2, a za posljednju etvrtu pozi-
ciju samo 1 epi. Dakle, ukupan broj razliitih poredaka jest
4 3 2 1 = 24.
Bilo koji nain svrstavanja n razliitih elemenata, ako je poredak tih elemenata
bitan, predstavlja jednu permutaciju tih elemenata.

Primjer 9.
Koliko se razliitih (ne nuno suvislih) troslovanih rijei moe formirati od slova
od kojih je sastavljena rije RIS?

16
Kombinatorika

Rjeenje
Mogue je formirati sljedee rijei:
RIS IRS SRI
RSI ISR SIR
Dakle, ukupno je 6 razliitih permutacija. Pri tome smo navedene permutacije dobi-
li tako da smo svako slovo stavili na prvo mjesto onoliko puta koliko je bilo mogue
formirati permutacija od preostala dva slova. Tako je u prve dvije permutacije slovo
R na prvom mjestu, a permutiraju se slova I i S. Slino, u treoj i etvrtoj permuta-
ciji na prvom je mjestu je slovo I, a permutiraju se slova R i S. Konano, u petoj i
estoj permutaciji na prvom je mjestu slovo S, a permutiraju se elementi R i I.
Uoimo da je ukupan broj permutacija u ovom primjeru
3 2 1 = 6.

Primjer 10.
Neka su zadani skupovi
A = {a1 , a2 , a3} i B = {b1 , b2 , b3 , b4}.
Na koliko naina moemo odabrati po jedan element i iz skupa A i iz skupa B ako
najprije biramo element iz skupa A?

Rjeenje
Ako iz skupa A odaberemo element a1, onda iz skupa B moemo izabrati b1 ili b2 ili
b3 ili b4. Dakle, mogui su ovi ureeni parovi
(a1 , b1 ), (a1 , b2 ), (a1 , b3 ) i (a1 , b4 ).
Slino vrijedi i ako iz skupa A odaberemo a2. Tada su mogui ovi ureeni parovi:
(a2 , b1 ), (a2 , b2 ), (a2 , b3 ) i (a2 , b4 ),
a ako izaberemo a3 onda su mogui sljedei ureeni parovi:
(a3 , b1 ), (a3 , b2 ), (a3 , b3 ) i (a3 , b4 ).
Dakle, traeni izbor moemo izvriti na
4 + 4 + 4 = 3 4 = 12
naina.

17
Kombinatorika Postoji ope pravilo za prebrojavanje naelo (princip) multiplikacije (ili teorem o
uzastopnom prebrojavanju), kojim emo se koristiti pri rjeavanju slinih primjera.
Naelo 1. (NAELO MULTIPLIKACIJE)
Ako na n1 naina moemo izabrati element iz skupa D1, a na n2 naina element
iz D2, onda na n1 n2 naina moemo izabrati po jedan element i iz skupa D1
i iz skupa D2, vodei pri tom rauna da je prvi izabrani element iz skupa D1.
Uoimo da je formula (4) posljedica naela 1. Poopenje formule (4) bila je formula
(6), koja u stvari predstavlja posljedicu poopenog naela multiplikacije.
Naelo 2. (POOPENO NAELO MULTIPLIKACIJE)
Neka je zadano konano mnogo skupova D1, D2, ..., Dk. Ako na n1 naina mo-
emo izabrati element iz skupa D1, a na n2 naina element iz D2, a na n3 naina
element iz D3 i tako dalje, onda na
n1 n2 n3 ... nk
razliita naina moemo izabrati tono po jedan element iz svakog od skupova
D1, D2, ..., Dk
ako je prvi izabrani element iz D1, drugi iz D2, trei iz D3 i tako dalje.

Primjer 11.
Na koliko naina moemo poredati prvih n prirodnih brojeva u niz?

Rjeenje
Prvi broj niza uzimamo iz skupa
D = {1, 2, 3, ..., n}.
Budui da je
k(D) = n,
to moemo uiniti na n naina. Pretpostavimo da smo za prvi broj uzeli broj n1.
Sada drugi broj uzimamo iz skupa
D1 = D \ {n1}
a budui da je
k ( D1 ) = n 1,

18
Kombinatorika

drugi broj moemo odabrati na n1 nain. Ponavljanjem navedenog postupka do-


lazimo do skupa
Dn = D \ {n1, n2, ..., nn1}
koji ima samo jedan element, to znai da posljednji lan niza moemo odabrati
samo na jedan nain. Primjenom naela 2 zakljuujemo da je mogue formirati
n (n 1) (n 2) ... 2 1
razliita niza od brojeva 1, 2, ..., n. To ujedno znai da je broj permutacija od n
razliitih elemenata
Pn = n (n 1) (n 2) ... 2 1.
Oznaimo li s n! (itamo n faktorijela) umnoak prvih n prirodnih brojeva, tj.
n! = n (n 1) (n 2) ... 2 1,
onda vrijedi sljedee pravilo:
Broj permutacija od n razliitih elemenata jednak je
Pn = n!.
Napomenimo da je prema dogovoru 0! = 1.

1.2.2. Permutacije s ponavljanjem

Problem 2.
Pretpostavimo da igramo mastermind s 4 epia: dva crvena, jednim plavim i jed-
nim zelenim. Na koliko razliitih naina moemo sada poredati navedena 4 epia?
Mogui su sljedei poreci:
CCPZ CZCP PZCC
CCZP CZPC ZCCP
CPCZ PCCZ ZCPC
CPZC PCZC ZPCC.
Navedene mogunosti moemo ilustrirati pomou stabla (slika 5).
Uoimo da imamo ukupno 12 razliitih permutacija.

19
Kombinatorika

slika 5.

Dakle, broj permutacija moe se raunati i u sluaju kada u nizu od n elemenata ima
i meusobno jednakih. Oito je da se u ovom sluaju nee razlikovati permutacije u
kojima je formalno izvrena zamjena pozicija meusobno jednakih elemenata. Per-
mutacije kod kojih su dva elementa jednaka (ili vie njih) nazivamo permutacije s
ponavljanjem.

Primjer 12.
Na koliko naina moemo poredati tri elementa a, a, b?

Rjeenje
Od elemenata a, a, b moemo formirati samo tri razliite permutacije:
aab, aba, baa.
Budui da su dva elementa jednaka, moemo zamisliti da je ovaj sluaj nastao
tako da smo najprije imali tri razliita elementa a, b, c (od kojih moemo dobiti 3!
razliitih permutacija), a da smo zatim stavili c = a. Na taj se nain 2! permutaci-
ja elemenata stopilo u jednu jedinu permutaciju elemenata a, a, b. Naime, ako je
c = a, onda ne moemo razlikovati permutacije
abc i cba
acb i cab
i
bac i bca.
Dakle, ukupan broj razliitih permutacija elemenata a, a, b jest 3.

20
Kombinatorika

Primjer 13.
Koliko se razliitih (ne nuno suvislih) etveroslovanih rijei moe sastaviti od
slova koja formiraju rije MAMA?

Rjeenje
Lako se vidi da su to sljedee rijei:
MAMA MMAA MAAM AMMA AMAM AAMM
Dakle, koristei se slovima M, A, M, A, mogue je sastaviti ukupno 6 etveroslov-
anih rijei. Uoimo da je
24 4!
6= = .
2 2 2! 2!
Primjer 14.
Na koliko naina moemo poredati brojeve, 1, 2, 2, 3, 3, 3 u niz?

Rjeenje
U ovom primjeru ne moemo postupiti kao u prethodnom kada smo imali mali broj
razliitih poredaka. Budui da imamo 6 brojeva, moemo ih poredati na
P6 = 6! = 720
naina u niz. Meutim, pri tome svi poreci nee biti razliiti. Zbog toga to se zna-
menka 2 dva puta pojavljuje u nizu, a permutacije dvaju jednakih elemenata ne daju
nove permutacije, imamo ukupno
P6
P2
(meusobno razliitih) permutacija, a zbog toga to se znamenka 3 tri puta pojav-
ljuje u nizu, imamo ukupno
P6
P2 P3
razliitih permutacija meu navedenih 720. Dakle, zbog ponavljanja znamenaka 2
i 3 imamo ukupno
P6 6! 720
= = = 60
P2 P3 2 ! 3! 2 6
razliitih poredaka brojeva 1, 2, 2, 3, 3, 3 u niz.
21
Kombinatorika Poopavajui dosadanje razmatranje, dolazimo do sljedeeg zakljuka.
Niz od n elemenata u kojem je po r1, r2, ..., rm meusobno jednakih (pritom je
r1 + r2 + ... rm n) ima
n!
Pnr1 ,r2 ,...,rm =
r1 ! r2 ! ... rm !
meusobno razliitih permutacija.
U primjeru 13 imali smo
4! 24
P42,2 = = =6
2! 2! 2 2
razliitih rijei, a u primjeru 14
p (( A \ B) ( B \ A)) = p( A) + p( B) 2 p ( A B).
razliitih poredaka u niz.

Primjer 15.
Koliko esteroznamenkastih brojeva moemo napisati pomou znamenaka 1, 2, 3,
4, 5, 6 ako se znamenke ne ponavljaju?

Rjeenje
Budui da je meusobni poredak elemenata u ovom primjeru bitan, oito se radi o
permutacijama, pa je mogue napisati
P6 = 6 ! = 1 2 3 4 5 6 = 720
esteroznamenkastih brojeva koristei znamenke 1, 2, 3, 4, 5, 6 i to svaku tono
jednom.

Primjer 16.
Koliko peteroznamenkastih brojeva moemo napisati koristei znamenke 0, 0, 1, 2,
3? Naravno, ne uzimamo u obzir one brojeve koji poinju znamenkom 0, jer takve
brojeve ne smatramo peteroznamenkastima.

Rjeenje
Ako je prva znamenka 1, traenih peteroznamenkastih brojeva ima
4 ! 24
P42 = = = 12.
2! 2
22
Kombinatorika

Identian je sluaj ako je prva znamenka 2, odnosno 3, pa imamo ukupno


12 + 12 + 12 = 36
peteroznamenkastih brojeva.

1.2.3. Kombinacije bez ponavljanja

Problem 3.
Pretpostavimo da elimo igrati mastermind s 4 razliite boje (od navedenih 6). Na
koliko naina moemo to uiniti?
Budui da se mastermind igra sa 6 boja, a mi elimo igrati samo s 4, navedeni
problem u stvari znai da je potrebno odrediti na koliko naina moemo izdvojiti
4 elementa (ne vodei pri tome rauna o njihovu poretku) iz esterolanog skupa
M = {C, , S, Z, P, N}.
Mogui su sljedei etverolani podskupovi skupa M:
M1 = {C, , S, Z}, M2 = {C, , S, P}, M3 = {C, , S, N},
M4 = {C, , Z, P}, M5 = {C, , Z, N}, M6 = {C, , P, N},
M7 = {C, S, Z, P}, M8 = {C, S, Z, N}, M9 = {C, S, P, N},
M10 = {C, Z, P, N}, M11 = {, S, Z, P}, M12 = {, S, Z, N},
M13 = {, S, P, N}, M14= {, Z, P, N}, M15 = {S, Z, P, N}.
Uoimo da na 15 razliitih naina moemo od 6 razliitih boja izdvojiti 4.
Do navedenog rezultata mogli smo doi i sljedeim razmatranjem. Prema naelu 2
na 6 5 4 3 naina moemo od 6 boja izdvojiti 4. (Naime, za prvo mjesto imamo
6 kandidata, za drugo 6 1 = 5 i tako dalje). Ali, budui da pri tome ne razlikujemo
njihov poredak, taj broj moramo dijeliti brojem permutacija etiri razliita elemen-
ta, tj. s 4!. Dakle, ponovo imamo
65 43
= 15,
4!
to, mnoei i brojnik i nazivnik navedenog razlomka s 2! = 2 1, moemo napisati
i u obliku
6 5 4 3 2 1 6!
= = 15.
4 ! 2 ! 4!2!

23
Kombinatorika Primjer 17.
Na koliko naina moemo iz skupa
A = {1, 2, ..., n}
izdvojiti r elemenata?
Broj elemenata skupa A je
k(A) = n.
elimo iz skupa A uzeti r-lani podskup, tj. elimo izdvojiti skup
B = {n1 , n2 , ..., nr } A,
pri emu je ni nj za sve i j, i, j {1, 2, ..., r}. Oito mora biti
r n.
Prvi element iz skupa A moemo odabrati na n naina, drugi na n 1 nain i tako
dalje. Budui da posljednji r-ti element iz skupa A moemo odabrati na
n (r 1) = n r + 1
nain, prema naelu 2 iz skupa A moemo izdvojiti r-torku na
n (n 1) ... (n r + 1)
razliita naina. Budui da kod skupa nije bitan poredak, a mi smo iz skupa A
izdvojili ureenu r-torku, to znai da emo imati r! jednakih podskupova iji su
elementi upravo komponente izdvojene ureene r-torke. Dakle, na opisani nain od
r! ureenih r-torki dobivamo samo jedan r-lani podskup, pa ukupan broj razliitih
r-lanih podskupova skupa A jest
n (n 1) ... (n r + 1)
K nr = .
r!
Mnoenjem brojnika i nazivnika s
(n r )! = (n r ) (n r 1) ... 2 1 ,
taj broj moemo pisati u saetom obliku
n!
K nr = .
r ! (n r )!
Svaki r-lani podskup n-lanog skupa S zove se kombinacija r-tog razreda bez
ponavljanja od n elemenata skupa S.
Broj kombinacija bez ponavljanja od n elemenata r-tog razreda jednak je
24
Kombinatorika

n!
K nr = .
r ! (n r )!
ili, skraeno,
n
K nr = ,
r

to se ita n iznad (povrh) r.

Primjer 18.
Izmeu 5 osoba treba izabrati 2 predstavnika. Na koliko se naina moe izvriti
izbor?

Rjeenje
Pretpostavimo da je rije o osobama A, B, C, D i E. Mogui su sljedei izbori:
{A, B}, {A, C}, {A, D}, {A, E}, {B, C}
{B, D}, {B, E}, {C, D}, {C, E}, {D, E}.
Dakle, naznaeni izbor moe se izvriti na 10 naina.
Zadatak smo mogli rijeiti ne navodei sve mogunosti. Naime, budui da poredak
izabranih predstavnika nije bitan, imamo broj kombinacija od 5 elemenata drugog
razreda, tj.
5 5! 5 4 3 2 1
K 52 = = = = 10.
2 2!3! 1 2 1 2 3
Probleme vezane za kombinatoriku treba posebno paljivo i formulirati i rjeavati.
esto kod ovakve vrste problema neka konstatacija podrazumijeva neke injenice
koje su veoma vane za sam problem, ali se one posebno ne istiu ili se u njima
pojavljuju rijei koje zamjenjuju vie mogunosti. Ilustrirajmo to sljedeim primje-
rom.

Primjer 19.
Imamo 9 ispravnih i 6 neispravnih meusobno razliitih proizvoda. Na koliko nai-
na moemo izabrati uzorak od 7 proizvoda tako da u njemu budu:
a) 2 neispravna proizvoda,
b) barem 5 neispravnih proizvoda?
25
Kombinatorika c) Moemo li izabrati takav uzorak od 7 proizvoda da u njemu ne bude niti jedan
ispravan proizvod?

Rjeenje
Oznaimo s
IP = {i1 , i2 , i3 , i4 , i5 , i6 , i7 , i8 , i9 }

skup ispravnih, a s
NP = {n1 , n2 , n3 , n4 , n5 , n6 }
skup neispravnih proizvoda.
a) U uzorku trebaju biti tono dva neispravna proizvoda, a budui da se uzorak sa-
stoji od 7 proizvoda, to znai da je u uzorku i 5 ispravnih proizvoda. Dakle, iz skupa
NP treba uzeti 2 elementa, to moemo uiniti na
6
K 62 = = 15
2
razliitih naina, a iz skupa IP treba uzeti preostalih 5 elemenata, to moemo ui-
niti na
K 62 K 95 = 15 126 = 1890
razliitih naina.
Budui da treba istovremeno izabrati 2 elementa skupa NP i 5 elemenata skupa IP,
prema naelu 1 to moemo uiniti na
9
K 95 = = 126
5
razliitih naina.
b) U uzorku sada treba biti barem 5 neispravnih proizvoda. To znai da je ili 5
neispravnih (i 2 ispravna) ili 6 neispravnih (i 1 ispravan) proizvoda. Dakle, traeni
uzorak moemo izabrati na
69 69
K 65 K 92 + K 66 K 91 = + = 6 36 + 1 9 = 225
52 61

naina.

26
Kombinatorika

c) Oito je da ne moemo izabrati uzorak od 7 proizvoda takav da u njemu ne bude


nijedan ispravan proizvod, jer bi to znailo da je svih 7 izabranih proizvoda nei-
spravno, a njih biramo iz skupa NP koji ima samo 6 elemenata.
Uoimo da je u ovom primjeru bilo mogue izabrati najvie
15
K157 = = 6435
7

razliitih uzoraka od 7 proizvoda.


Mnogi dokazi kod kojih treba odrediti ukupan broj elemenata nekog skupa mogu se
provesti upravo koristei se kombinacijama bez ponavljanja. Za ilustraciju navodi-
mo teorem dobro poznat iz geometrije.
Teorem 1.
Broj dijagonala konveksnog n-terokuta jest
n (n 3)
.
2

Dokaz
n-terokut ima n stranica i n vrhova. Budui da 2 vrha odreuju ili stranicu ili dija-
gonalu, ukupno je
n n (n 1)
=
2 2
stranica i dijagonala, to znai da ima
n
n = n (n 1) n = n (n 3)
2 2 2
dijagonala.

Primjer 20.
Kojemu je konveksnom n-terokutu je broj dijagonala jednak broju stranica?

Rjeenje
Prema dokazanom teoremu broj dijagonala konveksnog n-terokuta jest
n(n 3)
,
2
27
Kombinatorika pa to znai da vrijedi
n(n 3)
=n
2
ili
n 2 5n = 0.
Budui da mora biti n N, zakljuujemo da nije
n = 0,
nego da je
n = 5.
Dakle, meu svim konveksnim n-terokutima peterokut jedini ima svojstvo da mu je
broj dijagonala jednak broju stranica.

1.2.4. Kombinacije s ponavljanjem

Problem 4.
Pretpostavimo da elimo igrati mastermind s 2 epia bilo koje (ne nuno razliite)
boje. Na koliko naina to moemo uiniti?

Rjeenje
Budui da se mastermind igra sa 6 boja, a mi elimo igrati samo s 2 epia ne nuno
razliite boje, imamo sljedee mogunosti:
CC SS ZZ PP NN
C S SZ ZP PN
CS Z SP ZN
CZ P SN
CP N
CN.
Dakle, navedeno izdvajanje moemo uiniti na 21 razliiti nain. Uoimo da ne tra-
imo konkretan kd, nego samo elimo specificirati od kojih je boja kd sastavljen,
pa nam poredak nije bitan.
Takoer, uoimo da je

28
Kombinatorika

7 6 + 2 1
21 = = .
2 2

Primjer 21.
Na koliko naina moemo iz skupa
A = {1, 2, 3, 4}
izdvojiti 4 elementa ako je dozvoljeno ponavljanje elemenata?

Rjeenje
Drugim rijeima, pitamo se koliko etvorki moemo formirati koristei se elemen-
tima skupa A ako njihove komponente mogu biti i jednake, a pri tome se ne radi o
ureenim etvorkama (ne razlikujemo njihov poredak). Mogui su sljedei slua-
jevi:
(1) sve su komponente jednake,
(2) tri su komponente jednake,
(3) dvije su komponente jednake i
(4) sve su komponente razliite.
Dakle, rastavili smo problem na 4 lake rjeiva potproblema.
(1) Ako su sve komponente jednake, vaan je samo broj naina izbora prve kompo-
nente, a on je jednak broju
4
= 4.
1
Uoimo da preostale komponente moemo izabrati na
1 1 1
= 1
1 1 1
nain. Navedimo i eksplicite te mogunosti
1 1 1 1
2 2 2 2
3 3 3 3
4 4 4 4.

29
Kombinatorika (2) Ako su tri komponente jednake, onda to znai da prvu, a budui da poredak nije
bitan, i jo dvije komponente moemo izabrati na
4 1 1 4
= = 4
1 1 1 1
naina, pa preostalu komponentu na
4 1 3
= =3
1 1
naina, tj. ukupno na
4 3
= 12
1 1
naina moemo izvriti naznaeni izbor, to lako moemo provjeriti ispisujui sve
mogue sluajeve. Naime, imamo:
1 1 1 2 2 2 2 1 3 3 3 1 4 4 4 1
1 1 1 3 2 2 2 3 3 3 3 2 4 4 4 2
1 1 1 4 2 2 2 4 3 3 3 4 4 4 4 3
(3) Ako su dvije komponente jednake, onda to znai da su preostale dvije ili jednake
(ali i razliite od navedenih dviju) ili meusobno razliite (a, ujedno, i razliite od
polaznih dviju jednakih). Dakle, imamo dva potproblema.
(3.1) Neka su preostale dvije komponente jednake. To znai da nas u stvari zanima
na koliko naina od 4 elementa moemo izabrati 2 pri emu poredak nije bitan.
Vidjeli smo da to moemo uiniti na
4
K 42 =
2
naina. Dakle, u ovom potproblemu ukupan broj moguih izbora jednak je
4 1 1 4
= = 6.
2 1 1 2
(3.2) Ako su dvije komponente jednake, a dvije se razlikuju i meusobno i od nave-
denih dviju jednakih, onda bismo traeni izbor mogli izvriti na
4 1 3 2

1 1 1 1

30
Kombinatorika

naina kad bismo razlikovali poredak. Budui da poredak ne razlikujemo, to mo-


emo uiniti na
4 1 3 2

1 1 1 1 4 3 2
= = 12
2! 2
naina. Dakle, na ukupno
6 + 12 = 18
naina moemo odabrato 4 elementa ako su 2 jednaka, to smo mogli utvrditi i is-
pisujui sve mogunosti. Naime, za potproblem (3.1) imamo sljedee mogunosti:
1 1 2 2 2 2 3 3 3 3 4 4
1 1 3 3 2 2 4 4
1 1 4 4
a za potproblem (3.2)
1 1 2 3 2 2 1 3 3 3 1 2 4 4 1 2
1 1 2 4 2 2 1 4 3 3 1 4 4 4 1 3
1 1 3 4 2 2 3 4 3 3 2 4 4 4 2 3
(4) Budui da su sve komponente razliite, to znai da se pitamo na koliko naina
od 4 (razliita) naina moemo izabrati 4 (takoer razliita) elementa ako nije bitan
njihov poredak. To je mogue uiniti na
4
K 44 = = 1
4
nain.
Dakle, konano moemo zakljuiti da iz skupa A moemo izdvojiti 4 elementa na
4 + 12 + 18 + 1 = 35
naina ako pri tome dozvoljavamo da se elementi ponavljaju.
Kombinacije s ponavljanjem jesu kombinacije u kojima se elementi mogu i
ponavljati.
Broj kombinacija s ponavljanjem r-tog razreda od n elemenata rauna se for-
mulom
r n + r 1
(7) K n =
r

31
Kombinatorika Koristei se formulom (7), primjer 21 moemo rijeiti na sljedei nain.
Budui da imamo 4 elementa koji se svi mogu ponavljati, to je n = r = 4, pa iz skupa
A moemo izdvojiti 4 elementa na
4 4 + 4 1 7 7
K 4 = = = = 35
4 4 3
naina.

Primjer 22.
U trgovini se mogu kupiti jabuke (J), groe (G), kruke (K) i narane (N). Netko
eli kupiti dva puta po 1 kilogram navedenog voa.

Rjeenje
a) Mogui su sljedei sluajevi:
JJ KK GG NN
JK KG GN
JG KN
JN.
b) Iz prethodnog dijela zadatka vidimo da se to moe uiniti na 10 razliitih naina.
Do tog smo mogli doi i koristei se formulom (7), jer se radi o kombinacijama s
ponavljanjem drugog razreda od 4 elementa:
2 4 + 2 1 5
K 4 = = = 10.
2 2

1.2.5. Varijacije bez ponavljanja


Problem 5.
Pretpostavimo da igramo mastermind sa 6 boja: crvenom, utom, smeom, zele-
nom, plavom i naranastom. Koliko razliitih kdova moemo formirati koristei
se etirima epiima razliite boje?

Rjeenje
Uoimo da su, primjerice, kdovi
CSZ i CZS
32
Kombinatorika

razliiti premda su sastavljeni od po jednog epia crvene, ute, smee i zelene


boje. Dakle, kod kda je bitan i poredak epia, a ne samo njihova boja. Zato na
problem rjeavamo u dva koraka:
a) najprije izraunamo na koliko naina moemo od 6 raznobojnih epia izdvojiti
4,
b) zatim izraunamo i broj naina da ta 4 izdvojena raznobojna epia poredamo
u jedan niz.
Od 6 raznobojnih epia moemo izdvojiti 4 na
6
K 64 = = 15
4
razliitih naina, a ta etiri raznobojna epia moemo poredati na
P4 = 4 ! = 24
razliita naina.
Budui da svaku od 15 moguih kombinacija moemo poredati na 24 razliita nai-
na, zakljuujemo da je broj razliitih kdova od etiri raznobojna epia
K 64 P4 = 15 24 = 360.

Primjer 23.
Koliko se dvoznamenkastih brojeva s razliitim znamenkama moe napisati pomo-
u znamenaka 0, 1, 2?

Rjeenje
Budui da prva znamenka mora biti razliita od nule, imamo sljedee dvoznamen-
kaste brojeve:
1 0 2 0
1 2 2 1
Dakle, za znamenku desetica odabrali smo znamenku
n1 D1 = {1, 2},
a za znamenku jedinica znamenku
n2 D2 = {0, 1, 2} \ {n1},
pa imamo ukupno (naelo 1)
33
Kombinatorika k ( D1 ) k ( D2 ) = 2 2 = 4
dvoznamenkasta broja.

Primjer 24.
Koliko razliitih ureenih r-torki moemo formirati koristei se elementima skupa
A = {1, 2,..., n}

najvie jednom?
Dakle, zanima nas kardinalni broj skupa
B = {(x1 , x2 , ..., xr ) : x1 , x2 , ..., xr A i xi xj za sve i, j A, i j},
Budui da prvu komponentu moemo izabrati na n naina, drugu na n 1 nain i
tako dalje, a posljednju r-tu na n r + 1 nain, prema naelu 2 imamo da je
k(B) = n (n 1) ... (n r + 1)
ili
n (n 1) ... (n r + 1) (n r ) ... 2 1 n!
k ( B) = = .
1 2 ... (n r ) (n r ) !
Ako se od n meusobno razliitih elemenata formiraju ureene r-torke (r n)
u kojima se elementi ne ponavljaju i pritom se vodi rauna o poretku elemena-
ta, dobivamo varijacije bez ponavljanja r-tog razreda od n elemenata. Oito je
da se one mogu dobiti ako permutiramo sve kombinacije bez ponavljanja r-tog
razreda od n elemenata. Zato se ukupan broj varijacija bez ponavljanja r-tog
razreda od n elemenata moe izraunati formulom
Vnr = K nr Pr ,

odnosno
n! = n n 1 n ... n n r + 1 .
Vnr =
(8) ( ) ( )
(n r ) !
Uoimo da iz (8) proizlazi da su permutacije poseban sluaj varijacija. Naime, ako
je r = n, onda je
n!
Vnn = = n ! = Pn .
(n n)!

34
Kombinatorika

Primjer 25.
Na nekoj su eljeznikoj pruzi postaje S1, S2 i S3 . Koliko razliitih putnih karata
postoji za sva mogua putovanja tom prugom?
Rjeenje
U postaji S1 moemo kupiti kartu ili za S2 ili za S3. Slino, u postaji S2 moemo kupi-
ti kartu ili za S1 ili za S3, a u postaji S3 moemo kupiti kartu ili za S1 ili za S2. Dakle,
navedenom prugom mogue je realizirati jedno od sljedeih 6 putovanja:
iz S1 u S2, iz S1 u S3,
iz S2 u S1, iz S2 u S3,
iz S3 u S1, iz S3 u S2.
Jasno je da se putovanje iz, primjerice, S1 u S2 bitno razlikuje od putovanja S2 u S1
pa za ta dva putovanja postoje i razliite karte.
Dakle, u razmatranom primjeru rije je varijacijama bez ponavljanja drugog razre-
da od 3 elementa.

Primjer 26.
Koliko ima eljeznikih postaja na nekoj pruzi ako za sva mogua putovanja tom
prugom postoji 930 razliitih putnih karata?

Rjeenje
Oznaimo sa
S = {S1 , S 2 , , S n }
skup svih postaja na toj pruzi. U prethodnom primjeru uoili smo da se karta koja
vrijedi za putovanje iz mjesta Si u mjesto Sj razlikuje od karte namijenjene putova-
nju iz Sj u Si. Takoer se podrazumijeva da se iz Si ne moe putovati u Si ni za jedno
i {1, 2,..., n}. Prema tome, iz skupa S biramo dva razliita elementa i pri tome pa-
zimo koji je element prvi (iz koje stanice polazimo), a koji je element drugi (kamo
putujemo). To znai da je rije o varijacijama bez ponavljanja drugog razreda od n
elemenata. Iz uvjeta zadatka slijedi jednadba
Vn2 = 930,
odnosno

35
Kombinatorika n(n 1) = 930.

Rjeenja ove kvadratne jednadbe jesu:


n1 = 30, n2 = 31.
Budui da mora biti n N, zakljuujemo da je
n = 31,
tj. na navedenoj eljeznikoj pruzi nalazi se ukupno 31 postaja.

Primjer 27.
U vreici se nalazi 30 (razliitih) slova abecede. Nasumce izvlaimo 3 slova i to
jedno po jedno bez vraanja. Koliko troslovanih rijei moemo sastaviti na opisani
nain?

Rjeenje
Oito je rije o varijacijama bez ponavljanja (izvueno slovo ne vraa se u vreicu!)
3. razreda od 30 elemenata, pa imamo
V303 = 30 29 28 = 24360,
razliitih troslovanih (ne nuno suvislih) rijei.

1.2.6. Varijacije s ponavljanjem


Problem 6.
Pretpostavimo da igramo mastermind sa 6 boja: crvenom, utom, smeom, zele-
nom, plavom i naranastom. Koliko razliitih kdova moemo sada formirati kori-
stei se etirima epiima?

Rjeenje
Problem 6 openitiji je problem od problema 5 jer smo izostavili zahtjev da su
epii razliitih boja. To znai da i za prvu i za drugu i za treu i za etvrtu pozici-
ju kandidiraju epii svih (raspoloivih) boja, pa je ukupan broj razliitih kdova
(naelo 2).
Uoimo da smo pri rjeavanju ovog problema formirali ureene etvorke i da smo
dozvoljavali ponavljanje elemenata od kojih su sastavljene. To znai da, openito,
kad imamo ureene r-torke kod kojih je dozvoljeno i ponavljanje moe biti i r > n.
36
Kombinatorika

Primjer 28.
Koliko se moe napisati troznamenkastih brojeva pomou znamenaka 5 i 6? Napi-
ite te brojeve.

Rjeenje
Pomou znamenaka 5 i 6 moemo napisati sljedee troznamenkaste brojeve:
555 566
556 656
565 665
655 666
Dakle, traenih troznamenkastih brojeva je ukupno 8.

Primjer 29.
Koliko razliitih ureenih r-torki moemo formirati koristei se elementima skupa
A = {1, 2, , n}?

Rjeenje
Sada ne zahtijevamo da su komponente ureenih r-torki razliite. To znai da treba
izraunati kardinalni broj skupa
B = {( x1 , x2 , , xr ) : x1 , x2 , , xr A}.
Oito je da svaku od r komponenata moemo izabrati na n naina (budui da po-
navljanje elemenata skupa A nije zabranjeno, podrazumijevamo da je dozvoljeno),
pa budui da je kardinalni broj Kartezijeva umnoka skupova jednak umnoku kar-
dinalnih brojeva tih skupova (naelo 2), to je
k ( B) = n
n
...
 n = n r
r faktora

Varijacije s ponavljanjem jesu varijacije kod kojih se elementi u ureenim r-


torkama mogu i ponavljati. Ukupan broj varijacija s ponavljanjem r-tog raz
reda od n elemenata raunamo formulom
r
(9) V n = nr .
Sada vidimo da smo primjer 28 mogli rijeiti i bez eksplicitnog nabrajanja koristei
se formulom (9):
37
Kombinatorika 3
V 2 = 2 3 = 8.

Primjer 30.
Knjiniar eli obiljeiti knjige pomou 5 znakova u nizu i to tako da su prva dva
znaka neka slova abecede, a preostala tri neke brojke dekadskog sustava. Koliko
knjiga moe obiljeiti na taj nain ako se:
a) ni slova ni brojke ne smiju ponavljati,
b) i slova i brojke smiju ponavljati?

Rjeenje
a) Prvo slovo biramo izmeu 30 slova abecede, pa ga moemo izabrati na 30 nai-
na. Drugo slovo biramo izmeu preostalih 29 slova abecede, tj. moemo ga izabrati
na 29 razliitih naina. Dakle, dva razliita slova moemo izabrati na
30 29 = 870
razliitih naina.
Prva brojka jedan je od elemenata skupa
D = {0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9},
tj. moemo je izabrati na 10 naina. Drugu brojku moemo izabrati na 9, a treu
na 8 naina, to (prema naelu 2) znai da tri razliite brojke dekadskog sustava
moemo izabrati na
10 9 8 = 720
razliitih naina.
Budui da svakoj dvoslovanoj rijei moemo pridruiti 720 (razliitih) trozna-
menkastih brojeva, zakljuujemo da knjiniar moe na navedeni nain obiljeiti
ukupno
870 720 = 626 400
knjiga.
Zadatak smo mogli rijeiti i na sljedei nain. Knjiniar najprije bira dvolane
skupine iz skupa od 30 elemenata, to znai da ih je ukupno
V302 = 870,
zatim trolane skupine iz skupa od 10 elemenata, a budui da je ovakvih skupina
38
Kombinatorika

V103 = 720,
ukupno moe obiljeiti
V302 V103 = 626 400
knjiga.
b) Sada je dozvoljeno ponavljanje i slova i znamenki, pa knjiniar moe obiljeiti
ukupno
2 3
V 30 V 10 = 302 103 = 9 105 = 900 000
knjiga.
Ovaj primjer ujedno ukazuje na mogunost da razlikujemo proizvode izraene u se-
rijskoj proizvodnji obiljeavajui ih pomou znakova u praksi je to obino kom-
binacija slova i znamenaka kao i u posljednjem primjeru.

1.3. Binomni teorem


Ve se u osnovnoj koli ui da se kvadrat zbroja moe izraunati koristei se for-
mulom
(a + b) 2 = a 2 + 2ab + b 2 ,
a kvadrat razlike formulom
(a b) 2 = a 2 2ab + b 2 .
Poznato je da se navedene formule dobiju primjenom definicije kvadrata. Npr.
(a + b) 2 = (a + b)(a + b) = a 2 + ab + ba + b 2 = a 2 + 2ab + b 2
budui da za mnoenje realnih brojeva vrijedi zakon komutacije, tj. ab = ba.
Na analogan nain moemo izraunati i, primjerice, sedmu potenciju zbroja dvaju
realnih brojeva. Tada imamo:
(a + b)7 = (a + b)(a + b)(a + b)(a + b)(a + b)(a + b)(a + b).
Podsjetimo se: nekoliko se binoma mnoi meusobno tako da se svaki lan svakog
binoma pomnoi svakim lanom svakog od preostalih binoma i dobiveni umnoci
algebarski zbroje. Dobivamo
(a + b)7 = a 7 + 7 a 6b + 21a 5b 2 + 35a 4b3 + 35a 3b 4 + 21a 2b5 + 7 ab 6 + b 7 .

39
Kombinatorika Oito je da primjena navedenog pravila nije komplicirana, ali postupak je to muko-
trpniji to je eksponent binoma a + b vei. Pokazat emo kako se moe jednostav-
nije izraunati
(a + b)7,
a zatim dobiveni rezultat poopiti na izraunavanje izraza
(a + b)n,
gdje je n proizvoljan prirodni broj.
Ako znamo koliko puta pri svakom koraku mnoimo a samim sobom, odmah zna-
mo i koliko puta mnoimo b samim sobom. Na primjer, uz a3 mora dolaziti b4 jer
znai da smo meusobno pomnoili prve lanove u tri od sedam binoma a + b, pa
zato u etiri preostala binoma moramo meusobno mnoiti druge lanove, tj. broj
b. Budui da od 7 binoma a + b treba uzeti 3 puta prvi lan, a to moemo uiniti na
7 7 6 5
= = 35
3 1 2 3
naina, zakljuujemo da je koeficijent uz jednak broju kombinacija treeg razreda
od 7 elemenata, tj. broju 35. Na istovjetan nain moemo odrediti i druge koefici-
jente, pa imamo
7 7 7 7
(a + b) = a 7b 0 + a 6b1 + a 5b 2 + a 4b3 +
7

7 6 5 4

7 7 7 7
+ a 3b 4 + a 2b5 + a1b 6 + a 0b 7
3 2 1 0

= a 7 + 7 a 6b + 21a 5b 2 + 35a 4b3 + 35a 3b 4 + 21a 2b5 + 7 ab 6 + b 7 .


Analognim razmatranjem moe se dokazati da vrijedi
n n n n1
(a + b) n = a n + a n1b1 + a n2b 2 +  + ab + b n
1 2 n 1

ili, krae pisano,


n n n n1
(10) (a + b) n = a n + a n1b1 + a n2b 2 +  + ab + b n
1 2 n 1
Posebno, ako umjesto b stavimo b, imamo
n n
(a b) n = (1) k a nk b k .
k =0
k
40
Kombinatorika

Teorem 2. (BINOMNI TEOREM)


Budui da se brojevi
n
,
k
gdje je n N, a k N {0}, pojavljuju kao koeficijenti u razvoju binoma, nazivaju
se binomnim koeficijentima. Oni se mogu poredati u Pascalov trokut:
1
1 1
1 2 1
1 3 3 1
1 4 6 4 1
1 5 10 10 5 1
..............................................................
koji ima sljedea svojstva:
1. prvi i posljednji broj u svakom retku jest 1,
2. ostali se brojevi dobiju tako da se zbroj dvaju susjednih brojeva nekog retka
upie u idui red izmeu njih, na primjer, izmeu 1 i 1 upiemo 2, ispod 1 i 2
upiemo 3 i tako dalje. Budui da su brojevi koji se pojavljuju u Pascalovom
trokutu binomni koeficijenti, moemo ga pisati i na sljedei nain:
0

0
1 1

0 1
2 2 2

0 1 2
3 3 3 3

0 1 2 3
.........................................
n n n n n
... ...
0 1 k n 1 n
n + 1 n + 1 n + 1 n + 1 n + 1
... ...
0 1 k n n + 1
................................................................... 41
Kombinatorika Teorem 3.
Za binomne koeficijente vrijedi identitet
n n 1 n 1
= +
k k k 1

Dokaz
n 1 n 1 (n 1)! (n 1)!!
+ = + =
k k 1 k !(n 1 k )! (k 1)!(n 1 k + 1)!

(n 1)! (n 1)!
= + =
k (k 1)!(n k 1)! (k 1)!(n k ) !

(n 1)! 1
= + 1 =
(k 1)!(n k 1)! k n k

(n 1)! n n!
= = =
(k 1)!(n k 1)! k (n k ) k !(n k )!
n
= .
k

Uoimo da Pascalov trokut predstavlja samo primjenu teorema 3.

42
Zadatci
1. Odredi kardinalni broj sljedeih skupova:
a) A = {x: x R i 3x 1 = 0}; b) B = {x: x R i 3x2 1 = 0};
c) C = {x: x R i x2 1 = 0}; d) D = {x: x R i (3x2 1)(x2 + 1) = 0};
e) A = {x: x N i x < 101}; f) F = {x: x N i x 100};
g) G = C E; h) H = E \ F;
i) I = E F.
2. Zadani su skupovi:
A = {x : x je redni broj dana u mjesecu},
B = {x : x je redni broj mjeseca u godini},
C = {x : x je godina u 20. stoljeu}.
a) Na koji nain moe interpretirati neke elemente skupa D = A B C? Koristei se dobivenim
rezultatom, napii datum svog roenja.
b) Odredi k(D).
3. Pokai da se jednakost
k(A B) = k(A) + k(B) k(A B)
reducira na jednakost
k(A B) = k(A) + k(B)
ako i samo ako je A B = , tj. samo ako su skupovi A i B disjunktni.
4. Ako su skupovi A i B disjunktni i ako za njih vrijedi jednakost
k(A B) = k(A),
to zakljuuje o skupu B?
5. Ako neprazni skupovi A i B nisu disjunktni i ako za njih vrijedi jednakost
k(A B) = k(A),
to zakljuuje o skupu B?
6. Prilikom bacanja kocke, ije strane su oznaene brojevima 1, 2, 3, 4, 5, 6, rezultat svakog bacanja
jest jedan broj iz skupa
E = {1, 2, 3, 4, 5, 6}.
Napii sljedee skupove:

43
a) A = {x : x E i x je paran broj};
b) B = {x : x E i x je prost broj};
c) C = {x : x E i x nije djeljiv sa 3}.
Odredi kardinalni broj skupa D = (A B C) \ (A B C).
7. Bacamo najprije novi, a zatim kocku. Rezultat tog pokusa jest element skupa
E = {( x, y ) : x {P, G} i y {1, 2, 3, 4, 5, 6}},
gdje P znai da se na noviu pojavilo pismo, a G grb. Napii sljedee skupove:
a) A = {( x, y ) E : x je pismo, a y je paran broj};
b) B = {( x, y ) E : y je prost broj};
c) C = {( x, y ) E : x je grb, a y je neparan broj};
d) D = B C ; e) E = c( B) C ;
f) F = c( B) c(C ); g) G = A c( B C ),
a zatim im odredi kardinalni broj.
8. U jednom danu u nekoj mesnici 58 kupaca kupi po jedan kilogram junetine, a 37 po jedan kilogram
piletine. Koliko je kupaca u tom danu poslueno u toj mesnici ako ih je 15 kupilo i po jedan
kilogram junetine i po jedan kilogram piletine?
9. Pregledom 1000 osoba utvreno je sljedee:
216 redovito pui cigare,
336 redovito pui cigarete,
192 redovito pui lulu,
72 redovito pui cigare i lulu,
64 redovito pui cigare i cigarete,
48 redovito pui cigarete i lulu,
16 redovito pui i cigare i cigarete i lulu.
a) Koliko je nepuaa pregledano?
b) Koliko pregledanih redovito pui samo cigarete?
10. Izraunaj:
30 !
a) 5!; b) 10!; c) .
25!

44
11. Ispitivanje se provodi pomou anketnog lista koji se sastoji od 20 pitanja. Ako su za prvih 10
pitanja ponuena po 4 odgovora, a za preostala pitanja po 3, koliko se najvie moe dobiti razliito
popunjenih anketnih listova?
12. Na koliko se razliitih naina mogu permutirati slova od kojih su sastavljene rijei:
a) KOLA; b) MATEMATIKA; c) EKONOMIJA?
13. U knjinici je 5 knjiga: jedna s crvenim, dvije s plavim, jedna s crnim uvezom i jedna neuvezana
knjiga. Na koliko naina (s obzirom na boju uveza) moemo poredati navedene knjige pazei pri
tome da neuvezana knjiga ne bude s kraja?
14. Ulice nekog grada shematski su prikazane na slici 6, gdje smo s Ai, i {1, 2,..., 9} oznaili raskrija
ulica. Koristei se stablom, odredite na koliko se naina moe stii iz a da se pri tome ne proe
dva puta ni jednim raskrijem.

slika 6.

15. Koliko se razliitih signala, koji se sastoje od 8 zastavica koje vise na jednom konopcu jedna ispod
druge, moe sastaviti ako se upotrijebe 3 identine plave, 3 identine bijele i 2 identine crvene
zastavice?
16. Na koliko se naina mogu sloiti 4 knjige iz matematike, 5 iz ekonomije, 3 iz prava i 6 iz knjievnosti
ako se knjige iz istog predmeta moraju nalaziti zajedno?
17. Zadano je 7 toaka od kojih nikoje 3 nisu kolinearne (tj. ne lee na istom pravcu). Na koliko se
raliitih naina one mogu meusobno spojiti izlomljenom crtom?
18. Ako 5 paralelnih pravaca, koji lee u ravnini , presjeemo sa 4 meusobno paralelna pravca, koji
takoer lee u ravnini , koliko paralelograma dobijemo?
19. Poopi prethodni zadatak na sluaj kada imamo po dva snopa od odnosno pravaca koji svi lee u
istoj ravnini.
20. Koji poligon ima a) dva puta vie stranica nego dijagonala; b) tono dvije stranice vie nego
dijagonala?
21. U ravnini je zadano: a) 5; b) 10; c) 77 toaka od kojih nikoje 3 ne lee na istom pravcu. Koliko
pravaca odreuju navedene toke?

45
22. Dokai: broj prostornih dijagonala prizme, ija je baza n-terokut, jednak je
n (n 3).
23. Odredi n N za koji je:
a) Pn = 120; b) Pn2,2 = 180 ; c) K n3 = 35 ;
3 4
d) K n = 84 ; e) Vn2 = 132 ; f) V n = 4096.
24. Neko drutvo ima 50 lanova. Koristei se naelom 2, izraunaj na koliko naina lanovi tog drutva
mogu izabrati predsjednika, dopredsjednika i blagajnika ako jedna osoba ne moe istovremeno
obnaati dvije funkcije.
25. Tajna ifra sastoji se od 2 slova abecede poslije kojih dolaze 3 razliite znamenke dekadskog
sustava. Koliko se razliitih ifara moe sastaviti na opisani nain ako prva znamenka ne moe
biti nula?
26. Koliko ima a) troznamenkastih; b) peteroznamenkastih; c) deveteroznamenkastih brojeva u kojima
se ne ponavlja ni jedna znamenka dekadskog sustava?
27. Koliko se razliitih trinaesteroslovanih rijei (ne nuno suvislih) moe sastaviti od slova koja
formiraju rije KOMBINATORIKA?
28. Imeu gradova A i B postoji 5, a izmeu gradova B i C 6 autobusnih linija.
a) Koliko autobusnih linija postoji izmeu gradova A i C ako se putuje preko grada B?
b) Na koliko se naina moe otputovati iz A u C i zatim vratiti u A ako se oba puta putuje preko
grada B?
c) Na koliko se naina moe realizirati putovanje opisano pod b) ako se za povratak ne koriste
linije kojima se putovalo iz A u C?
29. U kutiji je 10 razliitih kuglica. Na koliko naina moemo odabrati 3 kuglice ako kuglice izvlaimo
jednu po jednu i nakon svakog izvlaenja:
a) vraamo; b) ne vraamo u kutiju?
30. 34 uenika jednog razreda treba podijeliti u 4 grupe: dvije grupe od po 10 uenika igrat e nogomet
jedna protiv druge, a dvije grupe od po 7 uenika koarku. Na koliko naina moemo formirati
navedene grupe?
31. Imamo 8 ispravnih i 3 neispravna razliita proizvoda. Na koliko ih naina moemo poredati u niz
tako da:
a) svi neispravni proizvodi budu jedan do drugoga;
b) jedan neispravan proizvod bude na poetku, drugi u sredini (tj. na estom mjestu), a trei na
kraju tog niza;
46
c) bar dva neispravna proizvoda budu jedan do drugoga?
32. 4 djevojke i 4 mladia idu zajedno u kino i imaju ulaznice za isti red (u kojem je upravo 8 stolaca).
Na koliko naina mogu sjediti za vrijeme predstave ako:
a) su brojeve sjedita izvlaili prije predstave nasumce,
b) ele da sve djevojke budu jedna do druge,
c) ele da sve djevojke budu jedna do druge, ali i da svi mladii budu zajedno,
d) ele da na dvije susjedne stolice ne sjede osobe istog spola?
33. Poopi prethodni zadatak na sluaj kad k djevojaka i k mladia idu zajedno u kino i imaju ulaznice
za isti red u kojemu je 2k stolaca.
34. Koristimo znamenke 1, 2, 3, 4, 5, 6 i 7 bez ponavljanja.
a) Koliko moemo dobiti troznamenkastih brojeva?
b) Koliko moemo dobiti troznamenkastih brojeva manjih od 500?
c) Koliko je dobivenih troznamenkastih brojeva neparno?
d) Koliko je dobivenih troznamenkastih brojeva djeljivo s 5?
e) Koliko je dobivenih troznamenkastih brojeva djeljivo s 3?
35. Rijei prethodni zadatak ako je doputeno ponavljanje znamenaka 1, 2, 3, 4, 5, 6 i 7.
36. Izraunaj:
5 7 13 100
a) ; b) ; c) ; d) .
2 3 3 2
7 7
37. Pokai da je = , a zatim poopi rezultat, tj. pokai da je
3 4
n n
= .
k n k

38. Koristei se prethodnim zadatkom, izraunaj:


100 50 68 75
a) ; b) ; c) ; d) .
98 47 65 71
39. Izraunaj:
(n + 2)! n !(n + 1) n
a) ; b) ; c) .
n! (n + 1)! n 1

47
40. Odredi n N za koji je:
n n 1 n + 2 7 n n + 1 n n 1
a) = ; b) = ; c) + + = 31 ;
3 4 3 2 2 2 2 2
n n n
d) = 35 ; e) + = 55.
n 2 n 1 n 2
n!
41. Pokai da je n (n 1) (n r + 1) = .
(n r )!
n m n n k
42. Pokai da je = .
m k k m k
43. Koristei se binomnim teoremom, dokai: ako je skup S skup s konano mnogo elemenata n, onda
za partitivni skup skupa S, P(S), vrijedi
k ( P( S )) = 2n.
44. Koristei se binomnim teoremom, pokai da je
n n n
+  + (1)1 n = 0.
0 1 2 n
2
n n n n 2n
2n
45. Pokai da vrijedi jednakost + + +  + = .
0 1 2 n
k =0 k

46. Koristei se binomnom formulom, prikai:


a) (x + 2)3; b) (x + 2)4; c) (2x + 1)4; d) (2x + 1)5; e) (2x 1)5; f) (2x 1)6.
47. Koristei se binomnom formulom, prikaite:
a) (z 2)5; b) (3 2z)4; c) (2z 3)4;
d) (1 z)6; e) (3 + 4z)4; f) (z 1)7.
48. Koristei se binomnom formulom, prikai:
3 4 4
2 1 3
a) x ; b) 3 ; c) 2 2 .
x x x
49. Koristei se binomnom formulom, prikai:
4 4
2 3
b) x ; c) 2 xy ;
4
a) ( x 2 y ) ;
y z
4
d) ( xy 1) 4 ; e) (3 + 3 z ) .

48
7
1
50. Odredi a) drugi, b) etvrti, c) esti lan u razvoju binoma 2 x + .
y
51. Odredi a) prvi, b) peti, c) deveti lan u razvoju binoma (2x + 3y)10.
52. Odredi a R takav da je koeficijent uz trei lan u razvoju binoma (2x + ay)7 jednak 2688.
7
a
53. Odredi a R takav da je koeficijent uz trei lan u razvoju binoma xy jednak 35.
y
8
y
54. Odredi a R takav da je koeficijent uz trei lan u razvoju binoma 2ax3 jednak 16384.
8
55. Odredi a R takav da je koeficijent uz trei lan u razvoju binoma ( xy a z )9 jednak 84.
56. Odredite n tako da koeficijent uz etvrti lan u razvoju binoma (1 + x)n bude dvostruko vei od
koeficijenta uz prvi lan u razvoju navedenog binoma.
57. Odredite n tako da koeficijent uz drugi lan u razvoju binoma (2 + 3x)n bude za 6 puta vei od
koeficijenta uz prvi lan u razvoju navedenog binoma.
n
1
58. Odredite n tako da koeficijent uz peti lan u razvoju binoma + x 2 bude trostruko vei od
2 x
koeficijenta uz etvrti lan u razvoju navedenog binoma.
n
x
59. Odredite n tako da koeficijenti uz sedmi lan i osmi lan u razvoju binoma xy + budu
meusobmo jednaki. y

60. U razvoju binoma (x + 1)n odredi koeficijent uz x3 ako je poznato da se u tom binomnom razvoju
podudaraju koeficijenti drugog i osmog lana.
n
1
61. U razvoju binoma x + odredi koeficijent uz x4 ako je poznato da se u tom binomnom razvoju
x
podudaraju koeficijenti etvrtog i osmog lana.
62. U razvoju binoma odredi koeficijent uz x2 ako je poznato da je u tom binomnom razvoju koeficijent
uz esti lan dvostruko vei od koeficijenta uz peti lan.

Rjeenja
1. a) k(A) = 1; b) k(B) = 2; c) k(C) = 0; d) k(D) = 2; e) k(E) = 100;
f) k(F) nije definirano, jer skup F nema konano mnogo elemenata; g) k(G) = 0; h) k(H) = 99;
i) k(C F) nije definirano.
2. a) Neke elemente skupa D moemo interpretirati kao datum u 20. stoljeu.
b) k(D) = 36 525 (broj dana u 20. stoljeu).

49
3. Ako je A B = onda je k ( A B) = k ( A) + k ( B) k ( A B ) = k ( A) + k ( B), jer je k() = 0. S druge strane, ako je
k(A B) = k(A) + k(B), zakljuujemo da je k ( A B) = 0, a to znai da je A B = .
4. B =
5. B A.
6. a) A = {2, 4, 6}; b) B = {2, 3, 5}; c) C = {1, 2, 4, 5}; d) k(D) = 5.
7. a) A = {(P, 2), (P, 4), (P, 6)}; b) B = {(P, 2), (P, 3), (P, 5), (G, 2), (G, 3), (G, 5)};
c) C = {(G, 1), (G, 3), (G, 5)}; d) D = {(G, 3), (G, 5)}; e) E = {(G, 1)};
f) F = {(P, 1), (P, 2), (P, 3), (P, 4), (P, 5), (P, 6), (G, 1), (G, 2),(G, 4), (G, 6)}; g) G = F.
8. 80.
9. a) 424; b) 240.
10. a) 120; b) 3628800; c) 17100720.
11. 410 310 = 1210.
10 ! 9!
12. a) 5! = 120; b) = 151200; c) = 181440.
2 2
2 ! 3! 2 ! 2!
13. P5 2 P4 = 36.
14. 12.
8!
15. = 1680.
2 ! 3! 2 !
16. 4! 5! 3! 6! 4! = 298 598 400
9!
17. = 2520.
2
5 4 p p
18. K 52 K 42 = = 60. 19. K p2 K p2 = 1 2 .
2 2 1 2 2 2
5 10 77
20. a) n = 4; b) n = 4. 21. a) = 10; b) = 45; c) = 2926.
2

2 2
n n 3
22. Jedan kraj dijagonale moemo izabrati na nain, a drugi (budui da je rije o prostornoj dijegonali) na
1 1
nn 3
naina. Dakle, broj prostornih dijagonala je = n(n 3).
1 1
23. a) n = 5; b) n = 6; c) n = 7;
n + 2
= 84 slijedi: (n + 2)(n + 1)n = 3! 84 =9 8 7;
d) n =7, jer iz K n3 =
3
e) n = 12, jer je 132 = 12 11; f) pa je n = 8.
2 2 2 4
24. 50 49 48 = 117 600. 25. 30 9 10 = 9 10 = 810 000.
26. a) 9 9 8 = 648; b) 9 9 8 7 6 = 27216; c) 9 9 8 7 6 5 4 3 2 = 9 9! = 3 265 920.
2, 2, 2, 2 13!
27. P13 = 4
= 389 188 800. 28. a) 30; b) 900; c) 600.
(2 !)
3 34 24 14 7
30. 4.448 1021.
3
29. a) V 10 = 1000; b) V10 = 10 9 8 = 720.
10 10 7 7

50
31. a) Ako neispravni proizvodi moraju biti jedan do drugoga, moemo ih promatrati kao jedan proizvod, pa navedenih
11 ispravnih i neispravnih proizvoda moemo poredati na 9! naina. Ali budui da 3 razliita neispravna proizvoda
moemo poredati u niz na 3! naina, traeno moemo uiniti na 9!3! = 2 177 280 naina.
b) Prema naelu 2 imamo 3 8 7 6 5 2 4 3 2 1 1 = 8! 3! = 241920 mogunosti.
3
c) Na naina moemo od 3 razliita neispravna proizvoda odabrati 2, koja moemo poredati na 2! naina. Pro-
2
matramo li ta dva proizvoda kao jedan, moemo navedenih 11 proizvoda poredati na 10! naina, to znai da traeno
3
moemo uiniti na 2 ! 10 ! = 3! 10 ! = 21 772 800 naina.
2
32. a) 8! = 40 320; b) 5! 4! = 2 880; c) 2 (4!)2 = 1152.
33. a) (2k)!; b) (k + 1)! k!; c) (k!) .
2

34. a) V73 = 7 6 5 = 210;


b) Znamenka stotica je iz skupa {1, 2, 3, 4}, a znamenka desetica i jedinica iz skupa {1, 2, 3, 4, 5, 6, 7}. Dakle, moemo
dobiti 4 (7 1) (7 2) = 4 6 5 = 120 troznamenkastih brojeva manjih od 500.
c) Znamenka jedinica je iz skupa {1, 3, 5, 7}. Ako su i znamenke stotica i znamenka desetica paran broj, tj. iz skupa
{2, 4, 6}, onda imamo ukupno 3 2 4 = 24 troznamenkasta broja. Ako su i znamenka stotica i znamenka desetica
neparan broj, tj. iz skupa {1, 3, 5, 7}, onda imamo 4 3 2 = 24 troznamenkasta broja. Ako je znamenka stotica paran
broj, a znamenka desetica neparan ili znamenka stotica paran, a znamenka desetica paran broj, onda imamo 3 4 3 +
4 3 3 = 72 troznamenkasta broja. Dakle, ukupno je 24 + 24 + 72 = 120 neparnih troznamenkastih brojeva. Do ovog
rezultata smo mogli doi i bez koritenja naela 2. Naime, od 7 brojeva 4 su neparna, a troznamenkastih brojeva je
4
210, pa je neparnih troznamenkastih brojeva 210 = 120.
7
d) Budui da znamenka jedinica mora biti 5, to je ukupno 6 5 = 30 troznamenkastih brojeva djeljivo s 5.
e) 72.
35. a) 73 = 343; b) 4 7 7 = 196; c) 7 7 4 = 196;
d) 7 7 1 = 49; e) 109.
36. a) 10; b) 35; c) 286; d) 4 950.
7 7! 7! 7 n n! n! n! n
37. = = = . Poopenje: = = = = .
3 3!4 ! 4!3! 4 k k !(n k )! (n k )!k ! (n k )!(n (n k ))! n k
38. a) 4 950; b) 19 600; c) 50 116; d) 1 215 450.
n n
39. a) (n + 1)(n + 2) = n2 + 3n + 2; b) 1; c) = = n.
n 1 1
40. a) Ne postoji n N s traenim svojstvom. b) n = 5, c) n = 5, d) n = 7, e) n = 10.
(n r )!
41. Izraz na lijevoj strani treba pomnoiti s .
(n r )!
n m n! m! n!
42. = = .

m k m !(n m)! k !(m k )! k !(n m)!(m k )!
n n k n! (n k )! n!
S druge strane je = = .
k
m k
k !(n k )! (m k )!(n m)! k !(n m)!(m k )!
n n
43. Prazan skup je podskup svakog skupa, pa je P(S) Ukupno je jednolanih podskupova skupa S, dvolanih;
1 n
n n
n 2
n
openito je k-lanih podskupova skupa S, tj. broj elemenata skupa P(S) je = 1k 1nk = (1 + 1) n = 2n.
k k =0 k
k =0 k
51
n n
44. k (1)
k =0
k
1nk = (11) n = 0.

45. Vrijednost i lijeve i desne strane jednakosti je 22n = 4n.


3 3 2 4 4 3 2
46. a) ( x + 2) = x + 6 x + 12 x + 8 ; b) ( x + 2) = x + 8 x + 24 x + 48 x + 16 ;
4 4 3 2
c) (2 x + 1) = 16 x + 32 x + 24 x + 8 x + 1 ;
4 4 3 2
d) (2 x + 1) = 16 x + 32 x + 24 x + 8 x + 1 ;
5 5 4 3 2
e) (2 x + 1) = 32 x + 80 x + 80 x + 40 x + 10 x + 1 ;
6 6 5 4 3 2
f) (2 x 1) = 64 x 192 x + 240 x 160 x + 80 x 12 x 1.
5 5 4 3 2
47. a) ( z 2) = z 10 z + 40 z 80 z + 80 z 32 ;
4 2 3 4
b) (3 2 z ) = 81 216 z + 216 z 96 z + 16 z ;
4 4 3 2
c) (2 z 3) = 16 z 96 z + 216 z 216 z + 81 ;
6 2 3 4 5 6
d) (1 z ) = 1 6 z + 15 z 20 z + 15 z 6 z + z ;
4 2 3 4
e) (3 + 4 z ) = 81 + 432 z + 864 z + 768 z + 256 z ;
7 7 6 5 4 3 2
f) ( z 1) = z 7 z + 21z 35 z + 35 z 21z + 7 z 1.
3 4
2 12 8 1 108 54 12 1
48. a) x = x 3 6 x + 3 ; b) 3 = 81 + 2 3+ 4;
x x x x x x x x
4
3 96 216 216 81
c) 2 2 = 16 2 + 4 8 + 16 .
x x x x x
4 4 3 2 2
49. a) (x 2 y ) = x 8 x y + 24 x y 32 xy 3 + 16 y 4 ;
4
2 8 x 3 24 x 2 32 x 16
b) x = x 4 + 2 3 + 4;
y y y y y
4
3 3 3
96 x y 216 x 2 y 2 216 xy 81
c) 2 xy = 16 x 4 y 4 + 3 + 4 ;
z z z2 z z
4 2 2
d) ( xy 1) = x y 4 xy xy + 6 xy 4 xy + 1 ;
4 3 2
e) (3 + 3 z ) = 81 + 108 3 z + 54 z + 12 z + z 3 z .
448 x 6 560 x 4 84 x 2
50. a) ; b) ; c) .
y y3 y5
51. a) 1024x10; b) 5184x6y4; c) 26244x2y8.
52. a {2, 2}. 53. a {1, 1}.
54. a = 2 . 55. a = 1 .
56. n = 5. 57. n = 4.
58. n = 9. 59. n = 13.
60. 56, jer je n = 8.
61. 120, jer je n = 10, a k = 3.
62. 4032, jer je n = 9, a k = 5.

52