Opi pojmovi o biljnim

bolestima

PATOGENEZA

Pripremila Zlatica Bodozic-Selak, dipl. ing agr.

S MAR, Slavonski Brod 1
 to je patogeneza?
Postanak i razvoj neke bolesti.

gr. pathos = bolest

genesis = postanak

Sposobnost jednog organizma da uzrokuje

bolest drugog organizma je patogenost.
Virulentnost je stupanj patogenosti.
2
 Tri najvanija imbenika
postanka bolesti
virulentan patogen BILJKA
osjetljiva biljka
domain
povoljni uvjeti
vanjske sredine
PATOGEN OKOLI

3
 Etape postanka bolesti
1. Dospijevanje parazita na biljku
(prijenos patogena, irenje bolesti)
2. Prodiranje parazita u biljku
3. Ostvarenje zaraze
4. Inkubacija
5. Fruktifikacija

4
 Infektivni inokulum
Bilo koji infektivni materijal biljnih
patogena potreban za infekciju:
spore i hife gljiva
spore pseudogljiva
stanice bakterija, fitoplazmi i spiroplazmi
virusne estice
sjeme parazitskih cvjetnica i dr.
5
 Izvori zaraze ili infektivnog
inokuluma
zaraeni i kontaminirani biljni materijal
divlje i samonikle biljke
biljni ostaci nakon etve ili berbe
vektori ili prenositelji uzronika bolesti
zaraeno tlo ili supstrat

6
NAINI IRENJA PATOGENA I
BOLESTI
direktno samom biljkom
indirektno vektorima ili prenositeljima

7
Naini direktnog irenja patogena

sjemenom
vegetativnim dijelovima biljke
kontaminacijom pojedinih dijelova biljke
neposrednim dodirom zdravih i bolesnih
biljaka

8
 Naini indirektnog irenja
patogena
Anemohorija - vjetrom
Hidrohorija - vodom
Zoohorija - ivotinjama
Fungohorija gljivama
Fitohorija - biljkama
Antropohorija aktivnou ovjeka

9
 Anemohorija
Vjetar, tj. zrane struje, ima znaajnu
ulogu u irenju spora fitopatogenih gljiva
kao to su :
oidije ili artrospore pepelnica
bazidiospore, ecidiospore i uredospore
hra
teliospore snijeti
konidije trulei i dr.
10
Raznoenje hlamidospora smrdljive snijeti
itarica vjetrom prilikom etve
11
 Hidrohorija
irenje putem vode (oborinama, sustavima za
navodnjavanje i dr.) karakteristino je za veliki
broj patogena, posebice onih koji ive u tlu.
Najvaniji primjeri:
1. Vrste fitopatogenih gljiva iz rodova: Olpidium,
Synchitrium, Fusarium,
Verticillium, Rhizoctonia, Sclerotinia, i dr.
2. Vrste fitopatogenih pseudogljiva (FLO) iz
rodova: Polymyxa, Spongospora,
Plasmodiophora, Phytophthora, Pythium i 12dr.
Oborine ( kia ) uvelike pomau irenju biljnih
patogena, naroito spora gljiva.

13
 Oborine omoguuju, zbog vlaenja lia, bolju
infekciju i irenje patogena (zoospora, bakterija) po
biljnim organima.
14
 Jedan od najuspjenijih naina irenja
patogena putem sustava za navodnjavanje je
umjetno kienje.
15
 Voda (prilikom navodnjavanja) kao nain
irenja zoospora pseudogljive Phytophthora
capsici venue paprike

16
 Zoohorija
Unutar ovog naina irenja patogena
vaniji su :
entomohorija (prijenos kukcima i
drugim lankonocima)
nematohorija (prijenos nematodama)
avihorija (prijenos pticama)

17
 Entomohorija
u irenju viroza
U irenju viroza znaajnu ulogu imaju:
1. HOMOPTERA - JEDNAKOKRILCI
- Aphidoidae lisne ui (vie od 400 vrsta)
- COCCOIDAE - titaste ui (manji broj vrsta)
- ALEUROIDAE - titasti moljci (manji broj vrsta)
2.THYSANOPTERA - RESIARI ILI TRIPSI ( 4 vrste)
3.HETEROPTERA - STJENICE (20 vrsta)
4.COLEOPTERA - TVRDOKRILCI (oko 80 vrsta)
5.ACARINA ERIOPHYDAE GRINJE (mali broj
vrsta) 18
Lisne ui siui sokove iz floema prenose
BYD VIRUS..
19
 Entomohorija
u irenju mikoza
U irenju fitopatgenih gljiva kukci nemaju
vei znaaj, ali se ipak jedan broj gljiva iri na
ovaj nain.
Primjeri:
1. Neke vrste iz reda Uredinales -hre( Puccinia
spp. i dr.)
2. Neke vrste iz reda Ustilaginales snijeti
3. Botrytis cinerea (siva plijesan)
4. Ceratocystis ulmi (holandska bolest brijesta )
20
Grozdovi moljci (Lobesia botrana i dr.) kao
vektori konidija fitopatogene gljive
Botrytis cinerea siva plijesan na v. lozi
21
 Entomohorija
u irenju bakterioza
Kukci imaju znaajnu ulogu u irenju
specijaliziranih vaskularnih bakterija i
nekih drugih bakterija.

22
Cvrci ( Cicadoidae ) kao vektori specijaliziranih
vaskularnih bakterija (npr. Xylella fastidiosa)
Pale v. loze (Pierc-ova bolest)
23
Pele (Apis mellifera) kao vektori fitopatogene bakterije
Erwinia amylovora bakterijska pale jabuke i kruke

24
 Bratocera oleae (maslinina muha) kao vektor
fitopatogene bakterije Pseudomonas savastanoi
rak maslinovih
granica ili maslinina uga 25
 Entomohorija
u irenju fitoplazmoza i spiroplazmoza
sve fitoplazme i spiroplazme iskljuivo se prenose na
biljke domaine insektima kao vektorima i
domainima (jer se u njima razmnoavaju)
uglavnom ih prenose cvrci (Cicadoidae) i lisne
buhe (Psyllidae)

26
Cvrci (Cicadoidae) sisanjem sokova iz floema
biljaka prenose fitoplazme.
27
 Akarihorija
Grinje (Acarina) iz reda Eriophyidae
kao vektori fitopatogenih virusa

28
 Nematohorija
Nematodama kao vektorima uglavnom se
prenose virusi.

29
 Avihorija
Prijenos biljnih patogena pticama

Primjeri:
1. irenje poluparazita imele ( Viscum album )
drozdom imelaom
2. irenje fitopatogene bakterije Erwinia
amylovora pticama selicama

30
 irenje sjemenki imele (Viscum
album) drozdom imelaom (Turdus
viscivorus) 31
 Fungihorija
Fitopatogene gljive koje ive u tlu svojim
zoosporama sudjeluju u prijenosu virusa.
-npr. vrsta Synchytrium endobioticum
(rak gomolja krumpira) prenosi X virus
krumpira i dr.

32
 Fitohorija
Najvaniji vektori su parazitske cvjetnice
roda Cuscuta (vilina kosica). Uglavnom
prenose viruse, viroide i fitoplazme.

33
 Antropohorija
ovjek svojim djelovanjem nesvjesno (a i svjesno) moe prenositi
infektivni inokulum svih vrsta biljnih patogena.
To se najee dogaa:
obavljanjem agrotehnikih i uzgojnih zahvata (plijevljenje,
rezidba, cijepljenje, kao npr. viruse, viroide i dr.)
introdukcijom novih vrsta i kutivara biljaka u podruja u
kojima do tada nisu bile raireni (npr. plamenjaa i pepelnica v.
loze)
uvozom sjemenskog materijala (patogeni koji se prenose
sjemenom)
javnim prijevozom (zrakoplovi, brodovi i dr.)
uvozom prehrambenog biljnog materijala (voe, povre)
namjerno, kao vid bioterorizma (u ratovima i dr.)

34
 Primjer nekih biljnih bolesti koje su u
Europu prenesene iz
Amerike djelovanjem ovjeka

1. Krumpirova plijesan (Phytophthora infestans), 1835. g.

2. Pojava pepelnice na v. lozi (Uncinula necator), 1840 g.
3. Pojava plamenjae na v. lozi (Plasmopara viticola), 1878 g.
4. Rak kore pitomog kestena (Cryphonectria
parasitica),1923.g.
5. Bakterijska pale jabuke i kruke (Erwina amylovora),
1984.g.

35
Prijevozna sredstva imaju znaajnu ulogu u
prijenosu patogena
36
 Primjer antropohorije s fitopatogenom
bakterijom Erwinia amylovora
uzronikom bakterijske palei jabuke i
kruke
najopasnija bolest jabuke i kruke je opisana u
Americi jo1780. g., ali je tek 1879. dokazan
uzronik pa je prema tome to prva fitopatogena
bakterija kojoj je dokazana patogenost.
iz Amerike je preneena u Novi Zeland
iz Novog Zelanda je sadnicma preneena
1957.g. u Europu (Engleska)
iz Engleske je sadnicama ukrasnog grmlja iz
por. Rosaceae, ali i pticama selicama rairena
po cijeloj Europi
kod nas je prvi put zabiljeena 1995.g. u
istonoj Slavoniji (Vukovar)
glavna je prijetnja u uzgoju jabuke i kruke u
cijelom svijetu. 37
 PRODIRANJE PATOGENA U
BILJNO TKIVO
Biljni patogeni koriste razliite putove i naine
prodora u biljno tkivo to proizlazi iz razlike u
morfologiji, fiziologiji i biologiji pojedinih vrsta
patogena.
Patogeni najee prodiru u biljno tkivo :
izravno kroz nepovrijeeno povrinsko tkivo
kroz prirodne otvore na biljci (pui, lenticele,
hidatode)
kroz specijalizirane organe (korjenove dlaice,
njuka tuka, lijezde nektarije)
kroz ozljede i rane
38
INFEKCIJA ILI ZARAZA
Infekcija je prodor patogena u
biljno tkivo i uspostavljanje
parazitarnog odnosa.

39
 Infekcija kod mikoza
Proces infekcije kod gljiva obuhvaa
klijanje spore, prodor u stanicu biljke i
uspostavljanje parazitarnog odnosa .

40
41
 Aktivan prodor gljiva
drektno perforacijom
povrinskog tkiva
enzimatski i
mehaniki klina cijev
apresorij

Infekcijska hifa

haustorija

Infekcija endoparazitske gljive kroz 42

nepovrijeeno povrinsko tkivo
 Konidija Apresorij

Kutikula lista

Epidermalna Haustorija
stanica

Proces infekcije ektoparazitske gljive

43
 Infekcija na listu
Neke gljive prodiru izravno kroz kutikulu dok druge prodiru
kroz pui i ozljede

Klijajue Intercelularni
Apresorij spore micelij

Kutikula Pu
lista

Epiderma

Stanice
palisadniog
mezofila
44
Haustorije
 Uvjeti za infekciju
Veina gljiva za
klijanje spora trai
kap kie ili rose koja
se barem par sati
mora zadrati na
povrini biljnog
dijela.
Spore pepelnica
kliju u gotovo suhoj
sredini.
45
 Infekcija kod bakterioza
U biljno tkivo bakterije prodiru aktivno
kroz nekutinizirana mjesta (korijenove
dlaice, njuka tuka, lijezde nektarije),
prirodne otvore i rane na biljci ili pasivno
kada budu transpiracijom usisane kroz
pui.

46
47
Ulazak fitopatogenih bakterija u biljku putem ranica ili ozljeda
na kutikuli lista karakteristian za veinu vrsta fitopatogenih
bakterija

48
Ulazak fitopatogenih bakterija u biljno tkivo putem prirodnih
otvora pui i hidatoda (karakteristian za vrste iz rodova
Xanthomonas , Pseudomonas i dr.)

49
 Lenticele

Prodor fitopatogenih bakterija u biljku putem prirodnih

otvora lenticela (karakteristian za vrste iz rodova
Agrobacterium)

50
Proces infekcije kod fitoplazmi i
spiroplazmi putem insekata kao
vektora (cikade i lisne buhe)
npr. Aster Yellows na rudbekiji

51
Prikaz procesa infekcije kod fitoplazmi i spiroplazmi
putem vektora (cvrci i lisne buhe) koji ih direktno
unose u biljno tkivo

52
Infekcija kod fitopatogenih virusa i
viroida
Virusi i viroidi mogu
zaraziti biljku na dva
naina:
1. Putem ranica ili
mehanikih povreda
na biljnom tkivu.
2. Putem vektora
( Lisne ui, nematode,
gljive i dr.).
npr. TMV na paprici

53
to se zbiva s infektivnom virusnom
esticom kada dospije u stanicu?

54
Transport virusnih estica nakon infekcije kroz
biljku domaina

Floem

Biljna Plazmodezme
stanica Stanina stjenka

55
Virusi vre sistemine infekcije

56
 Proces infekcije kod
parazitskih cvjetnica
Parazitske cvjetnice
vre infekciju
direktnim prodorom
u biljke domaine
pomou haustorija

57
 Inkubacija ili latenca
Vrijeme koje protekne od trenutka ostvarenja
zaraze tj. od uspostavljanja parazitarnog
odnosa do pojave prvih simptoma bolesti.
duina inkubacije raznih bolesti je
specifina, ali varira ovisno o odnosu
patogen-biljka-domain i o utjecaju vanjskih
uvjeta u prvom redu temperature
u prosjeku traje 7 14 dana, ali moe biti
kraa ili dua. Kod nekih viroza je 1 2 dana,
a za trule drveta i nekoliko godina
58
 Fruktifikacija
Fruktifikacija je vrijeme koje proe od
uspostavljanja parazitarnog odnosa do
pojave reproduktivnih organa patogena
(ako su vidljivi jer ih u viroza nema).
Vrijeme inkubacije i vrijeme
fruktifikacije se obino poklapaju ili je
izmeu njih krai ili dulji razmak.

59
Generalzirani ciklus uredo stadija
hre
Prodor patogena Razvoj Sporulacija
patogena
u biljci

60
 Primarni i sekundarni ciklus u
razvoju bolesti
Fruktifikacijom tj. pojavom spora gljivica i bakterijskog eksudata zavrava
jedan ciklus u razvoju bolesti, a stvorena je osnova za novi ciklus.
U razvoju veine biljnih bolesti razlikuju se:
primarni ciklus - izazivaju ga infektivne propagule koje su prezimjele
(primarni inokulum), i
sekundarni ciklus- izazivaju ga infektivne propagule kojima je primarni
ciklus u razvoju bolesti zavrio (sekundarni inokulum).
Analogno tome razlikuju se i primarne i sekundarne infekcije.

Najvei broj bolesti ima i primarni i sekundarni ciklus. Takve bolesti

imaju veu mogunost irenja tijekom vegetacije, pa su tete od njih
mnogo vee, ali i bolesti kod kojih postoji samo primarni ciklus
(kovravost lista breskve Taphrina deformans ) mogu biti vrlo opasne
i tetne.

61
 Generalizirani ivotni ciklus pepelnica

klijanje spore,
klina cijev i haustorije SEKUNDARNI CIKLUS
konidije
(artrospore)
askospore
askus PIMARNI CIKLUS
kleistotecij

presjek kroz list

62
ivotni ciklus crne itne hre Puccinia graminis

63