Djelovanje potresa na

konstrukcije i osnove
seizmikog prorauna

Graevinski fakultet u Osijeku

Kolegij Osnove prorauna i djelovanja na konstrukcije
Seizmoloka karta
 Kvantifikacija potresa
Magnituda mjera osloboene energije

Intenzitet opisna skala posljedica potresa

na graevine, ljude i pojave u prirodi

Dinamika svojstva potresnog gibanja:

ubrzanje, brzina i pomak tla (inenjerska)
Odnos Intenzitet-ubrzanje
Izraz koji povezuje Intenzitet i ubrzanje tla prema

log a = 0,25 I + 0,25

Intenzitet I Vrno ubrzanje a u cm/s2

5 32

6 56

7 100 (100)

8 178 (200)

9 316 (300)
 Potresni valovi

U trenutku iznenadnog pomaka na rasjedu dolazi do

oslobaanja energije, a kroz stijensku masu prostiru se
u okolinu potresni valovi.

Oni mogu biti prostorni (u unutranjosti Zemlje)

i povrinski (na njezinoj povrini).

 Zapis potresa

Vremenski tijek ubrzanja, brzine i pomaka tla

za vrijeme potresa u Crnoj Gori, 15.4.1979, registracija Petrovac, komponenta N-S
Koncept seizmike analize
ili
TO SE DOGAA S
KONSTRUKCIJOM KADA
SE DOGODI POTRES
 JEDNADBA GIBANJA U POTRESU
Jednadba za elastini SDOF sustav

mu cu fSu mug t

Kada se jednadba podijeli s masom dobije se:

u 2 n u n fS u ug t

gdje je

k c
n , ,
m 2m n

2
n frenkvencija elastinog sustava Tn .
n

odnos priguenja sistema baziranog na kritinom priguenju

2m n ,neelastinog sistema koji vibrira unutar njegovog elastinog
dijela.To je isto tako i priguenje pripadnog linearnog sistema.
f S INERCIJSKA sila sustava.
Jednadba za oviisi o dva parametra sustava n ,

Rijeenje Duramel-ov integral

 DINAMIKI PRORAUN:
- Optereenje (horizontalno, dinamiko ili ekvivalentno statiko
za pravilne konstrukcije)

- Konstrukcija (model)

- masa, krutost, priguenje

- elastino i poslijeelastino podruje

- Numerika analiza
MODELIRANJE DJELOVANJA
 POTRES DINAMIKO DJELOVANJE
Na povrini zemlje potres se pojavljuje u obliku seizmikih valova Rayleigh i Love

Ubrzanje, brzina, pomak

AMPLITUDA, PROMJENJIVI SMJER, CIKLUSI

Vrijeme
TRAJANJE, FREKVENCIJA
 Spektar potresa
Spektar potresa je obraeni zapis potresa. To je grafiki prikaz kojemu je na osi ordinata
omjer spektralnog ubrzanja i najveeg ubrzanja tla, a na osi apscisa period vibracije
osnovnog tona konstrukcije na toj lokaciji u sekundama. OVISI O TLU.
MODEL KONSTRUKCIJE
U praksi su primjenjiva dva tipa diskretnih modela :

- KATNI MODEL

- PROSTORNI 3D MODEL
 Katni model
Koncepcija katnog modela temelji se na pretpostavci da je stropna
konstrukcija beskonano kruta u svojoj ravnini-

Kod konstrukcije sa beskonano krutom stropnom konstrukcijom dolazi samo

do translacije i torzijske rotacije ploa, a bez savijanja.

U takvim sluajevima moe se odrediti krutost svakog kata za sebe,

nezavisno od drugih katova.

m4
sila a
P
m3
b

m2 c

m1

pomak
 PRIGUENJE

Priguenje je odreeno numerikim

vrijednostima kao postotak od tzv. Kritinog
priguenja.
Preporuene vrijednosti priguenja

a)1/2 toke %
poputanja
Zavareni elik, 2-3%
prednapeti
beton, dobro
armirani beton
(male pukotine)
Armirani beton 3-5%
sa znaajnim
pukotinama
Ankerirani ili 5-7%
zakovan elik,
drvo

b)toka
poputanja
Prednapeti 5-10%
beton
Armirani beton 7-10%
Ankerirani ili 10-
zakovani elik 15%
 DUKTILNOST I FAKTOR
PONAANJA

MJERA POSLIJE ELASTINOG

PODRUJA
 FAKTOR PONAANJA q (EC8)
FAKTOR R (ACI)

Duktilnost je izraena preko q-faktora ponaanja

Sila idealno elastino ponaanje (q=1,0)

ogranieno duktilno ponaanje (q=1,5)

duktilno ponaanje (q=3,0)

Pomak
Za q1.5 predvia se plastino ponaanje
IZBOR TIPA I VRSTE ANALIZE
Analiza moe biti :

Prema vrsti i tipu optereenja:

- statika
- dinamika

Dileme kako modelirati optereenje mogu se jedino javiti ako

je optereenje potres.

Prema nainu ponaanja gradiva:

- linearna
- nelinearna

I u ovom sluaju dileme se mogu pojaviti samo u sluaju

potresnog optereenja. Za sva ostala optereenja odabrat e
se linearna analiza uglavnom.
 METODE NUMERIKE ANALIZE

Za numeriku analizu modela konstrukcije kod seizmikog

optereenja upotrebljavaju se razliite metode. Ako nas zanima
vremenski tijek odgovora konstrukcije koristi se metoda
direktne integracije.

Kad nas pri dimenzioniranju zanimaju samo maksimalne

vrijednosti moemo ih sa odgovarajuom tonou izraunati
pomou spektra odgovora i modalnom analizom.

U propisima i u praksi najee se koristi metoda

ekvivalentnih statikih sila, koja je jednostavna i primjenjiva
samo na regularne i simetrine konstrukcije.
POSTUPAK PREMA EC-8

koji sadre Pravilnici po kojima se

mora proraun provoditi
ZADAVANJE POTRESNOG DJELOVANJA
PREMA EC8-1
 Potresna podruja

Dravna vlast mora podijeliti dravni

teritorij u potresna podruja ovisno o
lokalnoj opasnosti. Prema definiciji,
pretpostavlja se da je opasnost unutar
svakoga podruja stalna.

Opasnost se prikazuje s pomou jednoga

jedinog parametra, tj. s vrijednou ag
proraunskog ubrzanja tla na stijeni ili
dobrome tlu, obino nazvanim
proraunsko najvee ubrzanje tla.
.

Proraunsko ubrzanje tla koje odredi dravna

vlast za svako potresno podruje odgovara
referentnomu povratnom periodu od 475
godina. Za taj referentni povratni period
dodijeljen je faktor vanosti KONSTRUKCIJE I =
1,0.

U potresnim podrujima u kojima je

proraunsko ubrzanje tla ag manje od 0,05 g
nije potreban seizmiki proraun.
 Tablica NAD.1 - Odnos intenziteta potresa i proraunskog
ubrzanja tla ag
Intenzitet potresa Proraunsko ubrzanje ag Proracunsko ubrzanje ag
u stupnjevima izraeno kao dio gravitacijskog izraeno u m/s2
Ijestvice MKS-64 ubrzanja g
6 0,05 0,5
7 0,10 1,0
8 0,20 2,0
9
0,30 3,0

NAPOMENA Gravitacijsko ubrzanje uzima se zaokrueno na g - 10 m/s2

Zahtjevi koji se odnose na tlo
Openito

Radi razvrstavanja tla u razrede moraju se provesti

prikladna ispitivanja.

Gradilite i temeljno tlo ne smiju biti izloeni riziku

sloma tla.

Za graevine male vanosti ( I 1,0 ) u podrujima

male seizminosti ispitivanje tla moe se izostaviti. U
takvome sluaju i u nedostatku tonijih podataka
potresno se djelovanje odreuje uz pretpostavku da
zahtjevi koje se odnose na tlo odgovaraju razredu B.
 TABLICA TIPOVA TLA EC-8

Tip Opis geotehnikog profila vs,30 NSPT Cu

tla (m/s) (n/30cm) (kPa)
A Stijena ili druga geoloka formacija 800
ukljuujui najmanje 5 m slabijeg materijala - -
na povrini.
B Nanosi vrlo zbijenoga pijeska, ljunka ili vrlo 360
krute gline debljine najmanje nekoliko do 50 250
desetaka metara, sa svojstvom postupnoga 800
poveanja mehanikih svojstava s dubinom.
C Debeli nanosi srednje zbijenoga pijeska, 180 70
ljunka ili srednje krute gline debljine od do 15-50 do
nekoliko desetaka do vie stotina metara 360 250
D Nanosi slabo do srednje koherentni (sa ili bez
mekim koherentnim slojevima) ili s 180 15 70
predominantno mekim do srednje krutim
koherentnim tlima.
E Profili koji sadre povrinski sloj koji
karakterizira brzina vs tza tipove tla C i D i
debljine od 5m do 20m, a ispod njih je kruti
materijal s brzinom veom od vs 800m/s
S1 Nanosi koji sadre najmanje 10m debeli sloj
mekane gline s visoko plastinim indeksom 100 10-20
(PI40) i visokim sadrajem vode
S2 Nanosi likvefakcijski osjetljivog tla pijeska i
gline ili bilo koji tip tla koji nije opisan od A do
E i pod S1

vs,30 - srednja vrijednost brzine (L) poprenih povrinskih valova

NSPT - standardni penetracijski test (broj udaraca)
Cu - posmina vrstoa tla
 Prikaz potresnog djelovanja u tlu na
kojem je konstrukcija temeljena

Potresno djelovanje u nekoj toki na

povrini tla prikazuje se tzv
PRORAUNSKIM SPEKTROM odziva.
 PRORAUNSKI SPEKTRI
4 INTERVALA NA APSCISI:

0 T TB:
Sd(T) = ag S (2/3) + (T TB) ( 2,5/q 2/3)

TB T TC:
Sd(T) = ag S 2,5 ( 1 / q )

TC T TD:
ag S 2,5 ( TC T ) ( 1 / q )
Sd(T) =
ag
TD T:
ag S 2,5 ( TC TD T 2 ) ( 1 / q )
Sd(T) =
ag
gdje su:

A) FIKSNE VRIJEDNOSTI:

Sd(T) ordinata proraunskog spektra

odziva

T period vibracija linearnog sustava s

jednim stupnjem slobode

ag proraunsko ubrzanje tla za tlo tipa

A
( ag = I a g R)

faktor popravka za priguenje, =1

za viskozno priguenje 5 %
= 10 /(5 ) 0,55

faktor donje granice za

proraunski spektar preporuena
vrijednost 0,2
B) Promjenjive vrijednosti, ovisne o tlu

TB, TC TD vrijednost kojom je odreen poetak i zavretak intervala

na apscisi

S parametar tla

TIP TLA S TB (s) TC (s) TD (s)

A 1,0 0,15 0,4 2,0
B 1,2 0,15 0,5 2,0
C 1,15 0,20 0,6 2,0
D 1,35 0,20 0,8 2,0
E 1,4 0,15 0,5 2,0
C ) FAKTOR OVISAN O TIPU KONSTRUKCIJE

Faktor ponaanja q priblino je omjer potresnih

sila kojima bi graevina bila izloena kad bi
njezin odziv bio u cijelosti elastian i potresnih
sila koje se upotrebljavaju u proraunu.
ODREIVANJE SILA POTRESA ZA ZGRADE
PREMA EC8-1
PRORAUNSKI SPEKTRI ZA PRORAUN
ZGRADA OVISE O

-FAKTORU VANOSTI GRAEVINE i

-FAKTORU PONAANJA q
 Razredi vanosti i faktori vanosti

Zgrade se openito razvrstavaju u etiri razreda

vanosti to ovisi o veliini zgrade, njezinoj vrijednosti i
vanosti za javnu sigurnost i mogunost ljudskih
gubitaka u sluaju ruenja.

Razredima vanosti pridijeljeni su razliiti faktori

vanosti I

Definicije razreda vanosti te pridrueni faktori vanosti

dani su u slijedeoj tablici
Tablica Razredi vanosti i faktori vanosti za zgrade

Razre
Faktor
d
Zgrade vanosti
vano
I
sti
IV Zgrade ija je cjelovitost pri potresu
ivotno vana za zatitu ljudi, npr.
1,4
bolnice, vatrogasne postaje,
elektrane i td.
III Zgrade ija je potresna otpornost
vana sa stajalita posljedica vezanih
1,2
za ruenje, npr. kole, dvorane za
skupove, kulturne institucije itd.
II obine zgrade koje ne pripadaju
1,0
drugim kategorijama
I Zgrade manje vanosti za javnu
sigurnost, npr. poljoprivredne zgrade 0,8
itd.
 Faktori ponaanja
ARMIRANOBETONSKIH ZGRADA

Faktor ponaanja q kojim se uzima u obzir kapacitet troenja

energije za svaki proraunski smjer odreuje se kao:

q = q0 kW 1,5

gdje je:
q0 osnovna vrijednost faktora ponaanja ovisna o
konstrukcijskoj vrsti
kW faktor koji odraava prevladavajui oblik sloma
konstrukcijskog sustava sa zidovima
q0 za razliite konstrukcijske tipove
odreuje slijedea tablica

TIP KONSTRUKCIJE DCM DCH

OKVIRNI, DVOJNI, POVEZANI ZIDNI 3,0 ( U / 1) 3,0 ( U / 1)
NEPOVEZANI ZIDNI 3,0 3,0 ( U / 1)
TORZIJSKI MEKANI SUSTAV 2,0 3,0
SUSTAV OBRNUTOG NJIHALA 1,5 2,0

Vrijednosti faktora ( U / 1) sistematizirane su u slijedeoj tablici

OKVIRI ( U / 1) SUSTAVI SA ZIDOVIMA ( U / 1)

N=1 1,1 2 nepridana zida uzduno 1,0
N1 L=1 1,2 Vie nepridranih zidoca 1,1
N L1 1,3 isti sustav sa zidovima 1,2
Faktor kW koji odraava prevladavajui oblik sloma konstrukcijskog
sustava zidova ima ove vrijednosti:

1,0 za okvirne sustave i dvojne

sustave jednako vrijedne okvirnim
kW =
(1 + 0) /3 1 za zidne sustave, za dvojne sustave
istovrijedne zidnim

gdje je:
0 prevladavajui koeficijent oblika zidova konstrukcijskog
sustava ( 0= prevl. (Hw / lw)

Ako se koeficijent oblika Hw / lwi svih zidova i konstrukcijskog sustava

znatno ne razlikuje, prevladavajui koeficijent oblika 0 odreuje se
ovako:

0 = Hwi / lwi

gdje je:
Hwi visina zida "i"
lwi duljina presjeka zida "i".
 Faktori ponaanja
zidanih zgrada

Faktor
Nain gradnje
ponaanja qo
Nearmirano 1,5
zie
Omeeno zie 2,0 3,0
Armirano zie 2,5 3,0
POSTUPAK PRORAUNA

METODA EKVIVALENTNIH
STATIKIH SILA
Ovaj proraun moe se primijeniti na zgrade

koje imaju osnovni period vibracija T1 u dva glavna smjera manji od

4 TC
T1
2,0 s

Dakle:

1. korak u proraunu:

ODREDITI PERIOD OSNOVNOG OBLIKA

 Proraun perioda osnovnog oblia
vibracije zgrada

T1 moe se priblino izraunati prema formuli:

3/4
T1 = Ct H
gdje je:
T1 osnovni period vibracija zgrade u s

0,085 za prostorne eline okvire

Ct = 0,075 za prostorne armiranobetonske okvire
0,050 za sve druge graevine

H visina zgrade u m.
2. korak u proraunu odrediti
Ukupnu potresnu poprenu silu
Ukupna potresna poprena sila Fb za svaki glavni smjer odreuje se
formulom:

Fb = Sd (T1) W

gdje je:
Sd(T1) ordinata proraunskog spektra za period T1

T1 osnovni period vibracija zgrade za horizontalno popreno

gibanje u promatranome smjeru

W ukupna teina zgrade za G+ Ei Q

Ei faktor kombinacije za korisno djelovanje u potresu

Koeficijenti kombinacija za promjenljiva djelovanja u potresu

Koeficijenti kombinacije Ei raunaju se iz formule:

Ei = 2i

gdje su vrijednosti dane u tablici

Tablica Vrijednosti za proraun Ei

Vrsta
Zauzetost
promjenljivoga
katova
djelovanja
za razrede A-C katovi zauzeti najvii kat 1,0
* neovisno ostali katovi 0,5
za razrede A-C neki katovi imaju najvii kat 1,0
* povezanu katovi s povezanom
0,8
zauzetost zauzetou
drugi katovi 0,5
za razrede D-F
*
arhivi 1,0
* Razredi po ENV 1991-1
3. korak u proraunu je

Raspodjela horizontalnih potresnih sila

Po visini graevine
KATNE SILE

Horizontalne KATNE sile Fi odrede se jednadbom:

Fi = Fb (zi Wi ) / ( z j Wj )

gdje je:
zi, zj visina masa mi, mj iznad razine potresnoga
djelovanja (temelj).

Horizontalne KATNE sile Fi raspodjeljuju se na nosive

elemente toga kata (zidovi i stupovi) u
OMJERIMA NJIHOVIH KRUTOSTI.
 Sluajni torzijski uinci
Kao dodatak stvarnoj ekcentrinosti, da bi se obuhvatile nesigurnosti
razmjetaja masa i prostorna promjenljivost potresnoga djelovanja uzima se da
je proraunsko sredite masa svakoga kata (i) pomaknuto sa svoga poetnog
mjesta u svakome smjeru za dodatnu sluajnu ekscentrinost:

e1i = 0,05 Li
gdje je:
e1i sluajna ekscentrinost katne mase "i" od njezina poetnog mjesta,
a uzima se u istome smjeru za sve katove
Li izmjera kata okomito na smjer potresnoga djelovanja.
 Kombinacija komponenata potresnoga djelovanja
Horizontalne komponente potresnoga djelovanja
kombinacije (zbroja) horizontalnih komponenata potresnoga
djelovanja prema formulama:

a) EEdx "+" 0,30 EEdy

b) 0,30 EEdx "+" EEdy

gdje je:
"+" podrazumijeva se "kombinirati s"
EEdx unutarnje sile od potresnoga djelovanja u smjeru osi x
konstrukcije
EEdy unutarnje sile od potresnoga djelovanja u smjeru osi y
konstrukcije
 Kombinacija potresnoga i drugih djelovanja

Proraunska vrijednost Ed unutarnjih sila za potresnu

proraunsku situaciju odreuje se kao kombinacija
vrijednosti mjerodavnih djelovanja.

Gkj "+" I AEd "+" Pk "+" 2i Qki

gdje:
"+" podrazumijeva "kombinira se s"
podrazumijeva "zbroj uinaka od ..."
Gkj karakteristina vrijednost stalnoga
djelovanja "j"
I faktor vanosti, vidi toku 2.1 (3)
AEd proraunska vrijednost potresnog djelovanja
za referentni povratni period (npr.
proraunski spektar prema toki 4.2.4)
Pk karakteristina vrijednost prednapinjanja
nakon svih gubitaka
2i koeficijent kombinacija za nazovistalnu
vrijednost promjenljivoga djelovanja "i"
Qki karakteristina vrijednost promjenljivoga
djelovanja "i"
 Djelovanje potresa na
konstrukcije i osnove
seizmikog prorauna
Primjer prorauna
Graevinski fakultet u Osijeku
Kolegij Osnove prorauna i djelovanja na konstrukcije
 1. EKVIVALENTNE STATIKE SILE

MANJE I JEDNOSTAVNIJE GRAEVINE

Npr:
Dvokatna obiteljska zidana zgrada prema tlocrtnoj skici
Treba nainiti proraun na djelovanje potresnih sila.
Izmjere zgrade: tlocrt 10x14 m, visina 3 x 2,80 m
1. Teina zgrade u potresu

stalno+EQ
Stropne konstrukcije:
- monolitna stropna konstrukcija od predgotovljenih stropnih gredica; s
podovima iznosi g1=5 kN/m2
- teina pregradnih zidova, proelja i parapeta g2=2,0 kN/m2
- visina stropne konstrukcije 0,20 m

Krovite ima teinu g3= 2 kN/m2 tlocrta i oslanja se na zidove u smjeru osi x
Uporabno optereenje na svim stropnim konstrukcijama q=2 kN/m2
 Proraun ukupne teine zgrade
a) Vlastita teina G1 = 5 . 3100 = 15500 kN

b) Stalno optereenje
A kata = 459 m2
- na krovu izol. slojevi Qtop-iz . Akata = 3,0 . 459 = 1377 kN
od proelja Qpro = gpr.Akata = 2,08 . 459 = 955 kN
- na karakteristinom katu podovi i pregr. zidovi 1,7 . 459 = 780 kN
od proelja 955 kN

c) Uporabno optereenje
- snijeg i vjetar 0
- na katovima Qp = Qk,E . 459 = 0,3 . 459 = 138 kN

Stalno optereenje - ukupno

G2 = (1377 + 955) + 4. (780 + 955) = 9272 kN

Uporabno optereenje - ukupno

Q = 138 . 4 = 552 kN

Ukupna teina zgrade

W = G1 + G2 + Q = 15500 + 9272 + 552 = 25324 kN

Provjera:
w = W / A zgr = 25324 / 2295 = 11 kN/m2 tlocrta
 FAKTOR VANOSTI

I = 1,00 Obina stambena zgrada

FAKTOR PONAANJA

qd = q0 . kW 1,5
q0 = 3,0 omeeno zie
kW = (1 + 0) / 3 < 1

0 = prevladavajuui (Hw / w) iznosi koeficijent oblika zidova

za Hw = 3,0 m i w = 6,0 m = 0,50

kW = 1,5 / 3 = 0,5

qd = 3,00 . 0,5 = 1,50

 Proraun perioda
prvog oblika vlastitih osciliranja zgrade

T1 = 0,05 H = 0,05 8,4 3 / 4 = 0,25 s

H - visina zgrade
 PRORAUNSKI SPEKTAR

Potresno podruje: Intenzitet IX stupnja.

Pripadajua vrijednost proraunskog ubrzanja a g = 0,3 g

Razred temeljnog tla: "B"

Konana vrijednost faktora ponaanja q=1,5

IZ OVIH PODATAKA SE IZRAUNA PRORAUNSKI SPEKTAR

Ordinata proraunskog spektra za period T1

Nalazi se u podruju horizontalnog dijela

spektra izmeu toaka B i C jer je
TB T1 TC

Sd(T) = ( S 0) / qd

=ag / g = 0,30 seizmiki koeficijent za

IX potresa
S = 1,00 parametar tla; tlo razreda B
0 = 2,5 faktor poveanja spektralnog
ubrzanja pri viskoznom
priguenju =5%
qd = 1,50 faktor ponaanja (konstrukcije)

Sd(T1) = (0,30 . 1,00 . 2,50) / 1,50 = 0,50

 Proraun ukupne potresne sile

Ukupna potresna poprena sila u podnoju

zgrade

Fb = Sd(T1). W = 0,50 . 25324 = 12662 kN

 Raspodjela ukupne potresne sile po visini zgrade
Teina karakteristinog kata
W1-4 = 3100 + (780+955) + 138 = 4972 kN

Teina najvieg kata

W5 = W - W1-4 = 25324 - 4.4973 = 5432 kN

Fi = Fb . (ziWi / ziWi)

Tablica 2. - Raspodjela ukupne poprene sile po visini zgrade

Kat zi Wi ziWi ziWi/ziWi Fi (kN)

5 15,0 5432 81480 0,353 4471
4 12,0 4973 59676 0,259 3279
3 9,0 4973 44757 0,194 2456
2 6,0 4973 29838 0,129 1633
1 3,0 4973 14919 0,065 823
Ukupno 230670 1,000 12662
 Proraun horizontalnih katnih krutosti
Horizontalna katna krutost konstruktivnog elementa

= 1 . h3 / 12 EI + 1,2 h / GA

Horizontalna krutost je po definiciji

k = 1 / (kN/m)

U omjerima krutosti katne se sile razdjeljuju

vertikalnim konstruktivnim elementima