U radu se analizira suradnja narodne i kolske knjinice. Rad se sastoji od tri dijela.

Prvi
dio rada bavi se narodnim knjinicama, drugi dio kolskim knjinicama i trei, glavni
dio, govori o suradnji narodne i kolske biblioteke. Zadaa svake knjinice Je
odgovoriti na prava i zadovoljiti potrebe njezinih korisnika. Da bi kolske biblioteka
koje djeluju u okviru narodnih knjinica ostvarile svoju misiju u osiguravanju pristupa
informacijama, cjeloivotnom uenju, te obrazovnim i kulturnim sadrajima i uinile to
na nain primjeren djeci, potrebnoje da meusobno surauju i da rade na uspostavi
partnerstva.Vano je rei da je suradnja interaktivan in to bi znailo da je potrebna
suradnja s obje strane, odnosno i narodna i kolska biblioteka moraju uloiti jednako
kako bi odgovorile na prava i zadovoljile potrebe svojih korisnika i kako bi njihova
suradnja vodila ka partnerstvu.
Narodna knjinica je mjesno obavijesno sredite koje svojim korisnicima omoguuje
neposredan pristup svim vrstama znanja i obavijesti, osigurava uvjete i razvija
sposobnosti samostalnog uenja tokom cijeloga ivota .Ona je potpora formalnom i
doivotnom obrazovanju, stvara i jaa italake navike djece i mladih, potie
kreativnost, promie svijest o kulturnom naslijeu, zastupa kulturne razliitosti i
osigurava pristup kulturnim izvedbama svih izvoakih umjetnosti. Narodna knjinica
sudjeluje u izgradnji demokratskog drutva jer prua usluge kojima nastoji zadovoljiti
obrazovne i informativne potrebe pojedinca te mu pruiti razonodu u slobodno vrijeme.
Vaan je javni prostor i mjesto okupljanja, posebice u zajednicama gdje postoji malo
drugih mjesta na kojima se ljudi susreu.
Dakle, narodna knjinica je organizacija koju osniva, podrava i financira odreena
zajednica putem lokalne, regionalne ili nacionalne vlasti ili putem nekog drugog oblika
organizacije. Ona osigurava pristup znanju, informacijama i djelima mate pomou niza
izvora i slubi, a na raspolaganju je svim lanovima zajednice bez obzira na njihovu
rasu, nacionalnost, dob, spol, religiju, je
zik, invaliditet, ekonomski i radni status te obrazovanje.
1
ULOGE, ZADAE I USLUGE NARODNE KNJINICE
Uloge narodne knjinice mijenjaju se zajedno s drutvom koje se globalizira, stoga
knjinica mora ispuniti i uloge koje se javljaju modernizacijom drutva. Usluge
knjinica obuhvaaju sve vrste nastojanja knjiniara da odgovori na potrebe korisnika
koristei se raspoloivim izvorima knjinice. Strategija razvoja usluga izrauje se na
temelju analiza istraivanja o informacijskim potrebama korisnika i lokalne zajednice.
Takoer je potrebno postojee usluge knjinice nadopunjavati novim, budui da se
pojavljuju novi mediji. Danas su ve mnoge knjinice primijenile te nove medije u
svom radu kao to je prikazivanje filmova, glazbeni programi, razliite promocije i tako
dalje. Kvaliteta, ali i kvantiteta, novih usluga knjinica ovisi o financijskim, prostornim
i kadrovskim uvjetima, stoga se knjinice razlikuju u manjim i u veim sredinama.
Novija nastojanja knjiniara tee uvoenju individualiziranim uslugama za korisnike
knjinica. Opet se tu javljaju i usluge za korisnike s bilo kakvim oblikom potekoa.

IFLA-in i UNESCO-ov Manifest za narodne knjinice donosi sljedee kljune zadae

vezane uz obavjeivanje, opismenjivanje, obrazovanje i kulturu koje moraju biti
jezgrom slubi narodne knjinice:
1.stvaranje i jaanje itateljskih navika
djece od rane dobi;
2.podupiranje osobnog obrazovanja za koje se odluuje pojedinac, kao i
formalnogobrazovanja na svim razinama;
3.stvaranje mogunosti za osobni kreativni razvoj;
4.poticanje mate i kreativnosti djece i mladih ljudi;
5.promicanje svijesti o kulturnom nasljeu, uvaavanju umjetnosti, znanstvenih
postignua i inovacija;
6.osiguranje pristupa kulturnim izvedbama svih izv
edbenih
umjetnosti;
7.gajenje dijaloga meu kulturama i zastupanje kulturnih razliitosti;
8.podupiranje usmene predaje;
9.osiguranje pristupa graana svim vrstama obavijesti o svojoj zajednici;
10.pruanje primjerenih informacijskih usluga lokalnim poduzeima, udrugama i
interesnim skupinama;
11.olakavanje razvitka informacijskihvjetina i raunalne pismenosti;
12.podupiranje i sudjelovanje u programima razvijanja pismenosti namijenjenima svim
dobnim skupinama i iniciranje takvihprograma, kad je potrebno.
ULOGA NARODNE KNJINICE U POTICANJU ITANJA

Razvijanje interesa za knjigu i itanje meu temeljnim je i najvanijim zadacima

narodne knjinice. Narodna knjinica moe odgajati svoje itatelje od djejeg do
odraslog odjela. Razdoblje adolescencije je prijelazno razdoblje, a naalost esto i
razdoblje kada mladi korisnici prestaju koristiti usluge knjinica. Upra
vo zbog toga se u posljednje vrijeme vie govori o mladima kao specifinoj grupi
korisnika i o uslugama za mlade. Knjinice se suoavaju s izazovom kako privui mlade
koji tijekom djetinjstva uope nisu bili korisnici i kako zadrati mlade koji odrastaju i
trae vie od onoga to im nudi djeji odjel.
Mladima su obino najzanimljiviji programi koji su usmjereni na ak
tivnosti u slobodno vrijeme i tematski su usmjereni na sadraje koji ih zanimaju, s
ciljem dobivanja znaajnih informacija i poticanja itanja. Igrom se potie i odrava
stvaralaka sposobnost, a zabavom se pak postie nuno oputanje. Stoga igru i zabavu
u narodnim knjinicama valja promatrati kao planiran povremeni odmor izmeu raznih
djelatnosti. Mladi od knjinice oekuju aktualnost, zainteresirat e ih graa i usluge koje
su aktualne, koje prate trendove. Pri planiranju usluga i programa treba ukljuiti mlade i
oslukivati njihove.
Programi koje Smjernice1 preporuuju i trebaju posluiti kao orijentir, preporuka, a
knjinice trebaju kao odluujue imbenike pri planiranju programa uzeti interese i u
tjecaj mladih u zajednici:
razgovori o knjigama, prianje pria i predstavljanje knjiga
debatne skupine i klubovi za raspravu
informativni programi s temama zanimljivim mladima
posjete poznatih knjievnika
kulturne priredbe
priredbe iprogrami koji se ostvaruju u suradnji s u
stanovama i skupinama uzajednici
stvaralake aktivnosti mladih ljudi (dramske grupe, pismeno stvaralatvo)

1
Smjernice za knjinine usluge za mlade
 radionice na kojima se poduavaju razliite vjetine ili kreativne radionice
itateljske debate
predstavljanje knjiga.
KOLSKE KNJINICE

kolska knjinica je organizirana zbirka knjine i neknjine grae koja kroz djelatnost
knjininog osoblja nabavlja, obrauje, uva i daje na upotrebu grau radi
zadovoljavanja obrazovnih, kulturnih, informacijskih i strunih potreba korisnika i
permanentnog obrazovanja. Sastavni su dio kole kao i svaka uionica ili radni kabinet.
kolska knjinica je zapravo sastavni dio nastavnog procesa.

Kroz povijest je osiguravala knjininu grau za uenike i nastavnike radi podupiranja

nastavnog programa i njegova proirenja. Danas je uloga kolske knjinice postala
sloenija, a
u budunosti e imati jo vaniju ulogu u svojoj kolskoj zajednici. kolske knjinice
slue potrebama korisnika unutar jedne ustanove te zbog toga moemo rei da su to
knjinice
zatvorenog tipa. U mjestima gdje nema javne knjinice, kolska knjinica moe preuzeti
i ulogu javne knjinice.

RAD, DJELATNOSTI I ULOGE KOLSKE KNJINICE

kolska knjinica je informacijsko, medijsko, komunikacijsko i kulturno sredite
kole.kolska knjinica je organizirana zbirka knjine i neknjine grae koja kroz
djelatnost knjininog osoblja nabavlja, obrauje, uva i daje na upotrebu grau radi
zadovoljavanja obrazovnih, kulturnih, informacijskih i strunih potreba korisnika i
permanentnog obrazovanja. Djelatnost kolske knjiniceje dio odgojno-obrazovnog i
knjininog sustava i izravno je ukljuena u nastavni proces i uenje, a djelatnosti
obuhvaaju:
neposrednu odgojno-obrazovnu djelatnost,
struno-knjininu i informacijsko-referalnu djelatnost,
te kulturnu i javnu djelatnost.2

2
Standard za kolske knjinice
Osim odgojno obrazovne djelatnosti i svih njezinih aspekata (rad s uenicima; suradnja
s uiteljima, nastavnicima i strunim suradnicima; te pripremanje, planiranje i
programiranje odgojno-obrazovnog rada), u djelatnosti spada i struna, kulturna i javna
djelatnost (obuhvaa organizaciju, pripremu i provedbu kulturnih sadraja te suradnju s
kulturnimustanovama koje organiziraju rad s djecom i mladei u slobodno vrijeme),
zatim djelatnosti oko knjinine grae (mora biti usklaena
s nastavnim planom i programom kole te obuhvaati grau i za
uenike i za nastavnike), kao i djelatnosti knjininog osoblja (pouava uenike
samostalnom radu na izvorima informacija, omoguuje korisnicima najveu moguu
upotrebljivost fonda te
ima obvezustalnog usavravanja).3

Odgojno-obrazovna uloga kolske knjinice

kolska knjinica je sastavni dio odgojno-obrazovnog procesa. Podrava obrazovne

ciljeve onako kako su zacrtani u nastavnom planu i programu kole te prua obavijesti i
spoznaje bitne za uspjeno ukljuivanje u suvremeno drutvo koje se temelji na znanju i
informacijama. Promie itanje, izvore i slube kolske knjinice u koli i izvan nje te je
mjesto gdje uenici stjeu vjetine za uenje kroz cijeli ivot, razvijaju matu i
osposobljavaju se za ivot odgovornih graana. Nudi knjige i ostalu grau koja svim
lanovima kolske knjinice omoguuje razviti kritiko miljenje i pomae im da
postanu stvarni korisnici obavijesti, u svim oblicima i putem svih medija. kolska
knjinica se povezuje s drugim knjinicama i informacijskim mreama te uz pomo
suvremene tehnologije u funkciju stavlja sve izvore znanja i tako postaje informacijsko i
nastavno sredite kole. Svojim odgojno obrazovnim i kulturnim zbivanjima stvara
partnerski odnos uenika, nastavnika i knjiniara te utjee na razvoj uenikove
samostalnosti, samopouzdanja i ostvarenje individualnog maksimuma. Kako se sve

3
Standard za kolske knjinice
znanstvene injenice, tehnoloka dostignua i uvjeti ivota i rada stalno mijenjaju,
kolska knjinica mora biti i ostati otvorena za sve promjene.

AKTIVNOSTI KOLSKE KNJINICE

Knjiniar mora korisnike knjinice redovito obavjetavati o aktivnostima i uslugama

koje im kolska knjinica nudi. Najee aktivnosti kolske knjinice su prianje pria ,
rad s literarnom i dramskom grupom, usmeni i pismeni prikazi djela, izlobe, razgovori
o knjigama, knjievne veeri, izraivanje plakata, gostovanja, knjievni, umjetniki i
znanstveni susreti, predavanja, radionice, filmske i video projekcije, predstave, razne
manifestacije kao to su npr. Mjesec hrvatske knjige, sajam knjiga, izdavanje tiskovina,
razna kolska natjecanja u primjeni znanja i sl.
Rad s cijelim razredom ili ak vie razreda vrlo je uspjean i praktian nain da se
knjiga priblii uenicima. O veliini knjinice i afinitetima knjiniara ovisi koliko se ti
oblici rada mogu razvijati u kolskoj knjinici.
lanovi dramske grupe izvode neko dramsko djelo pripremljeno u knjinici, a esto se
uz to djelo dodaje i neka recitacija te se na taj nain mogu produbiti mnoge nastavne
teme.
Ponekad se na sastanke literarnih grupa pozivaju autori, a mogu se izvoditi i govorne
vjebe i razne druge aktivnosti u vezi s odreenim umjetnikim djelom. Uenici se na
taj nain ue diskusiji, razvijanju vlastitog miljenja i knjievnog ukusa,
potivanju tueg miljenja. Ponekad uenici sastavljaju i pismene prikaze djela.U
knjinici se uz pomo knjiniara moe obavljati jo jedna korisna djelatnost za
uenike, a to je prevoenje. Uenici koje zanimajustrani jezici u dogovoru s predmetnim
nastavnikom i knjiniarom biraju djela ija poglavlja i/ili vee cjeline zatim
prevode.Svaka knjinica mora imati izlobeni prostor. Izlobe knjiga u knjinici mogu
biti
povremene i stalne.

SURADNJA
Suradnja i timski rad cjelovit su pristup koji ukljuuje drugaiju filozofiju, politiku i
praksu. Dobro postavljen plan suradnje, ali i proces njegova oblikovanja, u ije su
ostvarenje ukljueni svi, vodi stvaranju i jaanju osjeaja zajednikih vrijednosti,
odgovornosti i rezultata. Koncept i prisutnost timskoga rada oblikuje najnovije spoznaje
i omoguuje iznalaenje novih i inovativnih rjeenja.
U IFLA-inom i UNESCO-ovom Manifestu za kolske knjinice navodi se da kolska
knjinica surauje s ostalim knjinicama na lokalnoj, regionalnoj i dravnoj razini i
sastavni je dio informacijske mree. kolska knjinica trebala bi poticati suradnju s
nastavnicima, upravom kole, administrativnim osobljem, roditeljima, ostalim
knjiniarima i informacijskim strunjacima, te lokalnim i drutvenim skupinama.
U Standardu za kolske knjinice navodi se da kulturna i javna djelatnost kolske
knjinice obuhvaa i suradnju s kulturnim ustanovama koje organiziraju rad s djecom i
mladei u slobodno vrijeme (amaterska kazalita, pjevaki zborovi, narodne knjinice i
dr.).
U IFLA/UNESCO-ovim smjernicama za kolske knjinice u sklopu dunosti kolskih
knjiniara navodise izgradnja suradnje s vanjskim organizacijama. U sklopu programa
navodi se dizajniranje formalnog okvira za suradnju izmeu kolskih i narodnih
knjinica na nacionalnoj i lokalnoj razini, dok je za dijeljenje resursa bit suradnje
kolske i narodne knjinice poboljati knjinine usluge za djecu i mlade u odreenoj
lokalnoj zajednici; mogui pisani ugovor o suradnji i njegov sadraj da bi suradnja
postala partnerstvo.
U IFLA-inom i
UNESCO-ovom Manifestu za narodne knjinice navodi se da se mrea
narodnih knjinica mora vezati uz nacionalne, regionalne, znanstvene i strune
knjinice, kao i uz knjinice kola, fakulteta i sveuilita.
U IFLA-inim i UNESCO-ovim smjernicama za razvoj slubi i usluga narodnih
knjinica navodi se da je odnos narodne knjinice sa kolskom jedna od najvanijih
veza na institucionalnoj razini zbog uloge knjinica u cjeloivotnom uenju, promicanju
itanja i pismenosti i obrazovanju korisnika, te da djeca odlaze iz kole i kolske
knjinice, a moraju uiti tijekom cijelog ivota.U IFLA-inim smjernicama za knjinine
usluge za djecu istie se da kolska knjinica podupire obrazovni proces, a djeja je
knjinica usmjerena na samoobrazovanje i itanje iz razonode. To jest okvir kojim je
odreeno poslanje svake od njih, no da bi mog
le ostvariti svoja poslanja, njihove su djelatnosti isprepletene i zahtijevaju suradnju.

obje knjinice imaju zajednike ciljeve, a to su: potaknuti ljubav prema knjizi i itanju,
informacijski djecu opismeniti, pouiti ih kako aktivno i sadrajno provoditi slobodno
vrijeme te odgojiti i obrazovati korisnike za cjeloivotno
uenje. Suradnja je vana zbog ostvarivanja poslanja knjinica, poveanjabroja
korisnika i/ili frekvencije koritenja, proirenja resursa (maksimalna iskoristivost
resursa), dodanevrijednosti(via kvaliteta programa), uenja (doprinos profesionalnom
razvoju;transfer znanja), razmjene iskustava (evaluacija vlastitog rada; stimulativnost),
sustava podrke (stvaranje mree podrke), istih korisnika (kontinuitet ponude u
zajednici), prepoznatljivosti u zajednici (ugled u javnosti ili ustanovi).Mogua podruja
suradnje narodne i kolskeknjinice su oko zajednikog koritenja resursa, zajednikog
usavravanja osoblja, suradnikog razvoja zbirki, zajednikog planiranja programa,
koordinacije elektronikih usluga i mrea, suradnje u razvoju obrazovnih pomagala,
organiziranih posjeta uenika, zajednikog promicanja itanja i pismenosti, zajednikog
marketinga knjininih usluga za djecu i mlade, meu knjinine posudbe i dr.
Moemo rei da su uvjeti za partnerski ugovor kolske i djeje knjinice je kolski
knjiniar ukljuen u kurikulum i da kolski i djeji knjiniar dogovaraju na poetku
kolske godine zajedniki program.Vano je voditi evidenciju, vrjednovati i
samovrjednovati (to je temelj za budunost), a isto tako vaan je i ljudski potencijal, a to
je knjiniar. Kvalitetnu suradnju ili partnerstvo zapravo ini nadopunjavanje u kojemu
i kolska i djeja knjinica daju najbolje. Naglasak bi trebao biti na kreativnoj suradnji,
timskom radu, korelacijskom pristupu planiranju, te na meupredmetnom suodnosu.
Ako nam je najvaniji korisnik (uenik), suradnja je nunost. Kvalitetnom suradnjom
doi emo do zajednikog cilja, a to je
zadovoljni i obrazovani uenik koji e s radou i znanjem pristupati knjievnom djelu,
ali i znati kako i gdje pronai,vrjednovati, obraditi i primijeniti traenu informaciju.