PLATON

Platon je roen u Ateni 428. ili 427. pr. Kr. Platonovo pravo ime je Aristokle, a Platon (to znai irok)
je nadimak o ijem izvoru postoji vie teorija: mogue je da se odnosi na njegovu tjelesnu grau
(bavio se hrvanjem), irinu ela ili na irinu njegova znanja. Kao dobrostojei aristokrat, proao vrlo
opseno kolovanje, te se upoznao s djelima mnogih grkih filozofa, koja su ostavila velik utjecaj na
njegova vlastita shvaanja.

Sokrat je bio stari prijatelj Platonove obitelji, a njega je pouavao posljednjih devet godina svojeg
ivota. Sokratova osuda i smrt ostavile su velik utjecaj na Platonovu linost i daljnja razmiljanja. Iako
se u mladosti aktivno zanimao za politiku, postupak demokratske vlasti prema Sokratu ogorio ga je,
te se odluio kloniti neposrednog sudjelovanja u politikom ivotu polisa i posvetiti se filozofiji.
Politika i etika pitanja ipak su mu ostala u sreditu filozofskog interesa.

Nakon Sokratove smrti Platon je zajedno s nekim drugim filozofima, pobjegao u Megaru, a zatim je
proveo dvanaest godina putujui u Egipat, na Siciliju i Apeninski poluotok. U Atenu se vratio u dobi od
40 godina, da bi osnovao Akademiju. U Ateni je ostao do 367., kada je na poziv svog prijatelja i
tovatelja Diona, otputovao na Siciliju, kako bi pokuao neke svoje politike ideje provesti u praksu.

387., po povratku u Atenu, Platon je osnovao vlastitu filozofsku kolu. Akademija je bila jedna od
prvih organiziranih kola u povijesti Zapadne civilizacije, a radila je sve do 529., kada ju je bizantski
car Justinijan I. dao zatvoriti kao prijetnju kranskoj misli. Glavni cilj kolovanja u Akademiji bilo je
udaljavanje uenika od promjenjivosti pojavnog svijeta i usmjeravanje na bitak, na shvaanje opih
podataka i zakonitosti, osposobljavanje za kritiko i razumsko miljenje. U Akademiji su se kolovali
mnogi ugledni intelektualci, od kojih je najpoznatiji bio Aristotel.

Bit Platonova uenja ini njegovo idealistiko i dualistiko tumaenje svijeta. On govori da su ideje
izvor, uzrok i uzor svega to postoji. Za njega je pravi, vjeni i nepromjenljivi svijet, svijet ideja.
Govorio je da ovaj vidljivi, osjetilni, materijalni svijet promjenljiv, varljiv i prolazan. On je sjena, odraz,
kopija svijeta ideja. Ideje predstavljaju ope zakone, ideale na koje se ugledaju pojedinane stvari.
Tumaio je da su ideje u svijetu ideja hijerarhijski poredane. Vrhunska je ideja dobra, a prema njoj
tee sve ideje.

Platonovo uenje o spoznaji zasniva se na njegovom idealistikom tumaenju svijeta. Osnovu svoje
teorije spoznaje, Platon iznosi u svojim dijalozima Theaitet (Theetet) i u Dravi (Politeia), svom
najznaajnijem dijalogu. Po Platonu etiki ideal je postii vrlinu, koja se zasniva na znanju. To je tenja
k ideji dobra kao vrhunskoj vrijednosti. Dobra ideja se ne moe ostvariti samo u pojedincu nego
istovremeno u zajednici, odnosno u dravi.

Njegovo etiko uenje je povezano s uenjem o idealnoj dravi, koje je iznio u dijalogu Drava.
Idealna drava se zasniva na ostvarenju ideje pravednosti: u njoj svaki pripadnik stalea radi posao za
koji je sposoban. Stalei u dravi su:

1. Stale proizvoaa (zanatlije i zemljoradnici)

2. Vojnici koji brane dravu - vrlina hrabrosti
3. Filozofi - vladari koji svojom mudrou vode dravu.

Glavni cilj drave je dobrobit i srea svih graana, a glavna funkcija je njihov odgoj.
Upitno je koliko je Platon bio ozbiljan u svojim idejama o savrenoj dravi. Politiki stavovi koje iznosi
u svojim kasnijim spisima se razlikuju od onih u Dravi, a i sam se okrenuo realnijim rjeenjima kada
se naao u prilici da ureuje vladavinu na Siciliji.

Platon je jedini antiki filozof ija su djela sauvana gotovo u cijelosti. Pisao je epigrame i pisma (ija
je autentinost upitna), ali najvaniji izvor podataka su njegovi dijalozi. U njima je u obliku razgovora
iznio suprotstavljena miljenja svojega vremena.

Filozofska pitanja Platon nije iznosio sustavno, nego ih je ponavljao i provlaio kroz razliite dijaloge:
tako u svojem najpoznatijem dijalogu, Dravi, govori o pitanjima onotologije, gnoseologije, politike,
etike i estetike. Svoja uenja je razvijao tokom cijelog ivota tako da i dijaloge moemo razvrstati u
etiri skupine, ovisno u kojoj su fazi nastali: tako razlikujemo spise sokratskog doba, prijelaznog,
zrelog i kasnog doba. Neki od najpoznatijih Platonovih citata su:

Postoji samo jedno dobro, a to je znanje, i jedno zlo, a to je neznanje.

Znanje koje imamo je samo mrvica onoga to nemamo.

THOMAS MORE

Thomas More rodio se u Londonu godine 1478. Odgojen u kui kardinala Mortona, studirao je na
Oxfordu, prevodio s grkog i latinskog. 1516. izlazi prvo izdanje njegove Utopije s podnaslovom O
najboljem ureenju drave i o novom otoku Utopiji. Ostvario je politiku karijeru, doguravi do
dunosti lorda kancelara. Meutim, uskoro je zbog neslaganja s kraljem Henrikom VIII podnio
ostavku na tu dunost. Kralj ga baca u tamnicu te je More pogubljen u Londonu godine 1535.

Svoje ideje izloio je kroz priu o tajanstvenom otoku Utopija. U Utopiji Thomas More opisao je
savreno drutvo u kojemu su svi ljudi jednaki pred Bogom. U tom savrenom drutvu zemlja pripada
zajednici ljudi, a privatno vlasnitvo bilo kakve vrste ne postoji. Obrazovanje je omogueno i
mukarcima i enama. to se vjere tie, svakomu je doputeno tovati Boga na vlastiti nain, ali
ateistima nije dozvoljeno biti lanovima Utopije. Ateisti, koji ne vjeruju u Boga niti u ivot poslije smrti,
nikad ne mogu biti dobre osobe jer ne potuju ni jedan autoritet osim sebe samih.

Thomas More svoju je Utopiju utemeljio na ivotu u redovnikim zajednicama. Izraz utopija - koji
oznaava idealno drutvo u kojemu e ljudi ivjeti u srei i blagostanju - nastao je prema Moreovu
djelu.

Thomas More pisao je i radove o vjerskim temama. U svojim djelima polemizirao je s Lutherom i
branio Katoliku crkvu i papinski autoritet. Pri kraju svoga ivota bio je takoer duboko posveen
pisanju o duhovnosti. Neposredno prije nego to je ubijen, napisao je nekoliko radova o patnji i muci
Kristovoj. Iako je Henrik VIII. htio zaplijeniti i unititi te radove, oni su preko Moreove posvojene keri,
doli u panjolsku.

Uostalom, uza sve ostale njegove kvalitete i talentiranost koja se izraavala na tolikim podrujima -
dravnikim poslovima, intelektualnom radu i socijalnoj angairanosti - Thomas More bio je i izrazito
moralna i predana osoba. Thomas More je u svojoj osobi utjelovio sve one vrline koje je u sebi imao
sustav koji je u Engleskoj postojao stoljeima. Bio je najpoznatiji predstavnik toga sustava. Smru
Thomasa Morea polagano je poela nastupati nova epoha. Engleska se odvojila od svoje ranije
tradicije odbacivanjem katolike vjere. Zbog svoga junakog dranja u obrani vjere, More je proglaen
blaenikom od strane pape Lava XIII. Papa Pio XI. proglasio ga je svecem 1935. godine.