FESTIVAL

Ponos
svojih
predaka
strane 8 i 9

Prwavor, septembar i oktobar 2017. Broj 48 Godina lV Cijena 1 KM

Gost Na{eg zavi~aja

Svjetlana Mali},
direktor Doma zdravqa Prwavor

Pratimo
potrebe strana 3

pacijenata
HOBI KO[ARKA
STUDENTI
Zlatne ruke
Prosjek za strana 7

divqewe
strana 4

OBRAZOVAWE
Fuzija dva kluba
strana 14
RASEQAVAWE

Vi{e prva~i}a u gradu Selo koje se gasi

strana 2 strana 11
2 DOGA\AJI

BJEKTIVOM Otvorena Muzi~ka {kola u Prwavoru

Ure|ewe
ulice U modernom objektu
porast broja |aka
U novoj {kolskoj godini u
[koli za osnovno muzi~ko
obrazovawe u Prwavoru pri-
javqeno je 180 polaznika, {to
je za dvadesetak u~enika vi{e
nego u prethodnoj sezoni.
U~enici }e, kao i ranije,
imati priliku da u~e har-
moniku, klavir, flautu, klar- Nova Muzi~ka {kola u Prwavoru
inet, gitaru i violinu.
Ure|ewe ulice po planu Najzna~ajnije novosti su da se
nastava odvija u
iz susjednih op{tina.
-Nastava se godinama odvi-
rada Muzi~ke {kole - ka`e di-
rektor {kole \or|e
novoizgra|enom, modernom ob- jala u starom, neuslovnom ob- Kova~evi}.
Detaqna rekonstrukcija ulice koja pored Trga srpskih boraca vodi od hotela Siti do prodajnog jektu, koji se nalazi kod dvije jektu, pa je za nas preseqewe U rukovodstvu ove us-
objekta Pekare Cvijeta, odvija se predvi|enom dinamikom. Vlasnici prodajnih lokala u ovom gradske sredwe {kole. zna~ajan doga|aj. Zahvalni smo tanove blagovremeno su obezbi-
dijelu grada izborili su se da ure|ewe, tokom qeta, startuje po~etkom septembra. Ranije je Od ove {kolske godine os- svima, a posebno na{oj jedili potreban broj predava~a,
op{tina potpisala ugovor sa firmom MG MIND. Radnici i mehanizacija te firme intenzivno novana je i sredwa Muzi~ka op{tini i resornom min- pa ne}e biti prepreka u real-
rade i ovih dana, a posao bi trebalo da bude okon~an do kraja oktobra. (nz) {kolu, u kojoj je 11 polaznika. istarstvu, jer su podr`ali izaciji redovnog nastavnog
Me|u wima je i nekoliko |aka na{u inicijativu o po~etku programa. (nz)

PO^ELA NOVA [KOLSKA GODINA Sjednica

Vi{e |aka samo u Nakon qetne pauze, re-

dovna, deseta sjednica
Skup{tine op{tine bi}e
odr`ana 26. septembra. Od
19 pitawa dnevnog reda

gradskim {kolama
Prema ranije razreda, {to je za {est u~enika
izdvajamo izvje{taj o polu-
godi{wem izvr{ewu bux-
eta op{tine, a pa`wu bi
trebalo da privu~e i
izvje{taj o inspekcijskom
Prva~i}i
u {koli vi{e nego pro{le godine. nadzoru za prvih {est
utvr|enom Branko Najve}a prwavorska osnovna mjeseci ove godine.
]opi}
programu, nova {kola ima ukupno 920 |aka.
- Novu {kolsku godinu
{kolska do~ekali smo u znatno boqim Sila`a
godina u uslovima za odvijawe nastave.
Republici Srpskoj Po~etkom juna obiqe`en je Na imawu poqoprivred-
zavr{etak detaqne rekon- nika Bore Babi}a u [tr-
po~ela je u petak, 1. strukcije na{e ustanove, u pcima organizovan je Dan
septembra. ~ijim prostorijama }e u zim- sila`nog kukuruza, u ~ijoj
skom periodu biti toplije - organizaciji su u~estvo-
Odstupawa nije ka`e direktor Vojin Gluvi}. vali resorno ministarstvo
bilo ni u osam Nastavqaju}i dugogodi{wu i op{tinsko Odjeqewe za
praksu lokalne uprave, ~elni poqoprivredu. Prema
centralnih qudi na{e op{tine Darko koli~inama koje su izm-
osnovnih {kola, Toma{ i @eqko Simi} pos- jerene na oglednim parce-
u Prwavoru, jetili su sve osnovne {kole, gdje lama, izvjesno je da }e
su dodijelili {kolski pribor prinosi kukuruza, zbog
Dowim za prva~i}e i po`eqeli im qetne su{e, biti mawi i
Vija~anima, uspje{na ostvarewa. do 50 odsto.
Dok stalna migracija
Kula{ima, stanovni{tva na{e op{tine sa
Poto~anima, seoskog na gradsko podru~je Neven
Smrti}ima, seoskim mawi za ~ak 60 osnovaca. U ovoj donosi ve}i broj osnovaca u
{ko- centralnoj {koli upisano je 70 dvije gradske {kole, ovog qeta Udru`ewe roditeqa
Naseobini
Li{wa i
[ibovskoj.
U l a m a
ve} god-
inama
prisutan je
prva~i}a, a u [trpcima 17
mali{ana koji su po~etkom
mjeseca imali prvi susret sa
{kolskim u~ionicama. Ukupno
nijedan prva~i} nije upisan u
Drenovi i Otpo~ivaqci.
Tokom nedavne posjete
Prwavoru, gdje je razgovarao sa
djece sa smetwama u
fizi~kom i psihi~kom
razvoju #Neven# i Atlet-
ski klub #San# organi-
trend pada ima 720 u~enika. op{tinskim zvani~nicima, re- zova}e 10. oktobra u
broja u~enika, U ovoj ustanovi, prema sorni ministar Dane Sportskom centru Borik
a posebno je to rije~ima direktora Rajka Male{evi} najavio je da je u jesewi humanitarni kros.
izra`eno u Aleksi}a, blagovremeno je planu rekonstrukcija starog Mali{ani }e se
Podru~noj rije{eno pitawe zimskog za- {kolskog objekta, odnosno takmi~iti u nekoliko
{koli #Branko grijavawa u~ionica, koje se krovne konstrukcije u starosnih kategorija, a
]opi}# u [tr- odvija zajedni~kom kotlovni- [ibovskoj, koji je izgra|en predvi|ena je i trka za
pcima. Prije com sa dvije sredwe {kole. 1903. godine, a predvi|eno je i rekereativce i veterane.
[kola u ~etiri godine u [tr- Najvi{e novih |aka up- ulagawe u ure|ewe mokrog Nastup su najavili i
[ibovskoj ~lanovi nekoliko atglet-
zrela pcima je bilo 199 po- isano je u {koli #Nikola ~vora u centralnoj {koli u
za ure|ewe laznika, a sada je taj broj Tesla#, 106 polaznika prvog Poto~anima. (nz) skih klubova iz drugih
gradova. Sadr`aji po~iwu
u 13 ~asova kulturno-
Brojevi koje treba da znate zabavnim programom.(nz)

Policija Vatrogasci Hitna pomo}

122 123 124
na{ZAVI^A
J INTERVJU
Razgovarao:
Marijan POPADI]
Kakvo stawe ste za-
tekli u prwavor-
skom Domu zdravqa
preuzimawem rukovode}e fun-
kcije i koji su bili Va{i prvi
potezi?
MALI]: Prije nepunih
pet mjeseci, kada sam preuzela
funkciju direktora Doma
zdravqa, u mati~noj ku}i gdje
sam i zapo~ela svoj radni vijek,
zatekla sam lo{e stawe, u toj
instituciji sa dugom od oko mi-
lion maraka, od ~ega pola pred-
stavqa dug za poreze i
doprinose, a ostali dio duga se
odnosi na lo{e poslovawe. Na-
kon preuzimawa ove funkcije
uspostavila sam novi sistem,
gdje se zna ko {ta radi i ko je za
{ta odgovoran, s obzirom na to
da su nosioci poslovawa u Do-
mu zdravqa medicinski radni-
ci, logi~no je da oni i odlu~uju
o svim segmentima rada i po-
slovawa. Nakon samo nekoliko
mjeseci ovakvog sistema vide se
i prvi pozitivni rezultati,
izmiren je dio dugovawa prema
radnicima kao i dugovawa za
lijekove i sanitetski materi-
jal ~ime je uspostavqeno nor-
malnije funkcionisawe
ustanove. Tako|e za ovaj period
je smawen broj radnika za se-
dam, a radi se uglavnom o nemed-
icinskom kadru.
U odnosu na broj
stanovni{tva na
podru~ju op{tine
Prwavor, da li JU Dom
zdravqa raspola`e sa dovoqno
qekara i kako je ta oblast ure-
|ena?
MALI]: DZ ima petnaest
timova porodi~ne medicine,
sedam u gradu, osam timova ras-
pore|enih na dvanaest teren-
skih ambulanti, tako da ima
kapacitete da usluge porodi~ne
medicine pru`i svim stanovni-
cima op{tine Prwavor. U
sklopu DZ imamo ure|en cen-
tar za fizikalnu rehabilita-
ciju, centar za mentalno
zdravqe, pedijatrijsku ambu-
lantu, kao i ginekolo{ku ambu-
lantu i porodili{te, op{tu i
dje~iju stomatologiju sa den-
talnom protetikom, RTG i ul-
trazvu~nu dijagnostiku i
laboratorijsku dijagnostiku,
higijensko epidemiolo{ku slu-
`bu i hitnu medicinsku pomo}.
Tako da DZ mo`e da pru`i sve
zdravstvene usluge o pitawu
primarne zdravstvene za{tite
na{em stanovni{tvu i da is-
pratimo potrebe pacijenata u
tom segmentu.
U ranijem periodu
bilo je govora o za-
tvarawu prwavor-
skog porodili{ta. Kakva je
sudbina porodili{ta sada?
MALI]: Porodili{te u
Prwavoru se prvi put pomiwe
za vrijeme Austrougarske i
prema postoje}im podacima, da-
tira od 1905. godine, kada je
imalo sedam kreveta i bilo
smje{teno u prostorijama sa-
da{weg centra za fizikalnu
medicinu. Nakon zemqotresa
1969. godine, premje{teno je u
zgradu muzi~ke {kole sve do
1974. godine kada je izgra|ena
SVJETLANA
MALI],
direktor
Doma
zdravqa
Prwavor
Dom zdravqa posjeduje svu zakonom propisanu opremu neophodnu za svoje
funkcionisawe po slu`bama, a u saradwi sa lokalnom zajednicom,
Fondom zdravstvenog osigurawa i Ministarstvom zdravqa. U planu je
nabavka novih medicinskih aparata kojima bi bila unaprije|ena
dijagnostika i pru`en ve}i obim
usluga pacijentima.
zgrada stacionara DZ. Tada je
prwavorsko porodili{te ima-
lo 15 bebi kreveta. Prosjek po-
roda na godi{wem nivou je bio
oko 750. Pri~a o zatvarawu po-
rodili{ta zapo~iwe jo{ od
prije trinaest godina podsta-
knuta izmjenama Zakona o
zdravstvenoj za{titi, ~ime je
do{lo do ukidawa i zatvarawa
prwavorskog stacionara s tim
da napomenem da je od 1903. g.
Prwavor imao bolnicu sa dva-
deset jednim krevetom. Sada po-
rodili{te u Prwavoru, zajedno
za porodili{tem u Derventi
predstavqa jedina dva vanbol-
ni~ka porodili{ta u Republi-
ci Srpskoj u kojima se obavqaju
fiziolo{ki porodi, s tim da
bilo koja trudno}a gdje postoji
neko oboqewe ili sumwa na
mogu}u komplikaciju je i do sa-
da prosqe|ivana u bolnicu u
Bawu Luku. Novim Zakonom o
zdravstvenoj za{titi od 2009.
godine, nalo`eno je da porodi-
li{ta moraju imati operaci-
onu salu, {to za sobom povla~i
organizovawe slu`be anestezi-
je, transfuzije, kao i organizo-
vawe intenzivne wege {to
spada u domen bolnice. S obzi-
rom na to da je sada u toku izm-
jena Zakona o zdravstvenoj
za{titi i dono{ewe novog za-
kona u Narodnoj skup{tini ot-
vara se mogu}nost za djelovawe
prwavorskih i derventskih
predstavnika u Narodnoj skup-
{tini da svojim zajedni~kim
anga`ovawem omogu}e opstanak
ova dva porodili{ta. Smatram
da bi bila velika gre{ka zat-
varawe porodili{ta kao {to
je svojevremeno bila i zatva-
rawe stacionara, ~ime je sada
Pra ti mo
po tre be
pa ci je na ta
dovedeno do toga da lak{i slu-
~ajevi koji su se ina~e mogli
lije~iti u Prwavoru moraju
biti upu}eni u Bawu Luku. S
obzirom na to da u 21. vijeku u
nekim zemqama na zapadu `ene
imaju mogu}nost izbora poroda
i u ku}nim uslovima nelogi~no
je da se birokratskim metodama
zatvora porodili{te koje je do
sada dobro funkcionisalo.
U najavi je trezor-
ski sistem poslo-
vawa, a Va{a
ustanova bi}e, barem prema na-
javama, me|u prvima preba~ena
na ovaj na~in poslovawa. [ta
to zna~i u praksi?
MALI]: Zajedno sa DZ
^elinac, na{ DZ je u{ao u pi-
PLANOVI
U sklopu saradwe Min-
istarstva zdravqa i so-
cijalne za{tite
podr`ano od vlade
[vajcarske u sprovo-
|ewu projekta mentalnog
zdravqa, obezbije|ena
su nov~ana sredstva za
rekonstrukciju vawske
stolarije na zgradi
Centra za mentalno
zdravqe do kraja ove go-
dine. U planu je akredi-
tacija Centra za
mentalno zdravqe. Na-
damo se jo{ ovakvim us-
pje{nim projektima u
narednoj godini, ~ime
bismo otklonili neke od
postoje}ih nedostataka i
podigli nivo pru`awa
zdravstvenih usluga u
na{oj ustanovi.
lot projekat prelaska u sistem
trezorskog poslovawa. Prela-
zak na trezorsko poslovawe je
podstaknuto time {to je lokal-
na zajednica osniva~ DZ i vodi
politiku funkcionisawa, a
finansirawe je bilo sa repu-
bli~kog nivoa iz Fonda zdrav-
stvenog osigurawa. Ovim bi se
ugovorena sredstva za DZ pre-
bacivala lokalnoj zajednici
koja bi zatim DZ kao buxetskoj
jedinici raspore|ivala ta
sredstva i ujedno vr{ila i kon-
trolu raspolagawem sredstava.
Na koji na~in se
ostvaruje saradwa
sa Fondom zdrav-
stvenog osigurawa?
MALI]: Po~etkom svake
godine domovi zdravqa sa Fon-
dom zdravstvenog osigurawa po-
tpisuju ugovore na osnovu broja
osiguranih pacijenata kao i na
osnovu usluga koje taj dom
zdravqa mo`e da pru`i. Sred-
stva iz ugovora se ispla}uju u
redovnim mjese~nim tran{ama
koja se umawuju za bilo koja
prekora~ewa i nepo{tovawa
ugovora i do sada nije bilo pro-
blema u isplatama.
Za koje specijalis-
ti~ke usluge anga-
`ujete doktore iz
drugih ustanova?
MALI]: U posqedwa dva
mjeseca DZ je krenuo u te akti-
vnosti i anga`ovao qekare iz
drugih zdravstvenih ustanova za
usluge koje nismo bili u mogu-
}nosti pru`iti. Za ove speci-
jaliste smo adaptirali i
opremili specijalisti~ke am-
bulante u prostorijama Doma
Popadi} i Mali}
SPECIJALIZACIJA
Naredne godine odre|en
broj qekara bi}e upu}en
na dodatnu edukaciju s
obzirom na to da se po-
ve}ava obim usluga u
Domu zdravqa i ukazane
su potrebe za novim
stru~nim kadrom.
zdravqa. Sada u DZ dolaze
stru~waci odre|enih grana me-
dicine kao {to su: prof. dr sc.
Marinko Vu~i}, specijalista
pulmolog - na~elnik Klinike
za plu}ne bolesti, dr Marijo
Kozi}, specijalista kardiolo-
gije, dr Zoran Kri~kovi}, spe-
cijalista urologije, dr
Aleksandar Dobrovoqski, spe-
cijalista internista-gastroen-
terolog, prof. dr sc. Slobodan
Spremo, specijalista otorino-
laringologije, dr Dragi Stani-
mirovi}, specijalista
nuklearne medicine - na~elnik
Zavoda za nuklearnu medicinu,
dr Velimir [krbi}, specijal-
ista op{te i abdominalne hi-
rurgije, dr Radomir Bijeli},
specijalista oftalmologije, dr
Tatjana Proti}, specijalista
dermatologije, dr Slobodanka
Mr|a, specijalista ortodonci-
je, dr Dejan ]urlik, specijalis-
ta ortopedije i traumatologije.
Tako|e, u narednom periodu
imamo namjeru anga`ovati jo{
eminentnih stru~waka za po-
trebe na{ih pacijenata. Isto
tako u DZ se sada mogu obaviti
odre|ene dijagnosti~ke proce-
dure kao {to su: holter EKG,
UZV krvnih sudova gorwih i
dowih ekstremiteta, UZV
3
krvnih sudova vrata, UZV {ti-
tne `lijezde, UZV dojke, UZV
testisa, tako|e mogu}e je obavi-
ti odre|enu radiolo{ku dijag-
nostiku uz primjenu kontrasta.
Kako funkcioni{e
Hitna slu`ba?
Imate li dovoqno
vozila hitne pomo}i?
MALI]: U Hitnoj slu-
`bi posjedujemo neophodnu
opremu za weno adekvatno fun-
kcionisawe. Tako|e trenutno
posjedujemo tri sanitetska vo-
zila, koja su zbog potreba na-
{ih pacijenata gotovo stalno
na terenu, tako da je taj broj na
obim pru`enih usluga nedovo-
qan. Razumijevawem tada{weg
direktora FZO, a sada{weg na-
~elnika Darka Toma{a, obe-
zbije|ena su sredstva za
kupovinu sanitetskog vozila sa
kompletnom opremom, kojeg
o~ekujemo narednih dana. Tako-
|e u narednom periodu o~ekuje-
mo jo{ jedno sanitetsko vozilo
~iju nabavku }e u jednom iznosu
finansirati lokalna zajedni-
ca, a ostatak Ministarstvo
zdravqa. U Hitnoj slu`bi rade
qekari iz slu`be porodi~ne
medicine Doma zdravqa te su
rad i de`urstva no}u i viken-
dom organizovana sa ovim
qekarima. S obzirom na to da
sam ve} pomenula novi Zakon o
zdravstvenoj za{titi koji je u
izradi, to je i prilika da se
uti~e da ambulanta Hitne po-
mo}i preraste u pravu slu`bu
~ime bismo omogu}ili izlazak
qekara na lice mjesta zajedno
sa sestrom u sanitetskom vozi-
lu i ta bi se slu`ba mogla
odvojiti od porodi~ne medici-
ne. Po sada{wem va`e}em za-
konu, takva mogu}nost je
propisana za lokalnu zajednicu
koja ima 50.000 stanovnika.
Prolaskom autoputa kroz na{u
op{tinu, ali i prethodno pove-
}awem frekvencije saobra}aja
magistralnog puta, susre}emo
se sa sve ve}im brojem lak{ih i
te`ih saobra}ajnih nezgoda,
{to stvara veliku potrebu za
ovakvom slu`bom. Tako|e, po
statistici pove}an je broj slu-
~ajeva mo`danih udara, sr~anih
udara i ostalih urgentnih
stawa, gdje je neophodan izlazak
qekara direktno na teren, a
ujedno i wihovo prisustvo u
transportu pacijenta u bolni-
cu, {to je sada onemogu}eno. Za
ovu realizaciju neophodno je da
se zakon u tom smjeru izmijeni i
omogu}i formirawe urgentnog
tima u SHP sa stalnim prisus-
tvom qekara zajedno sa medi-
cinskim tehni~arima te tako
bi pru`ao boqu i br`u pomo}
pacijentima.
Kakva je saradwa
ove ustanove sa op-
{tinom Prwavor,
kao osniva~em?
MALI]: Sve ove promje-
ne koje sam navela ne bi bile
mogu}e bez podr{ke i razumije-
vawa lokalne zajednice. S ob-
zirom na to da je sada{wi
na~elnik bio direktor FZO i
da razumije probleme sa kojima
se susretao Dom zdravqa, ima-
mo veliku podr{ku u realiza-
ciji odre|enih projekata
kojima bi DZ omogu}io boqe i
kvalitetnije usluge na{im pa-
cijentima
4 DOGA\AJI
MIROSLAV @IVKOVI} DIPLOMIRAO S PROSJEKOM 9,82
Posve}enost
i talenat na
jednom mjestu
Op{tina Prwavor postala bogatija za jo{ jednog
doktora medicine. Stipendija Fondacije Dr Milan Jeli}
iploma qekara na
Medicinskom fa-
D kultetu sa prosje-
kom ocjena 9,82
vinula je mladog
Miroslava @ivkovi}a iz Po-
to~ana me|u sjajne nade Prwa-
vora, ali i Republike Srpske.
Miroslav se za medicinu
zainteresovao jo{ u osnovnoj
{koli. Vo|en svojim `eqama,
nakon zavr{ene osnovne {kole
u Poto~anima, upisao je Medi-
cinsku {kolu u Bawaluci, a po-
tom i studije medicine. I
uspje{no ih zavr{io, sa samo 23
godine.
Sa fakulteta je iza{ao ne
samo kao svr{eni qekar nego
kao najboqi student. Za vrijeme
studirawa bio je stipendista
Fondacije #Dr Milan Jeli}#.
Bez obzira na rezultat,
ovaj mladi} na po~etku `ivota
i, nadamo se, uspje{ne karijere
u zdravstvu, ostao je skroman.
Ne `eli mnogo pri~ati o sebi.
Pristao je tek na kratku izjavu
za novinare na prijemu kod na-
~elnika op{tine Prwavor
Darka Toma{a.
- Motiv za bavqewe medi-
cinom javio se jo{ u osnovnoj
{koli i od tada ni{ta drugo
nisam ozbiqno razmatrao. Kad
sam upisao Medicinski fakul-
tet nisam o~ekivao ovakve re-
zultate, jer je fakultet bio na
glasu kao te`ak. Me|utim, to je
do{lo samo od sebe, onako, vre-
menom - iskreno ka`e budu}i
doktor.
A o te`ini mo`da najboqe
govori podatak da se Miroslav
na prvu godinu studija medici-
ne upisao sa jo{ stotiwak stu-
denata. Do kraja studija
medicine ostalo ih je tek 20.
Zavidnim prosjekom i
~iwenicom da je zahtjevne stu-
dije medicine zavr{io u roku,
Miroslav je na najboqi na~in
dokazao kako talenat i posve-
}enost nauci mogu da daju i te
kakav rezultat. Koliko mu je
bilo naporno da se izbori za
svoje mjesto pod suncem naj-
boqe opisuju to {to je na du-
`e putovawe mo`da mogao da
ode jednom godi{we. Ipak, up-
rkos te{kim studijima, koje
tra`i mnogo odricawa, na{lo
se vremena za mladala~ko dru-
`ewe sa prijateqima i izlas-
ke.
Mladi @ivkovi} ne}e sta-
ti na ovome. Osim zaposlewa
koje mu je trenutno glavni ciq,
`eqa mu je da se upi{e na post-
diplomske studije.
- Ono {to me privla~i je
oblast interne medicine, tu
prvenstveno mislim na hemato-
logiju i onkologiju - dodaje
@ivkovi}.
Zahvaquju}i postignutim
rezultatima na fakultetu za
Miroslava @ivkovi}a javnost
je ve} ~ula.
A s obzirom na to da se op-
{tina Prwavor trudi da na ne-
ki na~in podr`i, pomogne i
nagradi uspje{ne mlade qude,
Miroslav je pozvan na prijem
Toma{ i
@ivkovi}
dine.
kod na~elnika op{tine Prwa-
vor.
- Ovo nije zapa`en rezul-
tat, ovo je izvrstan rezultat,
koji govori o wegovom trudu i
zalagawu ulo`enom u {kolo-
vawe. Uvjeren sam da mladi
qudi kao {to je Miroslav ima-
ju budu}nost. Oni su budu}nost
ne samo ove op{tine, nego budu-
}nost Republike Srpske le`i
na ovim qudima - ka`e Toma{.
Obe}ava da }e lokalna za-
jednica i daqe biti podr{ka
mladim qudima.
- Op{tina }e sa svoje stra-
ne pru`iti maksimalnu po-
dr{ku da kroz nekih desetak
godina vidimo da je on uspio u
svim onim ambicijama za koje
smatra da su va`ne - dodao je
Toma{.
Sude}i po dosada{wim re-
zultatima, ambicije i `eqe
Miroslava @ivkovi}a nikako
ne bi trebalo da ostanu neis-
puwene.
N. Z.
Akcija ure|ewa centra [trbaca
Kad se selo dogovori...
Na inicijativu nekoliko
mje{tana u [trpcima, u centru
sela, Glogovcu, organizovana je
akcija ure|ewa. Zajedni~kim
snagama predstavnika firme
#MI TRIVAS#, na~elnika op-
{tine Prwavor Darka Toma{a,
te firmi #DIS EUROSTAN-
DARD# , #Svadbeni salon Lug#,
preduze}a #AKTROS# i #MG
MIND#, asfaltiran je put pre-
ma podru~noj {koli #Branko
]opi}#, ure|en je plato ispred
{kole, asfaltirano je odbojka-
{ko igrali{te, a pristupilo se
i ure|ewu parka oko Spomen-
doma i spomen-obiqe`ja koja se
nalaze u blizini.
Mje{tani [trbaca nisu
krili zadovoqstvo obavqenim
poslom, a i mlade snage ovih
firmi, tako|e nekada{wi u~e-
nici {kole, poru~ili su da im
je ~ast {to su dali svoj dopri-
Prirodni raritet u Prwavoru
Gigantske gqive
sa Deketove ledine
Na pa{waku porodi~nog
imawa Miroslava Deketa, u
prigradskom nasequ Jasik, sep-
tembarske ki{e pospje{ile su
nicawe raznih vrsta jestivih
gqiva. Predwa~i gqiva latins-
kog naziva kalvacija gigante,
koja dosti`e veliku te`inu, a
javqa se naj~e{}e u ovo doba go-
dostizali su i do 800 grama. S
Na ledini, na kojoj godinama
nije bio plug za orawe, vla-
sni{tvo porodice Deket,
gqive bere dobar poznavalac i
veliki zaqubqenik gqivarstva
@eqko Cvijanovi} iz Prwavo-
ra.
- Prije nekoliko go-
dina moj prijateq i
poslovni saradnik
Miroslav Deket,
ina~e poznati priva-
tni stolar, javio mi je
da na wegovoj le-
dini ni~u ne-
o b i ~ n e
gqive.
Odmah sam
do{ao i
imao {ta
vi dje ti.
Pravi
tro fej ni
primjerci
bili su kao raz-
bacani po
pa{waku. Mnogo
sam ~itao o raz-
nim vrstama
Cvijanovi}
nos qep{em izgledu sela.
Ivana Vasi}-Leburi},
predstavnik firme #MI TRI-
VAS# ovom prilikom je podsje-
tila da su objekat {kole i
pristupni put renovirani u ra-
nijem periodu, ali da je zub vre-
mena u~inio svoje
- Moj otac Nemawa Vasi}
jedan je od u~esnika ove akcije,
a mislim da }e se ure|enom
{kolskom dvori{tu najvi{e
obradovati u~enici {kole, ko-
ju sam i ja poha|ala - kazala je
Vasi}-Leburi}.
K}erka Dragana Dujakovi-
}a, vlasnika firme #DIS EU-
ROSTANDARD# Ines
Dujakovi}, rijedak je primjer da
se mladi qudi iz inostranstva
vra}aju u svoj rodni kraj i nas-
tavqaju stopama wihovih rodi-
teqa, koji su ve} uspje{ni
privrednici na{e op{tine.
gqiva. Na ovoj zemqi{noj par-
celi mog drugara Miroslava,
koja godinama slu`i kao
pa{wak, ni~u zaista trofejni
primjerci. Gqiva je u narodu
poznata kao puh ili velika pu-
hara i izuzetno je ukusna. Prije
dvije godine ovdje sam brao pri-
mjerke koji su pravi rariteti i
obzirom na posqedwe ki{ne
dane, bi}e rekordnih primjera-
ka i ovog septembra. Za sada,
ove jeseni, predwa~i gqiva te-
`ine 660 grama - ka`e Cvijano-
vi}.
U Prwavoru postoji firma
koja otkupquje gqive i isporu-
~uje ih, po stimulativnim otku-
pnim cijenama, poslovnim
partnerima u Italiji.
Cvijanovi} ka`e da mnogo
vi{e voli kada se ukusni puh
ili kalvacija gigan-
te na|e na wegovoj
porodi~noj trpe-
zi, a zadovoqstvo
mu je kada ovom
po slas ti com
mo`e po~asti-
ti rodbinu i
prijateqe.
Bio je {iroke
ruke i prema te-
renskoj ekipi #Na{eg
zavi~aja#, koju je tako-
|e po~astio sa nekoli-
ko ubranih krupnijih
@eqko primjeraka. (NZ)
Novim
asfaltom
do mjesne
{kole u
[trpcima
- Moj otac je ovdje i{ao u
{kolu, i vratio se iz Austrije
i ovdje otvorio firmu. Sad sam
se i ja vratila ovdje i `elim da
prenesem svoje znawe koja sam
stekla u inostranstvu. Drago
mi je da je i na{a firma u~est-
vovala u ovom projektu ure|ewa
na{eg sela - poru~ila je Duja-
kovi}.
Ideja je, prema rije~ima
Nemawe Vasi}a, jednog od ini-
cijatora sre|ivawa {kolskog
dvori{ta i u`eg centra
[trbaca, nastala na neformal-
nom dru`ewu na rijeci Ukrini,
a sve je sprovedeno u djelo u ro-
ku od desetak dana. Ovo nije je-
dina akcija u [trpcima ove
godine, jer je nedavno ure|eno i
kupali{te kod Kajinovi} mli-
na, a u planu su jo{ neki proje-
kti u narednom periodu.
M. POPADI]
na{ZAVI^A
J @IVOT
DAROSLAV BIJELI] IZ PRWAVORA VE] [EST DECENIJA @IVI NA NOVOM ZELANDU
Spletom okolnosti
Daroslav Bijeli}
iz Prwavora
otputovao je prije
60 godina na Novi
Zeland. Tada je
imao deset godina
i nije se ni u snu
mogao nadati da }e
najve}i dio `ivota
provesti na drugom
kraju svijeta.
Navikavawe se
te{ko odvijalo, a
glavna prepreka
bilo je
nepoznavawe
engleskog jezika.
Ipak, strpqewem
i uporno{}u
uklopio se u novu
sredinu, gdje su mu
od velike pomo}i
bili ujna i ujak.
aroslav se sje}a tih
D vremena, da bi 13
godina nakon od-
laska, prvi put kao
Novozelan|anin
do{ao u svoj Prwa-
vor, kod brata Bore, penzion-
isanog prosvjetnog radnika.
Udaqenost izra`ena sa 18.500
kilometara spre~avala je
~e{}e susrete.
Na{ sagovornik, s kojim
smo imali ovih dana susret u
Prwavoru, prisje}ao se, sa
mnogo nostalgije, svoje mla-
dosti, stasavawa, poslova koje
je obavqao da bi obezbijedio
solidne uslove za `ivot. Tamo,
u tu|ini, o`enio se Novoze-
lan|ankom. Stekli su ~etvoro
djece, ali Daroslavu nije ba{
uvijek i{lo sve po planu i
`eqama. @elio je da suprugu i
djecu u~i srpskom jeziku, ali
oni nisu pokazali voqu da ga
na tom planu poslu{aju.
-Bio je taj prvi susret,
mene kao desetogodi{waka, sa
novim podnebqem, dirqiv i
te`ak. Kako su godine pro-
lazile, navikavao sam se i
pomirio sa ~iwenicom da je to
moj izbor. Vremenom je sve iz-
gledalo boqe. Radio sam razne
poslove, dobro se uklapao, a
dio `ivota bio sam ~ak i
farmer. Imao sam u posjedu go-
tovo 2.000 ovaca i 300 goveda.
Ta oblast je na Novom Zelandu
i te kako prisutna. Zbog svjet-
skih kretawa, cijene stoke i
ovaca su bile nestabilne,
donose}i i veliki poslovni
rizik. I to sam osjetio na svo-
joj ko`i. Poslije svega, sada
sam u penziji i zadovoqan sam.
Tamo se u penziju ide sa 65 god-
ina starosti, bap kao i ovdje, u
mom rodnom kraju - pri~a
Daroslav.
Novi Zeland je zemqa koja
ima blizu pet miliona
stanovnika, a najve}i grad je
Okland, koji ima milion
Daroslav,
lijevo,
sa na{im
reporterom
Sa 10 godina
krenuo u
avanturu
stanovnika, dok je Velington,
sa pola miliona stanovnika,
glavni grad, u kome se nalazi
dr`avna administracija.
-Novi Zeland je udaqen
dva sata leta od Australije.
Ima umjerenu klimu, daleko od
ovih vru}ina koje su qetos
bile u Prwavoru, odnosno na
ovom dijelu Balkana. Sa svih
strana opasani smo okeanima,
pa je ribarstvo, uz poqo-
privredu, veoma razvijeno -
kazuje Bijeli}.
Nekada je ova zemqa bila
pod direktnim uticajem,
odnosno vla{}u Velike Bri-
tanije. Kolonijalni status je
prestao 1948. godine, ali time
nije potpuno uklowen uticaj
britanske krune na politi~ka
kretawa i pona{awe Vlade.
-Prastanovnici Maori
danas ~ine negdje do 15 odsto
populacije Novog Zelanda.
Imaju svoj parlament, svog
kraqa, ~uvaju nacionalnu kul-
turu i obi~aje, pri ~emu nemaju
ba{ naro~ito lijepo
mi{qewe o bijeloj rasi qudi
koja je ovdje doseqavala pa
mo`da ih svojevremeno i
iskori{}avala kao jeftinu
radnu snagu. Posqedwih
decenija primjetno je da se
Maori sve vi{e primi~u bi-
jelcima, kao broj~ano domi-
nantnoj naciji.
Daroslav ka`e da do wega
na drugom kraju svijeta dolazi
malo informacija sa Balkana
ili iz zemaqa biv{e Jugoslav-
ije.
-Ono {to se plasira u
medijima kod nas, uglavnom je o
nekim problemima i svemu
onom {to se doga|alo tokom
minulog rata. Novozelen|ane
ina~e, politika ne privla~i, a
5
KENGURI
Iako im je Australija
najbli`e kopno, na
Novom Zelandu nema
kengura.
-Postoje u Australiji
dvije vrste tih `iv-
otiwa, a posebno je
upe~atqiva krupnija
sorta, koja dosti`e i
do dva metra visine.
Na Novi Zeland su
poku{avali da do-
preme male kengure,
odnosno jednu sitniju
sortu, ali to nije usp-
jelo. Ina~e, za raz-
liku od Australije,
kod nas uop{te nema
zmija, niti vukova i
medvjeda, pa ~ovjek
mo`e i u ve}im
{umama bezbjedno da
se osje}a.
KOM[IJE
Privrednu i svaku
drugu saradwu Novi Ze-
land ostvaruje uglavnom
sa Filipinima, In-
dijom, Japanom i
Kinom, kao i
nekim mawim
izborne kampawe proti~u bez dan i lijep -
zemqama
ovog
pacifi~kog
dijela
kugle ze-
maqske.
pompe, u jednoj potpuno nor- ponosno
malnoj atmosferi i uz korek- primje}uje
tno pona{awe svih faktora Daroslav.
koji konkuri{u za razne pozi- S a RAZLIKA
cije u vlasti - kazuje Daroslav. Dragoslavom Vremenska
U poslijeratnom periodu smo se pozdrav- razlika
Bijeli} je, prije ove posjete, u ili i po`eqeli izme|u Novog
Prwavoru bio jo{ 1997. i 2007. da ne ~eka novih Zelanda i
godine. deset godina do nove sredwe Evrope je
-Primijetio sam, zajedno posjete svom Prwa- 11 ~asova. Suprotna
sa mojom porodicom, da imate voru. Sada je u penziji pozicija od Novog Ze-
bogato snabdjevene supermar- pa je i mnogo mawe re- landa na globusu je
kete. Ono {to je moje uku}ane, dovnih obaveza, a ovog [panija.
kada smo dolazili ovdje, pozi- nekada{weg farmera mnogo
tivno iznenadilo je da mnogo toga interesuje od
Prwavor~ana dobro poznaje de{avawa u zavi~aju
engleski jezik i da je grad ure- B. RADULOVI]
6 SELO
SLAVKO BEK, PROIZVO\A^ QE[NIKA IZ LU@ANA
Pro {i ru je za sad
sop stve nim
Slavko Bek iz
Lu`ana kod
sa dni ca ma
Prwavora bavi se
proizvodwom
qe{nika pet
godina. Od ove
godine posadio je
sopstveni sadni
materijal kako
bi pro{irio
planta`u. Uskoro
}e nabaviti i
modernu ma{inu za
~i{}ewe qe{nika.
Osim qe{nika,
Slavko proizvodi
i bundeve
lan ta `a qe {ni ka
na imawu Slav ka
P Be ka u Lu `a ni ma
postoji ve} pet god-
ina. Prostire se na
dva i po hektara povr{ine, a
Slavko je, u `eqi da pro{i-
ri zasad na pet hektara, ove
godine posadio i sopstveni
sadni materijal.
- Ovo je prva go di na da
radim sadni materijal za se-
be, po instrukcijama profe-
so ra do kto ra Mir sa da
Kurtovi}a i veoma sam zado-
voqan - ka`e Slavko Bek.
U do ma }in stvu @eqka
Le pi ra u [trpci ma kod
Prwavora primarna djelat-
nost je proizvodwa mlijeka.
Farmom se bavi ve} desetu go-
dinu. Nedavno su, ka`e, nabav-
ili jo{ sedam rasnih grla, iz
uvoza.
- Ima mo dne vnu proi -
zvodwu preko 300 litara, ima-
mo 18 mu znih kra va, {est
junica i desetak bikova. Sami
sebi pripremamo `itarice,
kukuruz, p{enicu, zob, soju.
Od toga hranimo stoku. Ove
godine su{a je uradila svoje,
ali mi uvijek posijemo vi{e -
ka`e farmer @eqko Lepir
iz [trbaca.
Ove godine, ka`e, posijao
je 15 hektara kukuruza, {est
hektara sila`nog kukuruza,
pet hektara tritikala i zobi,
a soje ~etiri hektara.
Velikim i svakodnevnim
radom i trudom na sopstvenoj
farmi Lepiri se bore za svoj
komad hqeba i boqe sutra. Ta-
ko i hranu za stoku proizvode
na svojim parcelama sopstve-
nim snagama. Me|utim, kao i
kod desetina drugih poqopri-
vrednika, ni @eqkovi zasadi
ove go di ne ni su po {te |e ni
vremenskih neprilika.
Kao i kod desetina dru-
gih poqo pri vre dni ka, ni
@eqkovi usjevi ove godine
nisu po{te|eni vremenskih
Na Bekovoj planta`i vo-
de }e su ita li jan ske sor te
#tonda |entile#, #tonda Ro-
mana#, ima ne{to i #istar-
skog du gog# i #is tar skog
okruglog#, kao i sorte #ko-
svort#. [to se ti ~e ovo go -
di{weg roda, mraz u proqe}e
i qetna su{a odrazili su se
na prinos. Bek je tokom su{e
plan ta `u za li je vao, ali je
dio ploda, naro~ito onaj ko-
ji je okrenut na sun~anu stra-
nu, pretrpio {tetu. Isti~e
da su su{u najboqe podnijele
sor te #is tar skog du gog# i
#is tar skog okru glog# qe -
{nika.
- Na ova 2,5 hektara o~e-
kujem ove godine oko tonu ro-
da, neo~i{}enog qe{nika -
ka`e Bek.
[to se pla sma na ti ~e,
sara|uje sa poslovnim qudi-
ma iz Ita li je, iz oblas ti
Trento. Zadovoqan je, ka`e,
otkupnom cijenom koja se na
veliko kre}e oko deset evra
po kilogramu o~i{}enog qe-
{nika prve klase. Dodaje da
kod nas jo{ nije dovoqno ra-
zvijena proizvodwa qe{ni-
ka, jer je u ma lim i
nedovoqnim koli~inama da
Na farmi @eqka Lepira u [trpcima
Radom do boqeg sutra
Su{a je uni{tila
najmawe trideset
odsto prinosa
kukuruza,
zasijanog
proqetos
na 150 dunuma,
ka`e
vrijedni
doma}in,
koji
se
sa
uku}anima
bavi tovom
bikova i isporukom
mlijeka
za industrijsku
preradu
neprilika.
- Su{a je uni{tila tri-
desetak odsto usjeva. Ali, ka-
bi se moglo konkurisati na
neka ve}a tr`i{ta.
Uskoro }e na planta`i
qe{nika Slavko Bek imati
i novinu. Nabavi}e modernu
ma{inu za ~i{}ewe qe{ni-
ka, ~ija je nabavna cijena oko
6.000 maraka.
- Prvog oktobra dolaze
ma{ine za ~i{}ewe qe{ni-
ka, od peru{awa, komu{awa
do krckawa i odvajawa jezgre
BUNDEVA
Ovaj doma}in je me|u
prvima, pro{le godine,
na sedam dunuma, zasa-
dio bundevu. Potez mu je
o~igledno bio dobar,
jer je sve koli~ine pro-
dao. Zato je sa proi-
zvodwom bundeva
nastavio i ove godine.
- Prodao sam ih Fortu-
na marketima i jako sam
zadovoqan saradwom sa
wima. Ove godine o~eku-
jem pet tona bundeve. Mo-
`da }u naredne godine
uvesti i novu proi-
zvodwu, tikvice, na pet-
{est dunuma - planira
ovaj vrijedni doma}in.
`em, posijali smo i vi{e, pa
}emo izdr`ati - ka`e @eqko
Lepir.
od quske. Kapacitet prerade
ove ma{ine je i do 200 kilo-
grama na sat. Ma{ina je ve-
}eg ka pa ci te ta ne go {to
meni treba, tako da }e biti i
za ostale. Nadamo se da }emo
u dogledno vrijeme i pakova-
ti i prodavati u marketima -
pri~a Slavko Bek svoje pla-
nove.
Osim qe{nika, Bek ima
i ~etvorogodi{wi zasad ora-
ha. Me|utim, on jo{ nije dao
rezultate.
- Orah je stradao, promi-
jenio je strukturu rasta, jer
su vrhovi u aprilskom mrazu
smrzli. Zato }e te{ko biti
proizvesti 16-18 rodnih gra-
na. Sa agro no mom Ne {om
Kru ni }em po ku {a va mo da
na pra vi mo ne {to za
orah - ka`e Slavko.
Svi ma ko ji
imaju voqe i mi-
sle se baviti uz-
go jem qe {ni ka,
po ru ~u je da ne ~e -
ka ju pu no iako ni ka da ni je
kasno. Nada se i da }e svojim
primjerom i radom pokazati
da to nije proma{ena inves-
ticija.
Jelena DEMOWI]
i premiju za {esti mjesec. Da
nije bilo toga, pri~a @eqko,
poqoprivrednici bi bili u i
te kako te{koj situaciji. Me-
|utim, stvari sa otkupom mli-
Supru`nici jeka ne idu najboqe.
Lepir - Otkup mlijeka doskora
je bio dobar. Me|utim, u pos-
qedwe vrijeme se kompliko-
va lo, ne ide ka ko tre ba,
cijena je nikakva. Po meni,
Ministarstvo je malo za{ti-
tilo ove ve}e proizvo|a~e, a
puca po nama sredwim proi-
zvo|a~ima. Ali, nekako }emo
izdr`ati - nada se Lepir.
Porodica Lepir, osim uz-
goja krava i proizvodwe mli-
jeka, bavi se i tovom bikova.
Svaki, pa i taj posao, nosi sa
sobom rizik i te{ko}e da se
proizvedeno plasira na tr`i-
{te.
- Prije dvadesetak dana
prodao sam dva bika koji idu u
Tursku. Jednostavno, ima{ u
{tali, a te{ko prodati. Pro-
daja u Tursku krenula je prije
mjesec dana, a mi sedam-osam
mjeseci tapkamo u mjestu, jer
ih ne mo`emo prodati. Imamo
lokalne mesnice, ali ta pro-
da ja ide te {ko - pri ~a
@eqko.
Posla na farmi uvijek
ima. Na{em doma}inu u tome
@eqkova farma prosti- te ta za pro {i rewe proi z- poma`u supruga i sin, a kad je
re se na tri i po dunuma. Za vodwe. Podsticaji su izmire- sezona, anga`uje i radnike.
sada, ka`e, nema vi{e kapaci- ni. Nedavno su, dodaje, dobili J. D.
na{ZAVI^A HOBI 7
J
JELENU PU[I] OSVOJILA IZRADA UKRASNIH SITNICA

Nakit za
dlu~ila se za

O kreativni hobi u
kojem u`iva, i to
stvarawu unikatnog

maturske
nakita. Upornost, radoznalost
i qubav prema nakitu doveli su
je do toga da za kratko vrijeme
svoju kolekciju nakita u~ini
{to ve}om.

-Na ideju da izra|ujem
nakit do{la sam prije ne{to
vi{e od godinu dana, ali sam
oduvijek imala `equ da se
bavim time. Kreativac sam
odmalena, jako rano sam po~ela
da izra|ujem nakit, ali nikada
nisam prodavala. Prvo sam
zapo~ela izra|ivati sitnice za
prijateqice koje su mi,
odu{evqene mojim radom, pred-
lagale da nastavim istim tem-
pom, {to sam na kraju i u~inila
- prisje}a se Jelena svojih
po~etaka.
Isti~e kako inspiracija
dolazi sama od sebe, spontano i
da nikada ne gleda ono {to ve}
postoji, nego da te`i unikatu.
- Sve je po~elo tako {to
mi je drugarica, koja je tada
studirala u Bawaluci, rekla
gdje mo`emo nabaviti reproma-
terijal za izradu nakita. Bilo
je to prije dvije godine. U
po~etku smo radile zajedno, a
kasnije sam se ja odvojila i nas-
tavila samostalan rad - pri~a
Jelena.
U po~etku je radila
klasi~ne min|u{e, a
kasnije je otkrila
razne vrste
cirkona, per-
lica, resica koje
je po~ela kombinovati
zabave
Devetnaestogodi{wa Jelena Pu{i} iz
sela Hrva}ani kod Prwavora bavi se
izradom unikatnog nakita. Kreativac od
malih nogu, radoznalost i `eqa vukli su
je ka stvarawu raznoraznog nakita.
uz dotada{wi rad u zavisnosti toj `eqi, odlu~ila je i}i
od `eqe kupaca. drugim putem i u skorije vri-
-Svoje prve min|u{e jeme `eli da upi{e kurs
napravila sam prije nekoliko {minkawa i da se ostvari i u
godina i to su bile min|u{e svijetu kozmetologije.
koje sam uradila za svoju na- @eqa joj je da jednoga
jboqu prijateqicu, na koje sam dana ponosnim koracima
veoma ponosna - isti~e Jelena i kro~i u vlastitu radwu
dodaje da trenutno ima dosta wenog malog
naruxbi, pogotovo min|u{a i kreativnog carstva
ogrlica, pa je hobi pretvorila raznoraznih nakita,
u izvor prihoda. a u budu}nosti bi
Prema wenim rije~ima, `eqela da ima jo{
predmete sada prodaje preko vi{e inspiracije i
svog #Fejsbuk# profila i pro- jo{ boqe ideje
daja joj ide odli~no. Radila je za izradu
nakit i za 90 odsto djevojka za nakita.
matursko ve~e, kako sredwe @. K.
{kole, tako i Gimnazije i
ostvarila je dobru prodaju.
-Imam sre}e s kupcima
i wihove povratne infor-
macije vrlo ~esto mi daju
podstrek da jo{ vi{e radim.
Radim s puno pa`we i qubavi,
jer jedino takav na~in stvarawa
ima smisla.
Nakon zavr{etka Gim-
nazije u Prwavoru planirala
je da se upi{e n biologiju na
Prirodno-matemati~kom
fakultetu u Bawaluci. Uprkos Jelena Pu{i}

Na jezeru Drenova Iz Lova~kog udru`ewa Borik

Pehari Te{awcima
i Derven}ankama
Mu{ka ekipa #Jelah# iz
istoimenog naseqa kod
Te{wa i `enska ekipa
#Dervente# osvojile su
trofeje namijewene pob-
jednicima seniorskog
Kupa Bosne i Herce-
govine u ulovu ribe na
plovak.
Takmi~ewe je odr`ano na
akumulacionom jezeru
Drenova kod Prwavora,
gdje su sportski ribolovci
Pobjedni~ke ekipe takmi~ewa
jo{ jednom uprili~ili
jednodnevno takmi~ewe i
ugodno dru`ewe u prekras-
nom prirodnom ambijentu.
Uspje{an doma}in bilo je
rukovodstvo Udru`ewa
#Ukrinski cvijet# iz
Prwavora, a pobjedni~ki
sastavi u mu{koj i `enskoj
konkurenciji stekli su
pravo nastupa na Evrop-
skom prvenstvu u Fran-
cuskoj. (nz)
na jezeru Drenova
Obnovqen ze~ji fond
Prwavorska lovi{ta odu-
vijek su bila poznata po ze~jem,
srne}em i fazanskom fondu.
Me|utim, godine lova ~ine
svoje, pa je ze~ji fond
prorije|en. Zato se Lova~ko
udru`ewe #Borik# Prwavor
odlu~ilo da ga obnovi. Od uzga-
jiva~a divqih ze~eva iz [amca
kupilo je 100 komada i pustilo
ih u {umu.
- Unazad dvadeset godina
Lova~ko udru`ewe je poku{alo
da obnovi ze~ji fond, ali je tek
ovom rukovodstvu po{lo za
rukom da zakqu~i ugovor sa
firmom #Bendarevi}# iz
[amca za nabavku ze~eva koji
su ko{tali 16.000 maraka. Mi
dugi niz godina imamo mawak
ze~je divqa~i, pa smo time ht-
jeli da malo obnovimo ze~ji
fond i Upravni odbor
udru`ewa donio je odluku o
nabavci 100 komada ove godine.
Nadam se da }emo to ponovo
Preuzimawe
ze~jeg podmlatka
uraditi sqede}e godine - ka`e
Dragan Ani~i}, predsjednik
Lova~kog udru`ewa #Borik#
Prwavor.
Divqi ze~evi nabavqeni
su od uzgajiva~a iz [amca
Stanka Bendarevi}a, koji se
ovim poslom bavi ve} devet god-
ina. Pu{teni ze~evi stari su
15 nedjeqa i spremni su za
`ivot u {umi.
- Ovi ze~evi su original
divqi, prirodni, {umski
ze~evi. Slu`i}e za pove}awe
ze~je populacije. Rezultat je
siguran. Drago mi je jer se u
Lova~kom udru`ewu pona{aju
doma}inski. Nisu se samo
odlu~ili za odstrel, nego i za
obnovu `ivotiwskog fonda -
ka`e uzgajiva~ Bendarevi}, do-
daju}i da je kapacitet wegovog
uzgajivali{ta oko 300 komada
godi{we.
Svi ze~evi koje uzgoji,
ka`e, pu{taju se u prirodu u
lovi{ta Republike Srpske.
Ina~e, u Lova~kom
udru`ewu #Borik# ka`u da je
obnova ze~jeg fonda u prwa-
vorskim lovi{tima wihova
du`nost.
- Od resornog min-
istarstva dobili smo zadatak
da u narednih deset godina
vodimo ra~una o bonitetu
lovi{ta i svim vrstama
divqa~i. Ina~e, osim ze~eva,
mi svake godine ula`emo od 15
do 20 hiqada maraka u nabavku
fazana - ka`e Ani~i}.
Obnovqenom ze~jem
fondu potrebno je vrijeme da
se ustali u {umi. Zato je
Lova~ko udru`ewe #Borik#
donijelo odluku da se zec ne
lovi dvije godine, kako bi ova
`ivotiwa imala priliku da se
razmno`i.
J. D.
8 MALA EVROPA

FOTO-@URNAL NA[EG ZAVI^AJA

Sa pozornice
Ministar Zlatan Kloki} festivala
otvara festival

sportskoj dvo- Specijaliteti

U rani Osnovne
{ k o l e
iz tawira

# N i k o l a
Tesla# u Prwa-
voru 16. septembra odr`an je
osmi Festival folklora na-
cionalnih mawina prwa-
vorske op{tine.
Predstavilo se nekoliko
dru{tava prwavorske
Mladi
op{tine, koja weguju kulturu
svojih predaka,a priredbu su
uveli~ali i gosti iz
Bawaluke, me|u kojima je bio
i Ansambl Zdravka ]osi}a,
dostojni
~uvari
kulture
predaka
sa solistima Jelenom
Orobovi}, Melitom Vi-
teresu ~uvawa nacionalne
kulture i obi~aja.
line Andrijevice, koji je
rekao da dolazi iz kraja
dovi}, Slavicom ^uqat, Smotru je otvorio Zla- koji je rodno mjesto #na-
Bo`anom Serdar i Nadom tan Kloki}, ministar za jboqih fudbalera svih
Plotan. ekonomske odnose i region- vremena# Dragoslava
Prije po~etka festi- alnu saradwu, koji je izme|u [ekularca i Milutina
vala na~elnik op{tine ostalog istakao da }e Vlada [o{ki}a i najve}eg srp-
Darko Toma{ priredio je Republike Srpske i ubudu}e skog vojskovo|e u Prvom
prijem za predstavnike podr`avati rad nacionalnih svjetskom ratu, vojvode
dru{tava nacionalnih maw- mawina. Bojovi}a.
ina, nagla{avaju}i da }e Me|u u~esnicima dobro -Mnogo ~inimo na
lokalna zajednica i daqe pripremqenog programa bio o~uvawu gusala i radu-
biti uz ve}inu projekata pos- je i guslar Miloje Deleti}, jemo se, jer kod nas
toje}ih dru{tava, a sve u in- sa sjevera Crne Gore, iz oko- mladi vole ovaj instru-
Podmladak Italijana iz [tivora
na{ZAVI^A
J
Veterani iz Ma}inog Brda
ment. Svi|a mi se u Prwa-
voru, pa }u ovdje ponovo do}i
za godinu dana - rekao je
Deleti}.
Na pozornici su se
predstavili i veterani
muzi~kog ansambla ^e{kog
dru{tva #^e{ka besjeda# iz
Ma}inog brda, ~iji je najs-
tariji ~lan osamdeseto-
godi{wi Bed`ih Braco
Hajek, jo{ aktivan na svom
kontrabasu, istorijske vri-
jednosti, iz koga jo{ dopiru
Najmla|i
u~esnici
vedri tonovi.
Na {tandu Ukrajinskog
dru{tva #Zlatni klas#, na-
jmla|e kulturne organi-
zacije u Prwavoru,
aktivistkiwa [tefica
Borodenko rekla nam je da su
za posjetioce pripremili
300 popularnih piroga, koje
su prosto #planule#. Raznim
kulinarskim specijalite-
tima predstavili su se i
Romi, ^esi, Italijani, Po-
qaci...
Mladi folklora{i
tako|e su nagra|ivani dugo-
trajnim aplauzom, a wihov
entuzijazam samo potvr|uje
da se kultura i obi~aji prvih
doseqenika, koji su na ove
prostore stigli krajem 19.
vijeka, ~uvaju od zaborava na
pravi na~in.
Predsjednik Organiza-
cionog odbora ovogodi{weg
festivala Frawo Rover
rekao je da je smotra pro-
tekla ba{ onako kako su to
Prijem kod na~elnika Toma{a
9
Gosti festivala
doma}ini pri`eqkivali.
Ove jeseni najavio je sli~ne
smotre i u Prijedoru,
Gradi{ci, Loparama i jo{
nekim gradovima Republike
Srpske.
Na{ fotoreporter
Aleksandar Ati}
zabiqe`io je dio atmos-
fere sa osmog festivala,
kao jedne od najzna~ajnijih
godi{wih kulturnih mani-
festacija na podru~ju
na{e op{tine.
10 KULTURA
Ivana
Popadi}
z Prwavora nosi izu-
I zetno drage uspome-
ne, jer je to kom
petogodi{weg anga-
`o vawa u eki pi ko ju vo di
Bran ki ca Ra dowi} ste kla
mnogo drugara i poznanika iz
raznih gradova.
- Na po~etku svog prisus-
tva me|u glumcima morala sam,
kao i ostali iz ansambla, pro-
}i gluma~ku {kolu, koja je svo-
jevrsni filter za ostanak u
grupi. Dobro se sje}am tih po-
~etaka , jer nije bilo nimalo
jednostavno. Najte`e je bilo
na probama komedija. Dok smo
se pripremali znalo se dogo-
diti da nas stigne gotovo his-
teri~ni smijeh , pa je trebalo
vremena da do|emo sebi i nas-
tavimo uvje`bavawe. S mnogo
vi{e koncentracije prilazi-
li smo pri pre ma ma ne kih
ozbiqnijih komada - prisje}a
se Ivana svojih po~etaka na
Izlo`ba u prwavorskom Domu kulture
Privla~ni
[trba~ki pejza`i
U Centru za kulturu, u
Prwavoru, organizovana
je prva samostalna izlo-
`ba slika Nade Milivo-
jac, pod na zi vom
#[trba ~ki pej za `i#.
Postavku je ~inilo dvade-
se tak sli ka ra |e nih u
akrilu.
-Na pla tnu se na {lo
ono {to me naj vi {e in-
spi ri sa lo, odno sno sva
qepo ta pri ro de [trba -
ca. Slike su pripremane
godinu dana. U svemu mi
je bila va`na i podr{ka
po ro di ce ko ja je ima la
strpqewa i voqe da mi
Ivana POPADI],
GLUMICA DRAMSKE SCENE
PRWAVORSKE PROSVJETE
Naj te `e
je ra di ti
ko me di je
Ivana Popadi} provela je pet godina u Dramskoj sceni prwavorskog Srpskog
kulturno-prosvjetnog dru{tva Prosvjeta, a nakon {to je nedavno zavr{ila
Gimnaziju, redovno obrazovawe nastavqa na Tehnolo{kom fakultetu u Bawaluci.
To zna~i da }e se rastati sa drugarima iz prwavorske gluma~ke ekipe, a ve}
planira da se javi na audiciju u nekom od bawalu~kih pozori{ta.
Izlo`ba crte`a Qubi{e Risti}a
Olovkom
o`ivqava
vodenice
U prostorijama popular-
nog ugos ti teqskog obje kta
#Ma es tro#, kod Grad ske
tr`nice u Prwavoru, otvo-
re na je izlo `ba crte `a
Qubi {e Ris ti }a. Ugle dni
stva ra lac iz na {eg gra da
odlu~io je da za neke budu}e
Sa otvarawa
izlo`be generacije od zaborava sa~u-
va stare vodenice na rijeci
Ukrini.
pomogne - istakla je sli- - Mno gi me pi ta ju zbog
kar ka i do da la da ima ~ega sam se odlu~io da svoje
`equ da se usa vr{a va i radove predstavim ba{ u ka-
da si gur no ne }e odus ta - fa ni. Od go vor je je dnos ta-
ti.
van: u lo ka le ove vrste
Osim pejza`a, ova sli- dolazi mnogo vi{e gostiju,
karka rado na platno pre-
odnosno posjetilaca, nego u
no si por tre te i mrtvu objekte iz sfere kulture. Ta-
pri ro du. Po sje ti oci su
ko se pos ti `u ve }i efe kti
ovom pri li kom mo gli nego da sam se odlu~io na ne-
kroz kist nadarene umjet-
ki namjenski prostor. Sa za-
nice na jedan poseban na- do voqstvom do la zim u
~in do `i vje ti po zna te
#Ma es tro#, jer tu mo gu, u
predjele, kojima je Nada opu{tenoj atmosferi i bez
udahnula neprolaznu notu
`ur be, da po raz go va ram sa
svojstvenu likovnoj umjet- qudima sredwe i starije gen-
nosti.
eracije, da se podsjetimo na
M. P. nekada{wi izgled na{e jedi-
Ivana, druga slijeva, sa kolegama glumcima
ne rijeke i wenih vodenica -
ka`e Qubi{a.
Na ri je ci Ukri ni, u
wenom toku kroz prwavorsku
op{tinu, nekada je bilo vi-
{e od 20 vo de ni ca i sve su
bi le u fun kci ji. Ra di lo je
vo de ni ~no ko lo pu nom pa -
rom, a vodenice su bile mjes-
ta gdje su se qudi ra do
okupqali u ve~erwim satima
na posijelima.
O vodenicama, s pokri-
}em, govori jo{ jedan Qubi-
{a, vla snik #Ma es tra#,
Qubi{a We`i}, dobar poz-
navalac Ukrine.
-Pri~ali su mi stariji
Prwavor~ani gdje su sve pos-
tojale vodenice. Bilo ih je
mnogo. Danas, na`alost, os-
talo je wih tek nekoliko. Sa
zadovoqstvom sam prihvatio
da maestro svog posla Qubi-
{a Risti} izla`e ba{ ovdje,
u mojoj kafani. Potvr|uju to
i moji stalni gosti - isti~e
We`i}.
Qubi{a Risti} ranije je
pozornici prwavorskog Doma
FESTIVAL kulture.
Prwavorski glumci
Qeto koje je iza nas, Iva-
na }e pamtiti jer je odli~nim
imali su zadovoqstvo
uspjehom zavr{ila Gimnaziju,
da ovog qeta prate i
ali u dragoj uspomeni ostaje i
de{avawa na Me|una-
nagrada koju je dobila u avgus-
rodnom festivalu
tu.
Kestenburg u
- U Novom Gradu nagra|e-
Bawaluci.
-Bilo je zaista za pa-
m}ewe, jer su se pred-
stavili mladi glumci
na sam za ulogu Milene Savi}
u predstavi #Audicija#, a jo{
nekoliko uloga, kao {to je ona
u #@enskim razgovorima#, za
iz nekoliko zemaqa.
Imalo se {ta vidjeti,
do`ivjeti i nau~iti -
ka`e Ivana, koja }e od
mene su posebno upe~atqive.
Ove jeseni organizuje se
revija #Prwavor i prijateqi#,
a gosti na{eg grada u razli~i-
oktobra zbog fakulte-
ta postati stanovnik
najve}eg grada Repub-
like Srpske.
tim terminima bi}e ~etiri po-
zo ri {ne gru pe. ^e ti ri
predstave ima}e i prwavorska
Dramska scena. Uz to, Prwa-
vor~ani }e 13. oktobra gosto-
vati u Kostajnici, gdje }e se na
Festivalu omladinskih pozo-
ri{ta Republike Srpske, pred-
staviti #Nevidqivom#, dok }e
nekoliko dana kasnije gostova-
ti u [amcu, s predstavom #Ka-
ko nasmijati princezu#.
- Narednog proqe}a, kra-
jem marta, obiqe`ava}emo 15
godina postojawa na{e pozo-
ri{ne grupe. Na period koji je
iza nas svi smo ponosni, jer
nam je bilo lijepo i zabavno.
Mnogo toga korisnog i pou-
~nog smo nau~ili, pri ~emu
smo posebno zahvalni profe-
sorici Brankici Radowi}, ko-
ja je, poput bri`nih roditeqa,
dvorila nad na{im gluma~kim
i mladala~kim sazrijevawem.
Najzaslu`nija je za na{ visok
rejting na nivou Republike
Srpske, ~ega mnogi u Prwavo-
ru, ~ini mi se, nisu ni svjesni -
ka`e Ivana.
B. R.
Slikar
Qubi{a
Risti}
u tri navrata imao izlo`be ~ku karijeru privoditi kra-
grafika starog Prwavora, a ju. Olovke, kojima su nastaja-
mnogo crte`a Prwavor~ani li kvalitetni crte`i grada,
u dijaspori ponijeli su sa so- vjerskih objekata i vodenica,
bom, da ih u tu |em svi je tu planira da odlo`i. Od zabo-
nostalgi~no podsje}aju na za- rava je sa~uvao mnogo grad-
vi ~aj i mjes to odras tawa i skih lokacija, ulica, mahala,
stasavawa. Ugledni slikar sa sokaka, trgova, a odavno nes-
zadovoqstvom je svojevreme- ta le vo de ni ce #`i vje }e# u
no radio i izlagao i crte`e wegovim djelima. Zbog toga
manastira. su mu mnogi Prwavor~ani za-
Zakora~io je u devetu de- hvalni. Ve}e priznawe maes-
ceniju `ivota. Stvarala~ki tru Risti}u, kako ka`e, nije
im puls jo{ ga ne na pu {ta, potrebno.
ali najavquje da }e umjetni- B. R.
na{ZAVI^A 11
J PUTOPIS
Panoramski
IZBJEGLICA snimak sela

U vremenu sve upadqivijih odlazaka, pogotovo mladih,

Otpo~ivaqka je prije ne{to vi{e od 20 godina dobila
prvog izbjeglicu. Iz Wema~ke je stigao Bernd Brik, koji
je u mati~noj dr`avi napustio bezbjedan `ivot i stalno
radno mjesto. Namjera mu je bila da se rije{i gradske
buke, ubrzanog na~ina `ivota i asfalta. Ovdje u
Otpo~ivaqci je, kako ~esto isti~e, wegov raj. Radi na nad-
nicu, poma`e kom{ijama u poqoprivrednim i drugim
radovima i ne namjerava da se vra}a u rodni grad. Jedina
promjena su li~ni dokumenti, u kojima se zove, po vlastitoj
PI[E: `eqi, Dragan Stojkovi}, jer je svojevremeno obo`avao
poznatog Zvezdinog fudbalera Piksija.
@eqka KNE@EVI]

Ni{ta mi u `ivotu NA[ ZAVI^AJ U POSJETI: OTPO^IVAQKA POPIS

Selo koga sve

nije bilo te`e Selo Otpo~ivaqku
nego, idu}i u rodno 1961. godine ~inilo je
530 lica, deset godina
selo, prolaziti kasnije imala je 415, a
pored pustih,

vi{e - nema!
1981. ovdje je `ivjelo
napu{tenih 290 du{a. Uo~i protek-
log rata imala je 229
ku}i{ta moga stanovnika, {to je
zavi~aja, rije~i su vi{estruko mawe nego u
periodu poslije Drugog
na{eg sagovornika svjetskog rata, kada je
Milutina Lazi}a, ekada je Otpo~ivaqka razmjerili parcele. Ima kod Otpo~ivaqka se prvi put kao dokaz. U me|uvremenu je
do{lo do velikog prese-
qavawa stanovnika u
ro|enog u
Otpo~ivaqci. Ve}
nekoliko godina
Lazi} pi{e
N bila samo jedna velika
{uma, za vrijeme aus-
trougarske vlasti, a
koja je u to vrijeme obavqala
podjelu zemqe. Igrom slu~aja,
mene, tamo gdje `ivim, jo{
poneka ku}a... Toliko je tamo
hrastove {ume bilo, da su oni
obarali, kr~ili, pravili neke
drvene ku}e, palili... Ima ~ak i
pomiwe 1910. godine u aus-
trougarskom popisu, koja je
svakih pet godina pravila
popis:
-To sada ima u arhivu u
sagra|ena druga crkva, o ~emu
svjedo~i zvono, koje se i dan-
danas nalazi na sada{woj crkvi.
Zvono na crkvi je iz Italije, na
wemu pi{e 1927. godina, to
druga sela. Najsvje`iji
podaci otkrivaju alar-
mantnu cifru - samo
131 stanovnika imala je
Otpo~ivaqka 2013. go-
Milutinov pradjed je prvi sada ugqa, zemqa davno izgor- Be~u. A oni su bili jako pre- zna~i da je crkva bila i ranije,
monografiju o po~eo kr~iti {umu i praviti jela, }umur ostao - dodaje Lazi}. cizni. Po prvom popisu pomiwe jer je zvono jo{ kod nas, a otpri-
dine. Na destine wih,
prije sedam desenija,
ovom selu, s tlo za naseqavawe. U to vrijeme Slijedi vrijeme nase- se da ima oko 300 stanovnika i like 1925. godine se gradila dr-
`ivot je, seobom po
je postojalo selo pod nazivom qavawa stanovni{tva na 60 ku}a naseqenih, a 60 nenase- vena na tom mjestu. Tre}a crkva
naglaskom na Gumjera, a i dan-danas prokr~enim mjestima: qenih. je sagra|ena 1937. godine. Sve je
dekretu, nastavilo u
[ibovskoj, odakle su
vjerski `ivot stanovnike Otpo~ivaqke -Austrougarski geometri Ono {to je interesantno radio narod. Ostao je upam}en
mjesni Nijemci odselili
kraja koji ve} pogrdno zovu Gumjeri. Postojalo su napravili parcele i jeste gradwa same crkve, koja je Risto Subi}, koji je `ivio 115
u mati~nu dr`avu
je tako|e jedno poqa~ko naseqe, ispisali brojeve i te brojeve jedna od najstarijih na podru~ju godina, iz ovoga sela. Ta se
decenijama Wema~ku, pa je dolaskom
na kojem je Austrougarska, kra- stavqali u {e{ire i op{tine Prwavor. Crkva je crkva odr`ala danas, kasnije je
iz Otpo~ivaqke
kotira kao jedno jem 19. vijeka, naselila Poqake. izvla~ili. I ko izvu~e, tako posve}ena Pokrovu presvete malo renovirana. Sada treba
{ibova~ka mjesna zajed-
-Otpo~ivaqka je bila sva tra`e gdje je wihov broj {ume i Bogorodice, dok su Duhovi ute- jednu temeqnu obnovu, jer je
od najpasivnijih pod {umom, brdovita, intere- po~iwu kr~iti. Tako da smo mi meqeni kao glavni zbor. Do po~elo sve pucati - govori Mi-
nica postala mnogo
naseqenija.
na podru~ju santnog konfigurativnog iz raznoraznih krajeva do{li, 1962. godine crkva je pripadala lutin.
podru~ja - zapo~iwe Milutin stotinu prezimena je postojalo. poto~ansko-no`i~koj parohiji, Crkvu u Otpo~ivaqci je
prwavorske svoju pri~u. I sada ima Vuka{inovi}a brdo, a od te godine su pre{li u projektovao beogradski
op{tine. U to vrijeme je bilo je mnogo odakle je poznati narodni heroj poto~ansku, da bi 1996. godine arhitekta Du{an @ivanovi}, ciglane do crkve bila formi-
porodica, u odnosu na sada, kada Drugog svjetskog rata Stanko bila formirana Li{awska. koji je poznat i po tome {to je rana kolona omladine jedni do
Otpo~ivaqka ima mnogo mawe Vuka{inovi}, iz Mlinaca. Sada -Narod je bio jedinstven, te projektovao crkvu Svete tro- drugih i tako su dodavali ciglu.
MANASTIR U to vrijeme, postojala je mala
`iteqa. Wihovi, austrougarski se obr}e istorija. Vrlo intere- su napravili malu drvenu jice u Bawaluci. Ovo je wegov
geometri su do{li santno. Izmije{ano crkvicu i neku zgradu, kao projekat tipske crkve, jedno- crkvu i jedna zgrada op{tinska,
[to se ti~e nekih
i stanovni{tvo - ka`e Mi- op{tinska zgrada. To je bilo u brodna vizantijska bazilika. koja je bila {kola za opis-
naga|awa da crkva u
lutin. blizini dana{we crkve, blizu Danas je crkva dosta oronula. mewivawe. Najdu`e sve{tenik
Otpo~ivaqci mo`e da
Sam naziv {kole. Okolo je sva zemqa -Qudi su radili akcijama, je bio Bo{ko [kolnik, koji je
postane manastir, Mi-
s e l a obra|ivana. Interesantno je da sitne cigle bile su upotrije- uspio da zakopa kwige ro|enih
lutin ka`e da su to
je na istom mjestu, na kojem se bqene kako za {kolu, tako i za kada je po~eo Drugi svjetski rat.
samo neka narodna
nalazi dana{wa crkva bilo tri crkvu, jer je u A qetopisi su spaqeni. I kada
vjerovawa, koja
crkve, iako mnogi pobijaju tu neposred- se vratio, po{to su ga usta{e
su procurila
tvrdwu - ka`e Lazi} i nastavqa: n o j vratile u Srbiju, vratio se da
kada se
-Imam fotografiju ka- blizini bude sve{tenik. U Drugom svjet-
vladika
mena, skoro su geometri b i l a skom ratu ta crkva je ostala
na{alio
dolazili, ~emu sam prisustvo- ciglana. neporu{ena - ka`e Milutin,
kako bi na
vao li~no ja i tada{wi Toliko je kome je povjerena ~ast da bude
tom mjestu
sve{tenik Zoran Travar. Samo bilo om- predsjednik mjesnog Crkvenog
mogao
malo su nogom zagazili, ladine, odbora.
biti man-
astir, skido{e travu i na{li su da je od
premda kamen, koje je Austrougarska
crkva ima postavila. Eno, i sada ima
sve pre- kamen, a sada taj kamen
dispozicije slu`i
za tako
ne{to:
-Ima mir, koji
je za manastir
najva`niji, ba{
Lazi}, sa kom{ijama,
pravi prirodni mir. u ophodu kod mjesne crkve
Nekada su crkve
gra|ene na najvi{im
brdima, da se zvona ~uju
od jedne crkve do druge.
Mi imamo tu vizuelnu
vezu sa Lepenicom, ~iju
crkvu vidimo kao na
dlanu, kao i oni na{u -
kazuje autor budu}e
monografije o
Otpo~ivaqci. Crkva u selu Otpo~ivaqka
12 KOLA@
PISMO SA
JADRANA
- Morske
impresije
Bo{ka Popovi}a
Stara garda
zna da u`iva
Penziionisani prosvjetni radnik Bo{ko
Popovi} iz [trbaca, ina~e veliki prijateq
na{eg lista, javio nam se pismom sa Jadranskog
mora, iz Neuma, gdje je sa svojim drugarima
proveo na lijep na~in septembarsko qetovawe
prwavorskih penzionera. Evo {ta nam je pisao:
Ve} 12 godina prwavorski penzioneri u dvije
smjene (junska i septembarska) borave na qeto-
vawu u Neumu.
Ove godine u septembru je qetovalo vi{e od
stotinu penzionera i to zahvaquju}i pre-
vozniku #Domuz transu# iz Kremne. Do sada je
pro{lo ba{ onako kako treba, a i penzioneri
su ve} navikli da oslu{kuju sve probleme i na
vrijeme ispuwavaju svoje obaveze. Bude dosta i
{aqivih scena, ali to prija svima. Pen-
zioneri uz muziku i ple{u, ~itaju razne aneg-
dote i dogodov{tine, ali u granicama da
duhovno{}u ispune dane boravka na moru {to
uspje{nije. I ove godine na~elnik op{tine
Prwavor Darko Toma{ donirao je penzioner-
ima pomo} u novcu, pa su mu penzioneri
poslali razglednicu zahvalnosti i sliku za
#Fejsbuk#.
Razglednica u Prwavor otputovala, za na~el-
nika, veliko mu hvala.
Za donaciju, za na{u rekreaciju.
Na~elnik na{ probleme oslu{kuje i starost
na{u razumije.
Da nama {tima promjena klime, evo poma`e
sve ove godine.
Cipele tijesne, a hla~e spadaju, xaba se `ene
u wega nadaju.
Trojici musketira more je slano i grko, to su
Popovi}, ]amil i Brko.
Dok jedan Ivo spava i sawa, Novo po vratima
gu{tere gawa.
Al mnogo `ene se kod wih zaustavqaju, jer
oni dobre penzije imaju.
Jedan ~ovo u krevetu ugledao `enske ga}e,
zbunio se, pa nije znao {ta }e.
Misao ga grozna mu~i, kojoj `eni ga}e da
uru~i.
Autobus ka moru polako pr`i, a voza~ svoju
kurblu ~vrsto dr`i.
Nek voza~u niko ne smeta, jer je kurbla za-
uzeta.
Va{ Bole iz Penzionerske {kole
Na portalu prnjavorlive.info emituje se
program Internet radija Kesten.
Najve}i hitovi eks-ju roka,
doma}a i strana zabavna muzika
SLU[AJTE
RADIO KESTEN,
muzika za sve generacije, samo na portalu: prnjavorlive.info
Do Amerike
Rusija koju (ne)poznajemo
~etiri kilometra
Saznajte zanimqive ~iwenice o Rusiji, wenoj istoriji i savremenosti, prirodi i qudima.
Neke od tih ~iwenica su dobro poznate, neke }e vas iznenaditi...
1. Rusija je najve}a zemqa na svijetu i wena
teritorija obuhvata povr{inu 17.125.407
kvadratnih kilometara. Ona je ve}a od SAD 1,8
puta. Povr{ina Rusije je pribli`no ista kao
povr{ina patuqaste planete Pluton.
2. Rusija zauzima sedminu Zemqine
povr{ine.
3. Rusija je jedina zemqa na svijetu koja
izlazi na 12 mora i tri okeana.
4. Rusija se grani~i sa najvi{e dr`ava na
svijetu - ~ak 18.
5. Tri ~etvrtine Rusa `ivi u gradovima.
Pet najve}ih gradova Rusije su: Moskva, Sankt
Peterburg, Novosibirsk, Jekaterinburg i
Ni`wi Novgorod.
6. Rusija ima najve}e rezerve prirodnog
gasa, treseta, {ume (drva), soli, vode za pi}e,
rakova, jesetre, olova, cinka, titanijuma,
nikla, niobijuma, rude gvo`|a, dijamanata, sre-
bra.
7. Rusija zauzima prvo mjesto u svijetu po
proizvodwi nafte i gasa.
8. Najmawa udaqenost izme|u Rusije i
Amerike iznosi ~etiri kilometra. To je teri-
torija izme|u ^ukotskog poluostrva i
Aqaske.
9. Transibirska `eqeznica je najdu`a
`eqezni~ka pruga na svijetu. Veliki sibirski
put, koji povezuje Moskvu sa Vladivostokom,
duga~ak je 9.298,2 kilometra, prelazi osam vre-
menskih zona i prolazi kroz 87 gradova i
naseqa... Presijeca 16 rijeka, ukqu~uju}i i
Volgu.
10. Sibirsko jezero Bajkal je najdubqe
jezero na svijetu i drugo po povr{ini u Aziji,
a i najve}i je izvor svje`e vode na planeti. Za-
premina Bajkala iznosi 23.615 kubnih kilo-
metara, {to je oko 20 odsto svjetskih zaliha
slatke vode. Sve glavne rijeke svijeta - Volga,
Don, Dwepar, Jenisej, Ural, Ob, Gang, Orinoko,
Amazon, Temza, Sena i Odra - trebalo bi da
teku skoro godinu dana da bi ispunile
bazen jednak obimu jezera Bajkal.
11. Rusija je najmo}nija nuk-
learna sila na svijetu.
12. Oru`ane snage Rusije za-
uzimaju drugo mjesto, odmah
poslije vojske SAD, na rang-
listi najmo}nijih armija
na svijetu. Prema
mi{qewu stru~waka, vi-
soku poziciju Rusiji su
obezbijedili izuzetni
tenkovi (15.398 komada) i
snaga Ratne mornarice Rusije (vi{e od 200 pod-
mornica).
13. Ruski nau~nici su prvi izumili bal-
isti~ku raketu, kosmi~ki brod, Zemqin
satelit, helikopter, bombarder, hidroavion,
minobaca~, podmornicu sa elektri~nim mo-
torom, borbenu oklopnu ma{inu na gusjeni-
cama...
14. U svijetu ima vi{e #kala{wikova#
nego svih drugih automatskih pu{aka zajedno.
15. Sovjetski kosmonaut Jurij Gagarin bio
je prvi ~ovjek koji je letio u kosmos.
16. Ruski kosmonaut Genadij Padalka je u
qeto 2015. godine oborio rekord po broju dana
provedenih u svemiru. On je u pet odvojenih
letova u svemiru proveo ukupno 879 dana. Tako
je skinuo sa trona svog sunarodnika Sergeja
Krikaqeva, koji je u svemiru proveo 803 dana, 9
sati i 41 minut.
17. Ruski jezik je me|u pet najzastupqeni-
jih jezika na svijetu.
18. U Rusiji ima najmawe 15 zatvorenih,
tajnih gradova. Wih nema na mapama, ne postoje
saobra}ajni znaci za wih i nemogu}e ih je
prona}i.
19. U ruskom gradu Ojmjakonu izmerena je
najni`a temperatura. Rekord je zabiqe`en
1924. godine, kada je izmjereno minus 71,2 ste-
pena Celzijusove skale.
20. Sibirska tajga je najve}a {uma na svi-
jetu.
21. Planinski vijenac Ural smatra se najs-
tarijim na svijetu.
22. Rusija je primila hri{}anstvo za vri-
jeme kijevskog kneza Vladimira Velikog 988.
godine,
23. U 18. vijeku Ruska imperija bila je
tre}a po veli~ini imperija u istoriji
~ovje~anstva.
24. Svaki od vladara iz
dinastije Romanov je
KOMUNALNO PREDUZE]E
PARK PRWAVOR
^uvajmo zajedno
~isto}u na{eg grada
ostavio iza sebe ve}u teritoriju dr`ave nego
{to ju je dobio u nasqedstvo.
25. Ruski nau~nici su izumili helikopter,
fotografiju u boji, ali su napravili i model
vje{ta~kog srca. Rusi su prvi izumili ma{inu
za izradu fotografija, ventilator, magneto-
fon, elektri~ni tramvaj (iako pi{u da je to
u~inio Simens), gusjeni~ni traktor, kombajn
na ugaq, kombajn za `etvu koji se sam kre}e,
prvi dvoto~ka{ bicikl sa pedalama, prvu au-
tomatsku telefonsku stanicu, personalni
kompjuter (sedam godina pre Xobsa), elektron-
ski mikroskop, televizor i TV prenos,
bu{ilicu za bu{ewe nafte... Prvi u svijetu su
presadili plu}a i izumjeli narkozu, gips i jo{
mnogo toga.
26. U januaru 1820. ruska ekspedicija je
otkrila Antarktik.
Ne zaboravimo velikane
27. Rusija je svijetu dala mnogo genijalnih
nau~nika, poput Mihaila Lomonosova, prvog
ruskog prosvjetiteqa, Dimitrija Mendeqe-
jeva, tvorca tablice periodnog sistema eleme-
nata, kao i Konstantina Ciolkovskog, oca
kosmonautike, ~ije je ideje fizi~ki ostvario
Jurij Gagarin.
28. Rusija zaista ima ogromnu kulturnu
ba{tinu. Mnogi pisci i pjesnici spadaju u vrh
svjetske kwi`evnosti: Lav Tolstoj, Fjodor
Dostojevski, Maksim Gorki, Boris Pasternak,
Mihail Bulgakov, Aleksandar Sol`ewicin,
Anton ^ehov, Ivan Turgewev, Aleksandar
Pu{kin, Mihail Qermontov, Ana Ahmatova,
Sergej Jesewin, Nikolaj Gogoq...
29. Trebalo bi naglasiti da su Petar
^ajkovski, Aleksandar Borodin, Modest Mu-
sorgski i Nikolaj Rimski Korsakov stvorili
ruski nacionalni stil klasi~ne muzike kom-
ponuju}i simfonije, opere, balete i kamernu
muziku.
Wihovu
tradiciju je nastavio
Sergej Rahmawinov.
Ne bi trebalo zabo-
raviti ni Igora
Starvinskog, Dmitrija
[ostakovi~a i
mnoge druge.
30. Kada je
slikarstvo u pitawu,
ruski realisti Ivan
[i{kin, Isak Levi-
tan, Viktor Vaswecov i
Iqa Rjepin nimalo ne
zaostaju za svojim italijan-
skim uzorima.
na{ZAVI^A 13
J

MAGISTRALNI PUT,
KOD RESTORANA
LEBURI],
PRWAVOR,
TELEFON:
051/470-295

Pekara
Jungi}
UVIJEK BOGAT IZBOR SVJE@IH SLATKIH I SLANIH PECIVA,
BUREKA, PICA, HQEBA I DRUGIH PROIZVODA OD BRA[NA.

DOBRO NAM DO[LI!

SALON QEPOTE KUSI] PUTEVI

d.o.o, KREMNA,
Kleopatra PRWAVOR,
065/993-233

Da uvijek budete svje`i i privla~ni - kvalitetne,

brze i kompletne usluge na{eg modernog salona
14 SPORT
Veterani
Qubi}a
BJEKTIVOM
Starci se ne predaju
Veterani Fudbalskog kluba Qubi} organizuju redovna dru`ewa
sa igra~ima drugih klubova, uglavnom iz bawalu~ke regije. Tako su
ovih dana ugostili #starce# Kozare iz Gradi{ke i ostvarili pob-
jedu - 4:2. Redovno veliki odziv biv{ih prvotimaca prwavorskog
kluba potvr|uje da oni jednakim intenzitetom vole ovaj sport,
vesela dru`ewa i klub u kome su svojevremeno nastupali. Sekcija
veterana zna samo za trijumfe, strpqivo ~ekaju}i da dobri rezul-
tati kona~no krenu i seniorskom sastavu. (nz)
FOTO: A. ATI]

PRWAVORSKI KO[ARKA[KI KLUBOVI POVUKLI RACIONALAN POTEZ

koji ga poznaju, ka`u da je
Milo{ Vukovi} ozbiqan i maksimalno
Jugovi} posve}en poslu koga se prihvati.
u akciji
Reklo bi se, istinski profe-
sionalac, koji ne trpi im-
provizacije.
-U novom rukovodstvu kluba
su qudi koji su radili u oba
kluba i imaju iskustvo i qubav
prema ko{arci. Vjerujem da
ovako ujediweni mo`emo daleko
sti}i. A planovi nisu megalo-
manski. @eqa nam je da kao grad
imamo stabilnog prvoliga{a.
Ekipa OKK Mo`da nam se vremenom apetiti
Prwavor i pro{ire pa stignemo i do Pre-
mijer lige Bosne i Hecegovine.
Za sada je najva`nije da

Buldogsi okupqamo i na stru~an na~in

osposobqavamo mlade talento-
vane sugra|ane - ka`e Vukovi}.
Fuzija je obradovala

Fuzija
dva sportska
i Mladost ko{arka{e, jer su svjesni da se
{irom otvaraju vrata napretka.
-Igrao sam i za jedan i za
drug prwavorski klub, ali sti~e

kolektiva
donije}e
izra`enijni
napredak igre
ujediweniportovi s loptom u
pod ko{evima,
zajedni~ki je
zakqu~ak
S Prwavoru ve} godi-
nama posti`u skromne
rezultate. Mo`e se to
re}i kako za fudbalere i
ko{arka{e, tako i za
inicijatora rukometa{e i odbojka{ice. U
ideje o postoje}im klubovima su ipak
zadovoqni, jer nekako uspijevaju
djelovawu pod pre`ivjeti i sa~uvati pozicije
jednim krovom. u sada{wim rangovima
takmi~ewa. Razvijena sredina,
Jedan od kao {to je na{a op{tina, ne bi
projekata smjela da se zadovoqi ~iweni-
com da Prwavor nema nijednog
stvarawe #lopta{kog# prvoliga{a.
finansijskih Prije nekoliko godina dva
uslova za prwavorska ko{arka{ka kluba,
Mladost i OKK Prwavor
plasman u stekli su pravo kroz dru-
Prvu ligu goliga{ko takmi~ewe i kvali-
fikacije, da igraju u
Republike prvoliga{kom dru{tvu. Umjesto
Srpske dva, Prwavor tada nije dobio ni-
jednog prvoliga{a. Razlog nar-
avno nije te{ko odgonetnuti:
novac, odnosno besparica, bila
je prepreka.
Najsvje`iji primjer, koji se
ti~e skromnih dotacija, vezan je
za OKK Prwavor. Prije neko-
liko mjeseci okon~ali su
DVORANA
Treninzi }e se odvijati
u dvorani Osnovne
{kole Nikola Tesla,
gdje }e ekipa nastupati u
novoj takmi~arskoj se-
zoni. Klub ostvaruje
veoma dobru saradwu sa
rukovodstvom ove
vaspitno-obrazovne us-
tanove. Na ~elu stru~nog
{taba bi}e profesor
Aleksandar Bokur, koji
je svojevremeno bio
glavni inicijator osni-
vawa OKK Prwavor.
takmi~ewe u Drugoj republi~koj
ligi sa impresivnim bilansom:
16 utakmica 16 pobjeda. Ub-
jedqivo su trijumfovali, ali su
dobrovoqno odustali od Prve
lige. Uskra}ena mogu}nost
igrawa u Prvoj ligi razo~arala
je mlade igra~e trenera Alek-
sandra Bokura.
Stvari se, bar u igri pod
ko{evima mijewaju. Naime, ovih
dana odr`ana je osniva~ka sjed-
nica Skup{tine budu}eg kluba,
u koji su ujediweni Mladost i
OKK Prwavor, koji su poz-
natiji po nadimku #buldogsi#.
Na ~elu ujediwenog kolektiva je
@eqko Vukovi}, novo ime na
p r w a -
vorskoj
karti
sport-
skih rad-
nika.
Oni
se nekako utisak da smo
me|usobno bili nezdrava
konkurencija. Ovim ujedi-
wewem po~iwe nova epoha u
razvoju prwavorske ko{arke.
Raduje me takav rasplet - rije~i
su mladog ko{arka{a Milo{a
Jugovi}a.
Sli~no razmi{qaju i we-
govi drugari iz ekipe, na-
javquju}i da }e dobrim
rezultatima donijeti tokom je-
seni mnogo radosti svojim nav-
ija~ima, `eqnim ko{arka{kih
majstorija i uzbu|ewa pod
ko{evima {kolske dvorane.
Nova sezona po~iwe u ok-
tobru, ali jo{ nije utvr|eno ko-
liko }e i koje }e ekipe
nastupati u Drugoj ligi. Jedno
se ipak, zna: glavni favorit za
titulu prvaka bi}e
Ko{arka{ki klub Mladost -
Buldogsi iz Prwavora. U
prethodnom prvenstvu sa Prwa-
vor~anima su igrali klubovi iz
Gradi{ke, Nove Topole, Kotor
Varo{a, Novog Grada, Kozarske
Dubice, [ipova, Drvara,
Bawaluke... (NZ)

Atletika sanra Legenovi}, Sara

Pavlovi}, Andrej Vasi}, Maja
Kuzmanovi}, Nikola
Nova Petrovi} i Suzana
Dostani} po jednu medaqu.
kolekcija Obraz je jo{ jednom
ove jeseni osvjetlala i Je-
medaqa lena Gaji}, reprezenta-
tivka Bosne i Hercegovine,
^lanovi Atletskog ~lanica AK #San#, koja je tri-
kluba #Prwavor# uspje{no su jumfovala na otvorenom pr-
se predstavili na uli~noj venstvu Hrvatske, u Zagrebu,
atletskoj trci u Vlasenici. za mla|e seniorke. Jelena je
David Goli} je osvojio dvije, a istr~ala 800 metara i s vre-
Jovana Radulovi}, Lana Prwavorski menom dva minuta, 13 sekundi i
\ura{, Filip Radulovi}, atleti~ari Jelena 60 stotinki osvojila zlatnu
Valentina Du{ani}, Alek- u Vlasenici Gaji} medaqu.(nz)
na{ZAVI^A 15
J SPORT

PRVI MEMORIJAL SINI[A PEULI]

Ekipa trenera
Borisa @i{ka

Poletarci trenera ]irkovi}a

Tereni stadiona koji

odnedavno nosi ime Sini{e
Peuli}a, u Prwavoru, bili su
9. i 10. septembra u znaku budu-
}ih fudbalskih majstora na me-
morijalnom turniru kojim se
Ne bli je de Na otvarawu bio i Mile
Kova~evi}, u sredini

~uvaju uspomene na nekada{weg

prvotimca Qubi}a, koji je iz-
gubio `ivot na rati{tu 26. ju-
la 1995. godine. Peuli} je
ponikao u prwavorskom klubu,
sje }awa na
kod trenera Pere Igwati}a, a
kasnije su ga fudbalski putevi
odveli u prijedorski Rudar i
bawalu~ki Borac, da bi wegov
MAJ STO RA
posqedwi klub bio Hajduk iz
Kule.
Memorijal u Prwavoru
trajao je dva dana, a okupio je 50
ekipa u ~etiri starosne kate-
gorije, od 2005. do 2009. godine.
FU DBA LA ^ESTITKE

Predsjedniku FK Qubi} Zoranu Deketu stigle su brojne

~estitke u~esnika turnira na izvanrednoj organizaciji
Na otvarawu je govorio Dragan Turnir za mlade igra~e okupio 50 ekipa iz Bosne i dvodnevne revije budu}ih fudbalskih majstora.
Ja}imovi}, pomo}nik ministra - Maksimalno smo se potrudili da budemo dobri organi-
u Ministarstvu za porodicu,
Hercegovine i Srbije, a dvodnevna memorijalna smotra zatori, pa nam gode zapa`awa na{ih brojnih gostiju.
omladinu i sport. protekla u atmosferi dostojnoj imena Ubudu}e, memorijal }emo samo unapre|ivati, jer to na{
- Svi znamo da je Peuli} nekada{weg sportiste, koji je izgubio Sini{a zaslu`uje - ka`e prvi operativac Qubi}a.
bio izuzetan fudbaler i veli-
ki ~ovjek. Posebno mi je drago `ivot 26. jula 1995. godine.
{to stadion Qubi}a nosi we- pogotovo na izradi i ob- Qubi}a, a uz punu ma{. finalu su poletarci bawalu-
govo ime - istakao je Ja}imo- navqawu infrastrukture, za podr{ku na~el- Vi{e od ~kog Borca savladali vr{wake
vi}. svaku pohvalu - istakao je Ko- nika op{tine 500 mali{a- Borca iz [amca sa 4:1. U svim
Otvarawu turnira prisus- va~evi}. Darka Toma- na prode- grupama nastupali su i mali
tvovao je i Mile Kova~evi}, Prvi ~ovjek FS RS rekao {a. filovalo igra~i Qubi}a, koji su u jakoj
predsjednik Fudbalskog saveza je za na{ list da se Prwavor -Svi je tereni- konkurenciji imali solidna
Republike Srpske. nalazi u u`em krugu gradova mi koji ma koji ostvarewa.
- Evidentno je da op{tina kandidata za izgradwu savreme- smo bili su di- Dvodnevno dru`ewe mla-
Prwavor i FK Qubi} okre}u nog fudbalskog kompleksa kod vezani za menzija- dih i brojnih stru~waka ostalo
nove stranice `ivqewa i pos- Poslovne zone Vijaka, koji bi ovaj klub ma bili je svim gostima na{eg grada u
tojawa, te da su potezi koje po- se koristio i za reprezentati- i stadion, prila- lijepoj uspomeni. Rastali su se,
vla~i novo rukovodstvo, vne potrebe selekcija FS Re- znamo {ta go|eni ali samo do sredine septembra
publike Srpske. to zna~i za ovoj sta- naredne godine, kada }e biti
Otac Sini{e Peuli}a, grad i Si- rosnoj organizovan drugi memorijal
PLISNI} kategori- posve}en ~uvawu uspomena na
Borislavko zahvalio je u ime ni{inu po-
porodice na gestu koji su ini- rodicu - ji. U najsta- jednog od najboqih fudbalera
Me|u gostima turnira rijoj grupi u Prwavora svih vremena. (nz)
bio je i Dejan Plisni}, cirali u novom rukovodstvu rekao je To-
golman i kapiten prvoli-
ga{a Tekstilca iz Der-
vente, koji je proveo
osam sezona na golu
Qubi}a. Bilo je to vri-
jeme kada je Qubi} u dvi-
je uzastopne prvoliga{ke
sezone, 2005. i 2006.
godine, pod vo|stvom Mi-
lana Vujasina, osvojio
vice{ampionska zvawa.
-Za Prwavor me ve`u
neprolazne uspomene.
Raduje me jedan ovakav
skup i masovnost kakva
je obiqe`ila skup naj-
mla|ih kategorija - re-
kao je popularni golman,
koji je ostao krupnim
slovima zabiqe`en u
istoriji Qubi}a, jer je
imao 132 uzastopna pr-
venstvena nastupa na go-
lu prwavorskog liga{a.
Mali igra~i
na terenu

Na{ drugoliga{
konkuri{e za
Riplijevu zbirku.
Pobjedu ~ekaju od
fini{a prethodnog
prvenstva. Ho}e
li biti rokada u
stru~nom {tabu?
rnoj sezoni fudbalera
Qubi}a kao da nema kraja.
C Nakon {to su sezonu
otvorili mr{avim remi-
jem (0:0) na doma}em
terenu protiv Dubrava, pora`eni su
na gostovawu u Trnu (3:0) i onda
do~ekali me~ o kome }e se jo{ dugo
govoriti. Protiv Proletera iz
Tesli}a dogodilo se ono {to mnoge
generacije ne pamte. Ekipa Qubi}a
propustila je da realizuje ~etiri
jedanaesterca, koje je za #plave# dosu-
dio mladi arbitar Dario Anti} iz
Modri~e. Tokom burnog susreta, u
kome su doma}i stekli vo|stvo, preko
kapitena Danka Segi}a, ve} u drugom
minutu, uslijedili su proma{aji sa
bijele ta~ke.
U sudijskoj nadoknadi vremena
Qubi} je imao vo|stvo od 2:0, ali se
Tesli}ani nisu predavali. Uspjeli su
da smawe rezultat, a u sedmom minutu
sudijske nadoknade, arbitar je dosu-
dio jedanesterac za Proleter, koji je
kapiten Vladimir Markovi} pretvo-
rio u kona~an rezultat - 2:2. Inter-
santno je tako|e da su gosti do boda
stigli sa tri iskqu~ena fudbalera,
pa ostaje neshvatqivo kako su Prwa-
vor~ani dozvolili protivniku da
izbjegne poraz. Ve} tada bilo je jasno
da neke stvari me|u igra~ima ne
{timaju. Djelovali su nervozno,
anemi~no, ignori{u}i savjete
stru~nog {taba. Zbirom doga|awa
koja su se odvijala me~ bi mogao za-
uzeti svoje mjesto i u Riplijevoj
zbirci #Vjerovali ili ne#.
MI SMO I U [ESTOJ
GODINI POSTOJAWA
Dio qep{eg
Prwavora!
SUMORNA JESEN PRWAVORSKOG QUBI]A
Mnogo bure,
malo bodova
Nakon toga slijedilo je gosto-
vawe u Omarskoj, gdje su mladi}i
trenera Dragomira Prodanovi}a os-
vojili bod igraju}i 2:2. Doma}i su
vodili sa 2:0 , ali su Segi} i drugari
uspjeli da izbjegnu poraz. Gostovawe
u Lakta{ima okon~ano je minimal-
nom pobjedom Lakta{a (1:0), a pogo-
dak odluke pao je u 49. minutu iz
jedanaesterca. U me|uvremenu Qubi}
se oprostio od dva Kup takmi~ewa. U
{esnaestini finala Kupa Republike
Srpske, na doma}em terenu do`ivjeli
su istinsku blama`u. Pora`eni su od
rivala iz Lige, tim Modri~e sa 6:1.
Sedam dana kasnije uslijedio je i sus-
Neboj{a Vasi} u
akciji protiv
Slobode
ret {esnaestine finala Kupa Bosne
i Hercegovine. Protiv premi-
jerliga{a Viteza ponovo na doma}em
terenu #plavi# su pora`eni sa 6:0.
Dva me~a sa primqenih 12 golova
bili su uvertira za novi neuspjeh, ali
u borbi za bodove. Ekipa Slobode iz
Novog Grada ugostila se u Prwavoru
i pobjedom od 2:0 sa~uvala vode}u
poziciju na tabeli Druge lige, zapad.
Na drugoj strani Qubi} je sa samo tri
boda na {est utakmica ostao na pret-
poqedwem 15. mjestu. Mawi bodovni
zbir ima samo bawalu~ki BSK, koji
je do sada osvojio tek dva boda.
Prwavor~ani }e u srijedu, 27.
: i kulture Republike Srpske,
:
: ,
. 4,
:51/660-707, 65/520-590
I- E: radulovic@blic.net
naszavicajprnjavor@gmail.com
Duel An~i}a sa igra~ima
novqanske Slobode
TEREN
Do svla~ionica Qubi}a
odnedavno se dolazi moder-
nom, asfaltnom
septembra, imati priliku da osjete
slast prve pobjede. U ranije odgo|enoj
saobra}ajnicom, {to je
samo jedna od novina u zoni
Sportsko-rekreativnog cen-
tra koji je nedavno dobio
ime nekada{weg fudbalera
Qubi}a Sini{e Peuli}a.
Detaqno je obnovqena i
utakmici dolazi im lawski pr-
voliga{, Borac iz [amca.
Klupsko rukovodstvo mora}e jo{
jednom da detaqno analizira
ulica Vlade Vin~i}a, kojom
se iz centra grada sti`e do
stadiona.
situaciju, uka`e na polo`aj ekipe i
krene ka sigurnijoj poziciji na osvojila je tek ~etiri boda. Nakon
tabeli. Nije sve izgubqeno, postoje}i trijumfa protiv Potkozarja, osvo-
fond igra~a nije zaboravio igrati, jili su i bod u Staroj Topoli,
ali ih treba mobilisati i vratiti igraju}i protiv tamo{weg Ratara 1:1.
zdravu atmosferu me|u one koji [ibov~ani su tokom qeta ostali bez
stvaraju bodove. Zvu~i nestvarno ali nekoliko prvotimaca, me|u kojima su
je istinito: ekipa se qetos poja~ala i tri imena iz Bawaluke, koji su
sa nekoliko imena, ali na imali zna~ajnu ulogu u proqe}nom
ostvarewa se jo{ ~eka. opstanku Borca u Podru~noj ligi.
Protiv novqanske Slo- -Svjesni smo da nismo na bezb-
bode samo su povremeno jednoj poziciji na tabeli, ali
ispoqili borbenost i imamo `eqe i motiva da
htijewe, a bez toga trib- poboq{amo trenutno skroman
bodovni zbir do koga smo do{li u
ine Sportskog centra
#Sini{a Peuli}# bi}e jo{ prvih {est kola - ka`e pr-
praznije. votimac Borca Milan
U prwavorskim fud- Jovani}.
balskim krugovima se ve} Prwavorska
govori o smjeni na ~elu fudbalska jesen
stru~nog {taba. Navodno, mo`e se poboq{ati
umjesto Dragomira Pro- . U opticaju je jo{
danovi}a, na ~elnu pozi- mnogo bodova i
ciju {efa stru~nog {taba prilike da se ri-
mogao bi do}i @eqko valima prepusti
Vrawe{, stru~wak iz #dowi dom# na
Bawaluke, koji se ne- drugoliga{koj i
davno oprostio od klupe tabeli Podru~ne
premijerliga{a Borca. lige. Vaqda }e
Sumorna sezona tako i biti, nadaju
traje i u redovima Borca se qubiteqi fud-
Milan bala u na{oj
iz [ibovske. Ekipa Jovani},
trenera Perice \uki}a prvotimac op{tini. (nz)
Borca iz
[ibovske
Rje{ewem Ministarstva prosvjete
broj: 07.030-053-9-7/12 od 20.3.2012. godine,
Na{ zavi~aj Prwavor, upisan je
u Registar javnih glasila pod
rednim brojem 630. Prvi broj
iza{ao je 15. marta 2012. godine.
S,