You are on page 1of 58
De Cang Staresina manastira Saolin SAOLINSKI Cl GUN Kontrolisanje Zivotne energije Videlo 2002 SADRZAJ Napomenaautora.... 2.2... 00.000. 2 000s Predgovor........ Kratka biografija uéitelja De Canga LOPSTIOPIS.. 20.2... ee Klasifikacija.. 2... eee ee UNUTRASNJE VEZBE.. 2.2. ....... SPOLJASNJE VEZBE . . OSOBINE....... OSOBINE TRENINGA : SPECIFICNOSTI KOD IZVODJENJA VEZBI OSNOVNI PRINCIPE... 0.2... Traktati iz borilaé!kih ve3tina 2. 2 2... Mirovanje OpuStane.. 2.2... Uravnotezenost i paZnja juansi Doslednost........ Trikratne veZbe . . . . Jutarnje veZbe . 2. 2. ee Vezbe usred dana (upodne)....... . se VeZbe pod zvezdama..........-..-.5,.0-0- OSNOVNE PREPORUKE ZA IZVODENJE VEZBI. . . UnutraSnje vezbe . . . Spoljainje veZbe .. . . Pridrivanje uslova . . . Pokretanje energije el . Cetvorostigje -tajna pokretanje energije Ci ZAMENA ENERGIJE Cl - HUAN-CIJEM. . . Energija Ci se koncentrige u polju cinobera tan tijen . . . Energija Ci napuSta polje cinobera ... 2... 2... Um treba da se skoncentrige u polju cinobera...... - Remecenje pokreta, zastoj energije Ci i njihovo korigovanje......-...-. 2. UNUTRASNJE VEZBE Sedeci stavovi... 2... 2. ...0.0. Sedenje sa ispravijenom kiémom. ............-- STOJECISTAV.. 0.0... Dili llr eel Stavtrikruga. 2. ee ee LEZECESTAVOVI....00........------ Stay, leZe¢i na ledjima Stay, leZe¢inabok......... ” 3. SPOLJASNJE VEZBE.. 2... Vetar ljujjavrbu. 2... eee Dijamantska pesnica . . . 5 Metalniprst.. 2... 0. Ovladavanje srcem i umom ili sin-i-ba. 2 2... 0... VEZBE ZA POSTIZANJE LAKOCE: ...........- Tajne boksas se. ee ee HILJADU DZINA NA NOGAMA. .. 0. Noge koje izle¢u kao perce... 05 ......--05- SKOK IZ PESCANEJAME ...........0-00- Uzletanje uz pomoé motke.. 2.2. - ee eee VEZBE ZACVRSTINU.........6..-.0-005 Probijanje zida prstima . . wae Tajne boksa.... 2... : Udaranje prstima u oljusteni proso . Udaranje prstomu pesak. 1.0... see Udaranje u metalne opilke ©... 2.2. .-.--50.. Probijanje zida prstima .. 2.2... 00. ee eee - Metodika veZbanja... 2. ee ee LOMLJENJE CIGLEDLANOM..........-..- Tajne boksa. 2. 2 ee ee VEZBANJEUSOB}. 2.2... ee VEZBE NA OTVORENOM PROSTORU......-.- UDARCI PO DRVENOJLUTKI.. 2... 2. 0. ee LOMLJENJE KAMENA PESNICOM. .... 2.2... . VEZBANJE ZA RAZBIJANJE KAMENJA GLAVOM. . . . 4. IZUCAVANJE PRINCIPA. 0.0.02. eee PRAVILNO SHVATANJE TERMINA DISANJE -Cl. . . . RAZVO} | TRENIRANJE ENERGIJE Cl. . . Razvoj energiieCi;.......-50.. 7 Treniranjeenergie Cl... ee epee 7 POKRETANIE ENERGIE Cl | NJENO KORISCENJE ... 79 KONKRETNA METODIKA TRENIRANJA 0.0... - 80 Prva stlhotvorna tana pw es at Druga stihotvornatajna..... ee ve 82 ENERGIJA CIISNAGALI. 2... ee 82 PREDEL] KRVI | ENERGIJE Chive eee eee ee 83 Naéin za shvatanje neophodnosti zadrZavanja energije Ci. 84 Metodika udisanja | izdisanja u vezi sakretanjemimirovanjem.. 1... cee ees 85 METODIKA UDISAJA I IZDISAJA KOD C!- GUNA... 88 Vedbe za legenje i borilatke veZbe u Cigunu.... . 1 92 OSNOVNI PRINCIPI UPRAVLJANJA ENERGIJIOM Ci... 93 VEZBANJE Cl GUNA I LECENJE BOLESTI........ 94 Kanal! | meridijant Diin-lo Ci guna... ce 95 PRILOG I]... ce ee ee ete 97 Nabrajanje 72 vrste Saolinskih borilatkoh veltina ... . 7 72 vrste Saolinskih borilatkoh veSting ..... . . . 99 Saolinske metode za ostvarenje dugovetnosti . . . , 102 MIROVANJE DZIN. . . . . 102 Medltacija u mirovanju UMIRIVANJESRCA . . . , . (03 MIRUMAL. 0. ee (104 PROSTAISHRANA ... 0.0... 000 eeee 104 POVRCE...... Deneve erase eeesesues 104 NAPIC. ees Lea 105 STALNQ HODANIJE. 0. es 106 PRIMENA PRIRODNOG OZDRAVLIENJA... 0... 106 POLIVANJE HLADNOM VODOM. .. 0... see 107 SUNCANJE. 2. ee Lee eee 108 VEZBANJE BORILACKIH VESTINA. 6. ....0000- 108 OAUTORU er eee Ho Kineske mernejedinicl. 0.6... eee ees nf Kineski raspored Casova utokunodl... 6.2.2.2... WW Rani kineski (budistiki) patrijarsiu Kink... 2.000. 2 De Cang Tradiciju preneo: Zakonouéitelj De Cang Materijal izlozili: De Cang, De Jan, Huan Vej Kratak sadriaj: Saolinska Skola za upravljanje energijom Ci gun predsravija vazZan sastavni deo Saolinske tradicije borilackih veStina. Ova knjiga nas upoznaje sa unutrasnjiim tehnikama koje se koriste u leéenju organizma, razvoju (unutraSnje) prirode, leéenjem bolesti, i u spoljaSnjim tehnikama koje se koriste za jacanje tetiva i kostiju, zadavanju udaraca, kod borbe izbliza. Osim toga istraZuju se principi Saolinske Skole za upravljanje - energijom. Na kraju kniige pobrojano je 72 vrste Saolinskih borilaékih veStina, a pridodate su i neke Saolinske metoda za postizanje dugoveénosti. Tradicija 3aolinske Skole Ci guna je prenesena od uéitelja iz proslosti. Ona treba da se vezba i danju i nocu, po vrucini i hladu, u toku tri decenije. | ako posedujes volju, modi ée3 da postignes pravo majstorstvo, tako da kao rezultat tvoga rada i gvozdena greda ée otanjiti kao igla Za Sivenje. De Cang U poéetku proleca godine guj haj (1983p) Saslinski Gi gun PREDGOVOR Saolinska skola Ci guna je nastala kao rezultat iskustava, koja su stvorena u procesu teSkih vezZbi koje su izvodene od strane Saolinskih monaha u toku | 100. godina. To je vredno kulturno naslede iz proSlosti nage zemlje. U_ 3aolinskoj Skoli Ci gun vezbaé stalno produbljuje stanje mira, a u miru traZi kretanje, kojim ostvaruje opStu kontrolu nad glavnim disanjem DZun - Gi, zatitnim disanjem Vaj - cii izvornim disanjem Juan - & celog organizma. Postizanje mira stabilizuje duh, razvija unutraSnju prirodu, potpomaze profilaktiku. lecenje bolesti i postizanje dugoveénosti. Pravilno kretanje duha pomoéi ée vezbaéu da postane brz i snaZan kao tigar, daée mu snagu, koja je u stanju i planinu da pomeri. Organsko povezivanje unutrasnjeg i spoljaSnjeg se javlja kao osnovna osobina Saolinske Skole. Posle objavijivanja knjige "Saolinski Ci gun”, koja je bila napisana na osnovu materijala koji su litno predali poznati uditelji Saolinske tradicije Ci guna i nastavnika De Canga, ali i materijali koji su se odnosili 9 De Cang na Ci gun, a koji su bili pozajmljeni od tradicionainih traktata iz borilaékih veStina, mi smo dobili mnogo pisama éitalaca iz raznih delova Kine u kojima su oni iznosili svoja korisna stanovi8ta i davali korisne, iskrene savete. Koriste¢i pomoé ¢italaca, mi smo izvrSili neke korekcije u ovaj knjizi. U vezi publikacije "Saolinskog Ci guna”, imamo moguénost da izrazimo svoju duboku zahvalnost Sirokim éitalaékim masama za iznete primemdbe. Redakcija. 10 Soolinsli G gun Kratka biografija ucitelja De Canga Svetsko ime De Canga je Li Erhe, a nadimak - Hujisan, ili Milostivi”. Sada ima 78 godina. Roden je u provinciji Henan, okrug Denfen, u selu Dzodzuan, u blizini mesta Cenguan. Kada mu je bilo Sest godina, on napusta svetovni Zivot i postaje monah u manastiru Saolin. Monah Baj Suguan Higang je bio njegov nastavnik medicine i borilaékih ve&tina. De Cang je skroman; primeran u uéenju. Njegove vrline su bile neosporne i nadaleko poznate. Uzivao je zasluZan autoritet u Kini i van njenih granica. Sada on postaje clan uprave budisti¢ke asocijacije u Kini; prvi zamenik predsednika religiozne asocijacije budizma u provinciji Henan; élan stalnog komiteta politickog konsultativnog saveta okruga Denfen; rukovodilac grupe za izuavanje moguénosti borilaékih veStina manastira Saolin u planini Sungan; poéasni direktor Skole borilaékih vetina manastira Saolin. Od 1955. Godine De Cang je staregina manastira Saolin. Duboko je proudio Saolinsku tradiciju Ci guna i nadmaio sve u savladavanju ovih tehnika. U 1 De Cans tim godinama on je posebnu paznju poklanjao razradi unutra&njih tehnika i daje liéni doprinos spoljasnoj skoli. Bavi se ie€enjem bolesnih, daje savete obolelima i ci gunom leéi hipertoniju, gir u Zelucu, histeriju i druge bolesti. Danas De Cang razvija borilaéke veStine u Saolinu i otkriva ljudima bogatstvo kulturnog nasleda Kine. 12 Soolinski Ci gun 1, OPSTI OPIS Disajne vezbe Ci guna predstavljaju metode za ozdravljenje i ja¢anja organizma, stvorene u drevnosti u procesu proizvodnie i Zivotne aktivnosti naroda. To je neprocenjivo nasledstvo drevne kulture Kine. Te metode imaju izuzetan uticaj na Coveka, jaéaju njegov organizam, osujecuju bolesti i produzuju Zivot. : Saolinske disajne vezbe predstavijaju originalne metode, razvijene i usmerene ka _postizanju unutraSnjeg mira i spoljaSnje pgkretljivosti. Taj sistem u toku vekova je usavrsavan od strane monaha manastira Saolin. Njihove uporno veZbanje ga pretvara u divno cevece u baSti Saolinskih borilackih veStina. Njihova hiljadugodiSnja_ praksa svedoci da primena unutrasnjih metoda ima ozdravljujuée dejstvo na ljudski organizam. Osnovni cilj tih vezbi je normalizacija Zivotne aktivnosti i postizanje ravnoteze izmedu fina i Janga. Vezbe Ci guna proéi8éavaju i ozdravijuje sistem i meridijane dzin-loa, reguliSu ravnotezu izmedu energije Ci i krvi, jaéaju glavnu energiju dzun-ci zaStitnu energiju vaj-cia i izvornu energiju juan - ¢i. Kao rezultat toga dobija se prirodna Eilost, jaéanje organizma i duhovna aktivnost koji vode ka produzavanju zivota i ostvarivanju dugovetnosti. 13 Osim toga Ci gun se primenjuje kod profilaktike niza ‘ionic in bolesti, kao Sto su dijabetis, hipertonija, 3a st-olenja, hroniéna oboljenja Zuéi, ciroze, bolesti . psihiéke bolesti, nervne iscrplienosti, histerije, posledica 0. potresa mozga i sl. KLAS/FIKACHJA U sistemu Saolinskih disajnih vezbi Ci guna pewteje unctrasnje vezbe Nej gun i spoljasnje - Vaj gun. Unu vezbe se izvode uglavnom u procesu me.titacije sistema za usavrSavanje organizma i razvoja unucrasnje prirode; one vrse ocigledno pozitivno o.cvo, kada se koriste u leéenju i profiaktici hroniénih obolenja srca, nervne iserpljenosti, histerije i drugih. SpoijaSnje.veibe se koriste kod borilaékih vestina, one pomazu cirkulaciju glavne energije dZun-ci, zaScitne nergije va-ci i izvorne energije juan-ci po ~elom telu, kao rezultat €ega se moze izvrsiti svaki pokrec. U traktatu se kaze: "Na mesto na ruci ili nozi, kojim se zadaje udarac dedi ée do priliva energije Ci, koja se prenosi krviju t predstavija osnovu vriine i snage”, Seolinski Gi gun UNUTRASNJE VEZBE Vezbe u__sedeéem __ polodaju: sedeti sa ispravljenom kiémom, polulotos; lotos, stav cvece u vazni ¢a-hua-si. Vezbe u uspravnom polojaju: stav tri kruga; stav tri zatvaranja i stav pritajenog tigra; stav bogomoljke. Verbe iz lezeceg stava: lezeci na ledima; leZeci na bok. SPOLJASNJE VEZBE Vezbe éetiri_ekstremiteta: vetar |julja vrbu; dijamantska pesnica; stav metalnog palca; koncentracija na srce i misao. Vezbe usmerene za postizanje lako¢e: noge, koje lete kao perje; skok s krova; uzlet sa motkom. Vezbe usmerene_na_postizanjuEvrstine: probijanje zida prstima; ivica dlana lomi ciglu; pesnice lome kamenje; glava lomi kamenje. De Cang Osim toga, Postoje veZbe sa stubovima, stubovi kao merdevine na planini Taj§an ili tajSandZuan i stub, sliéan luku ili gundudzZuan. OSOBINE Osnovna stvar po kojoj se Saolinski sistem Ci §una razlikuje od ostalih sliénih sistema se sastoji u tome, Sto Saolinska Skola "u-miru trazi kretanje, a u kretanju-delovanje rada snagu”. Osobitu popularnost medu ljudima su dobile metode i tehnike spoljaSnjih sistema vezbi. OSOBINE TRENINGA Kod praktikovanja unutraSnjih vezbi ne treba toliko teZiti miru, koliko u miru treba traziti kretanje. Evo za8to: u tom sistemu Ci guna postoji velika kolizina razligitih metoda i formi treninga koje su teze od slignih metoda u drugim sistemima. Tako na primer, ne mozes sesti u stav “lotos” bez predhodnih treninga koji se mogu nastaviti godinama. 16 Saclinski G gun PoSto postoje mnogl sistemi treninga, svaki fovek, u zavisnost! od uzrasta, zdravstvenog stanja, pola, kao | na osnovu svojlh liénth sklonostl, moze odabratl najadekvatniju formu. SPECIFICNOSTI KOD IZVODENJA VEZBI Te specifiénostl se titu pre svega spolja§njlh sistema. Za vreme treniranja postignuti mir treba momencalno da prede u pokret. Neophodno je usredsrediti energiju Cl u polje cinobera Tan Tijen, ostvarit| momentalnu koncentraciju | brzo - rasprSavanje. Treba pazit! da razum usmerava energiju Ci da bi ona delovala jedinstveno fizitkom snagom Li, a snaga Li da upravija energijom Cl. Energija Ci treba ne samo da aktlvira goveka | da njegove pokrete éini prirodnim, ne samo da ponire u sva éetiri ekstremiteta | u stotine delova ljudskog tela, veé kao rezulatat specijalnih vezbi, treba da ostvarl fakoéu tela, | sposobnost za visoke skokove. Onda bl ¢ovek mogao mirno da se popne na visoku stenu Ill da preskod] duboku jamu. uv De Cang OSNOVNI PRINCIPI Traktati iz borilackih vestina Ui malo sali gori fenjer, éiji ¢e je plamen osvetljavati u toku éetiri sezone i koji ¢e podréavati meditaciju éana snagom Cistog disanja organizma dzen

You might also like