Professional Documents
Culture Documents
O Zelenoj Arhitektura PDF
O Zelenoj Arhitektura PDF
I EKOLOGIJA I GRADITELJSTVO....................................2
1. Uvod - Odriva izgradnja i definicija odrive izgradnje........................................2
2. Zgrada kao prirodna analogija...............................................................................3
2.1. Povratak prirodi (Hundertwasser)...................................................................4
II OSNOVNI ASPEKTI KOJI DEFINIU "ZELENU
GRADNJU" (GREEN BUILD)................................................5
1. Poloaj (pozicioniranje) i orijentacija objekta i njegova uklopljenost sa
okolinom....................................................................................................................6
1.1. Primeri dobrog uklapanja i povezivanja objekata sa prirodom.......................7
2. Oblik i forma........................................................................................................10
2.1. Karakteristina mesta toplotnih gubitaka i dobitaka kod stambenog objekta i
neki od naina kako se mogu racionalizovati......................................................11
3. Obnovljivi izvori energije....................................................................................13
3.1. Biomasa.........................................................................................................13
3.2. Geotermalna energija (toplota zemlje)..........................................................13
3.3. Suneva (solarna) energija............................................................................14
3.3.1. Pasivan solarni zahvat............................................................................14
4. Kvalitet vode, vazduha i zemljita i reciklaa otpada..........................................18
4.1. Voda..............................................................................................................18
4.1.1. Vrste prirodnih voda..............................................................................18
4.1.2. Otpadne vode.........................................................................................18
4.1.3. Korienje kinice..................................................................................19
4.1.4. Prirodno preiavanje vode viskijem...................................................21
4.2. Vazduh i zemlja.............................................................................................22
4.2.1. Ozelenjavanje krovova i zidova (i njihov uticaj na klimu i zdravlje)....22
5. Prirodni, reciklirajui, raspoloivi materijali za izgradnju i zatitu okoline
(prijateljski raspoloeni prema okolini)...................................................................28
5.1. GreenSpec lista............................................................................................28
5.2. Zemlja kao graevinski material...................................................................30
III PRIMERI IZGRAENIH OBJEKATA I
POZITIVNOG DELOVANJA KOD NAS I U SVETU.......35
1. Samogrejna ekoloka kua...................................................................................35
2. Kua budunosti SOLTAG...............................................................................38
3. R 128 - WERNER SOBEK..................................................................................39
4. SENTI - KUE / KRIENS, LU (CH) / DANIEL LISCHER / 2001...................43
Koriena literatura..................................................................................................46
1
I EKOLOGIJA I GRADITELJSTVO
5) inovativnost i primenljivost.
2
2. Zgrada kao prirodna analogija
Zgrade su deo sloene interakcije izmeu ljudi, zgrada samih, kao i klime i
okoline. Posmatranje zgrade kao statinog elementa savreno je za neke vidove
naunih analiza (dnevnog svetla, protoka energije, mehanike ventilacije itd.), ali
ovakav pristup ne moe izai na kraj sa dinamikim sistemom kue (temperaturom,
prirodnom ventilacijom, pasivnim hlaenjem i mnogobrojnim ljudskim
interakcijama), a upravo su ti faktori ono to menja kuu u dom, a stanovanje u
zadovoljstvo.
Prema tome, zgrada je jedan sloeni sistem razliitih vidova energije, koja je deo
prirode i materije koja iz nje nastaje. Zbog toga, najbolja alatka kojom se projektant
moe posluiti prilikom projektovanja jeste analogija (imitiranje prirode).
3
koji su zgrade, graevinarstvo i procesi gradnje kreirani, rezultira dominantno
negativnim uticajem na ekosisteme. Ovakav pristup ne moe nikako voditi do
smislenog reenja sadanjih i buduih ekolokih problema.
4
II OSNOVNI ASPEKTI KOJI DEFINIU "ZELENU
GRADNJU" (GREEN BUILD)
1. POLOAJ I ORIJENTACIJA
2. OBLIK I FORMA
3. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
4. KVALITET VAZDUHA, VODE I ZEMLJITA
5. PRIRODNI RECIKLIRAJUI RASPOLOIVI MATERIJALI
(prijateljski raspoloeni prema okolini)
5
1. Poloaj (pozicioniranje) i orijentacija objekta i njegova
uklopljenost sa okolinom
UKOPAVANJE
Korienje zemlje kao izolatora i toplotnog skladita prua velike prednosti. Stalna,
konstantna temperatura pod zemljom (oko 12,2C), stvara velike utede energije
za zagrevanje i hladjenje prostora. Nikakvi spoljni uticaji poput kie, snega i vetra, ne
utiu na podzemnu graevinu. Ukopavanjem samo severne strane objekta (naroito
ako za to pogoduje pad terena) obezbeuje se zatita od najnepovoljnijih uticaja
hladnih vetrova, a objekat se otvara prema jugu.
6
1.1. Primeri dobrog uklapanja i povezivanja objekata sa prirodom
7
Ispod pokrivke od busenja, krov je sainjen od strukture perploa, poznate kao izum
Swedish Timber Association u 70-im, sa ciljem efikasnije upotrebe drvene grae. Uz
upotrebu minimalne koliine materijala, krov predstavlja omota sastavljen od
pojedinanih perploa, zakrivljen u oba smera i oslonjen na laganu prstenastu gredu,
cevastog profila , uvijenu tako da prati osnovu krova. Kako je najvei deo omotaa
ukopan, objekat je prirodno izolovan i unutranje temperature ostaju skoro
neizmenjene. U preseku objekta , vidljiva je mala prepreka za protok vazduha preko
litice, sto predstavlja prevenciju prekomerenom hladjenju, dok za vreme
najsunanijeg dana, objekat je dovoljno duboko to ve obezbeuje da unutranjost
ostane hladna. Kua se snabdeva elekrinom energijom i ima podno grejanje.
Jaina osvetljenja, kao aktivan arhitektonski element, ovde se menja zavisno od
promene svetla na spoljasnjoj panorami svetlost prolazi kroz transparentne zidove
na istoku, prelama se kroz unutranjost prostora i prolazi kroz transparentni zid na
zapadu.
U srcu kue nalazi se pe na drva sa
krunim ognjitem, uokvirenim
zaobljenom sofom. Sedei ovde moete
tano videti, preko osvetljenog zaliva,
St. Davids Head, kao i naftne tankere
koji, saobraaju prema luci Milford
Haven. Dve slobodno-stojee
prefabrikovane mahune, oblikovane
prema osnovi kao suze, definiu granice
stambenog prostora i zadravaju laganu
tavanicu, tako da ne poremete volumen
objekta i igru svetlosti kroz kuu.
Mahune obuhvataju kuhinju i kupatilo
koje usluuje spavau sobu.
Boje unutar kue su brilijantne: uta, koju u odredjenom godinjem dobu naglaava
cvee na okolnim bregovima, tamno plava i bela. Postavljene nasuprot suptilnih boja i
klimatskih nijansi Pembrokeshire obale, odabrane boje su i u kontrastu mekoi
zakrivljenih zidova i tavanice.
8
*IRSKA TONUA EKO-KUA*
Pomislite li kada kako bi ovce mogle pasti navrh vae kue? Venecijansko Bijenale
ponudilo je zanimljivo reenje kue za vikend, koja bi se mogla sakriti kada nije u
upotrebi, a prirodna okolina ostaviti u izvornom obliku. Iskustvo govori kako su
vikendice vei deo godine uglavnom prazne i beivotne.
Sezonska vikend kua zamiljena je kao tvrava na pontonu usred zelene livade, koja
prazna uranja u zemlju i nestaje iz vidokruga. Isto tako izvire iz zemlje kako bi svome
vlasniku pruila ugodan kutak za uivanje i odmor od napete i dinamine
svakodnevice. Njen krov je prekriven travom i kada je vikendica prazna postaje deo
prirodnog okruenja, po kome nesputano moete proetati i uivati na drugaiji nain,
posveeni vlastitoj duhovnosti i snazi prirode najsposobnije da napuni nae baterije.
Ovakav primer prostornog planiranja predvia odrivi model ruralnog razvitka i
gospodarenja okolinom, na prirodi prihvatljiv nain.
Tonua kua tako na prihvatljiv nain reava problem prekomerne urbanizacije sela,
koje e izvan vikendake sezone ouvati svoje osobine i prirodne drai. Tehniki deo
reenja i vrednost ovako ekoloki osvetenog projekta deo je druge prie, za sada ini
se jo vrlo daleke i imaginarne.
9
2. Oblik i forma
Potovati prirodu znai uiti od nje i raditi u skladu sa njenim zakonitostima, kao i
primenjivati poznate prirodne procese u postizanju harmonije i sklada ivljenja. Za
prepoznavanje nekih njenih zakonitosti nije uvek potrebna inteligencija.
Lep i jednostavan primer koji to oslikava, jeste sezonska migracija ptica selica iz
hladnijih u tople krajeve. Nemone da se prilagode hladnoj temperaturi, ali vrlo
mone kada se radi o putovanju u daleke krajeve, instiktivno su odabrale pravi nain
za preiveti. Jedino je ovek, inteligentno bie, odvajajui se od svjih primarnih
stanita, peina, zemunica itd., reio da sprovede procese suprotne prirodi i stvori sebi
privid komfora i blagostanja u nainu ivljenja. Ideja da se dostignuima tehnike i
modernim tehnologijama mogu reiti svi problemi vezani za dom i energiju,
primarnu za njegovo funkcionisanje, potpuno odbacuje svaku mogunost ouvanja
veze urbanog oveka i prirode. Potovanjem samo osnovnih i najjednostavnijih
zakona prirodnih nauka, matematike i fizike, eskimi, ljudi koji ive u najsurovijim
klimatskim uslovima, uspeli da se odre i opstanu do danas.
Dobar primer, kako ne izgubiti toplotu zbog oblika zgrade dat je na primeru igloa.
Iglo, eskimska kua, oblika je polulopte - geometrijski oblik koji ima najmanju
povrinu omotaa, a samim tim i najmanji procenat gubitka toplotne energije. Jo
jedan prirodan zakon iskorien je na primeru igloa. Zakon slojevitosti unutranjeg
vazduha, gde topao vazduh ide na gore, a hladan pada, dobro je upotrebljen tako to
su leajevi postavljeni na visokoj polici, ispod samog vrha objekta, a dodatno
oslobaanje od hladnog, tekog vazduha regulisano je tako to je ispod leaja i nivoa
10
poda igloa iskopan dodatni kanal,
kako bi hladan vazduh pao to nie,
odnosno to dalje od leaja. Tako su
eskimi jednostavnom primenom
matematike i fizike u mnogome
olakali svoj boravak na severnom
polu.
11
PRINCIP DVOSTRUKOG OMOTAA
ZASENENJE
Na slici je dat jedan od moguih naina za poveanje zahvata sunevog zraenja pri
minimalnim gubicima toplote, odnosno manjoj povrini otvora. Razlika izmeu
zahvata i gubitaka zraenja iznosi 2,5 : 1 .
PRIRODNA VENTILACIJA
Jako je vano upotrebiti princip prirodnog protoka vazduha, bez dodatnog utroka
energije na ventilaciju. Sistemom otvora pri dnu (ulazak hladnog sveeg vazduha) i
vrhu (izlazak toplijeg istroenog vazduha) fasadnog omotaa, kao i njihovom dobrom
pozicijom u odnosu na pravac sever-jug, na kome je strujanje najjae, obezbeuje se
zadovoljavajui komfor.
12
3. Obnovljivi izvori energije
Bez energije nema ivota. Energija je sposobnost obavljanja rada, energija je kretanje,
toplina, ivot. Koristimo se njome da bismo radili, da bismo se hranili, ona osvetljava
nae gradove, pokree bicikle, vozove, avione i sva motorna vozila. U kui je trebamo
za grejanje, kuvanje, toplu vodu, osvetljenje. Jednom reju, sve to radimo zahteva
odreenu energiju.
Obnovljivi izvori energije su, po definiciji, energija koja se eksploatie istom brzinom
kojom se i obnavlja. U obnovljive izvore energije spadaju: energija vetra, energija
sunca, hidroenergija (reke, morski talasi, struje i morske mene-plima i oseka),
geotermalna energija i energija biomase.
3.1. Biomasa
Biodizel je teni, obnovljivi izvor energije iz biomase, tj. ulja dobijenih iz semena
uljanih kultura kao i recikliranih ulja. Dobro je poznato da transport skoro potpuno
zavisi od fosilnih goriva. Potranja za energijom neprekidno raste, kao i zavisnost od
uvozne energije, to doprinosi razvoju u sektoru obnovljive energije. Bio-gorivo,
konkretno biodizel, predstavlja jednu izvodljivu alternativu.
Upotreba zemljine toplote korienjem toplotnih pumpi otvara jedan novi i do sada
izuzetno malo korien energetski potencijal. U proseku temperatura od zemljine
povrine raste za 3 C na svakih 100 m tako da nastaje velika koliina toplote koja je
na raspolaganju. Energija u utrobi zemlje premauje viestruko potrebe energije na
zemlji. Zemljina toplota i geotemika energija time predstavljaju odriv i neiscrpan
13
izvor toplote. Snabdevanje stambenog prostora toplotnom energijom omogueno je sa
dubokom zemljinom sondom koja se ugrauje dubinskim buenje.
Suneva energija je neiscrpan izvor energije koji u zgradama koristimo na tri naina:
O pasivnoj solarnoj arhitekturi neto opirnije bie rei u narednom poglavlju, jer je
upravo ovaj vid solarnog zahvata potpuno prirodan i ne zahteva posebna tehnika
dostignua za eksploataciju.
Solarni kolektori pretvaraju sunevu energiju u toplotnu energiju vode ili neke druge
tenosti.
14
U toku noi ili zime, poklopci u sobi su
otvoreni, pa topao vazduh iz toplotnog
skladita zagreva prostorije kue.
STAKLENA VERANDA
TROMBOV ZID
Jedan od osnovnih elemenata pasivnog prijema Suneve energije je Trombov zid, koji
nosi naziv po svom izumitelju, francuskom inenjeru Feliksu Trombu. Zid je deo
sistema koji se sastoji od arhitektonskih elemenata, koji imaju ulogu zahvatanja,
uvanja i distribucije toplote, objedinjenih u celini koju predstavlja masivan zid od
betona, opeke ili kamena izloen Suncu, preko staklene pregrade.
15
Ovaj zid mora biti pokriven tamnom bojom. Staklena pregrada ispred Trombovog
zida se obino pravi kao staklena bata. Funkcionisanje sistema se obino sastoji u
kanalisanju prirodnog kretanja vazduha, koji kao to je poznato, kada je hladan pada
dole, a kada je topao penje se gore.
Otvori na donjem i gornjem delu zida dozvoljavaju ulazak hladnog vazduha unutra,
koji se zatim greje izmeu stakla i zida, a potom odlazi u sobu koju treba zagrevati,
putem otvora na vrhu. Ovo grejanje putem prirodnog kruenja vazduha, lii na sistem
zahvatanja vazduha kod klima-uredjaja, ali pojednostavljeno, i u kome ulogu grejnog
tela igra povrina zida, a direktno grejanje se upotpunjuje toplotom iz mase zida.
Akumulirana toplota, zrai prema unutra preko unutranje strane zida, odnosno strane
okrenute prema kui. U kombinaciji sa Trombovim zidom najee se koristi i
staklena bata koja se postavlja ispred june osunane strane zida, to pojaava njen
efekat. Ova dva elementa solarnog grejanja deluju u sprezi.
Princip prirodnog protoka zagrejanog vazduha ili vode se koristi za cirkulaciju toplote
i stoga je Trombov zid primer za jedan lagani tehnoloski pristup solarnom
zagrevanju. Ova tehnika obezbedjuje zagrevanje prostora tokom zime, a moe se
koristiti i za hlaenje kue tokom leta.
Klasian masivan Trombov zid moe da uskladiti sunevu energiju koja pada na
njega nekoliko sati. Toplotni kapacitet ovog masivnog zida koristi se za grejanje
tokom noi. Kako je potrebno nekoliko sati da se zid zagreje i da se ta toplota prenese
na prostoriju, dobijamo da zid funkcionie kao radijator tokom noi.
16
Tokom visokih temperatura Trombov zid se moe koristiti u spreavanju ulaska
toplote u prostoriju. U ovom sluaju zid funkcionie kao prirodni rashlaiva,
uvlaei hladniji vazduh sa severne strane u sam unutranji prostor.
VODENI ZID
17
4. Kvalitet vode, vazduha i zemljita i reciklaa otpada
4.1. Voda
Pre vie hiljada godina rana ljudska plemena su lutala traei pogodno mesto gde
bi se mogli nastaniti. Prvi i osnovni uslov da se neko mesto odabere za osnovno
stanite tih plemena bio je prisustvo vode, reke ili jezera. Prve civilizacije su nastale u
blizini velikih reka kao to su Eufrat i Tigar i u Egiptu uz reku Nil.
"Voda je tako dragocena tako da bismo mi bili vredni nje moramo se dobro potruditi
za nju. Samo onaj ko najpre jedan sat dugo nosi teak kanister za vodu i znoji se na
Suncu osea koliko je voda dragocena i odnosi se paljivo prema njoj."
Atmosferska voda nastaje od padavina kao to su kia, sneg i led. Ona sadri
rastvorene gasove sa kojima dolazi u dodir, poput kiseonika i ugljen-dioksida.
Od vrstih materija sadri neto praine i ai, a u blizini mora i neto soli.
Povrinska voda je ona koja lei na povrini tla. Ova voda nastaje od
atmosferske vode, koja direktno pada na Zemljinu povrinu ili one koja se
sliva u nju sa povrine tla.
Podzemna voda se nalazi ispod povrinske zemlje. Nastaje prodiranjem
padavina od povrinskih vodenih tokova ka tzv. vodonepropusnim slojevima
(unutar Zemljine povrine) koji se sastoje od gline. Ova voda spada u red
istijih, pa se zbog takvih odlika veoma esto koristi za pie.
Voda ne zna granice. Ve milionima godina na Zemlji postoji ista koliina vode,
koja se ne smanjuje, ali i ne poveava. Njen kvalitet ovisi od naeg ophoenja prema
njoj.
18
druge svrhe. Ova voda se do postrojenja za preiavanje odvodi kanalizacijom. Ona
sadri: prljavu vodu, "stranu vodu" i kinicu.
Prljava voda je sva otpadna voda iz domainstava, privatnih preduzea i industrije
kao i kinica sa jako prometnih delova ulica koja mora biti odvedena do postrojenja za
preiavanje otpadnih voda.
"Strana voda" je ista voda koja zavrava u kanalizaciji i zbog svoje istoe u
odnosu na druge vode koje se odvode kanalizacijom je "strana". Ona dospijeva u
kanalizaciju iz podzemnih voda, bunara, drenaa, kao viak iz bazena pitke vode ili
kao rashladna voda.
19
ODVOENJEM KINICE U TLO SE OBOGAUJU PODZEMNI VODNI
RESURSI
Kinica treba nesmetano da proe kroz tlo tamo gde padne ili da povrinski otee.
Ona se ponovo moe ukazati u vidu izvora ili moe nastaviti da otie u dublje slojeve
zemlje, gde se prikljuuje podzemnim vodotocima. Iz nadzemnih i podzemnih izvora
dobijamo nau vodu za pie. Da bi mogli imati dovoljno prirodnih resursa pitke vode,
koji su potrebni za ivot ljudi i ivotinja, moramo pospeivati upijanje vode u tlo,
izbegavati izgradnju vodonepropusnih povrina (betonirana dvorita, parkinge,
peake staze...) i manje vode odvoditi podzemnim cijevima.
20
Uestalost visokog vodostaja se smanjuje. U potocima i rekama se smanjuje
koliina vode zbog odvoenja znaajnih koliina vode u tlo. Rezultat su rei
sluajevi visokog vodostaja.
Kinica se povoljno zbrinjava. Odvoenje kinice u tlo umesto odvoenja
kanalizacionim sistemom, tede se sredstva za izgradnju kanala i postrojenja
za preiavanje otpadnih voda. Odvajanje kinice od prljave vode prua tom
naselju mogunost utede novca.
U naselju gdje nije mogue poniranje (upijanje) kinice u tlo potrebno je napraviti
odvojen odvod za kinicu i na taj nain rasteretiti kanalizacionu mreu. To odvoenje
ne mora biti podzemnim cijevima, kinica se moe koristiti u oblikovanju okoline.
21
Istraivai sa univerziteta Aberdin, na osnovu dosadanjih eksperimenata, tvrde da
proces korienja sporednog proizvoda pri proizvodnji viskija hemijski utie na vodu
i ini je istom. Taj proces su nazvali "dram" (gutljaj viskija).
22
ja, govorio je Hundertwasser. Zelena arhitektura bi mogla biti jedan od naina tog
neagresivnog otpora.
23
je ukazao na znaaj ovih krovova bio je Austrijanac Friedrich Stowasser s nadimkom
Hundertwasser (1928-2000).
24
Ozelenjavanje zidova i
travnati krovovi postojali su i
pre Hundertwassera ali drvo
podstanar svakako je
najizvornija zamisao u istoriji
arhitekture. Drvo koje raste iz
prozora zasaeno je na
otprilike jednom kvadratnom
metru loe kojom je prozor
uvuen u unutranjost zgrade.
Korist koju omoguuje takvo
ozelenjavanje fasada je
sledea: kiseonik; poboljanje
mikroklimatskih uslova jer se
smanjuje otrina klimatskih
promena, smanjenje uline
buke; skrovitost od pogleda
izvan, sena u vruim
mesecima, proputanje svetla
u hladnim; mogu je dolazak
leptira i ptica, dakle radost
povratka prirodi. To je
simbolino prikazivanje novog
odnosa prema prirodi jer, za
razliku od krovnih vrtova,
stabla podstanari vidljiva su i
za prolaznike. To ujedno objanjava Hundertwasserovu tezu da su sve horizontale,
povrine na koje pada kia ili sneg, namenjene biljkama, prirodi, a vertikale (prozori)
pripadaju ljudima.
25
4.2.1.3. Vertikalni vrtovi - Patric Blanc
Jedan ozelenjen zid moe da poseduje i po vie desetina hiljada razliitih vrsta
biljaka. Vetaki, nerazgradivi materijali konstrukcije zida omoguavaju vertikalnim
vrtovima da, uz redovno odravanje, neogranieno dugo traju.
Bez zemlje, konstrukcija koja nosi biljke je veoma laka, pa se moe postaviti na
svaki zid bez obzira na njegovu veliinu i konstruktivna svojstva. Prosena teina
vertikalnog vrta (s konstrukcijom i biljkama) iznosi oko 30 kg /m2.
Navodnjavanje ovog zelenog sistema je automatsko i sprovodi se od vrha,
mreom kapilara preko kojih biljke dobijaju vodu obogaenu mineralima. Viak vode
se skuplja preko ugraenog oluka i ponovo vraa u sistem cevi. Osim vode i minerala,
biljkama je neophodno obezbediti prirodnu ili vetaku svetlost, u zavisnosti od
mogunosti i poloaja vrta.
26
5. Prirodni, reciklirajui, raspoloivi materijali za izgradnju i zatitu
okoline (prijateljski raspoloeni prema okolini)
Momenat kada neki proizvod postaje zelen, pored osnovnih pitanja (ta jedan
proizvod ini zelenim, kako pronai zelene materijale, itd.) nosi sa sobom i jedno od
najkomplikovanijih: kako proceniti relativnu zelenu vrednost nekog proizvoda ili
meusobno razliitih proizvoda za odreeni projekat?
Ovaj cilj jeste veoma daleko, jer se u praksi veoma esto deava da moramo
meriti odnos procesa proizvodnje jednog proizvoda i njegov uticaj na prirodu, sa
uticajem drugog gotovog proizvoda na vazduh u zatvorenom prostoru, i sa vrstom
koriene sirovine za dobijanje treeg... Iako u dogledno vreme nee postojati lista
koja e neke proizvode automatski diskvalifikovati ili podrazumevati kao zelene, jo
januara 2000. godine Environmental Building News (vodei glasnik za ekoloki
odgovoran dizajn i projektovanje) nainio je prvi korak.
Autori ovog poduhvata koji traje ve osam godina naroito su posvetili panju
proizvoaima u pet grupa smernica i kriterijuma dato je uputstvo koje ponekad na
posredan ali veoma jasan nain objanjava pojam zelenog graenja i principe kojima
se vodi, a sve u cilju praktinog saveta na koji nain bi mogli svoj proizvod da uine
zelenijim, ili na koji nain treba da razmiljaju ukoliko ele tritu da ponude nov
proizvod.
27
proizvodi nainjeni od poljoprivrednog biljnog otpada
Treu grupu ine proizvodi bez toksinih i drugih tetnih posrednih i neposrednih
uticaja na ljude i okolinu, gde se pod emisijom tetnih gasova rauna i ona koliina
nastala u procesu proizvodnje energije u elektranama potrebne za dobijanje
proizvoda:
proizvodi koji se koriste u potpuno, ili skoro potpuno, prirodnom obliku (npr.
trska)
alternativni proizvodi zagaivaima ozona i alternativne za proizvode koji
sadre toksine supstance a koji jo uvek nemaju adekvatnu zamenu u gradnji
proizvodi koji ne zahtevaju veliku potronju energije u procesu proizvodnje i
transporta, nekodljivi po prirodne vodotokove, ozonski omota
proizvodi koji ne prave previe otpada i praine u toku eksploatacije i
uklanjanja
etvrtu grupu ini mnotvo proizvoda koji na bilo koji nain tede energiju ili vodu:
28
proizvodu. Tehnologija i upravljanje poslovanjem napreduje, ali, zahvaljujui
zelenom pokretu oni vie nisu iskljuivo u slubi velikog profita, ve pokuavaju da
idu u istom pravcu, makar u onoj meri koja bi izbegla direktnu konfrontaciju.
Borci za zelenu gradnju nisu sanjari. Oni znaju da novac, faktor broj 1. u
graevinarstvu, zadrava tu poziciju uvek i bez obzira na sve. Niko ve ne sumnja da
energetski efikasna pametna zgrada otplauje sva komparativno via ulaganja u vrlo
kratkom periodu, meutim, oni uporno dokazuju da i bez najsavremenijih tehnologija,
materijala, sistema i sl., ve samo uz malo panje projektanta za okolinu, jedna dobra
graevina moe postati zaista sjajan primer odgovornog odnosa, prvenstveno prema
onima koji e biti njeni neposredni korisnici, a zatim i okruenju i generacijama koje
dolaze.
29
U odnosu na ostale graevinske materijale ilovaa ima mnoge prednosti i
kvalitete. To su:
30
6. Ilovaa je idealna za "URADI SAM" konstrukciju.
Pod uslovom da procesom gradnje rukovodi struna osoba svaki amater bi
mogao da izgradi kuu od zemlje. Zato to ova gradnja podrazumeva naporan runi
rad i zahteva samo jeftino orue i maine idealna je za "URADI SAM" izgradnju.
Kao to je ve pomenuto, postoje tri vida u kojima se zemlja moe nai kao
graevinski materijal:
31
NABIJENA ZEMLJA ILI NABOJ
Kada se zidovi sueljavaju pod pravim uglom, veza se postie na taj nain to se
slojevi jednog i drugog zida naizmenino prevezuju provlaenjem sloja jednog zida
do lica drugog. Kod sticanja dvaju zidova opet pod pravim uglom, fasadnog spoljnjeg
sa pregradnim, zidovi se vezuju ubacivanjem pregradnog zida u izrezani ljeb
trougaonog preseka na fasadnom zidu.
32
ZIDOVI OD ERPIA
33
III PRIMERI IZGRAENIH OBJEKATA I
POZITIVNOG DELOVANJA KOD NAS I U SVETU
U T E D E U G R E J A N J U D O 85%
U T E D E U O S V E T L J E N J U O K O 30%
U T E D E U G R A E V I N S K O M M A T E R I J A L U 18-40%
Do sada je izgraeno desetak ovakvih kua (u Novom Sadu ih ima etiri, Somboru,
Zajearu, Ljigu...) Prva je nastala 1979. godine i od tada se prate svi relevantni faktori
u vezi ovakvog naina gradnje. Pokazalo se da uteda u energiji u solarnoj
zemunici iznosi oko 85%, stanari su izuzetno zadovoljni svojim smetajem, a sama
izgradnja je jeftinija od izgradnje nadzemne kue. Upravo sa ovakvom kuom
prvi put je ostvaren visok stepen utede u gradnji, a da je istovremeno ostvaren i
visok stepen utede u grejanju.
Ekoloka kua ima umesto klasinog krova zemljanu zatitu koja titi objekat od
niskih zimskih i letnjih visokih temperatura, a pored toga zidovi su zatieni od
erozije. Eko kui nisu potrebni duboki temelji, velika ostava za ogrev, znatne grejne
instalacije i dr.
34
Slika 1. Vertikalni presek eko kue sa zemljanom zatitom u letnjem i zimskom periodu insolacije
Gornja reflektujua povrina je ugraena u strehu objekta i ona je najee fiksna, dok
se donja nalazi ispod prozora, pokretna je i slui kao kapak.
Reflektujuim povrinama treba posvetiti posebnu panju jer su one najjeftiniji solarni
ureaj koji pored toplotnog dejstva slui i za poveanje unutranje osvetljenosti
objekta.
Sjajne folije, limovi ili premazi na vrstoj povrini, mogu se postaviti ispod ili iznad.
Gornja reflektujua povrina je fiksna i uklopljena u strehu, a donja je pokretna preko
dana u podeenom poloaju, te se moe potpuno zatvoriti i kao kapak.
Slika 2. Reflektujue povrine postavljene ispod i iznad prozora, mogu se uspeno koristiti, a da pri
tome ne zaslepljuju ukuane.
35
Slika 3. Razlika izmeu zahvata i gubitaka zraenja iznosi 2,5 : 1
Slika 4. Dva tipa eko-kua: Bastion i Kristal. 1. ostava, 2. zemljana zatita, 3. ventilacioni otvor, 4.
prepodnevni boravak, 5. popodnevni i veernji boravak, 6. predsoblje - staklenik
Slika 5.
Viegodinja iskustva
Vlasnici samogrejnih solarnih zemunica ili ekolokh kua ne brinu vie o ogrevu,
zatieni su od buke i vibracija te ovo reenje svrstavaju u sam vrh svetskih
dostignua - istie jedan od korisnika dipl. ing. Aleksandar Nikoli.
36
2. Kua budunosti SOLTAG
Kao odgovor tenji za tednjom energije i novim propisima koji se polako usvajaju,
VELUX je kreirao SOLTAG, kao deo istraivakog projekta Demo-kua (probna
kua), koji je nastao pod pokroviteljstvom Evropske unije. Istraivaki projekat je
ukljuio istraivake institute, stambena udruenja i proizvoae iz graevinskog
sektora. Projekat se sprovodi u sedam evropskih zemalja: Danskoj, Holandiji,
Poljskoj, Maarskoj, Austriji, paniji i Grkoj sa ciljem da pokae mogunosti
intervencija u vezi sa energetskom efikasnou postojeih zgrada i da prui primere za
standarde stanovanja u budunosti.
37
Sve navedene odlike stambene jedinice SOLTAG govore da je mogue podii nivo
kvaliteta ivotnog prostora i, razmiljajui unapred, iskoristiti nove tehnologije za
unapreivanje prirodnog i socijalno-ekonomskog okruenja u irem smislu.
38
modularnom dizajnu i upotrebi prefabrikovanih elemenata trebalo bi biti mogue ne
samo sagraditi kuu brzo, ve reciklirati kompletno i bez neprikladnih trokova.
Funkcija, struktura i dizajn tretirani su kao povezani faktori koji utiu jadan na drugi.
Nijedan od ovih faktora nije podredjen drugome. Tako, skeletni konstruktivni sistem
prua mogunost otvorenih vizura i maksimum transparentnosti uz minimium
upotrebe materijala po principu lakih konstrukcija. elicni skelet kue shvaen je kao
element dizajna sto zadovoljava zahteve za funkcionalnom lepotom itave graevine.
39
Temelji kue, sastoje se od betonskih greda iz jednog komada, sa ugradjenom
platformom i kanalom ispod greda u kojem se nalaze kablovi i instalacioni vodovi.
Veina temeljnih radova izvedena je runo. Kua nema podrum i zbog toga nije bilo
potrebe za dubokim ukopavanjem u tlo.
40
Drugi vaan sastojak klimatskog - menadmenta je koncept mehanikog
ventilacionog sistema, koji kontrolie protok vazduha i dozvoljava da se toplota
obnovi od istroenog vazduha. Sve vazduh se ubacuje na posebnim mestima na
svakom spratu a istroeni vazduh se odvodi preko sanitarnog modula. Da bi se
iskoristila skoro konstantna tempertura donjeg sloja tla kao izvora toplote i toplotnog
skladita za predzagrevanje / hladjenje zaliha sveeg vazduha , vazduh se ubacuje
kroz razmenjiva toplote u zemlju ispod temeljne ploe kue. Dodatno, u toku zime,
toplota istroenog vazduha se koristi da unapred zagreje sve vazduh u smislu
njihovog ukrtanja u razmenjivaa toplote. Na ovaj nain sve vazduh se zagrevaa do
priblino 20 C na niskoj spoljanjoj temperaturi. Ovaj sistem dozvoljava ventilacione
toplotne gubitke za vreme hladnog perioda da budu ogranieni do priblino 30%, dok
je u toplim mesecima sve vazduh ohladjen za 6 - 7 stepeni Kelvina, bez ijednog
dodatka energije.
41
4. SENTI - KUE / KRIENS, LU (CH) / DANIEL LISCHER / 2001
lokacija
opis projekta
ciljevi investitora
42
izolacija
Spoljni zidovi: U = 0.105 W/m2K
Slojevi zidne konstrukcije, posmatrano od spolja ka unutra, su sledei:
- kestenove daice d=21 mm , postavljene horizontalno
- ventilacioni vazduni medjuprostor
- spoljne oblaganje drvenim ploama
- drveni konstruktivni ramovi 380 mm, sa slojem toplotne i akustine izolacije
izmedju ramova, 32kg/m3
- parna i vazduna brana tipa Flammex
- OSB/Fermacell paneli u duplom sloju (2 x 12.5 mm)
- gipsani malter
ventilacija
Snabdevanje sveim vazduhom odvija se pomou ventilacionog sistema. Spoljanji
vazduh se putem cevi u zemlji temperaturno ublaava i zagreva se pomou
razmenjivaa toplote a po potrebi se konano dogreva pomou toplotne pumpe pre
nego se ubaci u prostorije.
43
MONTIRANJE DRVENE KONSTRUKCIJE
44
Koriena literatura
Knjige:
Internet sajtovi:
1. http://www.expeditio.org/
2. http://www.wikipedia.org/
3. http://www.inhabitat.com/
4. http://www.buildmagazin.com/
5. http://www.ekologija.ba/
6. http://www.veljkomilkovic.com/
7. http://www.b92.net/
PUBLICTECHNOLOGY,INC.n 25YEARSOFPRO
45